Professional Documents
Culture Documents
Praktikum
Praktikum
1. Komovica ( tropika ili lozovaa) Pod ovim nazivom se podrazumeva destilat komine groa plemenite vinove loze koji sadri od 30 do 55 zapreminskog procenta etanola. 2. Vinjak i vinski destilat Pod nazivom vinjak podrazumeva se vinski destilat koji je odleao uz dejtvo hrastovog drveta kao elementa kvaliteta. Pod nazivom vinski destilat podrazumeva se proizvod dobijen destilacijom zdravog vina, sa talogom ili bez njega. Izuzetno se mogu upotrebiti vina sa vedim sadrajem isparljivih kiselina ( najvise 2 g/dm3, raunato kao sirdetna kiselina). Pod nazivom groenka podrazumeva se destilat vinskog taloga koji sadri od 30 do 55 zapreminskog procenta etanola. Ostali uslovi kvaliteta vae kao i za vinski destilat. Specijalne prirodne rakije Pod specijalnim prirodnim rakijama podrazumevaju se proizvodi dobijeni od prirodne rakije ili prirodnih destilata ( vinski destilat , destilat vodnih plodova) koji su aromatizovani i oplemenjeni dodatcima biljnog porekla. Specijalna prirodna rakija moe se proizvoditi destilacijom umskih plodova. Specijalne prirodne rakije sadre: 40-55% ( zapr.) etil alkohola, 25 g/dm3 ekstrakta, 0.25 do 1.5 g/dm3 ukupnih kiselina, raunato kao sirdetna kiselina. Specijalne prirodne rakije su : klekovaa, travarica, brinjevac, aniconka, mastika, orahovaa i druge specijalne rakije.
Uzimanje uzoraka
Uzimanje uzoraka zavisi od naina pakovanja proizvoda. Ako je rakija pakovana u bocama uzorci se uzimaju prema broju boca. Ako je pakovanje od 100 boca uzima se jedna boca, zatim kod pakovanja od 100-500 boca uzimaju se dve boce a kod pakovanja od 500-1000 boca uzimaju se tri boce za analizu. Ako se rakija isporuuje u buradima, onda kod isporuke od tri bureta uzima se po 1 dm3 iz svakog bureta, ako je isporuka od 4-30 buradi uzima se iz svakog tredeg bureta po 1 dm3. Uzorak iz buradi uzima se pomodu metalnih ili staklenih cevi (sl. 1.1.) koje su duge 40 do 80 cm, prenika 2 do 4 cm. Krajevi cevi su suene na prenik od 0,5 do 1,0 cm, a na gornjem kraju se nalaze dva prstena koja slue kao drai. Pre uzimanja uzorka gornji kraj cevi se zatvori palcem, cev spusti do polovine bureta i podizanjem palca pusti da u nju udje rakija. Posle toga gornji otvor cevi se zatvori i cev izvue iz bureta. Ako se rakija isporuuje u cisternama onda se iz svake cisterne uzima po 1 dm3. ista staklena ili limena boca zapremine 1 dm3 koja je privrdena na jednu ipku,
Praktikum
spusti se u cisternu na dno. Boca je zatvorena, zatvara je vezan za metalni lanac pomodu kojeg se boca otvara kada je uronjena u cisternu.
Gde je: m - masa praznog piknometra (g), m1- masa piknometra sa rakijom (g), m2- masa piknometra sa vodom (g). Posto je odredjena gustina rakije, onda se na osnovu dobijenog rezultata proita iz tablice 1. (Dodatak I), procenat alkohola koji se nalazi u uzorku.
b) Odredjivanje etil-alkohola kod rakije sa vedim sadrajem ekstrakta Kod rakija koje imaju vedi sadraj ekstrakta i eterinih ulja eitil-alkohol se odredjuje tako to se prvo razblaenom rastvoru rakije dodaje natrijum-hlorid. Pri tome se izdvajaju eterina ulja na povrini, a iz rastvora sa destilacijom odvoji etil-alkohol. Destilatu se odredi gustina. Na osnovu toga rezultata iz tablice (Dodatak I), proita se procenat etil-alkohola. Reagensi: 1. natrijum-hlorid, p.a.
Praktikum
Pribor i posudje: erlenmajer sa bruenim zapuaem od 500 cm3 pipeta od 50 cm3 ill 100 cm3, Libigov kondenzator, balon za destilaciju od 500 cm3, hvata kapi (deflegmator), erlenmajer od 250 cm3 uronjen u au sa ledom, zapua sa tankom cevi, piknometar od 50 cm3. Postupak: Da bi se uklonila eterina ulja uzima se 100 g rakije u erlenmajer sa bruenim zapuaem od 500 cm3 i razblai sa 200 cm3 destilovane vode. Zatim se dodaje fino spraen natrijum-hlorid uz meanje, sve dok se ne pojave kapljice eterinog ulja ija se rasvorljivost smanjuje usled zasidavanja rastvora natrijum-hloridom. Smea se dobro promudka i ostavi da stoji 30 minuta. Za to vreme isplivaju kapljice eterinog ulja. Sada se paljivo prenese l00 g vodenog rastvora u izmeren balon za destilaciju (1) vodedi pri tome rauna da u pipetu ne udju kristali natrijum-hlorida kao i gornji sloj eterinog ulja. Balon treba da je izmeren ako se odredjuje ekstrakt pomodu gustine ostatka posle destilacije. Balon se spaja sa Libigovim hladnjakom (2) preko hvataa kapi (deflegmatora) (3) kao sto je pokazano na sl. 1.1. Destilat se hvata u izmeren erlenmajer (4) od 250 cm3, u koji je stavljeno 25 cm3 destilovane vode. Na erlenmajeru se nalazi zapua kroz koji prolazi donji kraj hladnjaka uronjen u vodu. Kroz zapua prolazi tanka savijena cev. Erlenmajer je uronjen u vodu sa ledom. Posto predestilie 2/3 do 3/4 rakije iz balona (1), erlenmajer (4) se meri i masa destilata dopuni destilovanom vodom do mase uzorka, tj. do mase erlenmajera i 100 g razblaene rakije. Ovako dobijenom destilatu se odreuje gustina a iz tablice 1 se proita procenat etil alkohola u razblaenoj rakiji. Zatim se ova vrednost pomnoi sa 3 i dobija procenat etil-alkohola u rakiji (mnoi se sa 3 poto je u poetku rada l00 g rakije razblaeno sa 200 g vode a za destilaciju je uzeto 100 g od ove koliine). Gustina se odredjuje kao to je opisano pod a).
Praktikum
Sadraj ekstrakta = (m1 - m) x 20 (g/dm3), gde je: m1 - masa porcelanske olje sa suvim ostatkom (g) , m - masa porcelanske olje (g).
b) Odreivanje ekstrakta posle destilacije Sadraj pravog ekstrakta u rakiji moe da se odredi ako se izmeri gustina ostatka posle destilacije etil-alkohola. Alkohol mora da se ukloni iz rakije, poto svojim prisustvom smanjuje gustinu, a time i sadraj pravog ekstrakta. Ekstrakt koji je odredjen preko gustine, bez predhodnog uklanjanja alkohola naziva se prividni ekstrakt rakije. Zbog toga za odredjivanje pravog ekstrakta rakije slui ostatak koji se dobija posie destilacije etil-alkohola iz rakije. Na osnovu dobijene vrednosti za gustinu proita se u tablici 2. (Dodatak I) koliina ekstrakta.
Praktikum
Pribor i posudje: piknometar od 50 cm3 balon za destilaciju od 500 cm3 Libigov hladnjak, hvata kapi, erlenmajer od 250 cm3 zapua sa staklenom cevi, pipeta od l00 cm3 merni sud od l00 cm3. Postupak: Prenese se l00 cm3 rakije u balon za destilaciju od 500 cm3 koji se spoji preko hvataa kapi za Libigov hladnjak, kao to je pokazano na sl. 1.2. Destilat se hvata u erlenmajer od 250 cm3 u kome se nalazi 25 cm3 destilovane vode. Na erlenmajeru se nalazi zapua kroz koji prolazi donji kraj hladnjaka uronjen u vodu. Kroz zapua prolazi tanka cev. Kad predestilie oko 2/3 do 3/4 rakije destilacija se prekine, destilat u erlenmajeru uva za odredjivanje isparljivih kiselina. Ostatak u sudu za destilaciju se prebaci u merni sud od 100 cm3, dopuni destilovanom vodom do crte, dobro promea i odredi gustina. Na osnovu vrednosti dobijene za gustinu iz tablice 2 se proita sadraj ekstrakta u 3 g/dm .
Praktikum
TEHNOLOGIJA PREHRAMBENIH PROIZVODA Pribor i posue: erlenmajer od 250 cm3, bireta od 50 cm3, pipeta od 50 cm 3, stalak sa klemom za biretu.
Praktikum
Postupak: U erlenmajer od 250 cm3 prenese se 50 cm3 rakije, razblai sa 100 cm3 destilovane vode i titrie sa 0.1M rastvorom NaOH uz indikator fenolftalein. Sadraj ukupnih kiselina u rakiji izraava se u gramima sirdetne kiselina na 1 dm 3 rakije: Isparljive kiseline = Gde je: V- cm3 rastvora natrijum hidroksida, M- molaritet rastvor natrijum-hidroksida, 60-molska masa sirdetne kiseline, (g) [ g/dm3 ]
Praktikum
10
Praktikum
11
Praktikum
Pri ispitivanju kvaliteta piva treba uzeti uzorke koji predstavljaju prosenu vrednost kvaliteta piva. Za analizu se uzima razliit broj uzoraka u zavisnosti od broja boca piva ili od broja buradi. Ako broj boca piva iznosi 100 uzima se jedna boca, ako broj boca iznosi 100 do 1000 uzimaju se dve boce, i ako broj boca iznosi 1000 do l000 uzimaju se tri boce za analizu. Kada broj buradi iznosi 2-10 uzima se iz dva bureta po 0,5 dm3, ako broj buradi iznosi 11 do 60 uzima se iz tri bureta po 0,5 dm3, a ako broj buradi iznosi 61 do 80 uzima se iz etiri bu- reta po 0,5 dm3 uzorka za analizu. Slavina bureta iz koje se uzorak uzima mora biti ista i sterilna kao i boce u kojima se uzima uzorak. Boce su od 500 cm3 i zatvaraju se istim prokuvanim zapuaem od plute. Analiza uzorka treba da se izvri odmah po uzimanju uzorka, a moe se uvati najdue 35 asova na temperaturi od 4C. Priprema uzoraka za analizu: Kod skoro svih anallza piva mora se uklonitl ugljendioksid iz uzorka. Zato se uzorak za analizu priprema na slededi nain: Pribor i posue: Erlenmajer od 1000 cm3, vodeno kupatilo. Postupak: Erlenmajer od l000 cm3 napuni se pivom do 1/3 zapremine i zagrejena vodenom kupatilu do 25C, a kada se odredjuje sadraj klseline do 40C. Zagrejani erlenmajer se zatvori dlanom i snano mudka. Ugljen-dioksid izlazi ako se povremeno dlan podigne. Kada se vie ne oseda pritisak od osloboenog ugljen-dioksid, mudkanje se prekida. Tada se smatra da je uzorak pripremljen za dalji rad.
12
Praktikum
13
TEHNOLOGIJA PREHRAMBENIH PROIZVODA c- procenat alkohola u destilatu Zatim se odredi procenat alkohola u pivu:
Praktikum
14
Praktikum
15
Praktikum
16
Praktikum
17
Praktikum
Ako vino sadri vie od 10% (zapr.) alkohola dozvoljeni sadraj isparljivih kiselina se povedava i to za bela vina 0,06 g/dm3, a za crna vina 0,07 g/dm3 za svaki procenat alkohola iznad 10% (zapr.) alkohola. sadraj suvog ekstrakta bez edera treba da iznosi kod belih vina najmanje 14,5 g/dm3, kod ruiastih vina najmanje 16 g/dm3 i kod crnih vina najmanje 17 g/dm3. Uzimanje uzorka Uzimanje uzorka za analizu vina zavisi od pakovanja. Ako se uzorak vina uzima iz buradi velikih dimenzija, uzima se sa vrha, sredine i dna. Kod vina pakovanih u boce uzimaju se za analizu najmanje 2 boce. Uzorci iste vrste vina koji su uzeti iz razliitih pakovanja dobro se izmeaju u jednom istom sudu. Za analizu se uzima 1 l i uva se na temperaturi od 15C.
18
Praktikum
19
Praktikum
Isparljive kiseline = Gde je: V- cm3 standardnog rastvora NaOH, M- molaritet rastvora NaOH, 0,06 - masa 1/1000 mola sirdetne kiseline, (g) .
[ g/dm3]
Ako je sadraj isparljivih kisellna vedi od 2 g/dm3 uzima se 25 cm3 vina za ispitivanje.
20
Praktikum
Odreivanje ukupnih kiselina Sadraj ukupnih kiselina u vinu odredjuje se titracijom sa rastvorom natrijumhidroksida uzorka vina iz koga je predhodno uklonjen ugljen-dioksid, kao to je opisano u vebi kod ispitivanja piva. Za analizu se uzima 25 cm3 vina, a titracija se izvodi 0.25 M rastvorom natrijumhidroksida. Kraj titracije se odredjuje fenolftalein hartijom. Sadraj ukupnih kiselina u vinu se izraava u gramima vinske kiseline na 1 dm3 vina prema slededera obrascu: Ukupne kiseline=
gde je: V - cm3 standardnog rastvora NaOH, M - molaritet rastvora NaOH, 0,075 - masa 1/2 x 1/1000 mola vinske kiseline.
21
Praktikum
22
Praktikum
Postupak: U 100 ml vina stavi se 2-3 grama aktivnog uglja kojim se uklanjaju bojene, taninske, pektinske i druge reduktivne materije iz vina. Po dodatku uglja vino povremeno dobro mudkati i zatim ostaviti nekoliko asova. Zatim se profiltrira preko filter papira da se dobije potpuno bezbojan i bistar filtrat koji se dalje koristi za analizu. Dobijeni filtrat se stavlja u biretu iz kojeg de se kasnije dodavati u vrud Felingov rastvor. U erlenmajer od 50 ml stavlja se 110 ml smee Felingovog, rastvora koji je plave boje usled prisustva CuS04 . Erlenmajer se dri pomodu tipaljke na reou na kome se rastvor zagreje do kljuanja. Kada prokljua, rastvoru iz birete se postepeno dodaje filtrat (obezbojeno vino), s tim to se temperatura Felingovog rastvora stalno odrava oko take kljuanja. Plava boja se postepeno gubi usled redukcije bakra i stvaranja crvenog taloga kuprooksida (Cu20). Filtrat se dodaje sve dok poslednji tragovi plave boje nestanu, to je znak da je Felingov rastvor redukovan. Rastvor iznad crvenog taloga treba da bude bezbojan, a uta boja rastvora je znak da je dodat viak edera. Koliina edera u vinu se izraunava na slededi nain: l ml Felingovog rastvora oksidie 0,005 grama edera 10 ml Felingovog rastvora oksidie 0,05 grama edera. Ako je za redukciju 10 ml Felingovog rastvora utroeno /a/ ml filtrata (vina), onda se koliina edera izraunava po obrascu: a : 0,05 = 1000 : x, Gde je: x - koliina edera u gr/1 a - utroak filtrata (vina) u ml za redukciju 10 ml Felingovog rastvora
23
Praktikum
24
TEHNOLOGIJA PREHRAMBENIH PROIZVODA Pribor: bireta od 50 ml, pipete od 50 ml, 20 ml, 10 ml i 5 ml, erlenmajer od 250 ml sa lifovanim zatvaraem. Reagensi: 0.02M rastvor joda(J2), 1M rastvor NaOH, rastvor sumporne kiseline 1:4, 1% rastvor skroba.
Praktikum
Odreivanje slobodnog SO2 U erlenmajer od 250 do 300 ml stavi se 50 ml vina, zatim se doda 10 ml H 2S04(1 : 4) i 3 ml 1% skroba. Sumporna kiselina se koristi zbog intenzivnije oksidacije u kiseloj sredini, a skrob slui kao indikator. Zatim se vri titracija sa 0.02 M rastvorom joda do pojave modrolaviaste boje. X=a 12,8
X = koliina slob.SO2 u mg/1 a = ml utroenog rastvora 0.02 M J2 12,8 = faktor za preraunavanje koji se dobija na osnovu gramekvivalenta joda i sumpordioksida. 126,9 g J2 oksidie 32 g SO2(normalni rastvor) 2,5 g J2 oksidie 0,64 g SO2(0.02 M rastvor) 1 ml 0.02 M J2 oksidie 0,64 mg SO2 Poto se titrie 50 ml vina vrednost 0,64 se preraunava na litar mnoenjem: 20 0,64 = 12,8
Odreivanje ukupnog SO2 U erlenmajer sa lifovanim zatvaraem se stavi 50 ml vina, a zatim se doda 25 ml 1 M rastvora NaOH i ostavi da stoji 10 minuta. NaOH stvara alkalnu sredinu u kojoj se vezani SO 2 oslobaa i posle pomenutog vremena sav se nalazi u slobodnom obliku. Zatim se dodaje 15 ml rastvora H2SO4 i 3 ml 1% rastvora skroba.Titracija se vri istim rastvorom joda do pojave modroplaviaste boje. Ukupni SO2 se izraunava na isti nain kao i slobodni SO2. X = b 12,8 b = ml 0.02 M J2
25
Praktikum
26
Praktikum
U platinsku ili porcelansku olju, koja je prethodno izmerena na vagi, stavi se 10 ml vina. Uparavanje se vri na vodenom kupatilu. Zatim se olja stavi u elektrinu ped za arenje gde je temperatura u poetku oko 200 C a posle se temperatura povedava do 500 C. Kada se sadraj potpuno ugljenie, olja se izvadi pa se u nju sipa 5 ml destilovane vode, tenost se upari na vodenom kupatilu i ostatak zagreva na umerenoj temperaturi. Temperatura se ponovo povedava do 500C.arenje se vri dok sav pepeo potpuno pobeli, to je znak potpune mineralizacije. Izuzetno, pepeo moe biti crvenkaste ili smee boje ako sadri vedi koliinu gvoa ili bakra. Posle hlaenja u eksikatoru, olja sa pepelom se izmeri. Merenje treba vriti brzo jer je pepeo jako higroskopan pa moe delimino upiti vlagu. Oduzimanjem teine prazne olje dobija se teina pepela u 10 ml vina. Dobijena vrednost se mnoi sa 100 i dobija se koliina pepela u gramima po litru vina(g/l). Bela vina koja se nalaze u prometu moraju imati najmanje 1,1 g pepela po litru vina, ruiasta 1,4, a crna vina 1,6 g/1. Ako je koliina pepela manja postoji sumnja da je vino falsifikovano, pa je potrebno izvriti detaljnu analizu radi donoenja odgovarajudeg zakljuka.
27
Praktikum
28
Praktikum
Postupak: U odmernu tikvicu od 50 ml stavi se 25 ml vina i doda 10 ml 1M NaOH, ime se stvara alkalna sredina u kojoj je taloenje polifenolnih materija bre i potpunije. Radi taloenja polifenola dodaje se 5 ml zasidenog rastvora olovo-acetata i ostavi da stoji 10 minuta uz povremeno mudkanje. Potrebna koliina olovo-acetata zavisi od bogatstva vina u polifenolnim materijama (vina sa vie ovih materija zahtevaju vie reaktiva i obratno). Talog koji se obrazuje je pahuljiaste strukture i modroplaviaste boje. Posle toga se dodaje 5 ml zasidenog rastvora natrijum-sulfata, kojim se taloi viak olovo-acetata pri emu se stvara i beli talog PbSO4. Tikvica se dopuni destilovanom vodom do marke, promudka se i filtrira. Dobijeni filtrat treba da bude potpuno bezbojan i bistar. Titracija sa KmnO4 se vri na slededi nain: u au od 2 1 stavi se litar destilovane vode u koju se zatim doda 10 ml konc, H2SO4 radi zakieljenja, 50 ml rastvora indigo-karmina i 20 ml filtrata (to odgovara koliini vina od 10 ml). Tenost u ai je intenzivno plave boje zbog prisustva indigokarmina. Iz birete se dodaje postepeno 0.1 M rastvor KMnO4 do pojave zlatno ute boje. Za sve vreme titracije tenost u ai se mea staklenim tapidem. Ovom titracijom se vri oksidacija indigokarmina koji se lako oksidie u kiseloj sredini. Utroak rastvora KMnO4 se zabelei. Zatim se vri druga titracija na isti nain, samo to se umesto filtrata u au stavi 10 ml vina. Ostali reaktivi se dodaju u istim koliinama. Ovom titracijom se vri oksidacija indigo karmina i polifenolnih materija vina pa de utroak ratvora KMnO 4 biti vedi. Titracija se isto vri do pojave zlatno ute boje. Utroak KMnO4 se zabelei. Na osnovu razlike u utroku KMnO4 izraunava se koliina ukupnih polifenolnih materija. Poto polifenolne materije vina sainjava vedi broj komponenata to se njihova ukupna koliina mora izraziti u jednoj od njih, u ovom sluaju se one izraavaju u obliku galotanina. Koliina ukupnih polifenolnih materija u g galotanina u litru vina i izraunava se po obrascu: X=(a - b) 0,417 a = utrosak 0.1M KMnO4 u ml za oksidaciju indigo karmina i polifenola iz 10 ml vina b = utroak 0.1M KMnO4 u ml za oksidaciju indigo karmina i vina iz kojeg su uklonjene polifenolne materije 0,417 faktor a preraunavanje galotanina u g/1 vina
29
Praktikum
Kod proizvoda pakovanih u cisterne, komore, itd., uzorak se uzima iz svake cisterne, komore u tri primerka i zatvara u zavisnosti od proizvoda. Od tri uzeta uzorka jedan se alje na ispitivanje ovladenoj laboratoriji za proizvodnju, drugi se ispituje u fabrikoj laboratoriji a tredi uzorak se uva za specijalnu kontrolu.
30
Praktikum
Veba 16. Odreivanje stepena bubrenja suenog voa i povra Sueno vode i povrde se obino prilikom bubrenja ne vrada na svoju prvobitnu zapreminu, pa je zbog toga potrebno odrediti stepen bubrenja, koji zavisi od svojstva sirovine,a posebno od njene zrelosti. Kao stepen bubrenja uzima se sposobnost bubrenja 10 gr. suenog proizvoda u toku 24 asa. Postupak: Isitni se 2 gr. suenog proizvoda i prelije sa 50 cm3 destilovane vode (u ai od 100 3 cm ), pokrije sahatnim staklom i ostavi na sobnoj temperaturi 24 asa. Filtriranje nabubrelog proizvoda se izvodi u vakumu preko izmerenog Bihnerovog levka sa filter papirom. Posle zavrenog filtriranja levak se zapui i pod vakuumom se isisava tenost iz levka u toku 2 min. Zatim se izmeri masa levka sa nabubrelim proizvodom. Stepen bubrenja se izraunava po slededem obrascu: Stepen bubrenja= gde je: c- masa levka sa nabubrelim proizvodom posle filtriranja u gr. a-masa suvog levka i filter papira u gr. b- masa osuenog proizvoda ( 2 gr ) i vode zaostale na levku i filter papiru (empirijski naeno 1 gr ). Ok- masa uzorka uzetog za analizu.
31
Praktikum
Posuda za suenje se sui najmanje 1 sat na temperaturi 105C, ohladi u eksikatoru i izmeri. U odmerenu posudu stavi se 3-5 g uzorka, poklopi i izmeri. Posudica sa uzorkom i koso postavljenim poklopcem, stavlja se u sunicu i sui 1 sat na temperaturi od 105C, nakon ega se hladi u eksikatoru i meri na analitikoj vagi. Postupak ponavljati do konstantne mase. Izraunavanje:
Gde je: Sm-sadraj suve materije (%) m- masa uzorka (g) rn1- masa posudice (g) m2- masa posudice i suenog uzorka (g)
32
TEHNOLOGIJA PREHRAMBENIH PROIZVODA Veba 18. Odreivanje ukupnog pepela ( kod suvog voa )
Praktikum
Pripremljeni uzorak ( kod proizvoda sa vedim sadrajem vode uzima se 10g a kod vrstih i suvih 5g ) prenese se u iareni, ohlaeni i izmereni lonid. Pre spaljivanja, potrebno je ispariti vodu da bi se spreili gubici uzrokovani burnim komeanjem pri naglom spaljivanju. arenje se vri na temperaturi od 525C dok pepeo ne postane beo. Sadraj ukupnog pepela izraunava se po formuli:
Gde je: x- ukupni pepeo (%) m- masa uzorka (g) m1- masa praznog iarenog lonida (g) m2- masa lonida sa pepelom
33
Praktikum
Kiselost proizvoda od voda potie od (limunske, jabune, vinske, dilibarne, oksalne kiseline), zatim od taninskih i pektinskih materija, koje takoe reaguju kiselo, i od vinske, limunske, mlene i jabune kiseline koje se mogu dodavati u procesu proizvodnje. Prirodne vodne kiseline nalaze se u vodnom soku kao slobodne kiseline ili vezane u obliku soli. Odreivanje slobodne kiselosti titracijom uz fenolftalein Pribor i posue: sahatno staklo, tikvica od 250 cm3 , vodeno kupatilo, pipeta, erlenmajer od 250cm3 (2 kom.) bireta. Reagensi: natrijum-hidroksid 0.1M rastvor, fenolftalein 1% rastvor u etanolu . Postupak: Izmeri se 20gr uzorka i prenese u odmernu tikvicu od 250cm 3 . Dolije se destilovanom vodom do oko 3/4 zapremine, dobro se promea i zagreva na vodenom kupatilu do 80C. Ostavi se da stoji oko pola asa uz povremeno mudkanje, zatim ohladiti rastvor pod esmom do sobne temperature. Dopuni se destilovanom vodom do crte i ostavi da se slegne. Pripremljeni rastvor filtrira se kroz suvi, naborani filter papir u suvi sud, 50cm3 filtrata pipetira se u erlenmajer od 250cm3, doda 3-5 kapi 1% rastvora fenolftaleina i titrie O.1M rastvorom natrijum-hidroksida do jasnoruiaste boje. Kada se ispituju vodni sokovi, odnosno sirupi koji ne sadre u vodi nerastvorne materije, izmereni ostatak razblai se destilovanom vodom do 250 cm 3, dobro se izmea i u alikvotnom delu rastvora odreuje kiselost. Ukupni sadraj kiseline izraava se u g/100 ili u g/100 cm3. Kiselost =
Gde je: A-broj cm3 rastvora O.1M NaOH utroenih za titraciju, F -faktor molariteta O.IM rastvora NaOH. Ok-odmerena koliina ispitivanog uzorka (gr), K -koliina kiseline u gr ekvivalentna 1 cm3 O.1M NaOH koja iznosi:
34
Praktikum
-za jabunu kiselinu -za limunsku kiselinu -za sirdetnu kiselinu -za vinsku kiselinu -za mlenu kiselinu
35
Praktikum
36
Praktikum
Veba 20. Odreivanje rastvorljivih sastojaka u gumenim bombonama Metoda se zasniva na mehanikom tretiranju gumenih bombona u toploj vodi, pri emu se rastvorljivi sastojci odstrane, a nerastvorljivi, posle ispiranja i suenja, mere. Postupak U prethodno osuenu i izmerenu au od 150 cm 3 sa staklenim tapidem odmeri se 10 g ( 0,1 g) uzorka. Doda se 50 cm3 umereno tople destilovane vode i uzorak gnjei 40 60 sekundi. Voda se dekantira a postupak ispiranja ponovi na isti nain 15 puta. Posle zavrenog ispiranja, aa sa tapidem i nerastvorljivim sastojcima se sui 4 sata u sunici na 105C, a zatim ohladi i meri. Izraunavanje: Koliina rastvorljmvih sastojaka se izraunava po formuli: RS = 100-NS, NS=(a/c) l00 gde je: RS - koliina rastvorljivih sastojaka u %, NS koliina nerastvorljmvih sastojaka u % , a masa nerastvorljivih sastojaka u g, c masa uzorka uzetog za analizu u g.
37
Praktikum
Veba 21. Odreivanje natrijum-hlorida u trajnom pecivu po Moru Sadraj natrijum-hlorida u raznim vrstama peciva iznosi 1,0-1,5%. On se odreuje ili u rastvoru pepela ili u vodenom ekstraktu uzorka. Najede se radi metodom po Moru, po kojoj se natrijum-hlorid ekstrahuje vodom iz proizvoda, a zatim titrie rastvorom srebronitrata. Reagensi: Kalijum-hromat, zasiden rastvor, Srebro-nitrat, 0,1 M rastvor, Natrijum-hidroksid, 0,1 M rastvor, Natrijum-hidroksid, 0,01 M rastvor. Postupak: Izmeri se 2 g usitnjenog uzorka, sa tanodu 0,1 mg i prenese u odmernu tikvicu od 3 100 cm . Doda se 30 40 cm3 destilovane vode i ostavi na kljualom vodenom kupatilu 15 min. Posle hlaenja se dopuni do oznake i filtrira. Odatle se pipetom uzme 25 cm 3 bistrog filtrata i prenese u erlenmajer od 100 cm3. Ako filtrat reaguje kiselo (lakmus-proba), treba ga oprezno neutralisati 0,01 M rastvorom natrijum-hidroksida. Filtratu se dodaju dve kapi indikatora (kalijum-hromat) i titrie rastvorom srebro-nitrata dok se ne pojavi crvenkasta boja. Izraunavanje: Natrijum-hlorid= Gde je : a- zapremina utroenog rastvora srebro nitrata u cm3, Ok- odmerena koliina uzorka u g., 1 cm3 0,1 M AgNO3 je ekvivalentan sa 0.0058 g NaCl 100
38
Praktikum
Dodatak
39
Praktikum
( Po
0,9999 8 7 6 5 4 3 2 1 0 0,9989 8 7 6 5 4 3 2 1 0 0,9979 8 7 6 5 4. 3 2 1 0 0,9969 8 7 6 5 0,9964 3 2 1 0 0,9959 8 7 6 0,06 0,11 0,16 0,21 0,27 0,32 0,37 0,43 0,48 0,53 0,59 0,64 0,70 0,75 0,80 0,86 0,91 0,96 1,01 1,07 1,13 1,18 1,24 1,29 1,34 1,40 1,45 1,51 1,56 1,62 1,67 1,73 1,78 1,83 1,89 1,94 2,00 2,06 2,11 2,17 2,22 2,28 2,34 2,40
5 4 3 2 1 0 0,9949 8 7 6 5 4 3 2 1 0 0,9939 8 7 6 5 4 3 2 1 0 0,9929 8 7 6 5 4 3 2 1 0 0,9919 8 7 6 5 2,45 2,50 2,56 2,62 2,68 2,73 2,79 2,85 2,91 2,97 3,02 3,08 3,14 3,20 3,26 3,32 3,37 3,43 3,49 3,55 3,61 3,67 3,73 3,79 3,85 3,91 3,97 4,03 4,09 4,15 4,21 4,27 4,34 4,40 4,46 4,52 4,58 4,64 4,70 4,76 4,82 4,88 4,94
Etanol Zaprem. %
3,09 3,16 3,23 3,30 3,37 3,44 3,52 3,59 3,66 3,73 3,80 3,87 3,95 4,02 4,10 4,17 4,24 4,32 4,39 4,47 4,54 4,62 4,69 4,76 4,84 4,91 4,99 5,06 5,14 5,21 5,29 5,36 5,44 5,51 5,59 5,67 5,74 5,82 5,89 5,97 6,04 6,12 6,19
g u 100 m3
2,44 2,49 2,55 2,61 2,66 2,72 2,78 2,83 2,89 2,94 3,00 3,06 3,12 3,17 3,23 3,29 3,35 3,41 3,47 3,52 3,58 3,64 3,70 3,76 3,82 3,87 3,93 3,99 4,14 4,11 4,17 4,23 4,29 4,35 4,41 4,47 4,53 4,59 5,65 4,71 4,77 4,83 4,89
4 3
40
Praktikum
%
1 0 0,9819 8 7 6 5 4 3 2 1 0 0,9809 8 7 6 5 4 3 2 1 0 0,9799 8 7 6 5 4 3 2 1 0 0,9789 8 7 6 5 4 3 2 1 0 0,9779 8 7 11,15 11,22 11,29 11,37 11,44 11,51 11,59 11,66 11,73 11,81 11,88 11,95 12,03 12,10 12,18 12,25 12,33 12,41 12,48 12,55 12,63 12,70 12,77 12,86 12,93 13,01 13,08 13,16 13,24 ' 13,31 13,39 13,47 13,54 13,61 13,69 13,77 13,84 13,92 14,00 14,08 14,16 14,23 14,31 14,39 14,46
Zaprem. g u 100 % m3
13,84 13,93 14,02 14,11 14,20 14,29 14,38 14,47 14,56 14,65 14,74 14,83 14,92 15,01 15,10 15,19 15,29 15,38 15,47 15,56 15,65 15,74 15,84 15,93 16,02 16,11 16,20 16,30 16,39 16,48 16,58 16,67 16,76 16,85 16,95 17,04 17,13 17,23 17,32 17,41 17,51 17,60 17,70 17,79 17,88 10,92 10,99 11,06 11,14 11,21 11,28 11,35 11,42 11,49 11,57 11,64 11,71 11,78 11,85 11,92 12,00 12,07 12,14 12,21 12,29 12,36 12,43 12,50 12,58 12,65 12,72 12,79 12,87 12,94 13,01 13,09 13,16 13,23 13,30 13,38 13,45 13,45 13,60 13,67 13,74 13,82 13,89 13,97 14,04 14,12 6 5 4 3 2 1 0 0,9769 8 7 6 5 4 3 2 1 0 0,9759 8 7 6 5 4 3 2 1 0 0,9749 8 7 6 5 4 3 2 1 0 0,9739 8 7 6 5 4 3 2 14,54 14,62 14,69 14,77 14,85 14,93 15,01 15,08 15,16 15,24 15,32 15,40 15,47 15,54 15,62 15,70 15,78 15,85 15,93 16,01 16,08 16,16 16,23 16,31 16,39 16,46 16,54 16,61 16,69 16,77 16,85 16,92 16,99 17,07 17,15 17,23 17,30 17,38 17,46 17,53 17,61 17,69 17,77 17,84 17,93
Zaprem. %
17,98 18,07 18,16 18,26 18,35 18,45 18,54 18,63 18,73 18,82 18,91 19,01 19,10 19,19 19,28 19,38 19,47 19,56 19,66 19,75 19,84 19,93 20,02 20,12 20,21 20,30 20,39 20,48 20,57 20,67 20,76 20,85 20,94 21,03 21,13 21,22 21,31 21,41 21,50 21,59 21,68 21,78 21,87 21,96 22,06
g u 100 m3
14,19 14,27 14,34 14,42 14,49 14,57 14,64 14,71 14,79 14,86 14,93 15,01 15,08 15,15 15,22 15,30 15,37 15,44 15,52 15,59 15,66 15,74 15,81 15,88 15,96 16,03 16,10 16,16 16,25 16,32 16,39 16,47 16,54 16,61 16,68 16,76 16,83 16,90 16,97 17,05 17,12 17,19 17,26 17,34 17,41
Etanol Zaprem. %
26,14 26,23 26,31
g u 100 m3
20,64 20,71 20,77
41
Praktikum
26,40 26,48 26,57 26,65 26,82 Zaprem. 26,91 % 33,29 33,36 33,44 33,51 33,58 33,66 26,99 27,07 27,16 27,24 27,32 27,41 27,49 27,57 27,66 27,74 27,83 27,91 27,99 28,08 28,16 28,24 28,32 28,41 28,49 28,57 28,65 28,73 28,82 28,90 28,98 29,06 29,15 29,23 29,31 29,39 29,47 29,55 29,63 29,71 29,79 26,74 20,84 20,91 20,97 21,04 21,18 g u 100 21,24 m3 21,11
18,45 22,69 Etanol 18,53 22,78 18,61 22,88 Zaprem. % 18,68 % 22,97 18,76 18,83 18,91 18,98 19,06 19,14 19,21 19,29 19,36 19,44 19,51 19,58 19,66 19,73 19,81 19,88 19,96 20,03 20,11 20,18 20,25 20,32 20,40 20,47 20,54 20,62 20,69 20,76 20,84 20,91 20,98 21,06 21,13 21,20 21,27 29,87 29,94 30,02 30,10 30,18 30,26 23,06 23,15 23,24 23,33 23,42 23,51 23,60 23,69 23,78 23,87 23,96 24,04 24,13 24,22 24,31 24,40 24,49 24,58 24,67 24,75 24,84 24,93 25,02 25,10 25,19 25,28 25,36 25,45 25,54 25,63 25,71 25,80 25,89 25,97 26,06
6 5 4 3 2 1
21,31 26,28 21,38 26,34 21,44 26.39 21,51 26,45 21,57 26,51 21,64 26,57 21,70 21,77 21,84 21,90 21,97 22,03 22,10 22,16 22,23 22,29 22,36 22,42 22,49 22,55 22,62 22,68 22,74 22,81 22,87 22,94 23,00 23,07 23,13 23,19 23,26 23,32 23,38 23,45 23,51
5 0,9644 3 2
42
Praktikum
33,73 33,80 33,88 33,95 34,02 34,09 34,16 34,23 34,31 34,38 34,45 34,52 34,59 34,66 34,73 34,80 34,88 34,95 35,02 35,09 35,16 35,23 35,30 35,37 35,44 35,51 35,58 35,65 35,72 35,78 35,85 35,92 35,99 36,06 36,13 36,20 36,27 36,34 36,40 26,63 26,68 26,74 26,80 26,86 26,91 26,97 27,02 27,08 27,14 27,19 27,25 27,30 27,36 27,41 27,47 27,53 ,27,58 27,64 27,69 27,75 27,81 27,86 27,92 27,97 28,03 28,08 28,14 28,19 28,25 28,30 28,36 28,41 28,47 28,52 28,58 28,63 28,68 28,74
1 0 0,9549 8 7 6 5 4 3 2 30,20 30,26 30,32 30,37 30,43 30,49 30,55 30,61 30,67 30,72
Etanol Zaprem. % %
36,47 36,54 36,61 36,67 36,74 36,81 36,87 36,94 37,01 37,07
g u 100 m3
28,79 28,84 28,89 28,95 29,00 29,05 29,11 29,16 29,21 29,27
6 5 4 3 2 1 0 0,9499 8 7
Etanol %
32,79 32,85 32,90 32,96 33,01 33,07 33,12 33,18 33,24 33,29
Zaprem. %
39,42 39,48 39,54 39,61 39,67 39,73 39,79 39,86 39,92 39,98
g u 100 m3
31,11 31,16 31,21 31,26 31,31 31,36 31,41 31,46 31,51 31,56
43
Praktikum
40,04 40,11 40,17 40,23 40,29 40,35 31,61 31,66 31,71 31,75 31,80 31,85 31,90
37,34
g u 100 29,63 m3
29,69 33,29 29,74 33,33 29,79 33,38 29,84 33,42 29,90 33,47 29,95 33,52 30,00 33,56 30,05 33,61 30,10 33,66 30,16 33,70 30,21 33,75 30,26 33,79 30,31 30,37 30,42 30,47 30,52 30,57 30,62 30,67 30,72 30,77 30,82 30,87 30,91 30,96 31.01 31,06
Etanol 33,57
33,62 33,68 33,73 37,59 33,79 37,65 33,84 37,70 33,90 37,75 33,96 37,80 34,01 37,85 34,06 37,90 34,12 37,95 34,17 38,00 34,23 38,05 34,28 38,10 34,33 38,15 34,39 34,44 34,49 34,55 34,60 34,66 34,71 34,76 34,82 34,87 34,92 34,98 35,03 35,09 35,14 35,19
33,52
Zaprem. 40,42 %
40,48 44,76 40,54 44,82 40,60 44,88 40,67 44,93 40,73 44,99 40,79 45,04 40,85 45,10 40,91 45,15 40,97 45,21 41,03 45,27 41,09 45,32 41,15 . 45,38 41,21 41,27 41,33 41,39 41,45 41,51 41,57 41,63 41,69 41,75 41,81 41,87 41,93 41,99 42,05 42,11
31,95 35,34 32,00 35,38 32,05 35,42 32,10 35,46 32,15 35,50 32,30 35,55 32,35 35,60 32,29 35,65 32,34 35,69 32,39 35,73 32,44 35,78 32,48 35,82 32,53 32,58 32,63 32,67 32,72 32,77 32,82 32,86 32,91 32,96
g u 100 m3
44
Praktikum
45,43 45,49 45,54 45,60 45,65 45,61 45,77 45,82 45,88 45,93 45,99 46,04 46,10 46,15 46,21 46,26 46,32 46,37 46,43 46,48 46,54 36,59 46,64 46,70 46,75 46,80 46,86 46,91 46,97 47,02 47,07 47,13 47,18 35,86 35,91 35,95 35,99 36,04 36,08 36,13 36,17 36,21 36,26 3^,30 36,34 36,39 36,43 36,47 36,52 36,56 36,60 36,64 36,69 36,73 36,77 36,81 36,86 36,90 36,94 36,98 37.03 37,08 37,11 37,15 37,20 37,24
1 0 0,9369 8 7 6 5 4 3 2 1 0 0,9359 8 7 6 5 4 39,86 39,91 39,96 40,01 40,06 40,10 40,15 40,20 40,25 40,30 40,35 40,40 40,45 40,49 40,54 40,59 40,64 40,69
Etanol Zaprem. % %
47,23 47,29 47,34 47,40 47,45 47,50 47,56 47,61 47,66 47,71 47,77 47,82 47,87 47,92 47,98 48,03 48,08 48,13
g u 100 m3
37,28 37,32 37,37 37,41 37,45 37,49 37,53 37,5.8 37,62 37,66 37,70 37,74 37,79 37,83 37,87 37,91 37,95 38,00
6 5 4 3 2 1 0 0,9319 8 7 6 5 4 3 2 1 0 0,9399
Etanol %
42,05 42,09 42,14 42,19 42,24 42,29 42,34 42,39 42,43 42,48 42,53 42,58 42,63 42,68 42,72 42,77 42,82 42,87
Zaprem. %
49,59 49,64 49,69 49,75 49,80 49,85: 49,90 49,95 50,00 50,05 50,11 50,16 50,2] 50,26 50,31 50,36 50,41 50,47
g u 100 m3
39,15 39,19 39,23 39,27 39,13 39,35 39,39 39,43 39,47 39,51 39,56 39,60 39,64 39,68 39,72 39,76 39,80 39,84
45
Praktikum
50,52 50,57 50,62 50,67 50,72 50,77 50,82 50,87 50,92 50,97 51,02 51,07 51,12 51,18 51,23 ' 51,28 51,33 51,38 51,43 51,48 51,53 51,58 51,63 51,68 51,73 51,78 51,83 39,88 39,92 39,96 40,00 40,04 40,08 40,12 40,16 40,20 40,24 40,28 40,32 40,36 40,40 40,44 40,48 40,52 40,56 40,60 40,64 40,68 40,72 40,76 40,80 40,84 40,88 40,92
46