Read without ads and support Scribd by becoming a Scribd Premium Reader.

Language:

Download

Go BackAdd Note

Link

Embed

Save for later

EUROPSKI SUD ZA LJUDSKA PRAVAPRVI ODJEL

Zahtjevi br. 29426/08 i 29737/08MEROT d.o.o. i STORITVE TIR d.o.o.

protiv Hrvatskepodneseni 28. travnja 2008. godine

IZLAGANJE O ČINJENICAMA

ČINJENICE

Podnositelji zahtjeva, Merot d.o.o. i Storitve Tir d.o.o. ("podnositelji zahtjeva

trgovačka društva") su društva s ograničenom odgovornošću osnovana premaslovenskom pravu sa sjedištima u Ločama pri Poljčanah odnosno u Ljubljani

(Slovenija). Pred Sudom ih oba zastupa g. I.

Milanović, odvjetnik iz Umaga.

A. Okolnosti predmeta

Činjenično stanje predmeta, kako su ga iznijeli podnositelji zahtjeva trgovačka

društva, može se sažeti kako slijedi.Prvi podnositelj zahtjeva bio je vlasnik jahte Maria 1, a drugi podnositelj zahtjeva jahte ITT 2, obje registrirane u Sloveniji. Prema navodima podnositelja zahtjevavrijednost jahti je bila barem 130.000 eura (EUR) (prva jahta) i 200.000 EUR (druga

jahta). Izgleda da su podnositelji zahtjeva dali u najam jahte trgovačkom društvu

N.A, d.o.o. ("N.A.") za 2.000 odnosno 3.000 EUR. U srpnju 2005. godine N.A. jedao u podnajam jahte nekolicini australskih državljana za 3.300 EUR (prva jahta) inekolicini austrijskih državljana za 1.836 EUR (druga jahta).Dana 13. srpnja 2005. godine Pomorska inspekcija pokrenula je prekršajnipostup

ak protiv N.A. i njegovog direktora g. A.M. pred Lučkom kapetanijom uRijeci, optuživši ih po tri točke za nezakonit prijevoz osoba, tj. za pomorski prekršajopisan u članku 993. stavku 2. Pomorskog zakonika.

Podnositelji zahtjeva nisu sudjelovali u tom postupku.

Dana 31. kolovoza 2005. godine Lučka kapetanija Rijeka proglasila jeokrivljenike krivima prema optužbi i izrekla novčanu kaznu N.A. od 150.000,00

kuna, a njenom direktoru, g. A.M. 7.500,00 kuna. Istovremeno je Ministarstvo

MEROT d.o.o. I STORITVE TIR d.o.o. protiv HRVATSKE – I

zlaganje o činjenicama

odredilo zaštitnu mjeru

temeljem članka 1008. stavka 2. Pomorskog zakonika, kojom

je konfisciralo tri jahte u posjedu N.A.-

a, uključujući i one u vlasništvu podnositelja

zahtjeva.Dana 20. rujna 2005. godine Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske odbio ježalbu okrivljenika i

potvrdio odluku Lučke kapetanije.

U prosincu 2005. godine i u siječnju 2006. godine podnositelji zahtjeva zatražili suda im Lučka kapetanija pošalje presliku odluke od 31. kolovoza 2005. godine.

Nakon što su je primili, dana 24. ožujka 2006. godine svaki podnositelj zahtjeva,

kao vlasnik konfiscirane imovine, uložio je zasebnu žalbu protiv odluke Lučkekapetanije kojom je određena zaštitna mjera. Podnositelji zahtjeva tvrdili su da su

njihove jahte bile dane u najam N.A.-u uz uvjet da prije nego što ih se koristi uhrvatskim vodama budu pribavljene sve potrebne isprave i dozvole, i da nisu bilisvjesni da se njihove jahte koriste protivno Pomorskom zakoniku.Dana 17. svibnja 2006. godine, u dvije zasebne odluke, Visoki prekršajni sudodbio je žalbe podnosit

elja zahtjeva i potvrdio odluku Lučke kapetanije. Presudio je

da je nevažno jesu li podnositelji zahtjeva bili svjesni da se njihove jahte koriste

protivno članku 9. stavku 4. Pomorskog zakonika, jer je člankom 1008. stavkom 2.

propisano obvezatno oduziman

je jahte koja se koristi radi počinjenja pomorskog prekršaja iz članka 993. stavka 2. tog zakonika.

Svaki podnositelj zahtjeva je tada podnio zasebnu ustavnu tužbu, navodeći,između ostalog, povredu svojih

stavom zaštićenih prava na pošteno suđenje,

jednakost pred zakonom i jednakost pred sudovima. Dana 14. studenog 2007. godineUstavni sud Republike Hrvatske je u dvije zasebne odluke odbio ustavne tužbe

podnositelja zahtjeva, nalazeći da nije došlo do povreda ustavnih prava na koje su se

pozvali. Istoga je dana u zasebnoj odluci Ustavni sud odbio i ustavnu tužbu koju su

podnijeli trgovačko društvo N.A. i njegov direktor protiv odluke Visokog

prekršajnog suda donesene 20. rujna 2005. godine.

Ustavni sud je dostavio svoje odluke punomoćniku podnositelja zaht

jeva dana 30.studenog 2007. godine.

B. Mjerodavno domaće pravo i praksa

1. Ustav

Mjerodavni članci Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 56/1990,135/1997, 8/1998 (pročišćeni tekst), 113/2000, 124/2000 (pročišćeni tekst), 28/2001 i

41/2001 (

pročišćeni tekst), 55/2001 (ispravak)) glase kako slijedi:

Članak 14.

"Svatko u Republici Hrvatskoj ima prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi, boji kože, spolu,

jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imov

ini,

rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama.

Svi su pred zakonom jednaki."

Članak 26.

"Svi su državljani Republike Hrvatske i stranci jednaki pred sudovima i drugim državnim iinim tijelima koja imaju javne ovlasti."

Članak 29. stavak

"Svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud pravično i u razumnomroku odluči o njegovim pravima i obvezama, ili o sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela.“

Članak 48.

“1. Jamči se pravo vlasništva.

MEROT d.o.o. I STORITVE TIR d.o.o. protiv HRVATSKE – I

zlaganje o činjenicama

. Vlasništvo obvezuje. Nositelji vlasničkog prava i njihovi korisnici dužni su pridonositiopćem dobru."

2. Mjerodavni zakoni

(a) Pomorski zakonik

Mjerodavne odredbe Pomorskog zakonika („Narodne novine“, br. 181/2004,76/2007, 146/2008 i 61/2011), koji je stupio na snagu 29. prosinca 2004.. godine,glase kako slijedi:

Članak 9. stavak 4.

"Prijevoz osoba jahtom ili brodicom uz naknadu u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnommoru Republike Hrvatske može se obavljati samo brodicom ili jahtom hrvatske državne

pripadnosti, koja je u vlasništvu domaće fizičke ili pravne osobe i koja ispunjava uvjete utvrđene

posebnim propisom koji donosi ministar."

Članak 993. stavak 2. i 3.

„

(2) Novčanom kaznom od 10.000,00 do 500

.000,00

kuna kaznit će se vlasnik i brodar

jahte ili

brodice koja obavlja prijevoz osoba jahtom ili brodicom uz naknadu protivno odredbi članka 9.

stavak 4. ovog Zakonika.

(3) Novčanom kaznom od 3.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se za pomorski prekršaj

odgovorna osoba u pravnoj osobi za pomorsk

i prekršaj iz stavka 2. ovoga članka.

“

Članak 1008. stavak 2.

„Uz kaznu propisanu za pomorski prekršaj iz članka 993. stavak 2. ovog Zakonika izreći će sezaštitna mjera oduzimanja plovnog objekta kojim je prekršaj učinjen bez obzira tko je vlasnik

plovnog objekta.“

(b) Zakon o prekršajima

Mjerodavne odredbe Zakona o prekršajima („Narodne novine“, br. 88/2002,122/02, 187/2003, 105/2004 i 127/2004 (ispravak)), koji je stupio na snagu 1.listopada 2002. godine, glase kako slijedi:

Oduzimanje predmeta

Članak

41.

„(1) Zaštitna mjera oduzimanja predmeta može biti primijenjena glede predmeta koji je bio

namijenjen ili uporabljen za počinjenje prekršaja ili je nastao počinjenjem prekršaja, kad postojiopasnost da će taj predmet ponovno biti uporabljen za počinjen

je prekršaja, ili kad se oduzimanje

predmeta čini prijeko potrebnim zbog zaštite opće sigurnosti ili iz moralnih razloga.

(2) Zakonom se u određenim slučajevima može propisati obvezno oduzimanje predmeta.

(3) Predmeti iz stavka 1. ovoga članka mogu se oduzeti i kad nisu vlasništvo počinitelja,ukoliko je to potrebno radi zaštite opće sigurnosti ili moralnih razloga ili zabrane obavljanjadjelatnosti, kao i u drugim slučajevima određenim zakonom, što ne utječe na pravo trećih osoba

na zahtjev za naknadu štet

e zbog oduzetog predmeta od počinitelja prekršaja.“

3. Sudska praksa Ustavnog suda

U svojoj odluci br. U-III-59/2006 od 22. studenog 2006.godine Ustavni sud jeodbio ustavnu tužbu koju je podnio vlasnik jahte koji je proglašen krivim zapomorski prekršaj

opisan u članku 993. stavku 2. Pomorskog zakonika, a čija je jahta bila oduzeta na osnovi članka 1008. stavka 2. istoga Zakonika. U svojoj se ustavnoj