Tomislav Marasovi: Kronologija prouavanja, ouvanja i ureenja Dioklecijanove palae

Osebujan primjer vieslojnog gradskog tkiva 1979.god uvrteno u popis svjetske kulturne batine Od 1987.god nalazi se na popisu sto mediteranskih povijesnih cjelina zajednikog interesa Znanstvena literatura o DP postaje bogatija razvojem arheologije i povijesti umjetnosti Toma Arhiakon, kroniar iz 13.st.: djelo Historia Salonitana- podaci o dvama najvanijim pitanjima vezanim uz postupak preobraenja DP u ranosrednjovjekovni grad: useljenje graana poruenog grada Salone predvoenih Severom Velikim i poetak splitske crkvene organizacije kao nasljednice salonitanske metropolijepripisuje se djelovanju prvog splitskog nadbiskupa Ivana Ravenjanina Povijesna vrela o ivotu ranosrednjovjekovnog Splita vezana uz odnos splitske crkve i hrvatskih knezova Na po. 9.st. Split pod franakom vlau 812.god Aachenskim mirom Split se vraa pod vlast Bizanta 10.st.: crkveni sabori u doba nadbiskupa Ivana II. i u prisutnosti kralja Tomislava Sredinom 10.st. DP spominje Konstantin Porfirogenet- prvi kratki opis palae: zakljuci: palaa u to doba znatno poruena,u njoj su ve bile poznate substrukcije, stvarala snaan dojam zidovima Sredina 11.st.- podatak Adama Parianina- stolna crkva neko hram posveen Jupiteru- prvi podatak o nazivu Dioklecijanova mauzoleja 1105.god- status autonomne komune pod vrhovnom vlau ugarsko-hrvatskih kraljeva U 13.st. gradom se jo uvijek smatrala samo najstarija jezgra Splita Historia Salonitana: podatak o hramovima palae: u to vrijeme vidljiva 3 hramaJupiterov, Eskulapov, Marsov Statut grada iz 1312.god-podjela na 4 etvrti od kojih su 2 unutar DP Najstarija likovna vrela o DP-s kraja razdoblja autonomne komune Hrvojev misal iz 15.st.-3 ilustracije: najstarije vedute DP 4stoljetna mletaka uprava- brojniji podaci o DP nego u prethodnim razdobljima (do 1797.)

Stoljee nakon toga- turska prisutnost- utjee na ivot grada, izgled i izgradnju; gospodarski zamah- otvaranjem pomorskih i kopnenih prometnica i razvojem trgovine Ciriacus Anconitanus- kratki opis DP-spominje Jupiterov hram Marko Maruli isto spominje Jupiterov hram, spominje i Vestibul (da je kupola bila obloena mozaikom-tada ve poruena) Andrea Palladio- prvi pravi arhitektonski snimci izvornog stanja i istraivanja DP u pravom smislu rijei; 1540.god 3 snimka palae- tlocrt mauzoleja i nacrt vrata Girolamo de Santacroce- 1549.god dokumentira stanje palae na poliptihu franjevake crkve na Poljudu Giambattista Giustinian- 1553.god opisuje pojedine dijelove palae, najvie pozornosti katedrali Antonio Proculiano- 1558.god odrao govor u kojem opisuje DP; vaan jer donosi neke podatke kojih nema kod drugih autora (o hramovima i zgradama prema moru): poznate su mu graevine koje mu nisu mogle biti vidljive Pri kraju 16.st., prije gradnje lukih skladita neki podrumski prostori mogli biti djelomino oieni da bi se uskladitila roba (pretpostavka) Poetak 17.st.-znatna ruenja Sredina 17.st.- nacrti gradskih utvrenja; zbog opasnosti od Turaka sagraena jo 2 obrambena sustava oko grada

1675.god.- najstariji katastarski plan Splita i okolice 17.st.-najznaajniji zahvati: na katedralnom sklopu- Markantun de Dominis 1615.god nadogradio kor katedrale, nadbiskup Sforza Ponzoni 1616. i 1641.god sagradio sakristiju, nadbiskup Bonifacio Albani obnovio nadbiskupsku palau Kraj 17.st.- niz crtea: Napoleone Francesco Eraut, Francesco Maria Coronelli 1710.god prihvaen prijedlog za irenje katedrale (nadbiskup Cupillio)- propalo 18.st.- znanstvena obrada DP izradom prve idejne rekonstrukcije izvornog izgledaFischer von Erlach- djelomino oslon na stvarne podatke, a djelomino novi elementi koji su proizvod mate (npr dva stupa s kipovima na vrhu u sreditu palae); najvaniji podatak iz opisa: temeljni kamenovi stupova po sredini palae (znai da se stupovi ipak temelje na postojeim ostacima); sve podatke von Erlach je dobio od Ivana Petra Marchija Daniel Farlati- objavljuje von Erlachove crtee, opis zasniva na razliitim izvorima (Konstantin Porfirogenet, Petar Nicolini)

1757.god.-poinje prvo sustavno istraivanje i dokumetiranje DP: Robert Adam, angairao C.L. Clerisseaua, Zucchia i druge za crtee; 1764.god objavio monografiju; vrijednost: dokumentacija stanja iz sredine 18.st., prva arhitektonska obrada koja ukljuuje i studiju izvornog stanja, uvoenje Splita u svjetsku znanstvenu literaturu; vrijednost Clerisseauovih crtea- 13 grafika pojedinih dijelova palae i vodovoda blizu Solina- pokazuju tadanje stanje, ali na nekim vedutama isputeni svi kasniji dodaci (u skladu s klasicistikim vrednovanjem); kod arhitektonskih snimaka Clerisseau prikazuje samo sigurna (vidljive) dijelove palae, i ostavlja prazne prostore tamo gdje nema podataka; Adam objavljuje vlastiti tlocrt zateenog stanja (razlikuje vidljive od pretpostavljenih dijelova, ali ispunjava cijeli prostor pretpostavljenom strukturom- ne razlikuje se bitno od idejne rekonstrukcije; potpuna simetrinost istone i zapadne polovice palae- koncept simetrije, dostojanstva i jedinstva- najvei nedostatak Adamovog tumaenja); u arhitektonskoj obradi prvi put izraeni i najvaniji presjeci glavnih prostora; Adam temeljito prouavao pitanje izvornog izgleda; predloio prvu cjelovitu nomenklaturu pojedinih graevina i prostora; supstrukcije nije doveo u konstrukcijsku vezu sa stambenim kompleksom; tvrdi da su bila samo 2 hrama: Jupiterov (katedrala) i Eskulapov (krstionica), za trei hram smatra da je to Vestibul; kule nije poblie istraivao- smatra da su imale dekorativnu, a ne obrambenu funkciju

U toku cijelog 19.st. Adamova knjiga je temeljna literatura za DP, do monografija Niemanna, Hbrarda i Zeillera Crtei Louis-Francoisa Cassasa 1782.godine- vrijedne snimke tadanjeg stanja DP, i bez klasicistikih predrasuda Joseph Lavalle- na osnovi Cassasovih crtea objavio knjigu 1802.god; izrazito klasicistiko vrednovanje samo antikog izvornog sloja (negativna ocjena predromanikog zvonika) Kratko razdoblje francuske uprave: znaajni komunalni radovi, zahvaaju DP; August Marmont- daje poruiti neka gradska utvrenja, plan iz 1908.god: uklanjanje kasnijih graevina radi isticanja antikih ostataka- u skladu s klasicistikim poimanjem, vratiti antikoj arhitekturi to je mogue vie prvobitni oblik, naredba da se snime svi vidljivi ostaci DP, imenovao i Komisiju za poljepanje Splita

1813.god.-austrijska vojska ulazi u Split; znatno brojniji podaci o zahvatima u DP Posjet cara Franje I.- predlagao da se s Peristila uklone svi postantiki slojevi; posljedice posjeta: imenovanje konzervatora od kojeg je opinska uprava trebala

traiti odobrenje za sve radove na DP, odluka o gradnji Arheolokog muzeja, popravak zvonika katedrale, prvi radovi na obnovi unutranjosti mauzoleja Katastarski plan iz 1831.god Klasicistiki koncept se nastavio i u austrijskom razdoblju- ruenje predromanikog zvonika nad istonim proeljem malog antikog hrama Vicko Andri- takoer djeluje u klasicistikom duhu; doprinos za organizaciju zatite, dokumentaciju i istraivanje, restauratorske radove i planove i projekte; odlukom austrijskog cara postavljen za konzervatora koji je trebao uvati i zatititi ostatke DP, nadgledati njihovo ouvanje i razumno predlae poboljanja; razvitkom Centralne komisije poinje stvarno djelovati kao konzervator; zauzima se najvie za odnos prema starinama kao javnim, a ne privatnim dobrima; zalagao se za ouvanje autentinog junog proelja bez dogradnji; radio arhitektonske snimke s Dujmom Marcocchijem- zahvaaju tadanje stanje cjeline palae u tlocrtu, presjecima i fasadama, uz vlastitu interpretaciju izvornih ostataka; vani snimci i idejna rekonstrukcija mauzoleja; izradio prve snimke podrumskih prostora; opis nalaza okruglog hrama koji nije bio poznat ranijim istraivaima; zasluan za nalaz ostataka antikog vodovoda nedaleko Zlatnih Vrata; restauratorski zahvati: ienje podrumskih prostorija- ostalo u projektu, protivnici onemoguili ienje, obnova zvonika katedrale, zahvati na obnovi komunikacije izmeu Junih vrata i Peristila improviziranim stubitem ispod Vestibula, otvorena Zlatna vrata, probijeno novo stubite na Peristilu ispred Protirona; nerealizirani projekti: gradnja velikog troetanog hotela iznad junog proelja palae (jedino zanimljiv kao pokuaj revitalizacije povijesne jezgre unoenjem novih sadraja i novih izvora sredstava) i ureenje kompleksa katedrale (otvaranje okruglog otvora po sredini kupole, potpuna obnova periptera, uklanjanje kora iz 17.st., dogradnja novog dijela katedrale kao trobrodne i niske graevine) Franjo Carrara- vie zaokupljen iskopavanjima u Solinu; Andri mu zamjera suprotstavljanje projektu iskopavanja podruma; zauzima se za zatitu antikog mauzoleja i trai njegovu izolaciju Franjo Lanza- monografija o DP- opis i tumaenje izvornog izgleda se zasniva najvie na Adamovim istraivanjima, ali ukljueni i vlastiti zakljuci; snimak tadanjih ostataka sjevernog i junog proelja palae; suprotstavlja se Andrievim projektima ureenja palae (restauracija mauzoleja i dogradnja katedrale); za zaputenost DP krivi Andria

Sredina 19.st.- raste zanimanje stranih strunjaka za DP (Wilkinson Gardner) U 2.pol. 19.st.- u duhu romantizma interes se proiruje i na srednjovjekovni sloj; javljaju se Eitelberger i Jackson- potiu znanstvenu obradu hrvatske nacionalne umjetnosti 1873.god- dolazak bekih profesora Benndorfa, Niemanna i Hausera- od tada Centralna komisija prisutnija u prouavanju i obnovi DP Pojedini autori DP vezuju uz orijentalni graditeljsko-umjetniki krug, a drugi istiu njenu ulogu u razvoju zapadne europske umjetnosti Kraj 19.st.-opseni restauratorski radovi; odbaeni su prijanji prijedlozi vraanja mauzoleja u prvobitno antiko stanje, ali ipak pokrenuta uklanjanja nekih graevina na Peristilu i istono od njega don Frane Buli- 1885.god pokree zahtjev priznanja dravne vlasnosti nad palaom najopseniji radovi: u katedrali i na zvoniku sv. Duje; restauracija unutranjosti katedrale- 1880.-1885. prema Hauserovom projektu, radove izvrio Andrija Periipoduzeo i rekonstrukciju zvonika- postavljena ogromna skela, demontiranje i obiljeavanje kamenja te ponovna kompozicija- odustalo se pa je zvonik obnovljen novim kamenom- zahvat odraava duh restauratoskog romantizma (umjesto da se vjerno replicira zavretak je podignut novi kat u izmiljenim pseudoromanikim oblicima) Buli se suprotstavljao jednom i drugom zahvatu Hauserov projekt izgradnje nove katedrale: predvieno ruenje prostora istono od mauzoleja i izgradnja nove katedrale u neotomanikom slogu s polukrunom apsidom Na kraju stoljea opseni radovi na obnovi kupole Vestibula Poetkom 20.st.-novi nazori u zatiti svih povijesno-umjetnikih slojeva; 1903.god.imenovano posebno Povjerenstvo za DP- konana pobjeda Bulievih stavova o odnosu drave prema DP, odbacilo prijedloge o purifikaciji, istie vrijednost cjelovitog vieslojnog ambijenta, preporuilo mjestiminu izolaciju samo pojedinih antikih graevina, zauzelo se za ouvanje svih znaajnih povijesnih slojeva, pristup graditeljskom nasljeu koji se zasniva na tonom prouavanju dananjeg stanja Tog pristupa se drale dvije istraivake grupe koje su obraivale DP: o Georg Niemann sa suradnicima snimio sve vidljive dijelove palae i izradio studije prvobitnog izgleda cjeline i pojedinih dijelova; objavio opsenu monografiju: prvi put objelodanjen egzaktni arhitektonski snimak cjeline palae i svih njezinih tada vidljivih dijelova, cjeloviti snimak substrukcija

o E. Hbrard i J. Zeiller- monografija: Zeiller napisao tekst, Hbrard istraio i arhitektonski obradio sa snimcima dananjeg stanja i nacrtima pretpostavljenog izvornog izgleda; prema nacrtima je izraena maketa idejne rekonstrukcije, izloena u Rimu o Ta dva djela utjecala na interes inozemnih i domaih strunjaka o U oba djela zabiljeeni svi tada vidljivi ostaci palae i izraeni precizni arhitektonski snimci o Niemannova obrada: vie ograniila na tumaenja izvornog stanja samo onih dijelova za koja postoje sasvim sigurni podaci iz zateenog stanja i ostavljajui neka podruja bez pretpostavljenog izvornog izgleda o Hbrardova obrada: ponuena idejna rekonstrukcija pojedinih zgrada za koje zateeno stanje nije pruilo dovoljno podataka pa se vie koristila usporedna graa iz drugih sauvanih ostataka tog doba o Razilaze se u tumaenju izvornog izgleda pojedinih dijelova palae Za to vrijeme poduzeti mnogi konzervatorski radovi koji imaju obiljeja novih pogleda u zatiti kulturne batine- prednost konsolidaciji, a ne restauraciji: npr u Vestibulu izraena betonska rebra za uvrenje kupole 1913.god austrijska vlada pozvala splitsku opinu da pristupi iskopavanju i ureenju podruma Kraj vladavine A-U M: razdoblje 1.svj. rata- u to vrijeme Buli se zalae za spaavanje povijesne batine od moguih ratnih razaranja U sastavu Kraljevine SHS od 1918.god- sve se vie iri izvan DP i srednjovjekovne jezge Uresno povjerenstvo- osjetljivi radovi na nekoliko podruja Ljubo Karaman- prijedlog za ureenje prostora katedrale 1920.god Buli i Karaman- uklonili baroknu kapelu i uvukli oltar u unutranjost crkve- time dali prednost cjelovitoj vrijednosti antikog mauzoleja i sveukupnog ambijenta, iako imaju tada prihvaene konzervatorske stavove o vrijednosti svih slojeva U to doba ureenje DP razmatralo i u sklopu urbanistikog plana- 1924.god povjeren Schurmanu; najvanije odredbe: iskljuenje kolnog prometa iz povijesne jezgre, irenje glavnih srednjovjekovnih ulica uz ruenje ponekih povijesno vrijednih ambijenata i prostora i izolacija mauzoleja, zapadnog hrama i prostora eljeznih vrata

Najosjetljiviji problem u to doba: pitanje ureenja junog zida palae; natjeaj dobio austrijski arhitekt Keller- ispred zapadne polovine proelja palae izgradnja kuica s elementima mediteranske arhitekture 1925.god na elo konzervatorske slube dolazi Ljubo Karaman Daljnji problem: postavljanje velikog bronanog kipa Grgura Ninskog ispred ulaza u katedralu na Peristilu- konzervatori otro opirali U znanstvenom istraivanju DP znaajni prilozi domaih strunjaka (Bulia i Karamana- 1927.god zajedno objavili monografiju o palai- Buli dao cjelovitu historiografsku obradu i opis svih dijelova, a Karaman dao iscrpnu povijesnoumjetniku analizu zasnovanu i na usporednoj grai iz drugih arheolokih podruja tog doba 2.svj.rat- poneke konzervatorske intervencije, studije, planovi i projekti, ruenja prouzrokovana zranim napadima i poetak uklanjanja ruevina

Talijanske okupacijske vlasti- uklanjanje Grgura Ninskog s Peristila 1941.god; radikalni stavovi purifikacije (predvieno ienje perimetralnih zidova, izoliranje pravokutnog hrama, ruenje sakristije) Njemaka okupacija- poruena crkva Duica; bombardiranje, ali antiki ostaci nisu oteeni U sastavu Narodne Republike Hrvatske- radovi istraivanja, zatite, obnove i znanstvene obrade neprekinuto se provode kroz cijelo razdoblje: u 4 znakovite faze: o 1.faza: 1945.-1954.god: nosilac radova Komunalni Odjel gradske uprave pod nadzorom Konzervatorskog zavoda Dalmacije (ravnatelj Cvito Fiskovi); izolacija JI ugla palae, ispred palae proirena splitska Riva; restauratorski zahvat na istonom proelju- otkriveni ostaci izvornog istonog ulaza; ienje Sjevernog zida; iskopavanje podruma poelo 1946.god- pokrenuo i vodio S.Dvornik pod nadzorom Cvita Fiskovia; obnova antike ulice izmeu Peristila i istonih vrata, restauracija kupole Vestibula i krova Protirona; rezultate istraivanja objavio Cvito Fiskovi s ilustracijama Jerka Marasovia o 2.faza: 1955.-1968.: prevladava urbanoloki pristup istraivanju, zatiti, restauraciji i znanstvenoj obradi; nova organizacija radova koju potie gradska uprava; zavod za zatitu spomenika kulture izradio opseni arhitektonski snimak cijele povijesne jezgre- stvoreni novi uvjeti za prouavanje DP jer su na njima postali vidljivi antiki zidovi unutar pojedinih graevina bez poduzetih iskopavanja; najopsenija istraivanja: vodstvo Jerka Marasovia u

suradnji s Tomislavom Marasoviem- supstrukcije Dioklecijanova stana: dolo do novih otkria, npr. ulomci monumentalne graevine koja je prethodila DP, nova saznanja o nainu zidanja i konstrukcije; otkriveni ostaci kupaonica; u sreditu palae na krianju Karda i Dekumana ispod antikog plonika pronaena geodetska osnova za trasiranje glavnih pravaca palae; na nekoliko mjesta otkriveni dijelovi dobro sauvanog kanalizacijskog sustava DP; sve nove rezultate objavili Jerko Marasovi i Tomislav Marasovi- autori monografije koja sadri tlocrt i fotografije Nenada Gattina; novi nalazi omoguili da se izrade planovi i projekti ureenja palae u nastojanju da se revitalizira prije degradirani prostor; restauratorski radovi na substrukciji Vestibula, Peristil je sputen na prvobitnu razinu, itd.; najvei prilog revitalizaciji povijesne jezgre i vrednovanju svih povijesnih slojeva dali zahvati na preureenju starih i tronih sklopova kue za nove sadraje- dole do izraaja razliite metode suvremenog pristupa u povijesnim sredinama od konzervacije i restauracije do interpolacije nove arhitekture o 3.faza: 1968.-1974.: zajedniki projekt istraivanja DP u suradnji sa sveuilitem Minnesota- voditelj Jerko Marasovi, glavni ameriki istraiva Sheila McNally, arheoloka iskapanja usredotoena na JI etvrtinu DP, zahvaen i prostor SI od mauzoleja (najvanije otkrie nalaz ostataka zgrade s unutarnjim dvoritem na mjestu gdje se pretpostavljalo da se nalazila antika ulica), JI od mauzoleja pronaeni ostaci sklopa kupaonica- u kratkom roku otkrivena 2 sklopa kupaonica; rezultati istraivanja objavljeni u zajednikoj ediciji koju su pripremili J. Marasovi, S. McNally, T. Marasovi i J. Wilkes o 4.faza: 1975.-1990.: osnutak postdiplomskog studija i zavoda za graditeljsko nasljee Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu, upis povijesne jezgre Splita s DP u listu Svjetske kulturne batine 1979.god, izrada Integralnog plana povijesne jezgre Splita (koordinator Duko Marasovi), ukljuivanje povijesne jezgre u prioritetni projekt u okviru mediteranske suradnje; faze Integralnog plana: prve dvije- analiza i obrada postojeeg stanja u povijesnoj jezgri, ciljevi i strategija ureenja prostora i osnove gospodarskog modela (vaan dio rezultata tih istraivanja- tlocrti sauvanih izvornih dijelova na razini substrukcija s nacrtima pretpostavljenog izvornog stanja), trea faza- Provedbeni urbanistiki plan koji je izradio Urbanistiki zavod Dalmacije (ureenje povijesne jezgre se temelji na trajnim vrijednostima ugraenima u taj prostor koje su vrednovane u

kontekstu sadanjih drutvenih i gospodarskih procesa, nove urbane tehnologije i prostornih planova vieg reda; 1982.god Tomislav Marasovi objavljuje monografiju u kojoj su po naelu obrade pojedinih dijelova ukljuena i sva nova saznanja o izvornom izgledu i razvoju prostora DP Domovinski rat: odrazio se na istraivake radove, ali grad je osigurao nastavak iskopavanja i ureenja istonog dijela substrukcija DP, uvjetovan i suradnjom sa Svjetskom bankom Briga oko istraivanja, ouvanja i suvremenog vrednovanja DP ulazi u novu fazu odlukom gradskog vijea od 1994.god kojom se razdoblje do 2005.god proglaava razdobljem intenzivne obnove i sanacije povijesne jezgre- temeljena na programu obnove Duka Marasovia