Professional Documents
Culture Documents
godine
POVRATNA LOGISTIKA DOBOJA UPRAVLJANJE VRSTIM KOMUNALNIM OTPADOM REVERSE LOGISTICS DOBOJ - SOLID WASTE MANAGEMENT
eljko Stevi, Saobraajni fakultet Doboj Radenka Bjeloevi, Saobraajni fakultet Doboj Bojan Djuri, Saobraajni fakultet Doboj
Saetak Za upravljanje otpadom na teritoriji grada Doboja zadueno je komunalno preduzee Progres koje se bavi prikupljanjem, transportom i odlaganjem komunalnog otpada. Prikupljeni otpad se odlae na gradsku deponiju Karabegovac gde se dalje vri sabijanje otpada i prekrivanje istog inertnim materijalima. Dalje u radu su prikazani naini upravljanja komunalnim otpadom u regionu i svetu. Kao primer data je gradska deponija Desetine Tuzla i upravljanje otpadom u Briselu kao znaajnog svetskog centra za upravljanje otpadom i reciklau. Kljune rijei Upravljanje otpadom, gradska deponija, sabijanje otpada, prekrivanje otpada, kontejneri, komunalno preduzee Progres, odvajanje i odlaganje otpada. Abstract To manage waste in the city of Doboj in charge of the utility company Progress engaged in collecting, transporting and disposal of waste. The collected waste is disposed of at the city landfill where Karabegovac continues to waste compaction and covering of the same inert material. Further the paper presents ways of municipal waste in the region and the world. An example given is the municipal landfills Desetine of Tuzla and waste management in Brussels as a major world center for waste management and recycling. Key words Waste management, municipal landfills, waste compaction, covering of waste, containers, utility company Progress, waste separation and disposal.
1.
UVOD
ovek je jedino bie na planeti koje stvara otpad. Zbog sve veih koliina i tetnosti po okolinu, otpad se smatra jednim od najznaajnijih ekolokih problema savremenog sveta. ovek je svojim aktivnostima odluujui inilac u promeni ivotne sredine. Komunalni vrsti otpad se tipino definie tako da obuhvata otpad iz domainstava, komercijalnih ustanova, i javnih institucija, kao i otpade sa slinim karakteristikama iz industrijskih, komunalnih, poljoprivrednih i medicinskih objekata. On tipino ne obuhvata opasan, infektivni, radioloki, ili teni otpad i mulj, niti tipino obuhvata otpad od ienja ulica ili industrijski, poljoprivredni otpad, te otpad od izgradnje i ruenja. Potencijalni izvori i vrste otpada koje mogu da se oekuju iz svakog izvora unutar veine Podruja usluge su sledei: IZ DOMAINSTAVA: otpaci od hrane, papir, karton, plastika, tekstil, koa, batenski otpad, drvo, staklo, metal, pepeo, specijalni otpadi (npr. kabaste stvari, elektronika za iroku potronju, uredjaji za domainstvo, baterije, ulje, pneumatici), i opasni otpad iz domainstava. INDUSTRIJSKI/PROIZVODNI: otpad od sredstava za ienje, ambalaa, otpaci od hrane, izgradnje i proizvodnje, opasni otpad, talog, pepeo, specijalni otpad i otpadni materijal/kart. IZ KOMERCIJALNIH USTANOVA: papir, karton, plastika, drvo, otpaci od hrane, staklo, metal, specijalni otpad i opasni otpad. POLJOPRIVREDNI: otpaci od pokvarene hrane, otpaci od useva, opasni otpad (npr., pesticidi) i nusproizvodi iz prerade hrane.
III Meunarodni simpozijum NOVI HORIZONTI SAOBRAAJA I KOMUNIKACIJA Doboj, 24. i 25. novembar 2011. godine
1,1 m3
Uz otpad iz domainstava, zastupljen je i otpad iz industrijskog sektora, te iz uslunih delatnosti, posebno otpad iz veih prodajnih centara, restorana, poslovnih objekata, administrativnih objekata itd. Manji objekti uglavnom odlau otpad u kontejnere predvidjene za domainstvo, dok vei objekti imaju vlastite kontejnere koje prazni i odvozi KP Progres. Na konanom odlagalitu vri se selektivno odlaganje. Cilj razdvajanja po vrstama je njihovo ponovno korienje za istu ili drugu namenu. Sakupljanje papira i stakla se vri organizovano na teritoriji grada za to postoje posebno opremljeni kontejneri. Otpad kao to je papir i kartonska ambalaa presuje se, se isporuuje kupcu registrovanom za trgovinu sekundarnim sirovinama, cena takvog papira je oko 160 KM/t. Takodje se vri odvojeno prikupljanje PET i staklene ambalae te se ona odvozi u fabriku za reciklau PET-a u okolini Doboja ( Johovac ). U tu svrhu Progres je postavio tzv. Ekoloka ostrva. Ekoloko ostrvo je mesto na kojem gradjani mogu odloiti odvojeno prikupljeni otpad koji svakodnevno nastaje kao to je papir, staklo, karton, plastika i sl. U gradu postoji 13 lokacija ekolokih ostrva smetenih na javnim povrinama. Sakupljanje smea i ienje pijaca vri istaka grupa koja svakodnevno sakuplja otpatke i stavlja ih u kontejnere koji se odvoze na deponiju gde se prazne. Komunalno preduzee Progres raspolae potrebnima transportnim jedinicama za prikupljanje i prevoz otpada do odlagalita Karabegovac. isti omoguava da se sakupljeni otpad transportuje na siguran nain do lokacije za trajno odlaganje. U tabeli 2. dat je pregled vozila koja se nalaze u vlasnitvu KP Progres. Tabela 2. Sastav voznog parka Red. br. 1 2 3 4 5 6 Ukupno: Vozilo Kamion FAP podiza kontejnera zapremine 7 m3 i 5 m3 Kamion FAP sa nadogradjenim kontejnerom za smee koji poseduje drobilicu za usitnjavanje smea zapremine 8 m3 Kamion FAP sa nadogradjenim kontejnerom za smee koji poseduje drobilicu za sabijanje smea zapremine 14 m3 Kamion MAN sa nadogradnjom za odvoz i presovanje smea zapremine 22m3 Teretno vozilo Volkswagen cady za prikupljanje kartonske ambalae Buldoder na deponiji TG 160 Koliina 3 kom. 1 kom 1 kom. 1 kom. 1 kom. 1 kom. 8 kom.
Vozni park i mehanika radionica su smeteni u odvojenom delu, nalaze se u prigradskom naselju Vila, na udaljenosti od oko 2 km od grada. Odravanje i servis mehanizacije i komunalne opreme se izvodi u vlastitoj radionici. 2
III Meunarodni simpozijum NOVI HORIZONTI SAOBRAAJA I KOMUNIKACIJA Doboj, 24. i 25. novembar 2011. godine
Slika 1 i 2. Prikaz gradske deponije Karabegovac Na udaljenosti oko 300 m nalazi se reka Sprea koja odvaja deponiju od regionalnog puta ( Doboj Tuzla ), a ujedno i od gradske deponije. U blioj okolini predmetnog objekta ne nalaze se vaniji objekti kao to su zdravstvene i vaspitno obrazovne ustanove,sportsko rekreativni centri, spomenici kulture, zatiena prirodna dobra, takodje ovde ne egzistiraju zatiene biljne i ivotinjske vrste na koje bi deponija mogla imati negativan uticaj. Postojea infrastruktura : Na predmetnoj lokaciji se nalaze : a) Upravna zgrada ( zidani objekat portirnica za smetaj radnika zaposlenih na deponiji ) b) mokri vor c) hidrantska mrea
d) uredjaji i maine buldoder TG-160 i ULT-160 e) ograda ( deponija je delimino ogradjena bodljikavom icom na betonskim stubovima sa ulaznom kapijom
Snabdevanje predmetne deponije elektrinom energijom reeno je napajanjem sa oblinje trafostanice, zagrevanje prostorija se vri na struju, a snabdevanje tehnolokom vodom obezbedjeno je iz reke Spree. Gradska deponija Karabegovac ima ekolokui dozvolu koja traje do januara 2013. godine kada bi trebala poeti i izgradnja regionalne deponije Dobojsko-Zenikog kantona na lokaciji pored trenutne deponije Karabegovac.
III Meunarodni simpozijum NOVI HORIZONTI SAOBRAAJA I KOMUNIKACIJA Doboj, 24. i 25. novembar 2011. godine
Slika 4. Kamion smear na vagi Zatim kamioni odlaze u fabriku za odvajanje i sortiranje otpada gde se prazne odnosno istovaraju otpad. Otpad preko trake trakastog transportera ulazi u postrojenja za odvajanje slika 5. Na traku se nadovezuje bubanj sa otvorima na desnoj bonoj strani kroz koje prolaze sitne frakcije, npr. zemlja i sl. i ispadaju u kontejnere koji su smeteni ispod bubnja i koji se odvoze na deponiju kada se napune slika 6.
III Meunarodni simpozijum NOVI HORIZONTI SAOBRAAJA I KOMUNIKACIJA Doboj, 24. i 25. novembar 2011. godine
Nakon odvajanja sitnih frakcija otpad dolazi u kabine gde radnici manuelno vre odvajanje otpada po vrstama slika 7. Ukupno je 10 kabina koje imaju otvor na dnu odakle otpad spada na tlo, te se vri odvajanje najlona, plastike, papira, limenki, metala i sl. Ispod svake kabine imaju kasete za otpad gde se isti odvaja po vrstama slika 8.
Na kraju postrojenja nalazi se kontejner u koji odlazi nesortirani otpad odnosno otpad koji mora na deponiju jer nije mogue izvriti reciklau istog. Sortirani otpad prolazi preko trake drugog transportera i ulazi u mainu za presovanje i baliranje otpada to je prikazano na sledeim slikama 9 i 10.
Od ve navedenih 120 t otpada na dnevnom nivou oko polovine odnosno 60 t odlazi u fabriku na sortiranje od ega se 510 % uspeno reciklira i na taj nain smanjuje se ukupna koliina otpada i produava se ivotni vek deponije. Presovani otpad se viljukarem odvozi na jedno mesto do njegove prodaje. Na kraju istovara vozila se peru kako ne bi bilo na tokovima bacila ili nekih bakterija koje mogu negativno uticati na ivotnu okolinu. Deponija Desetine nalazi se oko 4 km od gradskog podruja i u potpuno nenaseljenom mestu na povrini oko 18 000 m 2 slika 11. ivotni vek deponije je jo 8 godina prvenstveno zahvaljujui modernim sredstvima npr. TANA 260 Komparator nakon odlaganja otpada na deponiju vri njegovo sabijanje i svojom teinom uspeva toliko sabiti otpad da nema vazduha i tako i smanjuje rizik od zapaljenja na minimum. TANA 260 svojim radom na deponiji produava ivotni vek iste za tri godine slika 5
III Meunarodni simpozijum NOVI HORIZONTI SAOBRAAJA I KOMUNIKACIJA Doboj, 24. i 25. novembar 2011. godine 12. Oko deponije nalazi se velika povrina ume koja deluje kao prirodni preiiva i tako smanjuje neprijatne mirise sa deponije.
4. ZAKLJUNA RAZMATRANJA
Prioritet EU u upravljanju otpadom je insistiranje na prve tri stepenice u hijerarhiji upravljanja otpadom. Sve aktivnosti su usmerene na smanjenju nastajanja otpada, ponovnoj upotrebi i reciklau. Ostali naini tretiranja otpada se jako malo pominju. Odlaganje otpada na deponije je poslednje i najloije reenje za problem upravljanja otpadom. Cilj svake drave EU treba da bude produkcija to manje koliine otpada, stvaranje centara gde e deo otpada iz domainstava moi da se popravi i prepravi i ponovo vrati na trite, kao i pretvaranje u resurs otpada koji se moe reciklirati. U realizaciji ovih ciljeva jako je bitna edukacija i podizanje svesti stanovnitva, od dece u kolama do donosioca odluka na lokalnom i nacionalnom nivou. Takoe, od izuzetne je vanosti smanjiti otpad koji nastaje industrijskom aktivnou i razmiljanje u smeru ivotnog ciklusa proizvoda. Pri upravljanju otpadom primenjuje se sledea hijerarhija prioriteta : 1. 2. 3. 4. spreavanje nastanka otpada, minimiziranje koliine i njegove tetnosti, ponovno korienje otpada, reciklaa, 6
5. 6.
III Meunarodni simpozijum NOVI HORIZONTI SAOBRAAJA I KOMUNIKACIJA Doboj, 24. i 25. novembar 2011. godine iskorienje energije iz otpada, odlaganje na deponiju na ekoloki prihvatljiv nain onih vrsta otpada koji ne podleu povratu komponenti.
4.
LITERATURA
[1] [2] [3] [4] Energotehnika Doboj Dokazi uz zahtev za izdavanje ekoloke dozvole za deponiju Karabegovac Doboj Planiranje upravljanja vrstim otpadom Prirunik Javno komunalno preduzee Komunalac Tuzla www.google.com - reciklaa na belgijski nain