You are on page 1of 7

Istorija i proizvodnja piva

Pivo je alkoholno pie koje se pravi od kvasca, hmelja, jema i vode. Ubraja se u slabija alkoholna pia, sa 3 - 13 procenata alkohola. Jedno od najstarijih pia koje se koristilo jo u starom Egiptu. Danas je veoma zastupljeno u celom svetu.

Istorija
Prvi pisani tragovi o spravljanju piva su ostali ouvani na glinenim tablicama i datiraju jo od 6.000 godina p. n. e. i potiu od Sumera. Pivari u vreme Sumeraca su bili ugledni stanovnici dvora. Tokom 1985. ekipa Nacionalnog kotskog muzeja iz Edinburga iskopala je u Rimu, na jednom od Hebridskih ostrva, posudu od terakote iz neolitskog doba s nepoznatim sastojcima. Analizom tog nalaza dobijen je napitak za pivo koje se pravilo od zobi, jema, meda i paprati. Ovo pie, za koje mnogi tvrde da je zapravo jelo, koristilo se ve u praistorijskom razdoblju. Proizvodili su ga i Kelti, Germani, Sloveni i Skiti. Tada se pravilo iz jema, penice, zobi i heljde, a mnogi stari narodi su dodavali i zaine: miroiju i med. Dananji glavni sastojak hmelj poeo je da se koristi tek u 13. veku. Pivopijska sredita u starom veku bila su u Jermeniji, Mesopotamiji i Egiptu. Iz tih podruja pivo su posle preuzeli Grci i Rimljani. Prema starim iskopinama i zapisima arheolozi su utvrdili da su stari Vavilonci proizvodili pivo u domainstvu jo 7.000 godina p. n. e. Imali su 16 sorti piva, a za vrenje su koristili jemeni eer i penicu. I u sumersko-vavilonskom epu o Gilgameu se pominje pivo. Odavde se prenela proizvodnja piva u stari Egipat, Persiju, Grku i druge zemlje. Egipani su znali da prave pivo ve 2.000 godina p. n. e. Artefakti pronaeni u grobnicama pokazuju da je u starom Egiptu proizvodnja piva bila ne samo dobro razvijena, ve i komercijalizovana. Najstarija slika koja prikazuje ljude kako piju pivo potie ba iz Egipta, 3.400 godina p. n. e. Grci su, primajui civilizaciju od Egipana,

nauili i vetinu proizvodnje piva, a za njima i Rimljani i onda ostale evropske zemlje. Na evropski kontinent pivo je preneto dolaskom keltskih plemena iz Azije, negde oko 1.000 godina p. n. e. U tim vremenima pivo je pravljeno iz eera, ali bez hmelja, tako da je dobijen proizvod bio vrlo kiseo. Tada su u pivo dodavane razliite trave - pelin, lupin glog, afran i dr. Primena hmelja predstavlja vano otkrie i ini osnovu savremene tehnologije piva. Hmelj se prvi put poeo koristiti u Novogorodskoj Rusiji. Re pivo (bira, bier, ber, bicre) nastala je u manastirima negde izmeu estog i sedmog veka, u vreme kad se pivu pri varenju poeo dodavati hmelj. U srednjem veku proizvodnjom pive bavili su se kalueri. Kalueri su bili prvi koji su pivu pridodali hmelj - iz medicinskih razloga, a i radi boljeg konzerviranja. Ono je proglaeno hrianskim lekovitim napitkom, da bi se ukljuilo u kaluersku hranu, a smelo se piti i u dane posta. Nema podataka da se pivo proizvodilo u pravoslavnim manastirima. Usavravanje parne maine vrlo se povoljno odrazilo na razvoj pivarstva, kao i pronalazak maine za hlaenje. Zahvaljujui najvanijim nauno-tehnikim dostignuima u 19. veku, stvorene su osnove za pretvaranje usitnjenih preduzea u velike fabrike piva. Najvei proizvoai su Nemaka, Velika Britanija, SAD, zatim eka, Belgija i Irska.

Pivo u zakonu
Pivo se nalo i u prvom pisanom zakoniku na svetu - Hamurabijevom zakoniku (uklesanom klinastim pismom na stubu od crnog diurita, vrsti kamena vulkanskog porekla). Hamurabi, vavilonski kralj (1729 - 1686. p. n. e.) kae: Pivo ne sme sadrati previe vode i ne sme se prodavati po previsokoj ceni. U zakonu jo stoji: Ako ne naplauje gostu itom, nego trai novac, vara li na teini ili toi loe pie, treba biti pozvana na odgovornost i baena u vodu. U pivnici ena moe biti toiteljica, ali u pivnicu ne sme doi kao goa. ena koja ide u krmu da u njoj pije, ima da se spali. Zna se da je tada pivo bila jedna od svakidanjih potreba da bi se ugasila e, a i zbog njegove energetske vrednosti. Kopai kanala i mukarci zaposleni u polju dobijali su dnevno do pet litara piva, a ene koje su obavljale tee fizike poslove dve do tri litre.

Predanje
Postoji pria koja govori o tome kako su ljudi otkrili pivo. Naime, jedan pekar je zaboravio testo koje je napravio na suncu i ono se pretvorilo u tenost. Ukus ove tenosti, koji je bio kiselogorak se veoma dopao pekaru.

Teorije
Prema miljenju nekih naunika, pivo je uticalo na prekid nomadskog ivota ljudi. Otkriem piva, bilo je potrebno da se gaji ito, to ne bi bilo mogue uz neprekidne seobe. Ovi dogaaji se vezuju za same poetke ljudske vrste.

Dobijanje
Proizvodi se u procesu alkoholnog vrenja iz slada, hmelja, vode i pivskog kvasca. Voda slui kao rastvara. Slad se dobija od itarica, najee od jema. Hmelj ima ulogu konzervansa i daje pivu ugodan miris i gorak ukus, dok pivski kvasac izaziva alkoholno vrenje u kome eer prelazi u alkohol i ugljen dioksid. Proizvodnja piva se deli na:

tehnologiju slada i tehnologiju piva.

Tehnologija slada obuhvata:


ienje i sortiranje jema, kao i njegovo moenje i klijanje, suenje zelenog slada, oslobaanje slada od klice i poliranje.

Tehnologija piva obuhvata:


proizvodnju sladovine, glavno i naknadno vrenje i bistrenje i punjenje piva.

Sastav piva

Sastojci piva su: voda, etanol, ugljen dioksid i neprevreli deo ekstrakta (suve materije) sladovine. Udeo etanola zavisi od koncentracije suve materije u sladovini od koje je pivo proizvedeno i stepena vrenja. Zavisno od vrste piva, zapreminski udeo alkohola moe da bude razliit, tj. manji od 0,5% kod bezalkoholnih piva i vei od 8% kod jemenih vina. Lager piva sadre do 0,5% ugljen-dioksida, koji mu daje sveinu, te bitno utie na penuavost. Stabilnost pene zavisi od koncentracije i hemijskog sastava neprevrelog dela ekstrakta, pa pivo s vie ekstrakta mahom jae peni. Koliko dugo e se pena odrati u ai zavisi od koliine i

hemijskog sastava ekstrakta. Poeljno je da pivo kada se sipa u au peni tako da se ova gusta i vrsta pena zadri na povrini najmanje tri minuta. Mehurii ugljen dioksida koji se diu od dna ka povrini pomau odravanju pene. Ekstrakt piva preteno ine ugljeni hidrati i manja koliina proteina, aminokiselina, glicerina i sastavnih delova hmelja. Od sastava ekstrakta zavisi punoa ukusa piva. Hemijski sastav ekstrakta ne zavisi samo od vrste slada, nego i od naina proizvodnje sladovine i same fermentacije, odnosno stupnja konanog prevrenja na kraju fermentacije. Energetska vrednost jedne litre standardnog piva odgovara energetskoj vrednosti jedne litre punomasnog mleka.

Temperatura piva
Razliiti proizvoai piva preporuuju optimalne temperature na kojima se piju njihova piva. Meutim, u zavisnosti od vrste, podvrste i od sastojaka piva mogu se dosta precizno odrediti temperature na kojima pivo zadrava najbolji kvalitet. Na primer, pilsneri se slue na dosta niskim temperaturama, oko 0C, dok veina britanskih aleova, portera i stouta na temperaturama podruma (British Cellar Temperature), od 5C do 11C, a neki ak i do 13C. Temperatura veoma utie na ukus piva. to je hladnije, manja je i koliina ugljen dioksida, pa je time manje izraen ukus i miris piva. Hladnije pivo utie i na receptore ukusa i mirisa. Temperature na kojima se slue glavne vrste piva su:

Pilsneri na 0C, Lageri od 5C do 9C, Ejlovi od 7C do 11C, Stauti od 8C do 13C, Stari ejlovi na sobnoj temperaturi.

ae za pivo
Da bi pivo, dok se pije, due vreme zadralo svoj kvalitet, odnosno temperaturu koja je optimalna za odreenu vrstu, najpogodnije su ae koje imaju debelo staklo. Takva aa slui kao izolator od spoljanje temperature. Zbog toga su krigle vrlo popularne jer imaju debelo staklo i vrlo dugo mogu odrati optimalnu temperaturu. Osim krigli koriste se i ae sa stalkom jer spreavaju da ruka koja dri au greje pivo. I krigla i aa se prave tako da budu dovoljno velike da moe da stane celo pivo iz boce sa penom. Mnogi ne vole penu tako da pivo ulivaju du ivica ae. Pena je veoma bitna i mnogo utie na opti utisak o nekom pivu. Spreava zagrevanje piva i nalazi se kao izolator izmeu piva i spoljanje sredine, te daje pivu neophodnu gorinu, ukus pivskog kvasca i miris. Vaan je i oblik ae koji je prepoznatljiv. Danas se ae za pivo prave iskljuivo od stakla. Ranije se pivo pilo iz volujskih rogova, iz pehara od metala ili kamena, iz posuda koje su pravljene od drvenih daica ili od drveta na neki drugi nain i najee, od terakote. Krigle su, u to vreme, esto imale poklopac koji je titio pivo od muva, koje su se rojile u pivnicama.

Popularnost
U Nemakoj se popije oko 120 litara po glavi stanovnika godinje, u Belgiji 110, a u ekoj 160. Srbija sa svojih 80 litara po glavi stanovnika godinje je negde na sredini evropske lestvice. Pivo mnogo vie piju mukarci, ak dve treine ukupne koliine, ali se ovaj odnos u skorije vreme menja u korist ena.

Zdravstveni aspekt
Pivo je viestruko korisno; gasi e, osveava i relaksira. Ono pozitivno deluje na psihu jer podstie dobro raspoloenje, smanjuje napetost, nervozu i stres. Utvreno je da pozitivno utie na krvni pritisak, cirkulaciju krvi uopte i koliinu eera i masnoe u krvi. Pivo naime uopte ne sadri masnoe niti supstance koje goje. Ipak, poznat je termin pivski stomak. Ovaj stomak je rezultat prekomernog unosa piva, ali i hrane koja se sa njim kombinuje. Pivo ima blagotvoran uticaj i na bolesti mokranih organa i kamen u bubregu. Pivo doprinosi i dnevnom unosu tenosti, ali i minerala poput gvoa, hroma, bakra, silicijuma i kalijuma. Njihova koliina zavisi od porekla sirovina, sadraj zemljita na kome se uzgajaju jeam i hmelj, kao i od samog proizvodnog procesa. Posebno je znaajan kalijum koji regulie nivo tenosti u telu, a tako i krvni pritisak. Obino se konzumiranje piva vezuje za unoenje vitamina B koji utie na kvalitet koe. Meutim, preterano unoenje piva zbog toga to sadri alkohol spreava adekvatno unoenje vitamina, posebno vitamina B1. Umerene doze su do tri ae za mukarce i dve za ene. Umereno unoenje piva je nekodljivo i nema rizinih grupa kojima se konzumacija piva strogo zabranjuje. Ipak, zbog odreenog sadraja alkohola, ne preporuuje se trudnicama, kao ni vozaima i ljudima koji piju lekove. Pivo je inae mnogo bolje konzumirati preko dana nego tokom noi. Alkohol je poznat po tome to izaziva dehidrataciju tkiva. Zbog toga je dobro da se im se osete znaci mamurluka popije dosta vode. Normalno, mamurluk prati i velika glavobolja. Da bi se spreila glavobolja koristi se aspirin, koji se ne sme uzimati pre konzumiranja piva jer je dokazano da aspirin poveava absorpciju alkohola u krvi od 40% do 100%. Reenje se moda krije u belgijskom nainu toenja piva. Vano je pivo natoiti tako da na vrhu ae ima tri prsta pene. Penu koja nadvisuje ili prelazi rub ae, treba obavezno odstraniti jer je puna ugljen dioksida koji je suvian i izaziva goruicu, podrigivanje i glavobolju. Pivo bez te suvine pene lake se vari.

Istraivanja
U novije vreme eki strunjaci rade na dobijanju specijalnog piva za ene koje e im ublaiti ili ak otkloniti simptome menopauze. Ovo pivo sadri nizak nivo kalorija i alkohola, ali poveanu koliinu fitoestrogena, koji je srodan enskom polnom hormonu

estrogenu i koji je upravo odgovoran za smanjenje tegoba usled menopauze kod, kako se pokazalo, svih ispitanika. Ameriki naunici su pronali da ksantohumol, inae sastojak hmelja ima ulogu u prevenciji raka prostate. Naime, ova supstanca moe da sprei uveanje prostate. Nevolja je u tome to je potrebno unositi ogromne koliine piva u organizam kako bi se uveanje prostate potpuno zaustavilo, to opet zbog prevelikog unosa alkohola moe izazvati druge probleme.

Degustacija i ocenjivanje kvaliteta piva


Da bi degustacija i ocenjivanje piva bili to korektniji, potrebno je da budu zadovoljeni mnogi uslovi, poevi od samog prostora u kome se degustira pivo, aa iz koje se pije mora da zadovolji neke kriterijume, a vano je i koja hrana se slui uz pivo ili pre ispijanja. Prilikom degustacije, osim o ukusu, vodi se rauna i o mirisu i izgledu piva. Postoji mnogo naina ocenjivanja kvaliteta piva. Jedan od najprihvatljivijih je metoda po Fredu Ekhartu koji se tretira kao jedan od najveih poznavalaca piva. Napravio je nekoliko kategorija koje su bitne u analizi i koje pojedinano ocenjuje. Zbir tih ocena daje broj koji oznaava kvalitet odreenog piva. Maksimalan broj bodova po ovoj metodi je 20. Postoje sledee kategorije koje se ocenjuju:

1. Izgled (maksimum 3 boda):


ocenjuje se izgled i stabilnost pene proverava se sediment na dnu boce ocenjuje se izgled piva u ai

2. Miris (maksimum 4 boda):

ocenjuju se opti miris i prisustvo mirisa hmelja

3. Ukus (maksimum 10 bodova):


ocenjuje se kvalitet hmelja proverava se odnos slada i alkohola odreuje se karakter piva ocenjuje se ukus koji ostaje u ustima gustina

4. Opti utisak (maksimum 3 boda)

You might also like