Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Look up keyword
Like this
3Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
Mjerni pretvaraci

Mjerni pretvaraci

Ratings: (0)|Views: 22|Likes:
Published by Edin Gacanovic

More info:

Published by: Edin Gacanovic on Feb 18, 2013
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

03/07/2014

pdf

text

original

 
5. MJERNI PRETVARA
Č
I
5.1 UVODNA RAZMATRANJA
U osnovi dobijanja informacija o stanju upravljanog procesa, leži proces mjerenja, koji sadrži prenos informacije od jedne komponente u mjernom nizu do druge komponente. Pri, tomeinformacija o stanju procesa ne može biti prenošena bez prenosa i utroška energije. Utrošak energije ili snage koji se uzima iz izvora informacije u procesu mjerenja, mora bitizanemarljiv u odnosu na raspoloživu ukupnu energiju ili snagu kojom se raspolaže u ta
č
kimjerenja. Energija utrošena u procesu mjerenja javlja se kao smetnja. U procesu mjerenjatemperature, energija koja se troši, zanemarljiva je, dok energija koja se troši kod mjerenja protoka na bazi pada pritiska, predstavlja
č
ist gubitak u sistemu.Da bi u nekom sistemu došlo do transformacije energije ili njenog prenosa, koji obi
č
no pratesvako dobivanje informacije (mjerene), neophodno je ostvariti promjenu koordinate stanjaobjekta, jer bez te promjene nema ni promjene energije. Obi
č
no, u dinami
č
kim sistemima, promjena energije definisana je kao proizvod dviju generalisanih koordinata koje idu zajedno,spregnuto. Evo nekoliko primjera izraza za energiju kod nekih vidova kretanja:MEHANI
Č
KO TRANSLATORNO KRETANJE
SILA x BRZINA
 MEHANI
Č
KO ROTACIONO KRETANJE SILA x UGAONA BRZINAELEKTRI
Č
 NO NAPON x NAELEKTRISANJEFLUIDNO PRITISAK x PROTOK Postoji nekoliko elementarnih operacija nad energijom:1.
STORIRANJE. USKLADIŠTENJE:
energija je storirana bez gubitka.2.
 KONVERZIJA ILI TRANSFORMACIJA:
energija je konvertovana iz jedne forme u druguuzorkuju
ć
i pri tome pove
ć
anje jedne generalisane koordinate uz smanjenje drugegeneralisane koordinate. Konverzija može biti bilateralna, reverzibilna izme
đ
u jedneforme i druge, ili nepovratna, konvertuju
ć
i ulaznu energiju u toplotnu.3.
TRANSPORT, PRENOS:
energija se prenosi iz jednog mjesta u drugo bez storiranja ilitransformacije izme
đ
u dva kraja prenosnog puta, ili se dijeli u ta
č
ki grananja.4.
 IZVORI I UVORI 
energije su uvijek akumulatori energije ili konvertori energije.5.
UPRAVLJANJE ENERGIJE je
fizi
č
ko djelovanje na jednom kraju koje prouzrokuje(kontroliše) protok energije na drugom kraju.Uzimaju
ć
i u obzir operaciju pod (2), nije mogu
ć
e npr. pomjeraj bez sile
č
ak i kada se govori oelektrostati
č
kom polju u kondenzatoru, gdje je taj pojeraj ekstremno mali, a nije jednak nuli.Od dvije veli
č
ine (stanja) koje egzistiraju u ta
č
ki mjerenja, jedna je nosilac informacije, adruga je prisutna radi fizi
č
kih zakona. Veli
č
ina-nosilac informacije naziva se
 PRIMARNAVELI 
Č 
 INA,
a koegzistiraju
ć
a (konjugovana) veli
č
ina naziva se
SEKUNDARNA VELI 
Č 
 INA.
 51
 
5.2 STRUKTURA MJERNIH PRETVARA
Č
A
Svaki mjerni pretvara
č
može biti opisan i predstavljen kao skup funkcionalnih elemenata koji
č
ine sistem. Jedna generalisana predstava mjernog pretvara
č
a bez povratne sprege data je naslici 5.1, [12],Sl. 5.1
 Blok šema mjernog pretvara
č 
a bez povratne sprege
Fizikalna varijabla (varijabla stanja procesa ili objekta) može prenositi informaciju krozizmjenu jedne ili više osobina kao što je amplituda, faza, frekvenca, itd. Fizikalna veli
č
ina ili posebna osobina koja treba da bude mjerena, a koja je ulaz u mjerni pretvara
č
, y, naziva semjerena varijabla. Primarni element ili grupa elemenata prima energiju od mjerene varijable i proizvodi izlaz koji na neki na
č
in zavisi od mjerene varijable.Senzori ili dava
č
i mogu imati neelektri
č
ni ulaz i izlaz, kao što je opruga, Bourdon-ova cijev,manometar,..., ili oni mogu imati neelektri
č
ni ulaz a elektri
č
ni izlaz, itd. Veoma
č
esto
ć
eneelektri
č
ni signali (naj
č
ć
e mehani
č
ki) biti konvertovani pomo
ć
u transducer-a u elektri
č
nesignale. Adapter ima zadatak, da takav signal, ,pretvori u odgovaraju
ć
i standardni signal(analogni strujni) ili neki drugi signal pogodan za prenos na odre
đ
enu udaljenost. Takavmjerni pretvara
č
naziva se i transmiter.
1
 y
 Zakon konverzije u obi
č
no je fundamentalan, i opisan je prvo funkcionalnim
 y
m
 y
 preslikavanjem
)(
11
 y f  y
=
(5.1)Operator preslikavanja (•) u sebi sadrži i domenzionalni koeficijent homogenizacije.
1
 y
Konverzija opisana relacijom (5.1) naziva se primarnom i bazira se na zakonu o održanjuenergije.Adapter sa slike 5.1 konvertuje me
đ
ukoordinatu u unificirani signal .
 
Ta konverzija
1
 y
 y
opisana je relacijom)(
12
 y f  y
m
=
(5.2) pri
č
emu je operator (•) obi
č
no linearan. Imaju
ć
i u vidu (5.1) i (5.2), za
 ,
se može
2
 f 
m
 y
napisati)()]([
12
 y f  y f  f  y
m
==
(5.3)Konverzija opisana sa (5.2) obi
č
no se naziva sekundarna konverzija i povezana je, u svakomkonkretnom slu
č
aju, sa složenim problemom konstrukcije i gradnje adaptera.52
 
Uvo
đ
enje me
đ
ukoordinate , prvi je korak ka standardizaciji, i to se
č
ini da bi se adapter 
1
 y
mogao upotrijebiti u više mjernih pretvara
č
a.U cilju ta
č
nije konverzije, blok adaptera sa slike 5.1 ima internu povratnu spregu kao na slici5.2.
SI. 5.2 Strukturna šema adaptera G(s)-prenosna funkcija direktne grane, H(s) - prenosna funkcija povratne sprege
 Kako je signal obi
č
no unificirani, blok povratne sprege ima osnovni zadatak da konvertuje
1
 y
m
 y,
u
 ,
tako da je
 ,
direktno uporedivo sa
.
Ovaj blok se
č
esto naziva i inverzni
1
m
 y
1
m
 y
1
 y
transducer.Principijelna šema mjernog pretvara
č
a sa inverznim transducer-om data je na slici 5.3.Polaze
ć
i od slike 5.1, na slici 5.4 date su blok šeme nekoliko mjernih pretvara
č
a raznihfizi
č
kih veli
č
ina koje
 
 prethodno treba konvertovati u neku me
đ
ukoordinatu, pogodnu za daljukonverziju.
SI. 5.4 Blok šeme tipi
č 
nih mjernih pretvara
č 
a
 53

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->