Green Garden broj 53 studeni / prosinac 2007.

godina VII cijena 3 KM

Blagdani u znaku crvene boje Aronija nova vona vrsta Rakija od jabuka Jin Tao-nova sorta kivike Virusne paralize pela

takorlovka

Miolovka

Rezervni mamci

Klopka za krtice

Urednikova rije
Pred vama je posljednji ovogodinji broj poljoprivrednog glasila GREEN GARDEN koji na svojim stranicama donosi niz zanimljivih lanaka iz oblasti voarstva, vinogradarstva, povrarstva, ratarstva, pelarstva i cvjearstva. Meutim, posebno su zanimljivi prilozi iz oblasti voarstva zahvaljujui kojima moete saznati sve o ljekovitoj aroniji, novoj vonoj vrsti koja je ne samo u nas ve i u cijelom svijetu izazvala veliko zanimanje. Osim toga iz lanka koji potpisuje uvaeni prof. dr. Ivo Miljkovi, doznajte sve o novoj sorti kivike Jin Tao. Pored navedenih aktualnosti ne propustite proitati stranicu posveenu jesenskoj sadnji voaka i vinove loze, kao i lanak o dunjama, ve dobro udomaenoj vonoj vrsti na podruju Hercegovine. A to s proizvedenim plodovima voa, otkrijte kroz priloge o uvanju plodova ljiva, spremanju zimnice i nainu na koji se proizvodi rakija od jabuka. Ukoliko pak njene plodove ne iskoristite za spravljanje jabukovae, ne zaboravite proitati prilog o bolestima jabuka koje se javljaju tijekom njihovog uvanja. Meutim, na naim stranicama nita manje nisu interesantni prilozi iz cvjearstva u kojima donosimo pregled najtraenijih boinih i novogodinjih cvjetnih vrsta poput boine zvijezde, azaleje i ciklame. Nadalje, tu je zanimljiv lanak o ananasu i papratima koji se u posljednje vrijeme sve intenzivnije koriste za oplemenjivanje sobnih i uredskih prostorija. Ali ni to nije sve jer stranice iz cvjearstva dovravamo prilozima o rezanom cvijeu i ukrasnoj biljnoj vrsti potentili. Iako je na naim vratima zima, u povrtnjaku moe biti jo ivo pa stoga koje vrste povra moete sijati odnosno saditi, proitajte u preporuenom kalendaru sjetve. Kako se blii vrijeme proizvodnje presadnica povra, od velike koristi bit e prilozi o dopunskom osvjetljenju rasada, kao i znaaju koritenja kontejnera i supstrata za sjetvu i uzgoj presadnica. Pored toga, doznajte koji je glavni uzrok pojave gorine plodova koja se redovito pojavljuje u uzgoju krastavaca. I na koncu, nipoto nemojte propustiti lanke u kojima pravimo kompletan osvrt na ovogodinju vinogradarsku godinu kao i lanak u kojem kratko rezimiramo prednosti koritenja peletiranog stajskog gnoja. Povrh toga, za sve brojnije hercegovake pelare tu je i lanak o virusnim paralizama pela kao i prilog o njihovom krajnjem proizvodu medu. Ali, kako ni to nije sve preporuamo vam da ipak sami detaljno prelistate na i va GREEN GARDEN, a ukoliko smo neto propustili, nadamo se da nam to neete zamjeriti. Urednitvo

SADRAJ
BLAGDAN U ZNAKU CRVENE BOJE 4 POTENTILA 5 REZANO CVIJEE 6 PAPRATI 7 ANANAS U STANU 8 UTE DUNJE S ORMARA 9 JESENSKO-ZIMSKA SADNJA VOAKA I VINOVE LOZE 10 ARONIJA 12 OSVRT NA OVOGODINJU VINOGRADARSKU GODINU 13 ZIMA U POVRTNJAKU 14 KONTEJNERI I SUPSTRATI ZA UZGOJ PRESADNICA POVRA 15 SPREMANJE ZIMNICE 16 RAKIJA OD JABUKA 17 JIN TAO 18 UVANJE PLODOVA LJIVE 19 PITANJA I ODGOVORI 20 BOLESTI JABUKA TIJEKOM UVANJA 21 GOMOLJAE I KORJENJAE U PREHRANI KUNIA 22 HERCEGOVAKI DUHAN PADA U ZABORAV 23 SUZBIJANJE MIEVA I TAKORA 24 KRUMPIROV MOLJAC ::: WORKSHOP U MOSTARU 25 NE UPOZREBLJAVAJTE PLJESNIVI KUKURUZ 26 MED IZVOR IVOTNE ENERGIJE 27 VIRUSNA PARALIZA PELA 28 ILIKI LJUBITELJI PRIRODE 29 ZANIMLJIVOSTI 30
Glasilo GREEN GARDEN Nakladnik: SJEMENARNA, iroki Brijeg, Knepolje b.b. 88220 iroki Brijeg, Tel.: ++ 387 (39) 703 572, Fax: ++ 387 (39) 705 572 Glavni urednik: dr. Ivan Ostoji Redakcijski kolegij: Josip Brkljaa, Nino Rotim, Goran Jurilj, Aida Kohni, Danko Toli, Mario ubela Marketing: Snjeana Spahi - Bevanda, dipl. oec. Grafiko oblikovanje: Damir anje Tisak: GDD POLET, Sarajevo Fotografija na naslovnici: Ivan Ostoji Miljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i porta broj: 05-15-5920/04 od 31. 12. 2004. godine asopis Green Garden osloboen je plaanja poreza na promet.

BROJ 53 STUDENI / PROSINAC 2007

BLAGDANI U ZNAKU CRVENE BOJE

Pie: JosiP BrklJaa, ing.
Jedna od najeih ali mnogima i najdraih boinih i novogodinjih lonanica je boina zvijezda ili mljeika krasna, kako je neki jo zovu, Euphorbia pulcherrima, koja privlai poglede listom arko crvene boje. Porijeklom je iz Meksika, gdje raste kao listopadni grm visine do tri metra. Kao lonanica visoka je 30 40 cm. Na vrhu biljke razvijaju se sitni, neugledni cvjetovi. Ljepotu biljci daje crveno obojeno lie uz cvjetove tzv. brakteje. Boina zvijezda trai svijetlo mjesto u stanu, umjerenu temperaturu, 15 od 20oC. Izbjegavajte zalijevanje hladnom vodom. Trai veliki postotak vlanosti u zraku i obilno zalijevanje, a ako je zaboravite zaliti, tuno e objesiti listove, no malo mlake vode ubrzo e je oivjeti. Prilikom zalijevanja pazite da ne prskate brakteje i cvjetove. Za smjetaj boine zvijezde izbjegavajte mjesta na propuhu i u tami. Nakon nekoliko tjedana cvatnje, biljka odbacuje lie. Tada je moete prikratiti na 10 cm, prestati sa zalijevanjem, a poetkom proljea biljku iznijeti vani. Redovito je zalijevajte preko ljeta i jeseni, a zatim je ponovo unesite u kuu. U zimu bi ponovno trebala procvjetati. Na alost, vie nee biti tako lijepa, pa razmislite je li vrijedna truda ili

Za posebne prilike biraju se i posebne lonanice koje oblikom, bojom lista i cvijeta izraavaju posebnu simboliku. Tako za boine i novogodinje blagdane traimo boinu zvijezdu, azaleju, ciklamu. To su vrste koje cvatu zimi pa svojim arkim bojama unose radost u svaki dom.
u novije vrijeme, plemenite i minijaturne ciklame ukraavaju mnoge stolove te osobito lijepo izgledaju u bijelim keramikim posudama ukraenim vijencima od brljana. Osim s brljanom ciklame su idealne u kombinaciji s papratima, razliitim puzavicama, s kaduljom i lavandom kao i s biljkama iji su listovi sivo zelenkaste boje. Ipak, da bi ciklama zadrala svoj raskoni cvijet dva do tri tjedna, morate im posvetiti punu pozornost. Tako trebate znati kako ciklame ne podnose isuvie suhe i zagrijane prostorije te im posebno odgovara temperatura od 5 do 10 stupnjeva uz visoku vlanost zraka. Uoeno je i kako ciklamama posebno godi prozor spavae sobe, trijem ili hodnik s dosta svjetla tijekom zimskih mjeseci. Pored toga, u njihovom uzgoju trebamo biti oprezni jer moramo voditi rauna da se izmeu dva zalijevanja povrina komposta malo prosui i u tu svrhu ih je najpoeljnije zalijevati u podloak. Dok su biljke aktivne, treba ih svaka dva tjedna i prihraniti namjenskim tekuim gnojivima. Ukoliko im pruite optimalne uvjete, zdrave e biljke prirodno prestati s rastom u proljee kada ih treba i potpuno zasuiti u periodu od mjesec dana (to znai sve do ljeta), dok svi listovi ne uvenu. Sa zalijevanjem ponovno zapoinjemo kada pone i novi rast, s tim da je ciklame nuno presaditi svake dvije godine.

BOINA ZVIJEZDA

Azalea - cvatui grm u loncu

je bolje kupiti novu biljku idueg Boia. Za ovu biljku, kao i za sve biljke iz ove porodice, je karakteristino da se pojavljuje bijeli gusti sok (mlijeko) kada se otrgne list ili dio biljke. Sok boine zvijezde je otrovan, pa treba biti oprezan kada su djeca ili ivotinje u blizini. Najbogatije cvate zimi, pa se tada i najvie kupuje. To ja pravi mali cvatui grm u loncu. Azaleja ima svih boja, veliina i oblika cvijeta, pa svatko moe pronai neto za sebe. Sve azaleje vole meku vodu za zalijevanje (tvrdu vodu iz vodovoda prokuhajte), kinicu ili otopljeni snijeg. Vole svijetlu, umjereno toplu prostoriju. Zalije-

AZALEJA

vanje je prema potrebi zemlja u loncu mora biti umjereno vlana. Azaleja je osjetljiva na propuh. Za azaleju je veoma vano da ima odgovarajui supstrat u loncu tj. supstrat kisele reakcije. Kada kupujete lonanicu azaleje, najbolje je birati onu biljku s nekoliko otvorenih cvjetova i mnogo pupova, pa ete dugo uivati u njihovoj cvatnji. Postoji doista mnogo kultivara ciklama koji se meusobno razlikuju po boji cvijeta, njegovoj veliini, boji listova i sl. Tako su, primjerice, dugo vremena u modi bile ciklame s velikim cvjetovim, dok danas prvenstveno nailazimo na ciklame s malim cvjetovima, ali s posebnim mirisom. Iz tog razloga,

CIKLAMA

Boina zvijezda trai svjetlo i umjerenu temperaturu

U modi su ciklame s malim cvjetovima BROJ 53 STUDENI / PROSINAC 2007

P O za hercegovake L A T E N T I vrtove idealna

Potentila predstavlja ukrasni grm koji je u naim krajevima poznatiji pod nazivom petoprsta. Spomenuti naziv pak potjee od lisnih ogranaka, od kojih svakih broji po pet listova. Iako su na tritu prisutni njeni razliiti varijeteti, za nae podneblje najprikladnija je Potentilla fruticosa.
Pie: ivica Doko, DiPl. ing.

otentila ili petoprsta ukrasni je grm koji je rijetko prisutan u naim vrtovima. Razlog tomu, prije svega, ogleda se u injenici kako je ova dekorativna grmolika vrsta relativno nepoznata naim ljubiteljima dendromaterijala. Povrh toga, potentilu moemo pronai samo u pojedinim, bolje opskrbljenim vrtnim centrima koji njene sadnice uvoze iz zemalja poput Italije ili Nizozemske. Meutim, to ne znai da se navedena ukrasna trajnica ne moe uspjeno uzgojiti u naim klimatsko-zemljinim prilikama. to vie, radi se o biljci kojoj iznimno dobro odgovara hercegovaka klima, u kojoj cvate izrazito dugo-u razdoblju od travnja do studenog! Ove ukrasne grmolike biljke ne narastu vie od jednog metra, pa su izrazito prikladne za nae male vrtove i okunice. Petoprsta je vrlo cijenjena i kao niski oblik grma pogodan za pokrivanje tla te predstavlja biljku koja neometano raste i na vrtnom

BIOLOKE POSEBNOSTI

kamenjaru. Ukrasnu vrijednost daju joj cvjetovi koji se pojavljuju ve od ranog proljea i ija raskonost krasi nau okunicu sve do poetka jeseni. Osim cvjetova, lijep izgled i opi dojam biljke upotpunjuju gusti, ipkasti listovi. Krajobrazni arhitekti obino prakticiraju njenu sadnju u skupinama premda raskonost potentile nita nije manja ni u njenom pojedinanom uzgoju. Povrh toga, ova dekorativna biljka uglavnom slui za formiranje niskih, cvatuih ivica ili kao okvir za vrtne gredice. Meutim, ono to je puno znaajnije jest injenica kako petoprsta nema posebnih zahtjeva u pogledu tla, to znai da se nesmetano moe uzgojiti i na prosjenoj vrtnoj zemlji. Ipak, za ostvarivanje njene dugotrajne cvatnje moramo poznavati osnovne elemente rezidbe, koja se pak mora pravodobno i provoditi. Sve ukrasne grmove petoprste treba redovito orezivati, kako bi biljke bile to pravilnije oblikovane i kako bi to obilnije cvjetale. Zbog svega toga dolaskom proljea, im klimatske prilike to i omogue, odreite svaku treu stabljiku iz razloga to ete takvim nainom orezivanja sprijeiti suvie gust rast ove trajnice. Osim toga, na taj nain reducirat emo veliki broj starih i oslabljenih grana koje bi naruile izgled ovoga lijepog i otpornog grma. Ukoliko to do sada nikada niste uinili, u vaem vrtu ste umjesto krasotice dobili staru i zaputenu biljku, koja slabo ili nikako ne cvjeta. Ali, takvu neurednu biljku nipoto nemojte odstraniti iz vrta ve je otro prikratite

Potentilin cvijet

REZIDBA POTENTILE

na 15-tak cm iznad tla. Sliedeih godina orezujte je redovito a sve kako bi na koncu formirali uredan grm prihvatljive veliine. A ako u tomu i ne uspijete, nemojte se obeshrabriti iz razloga to u naim vrtnim centrima redovito tijekom proljea, pored razliitih ukrasnih grmova, moete pronai i sadnicu potentile. Potentilla fruticosa je najea vrsta petoprste koju odlikuje nizak, gust rast od 70-110 cm visine. Biljka cvjeta u razdoblju od travnja o studenog a boja cvjetova ovisno o sorti moe biti u nijansama ute, ruiaste, naran-

aste i crvene. Plodove ove biljke rado jedu ptice pa je P. fruticosa idealna za njihovo privlaenje u vrtove. Meutim, ono to vrijedi za sve potentile vrijedi i za fruticosu, a to je pravodobno orezivanja biljaka u svrhu njihovog pomlaivanja. Rezidba se provodi prije kretanja vegetacije, s tim da se biljka poree na 20-25 cm iznad povrine tla. Na taj nain pomlaena biljka cvjetat e puno kasnije (u drugoj polovici ljeta sve do prvih mrazeva) ime ete, barem za kratko, produiti aroliju cvatnje prije ulaska u zimsko sivilo vrta.

Sadnice potentile

Potentila cvate sve do prvih mrazeva

BROJ 53 STUDENI / PROSINAC 2007

REZANO CVIJEE
sve ei ukras naih domova
Pie: JosiP BrklJaa, ing. Cvijee je neizostavni i nezamjenljivi dio svakog doma. U tom pogledu unutranjost naeg ivotnog prostora sve ee se oplemenjuje razliitim vrstama rezanog cvijea. Ipak, samo ga iskusni ljubitelji uspiju dugotrajno ouvati raskono lijepim i svjeim.
Gerberi dugo zadravaju svjeinu cvijeta

ored raznoraznog ukrasnog sobnog bilja nae domove krase i razliite vrste rezanog cvijea, kojeg odreeni period uspijevamo ouvati svjeim. Meutim, rukovodei se i potujui odreena pravila, iskusni ljubitelji cvijea znatno due uspijevaju zadrati njegovu svjeinu, a time, razumljivo, i njegovu raskonu ljepotu. Naime, na dugotrajnost rezanog cvijea posebno utjee istoa posuda i vode, o emu bismo svakako trebali povesti rauna. Drugim rijeima, im u okrilje naeg doma donesemo ubrano rezano cvijee, odmah ga trebamo i smjestiti iskljuivo u iste saksije odnosno vaze u koje prethodno ulijevamo svjeu vodu. Ali, osim pripreme saksija i vaza trebamo pripremiti i ubrano rezano cvijee kojem se sa stabljike uklanjanju listovi. Osim toga, neposredno prije stavljanja cvijea u saksiju s vodom stabljiku je poeljno skratiti za 5-10 cm. Spomenimo kako je istoa tj. svjeina vode posebice vana za pupoljke koji se u periodu od nekoliko dana trebaju i otvoriti. A ukoliko to zanemarimo, pupolj-

ci e umjesto da procvjetaju biti osueni na propadanje, to znai da e brzo i uvenuti.

Koliko e ubrano rezano cvijee zadrati svoju svjeinu, ovisit e i od uvjeta njegovog smjetaja. U tom pogledu najvanija je temperatura koja nipoto ne smije biti previsoka. Jednostavno reeno, to je temperatura u prostoriji nia, utoliko e trajnost cvijea biti vea. Zbog svega toga ubrano cvijee nije poeljno smjetati blizu balkonskih vrata ili prozora kao ni u blizini izvora toplote (klima, radijatori i sl.). Meutim, kako bi cvijee u vazama zadralo svoju svjeinu kroz dui vremenski period prije njegovog stavljanja u saksije potrebno je u vodu unijeti odgovarajua gnojiva za rezano cvijee. Zahvaljujui njima, cvijee e ostati svjee a cvatnja e biti dua i raskonija.

DUGOTRAJNOST REZANOG CVIJEA

Rue kao jedne od najee darivanih cvjetnih vrsta predstavljaju redovite pratioce naih

VRSTE REZANOG CVIJEA

Rue - najljepe rezano cvijee

dnevnih prostorija. Kako bi zadrale svoju svjeinu, prije stavljanja u saksije uvaju se nekoliko sati na hladnom mjestu, a sve kako bi se to bolje prilagodile novim uvjetima. Meutim, prilikom rukovanja s cvjetnim buketom trebate biti paljivi jer su rue iznimno osjetljive na bakterije. Naime, oteene stabljike rua predstavljaju idealnu podlogu za razvoj tetnih bakterija koje izazivaju njihovo ubrzano truljenje i propadanje. Tulipani se za potrebe rezanog cvijea beru dok se jo nalaze u fazi pupoljka. Slino ruama, buket sainjen od ovog cvijea im prije treba staviti u istu vodu te nekoliko sati drati na hladnom, nakon ega se ubrani tulipani premjetaju na stalno mjesto. Narcis je cvjetna vrsta koja ne podnosi druge ukrasne biljke. Zbog toga se u vazama vrlo rijetko dri u kombinaciji s drugim cvijeem. Razlog tomu ogleda se u njegovoj specifinosti da mu stabljika lui sluzave sekrete koji su otrovni za sve ostale prisutne biljke. Ukoliko smo pak prinueni narcise smjestiti u vazi s ostalim cvjetnicama, nipoto mu nemojte skraivati stabljiku. Ljiljani predstavljaju relativno skromnu ali nita manje dekorativnu cvjetnu vrstu koja se bez veih potekoa u saksijama dugo uspijeva ouvati svjeom. Ipak, kako bi produili njihovu cvatnju, ljiljanima se redovito moraju uklanjati procvjetali cvjetovi. Krizanteme se posljednjih godina sve ee, u vidu rezanog cvijea, nalaze u naim domovima. Njihovoj veoj prisutnosti kumovala je injenica kako se one danas vie ne smatraju iskljuivo grobnim cvijeem. Naime, u matinoj zemlji krizanteme se ve desetljeima koriste za ukraavanje i oplemenjivanje stambenih i poslovnih prostora. Ali, osim spomenutih

Narcisi ne podnose druge biljke u vazi

Tulipani se beru u fazi pupoljka

dekorativnih biljnih vrsta, postoji jo veliki broj cvjetnica koje se mogu koristiti u vidu rezanog cvijea. Dovoljno je samo malo proetati prirodom

BROJ 53 STUDENI / PROSINAC 2007

7
lepis exaltata). Prirodno raste u tropskim umama, premda se iznimno dobro prilagodila unutarnjim uvjetima uzgoja. Ime joj potjee od grke rijei nephrosbubreg i lepis-ljuske, to se vjerojatno odnosi na oblik njenih liski. S druge strane, narodno ime ljestviasta paprat dolazi od oblika i poloaja liski koji podsjeaju na ljestve. Ova vrsta paprati lijepo se uklapa u bilo koji dio doma zbog ega je vrlo esto susreemo u elegantnim salonima i hotelskim predvorjima. Kako se njeni ljestviasti listovi lijepo povijaju i na vjetru lagano talasaju, predstavljat e uistinu dekorativan prizor, posebice ako biljku postavimo u visei poloaj (koarice). Ali kao i druge vrste paprati, i ova voli obilno zalijevanje i svakodnevno prskanje a sve kako bi se osigurala dovoljna koliina vlage bez koje biljke ni u kojem sluaju ne mogu napredovati. A redovitim prihranjivanjem namjenskim tenim gnojivima prilagoenim potrebama sobnih biljaka dobit emo lijepe i sjajne listove pravilnog rasta. Oni su ujedno i najvaniji dekorativni dio raskone ljestviaste paprati. Presaivanje se obavlja svake godine, i to u neto vee lonce. Meutim, kako se ljestviasta paprat razmnoava vrijeama, iz njih se odmah mogu proizvoditi mlade biljice. Drugim rijeima, korisno je pri presaivanju odmah obaviti i razmnoavanje paprati, ukoliko to uistinu i elimo. Na koncu, za njihov kvalitetan i pravilan uzgoj ne smijemo zanemariti ni injenicu kako paprati treba drati to dalje od propuha koji znaajnije ometa razvoj ove zanimljive dekorativne sobne biljke.

PA P R ATI
Pie: stanislava rotim

daak prapovijesti u naem domu

Paprati obuhvaaju velik broj ukrasnih vrsta koje odlikuje lijep i bujan rast. Zbog toga ih ljubitelji sobnih biljaka redovito koriste za ukraavanje svojih domova. A koliko su to lijepe i raskone biljke najbolje potvruju podaci kako su paprati jo prije stotinu godina bile neizostavan ukras elegantnih salona i hotelskih predvorja.

aprati rastu u tropskim umama jo od vremena dinosaura. Od tog doba, prije 250 do 400 milijuna godina, pa sve do dananjih dana ove zanimljive biljke vrlo su se malo promijenile. Raskoni slapovi njihovih listova pridonose injenici da se paprati uklapaju u bilo koji dio doma a koji odgovara njihovim uzgojnim potrebama. Ipak, kako biste uistinu uivali u ljepoti ove nimalo rijetke sobne biljke, poeljno je koristiti neto povieni poloaj ili ak visee koarice. Manji primjerci opet lijepo izgledaju i u kombinaciji s drugim biljkama koje odlikuju slini uzgojni zahtjevi.

Paprati uspijevaju na svjetlu do blago sjenovitu poloaju na kojem tijekom cijele godine vladaju idealne temperature od 18

TOPLINA I VLAGA CIJELE GODINE

stupnjeva C. Meutim, za njihov pravilan rast i razvoj potrebno je osigurati i visoku vlagu zraka te malo izravne suneve svjetlosti. Zbog svega toga papratima e u vrijeme ljetnih mjeseci prijati boravak na otvorenom. Povrh toga, paprati se ljeti kao i zimi trebaju obilno zalijevati, s tim da je potrebno paziti da se voda u podloku nipoto ne zadrava. A kako bismo im osigurali dovoljno vlage, pored redovitog i obilnog zalijevanja, poeljno je provoditi prskanje biljaka finim rasprivaima. Navedena mjera se treba provoditi svakodnevno. Prihranjivanje biljka obavlja se tjedno za to se moraju koristi posebna gnojivima prilagoena potrebama lisnodekorativih biljaka. Spomenimo kako se paprati od drugih ukrasnih biljaka razlikuju i zbog injenice da se razmnoavaju sporama. One se pak nalaze na naliju zrelih listova. Ali ova-

kav oblik razmnoavanja mnogo je zahtijevan zbog ega ga treba prepustiti strunjacima. Ipak, paprati moemo razmnoiti i pomou mladih biljica koje se razvijaju na vrijeama uz rub posude. To je mnogo jednostavniji i laki nain njihovog razmnoavanja koji se moe preporuiti svim ljubiteljima cvijea. Nadalje, prilikom presaivanja i sadnje mladih biljica dobro je koristiti propusnu i rahlu zemlju koju moemo pronai u svim bolje opskrbljenim poljoljekarnama. U protivnom, prilikom obilnog zalijevanja moglo bi lako doi do neeljene pojave truljenja korijenja. I na koncu, redovitim zalijevanjem i prihranjivanjem te neizostavnim prskanjem biljaka dobit emo lijepe i raskone listove paprati koji e na najljepi mogui nain ukrasiti interijer naeg doma.

Jedna od najeih paprati koju moemo zamijetiti u naim domovima jest Nefrolepis ili ljestviasta paprat (Nephro-

JEDNOSTAVNI I IPKASTI LISTOVI

Ljestviasta paprat

BROJ 53 STUDENI / PROSINAC 2007

ANANAS
U STANU
Ananas je tropska biljka jednosupnica, a potjee iz Brazila i tropskih podruja June Amerike. ini iznimku meu vrstama iz svoje obitelji, jer nije epifit, nego se zakorjenjuje u zemlji. No, ima slabo razvijen korijenov sustav s kratkim i mesnatim korijenjem.
Pie: Zoran timarac

Ananas- omiljena tropska biljka

ri odlikuju se znatnom veliinom i teinom plodova, bojom i kakvoom mesa. Veina plodova nema sjemenki (na deset tisua plodova dolazi samo jedna sjemenka). Veina tih kultivara stvara plodove partenokarpno i moe se razmnoavati samo vegetativno. Ananas danju treba temperaturu u rasponu od 20 do 30 0 C i nonu najmanje 10 0C. Trai lako, ali hranjivo tlo s visokim sadrajem humusa i pH oko 5. Razmnoava se korijenovim reznicama ili lisnim rozetama. U umjerenoj klimi, pa i u nas, za razmnoavanje se mogu koristiti terminalne rozete ili izbojci, koji izrastaju uz vrnu rozetu. Prema tome, moemo pojesti meso ploda a njegov vrh posaditi. Razlika je u tome, to se korijenove reznice, koje veinom imaju vlastite korjenie, mnogo bre zakorjenjuju, cvjetaju i rode mnogo ranije, nego lisne rozete. Jo do kraja pretprolog stoljea ananas se u Europi uzgajao o skupo zagrijavanim i odravanim staklenicima. Brzi brodski i (zrakoplovni) promet omoguio je razmjerno jeftin prijevoz, koji je uguio taj uzgoj. Uzgajanje u staklenicima do danas se odralo samo na Azorskim otocima (gdje

vrsti mesnati listovi su nazubljeni, na kraju zailjeni, dugaki do metar i stvaraju rozetu. Za tehniku uporabu moe se koristiti liko listova. Sama biljka je visoka oko metar. Na stabljici, koja izrasta iz lisne rozete, stvara se cvat ljubiastih cvjetova, koji se postupno rascvjetavaju i ubrzo izrastaju u mesnati plod. ine ga brojne srasle bobice s mesnatom osi i ljuskama za pokrivanje. Ananas od nekoliko kilograma na vrhu zavrava lisnom rozetom, ponekad okruenom manjim rozetama. Aromatino meso ploda bijelo je ili ukasto i vrlo ukusno, osvjeavajue kiselo-slatko. Sadrava 85 posto vode, limunsku i jabunu kiselinu, mnogo eera, oko 12 mg vitamina C u 100 g i drugo. Mesnati dio ploda je za jelo i svje, za preradu u sokove, sirupe, kompote, demove, za vone torte i salate svje ili konzerviran itd. U svojoj domovini, u tropskoj oblasti June Amerike, gdje ananas raste kao divlja biljka, ima sitne i kisele plodove sa sjemenkama. Uzgajani kultiva-

UVJETI UZGOJA

i ne treba mnogo zagrijavati). U nas ga moemo manje ili vie skupo uzgajati u staklenicima (i plastenicima), ali i u stambenim prostorima i drugim pogodnim interijerima. Za uzgoj u stanu dovoljna je primjerena posuda, u staklenicima se moe koristiti i vrtno tlo, dobro pognojeno i olakano pijeskom i tresetom. Biljke sadimo na udaljenosti od 30 do 50 cm. Za razmnoavanje koristimo sanduie do polovine napunjene rijenim pijeskom ili lakom zemljom, te pokrivene staklom. Iz lisne rozete pri 25-30 0C i primjerenoj vlanosti izraste vlastito korijenje, i to za oko mjesec dana. Zakorijenjene rozete presadimo u keramike posude promjera oko 8 cm. U pokuajima uzgoja u stambenim prostorima ananas se dobro pokazao. Bez oteenja podnio je u zimskim mjesecima uz vrlo malo zalijevanje dugotrajni pad temperature na 10 0C. Slini pokuaji, primjerice, s bananom zavrili su propadanjem njezina nadzemnog djela, ali je biljka u proljee ponovno izrasla iz bazalnog dijela.

Vee biljke presaujemo u sanduie, vee keramike po-

VODA VANA PRI UZGOJU ANANASA

sude, manje bave, primjerene plastine posude i slino. Ljeti ih uzgajamo u vrtu na zasjenjenom, zatienom mjestu i esto rosimo za osiguranje dovoljno vlanog okolnog zraka. Biljke ljeti prihranjujemo razrijeenom gnojnicom, ili izmetom peradi, ili mineralnim gnojivom. U lisnim rozetama mora uvijek biti vode. Tijekom vegetacijskog razdoblja redovito rosimo listove odstajalom vodom. Ananas dobro prezimljuje samo uz briljivu njegu. Biljke lako trunu, zato zimi radije rosimo oko njih. Prezimljujemo ih na 10-16 0C i malo zalijevamo. Ljeti je optimalna temperatura za rast ananasa 20-25 0C, 16 0C zaustavlja rast, iznad 27 stupnjeva rast se uspori i listovi promijene boju. Iz korijenovih reznica biljke izrastu za 12-15 mjeseci, iz vrnih rozeta za 2024, a iz izbojaka pri terminalnim rozetama za 18-19 mjeseci. U nas je to za 2-4 godine. Velike biljke s 20-30 listova prezimljuju u toplom pri 15 0C i samo rosimo okoli. U proljee do pojavljivanja cvata malo ih zalijevamo ili samo rosimo listove. Kad se pojave cvjetni pupoljci, biljke redovito zalijevamo i prihranjujemo. Plodovi sazrijevaju potkraj ljeta.

Nasad ananasa BROJ 53 STUDENI / PROSINAC 2007

9
i kod svake rezidbe, ne smijemo zaboraviti ni uklanjanje suhih i oteenih grana. Meutim, ukoliko elimo uivati u mirisnim plodovima dunje, stablo je potrebno i redovito gnojiti. Od gnojiva se koristi stajnjak i to svake tree godine, dok se mineralna gnojiva razbacuju prije kretanja vegetacije. Ustvari, gnojivo se razbacuje u jesen i to u koliini od 20-30 kg po stablu. U tu svrhu koriste se NPK formulacije 7-14-21 ili 7-20-30, dok se prihranjivanje obavlja tijekom proljea sa UREOM 46 %. Ukoliko nam nedostaje uree a u zalihama imamo NPK 15-15-15, moemo ga razbacati u koliini od 13-15 kg po stablu. Navedena gnojidba je karakteristina za godine u kojima se ne razbacuje stajski gnoj.

UTE DUNJE S ORMARA

Stablo dunje predstavlja simbol ljubavi i plodnosti a njene mirisne plodove osobito su cijenili Grci i Rimljani. Plodovi se rijetko koriste sirovi ali su zato nezamjenljivi u spravljanju kompota, marmelada i elea
Pie: mlaDen karai, DiPl. ing.

Berba

tablo je dunje poznato i uzgajano milenijima. Njeno botaniko ime Cydonia potjee od nekadanjeg imena grada na otoku Kreti koji se danas zove Kanea. Meutim, i u naim krajevima dunja nije nepoznata voka, to potvruju i brojna, pojedinana stabla u vrtovima. Zbog toga slobodno moemo rei da je u naim junijim hercegovakim krajevima postala priliito udomaena vona vrsta. Razlog moda lei u injenici to se ova vrijedna voka dobro prilagoava razliitim uvjetima i uzgojnim podrujima. Ipak,

najvie joj odgovaraju lagana tla i topliji poloaji. Ali, ne smijemo zaboraviti da se dunja u naim vrtovima ponajvie nalazi zbog svoje dekorativnosti. Posebno do izraaja dolaze lijepi veliki cvjetovi kao i veliki listovi, a u jesen dozreli plodovi na stablu predstavljaju pravi ukras kunih vrtova ali i parkovskih povrina u urbanim gradskim centrima.

Rezidba i gnojidba

Moe li se dunja uzgajati i u kontinentalnoj klimi?

To to je dunja redovito prisutna u mediteranskim podrujima ne znai da se ne moe uspijevati i u hladnijim, kontinentalnim uvjetima. Poto je stablo dunje vrlo prilagodljivo razliitim uvjetima uzgoja, bez veih potekoa moe izdrati i visoke ljetne kao i priliito otre zimske temperature. Ispitivanja su pokazala da dunja u zimskom razdoblju bez veih oteenja moe izdrati temperature od ak 250 C. Meutim, puno su opasnije tzv. provocirajue temperature, odnosno pojedinih godina zna se dogoditi da se nakon toplijeg sijenja i kraja veljae biljka na svojevrstan nain opusti pa zbog neto niih temperatura tijekom oujka dolazi do pozebe stabla.

Rezidba se treba obavljati svake godine a najpovoljnije vrijeme za tu operaciju jest veljaa. Rezidbu moemo ograniiti na rezanje grana koje urastaju u kronju kako bismo je prorijedili te omoguili prozranost i osvjetljenost kronje. Ukoliko to ne obavimo, kronja nee imati dovoljno svjetlosti pa se cvjetovi pojavljuju samo po vanjskom dijelu kronje. Osim toga, grane su priliito elastine i lako se savijaju pod teinom plodova pa je rezidbom potrebno odravati rast i razvoj skeletnih grana. Kao

Plodovi se trebaju brati s dosta panje jer su osjetljivi na pritisak zbog kojeg su oteena, nagnjeana mjesta podlona propadanju. Inae, berba poinje u rujnu (vrlo rane sorte) i traje sve do studenog. U pravilu, plodovi se skupljaju kada postanu intenzivno ute boje i kada izgube fine dlaice koje ih prekrivaju, odnosno plodovi se beru tek kada se u njima potpuno razvije aroma. I nemojte se uditi to dunja jedne godine dobro rodi, dok naredne potpuno podbaci. Znanstvenici dunji pripisuju fenomen izmjene prinosa, tj. nakon svake rodne dolazi nerodna godina. Ali, samo formirano i dobro odravano stablo moe ostvariti punu rodnost a ona se kod dunje mjeri, u rodnim godinama, s desecima kilograma.

Plodovi dunje

BROJ 53 STUDENI / PROSINAC 2007

10

Prodaja sadnica u AC Sjemenarni u Mostaru

U toplijim junim krajevima sadnja voaka i vinove loze moe ve poeti u jesen i zimu. Prednost te sadnje treba iskoristiti, upravo zbog povoljnih klimatskih uvjeta. Zbog toga posaene sadnice bolje se primaju i ujedno bolje rastu tijekom prve vegetacijske godine.
Pie: ivica Doko, DiPl. ing.
Proteklih nekoliko godina kasna jesen i poetak zime su relativno topli i bez vee koliine padalina. Upravo takvo vrijeme je idealno za sadnju voaka i vinove loze. Ve na poetku sadnje treba obratiti pozornost na injenicu, a koja se najee zanemaruje, da se sadnice nabavljaju samo od povjerljivih dobavljaa. Znai, sadni materijal mora imati deklaraciju o vrsti i podrijetlu sadnog materijala. Sadnice voaka treba nabaviti to ranije, odnosno u jesen ili zimu jer je u jesen najbolja ponuda razliitih sorata. U rasadnicima se obino nalaze jednogodinje ili dvogodinje sadnice, a prednost se daje jednogodinjim. Sadnica voke mora ispunjavati sljedee uvjete: spoj podloge i plemke mora biti vrst i bez napuknua, stablo mora biti ravno, koje mora imati 2 4 pravilno rasporeene primarne grane, korijen mora biti dobro razvijen i nijedan pup na grani ne smije biti otvoren. Prije neposredne sadnje predstoji priprema tla, koja se odnosi na duboko oranje tla u ljeto ili poetkom jeseni. Uz to se u tlo unose neophodna gnojiva, tj. obavlja se meliorativna gnojidba s ciljem poboljanja plodnosti tla. U praksi se obino gnojidba obavlja s 300 600 dt/ha stajskog gnojiva, 2200 kg/ha fosfornih gnojiva, te 1200 kg/ha kalijevih gnojiva. obnove korjenove mree. Oteena mjesta na korijenu lake zacijele i omoguuje se rast obrastajueg korjenja. Pored toga, tlo se slegne pa se uspostavi bolji kontakt izmeu tla i korijena. U proljee, dakle prije poetka vegetacije, korijenje nastavlja intenzivan rast i sadnica s tim postane sposobnija da nadzemni dio bude opskrbljen potrebnim hranjivima i vodom za daljnji rast. Sve je to razlog vie da se posaene sadnice bolje prime, a s tim bre i bolje nastave svoj razvoj u proljee. Kada govorimo o sadnji voaka, to nas odmah asocira na kopa-

JESENSKO-ZIMSKA SADNJA VOAKA I VINOVE LOZE

PREDNOSTI SADNJE U JESEN I ZIMU

SADNJA VOAKA

Sadnja voaka i vinove loze se obavlja u jesen-zimu i na proljee, dakle u mirovanju vegetacije. Prednosti sadnje voaka i vinove loze u jesen i zimu lei u vie imbenika. Veoma je vano da tlo nije smrznuto i da je temperatura iznad nule, to je u junom dijelu zemlje vea vjerojatnost. Naime, u tom razdoblju je tlo jo toplo i vlano, pa tako posaene sadnice imaju povoljne uvjete za ukorjenjavanje u tlu, a s tim i mogunost

NEPOSREDNA SADNJA

Voke se sade u dovoljno velike rupe

Prije sadnje skrauje se korijenje BROJ 53 STUDENI / PROSINAC 2007

11
nje jama za sadnju. Ako sadimo u jesen i zimu, emu treba teiti da postane ustaljena praksa, veoma je vano da sadne jame iskopamo nekoliko mjeseci prije neposredne sadnje ( tijekom ljeta za jesensku sadnju, a tijekom jeseni za proljetnu sadnju). Jame koje su iskopane prije neposredne sadnje su prozranije, uniteni su eventualni tetnici u tlu, smanjuje se suviak vlage, odnosno sadnice su potencijalno zatienije. Obino se jame kopaju u obliku kvadrata dimenzija 100x100 i dubine 50 70 cm. Sadnicu prije sadnje treba pripremiti, tako to se korijen skrati na treinu i nadzemni dio skratimo na visinu od 70 100 cm. Zatim na dno jame stavimo malo sipke zemlje i jednu lopatu stajnjaka kojeg prekrijemo opet sipkom zemljom. Moe se i dodati mineralno gnojivo NPK 7:20.30 u koliini od 10 20 dag. Pri tome treba paziti da gnojivo ne doe u izravan kontakt s korijenom. Sadnicu postavimo u toj visina da spojno mjesto (kalem) bude 3 4 cm iznad tla. Potom se jama dobro zagrne, da se tlo slegne. Po mogunosti je dobro voku zaliti s 10 20 l vode. Nakon toga stavi se kolac uz sadnicu i lagano zavee. Na razmak sadnje utjeu sljedee stavke, a to su: bujnost podloge, uzgojni oblik, plodnost tla, primjena strojne obrade vonjaka i sl. Kao i voke tako i vinova loza moe se poeti saditi ve u jesen i zimu nakon opadanja lia, gdje ne postoji opasnost od jaih mrazeva. Na lakim tlima i toplijem klimatu sadnja se moe obaviti kvalitetnim lozinim cijepovima autohtonih sorti koji se nude na podruju Hercegovine. Od kakvoe cijepova ovisi uspjeh nasada i dugovjenost vinograda. Stoga je pri nabavi cijepova potrebno odabrati jednogodinje cijepove prve klase koji trebaju zadovoljiti sljedee uvjete: cijep mora imati najmanje tri dobro razvijena korijena, korijenov struk ne smije imati oteenja, spojno mjesto mora biti dobro sraslo bez napuknua, izraslina i vidljivih bolesti, rozgva razvijena iz plemke mora biti duga od 30 50 cm i na vrhu zatiena parafinom. Jame za sadnju koje moramo iskopati su neto manjih dimenzija u odBROJ 53 STUDENI / PROSINAC 2007

Sadnice vinove loze

nosu na voke, promjera 30 40 cm, i dubine isto tako. Dubina sadnje je specifina za pojedine vinograde u ovisnosti od nagiba terena, tipu tla, mogunosti erozije terena i sl. Postupak sadnje je slian nainu sadnje voaka, a sastoji se u unoenju sitnije zemlje na dno jame koja ini humak. Na njega stavljamo cijep i ravnomjerno rasporedimo korijen. Spojno mjesto (kalem) na ravnijim terenima treba biti 3 4 cm iznad povrine tla, tako to cijep prislonimo uz kolac. Nakon toga dodamo sloj zemlje od 10 15 cm i dobro ugazimo, pazei pritom da cijep ostane na istoj razini. Zatim moemo dodati lopatu zrelog stajskog gnoja

NAIN SADNJE

i zaliti sa 5 l vode, a nakon toga ostatak zemlje i na kraju sve dobro ugazimo da se zemlja slegne. Naravno, ako je tlo slabije plodnosti, moemo dodati i mineralna gnojiva NPK 15:15:15 u koliini do 100 grama pazei da ne doe u izravan kontakt s korijenom. Ako su cijepovi parafinirani, izbjegava se humenje slojem od 10 cm tla sipkom zemljom na pup.

PODLOGA KOBER 5BB Najpoznatija i najzastupljenija podloga u naim vinogradima. Smatra se univerzalnom podlogom zbog niza pozitivnih svojstava. Ima dobru adaptaciju na sve tipove tla, vrlo dobar afinitet sa svim sortama plemenite loze, dobru sposobnost ukorijenjavanja, otporna je na filokseru i niske temperature. Ima kratku vegetaciju i dobro utjee na visinu i kakvou uroda.
nedostatku hrane ulazi u vone nasade u potrazi za hranom. U podrujima gdje se snijeg dugo zadrava tete mogu biti i katastrofalne. Kako bi zatitili voke, poljoprivredni proizvoai su s veim ili manjim uspjehom koristili razliite naine zatite. Zatitne mree, koje se mogu kupiti u bolje opskrbljenim poljoprivrednim ljekarnama, pruaju najbolju zatitu od divljai. Jednom kad se postave uz mladu voku, traju nekoliko godina.

Mladi nasadi voaka tijekom zime esto stradavaju od razne divljai. Najee se radi o zecu ali u pojedinim podrujima i druga divlja (srne) priinjava velike tete mladim vokama. tete su posebno izraene tijekom zimskih mjeseci, kada divlja u

ZATITNA MREA OD DIVLJAI

SADNJA VINOVE LOZE

Gnojidba organskim gnojivima trebala bi biti jedna od obveznih agrotehnikih mjera u proizvodnji povra. Tla siromana organskom tvari loe su strukture, malog vodnog i zranog kapaciteta, sklona su zbijanju i stvaranju pokorice to ih ini nepodesnim za proizvodnju povra. Organska tvar poveava biogenost tla, pospjeuje prisutnost biljnih hranjiva te olakava njegovu obradu. Smanjenjem stonog fonda i sve manjom produkcijom stajnjaka, promet organske tvari sve je manji to izravno utjee na smanjenje biogenosti tla, a time i na pad njegove prirodne plodnosti. Poveanjem komercijalnih poljoprivrednih gospodarstava specijaliziranih za povrarsku proizvodnju, koja gotovo nikako nemaju vlastitu stonu proizvodnju, uvjetuju sve rjeu gnojidbu organskim gnojivima u povrarskoj proizvodnji. Zbog voluminoznosti, oteanog rukovanja i relativno malog sadraja hranjivih tvari stajski gnoj nije trni artikl i teko ga je nabaviti za gnojidbu veih povrina. S ciljem rjeavanja problema gnojidbe organskim gnojivima u povrtnoj proizvodnji suvremena industrija ponudila je tritu organsko gnojivo koncentriranijeg sadraja biljnih hranjiva u obliku koje omoguava aplikaciju istim nainom tj. mehanizacijom kao i mineralna gnojiva. Takva gnojiva trgovakog naziva BIO-REX su prisutna i u prodajnim prostorima Sjemenarne. Granule su promjera 2-5 mm i bez prisutnosti su sjemenki korova te patogenih mikroorganizama. Istraivanjima je utvreno da se prinos pri koritenju ovog organskog gnojiva u pojedinim povrtnim kulturama poveao od 8-30 %. Takoer moramo napomenuti da su istraivanja opravdala primjenu tvorniki proizvedenih organskih gnojiva kao zamjenu za stajski gnoj u gnojidbi povrtnih kultura. * Na tritu u BiH, uglavnom se prodaje peletirano gnojivo od kokoi, te mjeavina konjskog i goveeg gnoja. Peletirana organska gnojiva nala su svoje mjesto u proizvodnji povra, voaka i vinove loze, cvijea i ukrasnog bilja. Mjeavina konjskog i goveeg gnojiva koristi se u svim kulturama koje se uzgajaju na otvorenom ili u zatienim prostorima, dok se kokoije gnojivo najee koristi u proizvodnji povra, posebno salate. Nino Rotim,dipl.ing.

SVE VEE PRIMJENA PELETIRANOG STAJSKOG GNOJIVA

12

ARONIJA nova ljekovita vona vrsta

Pie: nino rotim, DiPl. ing.

Crnoplodna aronija (Aronia melanocarpa) predstavlja relativno novu vonu vrstu koja se na podruju Kanade i SAD-a poela uzgajati tek prije pedesetak godina. U poetku se, iz neznanja, uzgajala kao ukrasna biljka da bi se tek nakon upoznavanja njenih ljekovitih svojstava intenzivno komercijalizirao njezin uzgoj.

ije poznato kada se uistinu poelo s uzgojem ove nadasve zanimljive i ljekovite vone vrste. Meutim, pouzdano se zna da je u Europu aronija pristigla iz istonog dijela Sjeverne Amerike. Navodno su je poznavali tamonji Indijanci, koji su suili njene plodove i upotrebljavali ih za zimske pogae. Ipak, zamjetno je da se ova biljka u poetku uzgajala iskljuivo zbog svoje dekorativnosti, zbog ega je uostalom 1972. godine crnoplodna aronija primila nagradu Kraljevskog vrtlarskog udruenja u Engleskoj. I dok je danas aronija dobro poznata i priznata vona vrsta u odreenim podrujima Kanade i u istonom dijelu SAD-a do Floride, u novije vrijeme se tek podiu probne plantae na podruju Ukrajine, eke, Bugarske, Njemake i Skandinavije. Drugim rijeima, zbog svoje velike otpornosti na mraz aronija se rairila ak i po Rusiji, Finskoj i vedskoj. A da ne bi bilo zabune, aronija je novo voe koje se svrstava meu prvorazredne zdravstveno-prehrambene sadraje dananjice.

Aronija predstavlja listopadni grm visok 1,5-3,0 m, koji odlikuje bujan rast. Meutim, pravilnom i pravodobnom rezidbom aroniju moemo oblikovati i kao manje drvo. Odlikuje se jajolikim tamnozelenim koastim listovima ija duina iznosi 8 cm, a irina 5 cm. Listovi su posebno udesni tijekom jeseni, kada poprimaju neto drugaiju boju, te naprosto are svojom izrazitom crvenom bojom. Ipak, na ovoj biljci najupeatljiviji su njeni prelijepi bijeli cvjetii ija rasko dolazi do izraaja tijekom mjeseca svibnja, kada aronija i cvate. Ali, iako njeni cvjetovi traju samo 5-6 dana, zbog svoje

KAKO UOPE IZGLEDA ARONIJA?

raskonosti spadaju u najljepe cvjetove naih grmolikih biljaka. Uostalom, zbog svega toga aronija je prvenstveno bila i poznata kao biljka s estetsko-dekorativnim svojstvima. A njeni plodovi dozrijevaju relativno brzo (za 80-tak dana), kada od crvene koncem kolovoza poprime ljubiasto crnu boju. Plodovi dospijevaju u grozdovima, ne osipaju se i veoma su ugodnog okusa. Plod je bobica promjera 1,5 cm i teine 1-1,5 grama. Drugim rijeima, aronija se svrstava u skupinu jagodiastog voa koje odlikuju redoviti i stabilni prinosi. Biljka je samooplodna, prorodi tree godine nakon sadnje, ostvaruje prinos od 10-15 kg po jednom grmu, s tim da njena puna produktivnost traje neto vie od 20 godina.

Plodovi aronije

Upotreba plodova ove biljke je viestruka. Naime, poznati su brojni ljekoviti uinci njenih zrelih plodova koji pored prirodne boje-antocijana, sadravaju i vitamine A, B, C te minerale koji su korisni za krvotok, koji uravnoteuju krvni tlak, lijee jetrene i eluane tegobe, ir, migrenu, eernu bolest, aterosklerozu i brojne druge bolesti. A da je aronija vrijedan prirodni lijek, najbolje potvruje podatak kako koritenje njenih ljekovitih plo-

ARONIJOM PROTIV ZLOUDNIH BOLESTI!

dova pomae u lijeenju tumora i vrtoglavica zbog bolesti unutarnjeg uha. Zanimljivo je da su njeni plodovi masovno koriteni nakon katastrofe u ernobilu. Naime, brojni roni i profesionalni vojnici su tada jednokratno na smjenu (po tri minute) po ultimativnoj zapovijedi morali lopatama runo skupljati, zatrpavati i sanirati osloboeni radioaktivni otpad, pri emu su bili izloeni velikoj radijaciji. Kako bi ublaili zdravstvene tegobe ozraenih osoba, lijenici su koristili, ni manje ni vie, nego plodove aronije. Osim toga, ruskim lijenicima aronija je sredinom tih 80-tih godina ve bila dobro poznata. Tim vie to je u gradu Bijsku jo od 1966. godine osposobljena tvornica u kojoj su se iz plodova aronije proizvodile vitaminske tablete. Spomenimo jo kako aronija fantastino dobro podnosi sve uvjete uzgoja. Tako se jednako uspjeno uzgaja u kontinentalnom kao i u mediteranskom podneblju. Jednako joj odgovara kiselo ili slano tlo, premda se relativno jednostavno uzgaja i na siromanim, kamenitim i ma-

nje kvalitetnim tipovima tala. Vidljivo je da ova biljka ne trai osobitu njegu, a to se posebice odnosi na njenu zatitu. Naime, aroniju ne napadaju tetnici, a nema ni znaajnijih bolesti te se nesmetano moe uzgojiti bez uporabe pesticida. Plantano se sadi na razmak 3 x 2 metra, ime se ostvaruju iznimno visoki prinosi. A njene plodove moete preraditi u sokove, kompote, marmelade, demove. To ne znai da ih ne smijete konzumirati svjee, s tim da viak uvijek moete suiti ili ak zamrzavati.

BROJ 53 STUDENI / PROSINAC 2007

13

OSVRT NA OVOGODINJU VINOGRADARSKU GODINU

Vino je udotvoran dar prirode, proizvod ljudskog truda i znanja, ali je ipak i svojevrsna umjetnina koju ovjek stvara tisuljeima. Drugim rijeima, vino je bilo i ostalo najcjenjenije pie mnogih civilizacija. Meutim, da bi doli do krajnjeg proizvoda, tj. vina potrebno je mnogo truda, ulaganja i znanja.
Pie: nino rotim, DiPl. ing.
Neki nasadi su stradali zbog sue

o pak ponajbolje znaju sami vinogradari koji su ostali zateeni tekuom godinom, koja je za pojam vinogradarstva ostala vie nego znamenita. Naime, ni oni malo stariji ne pamte slinu sunu godinu koja je u pojedinim podrujima urod gotovo prepolovila. Ipak, ukoliko pogledamo sveukupnu situaciju u naim vinogradima, moemo zakljuiti da je urod smanjen za oko 20 do 30%. To se ponajvie osjetilo u mladim, nedovoljno formiranim vinogradima koji su navedenom suom bili najvie i pogoeni. S druge strane, ove godine bolesti doslovce da nije ni bilo, to znai da vinovu lozu pretjerano esto nije ni trebalo zatiivati pesticidima. Dakako, da to ozbiljnim vinogradarima nije promaklo, to znai da su oni svoje vinograde ipak prskali od 6 do 9 puta, a sve zbog sigurnosti same proizvodnje.

U veini vinograda groe je bilo izuzetno kvalitetno

Posljednjih godina sve vie se govori o promjeni klimatskih prilika koje laganim korakom koraaju prema sigurnom rastu prosjenih temperatura zraka. Ali, problem je to su visoke temperature zraka praene nedostatkom oborina na koncu rezultirale, rekli bismo, nestvarnoj injenici da u Hercegovini ove godine nedostaje groa! S druge strane, vinogradari koji su imali osigurano navodnjavanje,

NEDOSTATAK GROA U HERCEGOVINI?

obino kroz sustav kap po kap, mogu biti zadovoljni iz razloga to su dobili veoma kvalitetnu sirovinu za proizvodnju vina. A ukoliko su bave bile pune lanjskog vina, proizvedeno groe su bez problema mogli prodati po fantastinoj cijeni od 1,20-1,50 KM po kilogramu, ovisno da li se radi o bijelom ili crnom grou Isto tako, svi oni koji uivaju u pravljenju vina, a nemaju vlastito groe, nabavili su ve udomaeno makedonsko, po cijeni od svega 0,80 KM po kilogramu. I na koncu, moramo postati svjesni injenice kako ne smijemo prerano kao ni pretjerano skidati zaperke i listove oko samog grozda, to u danima ekstremno visokih temperatura praenih jakim dnevnim insolacijama izaziva oegotine na grou. A ovogo-

dinje sunanice grozda su u veoj mjeri kumovale propadanju te time i deficitu groa na naem tritu.

SUENJE GROA

Zbog iznimno visokih temperatura i sunih prilika koje su utjecale na smanjivanje ukupnih kiselina uz istodobnu porast sladora (eera) trganje je ove godine, kao nikada do sada, uranilo 20tak dana. I pored toga, trgalo se izuzetno kvalitetno groe. Stoga e se u narednim godinama po naim restoranima traiti butelja vina s oznakom-berba 2007. godina. Kako i ne bi kada se eer u motu kretao u idealnim granicama oko 22 % (22 g po litru mota), dok je ukupna kiselina uglavnom bila na zadovoljavajuoj razini od 5 do 6 g/l. Tom injenicom najvie e profitirati registrirani her-

PRIJEVREMENO TRGANJE GROA

cegovaki vinari koji su slubeno oformili vinsku cestu koju ine 22 vinska podruma, a poseban fenomen predstavlja najstariji podrum u Hercegovini, koji je ujedno pretvoren u Muzej vina. Osposobljen je davne 1855. godine i nalazi se u srcu Brotnja-Gradniima. I na koncu, saznajte zato ba za hercegovaka vina vrijedi ona latinska VINUM LAETIFICET COR HOMINIS ili u prijevodu - Vino razveseljava ovjekovo srce!

BROJ 53 STUDENI / PROSINAC 2007

ZIMA U POVRTNJAKU

14

Dolaskom hladnijih dana intenzitet radova u povrtnjaku naglo se smanjuje. Ustvari, tijekom studenog i prosinca sjetva, odnosno, sadnja povra potpuno izostaje. Izuzetak predstavljaju toplija, juna podruja u kojima klimatski imbenici omoguuju proizvodnju jednog dijela povrtnih kultura.

pinat tijkom zime

Zimska salata u plasteniku

Pie: mario uBela, DiPl. ing.

Ulaskom u hladniji dio godine, sjetvu i sadnju povrtnih kultura znaajnije ograniavaju klimatski imbenici. Meutim, kako bi se odrao kontinuitet proizvodnje, povrari zbog hladnog, kinog i snjenog vremena prelaze s otvorenih povrina na uzgoj povra u zatienim prostorima. Ipak, uz primjenu odgovarajuih zatitnih mjera pojedine vrste povra moemo sijati i na otvorenom, s tim da moramo raunati na neto nie proizvodne rezultate. Jer iz godine u godinu zbog promjene klime i naglih temperaturnih razlika opasnost od teta izazvanih mrazom sve je vea. A s druge strane, u ovo vrijeme snijeg nam ne bi trebao biti posebno iznenaenje. Ipak, za tek zasijane i posaene povrtlarske kulture koje se jo nisu privikle na neto otriju klimu, nagli pad temperature svakako moe biti prilian ok. I dok je snjeni pokriva jo i koristan, jer predstavlja svojevrstan izolator, mraz je puno opasniji jer izaziva probleme za sve vrste povrtnih kultura. Dobro nam je poznato kako mraz nerijetko izaziva pucanje biljnog tkiva, pucanje tla i izbacivanje korijena na povrinu te ak dovodi do potpunog ugibanja biljaka. Ali, hladniji period godine svakako moemo iskoristiti i za jesen-

sku obradu tla u povrtnjaku, ukoliko to ve nismo i uinili. Na taj nain tlo ostaje grubo obraeno tijekom zime, te se pod utjecajem smrzavanja bolje mrvi i time dobiva bolju strukturu. Dakle, u proljee se takvo tlo prije i lake obradi, ime se povrtnjak adekvatno i pripremi za sjetvu tj. sadnju povra. A posljednjih godina, zahvaljujui promjeni klime, povrtnjake moemo obraivati i poetkom studenoga jer zima, izgleda, pohodi Hercegovinu tek koncem sijenja i veljae. Barem je takav sluaj posljednjih godina. Meutim, uz duboku obradu u tlo ne smijemo zaboraviti unijeti gnojivo, i to organsko i mineralno. Od organskog gnojiva, obino u tlo unosimo stajski gnoj, koji neposredno pred sadnju i zahtijevaju sljedee povrtlarske kulture-rajica, paprika, patlidan, krumpir, kupus kelj, cvjetaa, lubenice, dinje, tikve, krastavci, celer i poriluk. S druge strane, mrkva, perin, pastrnjak, enjak, luk, pinat i salata uzgajaju se druge godine nakon unoenja stajskog gnoja, dok se tek tree goSjeme pinata

dine na tim povrinama mogu uzgajati grah, mahune i graak. Ovakav raspored kultura prema osjetljivosti na stajski gnoj i druga organska gnojiva naziva se tropoljni plodored ili tropolje. Zbog svega navedenog, prije same gnojidbe stajskim gnojem vano je znati na kojim je povrinama stajnjakom gnojeno prole, a na kojima pretprole godine. Nadalje, ne smijemo zaboraviti u tlo unijeti i mineralna gnojiva koja su nuna za ostvarivanje zadovoljavajuih prinosa i dobre kakvoe plodova. Pri tome moramo znati kako su pojedine kulture osjetljive na klor pa se one iskljuivo gnoje vrstama mineralnih gnojiva u kojima se kalij nalazi u obliku sulfata (8-16-24, 7-14-21, 5-20-30). A osjetljive su na klor sljedee kulture-rajica, paprika, krastavci, luk i dinje. Ukoliko to pak zanemarimo, bit emo krivci preranog kretanja vegetacije, nepotpunog razvitka listova, uvijanja listova po rubovima, deformi-

ranja listova i kloroze koja izaziva suenje cijele biljke. Stoga, spomenimo kako zimske dane moete kvalitetno upotpuniti i sudjelovanjem na brojnim strunim predavanjima koja se redovito odravaju u Agrocentru Sjemenarne u Mostaru. Teme su razliite, poevi od sjetve i gnojidbe pa sve do zatite i pravilne agrotehnike u povrtnjaku. Predavai su eminentni strunjaci iz nae zemlje i inozemstva a predavanja su vrlo korisna kako zbog razmjene iskustva izmeu samih proizvoaa tako i zbog analiziranja uspjenosti provedenih mjera zatite povra u suradnji s naim agronomima.

VRSTA POVRA MRKVA PERIN PINAT GRAAK BOB-MAHUNAR

KOLIINA SJEMENA(m2) 4g 3g 3g 20 g 40 g

VRIJEME SJETVE 01.11.-20.11. 01.11.-20.11. 01.11.-31.12. 15.11.-31.12. 15.11.-31.12.

BROJ 53 STUDENI / PROSINAC 2007

15

KONTEJNERI I SUPSTRATI ZA UZGOJ PRESADNICA POVRA

Pie: mlaDen karai, DiPl. ing.

Suvremena proizvodnja presadnica povra danas je nazamisliva bez kontejnera bilo da su izraeni od plastike ili stiropora. S druge strane, kontejnerska proizvodnja je uvjetovana primjenom profesionalnih supstrata nunih za pravilan i potpun razvoj presadnica.

oemo slobodno rei kako je odzvonilo klasinom nainu uzgoja presadnica koje se provodilo u klijalitima ili su presadnice nakon nicanja pikirane u jogurt ae u mjeavinu nezrelog stajskog gnoja, livadne zemlje i pijeska. Osim toga, to potvruju i podaci izravno s terena koji pokazuju da je ostao samo mali broj onih koji uvijek rade po svome, ne znajui da tim postupkom vie gube nego to uspijevaju zaraditi. Uostalom, unatrag nekolike godine u poljoljekarnama, kod specijaliziranih povrara ali i na trnicama moete nabaviti iskljuivo presadnice raznog povra proizvedenih kontejnerskim nainom. A kontejner, da ne bi bilo zablude, grubo reeno predstavlja posudu (spremnik, loni) prikladnu za lagan prijenos od proizvoaa do trita. U povrarskom znaenju, danas u kontejnere uvrtavamo gajbe napunjene odgovarajuim supstratom za sjetvu i uzgoj presadnica povra razliitih vrsta. Danas se kontejneri proizvode od razliitih materijala, iako se sve vie znaenje pridaje polistirenskim materijalima.

dimenzija 60 x 40 cm zajedno s biljkama tei svega oko 2 kg, to bitnije olakava prijenos i svako rukovanje njima. Osim praktinosti, polistirenski kontejneri imaju prednost nad ostalim materijalima jer bolje zadravaju temperaturu i vlagu supstrata. Zbog toga, i same biljice pikirane u stiroporne kontejnere imaju uvjete za bre i optimalno napredovanje u rastu i razvoju. Na taj nain presadnice iz polistirenskih kontejnera bre napreduju i nakon sadnje u polju te se time i bitnije skrauje vrijeme do berbe. U trgovinama moete nabaviti stiroporne kontejnere s razliitim brojem sjetvenih mjesta. Tako se oni kontejneri sa 104 sjetvena mjesta najee koriste za kupusnjae, s 209 i 240 za salatu i cvijee, sa 60 sjetvenih mjesta za rajicu i krastavce, s 40 za lubenice i tikvice te s 84 sjetvenih mjesta za papriku. Meutim, to je orijentacijski podatak jer svaki proizvoa za svoje potrebe koristi tip sjetvenih mjesta koji mu u praksi najvie i odgovara.

Kontejneri za sjetvu

U eri razliitih materijala uspjeh na tritu je izborio i zadrao polistiren koji se i najveim dijelom koristi za proizvodnju kontejnera namijenjenih uzgoju povra. To je i razumljivo ukoliko se zna da je rije o vrlo laganom materijalu kojim se olakava manipulacija, odnosno rukovanje i prijenos od proizvoaa do trita. Tako, primjera radi, jedan polistirenski kontejner prosjenih

PREDNOST POLISTIRENSKIH (STIROPORNIH) KONTEJNERA

Tko se imalo ozbiljnije upustio u kontejnersku proizvodnju presadnica povra, vrlo dobro zna kako bez kvalitetnog supstrata nema eljenog uinka. Zato? Zato to navedeni supstrati sadravaju treset bez kojega se ne moe osigurati neometani rast i razvoj biljaka. Iako se na naem tritu pojavio veliki broj razliitih supstrata, svojom kvalitetom danas se posebno istiu Plantaflor supstrati. Razlog lei u injenici kako se za njihovu proizvodnju koristi prirodni treset sa sjevera i juga Njemake. Osim toga, industrijska proizvodnja Plantaflor supstrata odvija se u kontinuiranom, elektronski kontroliranom procesu koji garantira tonost dodavanja makrohranjiva

PROFESIONALNI PLANTAFLOR SUPSTRATI

Kontejneri za pikiranje

Kontejneri za sjetvu i pikaranje

Plantafor - visokokvalitetan supstrat za sjetvu i pikiranje

i mikrohranjiva uz istodobno reguliranje pH vrijednosti. To znai da je zapadna preciznost dovela do nastanka jednog od najboljih svjetskih supstrata koji se koristi

dugi niz godina. U tom razdoblju su se Plantaflor supstrati dokazali kao pouzdani za proizvodnju u svim oblastima povrarske proizvodnje.

BROJ 53 STUDENI / PROSINAC 2007

16

Paprika-omiljenopovre za zimnicu

SPREMANJE ZIMNICE
Berba povra i voa traje, a obilje svjee hrane svaki je dan na naem stolu. Odabir je velik, pa svatko moe nai neto za svoj ukus, a da to nije meso. A to se vie primie jesen, sve vie se razmilja i o zimnici. Jer obilje, dakako, elimo zadrati i u zimskim mjesecima
Pie: JosiP BrklJaa, ing.
Oduvijek je jesen bila vrijeme ubiranja plodova i razdoblje najbogatije i najraznovrsnije trpeze, poevi od mesnih, mlijenih, vonih pa do povrtnih plodova. Meutim, poto je rok uporabe veine ovih proizvoda dosta ogranien i kratak, morao se iznai nain da se spomenuti proizvodi dorade, prerade ili konzerviraju, a sve kako bi se sauvali za uporabu u kasnijem razdoblju, tijekom zime i proljea. Tako je, uostalom, i nastala tradicija pripremanja zimnice. No, ljetne slasti nije ba uvijek mogue upakirati i sauvati za zimu. Jer, ipak, treba biti svjestan injenice kako su svjee namirnice podlone kvarenju. Mikroorganizmi u njima i na njima razvijaju se, razmnaaju pod utjecajem zraka, topline i vlage te time izazivaju njihovo truljenje, gnjiljenje i fermentaciju. Na taj nain namirnice ne samo da postaju neuporabljive ve mogu biti ak i tetne po ljudsko zdravlje. Radi se o jednom od najstarijih naina konzerviranja povra. Sami proces konzerviranja odvija se pod djelovanjem mikroorganizama koji, u ovom sluaju, iz ugljikohidrata stvaraju mlijenu kiselinu koja, pak, slui kao konzervans povru. A osnova konzervansa, odnosno, inicijator konzerviranja je kuhinjska sol koja se dodaje povru prilikom kiseljenja. Ustvari, ona pospjeuje izluivanje sokova iz povra tj. sokova u kojima se sada razvijaju bakterije mlijenog kiseljenja. Mlijena kiselina konzervira povre i pri povoljnim uvjetima onemoguava razvoj drugih tetnih bakterija, koje mogu izazvati kvarenje. Meutim, za uspjeh prirodnog kiseljenja moraju se osigurati optimalne prilike koje podrazumijevaju osnovna dva uvjeta. Prvi je da se sol dodaje povru u koliini od 12 posto, dok je drugi vezan za sami pribor i ambalau, koja pak mora biti besprijekorno ista. Pored toga, za uspjeh samog kiseljenja tijekom 4-6 tjedana (koliko i postupak traje) temperatura u prostoriji mora biti 22 stupnja C. Kasnije je za uvanje namirnica najbolja temperatura od 10-12 stupnjeva C. Povre se moe kiseliti cijelo, narezano ili naribano. Osnova je da bude zdravo i temeljito oprano. S druge strane, najee se za kiseljenje koriste sljedee vrste povra: kupus, krastavac, zelena rajica, mahune, luice, mijeane salate i sl.

PRIRODNO KISELJENJE

Ambalaa za spremanje zimnice ovisi o postupku koji se primjenjuje u procesu konzer-

AMBALAA ZA SPREMANJE ZIMNICE

viranja, premda njen izbor ovisi i o vrsti namirnice. Tako se za ukuhanu zimnicu u kuanstvu najee rabe staklenke. Za voe ukuhano sa eerom ili voe u alkoholu te za ukiseljeno povre koriste se obine staklenke koje se nakon punjenja zatvaraju celofanom ili pergamentnim papirom. Obino se za voe odabiru staklenke od pola do jedne litre, tako da se nakon otvaranja sadraj to prije i potroi. Za ukiseljeno povre mogu se koristiti i neto vee staklenke te posebne staklene pletare s irokim grlom, volumena od 5 i 10 litara. Kod pasteriziranja povra i voa najee se rabe posebne patentne staklenke koje mogu biti razliitih veliina i to , 3/4, 1 litra ili 1 litra. Svaka patentna staklenka ima iroki, brueni gornji rub, stakleni poklopac s bruenim donjim rubom i gumeni obru, koji se stavlja izmeu same staklenke i poklopca. Tako poklopljene staklenke zatvaraju se metalnim draima (kvaicama), a njihova irina mora odgovarati irini staklenke. Na navedene staklenke trebaju se staviti i odgovarajue naljepnice koje sadravaju podatke o vrsti namirnice i datumu pripravljanja. Zbog svega toga, o zimnici morate razmiljati neto ranije, a sve kako biste uspjeli nabaviti odgovarajuu ambalau za njeno spremanju te kako biste na taj nain u spremljenom povru i vou mogli uivati tijekom hladnih zimskih dana.

Posude za spremanje zimnice

Plodovi rajice se takoer koriste za zimnicu BROJ 53 STUDENI / PROSINAC 2007

17

RAKIJA OD JABUKA ::: /jabukovaa/

Pie: mlaDen karai, DiPl. ing.

abuke se smatraju cijenjenim i izrazito vrijednim voem kada se troe u svjeem stanju. Zbog navedene injenice jabuke se vrlo rijetko prerauju u rakiju. Eventualno se za pripremu jabukovae koriste natruli, oteeni, prezreli i nevremenom oboreni plodovi sa stabla, koji se uz to ne mogu iskoristiti za konzumaciju u svjeem stanju. Osim toga, moramo priznati da nae podneblje nema tradiciju proizvodnje rakije jabukovae, kao to, primjerice, ima tradiciju proizvodnje ljivovice. Ipak, svakako bi trebali znati da kao sirovina za spravljanje rakije dolaze u obzir sve vone vrste koje sadravaju eer iz kojeg, zahvaljujui vrenju, nastaje etil-alkohol. U tu svrhu najpogodnije su jabuaste vone vrste (jabuka i kruka), i to prvenstveno rairene sorte poput zlatnog deliesa i jonatana. Meutim, nuno je znati da kakvoa rakije od jabuka raste s kvalitetom upotrijebljenih plodova, s tim da se vrhunske jabukovae proizvode iskljuivo od plodova samo jedne sorte jabuka.

Naa zemlja obiluje pogodnim klimatskim sok. To bi pak prouzroilo sporo i zemljinim uvjetima za razvoj voarstva. odvijanje alkoholnog vrenja, to znai da se sav eer sadran u jaShodno tomu, svake godine proizvode se bukama ne bi uspio u potpunosti velike koliine voa koje bivaju potroene pretvoriti u alkohol (ne bi u potu svjeem stanju ili se pak obrauju u pre- punosti prevreo). raivakoj industriji. Ali, naalost, veliki dio ALKOHOLNO VRENJE voa, posebice plodova jabuka, propadaju, JABUNOG MASULJA a da se pritom ne iskoriste za proizvodnju (KLJUKA) Masulj dobiven muljanjem rakije jabukovae.

Za spravljanje rakije koriste se zreli oplodovi

Za spravljanje rakije upotrebljavaju se plodovi jabuka koji se beru u svojoj punoj zrelosti. Radi toga ih treba ostavljati na stablu to je god due mogue, odnosno, sve kako bi jabuke u potpunosti i dozrele. Berba se uglavnom obavlja runo, na nain da se s plodova uklone peteljke koje bi u protivnom mogle utjecati na pojavu neugodnog i loeg mirisa budue rakije. Nadalje, ukoliko su jabuke jako uprljane, potrebno ih je dobro oprati vodom kako bi se uklonili eventualno prisutni tetni mikroorganizmi, poput bakterija i divljih kvasaca, a koji mogu vrenje usmjeriti u pogrenom smjeru. Pranjem se, takoer, uklanjaju i mehanike neistoe koje buduoj rakiji mogu dati strani, nesvojstven miris. Kada smo plodove ubrali i na spomenuti nain pripremili, pristupamo njihovom

BERBA I PRIPREMA PLODOVA

Posebne muljae za voe

muljanju, to se vri odgovarajuim muljaama opskrbljenim valjcima za voe. Ukoliko se radi o manjoj koliini plodova, jabuke se mogu pretvoriti u kau na nain da se zgnjee pomou

drvenog malja ili nekog drugog improviziranog sredstva. Bitno je napomenuti da se plodovi jabuka nipoto ne smiju u posude za vrenje stavljati cijeli, iz razloga to bi tada oni sporo otputali sadrani

smjeta se u posude za vrenje, a za to mogu posluiti sudovi razliitih dimenzija i raznovrsnih materijala (drvene kace i burad, plastina burad od polietilena i sl.). Bitno je voditi rauna da se spomenute posude ne smiju puniti do vrha, ve se ostavlja oko 25 % praznog prostora. U protivnom, tijekom vrenja moe doi do kipljenja masulja. Vrenje se pak obavlja u zatvorenom sudu s vrenjaom, u koje se prethodno nalijeva voda kojoj je dodat vinobran (10 mg na 1 dl vode). Ukoliko se vrenje obavlja u kacama ili raznoraznim buradima od plastike, otvor se pokriva polietilenskom folijom ili se na plastinu burad poklopci samo blago navrnu, a sve kako bi ugljen-dioksid, nastao vrenjem, mogao nesmetano izlaziti izvan posude. Tijekom samog vrenja, a posebice na njegovom poetku, masulj se nekoliko puta dnevno treba promijeati, ime se utjee na ravnomjerno provoenje vrenja po njegovoj cjelokupnoj masi. Vrenje se odvija na temperaturi od 15 do 20 stupnjeva C i traje 2-3 tjedna. Kada je vrijeme optimalno, za toplijih godina, vrenje se moe brzo obaviti, tj. zavriti ve za 10-tak dana. Nakon toga prevrelu masu treba to urnije i destilirati po previranju. Ukoliko to nije mogue odmah, masa se mora konzervirati dopunjavanjem kace do vrha, ime se istiskuje zrak. Potom se po vrhu postavljaju plastine folije koje se pokrivaju pijeskom ili se u tu svrhu po vrhu stavlja sloj suhog lia ili slame. Destilacija (peenje) prevrelog masulja provodi se na uobiajeni nain, a od 100 kg jabuka moe se dobiti 5-12 litara rakije jaine oko 50 vol. %.

BROJ 53 STUDENI / PROSINAC 2007

18

JIN TAO - nova sorta kivike

Kineskim oplemenjivaima voaka uspjelo je dobiti kiviku sa utom bojom mesa od vrste Actinidia chinensis. Osim to ima uto meso, odlikuje se krupnim plodovima izvrsne kakvoe, a ujedno dozrijeva 20-25 dana prije glavne sorte Hayward. Plodovi tee oko 110 grama, valjkasta su oblika s koicom dosta vrstom pa dobro podnose prevoenje, a ujedno su otporni prema vjetru i napadu mediteranske muhe (Ceratitis capitata).
Kod nas se koriste sorte sa zelenom bojom mesa

Pie: Prof. Dr. sc. ivo milJkovi

va sorta ne razvija deformirane plodove niti dvojke, tj. plodovi joj ne srastu, ve dolaze pojedinano. Meso je u momentu dozrelosti za berbu svijetloute boje, a kada dospije za potronju, postaje uto. Podsjeamo da su dosadanje sorte imale svijetlozeleno ili zeleno meso. Meso je dosta vrsto i konzistentno. Plodovi sadre vitamin C u koliini od 140 do 200 mg/100 grama, to je dvaput vie od dosadanje vodee sorte Hayward. Osim toga, sadri 2-4 puta vie eera od sorte Hayward, odnosno 15-17 brixa. Berba se obavlja u sredinjoj Italiji od 10. do 15. listopada, to je, kao to smo istaknuli, 20-25 dana prije od sorte Hayward. Dozrijevanje ploda odvija se iz unutranjosti prema van. Plodovi nikada nisu odvie protkani nitima (fibrozni). Odlikuju se sonou i ugodnim okusom s izraenom aromom. Plodovi se mogu uvati u hladnjaama do 6 mjeseci. Jin Tao manje je bujna od sorte Hayward. Daje rod ve u drugoj godini nakon

sadnje, pa se odlikuje ranim ulaskom u produktivnu dob. Vegetaciju poinje 2-3 dana prije Haywarda. Razvija samo funkcionalno enske cvjetove, to je i inae karakteristika dobrih sorti kivike, pa se oprauje polenom sorti opraivaa, koje nose samo funkcionalno muke cvjetove. Prikladni su, odnosno dobri opraivai muke sorte Belen ili Moshan 4. Ovisno o sustavu uzgoja, na odreen broj enskih biljaka sadi se po jedna muka biljka. Primjerice, pri uzgoju u obliku G.D.C. sustava uzima se razmak izmeu redova 4-5 m (ovisno o plodnosti tla), a u redu jedan metar. Na svakih 8 enskih biljaka treba posaditi jednu muku biljku. Ako kiviku uzgajamo u obliku pergole, tada razmak izmeu redova iznosi 4-5 metara, a u redu 1,52,0 m. Pritom se na svakih 6 enskih biljaka sadi po jedna muka biljka. U sluaju uzgoja u obliku tendone razmak izmeu redova ostaje 4-5 m, a u redu 2 m. Kod ovog uzgojnog oblika na svakih 5 enskih biljaka sadimo po jednu muku biljku. Dakako da moemo primijeniti i cijepljenje muke biljke opraivaa na vrhu

u kronju, kako smo to prakticirali i kod dosadanjih sorti. U Italiji i drugim zemljama oko Sredozemnog mora gdje se kivika uzgaja, nastupile su velike promjene u sortimentu. Danas se gotovo svuda vrlo brzo i puno iri uzgoj sorte Jin Tao, zbog niza dobrih svojstava i prednosti pred dosadanjim sortama. Moglo bi se rei da uzgoj kivike ponovno doivljava uspon, odnosno renesansu svuda gdje postoje imalo povoljni ekoloki uvjeti. Sorta je zatiena u meunarodnom registru do 2028. godine, pa se do tada ne smije razmnoavati u komercijalne svrhe bez posebnog doputenja i otkupa patentnog prava. No, mogu se nabaviti sadnice, odnosno uvesti i koristiti za proizvodnju plodova. I na kraju, elimo se ukratko osvrnuti na ime ove vone vrste. Kultivirane sorte kivike dobivene su od izvornih vrsta, meu kojima posebno znaenje zauzimaju Actinidia deliciosa i Actinidia chinensis. Veliki broj (oko 35) izvornih vrsta raste u Aziji uz rijeku Yang-Tze u gustim umama kao povijua. Od ovih vrsta preneseno je sjeme u Novi Zeland, gdje je voar Allison proveo selekciju i dobio nove sorte krupnijeg ploda. Komercijalna proizvodnja u Novom Zelandu poela je oko 1930. godine. Novoj voki dano je u Novom Zelandu ime kivi po ptici kivi, jer boja i izgled dlaica na plodu slii boji barunastoga njenog

Kivika spremna za trite

Plodovi kivike su bogati vitaminima

perja na prsima te ptice. Ptica kivi je simbol Novog Zelanda, pa je vidimo i na njihovoj nacionalnoj zastavi. Tim se imenom poela ova vona vrsta iriti u zemlje oko Sredozemnog mora i u Kaliforniji. Iznimka je samo u Italiji, gdje se koristi latinsko ime Actinidija (aktinidija). U sveuilinom udbeniku iz zologije autora prof. dr. sc. Nikole Finka, ptica kivi ima naziv za enku kivika, a za mujaka kivikavac. Kako u hrvatskom jeziku gotovo sve vrste voaka imaju ensko ime (maslina, smokva, jagoda, jabuka, kruka, ljiva, breskva, malina, lijeska itd.), bilo je logino da dobije hrvatsko ime kivika, a ne niti kivi niti aktinidija.

Nasad kivike

Autor ovog lanka je kao sveuilini profesor 42 godine predavao voarstvo na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, 6 godina na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku, 6 godina na Agronomskom fakultetu u Mostaru i 6 godina na Veleuilitu u Poegi i uvijek koristio naziv kivika, a taj je naziv unio i u udbeniku grau (udbenik: Ope voarstvo, izdava kolska knjiga, Zagreb, 2003. i knjige Praktino voarstvo, izdava Zadruna tampa, Zagreb, 1979, i Suvremeno voarstvo, izdava Znanje, Zagreb, 1991.)
BROJ 53 STUDENI / PROSINAC 2007

19
ili za svrhu suenja provodi se trenjom stabala, bilo da se to radi runo ili putem odgovarajueg stroja, dok se za stolnu upotrebu berba provodi iskljuivo runo i po mogunosti u nekoliko navrata.

UVANJE PLODOVA LJIVE

Pie: goran JurilJ, DiPl. ing.

Uzgoj ljiva u naoj zemlji ima dugu tradiciju. Meutim, kako je ove godine prinos bio izrazito dobar, pojavili su se stanoviti problemi uzrokovani vikom njenih plodova na tritu. Sukladno tomu, pozornost se sve vie naglaava na adekvatan smjetaj te uvanje njenih suhih i svjeih plodova.

ekada se ljiva intenzivno uzgajala na naim prostorima. Centri njene proizvodnje nalazili su se u sjeveroistonoj Bosni (podruje Majevice, Bijeljine, Brkog, Gradaca, Doboja, Srebrenika, Tuzle i Zvornika) i sjeverozapadnoj Bosni (Potkozarje) na 200 do 600 metara nadmorske visine. Osim toga, ljiva se dosta proizvodila na podruju Prozora i Rame, oko Konjica i u istonoj Hercegovini (Nevesinje). Ali, iako se danas uzgoj ove cijenjene vone vrste znatno smanjio, ipak je na naem tritu viak njenih plodova lako uoljiv. Tim vie to je uglavnom rije o relativno starim nasadima koje odlikuje iznimno velika rod-

nost a koji su u ovoj, za nju dobroj godini, ostvarili prosjean urod od oko 15-18 kg po stablu. Dakako, rije je o prosjenom urodu iz razloga to su u praksi po jednom stablu domae ljive zabiljeeni prinosi od nevjerojatnih 100, pa ak i 150 kg. Berba plodova ljive odvija se u ovisnosti od sorte, podneblja, poloaja i nadmorske visine ljivika kao i od namjene plodova. Tako ukoliko emo plodove ljive troiti u svjeem stanju ili za preradu u kompote i slatka, berba se provodi prije tehnoloke zrelosti. Drugim rijeima, radi se o zrelosti u kojoj su plodovi domaih ljiva plavi i prekriveni svojstvenim pepeljkom, dok meso poprima karakteristian harmonian okus, sonost i ugodan miris. U to vrijeme plodovi ljiva su izrazito vrsti, zbog ega se mogu lako prevoziti i na udaljenija trita. Meutim, ukoliko se njeni plodovi koriste za proizvodnju rakije ljivovice, za preradu u pekmeze i marmelade ili se pak podvrgavaju sue-

BERBA PLODOVA

Plodovi ljive

nju tada se ljiva iskljuivo bere u tehnolokoj zrelosti. U toj fazi plodovi sadravaju najveu koliinu eera ali i drugih hranjivih i aromatinih sastojaka zbog ega su ljive izrazito sone, ukusne i miriljave. Kod ove berbe moramo pravodobno procijeniti njen poetak-trenutak berbe, jer s njenim odugovlaenjem plodovi obino lako i prezru. A takvi plodovi nisu toliko pogodni za preradu, te uz to prekomjerno opadaju sa samog stabla. Berba ljiva u svrhu proizvodnje rakije

Kako bi plodovi tijekom uvanja zadrali svoju veliku hranjivu, higijensku i dijetetsku vrijednost, treba skladititi iskljuivo neoteene, iste i briljivo ubrane ljive. A kako bismo mogli adekvatno sauvati njene plodove, moramo ih smjestiti u optimalne uvjete koji podrazumijevaju smjetaj u hladnjae pri temperaturi od minus 0,5 do plus 1,0 stupanj C i uz relativnu vlagu zraka od 85 %. U takvim uvjetima plodovi ljiva namijenih upotrebi u svjeem stanju mogu se uvati od 4 do 15 tjedana. S druge strane, uvjet za sigurno i kvalitetno uvanje suhih ljiva podrazumijeva da vlanost suhih plodova bude izmeu 18 i 22 posto. Osim toga, vana je i temperatura u skladitu koja treba biti ispod 10 stupnjeva C, dok relativna vlaga zraka treba biti manja od 70 posto. Meutim, za vrijeme uvanja, suha ljiva mora se zatititi i od vlage, svjetla, zagrijavanja, stranih mirisa i tetnika. U tom pogledu najopasnije su grinje koje su jedva uoljive golim okom. Ima ih vie vrsta a najopasnije su grinje suhog voa i branena grinja. Prva iskljuivo napada nedovoljno osuene plodove ljiva koji po naborima imaju karakteristian bjeliasti prah. Ipak, da to nisu ueereni plodovi, najbolje podsjeaju neugodni mirisi. Branena se pak grinja obino javlja u skladitima u kojima su prije suhih ljiva lagerovane itarice. Kao posljedica njenog napada u cijelom skladitu se brzo primjeuje neugodan miris, to je siguran znak zagaenosti i neupotrebljivosti suhih plodova. Zbog svega toga plodove ljiva moramo smjestiti u prethodno oiene i odgovarajuim sredstvima dezinficirane prostorije, to je obvezna mjera i za sav ostali inventar, ambalau kao i vozila koja plodove ljiva dopremaju do same prostorije za njihovo uvanje.

UVANJE PLODOVA LJIVA

BROJ 53 STUDENI / PROSINAC 2007

PITANJA I ODGOVORI
Bojenje debla voaka
U vaem poljoprivrednom glasilu prije dvije godine sam itao o sastojcima koje je nuno adekvatno pripremiti u svrhu bojenje debla voaka. Molim vas da ih u vaem strunom listu ponovno objavite. Unaprijed zahvalan! Bijeljenje debla voaka predstavlja vrlo korisnu mjeru, posebice u krajevima gdje se zimske temperature sputaju od minus 18 do minus 20 stupnjeva C. Meutim, kako je rije o korisnoj mjeri za sve vonjake i sva podneblja, izii emo vam u susret. Tako u svrhu bijeljenja debla na 5 kg gaenog vapna trebate dodati 0,5 kg kuhinjske soli i 0,5 kg nekog sumpornog preparata (primjerice Chromosula 80). Navedena tri sastojka potom trebate pomijeati s vodom (cca 5 lit), tako da se formira itka masa koja treba odstajati barem 24 sata prije primjene. Premazivanje se vri za topla i suha vremena, a ukoliko netom nakon bijeljenja doe do jaih oborina, premazivanje debla je nuno i ponoviti. Mladen Karai, dipl.ing. druge strane, jeam je manje povoljan od kukuruza i penice, pa se najee daje u malim koliinama. Meutim, u naim agrocentrima moete nabaviti i gotove koncentrate za koke nesilice i tovne pilie, to ujedno predstavlja i najjednostavniji, odnosno najkompletniji nain hranidbe peradi. Mario ubela, dipl.ing. je i ljive. Radi se o vou velike slasti koje sadrava vie eera nego kajsija i ljiva. Navedeni Aprijum se proizvodi u okviru tvrtke Zaigers Genetics te se plantano uzgaja na podruju Kalifornije, zbog ega je jasno kako mu hercegovaka klima vie nego odgovara. Jednu sadnicu imam posaenu u vlastitom vonjaku, ali za prave podatke o njenoj rodnosti Aprijum-krianac i adaptabilnosti naim krajevikajsije i ljive ma morat emo, naalost, priU pretprolom broju objavili ekati nekolike godine. ste zanimljivu reportau u koNino Rotim, dipl.ing. joj je spomenuta tzv. brazilska kajsija, iji je plod tri puta vei Abdovina a stablo otpornije u odnosu na U vrtu sam primijetio biljku klasine sorte kajsije. Ali, ima koja izgledom dosta nalikuje li ta vrsta svoj struni naziv ili crnoj bazgi. Iako je slinost je iskljuivo rije o nama ne- dosta velika, siguran sam da poznatoj sorti kajsije izrazito se ne radi o bazgi, ve je rije krupnih plodova? o nekoj drugoj biljci. Stoga Prilikom posjeta navedenog ra- bih volio znati koja je to biljsadnika odmah sam uoio spo- ka i smijem li njene cvjetove i menutu kajsiju (matino sta- bobice koristiti u prehrani. blo) koju do sada nisam imao Teko je dati precizan odgovor prilike zamijetiti na naim te- na vae pitanje. Ipak, s velikom renima. Isto tako, dosadanjim sigurnou mogu ustvrditi obilaskom pojedinih velikih kako se radi o abdovini (Samregistriranih vonih rasadni- bucus ebulus L). A Abdovina ka na podruju BiH, Hrvatske i ili patuljasta bazga predstavlja Srbije brazilsku kajsiju nisam jednogodinju zeljastu biljku mogao uoiti. Jednim dijelom koja dosta nalikuje crnoj bazto je i razumljivo iz razloga to gi. Za razliku od crne bazge se ova sorta/vrsta ne nalazi na koja naraste u visinu do 8 m, sortnoj listi, pa se stoga i ne za abdovinu je karakteristina smije proizvoditi u vonim ra- okrugla, uplja stabljika koja sadnicima. Meutim, plodove naraste u visinu svega 2 metra. spomenute kajsije jasno sam Ipak, osnovna je razlika u neto vidio i konzumirao, te vam iz plosnatijim bobama u odnoprve ruke mogu rei kako se su na bazgu, a ije nakupine radi o uistinu neobinoj vo- imaju izgled titova. Nakupine noj vrsti. Ali, u brojnoj stru- boba stoje uspravno za razlinoj literaturi koju posjedujem ku od crne bazge kod koje se o vonim vrstama, o ovoj vrsti objese. Meutim, vano je nanema niti spomena. Ipak, pra- pomenuti kako nipoto ne bitei i prouavajui inozemnu ste smjeli koristiti cvijet i bobe literaturu da se uoiti slinost abdovine u prehrani iz razloga navedene voke s kriancem to su tetni po zdravlje. kajsije i ljive, koja nosi struni Josip Brkljaa, ing. naziv Aprijum. Dakle, Aprijum je svojevrstan hibrid nastao Sadnice oskorue krianjima i po ukusu podsjea U svom vonjaku imam dona obogaenu mjeavinu kajsi- slovce sve vone vrste, izuzev oskorue. Stoga me zanima gdje mogu nabaviti njenu sadnicu? Dobra vijest za sve ljubitelje ove zanimljive vone vrste ogleda se u injenici da e nai voni rasadnici sa sjeditem u Mostaru i irokom Brijegu od ove godine, pored ostalih vonih vrsta, imati i sadnice oskorue. Navedene sadnice e biti proizvedene u kontejnerima, to jami sigurnost njihova primitka. Sadnice oskorue biti e proizvedene cijepljenjem, ime se znaajnije skrauje vrijeme do njihovog ulaska u rodnost. Naime, proizvedena ovim nainom na rod stupa sedme godine za razliku sadnice uzgojene iz sjemena koja na rod dolazi tek za 15-tak godina. Ali broj sadnica oskorue bit e ogranien, to znai da sa njenom nabavom nipoto ne smijete odugovlaiti. Mladen Karai,dipl.ing.

20

Rauola-manje poznata biljka

Ishrana koka nesilica

Na svojoj okunici imam malo vei broj koka nesilica te malu farmu tovnih pilia. Stoga me zanima je li uz kukuruz njihovu hranidbu poeljnije zasnivati na jemu ili penici? Penica je ukusno krmivo za sve domae ivotinje, a osobito za perad. ak se smatra da u hranidbi peradi penica ima praktiki jednaku vrijednost kao i kukuruz. Stoga bih vam preporuio da izmeu penice i jema prednost svakako date penici, s tim da ete najbolji uinak ostvariti ukoliko hranidbu peradi zasnivate na kombinaciji penice i kukuruza. S

Moete li mi neto vie rei o biljci zvanoj Rauola. Ako ste u mogunosti navedite i njan latinski naziv kako bi podatke mogao pronai i na internetu. Unaprijed zahvalan! Rije je o manje vie nepoznatoj biljci latinskog naziva Raphanus sativus var. oleifere. Navedena biljka se ranije sadila u sklopu velikih poljoprivrednih kombinata na podruju Slavonije i to ponajvie u eksperimentalne svrhe. Naime, utvreno je kako rauola ima tzv. nematocidno djelovanje zahvaljujui kojem zaustavlja nematode u razvoju. Za vie informacija najbolje je da se obratite Agronomskom fakultetu, odjelu Ratarstva jer oni svakako imaju vie podataka o ovoj malo poznatoj biljnoj vrsti. Mario ubela,dipl.ing.

BROJ 53 STUDENI / PROSINAC 2007

21

BOLESTI JABUKA TIJEKOM UVANJA

Za plodove jabuka moemo rei da su jedna od rijetkih vrsta voa koje moe biti na raspolaganju potroaima tijekom cijele godine. Razlog je upravo duga mogunost uvanja u skladitima, odnosno hladnjaama. Skladitenje i uvanje plodova voa nakon berbe na odreeno vrijeme, predstavlja vrlo vaan dio tehnolokog procesa u suvremenoj voarskoj proizvodnji.
Pie: Dr. sc. tihomir milievi,

eutim, unato kontrolnim uvjetima koji vladaju u skladitima, postoji mogunost kvarenja plodova voa, i to prvenstveno zbog pojave odreenih bolesti (tzv. post-harvest diseases), o kojima se mora voditi rauna jo i prije same berbe voa. Obino su to bolesti kojih u tijeku vegetacije uope nema ili se mjestimice javljaju na kraju vegetacije. Takoer, treba razlikovati ove parazitske bolesti od tzv. fiziolokih bolesti plodova jabuke ili neparazitskih bolesti. Takve neparazitske bolesti, koje se takoer esto javljaju na plodovima jabuka tijekom skladitenja i uvanja, pr. su gorke pjege (bitter pit), staklavost (water core), jonathanove pjege (jonathan spot), posmeivanje pokoice (superifical scald), oteenja od smrzavanja (freezing injury), branjavost (mealy breakdown), oteenja od visoke koncentracije ugljinog dioksida (internal carbon dioxide injury) i dr. Uzronici parazitskih bolesti na plodovima jabuke u skladi-

tima i hladnjaama najee su parazitske ili saprofitske gljivice, a vrlo rijetko neke vrste bakterija. Uglavnom se javljaju gljivice iz fitopatogenih rodova Gloeopsorium, Penicillium, Botrytis, Monilinia, Alternaria, Trichothecium, Phoma, Leptothyrium i Nectria. Uzrokuju odreene bolesti.

Najea i najopasnija bolest na plodovima jabuke u tijeku skladitenja je bolest koju uzrokuju gljivice iz roda Gleosporium, kao to su vrste G. album, G. fructigenum, G. perennans i dr. Simptomi bolesti oituju se u poetku kao svijetlosmee pjege s plitkim udubljenjima. Poslije dolazi do trulei koja zalazi duboko u plod ispod pjega, meutim vrlo rijetko doe do trulei cijelog ploda. Na kraju se na povrini pjega razvijaju smea plodita gljivice, odnosno acervuli sa sporama u obliku koncentrinih krugova. Spore ili konidije gljivica dospiju na plodove jabuke jo u tijeku vegetacije, a najvie uoi berbe, jer je gljivica stalno

GLEOSPORIJSKA ILI GORKA TRULE

prisutna na drvenastim organima voke. Meutim, bolest se razvija i oituje u skladitu, tek nakon odreenog vremena fiziolokog sazrijevanja plodova. Od zatitnih mjera preporuuje se primjena odreenih fungicida dvaput uoi berbe, s vremenom i razmacima tretiranja u ovisnosti o karenci koritenih fungicida. U naoj zemlji za ovu namjenu doputenje imaju samo fungicidi Euparen 50 WP (0,25 %) i Euparen Multi (0,25 %). Fungicida za primjenu na plodovima jabuke nakon berbe i u tijeku skladitenja kod nas nema, iako u svijetu postoje neki fungicidi i za tu namjenu.

Uzrokuju je saprofitske gljivice iz roda Penicillium. Bolest se jo naziva i plava plijesan. Tipini znakovi bolesti su trule plodova, koja obino zahvati cijeli plod za razliku od prije opisane bolesti. Na povrini napadnutih plodova razvijaju se karakteristine pljesnive nakupine gljivice zeleno-plave boje koje predstavljaju konidiofore s konidijama. Takoer, za ovu je bolest svojstven neugodan miris, inae karakteristian za sve Penicillium vrste. Posebnih zatitnih mjera protiv zelene plijesni nema, osim primjene istih fungicida, koji se koriste u zatiti od prije opisane bolesti ili gleosporijske trulei. Od eih bolesti plodova jabuke u skladitu javlja se i monilijska trule, iji je uzronik gljivica Monilinia fructigena. Bolest se jo naziva i smea trule. Radi se o istoj gljivici koja dolazi na plodovima jabuke i u tijeku vegetacije. Za razliku od gorke trulei,

ZELENA ILI PENICILIJSKA PLIJESAN

ova se javlja ve na samom poetku skladitenja. Vrlo brzo se iri pa plodovi naglo propadaju. U skladitima se moe javiti na dva naina. U prisutnosti svjetla javlja se tzv. tipini tip monilijske trulei, koja se oituje s karakteristinim nakupinama konidija ili tzv. jastuiima, koji dolaze u koncentrinim krugovima na povrini zaraenih plodova, ili se u odsutnosti svjetla javlja tzv. sterilni tip monilijske trulei. Plod pocrni i truli bez stvaranja karakteristinih nakupina konidija ili jastuia na povrini ploda. Zatitne su mjere suzbijanja same bolesti u tijeku vegetacije uobiajenim fungicidima protiv monilijske trulei plodova. Uzrokuje gljivica Botrytis cinerea. Bolest se prepoznaje po karakteristinoj sivkasto- pauinastoj prevlaci, koja se razvija na plodovima. Prema iskustvima iz drugih zemalja, zatita se moe provoditi i u skladitu biolokim preparatima Trichodeom, koji je specifini mikofungicid na bazi spora gljivica Trichoderma harzianum. Ponekad se mogu javiti i druge vrste trulei, kao nektrijska trule (Nectria galiligena) i alternarijska trule (Alternaria alternata, A. mali i A. kikuchiana), meutim, one se javljaju rijetko i nisu od veeg znaenja.

SIVA PLIJESAN

MONILIJSKA TRULE

Monilijska trule jabuke BROJ 53 STUDENI / PROSINAC 2007

Neke se bolesti javljaju u skladitima

22

GOMOLJAE I KORJENJAE U PREHRANI KUNIA

Pie: kruno laec, Dr. vet. meD.

Gomolji krumpira

naem klimatskom podruju od gomoljaa najzastupljeniji su krumpir i ioka, a od korjenjaa razliite vrste repa i mrkva. Ubrajamo ih u skupinu sonih voluminoznih krmiva koju karakterizira veliki postotak fizioloki vezane vode (do 90 %) i mala koliina hranjivih tvari. Suha tvar sadri dobro iskoristive ugljikohidrate. Oni pozitivno dijetetski djeluju u hranidbi kunia tijekom zimskih mjeseci. To poglavito vrijedi kad se u hranidbi koriste suha voluminozna krmiva loije kakvoe. Ova krmiva moramo pripremiti za uporabu tijekom jeseni. Nakon vaenja iz zemlje potrebno ih je oistiti, prosuiti i pravilno uskladititi kako bi se to dulje odrala zdravima i svjeima. Kad ih dajemo prvi put, postupno ih u manjim koliinama uvodimo u prehranu, jer u suprotnom mogu uzrokovati proljeve. Isto tako, ne smijemo ih nuditi u smrznutom obliku jer i to moe dovesti do probavnih poremeaja. Krumpir je siromaan bjelanevinama kojih sadri od 0,5 do 1 posto, vitaminima i mineralima (izuzev kalija i natrija). Bogat je vodom, ali i ugljikohidratima (do 20 %) i to poglavito krobom pa se od njega u tijelu kunia brzo stvara masno tkivo. Njime se podmiruje dio energetskih potreba kunia. Zato ga kombiniramo s hranom bogatom bjelanevinama, vitaminima i mineralima. Ne preporua se davati ga sirovog, osim iznimno i to u vrlo malim koliinama. U suprotnom, u veim koliinama

uzrokovat e proljev. Preporua se ponuditi ga skuhanog i zgnjeenog, te pomijeanog s malo soli, posijama, suenom koprivom ili mrkvom. Uz to mu dodamo i par kapi ribljeg ulja ili uljne otopine vitamina AD3E. Pri upotrebi krumpira u hranidbi kunia moramo voditi rauna o solaninu. To je otrovni glikozid kojeg razliiti dijelovi biljke sadravaju u odreenim koliinama. On moe dovesti do trovanja naih ivotinja. Najvie ga sadre mlade proljetne klice, lupine sirovog krumpira, poglavito mladog, te voda u kojoj se kuhao pa o tome moramo voditi rauna prilikom hranidbe kunia. Solanin brzo prelazi u mlijeko, stoga moramo paziti imamo li u tom razdoblju enke s mladima na sisi. Djelovanjem sunca, u prvom redu ultraljubiastih zraka, gomolji pozelene i tada u njima dolazi do znatnog poveanja koliine solanina. Zato prilikom skladitenja moramo paziti da ga ne izlaemo suncu, a kod pripreme za hranu te zelene dijelove odbacujemo. Solanin sadre i zeleni nadzemni dijelovi biljke, takozvana cima, a do trovanja kunia moe doi ako je dajemo u veim koliinama kroz dulje vremensko razdoblje. Mladim ivotinjama moemo, ovisno o uzrastu, davati do 100 grama krumpira na dan, a odraslima do 200. Krumpir se za zimu skladiti pri optimalnoj temperaturi od 3 do 6C. Kad su temperature vie, poinje klijati, dok kod niskih postaje slatkast. Spremamo samo zdrave, cijele i iste gomolje, dok one oteene i deformirane odvajamo, obrezujemo od zdravog tkiva i prve ih iskoristimo. Prostorije u kojima ga skladitimo potrebno je redovito prozraivati, poglavito na poetku skladitenja, dok se jo isparava suvina voda. uvamo ga u drvenim ili plastinim sanducima za povre. Kad ga drimo na podu, obvezatan je izolacijski sloj od letava, dasaka ili slame, kako

Jesen je godinje doba kad ubiremo razliite plodove koje emo preraditi ili uskladititi za vlastitu prehranu, ali i za prehranu ivotinja koje uzgajamo. Tako se u ovom razdoblju iz zemlje vade razliiti gomolji i korijenje koje emo, uz pravilno skladitenje, moi koristiti cijelu zimu kao vrijedan dodatak hrani kunia.

Gomolji ioke

Kunii oboavaju repu

bismo gomolje odignuli od poda i sprijeili prodiranje vlage. ioka ima stabljiku i lie koji nalikuju suncokretovima, dok gomolji slie krumpiru. Raste na svakom zemljitu, pa i na onom koje je siromano hranjivim tvarima samo to su tada gomolji manji. Otporna je na hladnou pa gomolji mogu bez oteenja podnijeti i jau smrzavicu, a u zemlji ostaju do proljea i poinju ponovno klijati. Zbog toga ioku esto nalazimo u slobodnoj prirodi gdje se moe iriti kao korovna biljka. Za hranidbu kunia koristimo je tijekom itave godine. Zeleni listovi ljeti se koriste kao zelena hrana. Tijekom zimskih mjeseci dajemo suene stabljike koje smo prethodno nasjekli i uskladitili u snopovima, a gomolje koristimo kao i krumpir. Gomolji sadre inulin koji povoljno djeluje na probavu i metabolizam kunia. Njihovo davanje u veim koliinama u sirovom obliku moe dovesti do proljeva, pa ih se preporua skuhati i kombinirati s drugim krmivima. Repe su bogate ugljikohidratima (prvenstveno eerna repa), a siromane bjelanevinama, mineralima i vitaminima. Kuniima se repa daje sirova, bilo cijela, bilo usitnjena. Vrlo je rado uzimaju jer im tijekom zimskih mjeseci zamje-

njuje svjeu zelenu hranu. Kako njeno uzimanje u velikim koliinama moe dovesti do proljeva, preporuljivo ju je mijeati s drugim krmivima kao to su posije. Da bi se to due ouvala, potrebno je odabrati optimalno vrijeme za njeno vaenje iz zemlje. Pogodno je hladno vrijeme, ali bez mraza. Kad se prerano izvadi, ubrzano gubi vodu i dio suhe tvari, smeura se i postaje upljikava, te bre istrune iznutra. Kad je ve zahvaena mrazom, brzo izgnjili izvana. Mrkva je bogata lako probavljivim ugljikohidratima, vitaminima i mineralima. Od vitamina najzastupljeniji je vitamin A pa povoljno djeluje na rast mladih i stvaranje kotanog tkiva. U vegetaciji se koristi i lie mrkve, bogato kalcijem. Kuniima je moemo ponuditi cijelu ili usitnjenu i pomijeanu s drugim krmivima. Kako je veoma rado jedu, moemo je koristiti i za poboljanje okusa drugim manje eljenim krmivima.

Mrkva je bogata vitaminima i mineralima

BROJ 53 STUDENI / PROSINAC 2007

23
na 5,80 KM. Naravno, samo ukoliko se radi o najboljoj tzv. prvoj A klasi duhana. Taj duhan svakako mora potjecati iz ljetne berbe, odnosno iz perioda od polovice lipnja pa sve do polovice rujna. Drugim rijeima, radi se o 7-8 ljetnih branja, to znai da kasnija berba duhana, koja traje od polovice rujna pa sve do poetka studenog, ne udovoljava eljenoj kvaliteti te se uope i ne otkupljuje.

Hercegovaki duhan pada u zaborav

Nekada je duhan predstavljao glavni oslonac egzistencije seljaka i sela te je s pravom, uz smokve i vino, uvrtavan u neslubene simbole Hercegovine. Danas su pak povrine pod duhanom zanemarive, premda je u prolosti ova kultura zauzimala i do 90 posto obradivih povrina.
Pie: nino rotim, DiPl. ing.

uhan je kultura koja se u Hercegovini uzgaja ve stoljeima. Razlog lei u injenici to u Hercegovini vladaju idealne klimatske i zemljine prilike koje omoguuju proizvodnju visokokvalitetnog duhana, prepoznatljivog i specifinog u svjetskim razmjerima. Neupueni, kao i svi oni koji dovoljno ne poznaju ovu injenicu, pomislili bi da je rije o pretjerivanju. Ali prijeratni podaci potvruju da hercegovaki duhan zbog svoje ugodne arome i sadrajnosti zauzima visoko mjesto na

svjetskom tritu. Zapravo, tako je bilo u nedalekoj prolosti...

Iako postoji vie verzija, jedno je sigurno, a to je kako je do nestanka hercegovakog duhana dovelo vie initelja. Stariji ljudi, koji pamte ta vremena, kao glavni uzrok navode nepostojanje stabilne i stimulativne politike otkupnih cijena jer ondanja vlast nije imala previe sluha za tvrde hercegovake poljoprivrednike. Meutim, ukoliko prodremo

ZATO SE PROIZVODNJA DUHANA MORALA UGASITI?

u samu sr problema, lako emo zakljuiti da je razvojem industrije i otvaranjem brojnih tvornikih pogona otvorena mogunost veeg izbora zanimanja, ime je stvorena vea sigurnost za rjeavanje egzistencijalnih problema. Ukoliko tomu pridodamo 70-te godine i brojne odlaske na rad u inozemstvo, uoljivo je da se proizvodnja duhana sve vie temeljila na starijoj populaciji. Potom se cijela situacija nastojala poboljati kreditiranjem seljaka razliitim poljoprivrednim strojevima, to opet nije dalo rezultat jer iscjepkane i usitnjene hercegovake parcele priznaju jedino runi rad. I na taj nain, malo po malo, nestaje duhana i prepoznatljive hercegovake kije.

Nasad duhana u Hercegovini BROJ 53 STUDENI / PROSINAC 2007

Slobodno moemo ustvrditi kako ozbiljnija proizvodnja duhana u Hercegovini trenutno ne postoji. Duhan se jo samo ponegdje uzgaja u Hercegovini, i to preteno na podruju Stoca, Ljubinja i nekim selima zapadnohercegovake upanije. Otkup duhana praktiki ne funkcionira, iako se po kilogramu suene sirovine moe dobiti 4,5 do 5,0 KM koji uz dravne poticaje narastu

TO JE S DANANJOM PROIZVODNJOM?

Realno gledano, prostora za proizvodnju duhana ima te svakako ohrabruje podatak da se njegova proizvodnja poveala u proteklih nekoliko godina. U neku ruku, rije je o oglednim povrinama iju sudbinu ostali poljoprivrednici budno prate. Tako, ukoliko ti vrijedni ljudi (samo oni koji su radili oko duhana znaju koliko je mukotrpan taj posao) uspiju ostvariti odreenu dobit, zasigurno e se naredne sezone i ostale povrine pripremiti za njegovu sadnju. Stoga ih treba podrati jer su mnogo puta do sada ovi vrijedni hercegovaki poljoprivrednici bili prevareni (neisplaen otkupljeni duhan). Osim toga, alosna je injenica da se duhan danas vie uzgaja u Bosni, premda je kristalno jasno da se u tamonjim ekolokim uvjetima klime, tla i drugih initelja moe dobiti iskljuivo inferioran tip duhanske sirovine, male uporabne i trne vrijednosti. A s druge strane, zbog preorijentiranosti hercegovakih proizvoaa na uzgoj drugih kultura, o popularnom ravnjaku moemo uti jo samo sjetne prie o njegovu vercanju, otkupu i mukotrpnom uzgoju. Jer oni malo stariji ipak pamte kako je u to doba duhan predstavljao uto blago dine nam Hercegovine.

MOE LI SE DUHAN VRATITI NA HERCEGOVAKA POLJA?

Tradicionalni nain suenja duhana

24

SUZBIJANJE MIEVA I TAKORA

Dolaskom hladnijih dana mievi, takori i drugi tetni glodavci naputaju prirodne uvjete i zavlae se u tale, tavane, podrume i skladita hrane u domainstvima. Prema procjenama strunjaka izravne tete od ovih tetnika godinje u BiH iznose preko 100 milijuna KM.
Pie: Dr. ivan ostoJi

sim nelagode, mievi i ostali glodavci mogu izazvati neprocjenjive tete u domainstvima. Prije svega, nastanjuju skladita hrane (zalihe ita i ostale namirnice) koju zagauju svojim izmetom, inei je potpuno neuporabljivom. Ali, poteene ne ostaju ni elektro instalacije i drveni predmeti koji bivaju potpuno izgrizeni.

Zanimljiv je i podatak da takor za samo godinu dana moe pojesti do 25 kg itarica a jo vie hrane uniti njenim razvlaenjem i oneienjem izmetom. Ipak, prava opasnost prijeti od niza bolesti, a utvreno je da takori prenose vie od 20 bolesti ljudi i ivotinja. Izravna opasnost prijeti od mije groznice i kuge, ali i od bjesnoe-ukoliko zaraeni takor ugrize ovjeka. Pojedine vrste su posebice agresivne (sivi takor) to i dokazuju sluajevi njihovog ugriza od kojeg su znala nastradati djeca, te u prigradskim naseljima sitnija stoka, perad, ak i make. Takoer, postoji realna opasnost i od trihineloze kod koje

TAKOR JE POSEBNO TETAN

Ljepilo za mieve

Kemijski pripravci za suzbijanje mieva

se ovjek zarazi preko inficiranog svinjskog mesa kao i leptospiroze gdje izvor zaraze predstavlja govee meso. Dakle, rije je o vrlo opasnim ivotinjama ije prisustvo ne bi trebalo nikoga ostaviti ravnodunim.

i uz pravilan izbor mamaca, predstavlja najsigurniji oblik borbe s ovim glodavcima na odreenom podruju.

Postoji nekoliko metoda njihovog suzbijanja, koje moemo podijeliti na bioloke, mehanike i kemijske. Bioloko suzbijanje odvija se preko prirodnih neprijatelja (kuna, lasica, tvor, zmija, ptice grabljivice i sl.) to u gradskim i prigradskim sredinama nije primjenljivo. Mehaniko suzbijanje se zasniva na razliitim stupicama s mamcima i ljepljivim podlogama. Meutim, iako je navedena metoda dosta uinkovita, uglavnom se primjenjuje na manjim povrinama i to prvenstveno za mieve. Kemijska metoda je svakako najkompletnija i najdjelotvornija a temelji se na suzbijanju mieva i takora putem zatrovanih mamaca. Ukoliko se izvodi redovito

KAKO SUZBITI TETNE GLODAVCE?

Iako danas na tritu moemo pronai veliki broj razliitih kemijskih pripravaka za unitavanje tetnih glodavaca, ne znai da su ti pripravci i najpodesniji za domainstva. Razlog lei u injenici to je rije o vrlo opasnim otrovima s kojima treba rukovati prilino oprezno. Obino je rije o uljnim tekuinama koje treba mijeati s odreenom koliinom itarica, voa i povra i sl. Dakle, zbog velike otrovnosti spomenutih pripravaka i kompliciranosti njihove pripreme i primjene puno su praktiniji gotovi mamci. Gotove mamce je dovoljno razbacati na skrovita mjesta na kojima se mievi i takori obino kreu, hrane i gnijezde. Takva mjesta se lako uoavaju po ostacima izmeta, naetim dijelovima sjemenki i po ostalim otpacima

KOJI SU MAMCI NAJPODESNIJI ZA OBITELJSKA GOSPODARSTVA?

hrane. Meutim, od velike je vanosti i sami nadzor mamaca to podrazumijeva njihovo nadopunjavanje i to sve dok ih glodavci ne prestanu jesti. U praksi su se za potrebe obiteljskog gospodarstva najpodesniji pokazali mamci na osnovi bromadilona, brodifakuma, flokumafena i diefetialona. Spomenute mamce moete nabaviti u manjim, praktinim pakiranjima i to u svakoj bolje opskrbljenoj poljoljekarni. Ali, svakako potraite i odgovarajuu strunu pomo jer postoje tipovi mamaca podesni za uporabu u suhim i zatvorenim prostorijama, za primjenu u gospodarskim i stambenim zgradama kao i mamci namijenjeni za vlane prostorije. Za domainstva su se posebno djelotvornim pokazali meki mamci tipa MIOMOR sa okusom jagode. Uz pravilnu primjenu ovih gotovih mamaca vie neete morati strjepiti od nepoeljnih podstanara koji svake godine (kako su izraunali strunjaci i statistiari) na podruju BiH naine izravne tete u vrijednosti od cca 100 milijuna konvertibilnih maraka.

Klopke za suzbijanje mieva BROJ 53 STUDENI / PROSINAC 2007

25

KRUMPIROV MOLJAC SVE ZNAAJNIJI TETNIK KRUMPIRA

Pie: Dr. ivan ostoJi

role, a posebno ove godine primili smo veliki broj upita poljoprivrednih proizvoaa, koji se ale na propadanje gomolja krumpira. Unutar gomolja krumpira primjeuju male gusjenice a na zidovima skladita male leptirie. Na poziv jednog proizvoaa obili smo skladite i utvrdili da se radi o krumpirovu moljcu.

tetnik koji je posebno proiren na podruju Hercegovine, gdje zadnjih nekoliko godina priinjava znaajnije tete. tete primjeujemo u skladitima nakon skladitenja krumpira.
i izazivaju propadanje. Krumpirov moljac razvije 6-7 generacija godinje.

Imago krumpirova moljca

Morfoloke odlike

Krumpirov moljac je mali leptiri raspona krila 10-15 mm. Krila su svijetlosmee obojena. Gusjenica je u poetku bjeliasta a kasnije poprima svijetloruiastu boju. Gusjenica naraste do 12 mm. tetnik prezimi najee u skladitima ili drugim prostorima gdje se skladiti krumpir. U proljee lete leptiri te nakon kopulacije enke odlau jaja na listove krumpira. U poetku gusjenice ive na liu (miniraju ga) na vrlo esto se ubuuju u stabljiku. esto se dogaa da gusjenice iz stabljike mogu doi do gomolja koji se nalaze blie povrini tla. S gomo-

ljima se unese u skladite gdje se dalje razmnoava. esta praksa je da se krumpir vadi i ostavlja na njivi da prenoi pa se tek sutradan kupi i unosi u skladite ili se krumpir vadi, sprema u mreaste vree koje odreeni period ostaju vani ili pod nekom nastreicom. U tom

Liinka krumpirova moljca

Suzbijanje

periodu gomolji su nezatieni, tako da na njih enke lako odlau jaja. Kasnije, kada se gomolji unesu u skladite, vrlo brzo se javljaju liinke koje se ubuuju u gomolje

Krumpirov moljac se suzbija preventivno, to znai da skladita koja se koriste za skladitenje krumpira moraju biti potpuno ista, bez zaraze. Otvori na skladitima moraju biti zatvoreni mreama kroz koje ne mogu proi leptirii. Prije skladitenja krumpira zidovi i podovi skladita mogu se poprskati nekim od kemijskih pripravaka na osnovi klorpirifosmetila, pirimifosmetila ili nekim drugim pripravkom koji imaju dozvolu za tu namjenu. U skladita se unose zdravi, nezaraeni gomolji. Najstroe je zabranjeno i kanjivo gomolje krumpira izravno prskati nekim od kemijskih pripravaka. Kod nas niti jedan pripravak nema dozvolu za izravno prskanje gomolja krumpira.

Oteeni gomolji krumpira

Work shop u Mostaru

Spoznavi da ambrozija postaje sve vei problem i na podruju Hercegovine, Drtvo za zatitu bilja u BiH, organiziralo je 31. kolovoza 2007. godine u Mostaru Work shop o temi ambrozije, njene rasprostranjenosti na ovom podruju, zdravstvenih problema koje izaziva kod ljudi, te, na koncu, naina i metoda borbe protiv ove opasne korovske biljke. Svakako, cilj skupa je bio upoznati iru javnost s problemom ambrozije, kao i potaknuti nadlene slube da se vie angairaju u cilju rjeavanja ovog problema. Na podruju Hercegovine ambrozija nije prisutna u velikoj mjeri, ali ima lokaliteta na kojima
BROJ 53 STUDENI / PROSINAC 2007

Pie: Dr. ivan ostoJi

Ambrozija i njezina tetnost po zdravlje ljudi

se javlja i s kojih se iri na ostala podruja. Istraivanja koja su provedena na podruju Hercegovine potvrdila su njenu prisutnost u nekoliko opina (Mostar, itluk, Stolac, Neum, apljina, Ljubuki).U nekim gradovina (Mostar) donesene su posebne uredbe o obveznom uklanjanju ambrozije s poljoprivrednih i nepoljoprivrednih povrina. Uklanjanje ambrozije s gradskih povrina obavljaju komunalna poduzea. Na skupu su sudjelovali vodei strunjaci iz ove oblasti koji su, svaki sa svog aspekta, pribliili problem ambrozije i predloili adekvatne mjere zatite.

Sa skupa u Mostaru

26

NE UPOTREBLJAVAJTE PLJESNIVI KUKURUZ

Kukuruz se kod nas koristi za prehranu ljudi i domaih ivotinja. Na zrnu kukuruza u polju tijekom vegetacije, pogotovo kasnije tijekom skladitenja, javlja se vei broj fitopatogenih gljivica, koje znaajno mogu utjecati na urod a osobito na kakvou ploda.
Pie: Dr. sc. tihomir milievi
gljivica i takav kukuruz u potpunosti izbaciti iz prerade za hranu ljudi i domaih ivotinja. Kod nas se ini velika greka, jer se vrlo esto ba takav zaraeni kukuruz koristi za hranidbu domaih ivotinja, prije svega svinja, a onda preko mesa koje jedemo od ivotinja hranjenih takvim kukuruzom, mikotoksini koji se tada ve nalaze u mesu, uzrokuju mikotoksikoze i na ljudima. Najei mikotoksini koje stvaraju ove gljivice na kukuruzu su iz skupine fumonizina, ohratoksina, zearalenona, trihotecena i dr. sti micelij, po kojem se bolest i naziva ruziastom pljesnivou i vrlo lako raspoznaje. Druge vrste parazitskih gljivica iz roda Fusarium, koje takoer uzrokuju pljesnivost su Fusarium moniliforme i Fusarium subglutinans. Obino se bolest koju uzrokuju ove dvije gljivice jo naziva i fuzarijska pljesnivost. Simptomi se javljaju obino na pojedinanim zrnima ili skupini zrna, a preko njih se oblikuje karakteristina branasta bijela prevlaka. Time se ovi simptomi razlikuju od simptoma ruiaste fuzarijske pljesnivosti, koja se kako smo rekli javlja na dijelovima klipa (vrhu ili dnu), ili ak na cijelom klipu i stvara ruiasti micelij. Mikotoksini koje stvaraju gljivice iz ovog roda najee su iz skupine fumonizina. Uz gljivice iz roda Fusarium pljesnivost na kukuruzu mogu izazvati i duge gljivice iz rodova Aspergillus, Penicillium. Obino naseljavaju mehaniki oteena zrna kukuruza, stvarajui karakteristine prevlake. Ako je rije o gljivicama iz roda Aspergillus, onda su to crne ili zelenoute prevlake, a ako je rije o rodu Penicillium, onda su to prevlake plavozelene boje. Aspergillus vrste uglavnom stvaraju mikotoksine iz skupine ohratoksina, aflatoksina, patulina i dr. Pencillium vrste uz ove stvaraju i mikotoksine grizeofulvin, pencilinsku kiselinu i dr. Sve spomenute gljivice uvijek su prisutne u prirodi na poljima kukuruza, a intenzivnije se javljaju u uvjetima vlanog vremena, s tim da je vlano i toplo vrijeme pogodnije za irenje bolesti koje uzrokuju gljivice iz roda Fusarium, a vlano i hladno vrijeme za druge spomenute gljivice. Iz polja ove gljivice nastavljaju razvoj na zrnu kukuruza i tijekom skladitenja, pogotovo ako im uvjeti u skladitima odgovaraju, a to se obino dogaa ako se skladiti jo vlaan kukuruz. Zatita od pojave ovih izrazito tetnih i po zdravlje ljudi i ivotinja opasnih gljivica provodi se uzgojem otpornijih kultivara, a najbitnije je da kukuruz prije prevoenja u skladita bude s malim postotkom vlage i da skladita imaju mogunost prozraivanja, ime se smanjuje mogunost razvoja ovih gljivica, a time i pojave mikotoksina.

ajvaniji je problem koji se vee uz te parazitske gljivice stvaranje odreenih spojeva, s izrazito tetnim djelovanjem na ljude i ivotinje, ako koriste takav zaraeni kukuruz u prehrani. Gljivice koje stvaraju takve tetne spojeve uglavnom dolaze iz rodova Fusarium, Aspergillus i Penicillium. Spojevi koji nastaju kao produkt njihova metabolizma nazivaju se mikotoksini, i oni mogu uzrokovati vrlo opasne bolesti zvane mikotoksikoze i na ovjeku ali i na ivotinjama hranjenima zaraenim kukuruzom. Mikotoksini su izrazito mutageni, genotoksini i kancerogeni spojevi i stoga je vrlo vano uoiti prisutnost tih

Pljesnivi kukuruz nije za upotrebu

Pljesnivost kukuruza je zajedniki naziv za bolest na zrnu kukuruza, koje uzrokuje vie vrsta patogenih gljivica i ova bolest je najtetnija i najopasnija na kukuruzu u naim uvjetima, ali i u cijelom svijetu. Bolest se javlja potkraj vegetacije jo u polju, na klipu kukuruza, ali i poslije, u tijeku skladitenja u silosima. Najvaniji uzronici su gljivice iz roda Fusarium. Jedna od njih je vrsta Fusarium graminearum, koja uzrokuje tzv. ruziastu pljesnivost kukuruza. Obino se simptomi javljaju ili na dnu ili na vrhu klipa kukuruza, a izmeu redova zrna pojavljuje se karakteristini svijetloruia-

TO JE PLJESNIVOST KUKURUZA?

ZATITA

BROJ 53 STUDENI / PROSINAC 2007

MED
izvor ivotne energije
Neko se med koristio za pripravljanje razliitih lijekova, kao energetski pripravak koji je omoguavao preivljavanje. Danas se med koristi u medicinske i kozmetike svrhe, ali i kao neizostavna cijenjena namirnica
Pie: mlaDen karai, DiPl. ing.
Med - izvor ivotne energije

27

rvi zimski dani sa sobom donose i opasnosti od prehlada, viroza i gripe. Stoga, kako bi ojaali organizam i time sprijeili nastanak i pojavu bolesti, ljudi sve ee poseu u bogatu riznicu prirodnih lijekova. A jedan od najstarijih, spominjan i u drevnoj medicini upravo je med. Tako je jo od najstarijih vremena med sluio kao jelo i pie za jaanje organizma i kao lijek za mnoge bolesti. Meu istonim narodima se ak smatralo da je med rajski poklon i svemogui lijek. Rekli bismo da su ti drevni narodi bili u pravu jer med i medni pripravci pokazali su se vie nego izvrsnima u lijeenju bronhalne astme, kroninog laringitisa, dinih infekcija, upornog kalja, raznih vrsta alergija, ulceroznog kolitisa, kroninih probavnih smetnji i drugih bolesti. A kao ni jedan drugi proizvod, med je sam po sebi odlian prirodni konzervans, to znai da mu nije potrebno dodavati aditive koji bi

ga uvali od kvarenja. Dokaz za to je upotrebljiv med stariji od 2000 godina pronaen u antikim ruevinama u blizini Napulja.

Iako je to neupuenim ljubiteljima meda teko dokazati, kristalizacija tj. zgruavanje meda potpuno je prirodna pojava. Svjesni da potroai u veini sluajeva ele kupiti samo tekui med, pelari na etiketama staklenki esto navode istinitu reenicu-prirodno svojstvo meda je da kristalizira. to vie, kristalizacija je upravo znak da se radi o pravom, kvalitetnom pelinjem produktu. injenica je i da pojedine vrste meda bre (repiin i vrbin) a pojedine sporije (bagremov, vrijeskov i kaduljin) kristaliziraju. Meutim, to je zato to svaki med ima svoje specifinosti. S druge strane, itki ili teni med je najee manje ljekovit jer obino biva i proizveden od nesavjesnih pelara koji ga uglavnom dobi-

ZABLUDE O KRISTALIZIRANOM MEDU!

vaju zagrijavanjem na visokim temperaturama, u odnosu na onu koja vlada u konici. Na taj nain, zbog visoke temperature, med brzo gubi na kakvoi zbog ega ga, uostalom, nije uputno ni stavljati u tople napitke poput aja. Spomenimo kako strunjaci tvrde da se najvie korisnih sastojaka iz meda iskoristi njegovim smjetanjem u usnu upljinu (ispod jezika) uz njegovo lagano otapanje (sisanje). Time je ljekovitost meda barem za 10 puta uveana u odnosu na njegovo stavljanje u tople napitke. Moemo slobodno ustvrditi kako je svaki med dobar, samo je stvar ukusa kojem e se dati prednost. Ali, tu je veoma bitna i navika pojedinih krajeva. Tako, dok se u Bosni cijeni med od bagrema, u Hercegovini kau da nema nita bez kadulje i vrijeska. Poto sam osobno i kuao razliite vrste pelinjih proizvoda, prednost svakako dajem hercegovakim vrstama

KOJI JE MED NAJBOLJI?

meda koji su protkani tilovinom, biljkom koja daje poseban mek svim autohtonim hercegovakim proizvodima, poevi od meda pa sve do janjetine. Moda sam i vie nego subjektivan, ali bosanske vrste meda su nekako previe blage za moj istanani ukus koji itekako zna prepoznati kvalitetu. Meutim, kako kau, vrsni hercegovaki pelari: med s hercegovakih prostora je jedinstven zbog kakvoe trava koje moemo pronai jedino na ovim krevitim podrujima. Stoga je na med prava riznica ljekovitih tvari. Bilo kako bilo, jedno je sigurno- niz je razloga za koritenje meda u prehrani. Lako se i gotovo potpuno probavlja te je jedna od rijetkih namirnica koja ima potpunu iskoristivost u organizmu. Jednostavno reeno, med je najbolji od svih ugljikohidrata, toliko je probavljiv da ga nai organi gotovo bez ikakvog optereenja odmah prenose izravno u krv. Zato je tijekom hladnih zimskih dana med s pravom hit namirnica mjeseca!

Hercegovaki med sve traeniji BROJ 53 STUDENI / PROSINAC 2007

VIRUSNE PARALIZE PELA

Pie: kruno laec, Dr. vet. meD.

28

Za toplih ljetnih mjeseci mogu se ispred konica zapaziti pele koje se udno i neuobiajeno kreu. Ozbiljnim promatranjem moemo zakljuiti radi li se o sluajnosti, ili je problem ozbiljniji.
znakova bolesti. Ako je u zajednici ujedno i mnogo varoa, moe doi do pojave bolesti. To se dogaa zbog toga to pri sisanju hemolimfe varoa svojom sisaljkom prenosi i virus, pa kad prelazi s pele na pelu, ona postaje aktivatorom i prenositeljem virusa, jer u drugu pelu unosi dodatne koliine virusa, koje dovode do pojave bolesti. Tako je kod poveanog broja varoa u konici mogua i pojava ove bolesti od koje obolijevaju i ugibaju mlade pele radilice. Bolesne pele lutaju ispred konice, ne mogu letjeti i ugibaju za nekoliko dana. Budui da se virus nalazi i u sekretima oboljele pele, dogaa se da pri hranjenju legla mlijene lijezde pele hraniteljice izluuju s matinom mlijei i virus te tako zaraze leglo. Ako liinke na taj nain prime veliku koliinu virusa, ugibaju prije poklapanja legla, a ako preive, mogu se razviti u oteene pele. Uklanjanjem, odnosno dranjem varoe na prihvatljivu broju smanjujemo mogunost pojave ove bolesti.

jelominu ili potpunu paralizu odraslih pela mogu uzrokovati razliiti imbenici. Jedan od njih su i virusi. Napretkom medicine, medicinskih pomagala i metoda otkriveno je nekoliko pelinjih bolesti koje uzrokuju virusi. Osnovne dvije skupine su bolesti legla i bolesti odraslih pela. Veina virusa stalno je prisutna u pelinjoj zajednici. Znakovi bolesti postaju vidljivi pri slabljenju pelinje zajednice, to u ljetnim mjesecima moe biti uzrokovano nedostatkom pae. Velika je uloga u stresu i slabljenju zajednice i prisutnost varoe. Najee vidljivi i do sada najbolje opisani oblici virusnih paraliza pela su akutna i kronina pelinja paraliza, uz koje se laboratorijski mogu dokazati i pridrueni virus kronine paralize, kao i virus polagane paralize.

Virus ove bolesti otkriven je pri laboratorijskom istraivanju kronine paralize pela. Pele bre oteuje na nioj temperaturi, to se razlikuje od virusa kronine paralize. Nalazi se u velikim koliinama i u zdravim pelinjim zajednicama, bez nekih vidljivih

AKUTNA PARALIZA PELA

Simptomi ove bolesti bili su poznati i prije 20. stoljea pod nazivom paraliza pela. Rije je o zaraznoj bolesti koja napada odrasle pele. Njezina pojava mogua je tijekom cijele godine, ali je najea u kasno proljee i ljeti. Uzronik je virus veliine 20x30 do 20x60 m, kojeg se najvie nalazi u ivanom tkivu u glavi pele, ljezdanom tkivu i mednom mjehuru. Bolje se razmnoava na 30 nego na 35 stupnjeva C, ali pele oteuje bre na vioj temperaturi. Virus se nalazi i u zdravim pelinjim zajednicama. U organizam pele moe ui hranom, ali je za razvoj bole-

KRONINA PARALIZA PELA

sti potrebna puno vea koliina virusa. Ako su ulazna vrata kroz oteenja na tijelu pele, infekcija je mnogo laka i uinkovitija. Najea ulazna vrata su oteenja koja nastaju na mjestu s kojeg su ispale dlaice s pele ili opet ubodi varoa. Bolest se moe redovito pojavljivati na jednom pelinjaku u istim zajednicama vie godina, pa se zakljuuje da ulogu igra i nasljedna sklonost. Pelinje zajednice koje su selekcionirane na otpornost prema amerikoj gnjiloi, prijemljivije su za virus kronine paralize. Budui da se virus nalazi i u zdravim zajednicama, za aktiviranje bolesti potrebno je djelovanje nekih stresogenih imbenika koji oslabljuju pelinji

Varoa - vektor virusa

BROJ 53 STUDENI / PROSINAC 2007

29
organizam i zajednicu u cjelini. Najee je to slaba peludna i prejaka nektarna paa. Uz hranidbene uvjete, razvoju bolesti pogoduju i lo smjetaj konica na jakom cjelodnevnom suncu, nedostatno prozraivanje uz preuska leta i visoka temperatura zraka. Uz slabiju pau zajednica stagnira u razvoju, matica polae manji broj jajaaca, broj pela opada, to znai da broj varoa po peli raste, to takoer pogoduje razvoju svih bolesti odraslih pela, pa tako i kronine paralize. Kronina paraliza pela javlja se u dva oblika, iako u jednoj zajednici prevladava najee jedan oblik. U prvom obliku bolesti javlja se nenormalno treperenje i podrhtavanje krila i tijela pele uz iroko razmaknute noge. Takve pele gube sposobnost letenja, padaju i puze ispred konica, zadravaju se na vlatima trave pojedinano ili u skupinama dok ne uginu. Zadak je povean, izduen i ispunjen vodenastim sadrajem. Osim ispred konica, bolesne pele s poveanim zatkom mogu se u nakupinama pronai i unutar konica na okvirima udaljenijim od legla, gdje ee balegaju pa izmetom uprljaju sae, slino kao kod nozemoze. Od pojave bolesti do uginua prolazi nekoliko dana. Kada pelinju zajednicu gledamo kao cjelinu uviamo da se ivot pela radilica skrauje za polovicu, to uzrokuje njezino slabljenje, pa se moe svesti na aku mladih pela i maticu. Drugi oblik kronine paralize je karakteristian ba za ovu bolest po kojem je dobila i dodatni naziv. Oituje se pojavom naoko manjih pela sa sjajnim crnim zatkom, pa se naziva i crna bolest pela. Pelari najprije opaze zdrave pele kako iz konica izvlae male sjajne crne pele koje se opiru i pokuavaju se vratiti u konicu. Kad im to ne uspije, zadravaju se na poletaljci ili padaju ispred konica, gdje se kreu gotovo isto kao i u prvom obliku bolesti. Razlika je u tomu to su im crijeva prazna, pa se ine manjima od ostalih pela. Crna boja zatka potjee od hitina, koji nije prekriven dlaicama. Dlaice se gube zbog djelovanja virusa, ali je utvreno i da zdrave pele u istoj zajednici prepoznaju bolesne i grizu im dlaice s tijela. Poneke crne pele jo neko vrijeme mogu i letjeti, esto gube orijentaciju i pokuavaju ui u druge konice. Pri mikroskopskom pregledu preparata virusa kronine paralize mogu se gotovo uvijek nai i estice promjera 12 m, koje se seroloki razlikuju. Ako se pri pokusu one same ubrizgaju u zdrave pele, ne dovode do nikakvih znakova bolesti, ve je za njihovo umnaanje potreban virus kronine paralize, pa se naziva pridruen (satelitski) virus kronine paralize. Za suzbijanje ovih bolesti najvanije je sprijeiti njezinu pojavu, odnosno treba ukloniti nepovoljne uvjete koji oslabljuju zajednicu kada stalno prisutni virusi mogu buknuti i uzrokovati pojave znakova bolesti. Konice za ljetnih vruina ne smiju biti izloene izravnom sunevom utjecaju, leta trebaju biti otvorena to je vie mogue s obzirom na bespano razdoblje i snagu zajednice, a dobro je povremeno dodati manje koliine rijetke eerne otopine. Treba biti osigurana svjea i higijenski ispravna voda. Za jakih nektarnih ili medljikovih paa treba obratiti pozornost na pelud, pa ako ga nema dovoljno, treba ga dodati u okvirima iz priuve ili dodavati zamjene peluda ( sojino brano, mlijeko u prahu, kvasac ili gotove tvornike pripravke). Prema podatcima u literaturi, mogue je bolesnim zajednicama dati 1 gram modre galice u litri eerne otopine. Takoer su odreeni rezultati postignuti i dodavanjem enzima ribonukleaze ili drugih antivirusnih pripravaka, budui da lijeka protiv virusa zasad nema. Stalna zatita protiv varoe i njezino zadravanje na broju podnoljivom za pelinju zajednicu jedan je o glavnih preduvjeta za odravanje dobroga zdravstvenog stanja i jaine pelinjih zajednica.

NAINI SUZBIJANJA

Pelinjak na pai

ILIKI LJUBITELJI PRIRODE

Pie: nino rotim, DiPl. ing.

a podruju Mostara rastu razliite vone vrste. Meutim, svakako su najtraeniji ipci koji djeci predstavljaju najomiljenije i najprimamljivije voe, pogotovo kada rastu na tuoj okunici. Ali, da stopama svojih vrnjaka ne krene i trinaestogodinji Franjo Stoji pobrinuo se otac Bero koji je u svome vonjaku uzgojio autohtone sorte ipka glavaa i sladuna. Da je njihova kakvoa neosporna najbolje svjedoi podatak kako obitelj Stoji svu proizvedenu koliinu ovih dragocjenih plodova proda na licu mjesta-ve u svom vonjaku. Kako i sam kae: Ilii su jo uvijek ostali nedirnuta prirodna

oaza smjetena nadomak Mostara koja se oduvijek ponosila proizvodnjom autohtonih mostarskih sorti ipaka. Problema s njihovim plasmanom nemam jer svu koliinu zagovorim i prodam prije nego li je uope uspijem i proizvesti. A osobito mi je drago to je sin Franjo od mene naslijedio ljubav prema voarstvu i prirodi openito. U svakom vrtnom poslu rado mi pomogne i samo zbog toga uzgajam ipke i ostalo brojne voe. Pored toga, na njega prenosim i svoju ljubav prema kalemljenju voaka, to je osnova bez koje nema ouvanja naih starih sorti treanja, kajsija i jabuka. I doista, da je obitelj Stoji po mnogoemu zanimljiva najbolje svjedoe i fino aranirani

motivi plodova ipka neprimjetno uklopljeni s lavandom, inei tako oivljenim ve pomalo izgubljeni i zaboravljeni hercegovai tih. A svega toga ne bi bilo

da nema brinih roditelja Bere i Ankice, koji na sebi svojstven nain ele buduim naratajima ostaviti ono neto nae iskonsko i jedinstveno...

Franjo ve pomae ocu Beri u poslu oko ipaka

BROJ 53 STUDENI / PROSINAC 2007

30

Kako papigu nauiti govoriti

Ptica ne zna to govori, nego samo imitira ovjekov nain komuniciranja. I to ba u istim prigodama kad i ovjek. Najvea brbljivica najobinija je australska tigrica, no brzo ui i crvena amazona, tamnocrvena ara, nimfa, ako. Brbljava papiga Winstona Churchilla tek je 4o godina nakon njegove smrti zaboravila psovati. Papige koje se dre u paru radije se drue nego to ue priati, a samicama morate posvetiti mnogo vremena i iz dana u dan ponavljati im to ih elite nauiti.

Naj, naj, naj ..

prenosimo iz Guinnessove knjige rekorda

Najstarije postojee drvo

Vino od ipka ljubavni napitak

ipak (Nar) je prastara kultivirana biljka. Nalazimo je jo na staroegipatskim crteima, u Starom zavjetu te u orijentalnim i grkim mitovima, obino kao simbol ljubavi i plodnosti. Vino napravljeno od njegova soka smatralo se ljubavnim napitkom. Slatke, sone sjemenke mogu se jesti sirove ili pripremljene kao ele ili sirup. Kora ploda bogata taninom nekada se je sluila za proizvodnju tinte i boja za sagove. Naziv roda povezan je s rimskim nazivom malus punica (fenika jabuka). Kao ukrasna biljka uzgajaju se i oblici s bijelim ili punim cvjetovima te patuljasti oblik (Nana).

Najstarije ivue drvo je prastari bor etinja zvan Metuzalem (Pinus longaeva) koji je star nevjerojatnih 4767 godina. Pronaao ga je 1957. godine u planinama White Mountains u Californiji, SAD, dr. Edmund Schulman, koji mu je izraunao starost.

Najdui vijenac od enjaka

Potronja krumpira u svijetu

Prema podacima FAO u 1991.-1992. godina Zapadna Europa troi godinje po glavi stanovnika oko 79,3 kg krumpira, Istona Europa oko 80,3 kg, SAD oko 58,4 kg, Azija 11,7 kg, Afrika 8,0 kg, Latinska Amerika 20,6 kg. U razvijenim zemljama opada potronja krumpira u svjeem stanju a poveava se potronja preraevina. SAD danas 50 % proizvodnje prerauju i troe oko 63,5 kg preraeniva krumpira po stanovniku.

Najdui vijenac od enjaka bio je dug nevjerojatnih 110,99 m, a napravila ga je tvrtka Somerfield Stores Ltd (Velika Britanija). Izloen je u Greenwich Parku u Londonu, u Velikoj Britaniji, u studenom 2001. godine.

Najvea tikva

Amerikanac Gerry Checkon uzgojio je tikvu teku 513 kg na vaganju u pensilvanijskom Pumpkin Bowlu (stadionu tikve) u Altooni, u Sad-u 2. listopada 1999. godine Pumpkin Bolw u Altooni slubeno je mjesto vaganja tikava Udruenja tikvara (Great Pumpkin Commonwealth).

Najmanja aa za vino Mrkvom protiv modanih udara

Svima nam je poznato da se mrkva uzgaja zbog svog zadebljalog korijena. Ali, ono to se manje zna obznanili su znanstvenici sa Sveuilita Harvard. U njihovim istraivanjima sudjelovalo je ak 87.245 medicinskih sestara uz pomo kojih je dokazano da konzumiranje mrkve znaajnije umanjuje rizik od modanog udara. Tako su ene koje su uzimale pet obroka mrkve tjedno imale ak 68 posto manje modanih udara u odnosu na one koje su mrkvu jele manje od dva puta mjeseno. Pa sad recite da zeko ne zna to valja!

7.12. 2000. godine sveano je predstavljena najmanja aa za vino na svijetu. Napravili su je NEC, istraivaka skupina profesora Shinji Matsuia (iz Japana) s tehnolokog instituta Himeji u istoimenom mjestu u Hyogu u Japanu i Seiko Instruments. Ta siuna aica ima promjer od 2.750 nanometara. To je oko 20.000 puta manja od normalne ae za vino.
BROJ 53 STUDENI / PROSINAC 2007