11.

Zatita od poara i ekspolzije na gadilitu

Pod opasnim materijama na gradilitu, podrazumijevaju se materije koje mogu prouzrokovati poar, eksploziju, trovanje i sline tetne posljedice. Lako zapaljivi graevni materijal (daske, grede, letve i drugo) moraju se na gradilitu slagati na mjestima udaljenim od takvih izvora. Otpaci od drveta (piljevine, uke, iverje i drugo) moraju se uklanjati na mjesta osigurana od poara. Na svim mjestima na gradilitu na kojima postoji opasnost od paljenja lako zapaljivog materijala, moraju se provesti zatitne mjere predviene postojeim propisima o zatiti od poara. Zapaljive tenosti sa lako eksplozivnim isparenjima, kao: eter, benzol, benzin, nafta i razna ulja, smiju se na gradilitu uvati samo u posebnim skladitima, osiguranim od poara i eksplozije u smislu postojeih propisa. Pri prevoenju, prenoenju i koritenju zapaljivih tekuina moraju se primjenjivati preventivne zatitne mjere predviene postojeim propisima. Eksplozivi i eksplozivna sredstva smiju se na gradilitima uvati samo u posebnim skladitima, izgraenim prema postojeim propisima, a ija je upotreba za tu svrhu odobrena od nadlenog optinskog organa. Pri prevoenju, prenoenju i koritenju eksploziva i eksplozivnih sredstava moraju se primjenjivati preventivne zatitne mjere predviene uputstvima proizvoaa i postojeim propisima. Stvaranje ugljen monoksida mora se na gradilitu spreavati primjenom sljedeih zatitnih mjera: 1) efikasnim provjetravanjem prostorija pri suenju prostorije uarenim koksom u otvorenim koarama - prije ulaska radnika u takve prostorije; 2) sigurnim odvoenjem sagorjelih gasova iz motora sa unutranjim sagorijevanjem ili zabranom rada takvih motora u zatvorenim prostorijama; 3) zabranom zagrijavanja zatvorenih prostorija na gradilitu pomou otvorenog ili provizornog loita (mangala i slino); 4) zabranom ulaenja radnika u zatvorene posude u kojima se uvaju naftni derivati (ienje cisterne i drugo), bez poduzimanja odgovarajuih mjera zatite i slino.

SKLADITA OPASNIH MATERIJALA OPASNI MATERIJAL se dijeli na: I. EKSPLOZIVNE MATERIJE II. ZAPALJIVE TENOSTI I GASOVI EKSPLOZIVNE MATERIJE U eksplozivne materije spadaju: 1. privredni eksploziv 2. sredstva za paljenje eksploziva 3. pirotehniki proizvodi 4. privredna municija 5. barut 6. sirovine eksplozivnih osobina za proizvodnju uvanje eksplozivnih materija - zatita od krae Eksplozivne materije mogu se drati u magazinima, prirunim skladitima i u prijenosnim kontejnerima. Eksploziv se mora skladititi odvojeno od pribora. Odobrenje lokacije za izgradnju magazina i prirunih skladita, odnosno za postavljanje kontejnera za dranje eksplozivnih tvari izdaje za to nadlena organizacija. U tehnikoj dokumentaciji za izgradnju objekata i za dranje posuda, moraju biti predloena tehnika rjeenja koja e pri normalnom rukovanju i koritenju tih objekata i posuda garantovatii sigurnost od poara i eksplozije. Sigurna udaljenost odnosno granica sigurne zone zavisi od:
1. 2. 3.

koliini i vrste zapaljive materije, tipa i namjene objekta (tip zgrade, zatitni nasip, konfiguracija terena, poumljenost i dr.), tipa i namjene susjednih objekata.

S obzirom na djelovanje mogue eksplozije ili poara opasne materije na okolinu objekta, prostor oko njega dijeli se na:

1. 2.

3. 4.

5.

zonu prijenosa detonacije, u kojoj je mogu direktan prijenos detonacije ili poara ; zonu tekih oteenja, u kojoj se rue nosei zidovi uslijed dejstva udarnog talasa i tekih leteih komada, ali ne dolazi do direktnog prijenosa detonacije zranim udarnim talasom ; zonu srednjih oteenja, u kojoj se rue laki predgradni zidovi, nadstrenice i laki krovovi, izbijaju okviri prozora i vrata i sl.; zonu lakih oteenja, u kojoj se lome prozorska stakla i crijep, oteuju okviri prozora i vrata I sl. Ova zona smatra se sigurnom u smislu ugroenosti i ljudskih ivota; sigurnu zonu, u kojoj dolazi samo do djelominog oteenja prozora.

Raspored i udaljenost opasnih objekata Opasan dio pogona mora biti lociran tako da ne ugroava neopasni dio pogona, druge ureaje i objekte, i obratno - da sam ne bude ugroen od drugih objekata i ureaja. Opasan dio pogona mora biti lociran na propisanoj sigurnoj udaljenosti od naselja, kola, bolnica, javnih objekata, eljeznikih stanica, morskih i rijenih luka, itd. U seizmikoj zoni opasnosti nije dozvoljeno izgraivanje opasnih objekata. Opasne materije prema osjetljivosti dijele se na tri kategorije, i to:
1. 2.

3.

kategoriju I: inicijalni eksplozivi i inicijalne smjese za detonatore u suhom stanju (do 25% vlage), detonatorski i dupleks-kapsli, kategoriju II: brizantni eksplozivi, nitroceluloza sa sadrajem vode do 10%, pirotehnike smjese koje se nakon aktiviranja mogu eksplozivno raspadati, inicijalni eksplozivi sa preko 25% vode i crni barut u slobodnom i presovanom stanju, kategoriju III: malodimni baruti, kompozitne smjese, suhi dinitrospojevi (DNT), nitroceluloza sa sadrajem vode ili alkohola preko 10% i pirotehnike smjese koje se ne raspadaju eksplozivno, ili je to mogue samo u izuzetnim uslovima.

Krug opasnog pogona Krug opasnog pogona mora biti osiguran vanjskom i unutranjom ogradom ili na prikladan nain odvojen od neopasnih pogona i ostalog dijela poduzea. Vanjska ograda mora biti udaljena najmanje 50 metara od opasnih objekata. Ako je opasan objekt zatien zatitnim nasipom ili zatitnim zidom, ova udaljenost moe iznositi najmanje 30 metara. Visina vanjske ograde mora biti najmanje 220 cm.

Opasni objekti- zgrade Konstrukcija zgrade izloene opasnosti od eksplozije mora dozvoljavati osloboenje pritiska i sprijeiti razbacivanje komada izvan granice sigurnosti. Zavisno od tehnolokog postupka koji e se vriti u njima i od meusobne ugroenosti objekata, zgrade izloene opasnosti od eksplozije trebaju odgovarati jednom od sljedeih tipova:
1.

2.

3.

4.

tipu lake konstrukcije - koje se grade od materijala i elemenata koji u sluaju eksplozije u objektu ne mogu dati velike komade i komade otrih ivica. tipu konstrukcije s izduvnom stranom - koje se sastoje od tri otporna jaka zida, dok je jedan zid- izduvni izgraen od lakog materijala. Oba bona zida moraju biti izvuena najmanje 1 metar ispred izduvnog zida i moraju prolaziti kroz krov i nadvisiti krov za pola metra. tipu okvirne konstrukcije - koje se sastoje od elinih ili armiranobetonskih nosaa sa ispunom od lakog materijala od kojih se ne mogu formirati teki letei komadi. Nosei zidovi (okviri) moraju biti dobro povezani sa krovom i temeljom. tipu ukopane graevine sa zamljanim nadslojem - predstavljaju betonske konstrukcije koje su, osim prednjeg zida, pokrivene zemljanim pokrivaem debljine najmanje 50 cm.

Zgrade izloene opasnosti od poara moraju ispunjavati sljedee zahtjeve:

1.

2. 3.

konstruktivni materijali moraju biti nezapaljivi, a drveni elementi (vrata, prozori i sl.) moraju biti na odgovarajui nain zatieni - da teko prihvataju vatru, konstrukcija mora tititi od prijenosa poara, konstrukcija mora omoguiti dovoljnu zatitu od leteih upaljenih komada.

Prilazi i ulazi u opasne objekte moraju imati vrstu i ravnu, ali ne klizavu povrinu, koja ne stvara prainu. Prilazi ispred ulaza moraju biti izvedeni tako da se mogu lako istiti. Izlazna vrata opasnih objekata moraju se otvarati prema van i voditi neposredno na otvoreni prostor ili zatitni prolaz. Klizna i letea vrata nisu dozvoljena. Zakljuavanje vrata mora se vriti samo sa vanjske strane.

Prozori u prostorijama moraju biti dimenzionirani tako da osiguravaju propisano osvjetljenje i prirodno provjetravanje, ako se ovo vri kroz prozore. Zidovi prostorija opasnog objekta u kojima se javlja praina ili isparenje opasnih materija moraju biti glatko obraeni, neporozni i podesni za pranje. Za premazivanje ili oblaganje zidova mogu se upotrebljavati samo materijali koji se lako iste, koji se ne ljute i ne pucaju. Pod u prostorijama izloenom opasnosti od poara ili eksplozije mora imati ravnu, glatku ali ne klizavu ili poroznu povrinu, bez naprslina i pukotina, koja je podesna za pranje i ienje (linoleum, guma, sloj asfalta od 2 cm uz provedenu hidroizolaciju). Oko opasnog objekta se treba nalaziti trotoar irine najmanje 70 cm. Zatita od groma Sve zgrade u opasnom dijelu pogona moraju biti gromobranskom instalacijom zatiene od groma, a graenje i odravanje gromobranske instalacije izvodi se po odredbama vaeih tehnikih propisa o gromobranima. Obiljeavanje opasnih mjesta Skladita eksploziva moraju biti vidljivo obiljeena, onemoguiti pristup nezaposlenim osobama. ZAPALJIVE TENOSTI I GASOVI Zapaljive tenosti su one kod kojih se pare pale u dodiru sa izvorom paljenja i koje na temperaturi od 35 C nisu u vrstom ili tjestastom stanju, a na temperaturi od 50 C imaju parni pritisak do 3 bara, te materije koje su u vrstom ili tjestastom stanju i iznad 35 C, a zagrijavanjem su dovedene u teno stanje. Gasovima se smatraju komprimirani gasovi kod kojih je nadpritisak na temperaturi od 15C vei od 1 bara, teni gasovi i pod pritisakom otopljeni gasovi kod kojih je na temperaturi od 40C nadpritisak vei od 1,25 bara. te je potrebno

Skladitenjem zapaljivih tenosti i gasova smatra se trajno i povremeno dranje takvih tenosti i gasova u objektima, posudama i na vanjskim prostorima, koje odgovaraju propisanim tehnikim uslovima i standardima. Zatvoreni prostori koji se koriste za skladitenje i promet zapaljivim tenosti i gasova moraju imati odgovarajue provjetravanje. Na posudi u kojoj se dri zapaljiva tenost mora biti oznaka iz koje je vidljiva grupa u koju, s obzirom na plamite, spada zapaljiva tenost. Skladitenje opasnih tekuina Nadzemni spremnik, podzemni spremnik, posuda pod pritiskom Spremnik i njegovi cjevovodi moraju biti zatieni od korozije za vrijeme koje je projektom odreeno kao vijek trajanja spremnika (katodnom zatitom, upotrebom zatitnih omotaa ili traka, materijalima otpornim na koroziju, antikorozivnim bojama ili premazima, ako je u pitanju nadzemni spremnik). Opasne zone nadzemnog spremnika
1. 2.

3.

Zona I obuhvata unutranjost nadzemnog spremnika. Zona II obuhvata prostor unutar zatitnog bazena spremnika do 1 m visine iznad gornjeg ruba njegovog zida ili nasipa, zrani prostor iznad krova spremnika visine 3 m mjereno od najizboenijeg dijela krova, ukljuujui armaturu i prstenasti prostor oko spremnika irine 3 m mjereno od plata spremnika. Zona III obuhvata prostor iznad okolnog zemljita irine 10 m od zone II, mjereno vodoravno i visine 1 m, mjereno od tla.

Obiljeavanje opasnih mjesta Obiljeavanje opasnih mjesta kod skladitenja gasa Skladitenje gasa Skladite boca i prijenosnih spremnika mora biti locirano na ravnom prostoru s prirodnim provjetravanjem, po mogunosti, izvan naselja. Boce i prijenosni spremnici uskladitavaju se kod distributora u koliini koja moe iznositi najvie 30.000 kg. Skladita boca i prijenosnih spremnika ne smiju se locirati u blizini objekata u kojima boravi vei broj ljudi (kola, bolnica,stadion i sl.), kao ni na prostoru na kojem postoji opasnost od poplave. U sluaju potrebe, postavljaju se zatitni zidovi prema javnom putu ili mei susjednog zemljita koje moe biti uporabljeno kao gradilite.

MJERE ZATITE OD POARA NA GRADILITU

Na gradilitima moe doi do poara najee zbog loe uskladitenog gorivog materijala, nepropisno postavljenih pei za grijanje, pogrenog koritenja maina pri ijem se radu pojavljuje plamen, zbog opasnih postupaka radnika itd. Skladita eksploziva, eksplozivnih sredstava, zapaljivih tenosti i drugih opasnih materija moraju se izgraditi u posebnim zonama na gradilitu, te osigurati dodatnim ogradama i obiljeiti odgovarajuim natpisima. Treba se pridravati svih uputstava, natpisa i upozorenja koja su istaknuta u blizini spomenutih skladita, jer i najmanja nemarnost moe izazvati poar ili eksploziju. Drvena graa zbog svoje zapaljivosti mora se odlagati na mjestima kod kojih ne postoji opasnost od irenja i prenoenja poara. U blizini deponija ili stogova drvene grae ne smije se loiti vatra, puiti i bacati opuke. Na gradilitu se esto koriste razliiti zapaljivi graevni materijali, kao to su stiropor, plastine folije, bitumen, katran, ljepenka i sl. Svi navedeni materijali moraju se smjestiti u zatvorena skladita ili ograene prostore. Pri radu s navedenim materijalima, kao i pri transportu tih materijala treba voditi rauna o njihovoj zapaljivosti. Pei i dimnjaci esto su uzrok poara baraka na gradilitima. O njihovoj ispravnoj izvedbi duni su se brinuti rukovodioci, meutim, o njihovoj ispravnoj upotrebi i odravanju moraju se brinuti korisnici. Sanduke za gorivo treba drati podalje od pei. Ako se za grijanje pomonih prostorija upotrebljavaju uljne ili gasne pei, treba zatraiti posebne uputstva za njihovo koritenje. Poar na gradilitu mogu izazvati i kuhala, grijai, odbaeni opuci i sl. Svi elektrini ureaji za zagrijavanje ili kuhanje moraju se postaviti na vatrogasne podloge i odmaknuti od upaljivih predmeta, te osigurati od prevrtanja. Opuke je zabranjeno bacati na pod u prostoriji, a na otvorenom gradilitu se moraju ugasiti nogom. Poar na gradilitu nastaje i zbog loe izvedenih i odravanih razvodnih ormaria, loe izvedene i odravane instalacije na pomonim objektima. ORGANIZACIJA INTERVENCIJE U SLUAJU IZBIJANJA POARA Organizacija protupoarne zatite ogleda se u nabavi i postavi specijalnih vatrogasnih aparata s poetkom gaenja poara, te osiguranje dovoljne koliine vode kao osnovnog sredstva za gaenje poara.

Dnevna potrebna koliina vode za gaenje poara je od 0,005 m3/s do 0,5 m3/s kroz 3h. Voda na gradilitu se moe dobiti iz javne vodovodne mree, rijeka, potoka, jezera, podzemne vode, od kie i sl. Nain dobave vode moe biti slijedei: kaptaa izvorita vode, crpni ureaji, rezervoari, hidrofori, cjevovodi. U emi gradilita trebaju biti ucrtani vodovodi, hidranti i opasne poarne zone. Takoe treba biti ucrtan raspored mjesta gdje se nalaze priruna sredstva za gaenje poara. Na gradilitu se formira ekipa za gaenje poara, odabire se rukovodilac ekipe i njegov zamjenik. Treba biti odreen stalni broj i sastav lanova ekipe, prava, dunosti i posebna ovlatenja lanova ekipe, uestalost i opseg profesionalnog treninga-uvjebavanja i sl. INTERNI NADZOR Za sve mjere protupoarne zatite organizirat e se interni nadzor preko posrednih i neposrednih rukovodilaca. SISTEMI ZA ZATITU OD POARA Postoje razliiti sistemi za zatitu od poara: Hidrantska mrea (vanjska, unutarnja i suha hidratantska mrea) Sistem za gaenje poara vodom Sistem za dojavu poara Sistem za gaenje poara ugljinim dioksidom Sistem za gaenje poara halonom Sistem za gaenje poara pjenom Sistem za gaenje poara vodenom parom Sistem za gaenje poara prahom Sistem za dojavu prisutnosti zapaljivih gasova i para IZBOR VRSTE I KOLIINE VATROGASNIH APARATA ZA ZATITU GRADILITA Potreban broj, vrstu i veliinu vatrogasnih aparata treba odrediti u skladu s klasom poara koji moe nastati na graevini i proraunom poarnog optereenja objekta.

Na gradilite se moraju postavljati vatrogasni aparati i kad imaju ugraenu hidrantsku mreu zato to uslijed niskih temperatura moe doi do zaleivanja ove mree. Vatrogasni aparati moraju se postaviti na uoljivim i lako dostupnim mjestima, u blizini mogueg izbijanja poara (za prijenosne aparate ruka za noenje ne smije biti na visini veoj od 1,5 m). PRISTUP VATROGASNE TEHNIKE NA GRADILITE Na gradilitu treba biti omoguen pristup vatrogasnim vozilima sa obe strane graevine i to tako da je kretanje vatrogasnog vozila vonjom naprijed. Slijepi vatrogasni pristupi dui od 100 m, moraju na svom kraju imati okretita koja omoguavaju sigurno okretanje vatrogasnih vozila. Ravni vatrogasni prilaz predvien za jednosmjerno kretanje vatrogasnih vozila treba biti irine najmanje 3m. Vodoravni radijus zaokretanja vatrogasnih prilaza za objekte do 22m visine i iznad 22m odreuje se u zavisnosti o irini vatrogasnih prilaza. Opasne materije na gradilitu Pod opasnim materijama na gradilitu podrazumijevaju se materije koje mogu prouzrokovati poar, eksploziju, trovanje i sline tetne posljedice. Lakozapaljivi graevni materijal (daske, grede, letve, piljevina i drugo) mora se na gradilitu slagati na mjestima udaljenim od toplotnih izvora. Otpaci od drveta (piljevine, uke, iverje i drugo) moraju se uklanjati na mjesta osigurana od poara. Na svim mjestima na gradilitu na kojima postoji opasnost od paljenja lako zapaljivog materijala, moraju se provesti zatitne mjere predviene postojeim propisima o zatiti od poara. Treba imati na umu da i tzv. ivo vapno moe uzrokovati poar ako se nalazi u velikim vlanim naslagama i doe u dodir s papirom, krpama ili nekim drugim lako zapaljivim materijalima. Zapaljive tenosti sa lako eksplozivnim isparenjima (eter, benzol, benzin, nafta i razna ulja) smiju se na gradilitu uvati samo u posebnim, oznaenim skladitima, osiguranim od poara i eksplozije prema postojeim propisima (u posebnim zonama na gradilitu, osiguranje dodatnim ogradama i obiljeeno na odgovarajui nain).

Eksplozivi i eksplozivna sredstva (tzv. privredni eksplozivi - za lomljenje, rastresanje i usitnjavanje mineralnih sirovina i drugih materijala, ruenje graevinskih i drugih objekata te oblikovanje predmeta i materijala energijom osloboenom pri detonaciji eksplozivnih punjenja) smiju se na gradilitima uvati samo u posebnim skladitima, izgraenim prema postojeim propisima (vrlo vrsti zidovi i lagani krov, s gromobranom i ventilacijom, te podom koji nee dovesti do iskrenja) i obiljeenim znakovima upozorenja za opasnost, a ija je upotreba za tu svrhu odobrena od nadlenog optinskog organa. Mora se odvojeno skladititi eksploziv od tapina i odvojeno kapisle i detonatori (barem 30 m), a sve na, prema koliini i vrsti eksploziva, proraunatoj udaljenosti od drugih objekata i mjesta rada. Onaj koji e obavljati miniranje u naseljenom mjestu ili njegovoj blizini dunan je najkasnije 24 sata prije miniranja izvijestiti nadlenu policijsku upravu i javnost putem sredstava javnog obavjetavanja. Pri prevoenju, prenoenju i koritenju zapaljivih tekuina, eksploziva i eksplozivnih sredstava moraju se strogo primjenjivati preventivne zatitne mjere predviene uputstvima proizvoaa i postojeim propisima.

Oznake zapaljivih i eksplozivnih materija Obvezna je dokumentacija koja obuhvaa dokument o protivekslozivnoj zatiti (Ex dokument), procjenu rizika i Ex prirunik. Ex dokument daje ocjenu stanja protiveksplozijske zatite i izrauje ga ovlateno tijelo, a Ex prirunik osigurava poduzee (poslodavac) i radnici moraju biti upoznati s njim.

Na emi je prikazan redoslijed obveznih aktivnosti koje prozlaze iz Pravilnika o najmanjim zahtjevima sigurnosti i zatite zdravlja ljudi te tehnikom nadgledanju postrojenja, opreme i instalacija i ureaja u prostorima ugroenim eksplozivnom atmosferom (NN 39/06).

Pitanja:

1.

2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13.

ta je opasna materija i kako se dijele ? Kako se uvaju eksplozivi i eksplozivna sredstva na gradilitu ? Kojim mjerama se spreava stvaranje CO na gradilitu ? ta spada u eksplozivne materije ? Na osnovu kojih faktora se odreuje granica sigurne zone ? Kako se okolina objekta djeli sobzirom na djelovanje poara ili eksplozije ? Kako se prema osjetljivosti djele opasne materije ? Objekti izloeni eksploziji prema konstrukcije djele se na: Koje zahtjeve moraju ispunjavati objekti izloeni poaru ? Kako se vri skladitenje zapaljivih gasova i tenosti ? Koje su opasne zone nadzemnog spremnika zapaljivih tenosti ? Koje su mjere zatite od poara na gradilitu ? Kako se vri izbor i odreuje koliina protiv poarne opreme na gradilitu ?