Hrvatske morske luke

Ante Bogdan

Hrvatske morske luke

Morske luke su kljuan podsustav pomorskog i

prometnog sustava zemlje Promet je temeljna funkcija morskih luka U suvremenim uvjetima luke postaju veoma vana karika u prijevozu roba i putnika Javlja se i konkurencija po razvoju i funkcijama morskih luka Luke su distribucijska i logistika sredita te predstavljaju najznaajnije toke u logistikom sustavu

 Luki sustav nije statian nego se

kontinuirano razvija, modificira i prilagoava novim gospodarskim odnosima Veliina luka ovisi o njihovim geoprometnim poloajima, veliine i suvremenosti lukih kapaciteta, njihove infrastrukture....

Mjesto i uloga hrvatskih morskih luka u meunarodnom pomorskom prometu

Uloga luka dolazi do izraaja u

meunardonoj trgovini meunarodnih robnih transakcija se odvija morskim putem Luke imaju znaajnu ekonomsku ulogu u razvitku zemlje U 1999 ukupno je ostvaren promet od 5,1 milijardi tona roba

 37 % nafta i naftni proizvodi, 37% razni

rasuti tereti, 26% generalni tereti, kontejneri i RO/Ro tereti Luke postaju distribucijska i logistika sredita Logistike usluge poveavaju promet i vane su za razvoj morskih luka Najvee luke na europskom kopnu su luke Sjevernog mora

 Najznaajnije morske luke su: Rotterdam,

Antwerp, Hamburg, Bremen, Geonva,Hong Kong Najvaniji terminali u pomorskim lukama su kontejnerski terminali Hrvatske luke nemaju znaajniju ulogu jer puno zaostaju za svjetskim lukama Tehniko-tehnoloka opremljenost morskih luka je zastarjela Od 2002 godine promet u hrvatskim lukama se poveava

Ocjena postojeeg stanja hrvatskih luka

Vana uloga i veliko potencijalno znaenje zbog

povoljnog zemljopisnog poloaja Duga i razvedena morska obala (1775 km) te otoci (4058 km obale) Velik broj luka i luica 7 luka koje slue u meunarodnom prometu (Split, Rijeka, Zadar, ibenik, Ploe, Dubrovnik i Pula) Prometni kapacitet iznosi 23 milijuna rasutih tereta, 16 milijuna nafte i 39 milijuna suhog i tekueg tereta Glavnina prometa se odnosi na luke Ploe i Rijeka.

imbenici:
Proputen investicijski ciklus tijekom 80-ih

godina Neodgovarajue i zastarjele eljeznike i cestovne prometnice Ratna dogaanja Nerazvijeno proelje luka i skroman domai promet Nepostojanje pomorske i luke politike Neprimjerena politika financiranja prometa i politika cijena Zastarjelost i nedostatan stupanj specijalizacije

 Rijeka luka prekrcava vie od 50%

ukupnog teretnog prometa hrvatskih luka Promjene u lukom sustavu Europe odvijao se u tri pravca: - zakonsko-pravne promjene - promjene izvora financiranja - promjene u prometu

 Uspostavljanjem samostalne i neovisne

Republike Hrvatske pomorski sustav dobio je nove pravne okvire - pomorski zakonik 1994. g. - zakon o morskim lukama 1995. g. Luke za otvoreni promet se razvrstavaju prema veliini i znaenju na: - luke od osobitog(meunarodnog) interesa za RH - luke upanijskog znaaja - luke lokalnog znaenja

 Osniva luke uprave za meunarodne

interese RH je Vlada Republike Hrvatske U Hrvatskoj postoji pet lukih uprava otvorene za javni promet: Luka uprava Rijeka, luka uprava Ploe, luka uprava Split, luka uprava Zadar i luka uprava Dubrovnik osnovano je i 19 lukih uprava upanijskog i lokalnog znaenja

Problemi provoenja zakonskih odredbi

Zakonsko-pravni (pretvorba drutvenih

poduzea, tekoe pri osnivanju upanijskih lukih uprava, dodjela koncesija) Prometni problemi (utvrivanje mjesta i uloge lukog sustava, poslovanje i djelokrug poslovanja pojedinih luka

Definiranje ciljeva hrvatske luke politike

Kratkoroni ciljevi (do 5 god)
- uspostavljanje konzistentne luke politike - razvoj putnikih i teretnih luka - dovrenje pretvorbe i privatizacije i postupak dodjele koncesija - moderniziranje kapaciteta - unaprijediti postupak upravljanja lukama - smanjenje broja administrativnog osoblja - poveanje produktivnosti luka

 Dugorone aktivnosti (do 10 godina)

- gradnja prometne infrastrukture - razvitak suvremenih tehnologija - razvitak specijaliziranih terminala za putniki i teretni promet - razvijati otoke, trajektne i obalne luke

Projekcija razvitka pomorskog prometa Hrvatske

Ostvarenje gospodarskog rasta od 4 do
7% Za ostvarenje rasta potrebno je usmjeriti poticanje razvitka morskog brodarstva i morskih luka, ulagati u razvoj cestovnih prometnica te njihovo povezivanje s morskim lukama

Ulaganja u hrvatske luke

Luka Rijeka proirenje i modernizacija
kontejnerskog i roro terminala, rekonstrukcija i poveanje silosa za itarice, izgradnja skladita za soju, izgradnja suvremenog putnikog terminala Luka Ploe proirenje postojeih terminala, izgradnja LPG terminala, izgradnja terminala za rasute tereta

 Luka Split izgraditi ljetne pristane na

postojeem lukobranu, premjetanje trajektno-teretnog prometa u sjevernu luku Luka Zadar premjetanje trajektnog prometa iz gradske luke u luku Gaenica Luka Dubrovnik- izgradnja suvremenog putnikog terminala

Nautiki turizam
Dio meunarodne turistike djelatnosti
koja biljei u svijetu najvei rast 500 milijuna ljudi godinje Investirano 1,6 bilijuna dolara Zarada samo od taksa 1,3 bilijuna dolara

Trendovi u europskom turizmu:

Broj turistikih operatora raste Turisti koriste vie od jednog odmora

godinje Poveava se broj starijih i mladih turista Turizam se fokusira na posebne interese turista Pojaana potreba za prometnom uslugom

Prednosti razvitka turizma u Hrvatskoj

Razvoj specifinih ponuda u obliku
turistikih ponuda tj. nautiki turizam Potronja turista-nautiara vea od potronje gostiju u odmorinom turizmu Vei interes inozemnih ulagaa Razvoj obrta, malog poduzetnitva, proizvodnje opreme za nautiare

 Prvi turizam se javlja 1844 g. Uvodi se

izletnika pruga Trst- Rijeka Prve marine u hrvatskoj su: Punat, Mali Loinj, Zadar i Dubrovnik, Split, Hvar, Bra....

Znaenje i uloga luka nautikog turizma u ukupnoj hrvatskoj turistikoj ponudi

Prema Zakonu o morskim lukama luke su

razvrstane: - vie od 200 vezova- luke od znaenja za RH - manje od 200 vezova- luke od upanijskog znaenja Prema zakonu luke se dodjeljuju na koncesiju, te posao obavljaju fizike i pravne osobe

Prema pravilniku o razvrstaju Hrv. Luka dijelimo u sljedee skupine

Sidrite Privezite Suha marina Marina (tri kategorije razvrstaja)

Osnovne aktivnosti i usluge nautikog turizma

Zimovanje plovnog objekta na moru ili kopnu Popravak, rekonstrukcija i adaptacija plovila Gradnja novih plovnih objekata Opskrba vodom, energijom, gorivom, potronim materijalom i rezervnim dijelovima Opskrba prehrambenim proizvodima, trgovina nautikom opremom Usluge smjetaja Bankarske usluge Najam brodica i jahti, organiziranje artera