HNJ skripta

SLAVONIJA U 16. STOLJEU Osvajanje Slavonije: - 1536. Turci provaljuju u srednju Slavoniju i zauzimaju gradove slavonske vlastele - Mehmed beg Jahjapai osvaja Poegu 1536. pada itava poeka upanija - od novoosvojenog podruja Turci stvaraju Poeki sandak (1537./38.) - turski posjedi u istonoj Slavoniji ostaju u sastavu Srijema do 1557. - Dobor, Koba, Dubica i Stara Gradika => Bosanski sandak - Brod => Poeki sandak - 1541. Budim pada pod Turke, Poeki sandak pripojen Budimskom paaluku - 1552. pali Virovitica i azma Poeki sandak - 1557. osnovan azmanski (ili Pakraki ili sandak Zaasna) sandak na teritoriju izmeu Save i Drave (do tada u Bosanskom sandaku) Etnike promjene: - do turskih provala stanovnitvo Slavonije je hrvatske narodnosti i katolike vjere => najbrojniji element do kraja XVI. stoljea - s turskim provalama pojava pravoslavnih Srba, muslimana i islamiziranih domorodaca - vlasi = sustavno naseljavano stanovnitvo od strane Turaka na podruje opustjelih teritorija zadrali povlastice i izbjegli kmetski poloaj o Orahovica im je najznaajnije kulturno sredite - Mala Vlaka zapadni dio Slavonije (Pakraki sandak) gdje su Turci pretvorili nekadanja vlastelinstva u sredita svojih nahija, a u okolna sela naselili iskljuivo vlahe (Srbi) - autohtono je stanovnitvo govorilo kajkavskim, ali je pod utjecajem novih masa prevladalo tokavsko narjeje Administrativna podjela i organizacija vlasti: - Turci su Slavoniju podijelili na 2 sandaka, sandake na kadiluke, kadikule na nahije - Poeki sandak: o kadiluci Osijek, Despot Brod, Poega, akovo, Podgora, Orahovica, Virovitica i Valpovo o do 1541. pripadao Rumelijskom ejaletu, zatim Budimskom do 1580., kada je pripojen Bosanskom paaluku - Pakraki sandak: o 13 nahija o do 1580. u sastavu Rumelijskog ejaleta, zatim u Bosanskom - samouprava u kranskim i vlakim naseljima knezovi - u selima su na elu uprave bile starjeine primiuri Ureenje krajine: - postojale su dvije ustanove kapetanije u Osijeku i Virovitici + agaluci + vlasi kao turski krajinici - obje su kapetanije bile u Poekom sandaku

matrolosi posebna vrsta vojnika krajinika u pograninim podrujima (Mala Vlaka), dunost im je sudjelovati u obrani ne samo svoje, ve i okolnih oblasti, osloboeni su svih nameta i poreza osim filurije - vlasi unutranja samouprava i zasebna vojna organizacija kojom upravljaju knezovi (na elu demata ili kneine) + vojvode, age i harambae Timarski sistem: - osvojena zemlja podijeljena na timare i zeamete - mnogi su seljaci osloboeni dravnih poreza i feudalnih obveza Porezi i feudalne obveze: - raja obaju sandaka plaa na svaku kuu filuriju - raja Poekog sandaka plaa vojnicu (ratna filurija) - do 1545. u Poekom sandaku se plaa plug resmi, zamjenila ga desetina - feudalna podavanja i porezi u turskoj Slavoniji bili su blai od obaveza kmetova prema bivoj vlasteli DUBROVAKA REPUBLIKA DO POETKA XVII. STOLJEA Meunarodni poloaj: - XVI. stoljee dobri odnosi s Turskom i panjolskom + Mletaka Republika - od 1481. Dubrovani Osmanlijama plaaju godinji hara od 12500 dukata, a zauzvrat Dubrovani na osmanskom teritoriju imaju zatitu i povlastice - do sukoba s M.R. dolazi za vrijeme dva rata koja je M.R. vodila protiv Turaka u XVI. st.: 1. panjolska, Venecija, papa i Ferdinand I. Habsburgovac VS Turci => Mlaani trae da i Dubrovnik ue u savez kako bi se onemoguila njegova trgovina s Istokom, ali DU ostaje neutralan 2. panjolska, papa i Venecija VS Turci => M.R. eli zauzeti DU kako ga ne bi zauzeli Turci (pravi razlog je pripojenje DU Mlatakoj Dalmaciji) DU poduzima diplomatsku akciju (Fran Gunduli) - postie da saveznici moraju tititi teritorijalni integritet DU - Dubrovani se koriste svojom neutralnou kako bi ojaali trgovake veze s Osmanskom Carstvom Privredne prilike: - u XVI. st. Dubrovaka kopnena trgovina ima najvei opseg - talijanske i ostale zapadne drave imale su razvijene obrte i manufakture, a sirovine za tu proizvodnju nabavljale su s Istoka, posredstvom DU - Turci su uredili trgovake odnose s DU: o Dubrovani e na izvezenu i uvezenu robu plaati 2% carine na njezinu vrijednost - u srpskoj i bosanskoj dravi Dubrovani su se najvie zadravali u rudarskim naseljima - tijekom XVI. st. DU ima 30-40 kolonija po O.C., u kojima sklapaju mala trgovaka drutva za posredniku trgovinu - vrhunac pomorske trgovine u XVI. st. - obrti brojni - imuniji lanovi vlastele osnivaju trgovaka i pomorska drutva - poljoprivreda glavno zanimanje veine stanovnitva, ali nedovoljna opsegom proizvodnje - proizvodnja morske soli u solanama u Stonu - od polovine XVI. st. kriza zbog dovoza velikih koliina plemenitih metala iz Amerike dolazi do inflacije + nerodne godine + pojava zapadnjaka u pomorskoj trgovini (konkurencija)

Drutvene prilike: - vlastela: o aktivna u trgovini i pomorstvu o od kraja Xv. st. povlae se u Dubrovnik i dre vlast u Republici - dubrovaki graani (cives) o antunini ekonomski ne zaostaju za vlastelom => nemaju politika o lazarini obogatili se trgovinom => prava - jaanje privrednih aktivnosti tijekom XVI. st. privuklo je mnoge seljake u trgovinu, obrte i pomorstvo, ali i kmetove samo do jedne mjere (dok se vlastela nije pobunila da im zemljita ostaju neobraena) - Miho Pracatovi pomorac s Lopuda, jedan od najbogatijih Dubrovana svog vremena Kultura: - veliki napredak krajem XV. i u XVI. st. - oponaanje talijanskog stvaralatva te klasine kulture Grke i Rima - renesansa: o iko Meneti (satira Pustinjak) o Nikola Naljekovi o Marin Dri komediograf (Dundo Maroje, Skup, Novela od Stanca) - krajem XVI. st. kultura dolazi pod utjecaj crkve - Nika Gueti filozof - Marin Getaldi matematiar - Frano Gunduli diplomat, reformirao stare zakonske zbornike Dubrovnika, sabrao historijsku grau - Nikola Boidarevi slikar Slovinstvo: - irenjem humanizma pojaao se interes za historiju, za podrijetlo Junih Slavena - dalmatinski humanistiki pisci smatraju da su Slaveni autohtoni narod na Balkanskom poluotoku => Vinko Priboevi latinski govor O porijeklu i historiji Slavena , 1532. tiskan u Veneciji - Bartol Kai jezuit, uzeo bosanski tokavski kao temelj prve gramatike hrvatskog jezika Institutiones linguae illyricae - Mavro Orbin Carstvo Slavena 1601. slaganje s Priboeviem - Ivan Gunduli Suze sina razmetnoga, Dubravka, Osman (20 pjevanja, nema 14. i 15.) Lastovska buna: - sukob izmeu latovskog kneza (bira ga Veliko vijee u Dubrovniku) i opine Lastovo (ima autonomiju koju s vremenom dubrovaka vlada smanjuje uzrok bune) - 1602. godina izbijanja bune, knez otjeran, a Lastovljani trae zatitu Venecije - 1603. pobunjenici zajedno s etom Dalmatinaca zarobljavaju kneza i stavljaju se pod zatitu Venecije Venecija mornaricom zaposjeda otok - O.C. istupilo protiv Venecije kao dubrovaki saveznik, na to Venecija otok predaje Dubrovniku buna skrena

MLETAKA REPUBLIKA I DALMACIJA A: Mletaka Republika od XV. XVIII. stoljee Uspon Venecije: - XV. st. vrhunac ekonomskog i teritorijalnog razvitka - najvaniji posrednici izmeu Istoka i Zapada - 1409. od ugarsko hrvatskog kralja Ladislava Napuljskog kupuje Zadar, Vranu, Pag i Novigrad - 1412. predaje joj se ibenik - 1420. pad Akvileje, Venecija preuzima posjede patrijarha, a dud uzima naslov istarskog markgrofa - kako je Venecija zavisila od trgovine s Turcima, nerado je ulazila u rat s O.C. - Osmanlije uspijevaju zagospodariti itavim Balkanskim poluotokom, pa Venecija gubi svoja uporita na tom podruju - Francuska napada Napuljsko kraljevstvo borbe za gospodarstvo nad Italijom, Venecija na to zauzima neke gradove jer eli sprijeiti dominaciju strane sile na Apeninskom poluotoku => zbog toga Francuska, papa i talijanske drave osnivaju Kambrejsku ligu 1508. protiv Mleana - od druge polovine XV. st. Venecija poinje slabiti - rat s Turskom 1570. 73. bitka kod Lepanta 7. 10. 1571. - da bi odrala trgovinu s O.C. Venecija naputa saveznike u ovom ratu i s O.C. sklapa nepovoljni mir (gubi Cipar) - kako je izgubila poloaje na Balkanskom poluotoku, Venecija eli uvrstiti poloaj na Jadranskom moru, zbog ega dolazi u sukob s Habsburgovcima koji veze s Jadranom uspostavljaju preko Trsta i Rijeke - krajem XVI. st. Venecija osniva slobodnu luku u Splitu, preko koje je ila njezina trgovina s O. C. Drutveno ureenje: - isprva su nositelji vlasti dud i skuptina naroda (Arenga) dud je isprva nasljedna funkcija, a od IX. st. se bira doivotno) - u XIII. st. javlja se vijee dudevih savjetnika zaetak Velikog vijea i komunalnog ureenja Venecije + Malo vijee - Vijee etrdesetorice Quarantia - Vijee umoljenih ili Senat - vani poslovi su zahtijevali okupljanje svih vijea Veliko vijee ih okuplja - 16. 9. 1323. odluka da lanovi Velikog vijea mogu biti samo priznati mletaki plemii, tj, oni koji su uspjeli dokazati da su njihovi oevi i djedovi bili lanovi Vijea zatvaranje Velikog vijea - lanovi Velikog vijea punoljetni mladii s navrenom 25-om godinom - Veliko vijee nositelj dravnog suvereniteta, vrhovno zakonodavno i sudsko tijelo - Malo vijee (Signoria) 6 lanova + predsjednici triju odjeljenja Vijea etrdesetorice + dud = 10 lanova - formirana je komisija od 16 lanova koja je trebala rijeiti pitanja vanjske politike, rata, financija, pomorstva, trgovine ta se komisija spaja s Malim vijeem te se svi skupa nazivaju Signoria, a poslije i Collegio - iz jednog odbora velikog vijea nastaje Senat, isprva ima 60 lanova, poslije je dodana Zonta (Dodatak), zatim i Vijee desetorice krajem XV. st. ima oko 300 lanova - Senat postaje najvanije politiko tijelo Venecije, Veliko vijee je zbor cjelokupnog plemstva, a Signoria je izvrni organ

1310. Senat zbog nemira osniva specijalni sud za uspostavljanje reda Vijee desetorice Dravni inkvizitori organ od 3 lica sudstvo, a uskoro poinje kontrolirati javni i privatni ivot graana, te unutranju i vanjsku politiku Venecije - Istra i Dalmacija tu su predstavnici Republike knezovi, providuri i kapetani, a svi su birani iz redova mletakih plemia - mornaricom i vojskom u Veneciji upravlja Senat, odnosno Vijee desetorice i Collegio - u Dalmaciji je svaka komuna imala obvezu uzdravanja jedne galije i da daje zapovjednika iz redova gradskog plemstva (najvii zapovjednik je bio generalni kapetan za vrijeme rata) Od Kandijskog rata do propasti Republike: - 1645. 1669. godine - Mletaka Republika VS Turci cilj je ouvanje preostalih mletakih posjeda na Istoku - Venecija gubi Kretu - Karlovakim mirom Venecija dobiva Peloponez i unutranje dijelove Dalmacije B: Mletaka Dalmacija Poeci mletake vladavine: - od 1409. -1420. Venecija zauzela sve vee primorske gradove i otoke Dalmacije - Hvarska komuna = Hvar+Vis - podruja pod Venecijom ive u miru - dobivanjem Budve (1442.) i Omia (1443.), te autonomne seoske kneije Poljica nedaleko Splita, te zauzimanjem Primorja izmeu Cetine i Neretve i Krka 1480., Venecija zavladala dalmatinskom obalom od Kvarnera do Albanije, osim DU - u zaleu dalmatinskih gradova ouvao se ostatak nekadanje hrvatske drave, kojom su upravljali banovi Hrv. i Slav. stare upanije s gradovima Kninom, Skradinom, Ostrovicom i Klisom - Mletaka Albanija Boka Kotorska s okolicom Budve Administrativno ureenje: - kroz 2 stoljea mletake vlasti, dalmatinske su komune imale svoje uprave i svaka je bila podlona vladi Republike - sindikti mletaki predstavnici u Dalmaciji za vrijeme rata - od 1597. svake se dvije godine u Zadar postavlja generalni providur na elu vojne i civilne uprave Dalmacije i Mletake Albanije - knez upravlja gradskom opinom (bira ga Senat izmeu svoijh plemia na 2 godine) - u zadru poslove kneza obavlja gradski kapetan - gradski statuti nisu ukinuti, ali su se uvaavali ako su se slagali s mletakim zakonima - stara gradska vijea su sauvana, ali su njihove odluke odobravali ili knez ili mletaka vlada - puani su u Veneciji vidjeli zatitu od samovolje plemia i trae da se njihove bratovtine priznaju kao njihova predstavnita nezavisna od gradskih vijea - u sjevernoj Dalmaciji su zadrala ustanova POSOBA kao ustanova seoske samouprave (skup kunih starjeina nekog sela) - vie posoba sainjavalo je ligu - posobe i lige s vremenom propadaju, ali ih mletake vlasti opet uvode nakon ratova s Turcima, da bi se odrao red u pograninom dijelu Dalmacije Ekonomska politika Venecije: - ogranienje trgovine, tj. njeno vezanje uz veneciju plemii ekonomski slabe, a puani se bogate, tako da formiraju sloj graana Ratovi:

prve provale na podruje Mletake Dalmacije za rata 1463-79 Zadar, ibenik, Hvar, Kotor, Split - u ratu 1499-1502. osvojena Makarska - glavni otpor Turcima prua hrvatski ban Petar Berislavi - 1522. turcima se predaju knin i skradin - 1523. pala ostrovica - 1524. pao sinj - 1527. pao obrovac - 1537. pao klis, posljednje utvrenje Hrvatske juno od velebita Buna na Hvaru: - na Hvaru su zemlju obraivali osobno slobodni seljaci koloni - seljaci-teaci istovremeno obrauju i svoju i tuu zemlju - obveze kolona su bile utvrene ugovorima trebali su obraditi zemlju i dati zemljoposjedniku dio uroda, a svi trokovi obrade zemlje padaju na kolona - u drugoj polovini XV. st. teaci padaju u dugove i moraju svoju zemlju prodati plemiima, a sami postaju koloni - do bune dolazi zbog nezadovoljstva puana imuniji trae da se ogranii vlast plemia, a seljaci da ih se oslobodi i da im se smanje obveze - 1510. izbija buna u selima Starogradskog polja - na elu pobunjenika Matij Ivani koji s vojskom napada Hvar i trai ravnopravnost s plemiima u Velikom vijeu komune - pokuava se doi do sporazuma plemie zastupa Marin Hektorovi, a puane Matij neuspjeno, pa Venecija alje svog predstavnika da posreduje - Sebastian Giustinion neuspjeno pokuava uvesti red - 1514. puani ponovno provaljuju u Hvar i vre pokolj plemia, na to Venecija alje mornaricu pod zapovjednitvom Capelle koja je u Starom Gradu uguila bunu Privredne prilike u XVI. st.: - nerazvijena zemljoradnja osiromaila plemie kojima je jedini izvor zarade bila njihova imanja - trgovina je slaba zbog mletakih ogranienja (trguje se s Venecijom, mletakim posjedima u Grkoj i Hrvatskim primorjem, te kopnom s Bosanskim paalukom) Kulturne prilike: - uzori u talijanskim komunama - zanimanje za klasinu starinu - Split Marko Maruli filozofsko moralni traktat O dobrom i blaenom ivljenju i prvi hrvatski ep Judita - ibenik Juraj igori O poloaju Ilirije i o gradu ibeniku - Hvar Hanibal Luci prva svjetovna drama Robinja o Petar Hektorovi spjev Ribanje i ribarsko prigovaranje o Mia Pelegrinovi maskerata Jeupka - Zadar Petar Zorani prvi hrvatski roman Planine o Brne Karnaruti Vazetje Sigeta grada Turski ratovi u XVI. st.: - za vrijeme rata koji je zavrio mirovnim ugovorom 1540. izmeu venecije i turske, mleani su preselili krane iz turske (vlahe) u Istru - 1570-73- ciparski rat jer je venecija odbila turcima ustupiti cipar o 1571. bitka kod lepanta unitena turska flota, sklopljen je mir u kojem je venecija izgubila cipar OSTACI OSTATAKA HRVATSKE U BORBI ZA OPSTANAK 6

Ukljuenje u habsburke zemlje: - hrvatska srednjevjekovna zajednica raspada se na mletaki i turski dio te ostatke ostataka koji ostaju u vezi s Ugarskom, a uskoro prelaze pod habsburku vlast - promjene u teritorijalnom nazivlju: o ime Hrvatska se dijeli nakon turskih provala na krajeve Zagrebake upanije koji su se nalazili na desnoj obali Kupe o podruje Slavonije se suava na podruje izmeu Drave i Kupe - hrvatsko i slavonsko plemstvo se poinju stapati - 1526.g. Mohaka bitka pogiba Ludovik II. Jagelovi i ugarsko hrvatsko prijestolje je prazno - ugarsko se plemstvo povodi za saborskim zakljukom iz 1505. po kojem je ispranjeno prijestolje izuzeto od strane dinastije zbog toga ono bira Ivana Zapolju za kralja - na strani Zapolje su i Krsto Frankopan i zagrebaki biskup imun Erdody - 1526. hrvatsko plemstvo priznaje Ferdinanda za kralja trae od njega da potvrdi stare povlastice i prava kraljevine Hrvatske - 6. sijenja na saboru u Dubravi slavonsko plemstvo bira Ivana Zapolju za kralja Hrvatske i Slavonije - zapoljevci = turska stranka - ferdinandove pristalice = njemaka stranka - izbija graanski rat izmeu te dvije stranke situaciju koriste Turci koji poharaju cijelu Liku i Krbavu do Karlobaga - nakon smrti Frankopana zapoljevci u Slavoniju polau zakletvu vjernosti Ferdinandu, meutim, Zapolja ponovno uspjeva osnovati stranku i uvrstiti se na prijestolju - banderijalne ete ete koje je plemstvo nuno povesti u rat pod svojom zastavom - 1538. dolazi do nagodbe izmeu Ferdinanda i Zapolje zbog efikasnije obrane od Turaka sporazum u Velikom Varadinu po kojem Zapolji ostaje Erdelj i naslov hrvatsko-ugarskog kralja, a Ferdinand dobiva zapadnu Ugarsku, Hrvatsku, Slavoniju i Dalmaciju - ulaskom u sklop habsburkih zemalja Hrvatska i Ugarska zadravaju svoje unutarnje ureenje personalna unija - plemstvo je nositelj dravne svijesti i zbog toga eli zadrati svoje povlastice - Hrvatskoj i Ugarskoj su zajedniki dvorska komora, kancelarija i sabor - Habs. Monarhija eli Hrvatsku i Ugarsku izjednaiti sa ostalim pokrajinama, tako da uvodi neke centralne urede: o ugarska dvorska komora ubirala diku i tridesetinu te plaala vojsku, od 1548. podreena komori u Beu o 1556. Ferdinand osniva Dvorski ratni savjet u Beu kao vrhovno vojno zapovjednitvo o ugarska dvorska kancelarija je kao posredniki ured bana i kralja preneena u Be - ulazak hrv. zemalja u H.M. uvjetovalo je: o promjenu poloaja bana postaje najvia politika vlast u Hrvatskoj i Slavoniji, a u XVI. st. se smatra potkraljem o vie nema asti hercega - Hrvatska i Slavonija bez bana ostaju jedino u razdoblji 1531. 37. - bana je u odsutnosti mijenjao banovac ili viceban - sabor od vremena kad je i slavonsko plemstvo prihvatilo Ferdinanda za kralja 1538. hrvatski i slavonski sabor zasjedaju zajedno, tako da se politiki ivot prebacuje preko Kupe Poeci organizacije vojne krajine na novim osnovama: - poeci krajike organizacije seu u XV. st. hrvatsko ugarska krajina 7

nakon to je izabran za kralja Fredinand se obvezuje da e o svom troku i pod zapovjednitvom svog zapovjednika u Hrvatskoj drati 20 konjanika i 200 pjeaka (martolosa), a jo e 800 konjanika o kraljev troak biti pod zapovjednitvom hrv. feudalaca svi su ti elementi formirani u Bihaku i Senjsku kapetaniju - ostale pogranine gradove su branili hrv. feudalci, a zbog nedostatka financija predaju ih kralju od njih se osnivaju Ogulinska i Hrastovika kapetanija, a u Slavoniji Koprivnika, Krievaka i Ivanika kapetanija - posebna je kapetanija osnovana za umberake uskoke - 1568. hrvatska i slavonska krajina dobivaju posebne zapovjednike - krajina se financirala od ratne dae i od hrv. feudalaca, a uskoro se ukljuuju i kranjski, tajerski i koruki stalei kao financijeri - turske su se pogranine trupe sastojale od krana, koji su zbog vojne slube bili osloboeni feudalnih podavanja od 1530. sve ee prelaze na habsburki teritorij (nazivju se vlasi, Srbi, uskoci, pribjezi) - od kraja XV. st. naziv uskok se koristi samo za Senjane i umberane - Vlah ukazuje na drutveni poloaj koji su preseljenici zauzimali u Turskoj, a veinom su bili pravoslavne vjere - nakon masovnih preseljenja vlaha na habs. teritorij trebalo je urediti njihov poloaj u novoj sredini 1535. Ferdinand im daje povlastice i naseljava ih u umberku, gdje dobivaju zemljite kao nasljedno leno uz obvezu da ratuju na vlastiti troak, osloboeni su svih podavanja kroz 20 godina - stanje u krajini postaje kritino zbog sve eih osmanskih provala, pa se na ogranienje od 20 godina zaboravilo - starjeine vlaha = kapetani ili vojvode - provizija = stalna godinja plaa vojvode - stipendium = uskoka plaa - jo uvijek preseljenicima nije dodijeljeno stalno zemljite sve do potkraj XVI. st. vlasi ive na zemljitu koje je pripadalo kralju i Kranjskoj i tajerskoj Borbe protiv Turaka od pada Klisa do osnutka Karlovca: - Sulejman 1541. osvaja Budim i Naice - Nikola Zrinski ban od 1542. - Valpovo posljednje uporite koje je u Slavoniji palo pod Turke - 1551. rat zbog Erdelja - 1552. pad Virovitice - sva obrana pada na Sisak - 1556. opsjedanje Sigeta, koji brane Lenkovi i Nikola Zrinski - iste godine pada Kostajnica - Zrinski odlazi iz Hrvatske i preuzima Sigetsku kapetaniju - 1579. osnovan Karlovac - unski put koji je povezivao Zagreb s Dalmacijom gubi na vanosti - libertini kmetovi koji migriraju zbog turskih provala, a eli ih pridobiti vlastela za obranu, zauzvrat im daje slobodu Vojna krajina kao stalna obrambena ustanova: - od 1530. unutranjoaustrijske zemlje financiraju vojnu krajinu - 1578. uprava vojne krajine dolazi pod nadvojvodu Karla zemaljskog kneza tajerske, Kranjske i Koruke, a Ratnom vijeu u Beu podvrgnuti su u vojnim stvarima i ban i hrvatski i slavonski stalei - dunosti Ratnog vijea su da plaa vojsku i uzdrava Vojnu krajinu - 13. 7. 1579. izgradnja Karlovca, budueg sredita Hrvatske krajine (svrha mu je da titi Kranjsku)

1592. propadaju Bihaka i Hrastovika kapetanija uspostavlja se Karlovaki generalat obuhvaa kapetanije od mora do Kupe + umberak Primorska krajina od Kapele do mora sa sreditem u Senju, zavisna od Karlovakog generalata - Banska krajina od Karlovca do Ivania - Slavonska krajina od Ivania do Drave, sjedite u Varadinu (kasnije Varadinski generalat) - 1595. osnovana Petrinjska kapetanija, dio banske, zatim slavonske krajine - palanke drvena utvrenja za smjetaj krajikih posada - ardaci straarnice - martolosi vojnici pjeaci (turski haramije) koje plaaju stalei - Teutsche Knechte njemaki vojnici u krajini - husari konjanici - arkebuzini elitni odred konjanika Udio Hrvatske i Slavonije u obrani: - propadanjem banderijalnog sistema (kraj XV.st) vojna dunost prelazi na kmeta formira se redovita (banska vojska i haramije) i neredovita vojska (velikai sa svojim banderijama i insurekcija ili opi ustanak) - stvaranjem krajine ban postaje zapovjednik vojske samo u Banskoj Hrvatskoj i Slavoniji - dika ili riz redovit porez nakon Ludovika II. Jagelovia - Slavonija je plaala samo polovinu ratnog poreza, a Hrvatska ga je bila osloboena - visinu ratne dae odreivao je hrvatski sabor, a plaali su ga svi velikai i plemii od svojih kmetova - dimnica = kraljevinska daa za potrebe hrv. kraljevstva - javne radove ili dravnu tlaku daju svi Ekonomski poloaj, obrt i trgovina: - poljoprivreda najvanija privredna grana - rudnik eljeza i olova u Gvozdanskom (pripada Zrinskima, poslije kralju) - rudnik bakra Rude kraj Samobora - obrt se razvijao na vlastelinstvima i u gradovima - onaj kmet koji se na vlastelinstvu bavio obrtom bio je osloboen svih novanih podavanja - u gradovima se javljaju udruenja obrtnika cehovi; prvi osnovan u Krievcima 1510. - Bakar najvanija Frankopanska luka u primorju Propadanje gradova: - varoi juno od Kupe propadaju, a jaaju kraljevske varoi u Slavoniji Gradec sa Zagrebom i Varadin - od 1557. Zagreb se poinje nazivati metropolom Hrvatske - poetkom XVII. st. samo se Zagreb, Gradec, Krievci, Varadin, Koprivnica i Senj zadravaju status slobodnog kraljevskog grada neposredno su podreeni kralju, imaju pravo da svoje poslanike alju na sabor - 1470. Senj je Frankopanima oduzeo Matija Korvin - 1527. Biha preuzima kapetan Nikola Jurii - u gradovima dolazi do klasne diferencijacije stvara se sloj aristokracije koja eli preuzeti vlast - u XVII. st. u Gradecu se uvodi aristokratski nain uprave vlast u rukama senatora - varoi ili purgarije naselja pod jurisdikcijom vlastele Promjene u strukturi plemstva i potiskivanje plemenitih opina u kmetstvo: - plemstvo u XVI. st. propada zbog gubitka zemlje koja mu je bila jedini izvor zarade - jedini izlaz je bilo poveanje proizvodnje, za to je trebalo i vie radne snage, pa su velikai nastojali podrediti slobodne slojeve, tj. pretvoriti ih u kmetove

najodliniji odlikai u XVI. st. su knezovi Zrinski s imanjima od Jadrana do Mure 1546. Zrinski kraljevskom darovnicom dobivaju Meimurje Frankopani propadaju, ostaje samo traka loza Karlovii izumiru Keglovii se sa Zrmanje sele u Hrvatsko zagorje, Blagajski se sele u Kranjsku (Koevje) uzdiu se Drakovii, Erdody i Rattkay u Slavoniji velikai u Hrvatskoj ovise vie o Habsburgovcima nego oni u Slavoniji od vremena igmunda javlja se armalno plemstvo od kralja dobiva grbovnicu ili plemiki list i pravo na plemiki grb (plaa se) plemika su se prava mogla dobiti samo ako je plemi imao posjed - plemike opine posebne teritorijalne jedinice manje ili vie ovisne o vlastelinu, ili samostalne opine u upanijama (u XVI. st. ih zbog procvata feudalizacije u Slavoniji ima manje nego u Hrvatskoj) o samostalno upravljaju imovinom i zemljama o na elu je sudac koji se negdje naziva i upan o tijekom XVI. st. propadaju, a velikai ih nastoje pokmetiti o do tada nisu plaale tlaku, sada ih sabor obvezuje na izgradnju u krajikim utvrdama Vlastelinstvo, promjene u strukturi: - u XVI. st. se dijeli na dva dijela: o vlastita vlastelinska zemlja (domena ili alodijal) obrauje se radnom snagom kmetova o rustikalna ili urbarijalna zemlja na njoj se nalaze podlonici (kmetovi s individualnom obvezom i purgari s kolektivnom obvezom) + kod nekih vlastelinstava i plemike opine te posjedi vazala (nie plemstvo i slobodnjaci) => ta dva elementa su sastavni dio vlastelinstva samo u upravnom i pravnom smislu, inae su samostalne gospodarske jedinice - knez, gradiik, asnik ili oficijal nazivi za vlastelinskog inovnika Pogoranje poloaja kmetova i zaotravanje klasne borbe do hrvatsko-slovenske seljake bune: - s obzirom na poloaj kmetova imamo u XVI. st. imamo dva podruja: o krajevi neposredno ugroeni od Turaka (prekokupska Hrvatska i istona Slavonija) o podruje ostale Hrvatske i Slavonije tee stanje kmetova - selite ili selo = jedinica seljakog posjeda o kua s okunicom o izvanselina zemlja s te zemlje kmet daje vlastelinu urbarijalna podavanja, porez dravi i crkvenu desetinu - najvaniji prihod vlastelinstva je radna renta rabota ili tlaka: o odmjerena (runa ili sprena) o neodmjerena obavljanje neophodnih poslova - u Hrvatskoj i Slavoniji kmet je imao nasljedno pravo na selite - od XIII. st. uobiajena je novana renta, koja kmeta oslobaa od neposredne vlasti vlastelina, meutim, od XVI. st. se poveava radna renta zbog zainteresiranosti vlastelina za proizvodnjom za trite - liberomigracija pravo slobodnog seljenja (potvreno na krievakom saboru 1538.) Hrvatsko slovenska seljaka buna 1573. godine: - opseg bune centar je Tahijevo vlastelinstvo + podruje oko Jastrebarskog i Okia (nekadanji plemii Draganii) + neke plemike opine u slovenskim krajevima

10

Franjo Tahi: o ugarski velika o 1556. kupuje donjotajersko vlastelinstvo Stattenberg o 1564. kupuje dio vlastelinstva Susjeda i Donje Stubice zbog te kupovine dolazi u sukob sa susjednim plemiima i kmetovima jer je posjede stekao na nezakonit nain => vlastelinstva je Tahiju prodao Bator, koji se pri tom nije obazirao na suvlasnike imanja koji su imali pravo prvokupa (Urula Mekmitzer i Ambroz i Stjepan Gregorjanec) - dolazi do borbe izmeu Tahija i Erdodyja s jedne i Urule, Gregorjanaca i Zrinskih s druge (+kmetovi) - pokree se banska vojska protiv Urule poraena od strane kmetova pod vodstvom banovca Ambroza Gregorjanca - unato tome Tahi 1566. dobiva polovicu Susjeda i Stubice, a druga polovica dolazi pod kraljevsku komoru, ali mu komora prodaje i drugu polovicu 1569. - Tahi se poinje osveivati kmetovima jer su stali uz Urulu oni diu bunu - oko Jurjeva (23.4.) 1572. osniva se seljaki pobunjeniki savez - kmetovi zauzimaju Susjed i Stubicu - krajem 1572. dolazi do bune u Stattenbergu - polovina Stubice i Susjeda je vraena Uruli, tako da ona naputa kmetove kao saveznike, a sabor ih proglaava veleizdajnicima - na ustanak se diu i kmetovi Kranjske i tajerske - vrhovni voa pobunjenika Ilija Gregori + Matija Gubec, Ivan Pasanac i Ivan Mogai - ustanak protiv Tahija je prerastao u ustanak protiv plemstva uope, a trai se: o da se ukinu prepreke trgovini seljaka o da posrednik izmeu cara i kmeta bude seljako carsko namjesnitvo o pravo samoodluivanja u pitanjima poreza - Gregori u ustanak eli ukljuiti i uskoke loa odluka jer su oni potkupljivi - buna je propala iz 3 razloga: o pogrena nada u pomo uskoka o plemstvo je poueno prijanjim iskustvima djelovalo efikasno o plemstvo ima pomo nadvojvode Karla i cara Maksimilijana - 27. sijenja 1573. Gregori poziva na ustanak, a dva dana kasnije izbija buna s obje strane hrvatsko tajerske granice - Gregoria hvataju haramije kod Ivania i predaju ga u zatvor u Be - 9.2. dolazi do bitke Gubec VS Alapi kod Stubikih toplica ( Gubec gubi) - 15.2. Gubec je okrunjen uarenom krunom u Zagrebu i pogubljen Protestantizam u hrvatskim zemljama: - u hrvatske krajeve reformacija prodire iz slovenskih zemalja i Ugarske - na teritoriju pod banom i saborom nije se razvio, a najjai je utjecaj imao za vrijeme graanskog rata Zapolja- Ferdinand - od sredine XVI. st. zbog Turskih provala luterani nestaju - predstavnici Antun Dalmatin i Stjepan Konzul Istranin Prvi dio novog testamenta - reformatorske ideje su se pokuale iriti tiskom ideja Primoa Trubara - potporom njemakih stalea i gradova osnovana je hrvatska tamparija u Urachu tiskani vjerski spisi na glagoljici, irilici i latinici u svrhu propagande protestantizma - Matija Vlaci Ilirik Hrvat, lan njemakog protestantskog pokreta - protestantska knjievnost potakla je razvoj knjievnosti na narodnom jeziku u sjevernoj Hrvatskoj - protestantizam se najbolje irio po utvrdama jer su tamo obitavali Nijemci (Karlovac!) - 1608. isusovci dolaze na Gradec i nestaje protestantizam 11

- protureformacija kod nas poinje 1563. kada zagrebaki biskup postaje Juraj Drakovi - promicatelji protestantizma Erdody i Zrinski - Mihailo Staranin najpoznatiji slavonski propovjednik Graditeljstvo i likovna umjetnost u XVI. st.: - slab napredak - nastale nove utvrde Sisak, Varadin, 1558. sazidan Lenkoviev Nehaj kod Senja, 1596. izgraena Petrinja u obliku peterokuta SLAVONIJA U 17. STOLJEU Administrativne promjene: - 1601. izdvojen je Poeki sandak iz Bosanskog i pripojen Kanikom paaluku - Pakraki sandak ostaje u Bosanskom paaluku, ali je teritorijalno smanjen 1606. itvanskim mirom, te je njegovo sredite preneeno iz Pakraca u Cernik Crkvene prilike: - najvei dio katolike Slavonije pripada Bosanskoj biskupiji sa sreditem u akovu, a ostatak Zagrebakoj i Peujskoj biksupiji - franjevci nositelji katolianstva, priznaju vrhovnu vlast zagrebakog biskupa - poloaj franjevaca u turskoj Slavoniji je bio reguliran fojnikom ahdnamom iz 1463. - katolike upe su razdijeljene na 2 franjevaka samostana Velika i Naice - pravoslavna crkva: o krajem 16. st. osnovana Poeka eparhija o glavno duhovno sredite je manastir u Orahovici Feudalni odnosi: - tokom 17. st. poveavaju se dravni tereti i eksploatacija seljatva: o 1579. u Poekom sandaku uveden porez resmi kapu o hara i desetina o tlaka na spahijskim posjedima o danak u krvi je bio zamjenjiv novcem Buna u Slavoniji 1607. godine: - povod je uvoenje novog nameta dulus porez koji su trebali plaati sveenici franjevakog reda, ali su ga htjeli prebaciti na vjernike - pobunjenici Mato Delimanovi - buna uguena od strane poekog sandak bega Husein pae Sulejmanovia Dalje preseljenje stanovnitva i hajduija: - Turci su preseljavanje nastojali smanjiti dajui vlasima samoupravu i povlastice - hajduija se razvila iz eta Zemunca ure Matia Gradovi i gradska privreda: - gradovi puste - Poega je najvaniji grad posrednik u trgovini Bosne i Slavonije - crkve i samostani su pretvoreni u damije - Osijek sagraen 1566., sjedite kadija NAZADOVANJE DUBROVNIKA I VELIKI POTRES Mletako dubrovaki sukobi: - Venecija je spreavala Dubrovnik da se slui Jadranom, jer je titila svoje trgovake ineterse - Mleani preko Splita uspostavljaju trgovinu s Osmanlijama - sukobi s DU poinju poetkom XVII. stoljea 12

za Dubrovane se zauzimaju Turci, panjolska i Vatikan Kandijski rat (1645. 1669.) o rat M. R. i O.C. o DU je u tom ratu osjetio negativne posljedice jer je preko njegovog teritorija prelazila mletaka vojska, a i mletaki su se brodovi usidravali u DU luki o pozitivno je to to je oivjela trgovina izmeu Turske i Italije u kojoj je DU posredovao Potres godine 1667.: - pozivajui se na vazalne odnose, Porta trai da joj se ustupe posjedi svih stradalih Dubrovana OIVLJAVANJE TRGOVINE I BORBE PROTIV TURAKA U DALMACIJI Pokuaj osvajanja Klisa: - 1593. izbija tursko austrijski rat - 7. travnja 1596. skupina Splianina, uskoci i Poljiani oslobaaju Klis od Turaka, ali on ponovno pada 31. svibnja Ekonomsko jaanje Dalmacije: - 1592. Split postaje vana tranzitna luka Venecija O.C. - razvitak pomorstva Boka Kotorska Kulturne prilike: - razvoj baroknih graevina + gotika - Ivan Luci iz Trogira povjesniar De regno Dalmatiae et Croatiae libri seks 1666. sistematsko prikupljanje povijesnih izvora s primjenom kritike metode ISTRA U XVI. I XVII. STOLJEU Istra u XVI. stoljeu: - podjeljena izmeu: o Venecije zapadna obala s gradovima i dio istone obale oko Kopra i Pirana solane o Habsburke Monarhije unutranjost Kolonizacija: - poslije ratova i kuge Venecija je ponovno htjela napuiti naputene krajeve: o u okolici Pule htjeli su naseliti stanovnitvo iz Italije, ali neuspjeno o pribjezi iz krajeva pod osmanskom vlau o grke obitelji - 1556. mletaki senat proglasio dravnim dobrom sva naputena zemljita, a uprava nad njima je povjerena tijelu od 3 lana (magistrat za neobraena dobra u Veneciji) koje je ta zemljita dijelilo pridolicama zajedno sa povlasticama (20 godina osloboeni podavanja) - od 1578. senat svake dvije godine u Istru alje povjerenika koji je dijelio zemlju i sudio - 1592. upravna i sudska vlast se prenaa na kapetana u Rasporu, nakon ukidanja asti providura - pridolice u seoskim podrujima bili su uglavnom Hrvati, tzv. Morlaci Etniki odnosi: - Hrvati i Slovenci su naseljavali seoska podruja - u gradovima je staro romansko stanovnitvo zamjenjeno doljacima s Apeninskog poluotoka Uprava u Mletakoj Istri:

13

Mlet. istra je skup gradskih opina s vlastitom upravom i sudstvom, ali s mletakim naelnicima na elu - vlast u opini dre plemii, tj. lanovi gradskog vijea, puani nemaju vlast - u selima s veinskim romanskim stanovnitvom na elu je meriga - u selima s hrvatskim i slovenskim stanovnitvom na elu su upani, podupani i opinsko vijee - uprava nije bila jedinstvena, isticao se jedino naelnik Kopra nema centralizacije - 1584. Venecija uspostavlja prizivni sud u Kopru na elu s gradskim naelnikom ili kapetanom + dva suca Umjetnost: - gotika XVI. po. XVI. st. - krajem XV. st. tragovi renesanse - Vincent iz Kastva XV. st. oslikao crkvicu sv. Marije na kriljinama kraj Berma - barok od prve polovine XVII. st. rotonda crkve sv. Vida u Rijeci TERITORIJALIZACIJA VOJNE KRAJINE I BORBA ZA CJELOKUPNOST HRVATSKIH ZEMALJA POD HABSBURGOVCIMA Borbe oko Siska i dugi rat (1591. 1606.) - 1591. Hasan-paa Predojevi postaje bosanski namjesnik gradi Petrinju, zauzima Biha - iste je godine prva opsada Siska brani ga zg kaptol kao vlasnik - 1593. nakon druge opsade Sisak pada pod Turke - Toma Erdody odstupa od banske asti, zamjenjuju ga dvojica banskih administratora nemaju vojnike ovlasti niti banderiju - 1595. osnovana Petrinjska kapetanija - ovaj dugi rat zavrava 1606. godine mirom na uu itve Hrvatska dobiva Petrinju, Moslavinu i azmu Borba za prevlast na Jadranu. Senjski uskoci. - Matija Korvin osnovao Senjsku kapetaniju - senjski uskoci krajinici na Jadranu koji imaju zadatak da se bore protiv Turaka i na kopnu i na moru, a dio plijena daju habsburgovcima, zbog ega su ih ovi i podravali - Zrinski u svom posjedu imaju Bakar, i Mleane kao saveznike - Rijeka je habsburka - Senj imao dva gospodara kao slobodni grad potpadao je neposredno pod kralja, a u vojnikim poslovima nadvojvodi - nakon pada Klisa 1537. posada se seli u Senj zajedno s mletakim uskocima (venturini) - Gradiki ili uskoki rat 1615. 1617., zavrio Madridskim mirom Masovno naseljavanje Vlaha i izdvajanje Vojne krajine kao posebnog teritorija: - do masovnog preseljenja Vlaha dolazi u razdoblju 1597. 1600. (za Slavoniju) naseljavaju se oko krajikih utvrenja i u pravcu turske granice zapoinje proces pretvaranja Varadinskog generalara iz vojnog zapovjednitva u teritorijalnu jedinicu - na podruju Hrvatske naseljavanje se vri izmeu 1600. i 1605. - 1597. Ferdinand izdaje zatitno pismo za slavonske vlahe kojim im garantira osloboenje od svih nameta i zemljite - tom se pismu usprostavio zg biskup koji trai za vlahe status kakav su imali privatni vlasi (priznavali su feudalca za zemaljskog gospodina i imali su razna podavanja) - nove mase vlaha nisu bile zadovoljne jer su htjele zadrati svoju samoupravu i vjersku slobodu smatraju da su jedino duni vladaru vojnu slubu - tite ih tajerski plemii i Ratno vijee u Grazu

14

1623. sastaje se komisija za restituciju vlaha zemaljskoj gospodi, ali neuspjeno, pa komisija mijenja plan i eli primijeniti privilegije samo na pravoslavne Srbe, a da se katoliki krajinici (predavci i Slavonci i bivi kmetovi) podrede zemaljskoj gospodi - takva se separacija ne bi mogla provesti jer su svi krajinici smatrali da se privilegije odnose na sve bez obzira na vjeru i podrijetlo - vlasi trae da se pismeno reguliraju njihovi odnosi s vojnim zapovjednitvom i pravo na unutarnju autonomiju => zbog toga se donose STATUTA VALACHORUM 1630. g: o donosi ih Ferdinand II. o podijeljena vlasima izmeu Save i Drave (varadinski generalat) o regulacija unutranje uprave na elu sela je knez kojeg svake godine na urevdan bira seoska zajednica o svaka od triju kapetanija (Ivanika, Krievaka i Koprivnika) ima svog suca s 8 prisjednika o zabranjeni su svi zborovi i sastanci o vlasi su obavezni sudjelovati u izgradnji obrambenih postrojenja i ustati na oruje svi stariji od 18 god. o pravo unutranje autonomije (stanje zadrano jo iz vremena pod turcima) o sporno pitanje je pitanje vlasnitva zemlje koju su okupirali ona de iure pripada zemaljskoj gospodi to pitanje pokuava rijeiti Ferdinand 1627. u privilegiju vlasima- svi vlasi koji borave u krajevima Slavonije i Hrvatske mogu ostati tamo, a podloni su samo kraljevima u Ugarskoj sporne je posjede kralj jednim dijelom uzeo pod svoje vlasnitvo kao oasna imanja (imanja koja nemaju zakonitih nasljednika i time zapadaju vladaru), a za drugi dio je obeao feudalcima zamjenu - u XVIII. st. sva su imanja proglaena carskim lenom - izdvajanje vojne krajine iz Hrvatske i pretvaranje u zaseban teritorij zapoelo je masovnim naseljavanjem stanovnitva koje je odbijalo priznati jurisdikciju bana i sabora (varadinski i karlovaki generalat) - 1665. 66 buna vlaha pod vodstvom krievakog velikog suca Stefana Osmokruovia zbog krenja privilegija, trai da se vlasi podrede izravno caru i da dobiju zemljite izmeu Save i Drave u svoje vlasnitvo o buna je uguena, a ukinuta je i institucija velikih sudaca, jedan od stupova krajike autonomije, a na njihovo su mjesto postavljeni veliki kapetani koji uz to preuzimaju i funkcije uprave - vlasi su se najvie sukobljavali s Zrinskima i Frankopanima - jenjavanjem turske opasnosti po. XVII. st. kranjski i koruki stalei gube interes za vojnu krajinu, predlau da se vlaka mo razjedini naseljavanjem vlaha du cijele slavonske i ugarske granice - 1625. stalei preuzimaju izravno uzdravanje karlovakog generalata (dotad se krajina uzdravala preko Graza) - s naseljavanjem pravoslavnih vlaha dolazi do osnivanja pravoslavne episkopije sa sjeditem u manastiru u Mari u Ivanikoj kapetaniji koja je priznaval uniju s katolikom crkvom i zagrebakog biskupa za svog starjeinu Borba plemstva za vlast u krajini: - zbog nestajanja turske opasnosti u XVII. st. dolazi do promjene odnosa hrvatsko plemstvo beki dvor plemstvo se ekonomski oporavlja i stvara osnovicu za samostalnu politiku - to je preduvjet zrinsko-frankopanske urote

15

urotnici su spremni priznati habsburku vlast ukoliko dobiju generalat u Hrvatskoj koji je teritorijalizacijom izdvojen od hrvatskih zemalja, ime je smanjena jurisdikcija bana i teritorijalna podloga hrv. plemstva - iura muncipalia zakonodavstvo, sudstvo i samouprava izraz dravne svijesti plemstva - krajina je habsburgovcima bila od koristi jer je predstavljala vojni tabor za obranu poloaja habs. u Europi i njihovo vrsto uporite u naim krajevima - od 1649. uvedena funkcija dvorskog agenta na dvoru se brinuo o poslovima Hrvatske - Ferdinand III. nastoji ukinuti izborno pravo Habsburgovaca na hrv. ugarsku krunu i pretvoriti ga u nasljedno pravo neuspjeno - 1627. proglaava Ivaniku, Koprivniku i Krievaku kapetaniju, tj. teritorije hrvatske vlastele gdje su naselili vlasi svojima, a zauzvrat im nudi neke druge zemlje neodrano obeanja Utjecaj krajine na ekonomski i drutveni razvitak: - pozitivna strana teritorijalizacije: o obrambeni pojas Varadinskog generalata stvara sigurnost vlastelinstvima u zaleu pa se poveava broj stanovnitva o krajina je omoguavala domaem stanovnitvu da doe do poloaja slobodnog krajinika - negativna strana: o smanjenje banske ovlasti (samo je Banska krajina podruje na kojem su Hrvati vrili sve vojne funkcije) o smanjivanjem teritorija smanjivali su se prihodi Hrvatske i Slavonije - 1640. ogulinska buna - 1608. ugarski sabor razdijeljen na gornji ili velikaki i donji ili plemiki Ekonomski razvitak: - 1660. na Kaptolu osnovan Veliki ceh udruenje svih obrtnika Drutvene promjene: - 1640. Senj dobiva statut po kojem su se plemii odvojili od graana - Zrinski i Frankopani imaju posjede od Kupe do Jadrana - Erdody posjedi izmeu Kupe i Save - najvee bune se podiu na Banskoj krajini (imanja zg. kaptola i Erdodyja) seljaci ele postati vojnici zbog povlastica Seljake bune u XVII. st.: - Prva buna tibrenaca 1608. 10. => sukobi s zg. kaptolom kao vlastelinom - Druga buna tibrenaca 1633. 39. => - Prva sisaka buna 1633. kmetovi zahtjevaju od kaptola da postanu krajinici vojnici - Opi otpor u Posavini 1653. 59. o poinje na imanjima Erdodyja o razlog i kmetska i vojnika obveza, kmetovi trae ukidanje tlake - Druga posavaka buna 1670-71 Urota hrvatskih i ugarskih velikaa: - do sredine XVII. st. postojala je velika razlika izmeu habsburkog dijela Ugarske i Hrvatske i Slavonije nezavisniji poloaj plemstva zbog sudjelovanja u trokovima obrane u Hrvatskoj i Slavoniji se plemstvo mora obraati na vladara, jer nema financija 1606. ugarskom je saboru vraena staleka samouprava i dana sloboda vjere 16

ugarskom se plemstvu inilo da e osloboenje od Turaka i ujedinjenje zemlja krune sv. Stjepana biti najbolji otpor centralizmu i apsolutizmu bekog dvora na elo urote protiv habsburgovaca su ugarski palatin Franjo Wesseleny, ostrogonski nadbiskup Juraj Lippay i hrvatski ban Nikola Zrinski (voa opozicije protiv Bekog dvora) + nie plemstvo sjevernih ugarskih upanija i protestantski gradovi Erdelj arite otpora 1661. ban Nikola Zrinski izgradio tvravu Novi Zrin na turskom teritoriju povod ratu protiv Turaka 1663. 1664. je taj to je Austrija potpomagala austrijske stranke u borbi za Erdelj, na tetu turske stranke tursku vojsku predvodi veliki vezir Ahmed Koproli - osvaja najvaniju utvrdu Nove Zamky kransku vojsku predvode Petar i Nikola Zrinski pad Novog Zrina 1664. 10.08.1664. sklopljen mir u Vavaru Turci proirili vlast na osvojeno podruje, car je priznao Apafyja za erdeljskog kneza, te je platio ratnu odtetu usprkos pobjedi kranske vojske kod Monotora mir je sklopljen bez prisustva ugarskog sabora, to se smatralo povredom stalekih prava zbog toga se u ugraskoj javljaju dva pravca otpora: o protestanti u sjevernoj ugarskoj razmatraju mogunost prikljuenja Erdelju i prelasku pod tursku vlast o ugarski i hrvatski velikai pod vodstvom Nikole Zrinskog => urota urota Zrinsko frankopanska: o potporu trae kod francuskog kralja Ludovika XIV. Katarina Zrinska ga trai da preuzme protektorat nad Ugarskom i podupre ustanak protiv Leopolda o fran. kralj pristaje na pregovore, ali ve sklapanjem tajnog ugovora izmeu habsburgovaca i francuske o podijeli panjolske batine, Ludovik XIV. osustaje od potpore urotnicima o Nikola Zrinski pogiba u lovu na vepra 8.9.1664. o Petru Zrinskom se pridruuju Wesseleny i Nadasdy o 1666. poinju pregovarati s Turcima o trae pomo i kod Venecije i Poljske neuspjeno o Petar Zrinski se nada mjestu karlovakog generala, pa stiava urotu, meutim vraa joj se kad je generalat povjeren Herbersteinu o pridobiva Fran Krstu Frankopana i Franju Rakoczyja o potporu ponovno trae u Turskoj izaslanstvo pod vodstvom Franje Bukovakog 1669. odlazi u Solun s uvjetima: sultan treba imenovati Petra i njegove nasljednike za vrhovnog vladara u kranskim pokrajinama koje osvoji potvrda vjere, prava i povlastica Hrvatske obrana naih zemalja sultan nee traiti da nai vojnici idu u rat u daleke zemlje o ovim zahtjevima je Petar htio izboriti za Hrvatsku i Ugarsku status vazalne kneevine kao to je erdelj o o ovom poslanstvu Beki dvor saznaje preko svog poslanika Casanove o meu velikaima i crkvenim dostojanstvenicima Petar nije naiao na odaziv u banskoj krajini (Erdody i Drakovii), a glavni razlog je pokuaj saveza s Turcima, te uz njega pristupaju samo njegovi kmetovi i asnici o buna je svladana pobjedom Herberstaina nad Frankopanovom etom

17

o Petar se s jedne strane bezuvjetno predaje, a s druge alje jo jedno izaslanstvo k sultanu u Budim o 20.3. 1671. se sastaje tajna konferencija u Beu Zrinskom e se obeati milost samo da ga se namami u Be o Petar po augustincu Forstallu u Be alje uvjete predaje: trai Varadinski generalat, isplatu dugova, bansku plau i amnestiju za vlahe i episkopa Mijakia o car skida Petra s banske asti i umjesto njega stavlja N. Erdodyja i biskupa Borkovia o 18.4.1671. Zrinski i Frankopan stiu u Be o osniva se posebni sud koji ih osuuje na smrt i vri zapljenu svih njihovih imanja o suenje bekim sudom, a ne ugarskim povrijeena su staleka prava o 30.4.1671. izvrena je smrtna kazna u Bekom Novom Mjestu o polovina banske krajine dolazi pod upravu komore o glavni pravni temelj urote je bio 31. lanak Andrijine Zlatne bule iz 1222.g. Kulturni razvitak u doba protureformacije: - isusovci osnivaju gimnazije u Gradecu (1607.), Varadinu i Rijeci - 1669. u Gradecu osnivaju akademiju prva visoka kola u Hrvatskoj - knjievnost isusovci i pavlini o Juraj Habdeli Prvi otca naega Adama greh o Petar Zrinski Adrijanskoga mora sirena o Fran K. Frankopan - Juraj Rattkay historiar autohtonizam Ju. Slavena HRVATSKA Hrvatska poslije zrinsko-frankopanske urote: - u Ugarskoj je umjesto asti palatina uveden komeserijat - od 1671. mjesto bana nepopunjeno, umjesto njega su dva banska namjesnika Nikola Erdody za vojne poslove i zg. biskup Martin Borkovi za civilne - za razliku od ugarskog, hrvatski se sabor i dalje sastojao - karlovaki general Ivan Josip Herberstein eli odvojiti Hrvatsku od Ugarske i pretvoriti ju u nasljednu habs. zemlju teritorijem banske hrvatske eli povezati varadinski i karlovaki generalat - teritorij karlovakog generalata se poveava zapljenom zrinskih i fran. imanja - 1680. obnovljena ast bana Nikola Erdody - 1681. obnovljena ast palatina Oslobaanje hrvatskih zemalja ispod turske vlasti: - ustanak u Ugarskoj se nastavlja pod Emerikom Thokolyjem do 1681. osvaja sjevernu Ugarsku i od sultana dobiva kraljevski naslov kao njegov vazal - veliki beki rat 1683. 1699.: o 1683, u Slavoniji izbija ustanak raje pod vodstvom fra Luke Ibriimovia o 1684. carska vojska oslobaa Viroviticu o 1687. pobjeda nad Turcima kod Harkanja nedaleko Mohaa osloboen zapadni dio zemlje o domaom vojskom u Pounju i slavonskim krajevima upravlja ban Nikola Erdody zauzima Kraljevu Veliku 1685. o 1689. osloboena cijela Lika i Krbava o Slavonija je potpuno osloboena 1691. 18

o iste je godine slomljena turska obrambena linija na Savi padom Novog na Uni o rat zavrava mirom u Srijemskim Karlovcima 1699. Borba za teritorijalno ujedinjenje hrvatskih zemalja: - nakon to su Turci napustili Slavoniju, vojni zapovjednici nisu mijenjali nita na ureenju koje su zatekli - vojnika samovolja tjera stanovnitvo na iseljavanje, a da bi to sprijeio car je stanovnitvu Virovitike i Poeke upanije objavio 1689. odluku da su kroz idue 3 godine osloboeni daa osim javne tlake - hrvatski sabor trai da se krajevi koji su bili sastavni dio Hrvatske njoj i vrate - vlast u Slavoniji dijele Ratno vijee (vojni poslovi) i Dvorska komora (vlasnik zemlje iji su prihodi trebali uzdravati krajinike) - 1712. Lika i Krbava podreene krajini - od krajeva osloboenih u ratu, hrvatski je sabor zadrao samo krajeve izmeu Kupe i Une Slavenska ideja i hrvatskom misaonom razvitku: - Juraj Kriani dominikanac o ideja jedinstva slavenskog naroda pod ruskim kraljem o Politike misli - Pavao Ritter Vitezovi o Odiljenje Sigetsko o temelji hrv. pravopisa u Kronika aliti spomen vsega svieta vikov o politiki program o ujedinjenju Junih Slavena pod carem Leopoldom Sukobi s Maarima: - 1685. sastaje se Banska konferencija tijelo od 6 lanova pod banovim predsjednitvom - magnati se ele podvrgnuti sudbenosti ugarskog palatina i izjednaiti se s maarskom aristokracijom - nie plemstvo u tom trenutku postaje brani muncipalnih prava - 1701. na saboru u Varadinu se zaljuilo da se od tada tiskaju odluke sabora - od 1685. sabor je u Beu imao svog opunomoenika agens aulicus - na saboru 1687. beki dvor je nametnuo ugarskom saboru priznanje nasljednog prava habsburgovaca na ugarsko, a time i hrvatsko prijestolje u mukoj lozi - 1703. ustanak Franje II. Rakoczyja u sjevernoj Ugarskoj zbog uveanih podavanja - 1708. Pounski sabor (zastupao ugarsko plemstvo vjerno dinastiji) pokrenuo pitanje suglasja hrvatskih i ugarskih zakona => hrvatski se zakoni moraju slagati s ugarskim, ime bi hrvatska izgubila pravo na posebno zakonodavstvo Hrvatska pragmatika sankcija: - Karlo III. je u asu stupanja na prijestolje jedini muki lan habs. dinastije - poslije njegove smrti bi zaivio zakon iz 1687. po kojem Hrvatska i Ugarska imaju pravo biranja druge dinastije u sluaju izumra habsburke - zbog toga dvor eli osigurati nasljeivanje i po enskoj lozi - Emerik Eszterhazy namjesnik banske asti koji je radio na tome da se na saboru iznese pitanje enskog nasljea - hrvatski je sabor bio blii prihvaanju te ideje od ugarskog jer je hrv. plemstvo bilo nezadovoljno postupcima ugarskog zbog spornog pitanja autonomnog zakonodavstva - 9.3.1712. Emerik na saboru odranom u Zagrebu predloio da hrvatsko kraljevestvo prizna ensko nasljee, a zauzvrat trai od habs. potvrdu dotadanjih prava i povlastica => HRVATSKA PRAGMATIKA SANKCIJA - dva dana poslije taj je prijedlog prihvaen kao zakonski lanak 7. - lankom 29. postavljeni su uvjeti pragmatike sankcije: o pomo za potrebe krajine o povlastice u oporezivanju 19

o povratak varadinskog generalata - jedini protivnik sankcije je Adam Rattkay - 1723. doneena je Ugarska pragmatika sankcija zakonskim lancima I. i II. => u okviru habsburkih zemalja ozakonjena je nerazdruivost zemalja krune sv. Stjepana - osnovan je Banski stol kao novo sudbeno tijelo Proirenje Banske krajine. Prva pobuna vlaha - nakon Bekog rata iri se teritorij Banske krajine osvajanjem podruja izmeu Kupe, Une i Save - na novoosvojenom podruju stvorene su kapetanije: o Kostajnika => o Glinska => zajedno imaju 21 kneiju administrativno vojne o Zrinska => jedinice s krajinicima (pa se zato nazivaju i krajinama) o Jasenovaka => - prema kraljevskoj odredbi nakon rata su plemstvo i crkva imali pravo na svoje nekadanje posjede ukoliko su to pravo mogli dokazati - vlasi su teili odbaciti podlonitvo vlasteli i crkvi, jer im je poloaj na njihovim posjedima bio mnogo tei nego na niijoj zemlji koju su naseljavali petrinjski i kostajniki kapetani i ban (samo vojnika sluba) - povratkom vlastelinstava, vlastelin ne treba vie vojnike nego kmetove, zbog ega tjera vlahe krajinike jedan od razloga bune - drugi razlog suparnitvo izmeu bana i varadinskih generala (u osvajanju teritorija u bekom ratu sudjelovala je uz bansku vojsku i vojske varadinskog generalata, pa je generalat prisvajao novoosvojene teritorije) - sredite pobune Kostajnika kapetanija jer je veina vlaha u njoj bila naseljena, a i zbog toga to je u Kostajnici uz banske ete sjedila i petrinjska posada (kao dio varadinskog generalata) - 1695. poinje se postavljati pitanje tko e dobiti zapovjednitvo nad kapetanijom, pa su se ban i petrinjski kapetan natjecali tko e pridobiti vie krajinika - Erdody su bili najei protivnici banske vlasti, a Nikola Erdody je smatrao da vlasi na podruju Kostajnike kapetanije pripadaju pod zapovjednitvo petrinjskih kapetana jer ih je tamo naselio on sam dok je jo vrio dunost kostajnikog i petrinjskog kapetana - neki su se vlasi digli protiv bana, a neki su mu ostali vjerni - jedna skupina pobunjenih vlaha, tzv. prikoglinski vlasi, su u utvrdi Sraice zatvorili kostajnikog kapetana - otpor se stiao 1703. godine kada je kralj donio odluku da teritorij izmeu Une i Kupe ako nije pripadao vlasteli ili crkvi pripadne to se vlasnitva tie Dvorskoj komori, a to se tie jurisdikcije i duhovnih poslova Kraljevstvu Hrvatske, odnosno banu - 1703. kralj donosi odluku o ukidanju Petrinjske kapetanije, koja je stvarno ukinuta tek 1753. - na vijest o ukidanju kapetanije opet su se digli vlasi - sve do rata za osloboenje (1682.) nije na podruju Banske Krajine bilo pravih krajinika, pa su se kmetovi vojnici poistovjeivali s krajinicima u Slavonskoj krajini - sada je dolo do dodira kmeta i krajinika pod jednom banskom vlau, pa se kmetu buni jer eli prijei u poloaj krajinika (da bi se rijeio tlake) Ponovne bune u Banskoj Krajini: - 1706. na bunu se die 3000 krajinika optube protiv banskih slubenika koji im nameu namete i oduzimaju zemlju - 15. travnja 1728. regulamenta kojom su doneseni propisi za Kostajniki kapetaniju svaki je krajiki zapovjednik bio zemaljski gospodin, to znai da su asnici u Banskoj krajini zahtijevali od krajinika tlaku i razne namete; regulamentom se uvela mitniarina 20

na trgovinu krajinika s primorjem i Karlovakim generalatom; trailo se da svi krajinici imaju jednako oruje; sprijeavalo im se iseljenje - regulamenta dovodi do otvorene pobune na Ivanje 1730., ponajprije kmetovi na imanjima zagrebakog Kaptola (voe Toma Zajec i Matija Milakovi) - buna je uguena od strane vojske krajinika Varadinskog i Karlovakog generalata (na zapovijed Ratnog vijea) , te vojske banskih eta i banderije Slavonija u prvoj polovini XVIII. stoljea: - do 1745./46. u Slavoniji se odrao komorsko- vojniki kondominij kada je ponovno uspostavljeno upanijsko ureenje - 1720. ugarsko je plemstvo prenijelo civilnu i sudbenu upravu u Slavoniji s Dvorske komore na Ugarsku komoru u Pounu - do tada je Komora rasprodala tamonja vlastelinstva - slavonsko je selo bilo izloeno pritiscima vojnih zapovjednika, komorskih slubenika, vlastele i crkve - kada je uvedena ustanova pandura (koji su pazili na javni red i spreavali hajduiju) teret njihova uzdravanja je prenesen na kmetove - posljedice toga bila su masovna iseljenja i odlaenje u hajduiju - Franjo Trenk od slavonskih hajduka sastavio dobrovoljake ete svojih pandura - 22. svibnja 1737. kralj je izdao prvi patent o ureenju odnosa izmeu vlastele i seljaka u Slavoniji (Carolina urbarialis regulatio ili Karlov urbar) zabranjuje prisvajanje seljake i opinske zemlje kao i davanje vlastelinske zemlje u zakup, zatim tlaku koja se zamjenjuje novanim podavanjem, a javna je tlaka zadrana, uzdravanje pandurija je podijeljeno izmeu vlastelina i kmeta - provoenje patenta dano je zemaljskoj vladi (Landesdeputation) u Osijeku sastojala se od glavnog upravitelja (Generalamtsverwalter) i njemu podreenih slubenika - provoenje je bilo neuspjeno - rat za austrijsku batinu 1740-48. u njemu je sudjelovala krajika i banderijalna vojska iz hrvatskih i slavonskih krajeva - na najveem glasu su bili panduri Franje Trenka (u Francuskoj zvani crveni kapucini) - idui u susret hrvatskim i ugarskim staleima, Marija Terezija je 1745. obnovila upanijsko ureenje, to nije odgovaralo seljaku jer bi time plemstvo jo vie uvrstilo svoju vlast zbog toga se diu na ustanak (posebno oko Male Vlake) i trae prikljuenje Varadinskom generalatu jer se smatraju krajinicima - predvodnici ustanka su Mato Lui, Ilija Romi i Ilija Paleganovi alju poslanstvo u Be - lanovi poslanstva su se proglasili kapetanima, a sastavili su i lanu ispravu kojom ih toboe kraljica oslobaa poreza - Ratno vijee odluuje da se buna oruano skri - 1745. pristupilo se obnovi triju upanija Virovitike, Poeke i Srijemske ureene po uzoru na ugarske ( veliki upan kojeg je imenovao vladar, dvadesetak inovnika, podupan kao predstavnik domaeg plemstva upravljao svim upanijskim poslovima) ukidanje vojno komorske uprave - teritorij jedne upanije se dijelio na okruja i kotare na elu s velikim i malim sucima a kotari su se sastojali od vlastelinstava i predstavljali su osnovne upravne i sudske jedinice - u upravnim i provincijalnim poslovima upanije su bilo podreene vlasti hrvatskog bana - u poreznim pitanjima podvrgnute Ugarskom namjesnikom vijeu kontribucija postaje redoviti i stalni porez - Slavonija ni obnovom upanijskog sustava nije bila teritorijalno povezana s Hrvatskom jer ih je razdvajala Varadinska krajina

21

virovitiki podupan Antun pii predlae u ugarskom saboru 1751. da slavonske upanije ubudue budu zastupane i u ugarskom saboru taj je prijedlog ozakonjen, ali nije Slavoniju pridruio Ugarskoj niti je izdvojio ispod banske vlasti ostala je pod banskom sudbenou, a slavonski su zastupnici kao virilisti sudjelovali u radu hrvatskog sabora

Regulacija Banske Krajine i buna Todora Kijuka 1751.: - zagrebaki je Kaptol na podruju Banske krajine posjedovao Dubicu, emu se opiralo hrvatsko plemstvo - itava je plemika klasa bila suglasna u tome da se crkveni posjedi oporezuju kao svjetovni - 1749. regulacija Banske krajine tamonje krajike ete su trebale biti ukljuene u openitu reformu austrijske vojske poslije rata za austrijsko nasljee - podban Ivan Rauch podupire ovu reformu - 1750. marija Terezija odreuje da se na podruju Banske krajine urede dvije pukovnije kostajnika i glinska, a da troak njihova uzdravanja padne na Kraljevinu, na to Rauch nije raunao - ban je postao vlasnik obiju pukovnija, ali je kraljica sama birala pukovnike, a sve ostale asnike sam ban - podbanska ast je spojena s vlau upana u dvjema upanijama - 1751. krajinici diu bunu u vezi s nepovoljnim poloajem koji im je nametnut regulacijom Banske krajine voa Todor Kijuk Osnivanje novih krajina i slom krajike autonomije: - jo u toku Bekog rata postavilo se pitanje organizacije podruja prema urskoj - stare krajike teritorije trebalo je na osnovi kraljevih obeanja vratiti pod jurisdikciju bana i sabora, a krajiko ureenje premjestiti u nove pogranine krajeve - Varadinski i Karlovaki generalat su u XVIII. st. uli pod upravom gradekog Ratnog vijea, odnosno tajerskih, kranjskih i korukih stalea - zavretkom turske opasnosti stalei gube interes za krajinu, u njoj vide samo ekonomske interese - 1703. godine centralna vlast stavlja podruje izmeu Kupe i Une pod jurisdikciju bana - u Banskoj krajini beko Ratno vijee zamjenjuje Gradako kao vrhovnu vojnu vlast, a pod njegovim zapovjednitvom zapovijeda ban - 1703. odluka o ukinuu Varadinskog generalata - 1705. Gradako ratno vijee postaje podlono bekom - izbijaju mnogobrojne bune zbog nasilja oficira - daljnja centralizacija 1737. u varadinskom generalatu formirane regimente, a 1746. i u Karlovakom - 1743. ukinuto je gradako Ratno vijee - centralna vlast na sebe preuzima financiranje Krajine - u novoosvojenim krajevima carska Komora postaje zemaljski gospodar (sudski, upravno i ekonomski) - taj se sistem pokuao uvesti i u Liku i Krbavu nije uspjelo, pa su Lika i Krbava dodijeljene Karlovakom generalatu 1712. - na novoosvojenim podrujima Slavonije i Srijema osnovane su 1702. dvije nove krajine Posavska i Podunavska, gdje je stanovnitvo podijeljeno na aktivnu miliciju, ardaklije i isluene graniare te na prekobrojno stanovnitvo (prekobrojno stan. potpada pod provincijal, a ostali pod vojnu jurisdikciju) - dodjeljivana su vojna lena, a plau su dobivali samo vii oficiri - sudio im je general iz Osijeka

22

slavonski general Khevenhuller predlae reforme zbog zaputene zemlje, stanovnitva preoptereena podavanjima koje je zbog toga iseljavalo (oni ele biti vojnici, a ne seljaci) Khevenhullerov prijedlog je da se Posavska krajina regulira tako da 1/3 krajinika odlazi u rat, 1/3 uva granicu, a 1/3 bavi gospodarskim poslovima kod kue, te da se svi krajinici oslobode kontribucije taj je prijedlog ozakonio car 1734. godine, ali se teko provodio u djelo 1737. Khevenhuller provodi oprost od kontribucije o ograniava davanja oficirima ukidanjem vojno komorske uprave u Slavoniji, dolo je do pokuaja novih reformi u onom dijelu koji je ostao pod vojnom upravom osnovni cilj reformi bilo je formiranje slavonsko-srijemskih regimenti, a taj je posao povjeren 1746. feldmarallajtnantu baronu Engelshofenu formiranjem regimenti krajika bi se milicija pretvorila u redovnu vojsku na osnovi prijedloga hrvatskog bana Batthyanyja, Engelshofen je zapoeo regulaciju 1747. u Slavonskoj i Srijemskoj Krajini: o ukinuta je dotadanja podjela na Podunavsku, Srijemsku, te Donju, Srednju i Gornju Posavsku Krajinu o predloeno je osnivanje Petrovaradinske, Brodske i Gradike pjeadijske regimente, te Srijemske i Slavonske konjanike (husarske) regimente o regimente su podijeljene na kompanije o stanovnitvo krajine podijeljeno je na 4 klase prve tri klase predviene su za ratnu i pograninu slubu i bile su osloboene kontribucije i rabote, a etvrta klasa je bila klasa kontribuenata plaala glavarinu, bila obavezna na rabotu i svojom privrednom djelatnou je trebala uzdravati krajinu o jedino ime je stanovnitvo bilo optereeno bila je desetina u naturi i doprinosi za izdravanje oficira, ali su 1749. ta podavanja ukinuta, kao i to se odustalo od formiranja dviju husarskih regimenti o ova je reforma takoer propala 1753. Serbellonijev regulament novi pokuaj reformi o poveao je krajiki posjed tamo gdje je zemlja bila loija o smanjio broj vojnika o ukinuo kontribuente o krajinici su podijeljeni na one u slubi i one izvan slube o u rat se polazilo u 3 smjene o zemljita dodijeljena krajinicima proglaena su nasljednima o teret krajinika javni radovi (osim konjanika) o regulamentu su se najvie protivili krajinici u Varadinskom generalatu, koji su traili samoupravu garantiranu u Vlakim statutima iz 1630. o Karlo VI. 1717. potvruje povlastice iz 1630., ali to nita ne mijenja dvor je spreavao prikljuenje pravoslavnih krajinika u Varadinskom i Karlovakom generalatu srpskoj crkvi u H.M., tj. Karlovakoj mitropoliji 1732. grof Cordua pokuava reorganizirati Varadinski generalat o snizio je plau obinim vojnicima, a poveao je zapovjednicima o donosi nove promjenjene statute kojima se u potpunosti ukida stara krajika samouprava o neuspjene reforme vojvoda Hildburgshausen: o osnovni mu je zadatak da stvori to jeftiniju krajiku vojsku o proglasio je nove statute

23

prodaja, zalaganje i darovanje zemlje se moglo odvijati samo uz odobrenje zapovjednika umjesto sudaca javljaju se vojni auditori uvode se jednistvene mjere i utezi uvjet za stjecanje oficirskog ina je pismenost i znanje njemakog jezika specifino je da se novi statuti donose za krajinike, ne za vlahe (vlasi su sada samo pravoslavni krajinici) - 1746. Hildburgshausen je izvrio reorganizaciju Karlovakog generalata i formirao regimente - iste godine izbija brinjsko-lika buna - 1754. Marija Terezija izdaje Militar Graenitz-Rechten, tj. Krajika prava na osnovi kojih je izjednaeno ustrojstvo Varadinskog i Karlovakog generalata i ukinuti posljednji ostaci krajike samouprave - na ovo se diu krajinici u Varadinskom generalatu 1755. vodstvo Petra Ljubojevia o u Severinu je proglaena severinska opina kao sredite politike organizacije pobunjenika o u Poteicama su izneseni zahtjevi krajinika ne ele izjednaavanje s novim krajinama Hrvatske i Slavonije; trae da se ozakoni njihovo predstavnitvo opina ili deputirci koje bi zastupalo njihove interese o buna uguena - potpuni kraj krajike autonomije predstavlja ukidanje ustanove kneza, kojeg zamjenjuju oficir i podoficir - 1749. 51. provedeno osnivanje banskih regimenti, kod kojih vrhovnu upravu ima Dvorsko ratno vijee - 1765. osnovan je generalni krajiki inspektorat za Karlovaku, Varadinsku, Bansku i Slavonsku krajinu - 1783. ujedinjene su banska i varadinska generalkomada sa sjeditem u Zagrebu - 1786. osnovana generalkomanda za Karlovaku, Bansku i Varadinsku krajinu - 1787. uveden je kantonski sustav uprave Krajine uprava je odvojena od vojnih poslova, tako da regimenta postaje iskljuivo vojna jedinica, a na njezinu je teritoriju osnovan kanton kao teritorijalno upravna jedinica, koji se dijelio na bataljone odnosno kompanije - uprava kantona bila je u rukama kantonskih oficira - taj novi sustav je ukinut 1800. - Stara Gradika je prva proglaena za vojni komunitet 1748. sredite trgovake i obrte djelatnosti Seljake bune 1755. i njihove posljedice - 1754. kraljica donosi novi porezni sustav na veliinu poreza po dimovima do tada je utjecala samo veliina zemljita, sada je teite pomaknuto na prihod sa zemlje - vrapji porez porez za ouvanje usjeva - preopteriivanje podlonika od strane vlastelinstva takoer je jedan od uzroka bune - prvi im je zahtjev bio da pripadnu Krajini, jer bi tada prestali biti kmetovi - voe Matija Kui i Stanka tefia - u Bisagu je osnovan ratni sud za pobunjenike - 15. oujka 1756. kraljica je propisala urabarijalnu regulaciju kojom slavonskom kmetu odreuje minimum njegova posjeda i maksimum vlastelinskih tereta, vlastelin je tlaku mogao promijeniti u novana davanja - urbar je u prvom redu ograniio samovolju vlastele

24

Institucionalni ustroj Hrvatsko-Slavonskog Kraljevstva Kralj 1. Krunjenje krunom Sv. Stjepana - jedna krunidbena ceremonija (Stolni Biograd, Poun, itd.), dva izjanjavanja - ceremonija je morala biti obavljena unutar est mjeseci od smrti vladara (sazivanje inauguralnog sabora, izdavanje inauguralne krunidbene diplome, crkveni krunidbeni obred i kraljeva prisega). O sadraju krunidbene diplome vidi Beuc, 167. - od 1527. do 1687. Kraljevstvo Hrvatske, Slavonije i Dalmacije je izborna, a od 1687. nasljedna monarhija 2. Pravno-terminoloki sukobi (Regnum Croatiae, Slavoniae et Dalmatiae; partes adnneaxae odnosno regna socia vs. partes subjectae; sveta kruna kao emblem vlasti vs. sveta kruna kao nosioc vlasti itd., ) 3. Kraljeve ovlasti: - sva reprezentativna prava (pravo navijestiti rat, zakljuiti mir, sklapati ugovore s drugim dravama, ugovarati saveze, voditi vanjsku politiku i drati predstavnitva u inozemstvu te slati poslanstva drugim vladarima); - vrhovnu sudsku, zakonodavnu i izvrnu vlast, odnosno utjecaj na sve sfere vlasti staleke drave (kralj predlae nacrte zakona i donosi zakone putem dekreta; sabor izraava svoju suglasnost s predloenim zakonima; sabor i kralj dijele zakonodavnu vlast; kralj je ipak superioran jer moe i odbiti sazvati sabor i vladati patentima) - vrhovno vojno zapovjednitvo; - vrhovno zemljino gospodstvo; - pravo podjeljivanja i imenovanja najvanijih slubi, dunosti i asti (imenovanje bana, velikih upana, kraljevskih savjetnika i dvorskih asti te pravo imenovanja najviih crkvenih dunosnika); - najvia patronatska prava (osnivanje i ukidanje biskupija i redova, itd.); - regalna prava (rudarski regal, regal soli, regal kovanja novca, potanski regal i tridesetniki regal) i monopoli. 1. Kralj i njegov dvor 2. Tajno vijee / Geheimrat (nekoliko najviih dvorskih dunosnika i kralju bliskih osoba) 3. Dvorsko vijee / Hofrat (osnovano 1527. u Beu; od 1537. za Ugarsko-hrvatsko Kraljevstvo nadlean je Consilium Hungaricum; Dvorsko vijee de facto ostaje najvii savjetodavni organ) 4. Dvorska kancelarija / Hofkanzlei (osnovana 1527. u Beu za sve habsburke zemlje, a poslove za Hrvatsko-slavonsko Kraljevstvo obavlja ugarski tajnik Dvorske kancelarije; godine 1620. formirana je Austrijska dvorska kancelarija, a 1690. godine Ugarska dvorska kancelarija, nadlena za Kraljevstvo Dalmacije, Hrvatske i Slavonije, koje i dalje ostaje bez kancelarije) 5. Dvorska komora / Hofkammer (od godine 1527. Dvorska komora sa sjeditem u Beu, nadlena je za financijsko poslovanje Nasljednih zemalja i Ugarsko-hrvatskog Kraljevstva; izravno su joj podreene razne komore u Ugarsko-hrvatskom Kraljevstvu; osim

25

Donjoaustrijske komore zaduene za austrijske zemlje i podruje rudarskih gradova, koja je imala i niz filijala ili Szepeske komore (Zipsserisch Camer), odgovorne za Gornju Ugarsku, postojala je i Ugarska komora (Hungarische Kammer), zaduena za podruje juno od Dunava, ukljuujui Hrvatsko-slavonsko Kraljevstvo, koje je izgubilo svoju srednjovjekovnu Slavonsku komoru) 6. Kraljevsko ugarsko namjesniko vijee (osnovano 1723. za Ugarsko Kraljevstvo; mjerodavno za Kraljevstvo Dalmacije, Hrvatske i Slavonije od 1780.; vijee ima 22 savjetnika iz redova prelata, velikaa i plemstva; od 1791. imenuje se jedan savjetnik iz Hrvatske; Vijee dobija naloge od kralja preko Ugarske dvorske kancelarije i daje miljenja i prijedloge glede odreenih zajednikih poslova) 1. Ban (iz redova velikaa; zamjenik mu je vice-ban ili banovac iz redova nieg plemstva) 2. Sabor (na Saboru moe osobno sudjelovati svo plemstvo; najvii dunosnici su protonotar, koji ratificira saborske zakljuke svojim potpisom i igom i brine za knjigu zakljuaka, viceprotonotar, povremeni blagajnik, itd; protonotar je kasnije transformiran u uvara dravng peata) 3. upanijske vlasti (u Hrvatsko-slavonskom kraljevstvu u ranom novom vijeku opstaju tri upanije: Varadinska, Zagrebaka i Krievaka - Virovitika je osvojena 1552.; osim njih postoje nasljedne upanije Vinodol, Modrue i Moslavina, koje su vodili Zrinski, Frankopani i Erddy; upanijama su zasjedali upani (supremus comes) i njihovi zamjenici podupani (vice-comes); oni su predsjedali i upanijskim skuptinama i upanijskim sudovima; svaka upanija je podijeljena na etiri distrikta ili okruga, koje vodi okruni sudac, kao sudski i upravni inovnik;Varadinska upanija je 1607. godine postala nasljedna upanija obitelji Erddy, te je najstariji lan obitelji ujedno bio i njezin upan; Zagrebaka i Krievaka upanija imale su jednog zajednikog upana i to podbana, do 1759.; iste 1759. Marija Terezija je odredila i da svako dopisivanje izmeu dvora i upanija ubudue ide preko bana, znatno smanjivi utjecaj lokalnog plemstva i podbana) 4. Kraljevsko vijee za Kraljevinu Dalmaciju, Hrvatsku i Slavoniju (1767-1780; osnovano prema prijedlogu i planu Franza Xavera Kollera, dvorskog slubenika zaduenog za Bansku Hrvatsku; s ovim Vijeem je predstavnitvo kralja, koje je do sada bio ban, dobilo svoj stalni kolegijalni oblik, slino Namjesnikom vijeu u Ugarskoj; osnivanjem ovog Vijea Sabor je iskljuen iz upravne i izvrne vlasti) Parlamentarini sustavi - osnovna obiljeja ------------------------------------------------------------------------------------------------Ugarsko kraljevstvo Saborska zasjedanja - poslije 1541. u Pozsonyu (Bratislava) - saziva ih palatin ili njegov zamjenik - redovita zasjedanja Dva doma Gornji dom - prelati-najvii crkveni velikodostojnici - barones veri 15-ak osoba

26

[palatin, hrvatski ban, tavernik, judex curiae regiae, banus Severinensis, banus Mochowiensis, transilvanski vojvoda, vratar (janitorum), temiki i pounski upan, peharnik (pincernarum), upravitelj kraljevskih prihoda, konjunik (agazonum), posteljnik (cubiculariorum), stolnik (dapiferorum)] - ostali magnati/aristokracija Donji dom - 2-4 poslanika iz svake upanije Ugarskog kraljevstva - 2-3 poslanika Hrvatskog sabora - nie plemstvo - predstavnici slobodnih kraljevskih gradova - nii crkveni velikodostojnici - opati i glavari manjih crkvenih ustanova -------------------------------------------------------------------------------------------------------------Hrvatsko-slavonsko kraljevstvo Saborska zasjedanja - najee u Zagrebu - saziva ih hrvatski ban - redovita zasjedanja Jedan dom - uglavnom nie plemstvo jer je prevladavalo u Kraljevstvu - crkveni velikodostojnici - predstavnici slobodnih kraljevskih gradova - predstavnici plemenitih opina - hrvatska i slavonska aristokracija radije odlazi na saborska zasjedanja u Pozsony. --------------------------------------------------------------------------------------------------Unutranje Austrijske Zemlje (tajerska, Kranjska, Koruka i Gorika s Rijekom i Trstom) Parlamentarna zasjedanja- u glavnom gradu pojedine Zemlje - saziva ih nadvojvoda (Erzherzog, Archduke) iz roda Habsburgovaca prema potrebi - neredovita okupljanja bez zakonodavnih ovlasti (u Habsburkim Nasljednim Zemljama parlamentarna zasjedanja nisu iskljuivo plemika okupljanja) Sustav etiri stalea / Sustav etiri klupe - prelati, gospoda, vitezovi, gradovi

Institucionalni ustroj Dubrovake Republike, Istre i Dalmacije Glavni predstavnik vlasti je dud. - predsjeda svim Vijeima; iznosi prijedloge koje je izradio s Malim vijeem pred ostala vijea; ima vrhovno vojno zapovjednitvo u ratu; s lanovima Malog vijea ima reprezentativna prava; su-potpisuje slubenu korespondenciju s lanovima Malog vijea *** Upravni organi Mletake Republike, kakve poznajemo u ranom novom vijeku, razvijaju se od poetka 13. stoljea. Veliko vijee

27

- ine ga punoljetni plemii; ima oko 2000 lanova; ne ukljuuje sveenstvo; ima vrhovnu zakonodavnu i sudsku vlast; objedinjuje sva druga vijea Malo vijee ili Signoria ili Collegio - mali dudev savjet od 6 lanova, kojima su u 13. stoljeu pridodani predsjednici triju odjela Vijea etrdesetorice, a do 16. stoljea jo 16 lanova izvanrednog odbora Senata te ih je s dudem bilo 26; nadzire ostale organe uprave; prisustvuje dudevim audijencijama; osmiljava prijedloge za sjednice ostalih vijea; sudjeluje na sjednicama drugih vijea; vrhovni apelacioni sud Vijee umoljenih ili Senat - do poetka 16. stoljea ima 300 lanova starijih od 30 godina, ukljuujui i lanove Vijea desetorice; u Senat se ulazi izborom ili obnaanjem visokih dunosti; vremenom dobija najvie ovlasti u Republici; odluuje o svim vanim unutarnjim i vanjskim poslovima Republike (financije, administracija, rat i mir, bira visoke slubenike itd.) Pogled s mora na Dudevu palau >> Vijee desetorice - uspostavljeno nakon nemira 1310. kao specijalni sud od deset lanova; opstaje kao Vijee desetorice s velikim ovlastima koje mu daje Senat; osim duda i njegovih est vijenika dobija jo lanova te ima 30-40 lanova; u 16. stoljeu kontrolira vanjsku politiku Venecije zanemarujui suradnju sa Senatom (nepovoljni mirovni ugovori s Osmanlijama); godine 1582. sve ovlasti osim sudskih mu se oduzimaju i vraaju Senatu Dravni inkvizitori (od 1592.) - s oduzimanjem ovlasti Vijeu desetorice istie se kao organ od tri lica, koji je Vijee desetorice osnovalo kao svoj odbor; preuzima sudske ovlasti u ime Senatate nadmauje Vijee desetorice; bdije nad lojalnou graana Republike; kontrolira javni i privatni ivot graana; kontrolira politiku djelatnost graana; slubeno nadgleda unutarnju i vanjsku politiku Republike preko ega iri ovlasti DUBROVAKA REPUBLIKA aristokratska republika (do 1808.) - saeti prikaz u radu Josipa Luia Drutveni odnosi u Dubrovakoj Republici od 16. do 19. st. Vlastela ima svu vlast (30ak vlasteoskih obitelji, popisanih u knjizi zvanoj Zrcalo Specchio) Veliko vijee (Consilium maius) - u vijee ulazi sva domaa vlastela starija od 18 godina po nasljednom pravu; u 16. stoljeu 150 do 250 lanova; sastaje se po potrebi, no obavezno svakog 1. prosinca u godini, kada se bira knez za sijeanj i svi vaniji organi vlasti za iduu godinu (tajnim glasanjem); bira vane slubenike (kneza, lanove Malog vijea i Senata, suce, carinike, pokrajinske knezove); donosi zakone; odluuje o ratu i miru, pomilovanjima i slino Vijee umoljenih (Consilium rogatorum) ili Senat - ine ga 33 najuglednija plemia, 11 lanova Malog vijea i knez; ima svu izvrnu vlast u smislu vlade; raspravlja o najvanijim pitanjima unutarnje i vanjske politike; namee poreze i carine; izrauje osnove zakona; imenuje konzule i poslanike i daje im upute te korespondira sa stranim vladarima; nadzire sve slubenike i financijsko poslovanje, slanjem nadzornika; moe nadzirati i rad sudskih organa Malo vijee (Consilium minus) - izvrni organ, koji izdaje policijske i trgovako-policijske odredbe; ini ga 11 lanova (5 sudaca i 6 vijenika), od kojih dvoje ne smije biti iz iste obitelji; sjednicama predsjeda knez.

28

Knez (Rector) - predstavnik vrhovne vlasti Republike; bira ga Veliko vijee s apsolutnom veinom; mandat mu traje mjesec dana, aponovni izbor smije uslijediti tek nakon dvije godine; nema stvarne vlasti jer odluuju vijea kojima predsjeda; uva peate, najvanije isprave i kljueve gradskih vrata.

Nastanak vojnih institucija u Nasljednim austrijskim zemljama i Hrvatsko-slavonskom Kraljevstvu, kao jedan od aspekata razvoja ranonovovjekovne drave. Staatswerdung ili state-making process (R.J.W. Evans, Winfried Schulze). Ovaj, prilino heterogen, proces zapoinje ve u 15. st. u raznim dijelovima zapadne Europe- u upravnoj, financijskoj i vojnoj domeni. Matija Korvin pokuava primjeniti neke od metoda zapadnih kraljeva na Ugarskohrvatsko Kraljevstvo, pri emu u Hrvatskom Kraljevstvu uglavnom ne uspijeva u temeljnim poreznim reformama. W. Schulze je analizirao ovaj proces u zemljama Unutranje Austrije u kontekstu formiranja Vojne krajine. Kako se hrvatsko-slavonska staleka politika u ranom novom vijeku moe analizirati u tome kontekstu? Hrvatsko i slavonsko plemstvo u 16. stoljeu nije uspjelo svoja privatna financijska sredstva, koja su preostala nakon poetnih velikih osmanskih osvajanja, kanalizirati u zajednike obrambene svrhe i osmisliti zajedniku, koherentnu vojnu upravu Kraljevstva. Zbog nespremnosti na ulaganje u zajedniku blagajnu i zbog individualiziranih plemikih obrambenih taktika, stalei nisu bili uspjeni u stvaranju bolje pregovarake pozicije spram Habsburgovaca. Samostalna blagajna i kancelarija Hrvatskoslavonskog kraljevstva nisu stvorene ni do 18. stoljea. Od 1520ih do zadnjih desetljea 16. stoljea, stalei Unutranje Austrije su uspjeli formirati sloeni obrambeni sustav, sastavljen od niza institucija i razgranate vojne hijerarhije na teritoriju ispred svojih zemalja i upravljati njime. To im je uspjelo uglavnom zahvaljujui aktivnoj politici i velikim financijskim ulaganjima u vojne institucije namijenjene krajini - unato poetno loijem plemikom statusu od hrvatsko-slavonskog plemstva (nemaju zakonodavne ovlasti; nemaju nikakve ovlasti nad zemljom koja pripada vladaru/nadvojvodi; kao protestanti su u stalnom vjerskom sukobu sa svojim katolikim habsburkim vladarima). Razlozi za kanjenje u procesu stvaranja novovjekovne drave 1. Osmanska osvajanja 2. Izumre hrvatskih i slavonskih velikakih obitelji te migracije plemstva i stanovnitva pred Osmanlijama. 3. Otpor hrvatskog plemstva reformama Matijaa Korvina (ponajprije poreznim) usmjerenima modernizaciji Kraljevstva. 4. Sukob hrvatskog i slavonskog plemstva prilikom izbora dva kralja 1527. i graanski rat do 1538. godine, koji su pratila velika osmanska osvajanja. 5. Oslanjanje na strane financije i pouzdavanje u stranu pomo. 6. Individualizirana obrana hrvatskog i slavonskog plemstva. Neuspjesi u konsolidaciji obrane i stvaranju kompaktnog obrambenog sustava (Hrvatsko-slavonski sabor iz 1538., kao jedan od

29

veih napora u tome smjeru ostaje nedostatan jer ne uspijeva provesti zakljuke u praksi). Postepen gubitak banskih vojnih ovlasti i slabljenje moi sabora. 7. Kralj zauzima i otkupljuje utvrde od hrvatskog i slavonskog plemstva proirujui, jo od 1520ih vojnokrajiki teritorij. Vojna administracija od 1520ih dovodi vojno stanovnitvo u opustjela podruja (preteno Kranjske), naseljava ga i plaa zemljom, ne novcem. Time poinje stvaranje alternative srednjovjekovnoj insurekcijskoj, odnosno banderijalnoj vojsci Hrvatsko-slavonskog Kraljevstva. 8. Tijekom 16. stoljea kralj je razvio razgranatu civilnu i vojnu upravu nadlenu za Hrvatsko-slavonsko Kraljevstvo, a stacioniranu uglavnom izvan njega. Stalei Kraljevstva nisu uspijevali vratiti ovlasti Kaljevstvu i efikasno konstituirati svoje urede. 9. U Hrvatsko-slavonskom Kraljevstvu razvija se otpor prema institucijama i nastavlja razmiljati u kategorijama plemikih privilegija, dok visoku staleku politiku vode gotovo iskljuivo hrvatsko-slavonski magnati preko Ugarskog sabora. Plemstvo reagira konzervativno, borei se za porezna izuzea te zadrava srednjovjekovne privilegije i upravu do 18. st., kasno uviajui da su oboji manje iskoristivi od probitaka koji se ostvaruju kroz staleko djelovanje unutar novih institucija. 10. Hrvatsko-slavonsko plemstvo je u obranu stalno ulagalo velike individualne napore ljudski i financijski - no oslanjanjem na stari nain ratovanja i banderijalnu vojsku u vrijeme velikih vojnih revolucija i reformi, nije uspijevalo osmisliti moderniji sustav obrane. Stalei Nasljednih zemalja i vladar su stoga uspjeli uvesti inovacije i nove vojne urede na vojnokrajiko podruje i kontrolirati ih. Uspostava Dvorskog ratnog vijea u Beu, 1556. godine - gremij, kojega ine najutjecajni plemii i vojni stratezi - osnovano zbog nedostatnosti civilnih ureda pri rjeavanju obrambenih pitanja - osmiljava strategiju obrane te nadgleda i usmjerava ogromne financijske izdatke Dvorske komore namijenjene vojsci Unutranjeaustrijski sabor 1574./1575., na kojem je obavljen niz preliminarnih razgovora o sustavnijem ustroju vojnokrajike obrane Beko savjetovanje iz 1577. godine, posveeno veim dijelom etrima ugarskim krajinama, a manjim dijelom Hrvatskoj i Slavonskoj krajini. Savjetovanje je odrano nakon nakon intenzivnih konzultacija Bekog Dvorskog ratnog vijea, kralja i niza drugih postojeh vojnih instanci tijekom 1576. i 1577. godine. Na savjetovanju se okupilo desetine najviih uglednika iz svih Nasljednih Austrijskih Zemalja, a stalei Ugarskog i Hrvatsko-slavonskog Kraljevstva nisu bili pozvani. Opi sabor stalea Unutranje Austrije (Koruke, Kranjske i tajerske) u Brucku na Muri, 1578. godine, koji je raspravljao o vjerskim slobodama unutranjoaustrijskih stalea, o financiranju krajina i ustroju Hrvatske, Slavonske i Donjougarske krajine. Najvanije odluke Bekog savjetovanja 1577. godine Naelno o vojnoj strategiji u ratovanju protiv Osmanlija, da li to treba biti obrambeni li napadaki rat i to bi koje opcije donijele. O novom Ustroju vojne krajine (Bestellung), odnosno o nainu financiranja pojedinih odsjeka krajine od Drave do Transilvanije i o broju i raspodjeli trupa po utvrdama i terenu na etiri ugarska odsjeka krajine. Dogovoreno je da nadvojvoda Ernest pruzme voenje ugarskih Odsjeka krajine kao vrhovni zapovjednik u kraljevoj odsutnosti. O pitanjima opskrbe vojske (Proviantierung) 30

 O artiljeriji O izgradnju utvrenja i drugih obrambenih sustava O unutranjem Obrambenom redu Nasljednih zemalja (Defensions Ordnung) Najvanije odluke sabora stalea Unutranje Austrije u Brucku na Muri (1578.) Od oujka 1578., habsburki nadvojvoda je slubeno preuzeo vojnu upravu nad Hrvatskom i Slavonskom krajinom, kao vrhovni vojni zapovjednik s carskim ovlastima (Obrist Kriegsherr). U vojnim pitanjima su mu podreeni ban, glavni zapovjednik Slavonske krajine i glavni zapovjednik Hrvatske krajine. Njima je podreena nia vojna hijerarhija. Osnovano je Dvorsko ratno vijee u Grazu sa svojim uredima, koje postaje neovisno do Dvorskog vijea u Beu. Hrvatsko-slavonski stalei morali su prihvatiti rjeenje iz 1578. kao djelatno za idue stoljee. Uspostavljen je novi Ustroj (Bestellung) Hrvatske i Slavonske krajine i dogovoreni iznosi financiranja (ukupno oko 550.000 rajnskih guldena godinje). Budui da je do 1578. godine, plaena vojska je bila podijeljena na redovnu / ordinary rasporeenu po utvrdama (oko 1750 na Hrvatskoj i oko 500 na Slavonskoj krajini) i neredovnu / extra-ordinary rasporeenu po umama i na terenu (oko 1000 na Hrvatskoj i oko 1500 na Slavonskoj krajini), sada je drastino smanjen broj neredovne plaene vojske. Gotovo sva vojska je rasporeena po utvrdama da bi ju se svakodnevno moglo nadzirati i da se sprijei potronja novca na vojsku za koju se u svakom trenutku ne zna gdje je. Ustaljena je kapetanijska podjela Hrvatske i Slavonske krajine. Donesene su odluke o strategiji gradnje utvrda u krajikom sustavu. Razmatran je niz planova za opskrbu Hrvatske i Slavonske krajine namirnicama i orujem. Ureen je sustav skladita za artiljeriju i krupno oruje u Unutranjoj Austriji i na Krajinama. Revidiran je i dopunjen unutranji Obrambeni red (Defensionsordnung) zemalja Unutranje Austrije odnosno nain popisivanja, podizanja i opskrbe domae vojske u sluaju potrebe (sustav 30., 10. i 5. ovjeka ovisno o opasnosti). Odlueno je da e prve akcije biti izgradnja nove velike utvrde na Hrvatskoj krajini (budui Karlovac) i velika vojna ofenziva protiv Osmanlija (propala je pod generalom Khevenhllerom). Skica ustroja vojnokrajike uprave prema odlukama sabora u Brucku na Muri (1578.) Unutar Dvorskog ratnog vijea (Hof-khriegs-rath) u Grazu, kojega je inilo sedam istaknutih pojedinaca (po dva iz Koruke i Kranjske i tri iz tajerske) formirani su slijedei uredi, ija su struktura, broj i odgovornosti zaposlenika raspravljeni do detalja: 1. Kancelarija Dvorskog ratnog vijea (Hof-khriegs-canzley). Tajnik kancelarije Dvorskog ratnog vijea, ekspeditor i registrator, tri kancelarijska inovnika, vratar i dva iznimno vana slubenika za smotru (Mustermeister), jedan za Hrvatsku, a jedan za Slavonsku krajinu. 2. Blagajniki ured (Kriegszahlmeisteramt) na elu sa Glavnim blagajnikom (Hofkhriegszahlmeister) i dva Granina blagajnika (Grniz Zahlmeister), od kojih je svaki bio odgovoran za jednu krajinu.

31

3. Logistiki ured (Proviantmeisteramt) doivljavao je manje promjene s imenovanjem Glavnog povjerenika za opskrbu i slino. Na koncu, sastojao se od po jednog Glavnog opskrbnika na svakoj krajini (Proviantmeister) i njihog osoblja (Proviantverwalter, Proviantdienner, itd.) na terenu. 4. Ured za artiljeriju(Zeugmeisteramt), koji je do tada funkcionirao povremeno, sastojao se od Glavnog oruara (Obristen Zeugwarth), kojem su pomagali uvar oruarne, oruarski tajnici, tri oruarska slubenika, jedan oruar i 20 pukara (Pchsenmeister). Njima su bili podreeni i oruari na terenu (Zagreb, Varadin i slino). 5. Ured za gradnju (Paumeisteramt), koji je do tada takoer funkcionirao povremeno, imao je Glavnog povjerenika za gradnju (Obristen Pau-Commissari), niz graevnih inenjera odnosno arhitekata (Paumeister) i pomonog osoblja (Pallier). Vei dio namjetenika ovih ureda slubovao je na Krajini, u raznim povjerenstvima i na raznim zadacima. Najvanije reforme u Vojnoj krajini - 18. stoljee 1702. formirane su "Posavska" i "Podunavska" krajina te je novoosvojen prostor Slavonije i Srijema pretvoren u krajinu (Slavonska krajina) 1712. Lika i Krbava su nakon dosta vojno-komorskih sukoba preputene Karlovakom generalatu 1703. podruje izmeu Une i Kupe s izuzetkom Petrinje podreeno je banu, odnosno Dvorskom ratnom vijeu u Beu ime je konstituirana Banska krajina juno od Kupe (stara je sjeverno od Kupe) 1745. razgraniuje se prostor krajine i provincijala u teritorijalnom smislu i ukidaju se dvostruke jurisdikcije, nastavlja se s reformama krajikog ureenja i podjelom krajine na regimente polovicom 18. stojea poinju se osnivati i Vojni komuniteti kao sredita trgovake i obrtnike djelatnosti (prva je Stara Gradika, 1748.), koji se najvie razvijaju u Slavonskoj krajini i Vojvodini 1735. su odobrene, a 1737. u provedbu krenule neuspjene Khevenhllerove reforme u Slavoniji 1746. zapoinju polovino uspjene Engelshofenove reforme u Slavoniji 1753. poinje provedba Serbellonijeva regulamenta u Slavoniji, ije odredbe e nai i iru primjenu u ostalim krajinama 1732. grof Cordua zapoinje provedbu reformi u Varadinskom generalatu, koja uglavnom propada 1737. vojvoda Hildburgshausen uspjeno nastavlja reforme u Varadinskom generalatu 1746. vojvoda Hildburgshausen nastavlja s reformama u Karlovakom generalatu 1750. regulira se Banska krajina odlukama Dvora 1754., nakon svih reformi, Marija Terezija izdaje Militr Graentiz-Rechten, kojima izjednauje ustroj Karlovakog i Varadinskog Generalata i ukida zadnje ostatke samouprave 32

 1807. donosi se Osnovni krajiki zakon za cijelu krajinu osim Erdelja Drutveno raslojavanje u komunalnim drutvima na Jadranu - osnove Tadi, itd.) - raslojavanje na patricijat/vlastelu, puane i seljake (u zaleu postoje razne polunomadske ili izolirane zajednice, koje esto izmiu bilo feudalnim bilo gradskim vlastima, sa vlastitom upravom) - patricijat nastaje s razvitkom europskih mediteranskih, a onda i kontinentalnih gradova od 11. st. - krug patricija u gradovima zatvoren je tijekom 14. stoljea, po uzoru na Veneciju ili Dubrovnik - preduvjet za pripadnost vlasteli u srednjem vijeku bilo je obnaanje upravnih slubi, ugled i bogatstvo - patriciji preuzimaju politiku vlast, koju tijekom ranog novog vijeka due ili krae uspijevaju zadrati u iskljuivom posjedu - iz redova patricijata birani su lanovi gradskih vijea i upravnih tijela (gradski knez, vijenici, suci) - trgovanje i novarsko poslovanje ne smatraju se nedostojnim vlastele ve su glavno zanimanje - patricijski poloaj ne ovisi o dodijeljivanju diplome od strane vladara, niti o dranju zemlje - vlastela je svoje povlastice mogla koristiti samo u granicama svoga grada(izvan grada su mogli imati vei ili manji ugled, no nisu bili smatrani pravim plemiima, to ih je prilino limitiralo u odnosu na plemstvo u unutranjosti - tijekom ranoga novog vijeka, uslijed razvoja trgovake aktivnosti Jadranu i razvoja bratovtina u dalmatinskim komunama te izumiranja i degeneracije vlastele, ugledni graani se postupno ukljuuju u sustav politike uprave i odluivanja. - takoer, Mletaka je Republika u raznim komunama (Zadar, Split) potakla ukljuivanje najimunijih graana u vlastelu ne bi li balansirala omjer politikih snaga u svoju korist - u Dubrovniku je raslojavanje bogatijih puana poelo ve polovinom 14. Stoljea, nakon zatvaranje Velikog vijea - trgovci Antunini stvaraju bratovtinu 1348. godine, a trgovci po turskim krajevima, Lazarini, 1531. - Antunini i Lazarini takoer zatvaraju svoje krugove te se smatraju graanima (cives), za razliku od puana (populus), te se u Dubrovniku ne stvara opozicija vlasteli, kao u primjeru Dalmacije - prisiljena biolokim, ali i ekonomskim razlozima, vlastela tek od zadnjih desetljea 17. stoljea postaje prisiljena primati nove obitelji u svoj krug (od 1673. izbor u pojedine funkcije vri se drijebom. Prvi novi vlastelin je postao lan Senata 1738. godine, a knez 1786.) - sukob novog i starog plemstva,Sorboneza i Salamankeza - dakle, Dubrovaka Republika i Mletaka Istra i Dalmacija pokazuju slian tip drutvenog raslojavanja, u kojem se razlika povlatenih i obinih ljudi temelji na biolokoj izolaciji, privilegiju politike participacije i financijskoj moi, koja uglavnom proizlazi iz trgovine i novarstva Plemike dunosti, privilegije, prerogativi ... NB: stvarni opseg ostvarivanja dunosti, prava i privilegija razliit je od europske

33

regije do regije, s time da je poljsko, ugarsko, hrvatsko i slavonsko plemstvo jedno od najprivilegiranijih u Europi - poevi od 1222. Dunost vojne slube - u prostoru do Drave, na svoj troak, u sklopu insurekcije, koju odobrava sabor - preko Drave, ako kralj zahtijeva, na njegov troak - fenomen Vojne krajine znatno poveava opseg ove dunosti - za plemstvo i za ostali puk Sudske privilegije - posebne sudske procedure (suenje od strane plemia ili kralja, pravo tube za klevetanje plemia, zatita pred klevetom i optubama koj dolaze od obinih ljudi, izostanak smrtne kazne ili blae kazne, odsustvo smrtne kazne osim za izdaju, plemi ne mora svjedoiti pod zakletvom, pravo na nedodirljivost osobe i imanja se ne dokae krivnja) Prerogativi politike participacije - pravo na ekskluzivan pristup dravnim slubama i promociju kroz njih te pravo plemstva da sudjeluje na saborima ili bira delegate za saborska okupljanja - u Ugarsko-hrvatskom Kraljevstvu, ova prava su dostupna korporativno svom plemstvu, pri emu prva ograniavanja nieg plemstva poinje poetkom 17. stoljea - u Ugarsko-hrvatskom Kraljevstvu plemstvo ima zakonodavne ovlasti, koje u veini europskih zemalja za sebe pridrava vladar Fiskalne privilegije - izuzee od plaanja poreza (u Ugarsko-hrvatskom Kraljevstvu plemstvo je u najirem opsegu osloboeno plaanja izravnih i neizravnih poreza, a ostala im je mogunost dobrovoljnog davanja u vrijeme rata) - privatna taksacija (plemstvo koje posjeduje zemlju, pobire prihode od svojih podanika ili zakupnika) - pristanak na oporezivanje (ako vladari ele nametnuti vee poreze plemstvu, trebaju njegov pristanak; ovu povlasticu veina europskog plemstva, koja nema dovoljne politike privilegije, koristi za stjecanje politike moi i utjecaja, preko pregovora i kompromisa s vladarom) Plemike dunosti, privilegije, prerogativi ... Seniorska prava Posjed zemlje osigurava opsean broj prava koja posjednik ima prema podaniku: - mjesto u prvom redu u crkvi, vodee mjesto u procesijama, poseban tretman u vjerskom obredu - izvor prihoda (radne, naturalne i novane obveze, trgovaki i trazitni monopoli) - pravo sudske jurisdikcije nad podanicima na svojoj zemlji, pravo odabira podanika - pravo potranje plemikih obveza prema dravi od podanika - pravo imenovanja lokalnih slubenika Statusne privilegije - formalno priznanje statusa ili ranga, koje osigurava prednosti u javnom ivotu - ekskluzivno lanstvo i/ili pravo upotrebe odreenih institucija (vitekih, crkvenih, bankarskih, kolskih, ...) - specijalne insignije (noenje oruja, noenje odjee posebne boje i oblika, grbovi, ...) - upotreba predikata i posebnog naina oslovljavanja (von, zu, de, ...) - izbjegavanje manuelnog rada i rada povezanog s trgovinom i novarstvom (ovaj privilegij se esto kri, ali rijetko rezultira derogacijom) dim, porta, selite = porezna jedinica, obraunska jedinica za naplatu poreza do 1598. g. 34

 porta - definirana je 1342. godine kao vrata kroz koja mogu ui ili izai kola natovarena sijenom ili plodovima; 1467. porta se definira kao potpuno selite i na osnovu te porezne jedinice popisuje se i ubire dika do 1598. godine u Ugarskohrvatskom Kraljevstvu dim (fumus) - porez se u Ugarskoj ubire prema portama, a u Slavoniji i Hrvatskoj prema dimovima; mada se ne moe pouzdano definirati sadraj dima u 15. i 16. st. ipak se zakljuuje da je vjerojatno bio jednak ugarskoj porti; u drugoj polovici 16. stoljea u brojnim popisima i uputama se definira da je ono to je porta u Ugarskoj, dim u Slavoniji, to istie i komorska uputa za ubiranje poreza 1577. upuena zagrebakom dikatoru Mihajlu Urnozyju; u drugoj polovici 16. stoljea porta ili dim takoer znai sesiju (fumus=sessio integra) seljaka ili elirska kua (domus) - osnova za razrez i ubiranje dike od 1598. kad je izvren prvi popis seljaka, inquilina (elira); popis iz ove godine predstavlja prvi popis stanovnitva sjeverne Hrvatske u povijesti; ovakvim nainom ubiranja posebno su pogoeni siromaniji seljaci s manjim parcelama i inquilini jer je od kue trebalo iste godine platiti po 50 denara Konumeracija = upanijski porezni popis- popis porti ili dimova prema kojima se naplauju svi porezi, redovni i izvanredni Komore vidi "HRV POV RNV 4.ppt" Dika ili kraljevski porez (taxa, contributio, subsidium, dica, iuvamen, riz) - izvanredni porez za namirenje hitnih dravnih potreba te granine i vojne potrebe - raspisuje se po kotarima koji se formiraju unutar pojedine upanije, a nadlenost nad kotarom ima dicator ili exactor (esto plemiki sudac), po kojem kotar dobija ime - kroz cijelo 15. i 16. stoljee dika se ubire u Slavonskom Kraljevstvu povlasticom iz 1472. ubire se u polovinom iznosu u odnosu na Ugarsko kraljevstvo - dika je ubrana u Hrvatskom Kraljevstvu samo 1470. i 1504. - naplauje se od dima ili porte (ponekad su obuhvaeni i oni siromaniji) i slijeva u kraljevsku blagajnu (komoru) - odluku o ubiranju dike donosi Ugarski sabor, a visinu i nain ubiranja te izuzea odobrava i propisuje Hrvatsko-slavonski sabor (samo Matija Korvin ju namee bez pitanja Sabora, obraajui se samo upanijama i elei ju pretvoriti u redovnu dau) - mnogo velikaa, upanijskih slubenika, a i sam dikator obino bivaju osloboeni - opustoeni i napadani posjedi se gotovo redovito izuzimaju iz oporezivanja (posebno dijelovi Krievake upanije i prekokupski krajevi) Dimnica ili zemaljski porez (pecuniae fumales) - izvanredan, dosta esto raspisivan, porez, koji se spominje ve od druge polovice 15. stoljea - od poetka 16. stoljea raspisuje ga Hrvatski sabor za potrebe zemaljskih organa vlasti (putni trokovi poslanika na Ugarski sabor i kraljevski dvor, neke vojne potrebe i slino) - pobire se na osnovu poreznih popisa sainjavanih za ubiranje dike, a u prekokupskim krajevima ubire se prema posebnim ogranienjima - ubire se u malim iznosima (desetina dike i slino) jer plemstvo uglavnom ne pristaje na vea podavanja za potrebe Kraljevine Marturina, kunovina (census marturinus, collecta marturinarum, u Ugarskoj lucrum camerae) - redovan porez jo od 12. stoljea - ide u hercegovu ili bansku blagajnu (desetina ide za dijecezanskog biskupa, a ostatak se dijeli na tri dijela, dva za bana, hercega ili kralja, a jedan za gospodara posjeda)

35

- u Slavoniji se od 1520ih ubire kunovina kao za Ladislava - forintu na pet dimova ili 20 denara po kmetskom selitu i uglavnom je tada ve poreznim egzempcijama postala feudalna daa - u 16. stoljeu u Hrvatsko-ugarskom kraljevstvu se preteno ubire dika, a ponekad Hrvatskoslavonski sabor odobrava ubiranje komorske dobiti, odnosno kunovine, od sesije. - godine 1570. se odreuje da se komorska dobit plaa onda kada se ne bude ubirala dika Feudalna podavanja Tlaka - radna obveza - velike razlike od posjeda do posjeda (50-60 dana na godinu na posjedina kanonika, pa do nekoliko dana na godinu) - tlaka sa zaprekom volova (aratrum) vrijedi dva dana rune tlake; tlaka se esto se odreuje kao opinska dunost i tada nije tako velika - na nekim vlastelinstvima tlaku daje samo dio kmetova, koji su onda osloboeni novanih podavanja Naturalna podavanja 1. Redovite naturalne dae - redovite seline dae - podavanje odreene koliine itarica prema veliini seljakog posjeda ili vinograda ili prema broju stoke za rad i slino - gornica (jus montanum, Bergrecht) - odreuje se prema veliini vinograda, a katkad joj slijedei druga podavanja (gorniki kapun, daa u vinu,...) - darovi (asti, munera) prigodna podavanja raznih proizvoda prema veliini selita ili ih kolektivno daje seoska opina, oko tri puta godinje - na crkvenim posjedima se uglavnom ne daju naturalne dae, a na ostalim vlastelinstvima se esto smanjuju i komutiraju u novac, kao i darovi- ova podavanja postaju sastavni dio marturine jer se popisom marturine odreuje koliko daje selo - kad kralj vlastelinstvo izuzme od marturine ona se daje vlastelinu; - ovisno o vrsti proizvodnje u regiji, neko naturalno podavanje dobija na vanosti 2. Procentualne dae - destina vanih itarica; desetina vina; destina sitne stoke (svinje, ovce, janjci); desetina meda - desetina u naturi se u 15. i po. 16. st. davala samo na crkvenim posjedima; od dr. pol. 15. st uglavnom je pretvorena u novano podavanje 3. Naturalno-radna podavanja - seljaci su vlastelinu obvezni podavanja, koja se ne proizvode na njihovim posjedima (divlja, ribe, kestenje i ponajvie drvo, odnosno sve sa plemikog posjeda to se nabavlja dodatnim radom i utrokom vremena) Novana podavanja 1. Redovite novane dae se odreuju prema veliini seljakog posjeda, a nekad po dimovima, domainstvima, broju krupne stoke i sl. - redovita selina novana daa (terragium, taxa sessionalis, census ordinarius - redoviti in, census) se ubire u dva obroka - na Jurjevo u proljee i na Martinje ili Miholje u jesen (jurjevina i martinina) - najvanije novaane dae su komutirana desetina u novac i kunovina; na veini posjeda novane dae rastu zbog komutacije naturalnih daa - kunovina je osnovna novana daa na kaptolskim posjedima, koja se plaa na Martinje, od ega Kaptol uzima dvije, a predijalci jednu treinu 2. Izvanredne novane dae - najvanije su vojnina (taxa exercitualis) i collecta (izvanrednda daa na kaptolskim posjedima koja se plaa jednom ili dva puta godinje)

36

- feudalci u 15. i po 16. stoljea znaju nametati census extraordinarius ili taxa extraordinaria, koja je vea od redovitih novanih daa 3. Crkvena desetina - decimacija je sastavljanje desetinskih registara posjeda (popisi seljaka i iznosa) po desetinskim kotarevima, koje se izvodi poslije etve (itarice i sitna stoka) ili berbe vinograda (vino, proso i hajdina); decimatori se ugouju darovima - crkva i feudalci sklapaju ugovore kojima se regulira ubiranje ove dae, odnosno proizvodi od kojih se plaa (od 12. st. ograniava se na itarice, sitnu stoku, vino, med); siromani ne plaaju desetinu, a i feudalci su osloboeni plaanja desetine od proizvoda proizvedenih na alodiju - ako plemi nema kmeta onda plaa desetinu, a negdje ju plaaju i eliri (bezzemljai) - iznosi se odreuju prema desetinskim kupovima za pojedini proizvod (kupovi su odreeni ve u 15. stoljeu za Matije Korvina), no razlike od vlastelinstva do vlastelinstva ipak postoje; iznosi su fiksni, ak i ako desetina komutira u novac, to je zbog rasta cijena povoljno za kmetove - desetina se plaa u dva obroka, kad seljaci prodaju prozivode, a za kanjenje crkva uvodi globe (birsag)

37