Betonske Konstrukcije

KATEDRA ZA BETONSKE KONSTRUKCIJE I MOSTOVE STRUNI STUDIJ GRAEVINARSTVA
BETONSKE KONSTRUKCIJE II
(god. 2006/2007.)
V.pred. mr.sc. Vladica Herak-Marovi, dipl.ing.gra.
PREDAVANJA: 30 sati VJEBE: (auditorne, konstruktivne-program, terenske): 45 sati PREDAJA PROGRAMA S KOLOKVIJEM ISPIT: PISMENI zadatak + teorija USMENI slijedei dan nakon pozitivno ocijenjenog pismenog ispita
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07
Nastavne jedinice kolegija:

1. Armiranobetonske konstrukcije:
1. 2. Djelovanja; osnove odreivanja unutarnjih sila; proraunska i konstrukcijska naela; utjecaji graenja; Osnove prorauna, konstruiranje armature, izvedba ab elemenata i konstrukcija: ploe, grede, stupovi i zidovi; izvedba konstruktivnih pojedinosti i detalja; osnovne postavke konstrukcijskih rjeenja zgrada; odredbe propisa; Glavne karakteristike, armiranje i detalji te izvedba slijedeih konstrukcija: stropne konstrukcije, kratki elementi, stubita, temelji, okvirne konstrukcije, reetkaste konstrukcije, lune konstrukcije; zidni nosai; montane i monolitne konstrukcije. Osnovni pojmovi, principi napinjanja, vrste prednapetog betona prema nainu i stupnju napinjanja; Svojstva gradiva (beton, elik, mort za injektiranje); sustavi napinjanja i sidrenja; popreni presjeci prednapetih nosaa; Osnove prorauna; poloaj i voenje kabela; konstruktivni detalji; tehnologija izvedbe i montae; odredbe propisa.
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07 3
3.
2.
Osnove prednapetih konstrukcija:

1. 2. 3.
Literatura:
V. Herak Marovi: Betonske konstrukcije II, nastavni tekst na web stranici fakulteta, 2006/07. I. Tomii:
Betonske konstrukcije, DHGK, Zagreb 1996.
J. Radi i suradnici: Betonske konstrukcije-prirunik, Hrvatska Sveuilina naklada, Sveuilite u Zagrebu GF i ANDRIS, Zagreb 2006. J. Radi i suradnici: Betonske konstrukcije-rijeeni primjeri, Hrvatska Sveuilina naklada, Sveuilite u Zagrebu GF, SECON HDGK i ANDRIS, Zagreb 2006.
ARMIRANOBETONSKE KONSTRUKCIJE
DJELOVANJA
V.pred. mr.sc. Vladica Herak-Marovi, d.i.g.
Djelovanja (optereenja) na konstrukcije nastaju uslijed nekog dogaaja, na primjer: graenja, padanja snijega, prolaza ljudi i vozila, promjene temperature okolia, vjetra, potresa, poara i sl. Na konstrukcijama djelovanja izazivaju uinke (deformacije i naprezanja) tzv. odziv konstrukcije. Podaci o djelovanjima obrauju se statistikim metodama, a izraavaju se s nazivnim vrijednostima.
1) VLASTITA TEINA Vlastita teina je stalno nepomino djelovanje. Proraunava se na temelju prostornih teina [kN/m3] i nazivnih dimenzija nosivih i nenosivih elemenata konstrukcije. Tu ulazi: teina strojeva, opreme, obloge, zemlje, izolacije i slino. Na primjer: za pregradne zidove se uzima zamjenjujue optereenje od gpz=1.0 kN/m2 tlocrtne povrine. 2) PUZANJE, SKUPLJANJE, PREDNAPINJANJE Puzanje, skupljanje i prednapinjanje su djelovanja koja proizlaze iz svojstva gradiva (u funkciji su starosti betona, vrstoe betona, vrste cementa, vlanosti zraka, srednjeg polumjera presjeka). Osim konanih vrijednosti potrebno je znati njihove vrijednosti u raznim vremenskim intervalima.
3) UPORABNA OPTEREENJA ZGRADA Uporabna optereenja zgrada su promjenljiva i slobodna djelovanja. Uporabno optereenje je ono koje proizlazi iz koritenja objekta i uglavnom je modelirano kao jednoliko rasporeeno optereenje. Ovisno o namjeni zgrade (prostorije) dane su karakteristine vrijednosti jednolikog optereenja (qk), koje se nekad kombiniraju s koncentriranim optereenjem (Qk).
10
11
4) PROMETNA OPTEREENJA MOSTOVA To su optereenja od prometa koji prolazi mostom s dinamikim uincima, te su posljedica namjene mosta. Na temelju ocjene i procjene razvoja prometa te dugotrajnog iskustva, definirana su proraunska ili tipska optereenja za cestovne, pjeake i eljeznike mostove. (a) Shema prometnog optereenja za cestovni most:
12
(b) Shema prometnog optereenja za eljezniki most:
13
5) OPTEREENJE SNIJEGOM Optereenje snijegom je promjenljivo i slobodno djelovanje. Optereenje snijegom (s) djeluje vertikalno i odnosi se na horizontalnu projekciju povrine krova te se odnosi na snijeg koji je prirodno napadao.
14
Zemljovid s podrujima optereenja snijegom:
15
16
6) OPTEREENJE VJETROM Optereenje vjetrom je promjenljivo i slobodno djelovanje. Optereenje vjetrom (w) djeluje horizontalno i okomito na povrinu. Primjenjuju se dva postupka za proraun optereenja vjetrom: Pojednostavljeni postupak za konstrukcije neosjetljive ili umjereno osjetljive na titranje (dinamiki koeficijent cd < 1.2), pa se djelovanje vjetra uzima kao zamjenjujue statiko optereenje, Detaljni postupak za konstrukcije osjetljive na titranje (dinamiki koeficijent cd > 1.2).
17
Zemljovid s podrujima optereenja vjetrom:
18
Teritorij Hrvatske je podijeljena na 10 regija: P1 - zapadna unutranjost (od Poeke kotline do zapadne granice Hrvatske) I P2 - istona unutranjost (od Poeke kotline do istone granice Hrvatske) I P3 - Gorski Kotar i unutranjost Istre I ili II P4 - Lika I ili II P5 - Velebit i planinsko zalee junojadranskog priobalja II, III, IV ili V P6 - obala Istre II P7 - sjevernojadransko priobalje (od Opatije do Zadra) II, III ili IV P8 - sjevernojadranski otoci (od Krka do Paga) - II ili III, s izuzetkom mostova Krk i Pag - IV P9 - junojadransko priobalje (juno od Zadra) - II ili III, s izuzetkom podruja Makarske - V P10 - junojadranski otoci (juno od Paga) - II ili III
19
Tlak vjetra na zgrade (djeluje okomito na povrinu zgrade), a proraunava se prema izrazima: we = qref ce(ze) cpe tlak vjetra na vanjske povrine wi = qref ce(zi) cpi tlak vjetra na unutranje povrine gdje su: qref poredbeni tlak srednje brzine vjetra, ce(ze), ce(zi) koeficijenti izloenosti, cpe, cpi koeficijenti vanjskog i unutranjeg tlaka.
20
Neto tlak na povrinu je algebarski zbroj unutranjeg i vanjskog tlaka (wewi).
21
Poredbeni tlak srednje brzine vjetra odreuje se prema izrazu: qref = 0.5 v2ref gdje su: vref poredbena brzina vjetra, gustoa zraka ( = 1.25 kg/m3). Poredbena brzina vjetra odreuje se prema osnovnoj vrijednosti poredbene brzine vjetra vref,0:
22
Koeficijent izloenosti (uzima uinke hrapavosti terena, topografije i visine iznad tla na srednju brzinu vjetra):
c e ( z ) = c r2 ( z ) ct2 ( z ) [1 + 2 g I v ( z )]
gdje su: g udarni koeficijent, Iv(z) intenzitet turbulencije (jaina vrtloenja se razlikuje po podrujima) Iv(z) = kT/(cr(z)ct(z)) - za P1 do P4 Iv(z) = v/vm(t) - za P5 do P10 gdje je: v standardna devijacija turbulentne komponente brzine v(t)=v(t)-vm(t) v(t) trenutna brzina vjetra vm(t) prosjena brzina vjetra cr(z) koeficijent hrapavosti cr(z) = cr(zmin) za z < zmin cr(z) = kT ln(z/z0) za zmin < z 200 m
kT koeficijent terena
ct(z) koeficijent topografije (ct = 1).
24
Koeficijenti vanjskog tlaka (cpe) za zgrade (ovise o veliini optereene povrine A=1m2-10m2) i dani su u tablici (vrijednosti izmeu se dobiju interpolacijom):
25
Koeficijenti unutranjeg tlaka (cpi): cpi = -0.25 - za zgrade bez unutranjih pregrada, priblino kvadratnog tlocrta i ravnomjernog rasporeda otvora cpi = 0.8 ili -0.5 - za zatvorene zgrade s unutranjim pregradama - Poredbena visina ze:
26
7. TOPLINSKA DJELOVANJA Toplinska su djelovanja promjenljiva i slobodna djelovanja. Raspodjela temperature po presjeku elementa dovodi do deformiranja elementa, a kad je ono sprijeeno dolazi do naprezanja. Elemente nosivih konstrukcija projektiramo na nain da se toplinski uinci obuhvate proraunom naprezanja, ili projektiranjem razdjelnica (dilatacija). Kako bi se odredili temperaturni uinci potrebno je poznavati koeficijente linearnog temperaturnog irenja te vrijednosti karakteristinih temperatura. Provedeno je temperaturno zoniranje Hrvatske prema vertikalnim gradijentima najvee i najmanje temperature zraka koje se mogu oekivati u razdoblju od 50 godina.
27
28
29
8) POAR Poar je izvanredno djelovanje. Poarno djelovanje na konstrukciju je dvojako: - mehaniko djelovanje na konstrukciju (uzrokuje naprezanja), - degradacija otpornosti konstrukcije (mehanikih karakteristika i presjeka). Cilj poarne zatite je ogranienje rizika pri djelovanju poara za osobe, imovinu i drutvo. Graevina treba biti projektirana i izvedena tako da u sluaju izbijanja poara: - nosivost graevine ostane sauvana tijekom odreenog vremena, - ogranieni su nastanak i irenje poara i dima unutar graevine, - ogranieno je irenje poara na susjedne graevine, - korisnici mogu napustiti zgradu ili da je na drugi nain mogue njihovo spaavanje, - sigurnost spasilakih ekipa uzeta je u obzir.
9) DJELOVANJA PRI IZVEDBI Tijekom izgradnje konstrukcije esto prolaze nepovoljnija stanja naprezanja od onih u konanosti. Zbog toga posebnu panju treba posvetiti optereenjima koja se javljaju pri izgradnji, a mogu biti stalna, prolazna i izvanredna. Optereenja pri izvedbi: vlastita teina, namjerna i nenamjerna deformiranja, temperatura i skupljanje, vjetar, snijeg, voda, posebna optereenja (radnici, skladitenje materijala i gotovih elemenata, oprema, vozila, kontrolni ureaji i sl.), izvanredna optereenja (pad: predgotovljenog elementa, klizne oplate; udar: vozila, krana); te njihove kombinacije.
10) IZVANREDNA DJELOVANJA UZROKOVANA UDAROM To su na primjer udar cestovnog vozila, vlaka ili broda. Neke od ovih dogaaja je mogue uiniti manje vjerojatnim ili ih oblikovanjem konstrukcije potpuno izbjei.
31
11) POTRESNO DJELOVANJE Potresno djelovanje se odreuje preko proraunskog ubrzanja tla ag, koje odgovara povratnom periodu potresa od 500 godina. Raunsko ubrzanje tla ovisi o stupnju potresnog rizika i odreuje se na temelju odgovarajuih seizmolokih ispitivanja lokacije graevine ili prema usvojenim vrijednostima za odreena potresna podruja dravnog teritorija, a prema seizmolokoj karti Hrvatske.
32
Zemljovid potresa:
33
Povrinsko seizmiko gibanje promatrane toke tla moe se predstaviti pomou: spektra odziva, spektra snage ili u obliku vremenskog zapisa ubrzanja. Ovdje e se potresno djelovanje predstaviti s pomou elastinog spektra odziva.
Potresno djelovanje se predstavlja s tri komponente: *Dvije komponente horizontalnog potresnog djelovanja - neovisne meusobno okomite komponente koje su prikazane istim elastinim spektrom odgovora, *Jedna vertikalna komponenta potresnog djelovanja prikazana je elastinim spektrom odgovora kao i horizontalne komponente, ali reduciranim s faktorom 0.7 - 0.5 ovisno o periodu vibracija T.
34
Elastini spektar odziva - Se(T)
Ovisi o kategorijama tla, a potresni parametri prikazani su u slijedeoj tablici:
35
Elastini spektar odziva Se(T) analitiki se definira prema izrazima: 0 T TB TB T TC TC T TD TD T Se(T) = agS 1 +
T ( 0 1) TB
k1
Se(T) = agS0
Se(T) = agS0 Tc T
T T Se(T) = agS0 c D T T D
k1
k2
gdje su: - Se(T) ordinata elastinog spektra odziva u jedinici ubrzanja tla, - ag osnovno proraunsko ubrzanje tla, - S parametar tla, - T osnovni period vibracija linearnog sustava s jednim stupnjem slobode, - TB, TC granice podruja stalne vrijednosti spektralnog odziva, - TD granica koja definira poetak podruja spektra s konstantnim pomacima, - 0 faktor poveanja spektralnog ubrzanja pri viskoznom priguenju 5 %, - k1, k2 eksponenti koji utjeu na oblik spektra odgovora za TTC odnosnoTTD, - faktor popravka za priguenje (=1.0 za viskozno priguenje 5 %).
36
Proraunski spektar odziva - Sd(T) Da bi se izbjegla opsena nelinearna analiza sustava, uzima se u obzir mogunost disipacije energije konstrukcije preko duktilnosti njenih elemenata, te se koristi linearna analiza zasnovana na proraunskom spektru odziva.
37
Proraunski spektar odziva dobiva se redukcijom elastinog spektra, uz pomo faktora ponaanja q u kombinaciji s modificiranim eksponentima kd1=2/3 i kd2=5/3, te je normaliziran u odnosu na ubrzanje gravitacije g i definiran je prema slijedeim izrazima:
0 T TB TB T TC TC T TD TD T
gdje je: - =ag/g
Sd(T) = S 1 + T
T 1 0 1 B q
Sd(T) = Sd(T) = Sd(T) =
1 q 1 q 1 q
S 0 S 0
Tc T
kd1
,
kd1
Sd(T) 0.2
kd 2
Tc S 0 T D
TD , T
Sd(T) 0.2
(ag - raunsko ubrzanje, g - gravitacijsko ubrzanje)
38
Faktor ponaanja - q Faktor ponaanja q odraava duktilnost konstrukcije, odnosno njenu sposobnost da prihvaa reducirane seizmike sile bez krhkih lomova u postelastinom podruju deformiranja. Ovisi o vrsti elementa, vrsti gradiva i duktilnosti. Seizmiko ponaanje vezano uz faktor ponaanja:
39
Za zgrade se faktor ponaanja odreuje prema izrazu: q = q0 kD kR kw 1.5 gdje su: - q0
osnovna vrijednost faktora ponaanja
40
- kD
faktor koji odraava razred duktilnosti kD = 1.00 za DC H kD = 0.75 za DC M kD = 0.50 za DC L faktor koji odraava pravilnost konstrukcije po visini kR = 1.00 za pravilne konstrukcije kR = 0.80 za nepravilne konstrukcije faktor koji odraava prevladavajui oblik sloma konstrukcijskog sustava zidova kw = 1.00 za okvirne sustave i dvojne sustave istovrijedne okvirima kw = 1/(2.5-0.5 0) 1 za zidne sustave, za dvojne sustave istovrijedne zidnim i sustave s jezgrom
- kR
- kw
gdje je: - 0 prevladavajui koeficijent oblika zidova konstrukcijskog sustava 0 = Hwi/lwi , (Hwi visina zida i; lwi duljina presjeka zida i). Faktor ponaanja za vertikalno potresno djelovanje q = 1.0.
Metode prorauna potresnog djelovanja na zgrade Ovisno o konstrukcijskim svojstvima zgrade koristi se: - pojednostavljena modalna analiza - viemodalna analiza Pojednostavljena modalna analiza Primjenjuje se za zgrade koje se mogu proraunati s dva ravninska modela i iji odziv nije znatnije pod utjecajem doprinosa viih oblika vibracija (zgrade pravilne tlocrtno i po visini). Trebaju imati osnovni period vibracija T1 4TC 2.0 s. Ukupna potresna sila za svaki glavni smjer odreuje se prema: Fb = Sd (T1) W gdje su: - Sd(T1) ordinata proraunskog spektra za period T1, - T1 osnovni period vibracija zgrade za horizontalno popreno gibanje u promatranom smjeru u (s), T1 = Ct H3/4
42
gdje je: H visina zgrade u (m) Ct = 0.075 za prostorne armiranobetonske okvire Ct = 0.05 za sve druge graevine Ct = 0.075/ Ac za zgrade sa zidovima, Ac = gdje je:
[A (0.2 + l
i
wi
/H)
Ac ukupna proraunska plotina nosivih zidova u prvom katu zgrade u m2 Ai proraunska plotina presjeka nosivog zida i u prvome katu zgrade u m2 lwi duljina nosivog zida i u prvome katu u smjeru usporednom s djelovanjem sila u (m) uz ogranienje da lwi/H 0.9
43
- W ukupna teina zgrade, W =
(G ) + (
k, j
Ei
Q k ,i )
Ei = 2i
gdje je: Ei koeficijent kombinacije za promjenljivo djelovanje 2i koeficijent kombinacije za nazovistalnu kombinaciju djelovanja koeficijent ovisan o razredu optereene povrine
44
Raspodjela horizontalnih potresnih sila po katovima odreuje se prema izrazu:
Fi =
Fb (siWi ) s jW j
gdje su: - Fi horizontalna sila koja djeluje na i-tom katu, - Fb ukupna poprena sila, - si , sj pomaci masa mi, mj u osnovnom obliku vibracija, - Wi , Wj teine masa mi, mj. Kada se osnovni oblik vibracija prikazuje pomou horizontalnih pomaka koji se linearno poveavaju po visini (vrijedi uz pretpostavku krutih stropova), horizontalne sile odreuje se prema izrazu:
Fi =
gdje su: - zi , zj visina masa mi, mj iznad razine potresnog djelovanja, odnosno temelja.
Fb ( z iWi ) z jW j
12) PRORAUNSKE VRIJEDNOSTI DJELOVANJA I KOMBINACIJE DJELOVANJA ZA ZGRADE Proraunske vrijednosti djelovanja dobivaju se mnoenjem reprezentativnih vrijednosti parcijalnim koeficijentima sigurnosti F. Armiranobetonski elementi i konstrukcije se proraunavaju za kombinacije djelovanja, a dimenzioniraju se za mjerodavnu kombinaciju djelovanja za granino stanje nosivosti. Tablica parcijalnih koeficijenata sigurnosti za kombinacije djelovanja za zgrade prema hrvatskim normama:
46
Pojednostavljena provjera zgrada:
seizmiko djelovanje:
Gk,j + 1 AE + Pk + 2i Qki
47
48
OSNOVNE PREPORUKE ZA PROJEKTIRANJE U POTRESNIM PODRUJIMA
49
IZBJEGAVATI FLEKSIBILNA PRIZEMLJA
50
IZBJEGAVATI FLEKSIBILNE VIE ETAE
51
IZBJEGAVATI DISKONTINUITET KRUTOSTI
IZBJEGAVATI IZMJETANJE ZIDOVA UKRUTE
52
IZBJEI ILI UMANJITI UVRTANJE
53
POLOAJ NOSIVIH ZIDOVA U DVA ORTOGONALNA PRAVCATREBA BITI PRAVILAN
54
ODABIR POLOAJA I RASPOREDA NOSIVIH ZIDOVA
55
IZBJEGAVATI SUSTAVE OKVIRA SA ISPUNOM OD ZIA
IZBJEGAVATI MIJEANJE SUSTAVA
56
IZBJEGAVATI DJELOMINO ISPUNJENE OKVIRE
57
DILATACIJE
58
OSNOVE ODREIVANJA UNUTARNJIH SILA
59
Unutarnje sile u pojedinim presjecima konstrukcije (uzdune sile, poprene sile, momenti savijanja, torzijski momenti), izazvane su vanjskim djelovanjima na konstrukciju, te se proraunavaju za najnepovoljnije zadano djelovanje. Za statiki proraun potrebno je znati: - reprezentativne vrijednosti za optereenje - poetne dimenzije elemenata konstrukcije - fizikalno-mehanike karakteristike gradiva Za proraun se mogu koristiti razliite teorije: - linearna teorija elastinosti - linearna teorija s ogranienom preraspodjelom - nelinearna teorija - teorija plastinosti
60
PRORAUN PO LINEARNOJ TEORIJI

Najee se koristi. Temelji se na fizikalnoj i geometrijskoj linearnosti. Proraun zadovoljava za granina stanja uporabljivosti, a kod dijela konstrukcija i granino stanje nosivosti. Osnovne pretpostavke ove teorije su: unutarnje sile su proporcionalne optereenju (u uporabi i za granino stanje sloma), beton i elik se ponaaju kao elastini materijali za podruje granine ravnotee (nije odrivo pa unutarnje sile mogu imati priblino znaenje). U proraunu je vano odrediti krutosti pojedinih elemenata i njihov odnos. Proraun krutosti se radi uzimajui u obzir ukupni betonski presjek.
Pretpostavljaju se nepromjenjive krutosti s poveanjem optereenja do sloma (Zapravo se krutost mijenja zbog neelastinog ponaanja elika i betona i s pojavom pukotina, te zbog toga dolazi do preraspodjele unutarnjih sila s mjesta manje na mjesta vee krutosti).
Primjena linearne teorije uvjetovana je dostatnom duktilnou na mjestima kritinih presjeka za granino stanje, kako ne bi dolo do lokalnog sloma prije predviene raspodjele (Valja predvidjeti odgovarajuu poprenu armaturu za prihvaanje poprenih sila, dovoljno usidrenje armature prema adaptiranom momentnom dijagramu, te pojavu pukotina u vlanoj zoni betona, odnosno do gubitka nosivosti konstrukcije tj. sloma, trebalo bi doi zbog savijanja).
62
PRORAUN PO LINEARNOJ TEORIJI S OGRANIENOM PRERASPODJELOM

Primjenjuje se u istim uvjetima kao i linearna teorija. U proraunu konstrukcija za granino stanje sloma, smiju se momenti savijanja u najoptereenijim presjecima koji su dobiveni po linearnoj teoriji smanjiti, ali uz uvjet da se momenti u ostalim presjecima odgovarajue poveaju radi zadovoljenja uvjeta ravnotee. Primjena ove teorije uvjetovana je izvanrednom duktilnou tj. kritini presjeci za preraspodjelu momenata moraju imati odgovarajuu sposobnost zaokretanja, kako ne bi dolo do lokalnog sloma prije predviene raspodjele momenata savijanja. (Ako bi se napon u betonu ili eliku u nekom presjeku vie poveao, taj presjek bi se znatno vie deformirao i tako se rasteretio, tj. predao bi dio naprezanja drugim dijelovima konstrukcije.) DUKTILNOST armiranobetonskih konstrukcija je omoguena svojstvom materijala (betona i elika) da se plastino deformiraju prije sloma. Duktilno ponaanje elementa, tj. preraspodjela momenata savijanja bit e mogua ako prvo doe do iskoritenja plastinog deformiranja 63 armature.
Prednost ove metode u odnosu na prethodnu je u: ekonominosti pribliavanju stvarnom ponaanju konstrukcije mogunosti jednoline raspodjele armature uzdu nosaa (najee se gusta armatura na leaju smanjuje, a u polju se armatura poveava). Meutim, s pojavom pukotina na mjestu maksimalnih momenata savijanja u vlanoj zoni presjeka, smanjuje se krutost u tim presjecima te zbog toga moe nastati daljnja neeljena preraspodjela momenata savijanja.
64
PRORAUN PO NELINEARNOJ TEORIJI

Uzima se u obzir fizikalna i/ili geometrijska nelinearnost. Proraun je sloen i danas se vri iskljuivo pomou numerikih programa za elektroniko raunalo. Samo specijalne konstrukcije zahtijevaju takav proraun.
PRORAUN PO TEORIJI PLASTINOSTI

Priblini postupci na osnovi ove teorije primjenjuju se samo za vrlo deformabilne elemente graevine u kojima je ugraen elik visoke duktilnosti.
65
UMJESTO ZAKLJUKA:
PRORAUN UNUTARNJIH SILA ZA GRANINO STANJE UPORABLJIVOSTI U PRAVILU SE PROVODI NA OSNOVI TEORIJE ELASTINOSTI. PRORAUN UNUTARNJIH SILA ZA GRANINO STANJE NOSIVOSTI, OVISNO O POSEBNIM SVOJSTVIMA KONSTRUKCIJE, VRSTI PROMATRANOG GRANINOG STANJA I POSEBNIM UVJETIMA DIMENZIONIRANJA I GRAENJA, MOE BITI LINEARNO ELASTIAN S PRERASPODJELOM ILI BEZ NJE, NELINEARAN ILI PO TEORIJI PLASTINOSTI. PRORAUNSKI POSTUPAK TREBA BITI TAKAV DA SE POSTIGNE ZAHTIJEVANA POUZDANOST U ZADANOM PODRUJU PRIMJENE. DOPUTENA JE PRIMJENA PRIBLINIH POSTUPAKA NA OSNOVI POJEDNOSTAVLJENIH PRETPOSTAVKI AKO SE MOE POSTII ODGOVARAJUA RAZINA POUZDANOSTI.
PRORAUNSKA I KONSTRUKCIJSKA NAELA U ARMIRANOBETONSKIM KONSTRUKCIJAMA
67
POUZDANOST (sigurnost, uporabljivost, trajnost)

Tijekom uporabe konstrukcija mora s dovoljnom sigurnou ispunjavati funkcionalne zahtjeve. Kako zadovoljiti zahtjev pouzdanosti? Pri projektiranju treba odabrati tehniki i ekonomski optimalnu dispoziciju graevine i adekvatnu koncepciju konstrukcije. Pri statikom proraunu konstrukcije treba analizirati djelovanja s moguim kombinacijama, odabrati materijale, odabrati proraunske modele, proraunati unutarnje sile, dimenzionirati elemente konstrukcije. Oblikovanju konstrukcije i konstruiranju armature u elementima, te rjeavanju detalja treba posvetiti posebnu panju i trebaju odgovarati pretpostavkama u statikom proraunu. Odabrati najprikladniji postupak graenja. Konstrukciju izvesti sukladno projektu, te paziti na kvalitetu materijala i radova. Pri odravanu graevine je potrebno osigurati promatranje stanja i ponaanja konstrukcije i preglede, te uoena oteenja sanirati.
METODE PRORAUNA PRORAUNSKI MODELI

Armiranobetonske konstrukcije su prostorni sustavi, ali se u proraunima rijetko koriste prostorni modeli (veliki broj ulaznih i izlaznih podataka-ima prilian broj nepotrebnih, potrebna jaka raunala, teka provjera i velika mogunost greke). U inenjerskoj praksi se najee koriste ravninski modeli (dovoljno tono aproksimiraju stvarno stanje konstrukcije, jasniji, jednostavniji za rad, laka provjera i manja mogunost greke). Radi monolitnosti je ponekad vrlo sloena zadaa podjele armiranobetonske konstrukcije na elemente. Proraunski model moe biti razliit za razliita djelovanja. Projektant-statiar na temelju iskustva procjenjuje meudjelovanja pojedinih elemenata, te procjenjuje da li su pojedini utjecaji zanemarivi. Pri provjeri prorauna koriste se sve mogunosti jednostavnog odreivanja reda veliina traenih statikih utjecaja.
PRORAUNSKI RASPONI
Treba odabrati sustavnu liniju elementa, a ona najee odgovara teinoj liniji (zanemaruju se utjecaji idealnog presjeka, vremenske promjene, vute i sl.). Djelotvorni raspon kod greda ili ploa odreuje se prema izrazu: leff = ln + a1 + a2 gdje je: ln svjetli raspon a1 i a2 vrijednosti koje se dodaju svijetlom rasponu Definiranje djelotvornog raspona: a) Slobodno oslonjena greda b) Kontinuirani nosa c) Potpuno upeti gredni element d) Fiksno oslonjena greda e) Greda s prepustom f ) Konzola
70
a) Slobodno oslonjena greda
b) Kontinuirani nosa
c) Potpuno upeti gredni element
d) Fiksno oslonjena greda 71
e) Greda s prepustom
f ) Konzola
OBLIKOVANJE I KONSTRUIRANJE ARMIRANOBETONSKIH ELEMENATA

Armiranobetonski elementi i konstrukcije trebaju biti oblikovane i konstruirane tako da u potpunosti odgovaraju pretpostavkama u statikom proraunu te da njihovo ponaanje tijekom graenja i uporabe bude sukladno usvojenim pretpostavkama. Usvojeni statiki sustav, rasponi i raspodjela optereenja trebaju biti ostvareni. Proraunska (statika) armatura se odreuje na temelju statikog prorauna te treba po vrsti, povrini i poloaju u elementu odgovarati statikom proraunu. Konstruktivna armatura se odreuje prema iskustvu, propisima i pravilima struke.
73
DILATACIJSKE RAZDJELNICE
Izvedba dilatacije
74
Armiranobetonske konstrukcije, kao sloeni prostorni sustavi, sastoje se od jedne ili vie statiki neovisnih cjelina, meusobno odvojenih dilatacijskim rekama. Graevina se dijeli na neovisne cjeline zbog utjecaja potresa, skupljanja betona, promjene temperature, te pomaka zbog nejednolikog slijeganja temelja. Naprezanja uslijed navedenih utjecaja bi mogla dosei vlanu vrstou betona, to bi imalo za posljedicu neeljene pukotine. U statikom proraunu konstrukcije se navedeni utjecaji zanemaruju, a graevina se dilatira na dovoljnu irinu "t" koja e sprijeiti pritiske ili udare jednog dijela konstrukcije o drugi (u reku se umeu mekane mase-drvolit, stiropor i sl.). irina reki prema propisima za potres je 3 cm za zgrade do 5 m visine, a za svakih daljnjih 5 m visine poveava se po 2 cm. Ako je pravilan tlocrt objekta, dijeli se dilatacijama na jednake dijelove. Ako se objekt sastoji od dijelova s manje i vie katova, dilatacija se postavlja tamo gdje nii dio objekta granii s viim.
Ako se objekt u tlocrtu sastoji od razliitih dijelova, dilatacijom se odvajaju tlocrtno razliite cjeline.
Projektiraju se dvostruki okviri koji ine dilatacijske okvire. Dilatacijske reke prolaze sve do temelja, ali se ne provode kroz temelj da bi se sprijeilo nejednoliko slijeganje pojedinih dijelova graevine. U monolitnim konstrukcijama te dilatacije su u isto vrijeme i pogodna mjesta za prekid rada na krae ili due vrijeme. Razmak dilatacija: 50 do 60 m za objekte u tlu i zatvorene objekte 30 do 40 m za otvorene graevine
76

Betonske Konstrukcije

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Betonske Konstrukcije

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

KATEDRA ZA BETONSKE KONSTRUKCIJE I MOSTOVE STRUNI STUDIJ GRAEVINARSTVA

V.pred. mr.sc. Vladica Herak-Marovi, dipl.ing.gra.

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

Nastavne jedinice kolegija:

Osnove prednapetih konstrukcija: