Professional Documents
Culture Documents
Polimerni materijali
polimerne osnove polimerizata dodataka radi poboljanja svojstava poboljavaju preradbena svojstva polimera i uporabna svojstva gotovog proizvoda sastoje od ponavljajuih jedinica monomera povezanih kovalentnim vezama
makromolekule
prirodni i sintetiki
prirodni
Polimerni materijali
sintetiki
1. 2. 3. 4. 5.
Polimerni materijali
1. 2.
nedostaci mehanika svojstva slaba stabilnost polimera prema djelovanju temperature tj. toplinske otpornosti i gorenja degradirajuih agensa kemijska promjena do razgradnje polimera (promjene u strukturi) izmjena polimernih svojstava tzv. starenje polimera 1. deformacija materijala 2. pojava sitnih pukotina na povrini 3. izluivanje pigmenata 4. promjena boje
Polimerni materijali
plastine mase
elastomere
termoplaste
dovoenjem temperature postaju plastini i prelaze u talinu hlaenjem ponovo prelaze u krutinu, pri emu im se ne mijenjaju svojstva (linearna i razgranuta struktura molekula)
Polimerni materijali
duroplaste
termoplasti i duroplasti = vrsta (kruta) plastika pri sobnoj T su u vrstom stanju na sobnoj T su elastini i mogu se deformirati
Elastomeri
Plastine mase
sintetiki polimeri plastini tijekom prerade, ali kasnije otvrdnu i zadravaju taj oblik
izrada posua, cijevi, dijelova raznih ureaja, zupanici, brtvila i ventili mogu zamijeniti mnoge prirodne materijale (koa, staklo, drvo, porculan, kovine i razne tekstilne sirovine)
Plastine mase
polimeri
graa monomeri polimerizacija ime ispred imena monomera doda se prefiks poli
Plastine mase
Punila
poboljanje prerade i mehanikih svojstava plastike snienje cijene proizvoda anorganska punila
anorganske soli i oksidi (CaCO3, MgCO3, CaO i ZnO) vlaknastog porijekla staklena vlakna
drveno brano i plastini otpad vlaknastog porijekla prirodna i sintetika vlakna
organska punila
Plastine mase
Plastifikatori
esteri vievalentnih alkohola s ftalnom i adipinskom kiselinom sprjeavaju meusobna diplo-dipol interakcije izmeu molekula polimera snienje talita osnovnog polimera, a time i T prerade sprjeavaju razgradnju polimera tj. proces starenja UV stabilizatori (djelovanje svjetla)
Stabilizatori
Plastine mase
Usporivai gorenja
poboljanje otpornosti plastike na gorenje negorivi ili samogorivi organski spojevi - na osnovi P i halogena anorganski spojevi dodaju se pri bojenju cijele mase organska i anorganska
Bojila
Plastine mase
Maziva
spreavaju lijepljenje gotovih plastinih proizvoda za matrice i kalupe u kojima se oblikuju mineralna i biljna ulja, stearin, parafin ili voskovi
Termoplasti
zagrijavanjem omekaju i mijenjaju fizikalno stanje i prelaze iz krutine u talinu proizvode se u tekuem, kaastom i vrstom stanju otpornost na djelovanje najveeg broja kemikalija polietileni, polipropileni, polistirol, PVC i poliakrilati Polietilen
visokotlanim postupkom PENG - specifina razgranata struktura niskotlanim postupkom PEVG - linearna struktura
Termoplasti
linearni polietilen je ilaviji, otporniji na niske T, ima veu zateznu vrstou i tvrdou i krutost u odnosu na razgranani polimer
Polistiren (PS)
polimerizacija stirena bezbojna masa ili razliito obojena razna imena i obici zrnca, ploa, cijevi veoma dobar izolator
Termoplasti
potpuno otporan na vodu, prilino na alkalije i halogene kiseline, reducirajue i oksidirajue agense slabo otporan na organska otapala i djelovanje suneva svijetla relativno dobra mehanika svojstva, ali je lomljiv pri sobnoj T i ima vrlo slabu udarnu toku zapaljiv je raznovrsna biuterija, folije, razni dijelovi, industrija lakova, kao spuvasti materijal (stiropor)
Termoplasti
Polivinilklorid (PVC)
sadri 55% klora fini prah bijele boje, bez mirisa, netopiv u vodi i mnogim organskim otapalima, otporan prema kiselinama i luinama PVC prah + stabilizator + omekiva + boja = tvrdi PVC
izrada ploa, cijevi, raznih profila na specijalnim preama oblaganje dijelova naprava i vodova u kemijskoj i prehrambenoj industriji
Termoplasti
PVC + punila = proizvod za oblaganje podova nakandno kloriranje PVC (65% klora)
sirovina za izradu filmova, lakova i vlakana (PC vlakna ribarske mree, uad za brodove, platna za filtre)
Termoplasti
Poliakrilati
skupina akrilnih smola polimerizacija estera akrilne i metakrilne kiselina otapaju ih aromatski i klorirani ugljikovodici postojani prema svjetlu, toplini i starenju dobra mehanika svojstva, lijep sjaj povrine, veliku tvrdou i dobra svojstva ilavosti otporni prema vodi, alkalijama i slabim kiselinama izrada tipki na pisaim strojevima, u optikoj industriji, u kuanstvu, galanteriji, za izradu kuita za akumulatore, dijelova za TV, gramofone, brojae razgovora u telefonskoj industriji
Termoplasti
najvaniji (polimer metilestera metaktilne kiseline) lako se obrauje izrada prozirnih dijelova automobila i zrakoplova, zubnih proteza, nakita, medicinskih instrumenata
Duroplasti
bazini katalizator resolna smola (bakelit) naknadnim zagrijavanjem ovrsne kiseli katalizator fenolformaldehidna smola (novolak) ne ovrsne uz zagrijavanje
Duroplasti
Bakeliti
smole velike vrstoe, otpornosti na toplinu i dobrih elektrinih svojstava izrada cijevi, kutija za radioaparate, telefonskih slualica, prekidaa, raznih elektrotehnikih predmeta, ambalae u kemijskoj i kozmetikoj industriji
Aminoplasti
Duroplasti
2 vrste
karbamidne smole polikondenzacija karbamida i formaldehida uz izdvajanje amonijaka (kiseli ili bazini katalizator) postojane prema svjetlosti i otporne na toplinu izrada ukrasnih predmeta, impregnaciju papira i tkanina, ljepila za perploe melaminske smole polikondenzacija melamina s formaldehidom otporne prema povienim T i raznim kemijskim sredstvima bez mirisa izrada posua, raznih kutija za prehrambene proizvode, raznih predmeta potrebnih u elektrotehnici
Duroplasti
Poliesteri
zasieni i nezasieni poliesteri uporaba: veziva, impregnatori i mase za preanje uz dodatak punila (staklena vlakna) = koljke automobila i brodova industrija lakova
Duroplasti
Poliamidi
polikondenzacija adipinske kiseline i heksametildiamina nylon (tekstilno vlakno) najpoznatiji proizvod vrlo ilave mase, naglo se tope na T =150 -270 C (ovisno o polaznoj sirovini) istiskivanjem zagrijane mase kroz sapnice dobivaju se vlakna koja se istodobno i razvlae po duljini
primjena u tekstilnoj industriji + staklenog vlakana = dijelovi za kuanske aparate, crpke za benzin, klizae, remenice, stezne prstenove
Kauuk
nalazi se u biljkama koje posjeduju mlijeni sok biljka kauukovac nalazi se u mikroskopski vidljivim cjevicama koje su rasporeene po cijeloj stabljici, u obliku koloidne vodene otopine bijele, mlijene boje = lateks
polimerizacijski proizvod izoprena otapa se u benzinu, benzolu, kloroformu, eteru, terpentinu i eterinim uljima
netopiv u alkoholu i vodi na T = 60 C plastian, na T = 100 C ljepljiv ima ogranienu upotrebu i mora se vulkanizirati iznimna otpornost na bruenje i deranje vulkanizirani kauuk = GUMA
1.
2. 3. 4.
gumena obua tehnika gumena roba ostali gumeni proizvodi osnovna mehanika svojstva :
vrstoa, modul elastinosti i izduenje kod prekida, otpornost na troenje, trajna deformacija, zamaranje gume nepropusnost za plinove i otpornost na starenja
mnogo vrsta i veliina guma za raznovrsna vozila, automobile, kamione, bicikle, zrakoplove
oznake s vanjske strane (irina i unutarnji promjer gume) unutarnje gume (zranice)
najee se sastoje od
gumena okrugla cijev spojena s ventilom ventil slui za punjenje i isputanje zraka iz zranice mora biti na svim mjestima jednako debela i dovoljno elastina kada je napunjena zrakom u nju se stavlja zranica i zajedno s njom na kota vozila
vanjske gume
sastoji se od: protektora ili gazeeg dijela brazde smanjenje klizanja i zagrijavanja gumenog kotaa tijekom vonje srednjeg dijela 1 ili vie slojeva gumiranog tekstila posebne kvalitete unutarnjeg dijela vie slojeva tkanine
Gumena obua
sve oni gumeni proizvodi koji se upotrebljavaju za razliite svrhe u industriji i obrtu
gumene cijevi gumene ploe za izradu brtvila gumene vrpce gumeni profili izolirani elektrini kabeli instalacijski materijal gumeni epovi
uredski i kolski gumeni pribor medicinska gumena roba sportski rekviziti gumena galanterija
vrlo osjetljiva roba skladite mora bit hladno, suho, isto od praine i umjereno zrano T ne smije biti iznad +20 C, a niti ispod -10C udaljenost izmeu roba i izvora topline mora biti najmanje 1m relativna vlanost oko 65% prozore treba premazati premazom crvene ili naranaste boje u skladitu se ne smiju drati nikakva otapala, pogonska goriva razne kemikalije
uzroci: Suneva svjetlost, vlaga, kisik, T, ozon i razni kemijski agensi simptomi
obojenje materijala ili gubitak boje pojava malih nakupina na povrini gubitak sjaja povrine zamuenje prozirnih materijala izluivanje pigmenta deformacija materijala pogoranje mehanikih svojstava