You are on page 1of 22

Voza motornog vozila Prijevoz tereta

SADRAJ

Stranica

1. Pojam, sadraj i uloga cestovnog teretnog prijevoza .1 2. Vrste cestovnog teretnog prijevoza 1 3. Integralni prijevoz tereta 2 4. Pojam i podjela tereta 2 5. Prijevozna i manipulacijska sposobnost 3 6. Ambalaa 3 7. Obujam prijevoza tereta .3 8. Radna snaga 4 9. Uvjeti za primjenu mehanizacije 4 10. Razvrstavanje prijevozno pretovarnih sredstava 4 11. Vrste utovarno pretovarne istovarne mehanizacije .4 12. Podjela cesta ..5 13. Konstruktivni elementi ceste .5 14. Obiljeja cestovnih motornih vozila .6 15. Vrste cestovnih vozila za prijevoz tereta ..6 16. Motorna vozila ..6 17. Prikljuna cestovna vozila 7 18. Nain ustrojavanja prijevoznih djelatnosti 7 19. Ustroj prijevoznog procesa 7 20. Prijevozna dokumentacija .8 21. Rad na utovaru i istovaru ..8 22. Slaganje, zatita i uvanje tereta 9 23. Istovar tereta i predaja primatelju ..9 24. Vrste prijevoza tereta prema organizaciji 10 25. Linijski prijevoz 10 26. Slobodni ili prigodni prijevoz ..10 27. Prijevoz opasnih tereta .10 28. Prijevoz specijalnih tereta 11 29. Prijevoz lakopokvarljive robe ..11 30. Meunarodni prijevoz tereta 12 31. Objekti u slubi prijevoza 13 32. Tahograf 13 33. Posada vozila 13 34. Temeljni uvjeti racionalizacije prijevoza .14 35. Stupanj iskoritenja voznog parka 15 36. Koeficijent iskoritenja prijeenog puta 15 37. Pokazatelji gospodarstvenog uinka .16 38. Rad i proizvodnost voznog parka .16 39. Pitanja za ponavljanje 16

eljeznika tehnika kola Moravice

Voza motornog vozila Prijevoz tereta

POJAM, SADRAJ I ULOGA CESTOVNOG TERETNOG PRIJEVOZA prijevoz tereta datira od najranijih vremena: od prenoenja tereta na leima robova, na leima stoke, tegljenja, voenja splavima, amcima, kolima prijevoz tereta u cestovnom prometu novijeg je datuma odnosno poinje pronalaskom Otto motora, to je preduvijet naglijem razvoju suvremenih prijevoznih sredstava i izgradnjom modernih prometnica teret treba premjestiti s jednog mjesta na drugo, a prema udaljenosti moe biti na male i velike udaljenosti na male udaljenosti naziva se unutarnjim prijevozom i pri tom se radi o sredstvima prijenosa na velike udaljenosti naziva se vanjskim prijevozom i pri tom se koriste sredstva prijevoza pojam prijevoza tereta obuhvaa dva osnovna elementa prijevoznog procesa: organizaciju prijevoza i tehniku prijevoza ulogu prijevoza tereta moemo promatrati s raznih gledita kao: - utjecaj na razvoj privrede - razmjetaj proizvoakih i potroakih centara - prometne potrebe i mogunosti zadovoljavanja - odnos cestovnog prometa prema drugim granama prometa - meusobni promet roba - poveanje obrambene sposobnosti zemlje potreba da se teret preveze predstavlja zahtjev, zbroj zahtjeva naziva se opseg prijevoza koji moe biti: a) statiki ukupna koliina tereta koju treba prevesti izraena u tonama b) dinamiki to je statiki opseg pomnoen sa kilometrima koje prijevozna sredstva moraju prevaliti, iskazuje se u kilometrima

VRSTE CESTOVNOG TERETNOG PRIJEVOZA - podjela prema kriterijima: 1. Prema teritorijalnoj zoni djelovanja dijeli se na: a) prijevoz tereta unutar zemlje: a1) prijevoz tereta na krae udaljenosti a2) prijevoz tereta na due udaljenosti b) meunarodni prijevoz tereta: b1) pogranini b2) na due udaljenosti b3) tranzitni 2. Prema nainu organiziranja: a) linijski odvija se na odreenoj relaciji, po odreenom voznom redu i utvrenoj tarifi - moe biti: a1) stalni a2) sezonski a3) privremeni - moe se odvijati na sljedei nain: a11) direktni linijski prijevoz a12) dioniki ili relacijski prijevoz b) slobodni obavlja se na osnovu sluajnih potreba a pravci i tarifa nisu unaprijed utvreni - s obzirom na izvritelja moe biti: a) slobodni javni obavlja ga organizacija ija je djelatnost prijevoz tereta obavljaju ga organizacije samo za svoje potrebe 3. Prema namjeni moe biti: a) cestovni teretni prijevoz kojeg obavljaju specijalizirane prometne radne organizacije, naziva se javni prijevoz b) cestovni teretni prijevoz koji obavljaju organizacije za svoje osobne potrebe, naziva se prijevoz za vlastite potrebe

eljeznika tehnika kola Moravice

Voza motornog vozila Prijevoz tereta

4. Prema vrsti poiljaka dijeli se na: a) prijevoz komadnih poiljaka b) prijevoz kolskih poiljaka c) marrutni prijevoz obavlja se veim brojem vozila za jednog primatelja 5. Prema sloenosti prijevoza dijelimo na: a) normalne teretne prijevoze ne zahtijevaju nikakve dodatne organizacijske zahvate b) specijalne teretne prijevoze zahtijevaju posebne uvjete ili mjere za izvrenje prijevoza ili pak zahtijevaju specijalna vozila kao to su: - hladnjae - prijevoz ivih ivotinja - autocisterne - remorkeri teki tereti - dugaki tereti 6. Prema prijevoznom sredstvu kojim se obavlja: a) teretni prijevoz motornim vozilima b) teretne prijevoze vozilima na motorni pogon c) prijevoz zapregom d) prijevoz ostalom vuom INTEGRALNI PRIJEVOZ TERETA integralni prijevoz to je tehnologija prijevoza tereta pri emu se teret ne ukrcava neposredno na prijevozno sredstvo nego se slae na palete ili u kontejnere, koji na taj nain sa teretom ini veliku prekrcajnu jedinicu koju na efikasni nain mogu preuzeti sredstva svih vidova prijevoza ovim sistemom racionalizacije obuhvaene su sljedee tehnoloke operacije: - pakiranje robe - skladitenje - utovar - prijevoz jednom ili vie grana prometa - pretovar izmeu grana prometa - usputna meuskladitenja - istovar - skladitenje - raspakiranje - vraanje prazne ambalae pretpostavke integralnog prijevoza da bi se izvrila izmjena u organizaciji prijevoza potrebna su tri preduvjeta: a) kooperacija u teretnom prijevozu koja moe biti: - tehnoloka - tehnika - kadrovska - komercijalna c) informacijski prijevozni sustav d) pediterska djelatnost

POJAM I PODJELA TERETA pod pojmom tereta podrazumijevaju se sva proizvodna dobra bazine ili preraivake industrije, poljoprivrede, umarstva koja imaju potrebu za prijevozom 1. Tereti s obzirom na stupanj iskoritenja korisne nosivosti a) tereti normalne teine b) laki ( kabasti ) tereti

eljeznika tehnika kola Moravice

Voza motornog vozila Prijevoz tereta

2.

3.

4.

5.

6.

7.

c) teki tereti Tereti prema vrijednosti a) manje vrijedni b) srednje vrijedni c) skupi ili visokovrijedni d) specijalni Tereti s obzirom na pakiranje a) s ambalaom b) bez ambalae Tereti s obzirom na uvjete prijevoza a) svakodnevni b) specifini c) opasni Tereti s obzirom na dimenzije a) gabaritni b) negabaritni c) dugi Tereti prema koliini i jednovrsnosti a) u rasutom ( rinfuza ) stanju b) nepakirani tereti koji se slobodno bacaju c) u tekuem stanju Tereti prema teini i veliini poiljke a) paketi ( do 20 kg ) b) komadne poiljke c) kolske poiljke

PRIJEVOZNA I MANIPULACIJSKA SPOSOBNOST svi tereti nisu jednako podobni za prevoenje to ovisi o prirodnim i ekonomskim svojstvima tereta prirodna svojstva ( fizika, kemijska, bioloka ) utjeu na ponaanje tereta za vrijeme prijevoza ( da bi se lakopokvarljivi teret mogao prevoziti na vee udaljenosti potrebno je primjeniti posebnu tehniku konzerviranja i pakiranja ) ekonomska svojstva govore o odnosu cijena prijevoza i vrijednosti robe ( teret male vrijednosti ne isplati se prevoziti na velike udaljenosti jer bi cijena prijevoza mogla biti vea od vrijednosti robe ) manipulacijska podobnost je osobina tereta koja se oituje kod utovara, pretovara, istovara, skladitenja to se zajedniki naziva manipulacijski radovi manipulacijska podobnost oituje se: - u pokretljivosti tereta - obujmu manipulacijskih operacija - osjetljivosti tereta - nunosti primjene ambalae - primjene pretovarne mehanizacije na manipulacijsku podobnost utjee i veliina, oblik, dimenzija i teina tereta

AMBALAA materijal koji slui za omatanje i pakiranje robe s ciljem: - da se zatiti teret - da se olakaju prijevozno manipulacijski radovi ( ukrcaj i iskrcaj tereta )

eljeznika tehnika kola Moravice

Voza motornog vozila Prijevoz tereta

- da se snize trokovi prijevoza - da se smanje nesretni sluajevi pri utovaru i istovaru vrste ambalae: - odvojiva i neodvojiva ambalaa - komercijalna i prijevozna - klasina i suvremena - limena, staklena, drvena, papirnata, plastina - standardna, rasklopiva, nerasklopiva - prizmatinog oblika, cilindrinog, nepravilnog i teki tereti

OBUJAM PRIJEVOZA TERETA pod prijevozom podrazumijevamo koliinu tereta koja prevozi u toku odreenog vremenskog perioda mjesta otpreme zbirna mjesta, mjesta dostave prijemna mjesta koliina otpremljenog, primljenog ili tereta koji eka na prijevoz zove se obujam tereta obujam moemo promatrati sa statikog ili dinamikog stanovita statiki obujam prijevoza je koliina tereta koja eka na prijevoz, a iskazana je u tonama dinamiki obujam prijevoza je ona koliina tereta koja je u prijevoznom procesu, a iskazuje se u neto tona kilometrima na obujam prijevoza utjee: - koliina tereta - potreba tereta za prijevozom - zahtjev centara za otpremom tereta - zahtjev potroakih centara za dopremom - udaljenost poiljatelja i primatelja udvojeni prijevoz tereta je prijevoz iste koliine tereta koji se do krajnjeg potroaa prevozi u fazama razvrstavanje tereta po vrsti odreuju strukturu prijevoza strujanje teretnog prijevoza je prijevoz cjelokupne koliine tereta u odreenom pravcu strujanje moe biti u jednom ili u oba pravca pravac kojim se prevozi vea koliina tereta naziva se glavni pravac prijevoza prijevozni tokovi se dijele na: - jednosmjerne vozilo odlazi puno, vraa se prazno - dvosmjerne vozilo odlazi puno, vraa se puno - krune vozilo u jednom pravcu ide puno, obavlja istovar, ide na drugi utovar prazno, vri utovar i u polazite dolazi puno

RADNA SNAGA radna snaga predstavlja u strukturi trokova manipulacije tereta visoku stavku u skladitima ta stavka jo je vea odnos radne snage i mehanizacije: - 1870. god. 65% 25% u korist fizikog rada - 1970. god. 3% 97% u korist mehaniziranog rada

UVJETI ZA PRIMJENU MEHANIZACIJE uvjeti za primjenu mehanizacije: - prisutnost strune radne snage - kritina teina tereta - mogunost zahvaanja tereta

eljeznika tehnika kola Moravice

Voza motornog vozila Prijevoz tereta

- brzina manipulacije - daljina prijevoza kritina teina tereta je ona teina kod koje su trokovi runog rada jednaki trokovima mehaniziranog rada do te teine utovar, istovar obavlja se radnom snagom, a iznad te teine utovaruje se mehanizirano

RAZVRSTAVANJE PRIJEVOZNO PRETOVARNIH SREDSTAVA prema vremenu rada mehanizacija koja radi bez prekida - mehanizacija koja radi sa prekidima prema smjetaju mehanizacija u pogonima - mehanizacija izvan pogona prema pravcu premjetanja horizontalno - vertikalno - kombinirano prema vrsti tereta za krute terete - komadne - rasute - tekue - plinovite - kombinirani rad prema pokretakoj snazi vlastiti pogon - mehanizacija koja koristi radnu snagu prema sadraju mehaniziranog rada radni strojevi koji prenose teret - pomona postrojenja

VRSTE UTOVARNO PRETOVARNE ISTOVARNE MEHANIZACIJE 1.) Kolica i prevozila - rudla runa kolica sa jednom osovinom ( za prijenos komadnog tereta, 100 do 500kg odjednom ) - prijevozna kolica ( prijevoz lakih tereta, nosivost 600 kg ) - dvodjelna kolica ( prijevoz komadnog tereta, nosivost 1000 kg ) - jednodjelna kolica na balans ( prijevoz tekih tereta, nosivost 1400 kg ) - jednodjelna kolica sa 3 ili 4 kotaa ( prijevoz komadnih tereta, nosivost 200 do 1000 kg ) - kolica specijalne namjene ( prijevoz specijalnih tereta, nosivost prema potrebi ) - jednodjelna dvoosovinska motorna kolica ( za prijevoz komadnog i rasutog tereta, nosivost 600 do 800 kg ) - podizna platforma ( dizanje i sputanje tereta na odreenu visinu, do 5 tona na sat ) - viliari viliar runi ( kornjaa, nosivost 1 do 2 tone ) - runi viliar ( nosivost 1000 kg ) - na elektrini pogon ( nosivost do 1200 kg ) - na motorni pogon ( nosivost od 0,5 do 5 tona, specijalni podiu teret i do 15 tona ) - ukrciva portalni u obliku vozila ( slui za prijevoz komadnih tereta, nosivost 15 tona ) 2.) Dizala i dizalice - po namjeni u halama - u skladitima - na obalama - na vozilu - po pokretljivosti stabilne

eljeznika tehnika kola Moravice

Voza motornog vozila Prijevoz tereta

lako pokretne linijski pokretne

zrana lanana koturaa ( obina i sloena ) runo vitlo dizalo lift kranske dizalice dizalo kosina

3.) Prijenosnici su strojevi i postrojenja pomou kojih se prenose tereti na krae udaljenosti u neprekidnom nizu - vrste: trakasti, ploasti, valjkasti, elevatori, ovjesni, strugai ili grabljari, puni i zavojni, pneumatski i hidraulini, gravitacijski

PODJELA CESTA mreu javnih cesta ine: - magistralne i meunarodne - regionalne - lokalne prema vrsti prometa dijele se na: - ceste namijenjene za promet motornih vozila autoceste i ostale ceste namijenjene iskljuivo za promet motornih vozila - ceste namijenjene za mjeoviti promet magistralna cesta meunarodna i javna cesta koja povezuje glavne gradove i vanija privredna podruja regionalna cesta javna cesta koja povezuje sela i naselja na podruju opine ceste namijenjene iskljuivo za motorni promet ine: autoputevi i ostale ceste za motorni promet sa suvremenim kolnikim zastorom ( brzine vee od 40 km/h ) ceste namijenjene za mjeoviti promet slue za kretanje svih vrsta cestovnih vozila kao to su motorna vozila, zaprena vozila, biciklisti, pjeaci

KONSTRUKTIVNI ELEMENTI CESTE tehniki elementi ceste: - brzina - minimalni radijusi zavoja - uzduni nagib - popreni nagib - preglednost - irina prometnih traka - broj prometnih traka - irina rubnih traka - irina dodatnih traka za spora vozila - irina i ureenost bankina - biciklistike i pjeake staze - proirenje kolnika u zavoju zbog dugakih vozila - pravilno zaobljenje kolnika - pravilno postavljanje signalizacije konstruktivni elementi ceste: 1.) Uzduni profil ceste je uzduna vertikalna projekcija presjeka ceste u odnosu na teren

eljeznika tehnika kola Moravice

Voza motornog vozila Prijevoz tereta

niveleta ceste presjena linija povrine ceste s vertikalnom podunom ravninom, pokazuje nadmorsku visinu osi ceste u svakoj toki duine iz uzdunog profila se vide: usponi, padovi, vertikalne krivine, stacionaa ceste i putni objekti virtualni koeficijent je odnos zrane duine i stvarne duine ceste i kada je blii jedinici onda je cesta povoljnija za promet zrana duina ceste Vk = ---------------------------------stvarna duina ceste 2.) Popreni profil ceste je vertikalni presjek postavljen na uzdunu os ceste, pokazuje konfiguraciju terena lijevo i desno od ceste oblici poprenog profila mogu biti u obliku usjeka, zasjeka, nasipa, tunela 3.) Situacijski plan ceste je tlocrt ili horizontalna projekcija ceste posebno bitan kod prijevoza specijalnih tereta za odreivanje itinerera 4.) Podloga ceste cesta se kao graevinski objekat dijeli na gornji i donji stroj sastavni dijelovi gornjeg stroja su: kolovoz, ivine trake, bankine, pjeake i biciklistike staze, rigoli, jarkovi

OBILJEJA CESTOVNIH MOTORNIH VOZILA motorna vozila moraju imati sljedea svojstva: - tehnika - tehniko-eksploatacijske - prijevozna - svojstvo ekonominosti - svojstva koja vozau omoguavaju normalne uvjete rada tehnika svojstva sigurnost, trajnost, pokretljivost, stabilnost i elastinost ekonomski vijek trajanja kree se od 6 do 10 godina to ovisi o veliini godinjeg rada odnosno oko 350 000 km kod vozila vee nosivosti i 250 000 km kod vozila manje nosivosti fiziki vijek trajanja je uvijek vei od ekonomskog ekonomski i fiziki vijek ovise o nainu rukovanja i odravanja tehniko-eksploatacijska svojstva vuna sposobnost, elastinost, stabilnost, trajnost, lakoa pristupa pojedinim dijelovima i sklopovima te promjer kretanja prijevozna svojstva nosivost, tovarni volumen, mogunost uvanja robe pri prijevozu, prilagodljivost tovarnog sanduka specifinostima robe, mogunost brzog utovara i istovara i mogunost breg poduzimanja sanitarno-tehnikih mjera svojstvo ekonominosti minimalna potronja goriva i maziva u odnosu na odreenu veliinu pogonskog rada - potronja na praznom hodu - standardna potronja - specifina potronja 100 x k - eksploatacijska potronja Kep= --------------l k stvarna koliina utroenog goriva u litrama l duina prevaljenog puta u kilometrima svojstva koja vozau omoguuju lako i udobno upravljanja - lakoa upravljanja vozilom i elastinost kretanja - lakoa upravljanja konstrukcijski dobro izveden upravljaki mehanizam - otpori pri kretanju izazivaju poprene i uzdune vibracije koje oteavaju rad vozaa

eljeznika tehnika kola Moravice

Voza motornog vozila Prijevoz tereta

VRSTE CESTOVNIH VOZILA ZA PRIJEVOZ TERETA MOTORNA VOZILA motorni tricikli pogonski dio nalazi se iza ili ispred tovarnog prostora - ako je tovarni sanduk ispred onda se smije tovariti najvie do visine glave vozaa - namijenjeni za gradski prijevoz kamioni male nosivosti do 1,5 tona - srednje nosivosti preko 1,5 tona do 5 tona - velike nosivosti preko 5 tona sanduci s niskim, visokim, otvorenim, zatvorenim stranicama, sa i bez krova, pomini i nepomini sanduci, sanduci u obliku reetki, zatvoreni ili furgon teglja razdvojenog tipa, sastavljeno od vunog dijela i poluprikolice koja se prednjim dijelom oslanja na vuni dio a na zadnjem ima jednu ili vie osovina, spoj je preko tanjuraste spojke, jedno vuno vozilo posluuje i tri poluprikolice transportni traktor tovarni sanduk vue za sobom - kratka asija, velika manevarska sposobnost, vue dvije ili vie prikolica - koristi se u lukama, zrakoplovnim pristanitima, skladitima a sa dodatnim ureajima moe posluiti i u umarstvu, poljoprivredi motorni prednjaci auto-traktori kamioni s jako skraenim tovarnim sandukom, a slue za vuu specijalnih prikolica

PRIKLJUNA CESTOVNA VOZILA nemaju vlastiti pogon svrha poveanje prijevozne moi, smanjenje trokova, vee iskoritenje vunog vozila moraju se lagano kretati, biti to laka, to jednostavnija i da imaju konice te ureaje za signalizaciju vrste prikljunih vozila prikolice - poluprikolice - specijalne prikolice prikolice tovarni sanduk smjeten na dvije ili vie osovina poluprikolice mogu biti u obliku otvorenih platformi, sa stranicama razliitih veliina, u obliku furgona, cisterni i kao kiperi, s vunim dijelom spojena tanjurastom spojkom specijalne prikolice namijenjene za naroite vrste prijevoza, za teke terete specijalna teretna vozila za prijevoz graevinskih materijala ( grederi, mjealice, damperi, kiperi ) - cisterne ( tekuine i plinovi ) - komunalna vozila (vatrogasna vozila, vozila za odravanje istoe, policijska vozila, za odravanje komunalnih instalacija - hladnjae ( provjetravajue, hladnjae ili vozila s rashladnim ureajem ) - pokretne radionice - pokretne pekare, kuhinje

NAIN USTROJAVANJA PRIJEVOZNIH DJELATNOSTI s gledita ustroja glavni zadatak prijevoznog procesa je: - da se teret preda u onom stanju u kojem je primljen

eljeznika tehnika kola Moravice

Voza motornog vozila Prijevoz tereta

10

- da se preveze uz to manje prijevozne trokove - da se preveze u to kraem vremenu - da se prijevozna sredstva to bolje koriste prijevozna usluga moe se realizirati putem: a) javnog prijevoza b) prijevoza za vlastite potrebe organizacija javnog prijevoza moe imati sljedeu strukturu: - radna jedinica gradski promet - radna jedinica meumjesni promet - radna jedinica meunarodni promet - radna jedinica putniki promet - zajednike slube

USTROJ PRIJEVOZNOG PROCESA u prijevoznom procesu postoje tri faze rada i to: a) pripremna faza b) faza izvrenja c) faza okonanja u pripremnoj fazi dolaze ovi poslovi: - davanje ili primanje upita mogunosti prijevoza - stupanje u kontakt s poslovnim partnerom - sklapanje ugovora o prijevozu - izbor ljudi, sredstava i mehanizacije - izdavanje dokumentacije u fazi izvrenja dolaze ovi poslovi: - javljanje poslovnom partneru o dolasku na utovar - preuzimanje dokumentacije o teretu - utovar i slaganje tereta - uvrivanje tereta - pokusna vonja - prijevoz - prijeva o prispijeu tereta primatelju - istovar ili pretovar - preuzimanje tereta potvrivanjem prijevozne dokumentacije ova faza mogla bi se opet podijeliti u tri faze i to: - utovar - prijevoz - istovar utovar i istovar moemo opet smatrati neproduktivnim fazama prijevoz se moe smatrati produktivnom fazom na vrijeme utroeno na utovar, pretovar i istovar moe se utjecati: - organizacijom rada - primjenom mehanizacije - primjenom sredstava racionalizacije - utovarno istovarnim objektima u fazi okonanja dolaze ovi poslovi: - predaja prijevozne dokumentacije - analiza i obraun prijevoznih trokova - pisanje rauna za izvreni prijevoz - izvrenje naplate za prijevoznu usulgu

eljeznika tehnika kola Moravice

Voza motornog vozila Prijevoz tereta

11

PRIJEVOZNA DOKUMENTACIJA a) DOKUMENTI VOZAA - vozaka dozvola - putna isprava - razne potvrde kod prijevoz specijalnog tereta - ostali dokumenti b) DOKUMENTI VOZILA - prometna dozvola - dozvola za prijevoz po stranim zemljama - potvrda o osposobljenosti vozila za razne vrste prijevoza - ostala dokumentacija ovisna o vrsti prijevoza c) DOKUMENTI TERETA - otpremnica - dostavnica - spisak poiljaka - naznaka o porijeklu robe - izvozna, uvozna i prijevozna dozvola za teret - ostala dokumentacija ab) ac) bc) abc) tahograf knjiica za provjeravanje rada voznog osoblja zapisnik o lomu ili manjku tereta karnet TIR nalog za utovar tereta putni nalog meunarodni putni nalog tovarni list tovarni list i raun raun za izvreni prijevoz

RAD NA UTOVARU I ISTOVARU utovar i istovar obavlja se na utovarno-istovarnim stanicama u ije podruje rada spada: - prijem i otprema tereta - skladitenje tereta - pripremanje tereta za prijevoz - utovar i istovar tereta - izdavanje prijevozne dokumentacije za obavljanje tih poslova utovarno-istovarne stanice moraju imati: - utovarno-istovarne prostore za manipulaciju teretom - prostor za smjetaj tereta - postrojenja za mjerenje tereta - prilazni putevi i prostori za manevriranje vozila - slubene i pomone prostorije kapacitet utovarno-istovarne stanice ovisi o koliini tereta koja se izmanipulira u jedinici vremena, a to opet ovisi o: - prostoru za utovar i istovar koji mora imati utovarno-istovarni front za postavljanje vozila: a) uzduno b) okomito

eljeznika tehnika kola Moravice

Voza motornog vozila Prijevoz tereta

12

c) koso manipulativnim sposobnostima tereta s ambalaom nainu utovara i istovara: a) runi b) mehanizirani vrsti tereta, njegovih osobina, dimenzija i teine klimatskim i vremenskim uvjetima

SLAGANJE, ZATITA I UVANJE TERETA prilikom utovara voza mora voditi brigu o ravnomjerno rasporeenom teretu na vozilu te da se ne prekorai doputeni osovinski pritisak i nosivost vozila teret mora biti tako sloen i po potrebi privren da se sprijei njegovo pomicanje slaganje tereta ima mnogostruko znaenje: - da se to bolje iskoristi zapremina i nosivost vozila - da teret ne prelazi gabarit vozila - da se osigura stabilnost vozila - da se povea produktivnost utovarno-istovarne mehanizacije prije utovara treba napraviti plan slaganja tereta CARGO PLAN teret se slae od prednjeg dijela vozila prema zadnjem da se osovine ravnomjerno optereuju tei se teret uvijek slae dolje prema prednjem dijelu vozila rasuti tereti tovare se samo do visine stranice nakon zavrenog utovara posada motornog vozila duna je teret na vozilu dobro povezati, uvrstiti i osigurati a stranice tovarnog sanduka dobro zatvoriti, povezati lancima, ceradu dobro zategnuti i povezati po potrebi postavljaju se i posebni svjetlosni signali, znakovi i ploe za obiljeavanje tereta odgovornost za uvanje tereta u toku prijevoza pada na lanove posade motornog vozila pod uvanjem se smatra kvalitativno i kvantitativno ouvanje tereta i predaju primatelju u istom stanju u kojem je bio predan na prijevoz u prijevoznom procesu teret se titi na vie naina: obiljeavanjem raznim oznakama, privrivanjem i vezivanjem tereta, koritenjem cerada i mrea

ISTOVAR TERETA I PREDAJA PRIMATELJU obavijest o prispijeu tereta voza je duan dostaviti na adresu koju oznai poiljatelj pravovremenim obavijetavanjem primatelj je u mogunosti da organizira nain istovara kako bi se obavio u to kraem roku vozai su duni nadgledati istovar ako primatelj iz bilo kojeg razloga odbije primiti teret voza je duan o tome obavijestiti odgovornu osobu u svojoj organizaciji ako se utvrdi oteenje ili gubitak tereta voza je duan zatraiti da se to utvrdi zapisniki, jedan primjerak zapisnika uzima sa sobom nakon izvrenog istovara, primopredaje tereta bez primjedbi voza je duan zatraiti primatelja potpisivanje prijevozne dokumentacije i to: putni list, tovarni list, prijevoznicu

VRSTE PRIJEVOZA TERETA PREMA ORGANIZACIJI LINIJSKI PRIJEVOZ je prijevoz koji se odvija na unaprijed utvrenoj liniji po utvrenom redu vonje i tarifi

eljeznika tehnika kola Moravice

Voza motornog vozila Prijevoz tereta

13

moe biti: - stalan ( preko cijele godine ) - sezonski ( tokom nekog vremenskog perioda ) - povremeni ( prema sluajnim i pojedinanim zahtjevima ) svaki od ovih naina organizacije linijskog prijevoza moe biti: direktan i relacijski osnovni uvjeti za organizaciju linijskog prijevoza su: - postojanje objekata za sakupljanje i razvrstavanje tereta kao to su skladita, autoteretni kolodvori i javna skladita - postojanje minimalne koliine tereta - stalna potranja za prijevozom

SLOBODNI ILI PRIGODNI PRIJEVOZ je prijevoz koji se obavlja od prigode do prigode odnosno prema ukazanoj potrebi, a naplauje se prema meusobnoj pogodbi uvjeti prijevoza odreuju se sporazumno izmeu prijevoznika i korisnika za svaki pojedini sluaj moe se podijeliti na: - lokalni ( gradski i prigradski ) - meumjesni - meunarodni prijevoz tereta slobodni prijevoz mogu obavljati prijevoznike organizacije kao i individualni prijevoznici cijena prijevoza odreuje se prema trenutnoj trinoj vrijednosti prijevoza

PRIJEVOZ OPASNIH TERETA opasan teret je teret osjetljiv na vanjske utjecaje pod kojima mogu izazvati eksploziju, poar, trovanje, zarazu i slino pa su opasni za: - osobe koje njime rukuju - prijevozna sredstva - osobe i objekte koji se nalaze u blizini - opasni tereti podijeljeni su po klasama: - KLASA 1 eksplozivne tvari i predmeti - KLASA 2 plinovi - KLASA 3 zapaljive tekuine - KLASA 4 zapaljive vrste tvari - KLASA 5 oksidirajue tvari i organski peroksidi - KLASA 6 otrovne tvari i zarazne tvari - KLASA 7 radioaktivne tvari - KLASA 8 korozivne tvari - KLASA 9 razliite opasne tvari i predmeti ADR podsjetnik rada za prijevoz opasnih tereta - isprave dozvola vozaa da je osposobljen za prijevoz opasnih tereta - potvrda poiljatelja o vrsti tereta - popratna dokumentacija o teretu - toan naziv tereta - kemijska kartica za vozaa u kabini - voza da li je upoznat s teretom koji prevozi - da li je proitao kemijsku karticu - da li je upoznat s podsjetnikom u sluaju nesree - da li je upoznat s opremom za sluaj potrebe

eljeznika tehnika kola Moravice

Voza motornog vozila Prijevoz tereta

14

- poznaje li mjere koje se poduzimaju u sluaju opsnosti oprema da li su svi protupoarni aparati na vozilu ispravni - da li je vozilo ispravno obiljeeno - da li je u vozilu sva oprema za signalizaciju u sluaju nezgode - da li je u vozilu osigurana sva oprema za vozaa - postoji li oprema za prvu pomo ispravnost vozila prije svake vonje vozilo se mora pregledati i ustanoviti stupanj tehnike ispravnosti vonja da li je posada sposobna za vonju - da li vremenske prilike dozvoljavaju prijevoz - da li je vozilo pravilno utovareno i teret osiguran ponaanje u sluaju nezgode postupiti u skladu s uputama iz kemijske kartice - ugasiti motor - iskljuiti sve izvore elektrine energije - osigurati vozilo - propisno oznaiti mjesto nezgode - obavijestiti vatrogasce i policiju - upozoriti sudionike u prometu i okolno stanovnitvo

PRIJEVOZ SPECIJALNIH TERETA specijalni teret je teret koji svojim karakteristikama zahtijeva poseban reim prijevoza prije prijevoza potrebno je obaviti neke predradnje: - pribaviti sve podatke o teretu - osigurati posebna vozila za prijevoz - izraditi elaborat - itinerer prijevoza - utovar tereta i istovar - izraditi terminer ukupnog vremena prijevoza - izraditi dokumentaciju - izabrati vozno osoblje - pribaviti sve potrebne dokumente - organizacija i tehnika prijevoza specijalnih tereta predvia tri osnovne faze: 1.) PRIPREMNA FAZA a) ugovaranje prijevoza b) odreivanje itinerera pregled dokumentacije trase - minimalni radiusi cesta - lokacija mjesta za rekonstrukciju - predvianje zaobilazne ceste - odreivanje mjesta za odmor, pretjecanje, mimoilaenje - odreivanje meteorolokih uvjeta c) prikupljanje raznih dozvola d) projektiranje prijevoza napraviti skicu tereta na vozilu - ustanoviti osovinske pritiske, duinu irinu, visinu e) slanje zahtijeva za dobivanje prijevoza f) pisanje prijevozne dokumentacije 2.) IZVRENJE PRIJEVOZA koji poinje utovarom, centriranjem i uvrenjem tereta, te postavljanjem signalizacije koja oznaava gabarite, u toku prijevoza vie puta kontrolirati teret 3.) FAZA OKONANJA predaja tereta, potpisivanje prijevozne dokumentacije, pisanje rauna za izvreni prijevoz -

eljeznika tehnika kola Moravice

Voza motornog vozila Prijevoz tereta

15

PRIJEVOZ LAKOPOKVARLJIVE ROBE lakopokvarljiva roba je grupa prehrambenih namirnica koja se uslijed klimatskih i drugih utjecaja mogu u kratkom roku pokvariti svrstava se u sljedee grupe: a) lakopokvarljive namirnice pokazuju osjetljivost na vremenske i temperaturne utjecaje b) svjee namirnice c) smrznute namirnice podvrgnute hlaenju ispod 7 do - 18 stupnjeva d) duboko smrznute namirnice podvrgnute hlaenju ispod 18 stupnjeva lako pokvarljive namirnice mogu se grupirati na: - mesne namirnice - mlijene namirnice - voe i povre - pia i sokovi vozila za prijevoz lako pokvarljivih namirnica: - termika hladnjae - izotermika - zagrijavajua - provjetravajua vozila moraju biti sa hermetiki zatvorenim vratima na zadnjem eonom zidu, rashladna komora mora imati odreene ureaje za privrivanje namirnica ( kuke za meso ), nalaze se u komori a kontrolni instrumenti u kabini vozaa izvrenje prijevoza dolazak na utovar ienje rashladne komore, doi u tono vrijeme na utovar to se upisuje u putni nalog i tovarni list - za vrijeme utovara provjeriti temperaturu, zabiljeiti nedostatke, provjeriti koliinu robe - pred polazak - na putu - pri dolasku

MEUNARODNI PRIJEVOZ TERETA cestovni promet u meunarodnom prijevozu zauzima posebno mjesto, zbog brzine, prijevoza od vrata do vrata, elastinosti prilagoavanja nastalima situacijama, smanjenja trokova ambalairanja svaki prijelaz granice zahtijeva odreeno vrijeme zadravanja radi pregleda carinskih formalnosti, a to utjee na brzinu prijevoza da bi se olakao prijelaz dravne granice potpisana je meunarodna konvencija TIR ( 1959. god. ) konvencija iz 1959. godine je revidirana 1975. a stupila je na snagu 20. oujka 1978. godine TIR transport internacional par la route ( meunarodni cestovni prijelaz ) reim TIR sadri etiri osnovna zahtijeva: - teret se mora prevoziti u vozilima ili kontejnerima koji osiguravaju sve garancije u pogledu sigurnosti - teret mora pratiti meunarodni karnet koji slui kao kontrolni dokument otpremnoj, tranzitnoj i uputnoj zemlji - rad carinskih organa otpremne zemlje mora biti priznat od strane zemalja i uputne zemlje - sve novane pristojbe za vrijeme prijevoza moraju biti priznate garancijom kada treba obaviti meunarodni prijevoz tereta moe se postupiti na sljedei nain: a) da se teret prevozi prema sporazumu TIR b) sa spiskom robe

eljeznika tehnika kola Moravice

Voza motornog vozila Prijevoz tereta

16

c) pod pratnjom d) sa carinskom popratnicom u tom sluaju carinjenje robe obavlja se na polaznoj carini najblioj mjestu utovara i carini opredjeljenja isprave za meunarodni prijevoz a) za osoblje b) za vozilo c) za teret ili robu da bi se mogao izvriti prijevoz na osnovi konvencije TIR potrebno je imati popratnu dokumentaciju: - karnet TIR - meunarodni tovarni list - ostala dokumentacija carinski organi provjeravaju pouzdanost podataka unijetih u karnet, provjeravaju vozilo i kontejner i stvaljaju carinske plombe iji se brojevi upisuju u karnet TIR karnet TIR sadri niz listia u duplikatu koji slue carinskim organima za kontrolu kretanja vozila konvencijom TIR predvieni su uvjeti koje mora ispunjavati vozilo ili kontejner a to je utvreno posebnim pravilnikom koji je dodan kao prilog svaka zemlja ima svoju dozvolu koja se izdaje na graninom prijelazu pojedine drave bilateralnim ugovorima svake godine odreuju broj dozvola na bazi reciprociteta TIR karnet se izdaje u zemlji polaska ili u zemlji u kojoj je nositelj karneta namjeten ili ivi TIR karnet tampan je na francuskom, prva stranica ovitka na engleskom, moraju se dodati listovi s prijevodima TIR karnet vrijedi do zakljuenja prijevoznog TIR procesa za skup vozila ili vie kontejnera na jednom vozilu izdaje se jedan karnet polazne carinarnice moraju se nalaziti u istoj zemlji, carinarnica odredita moe se nalaziti u najvie dvije zemlje, ukupan broj polaznih i odredinih carinarnica ne smije biti vie od etiri ako transport obuhvaa samo jednu polaznu i jednu odredinu carinarnicu TIR karnet mora sadravati najmanje dva lista za zemlju polaska, tri za odredinu zemlju, zatim po dva lista za svaku tranzitnu zemlju

OBJEKTI U SLUBI PRIJEVOZA da bi cestovni prijevoz mogao ispuniti sve zadatke potrebno je raspolagati i s objektima koji omoguuju bri, sigurniji, funkcionalniji i jeftiniji prijevoz - meu te objekte ubrajaju se: - zbirna skladita - auto teretni kolodvori ZBIRNA SKLADITA prostori gdje se obavlja skupljanje komadnih poiljaka generalnog tereta - osim skupljanja tu se roba razvrstava po smjerovima, po primateljima ili vrstama tereta - vrste zbirnih skladita su: - u sklopu organizacije - samostalna - skladita udruenih prijevoznih organizacija - zbirna skladita za tree osobe nazivaju se javnim skladitima AUTO TERETNI KOLODVORI prostori ili mjesta gdje se obavlja javno i organizirano: skupljanje komadnih poiljaka, razvrstavanje po pravcima, spremanje i skladitenje, razvrstavanje po primateljima -

eljeznika tehnika kola Moravice

Voza motornog vozila Prijevoz tereta

17

zadatak: omoguuju linijski i kombinirani prijevoz, racionalno koritenje velikih prijevoznih jedinica, ekonomino manipuliranje teretom pomou paleta i kontejnera dodatne usluge: - servisno remontne usluge - sigurnosno zatitne mjere - lijenike usluge - kontrola prijevoza lokacija izvan grada, u blizini prometnica, na prostornim povrinama, u blizini potroakih centara, izvan naselja radi ekoloke istoe

TAHOGRAF ureaj u obliku sata koji radi na principu prenoenja linearnog gibanja centrifugalnog regulatora u linearno gibanje indikatora mehanizam tahografa na ploici ili uloku od papira presvuenog tankim slojem parafina automatski ispisuje pomou safirske igle fine linije ime podloni papir postaje vidljiv evidentiraju se sljedei podaci: - poetak rada vozaa - kraj rada i vonje - vrijeme vonje i stajanja - broj zaustavljanja - prijeena udaljenost - utroena koliina goriva - brzina vonje - broj okretaja motora - pojedinanost i ukupnost prijeenog puta - izmjena vozaa uloak od papira sastoji se od unutarnjeg polja na koje se podaci unose runo i vanjskog polja gdje se obavlja registracija podataka pojedini tipovi tahografa s odgovarajuim ulocima mogu se koristiti za jedan dan ili sedam odnosno osam dana analiza dijagrama tahografa pokazuje: - igliasti oblik pokazuje velike promjene u brzini - tupi oblik umjerenija vonja

POSADA VOZILA posadu vozila predstavljaju neposredni izvritelji prijevoznog zadatka tj. oni koji rade uz vozilo kao vozai, prijevozni radnici i kod specijalnih vozila pratitelji broj lanova ovisi o vrsti vozila, duini puta i svojstvima tereta koji se vozi broj lanova odreuje se najee na sljedei nain: a) na relacijama do 500 km bez obzira na vrstu vozila rasporeuje se jedan voza b) na relacijama preko 500 km na teretna vozila kojima najvea doputena teina prelazi 20 tona moe se rasporediti jedan voza pod uvjetom da mu se nakon svakih 500 km osigura propisano vrijeme odmora ili zamjena, ako ne onda se odreuju dva vozaa c) u meunarodnom prometu na relacijama do 450 km kao u toki b) d) na relacijama gradskog i prigradskog prometa i prijevoza stvari teine do 20 kg i vozila najvee doputene teine do 3500 kg rasporeuje se jedan voza ako su komadne poiljke tee od 20 kg rasporeuju se i prijevozni radnici e) kad se prevoze opasne stvari rasporeuju se dva vozaa

eljeznika tehnika kola Moravice

Voza motornog vozila Prijevoz tereta

18

f) kod prijevoza specijalnih tereta rasporeuje se potreban broj vozaa i ostalih radnika vozai svih vrsta prijevoza stvari moraju imati strunu spremu kvalificiranog vozaa upravljati vozilom smije samo voza koji ima odgovarajuu vozaku dozvolu radno vrijeme lanova posade sastoji se od vremena provedenog na efektivnom radu i vremena obavezne prisutnosti na mjestu obavljanja posla upravljanje vozilom iznad 3500 kg teine ne smije neprekidno trajati dulje od 5 sati prije poetka vonje voza mora imati najmanje 10 sati odmora prijevozni radnici radnici koji se rasporeuju na motorna vozila u svojstvu lanova posade radi obavljanja poslova utovara, pretovara ili istovara operativno osoblje kao organizatori prijevoznog procesa su disponenti, prometnici i kontrolori vrste disponenata: - lokalnog prijevoza - meugradskog prijevoza - meunarodnog prijevoza - linijskog prijevoza - slobodnog prijevoza - za specijalne prijevoze tehniki referent ( referent voznog parka ) kontrolno osoblje kontrolori prometa

TEMELJNI UVJETI RACIONALIZACIJE PRIJEVOZA pripremanje komadnog tereta u vee jedinice tereta pri emu se mora paziti na dimenzije kako bi se mogla primijeniti i druga sredstva racionalizacije prijevoza kombinirani prijevoz teret se prevozi sredstvima dviju ili vie grana prometa uvoenjem paleta i kontejnera ostvarena je znatna racionalizacija pretovarnih i skladinih manipulacija ime je uklonjena tehnoloka pa i ekonomska barijera prijevoza izmeu raznih grana prometa tri oblika kombiniranog prijevoza: a) prijevoz paketirane i paletizirane robe b) prijevoz u kontejnerima c) prijevoz tovarnih sredstava jedne grane prometa sredstvima druge grane cilj kombiniranog prijevoza je omoguiti najbri i kvalitetan prijevoz od vrata do vrata metode kombiniranog prijevoza su sljedee: 1. prijevoz cestovnih vozila eljeznicom 2. prijevoz velikih kontejnera eljeznicom 3. prijevoz eljeznikih vagona cestovnim vozilima 4. prijevoz putnikih vozila eljeznicom 5. prijevoz cestovnih vozila sredstvima vodenog prometa 6. prijevoz eljeznikih vagona i cestovnih vozila feribotima 7. prijevoz vozila i tereta zrakoplovima neki sustavi kombiniranog prijevoza: a) sustav Piggy back prijevoz cestovnih prikolica i poluprikolica na eljeznikim plato vagonima b) sustav klokan vagoni prilagoeni za prijevoz prikolica i poluprikolica bez skidanja kotaa ( dijelovi poda za kotae su uputeni ) c) sustav niskih vagona vagoni su lankastog sastava, niskog poda, utovar se obavlja navoenjem preko prijelaznog mostia d) sustav feri - bot - prijevoz eljezniki vagona i cestovnih vozila brodovima na vee udaljenosti

eljeznika tehnika kola Moravice

Voza motornog vozila Prijevoz tereta

19

PALETIZACIJA okrupnjavanje robe u vee jedinice radi primjene sredstava pretovarne mehanizacije da bi se ubrzao proces prijevoza i time snizili trokovi prijevoza - paleta je vrsta pomone opreme koja omoguuje formiranje kompaktnog i vrstog paketa sloenog iz raznih vrsta komadne robe - vrste paleta: - prema namjeni: ravne, boks-palete, sanduk, specijalne - prema materijalu: drvene, metalne, plastine, kombinirane - prema pokretljivosti: obine, polupokretne, pokretne ( u okviru ove podjele jo se dijele na: sklopive, rasklopive i vrste ) - palete se jo razvrstavaju i prema nainu postavljanja nogara, broju ulaza za viljukare i nosivosti - ravna paleta ravna vrsta podloga bez nadgradnje - dimenzije: 800 x 1000 i 1000 x 1200 - teina ne smije prijei 5% nosive teine ili oko 25 kg - prednosti paletizacije: bri utovar i istovar za 5 10 puta, smanjuje se zadravanje vozila na utovaru, manjim brojem vozila prevozi se vie tereta, smanjuje se radna snaga KONTEJNERIZACIJA je druga mjera racionalizacije prijevoza tereta ime se racionalizirala ambalaa u integralnom prijevozu - kontejner je manipulativno-prijevozna oprema, u obliku zatvorene posude u obliku sanduka, cisterne, sanduk hladnjaka, vree specijalne namjene - vrste kontejnera: a) kontejneri europskih eljeznica ( UIC ) b) kontejneri internacionalne organizacije za standardizaciju ( ISO ) - prema nosivosti mogu biti: laki, srednji, teki - prema volumenu mogu biti: mali, srednji, veliki i specijalni - prema namjeni: univerzalni i specijalni - prema vrsti tereta: za komadni, rasuti, tekui - prema pokretljivosti: nepokretni, pokretni sa kotaiima - prema materijalu: metalni, drveni, kombinacija gume, sintetike ili tekstila - prema rasklopivosti: nesklopivi, sklopivi - ciljevi primjene kontejnerizacije su: - smanjenje trokova ambalairanja - bolja zatita tereta - formiranje podesnih prijevoznih jedinica ime se postie brzina manipuliranja - puna iskoritenost prostora vozila - optimalno iskoritenje skladinog prostora - smanjenje ukupnih trokova prijevoza - uvjeti koje mora ispunjavati kontejner su: vrst, lagan, otporan na vremenske prilike, brz utovar i istovar, tipiziran, standardiziran, da se lako otvara, zatvara i isti itd. - mehanizacija za manipulaciju kontejnerima: sve vrste viliara, dizalice, podizne platforme i dizala

STUPANJ ISKORITENJA VOZNOG PARKA stupanj iskoritenja prikazuje se koeficijentima moe se odnositi na cjelokupni vozni park ili na dio tehniki ispravnog voznog parka koeficijent iskoritenja voznog parka jednak je odnosu broja kalendarskih autodana na radu i ukupnog broja autodana koeficijent iskoritenja tehniki ispravnog voznog parka jednak je odnosu izmeu broja autodana na radu i autodana tehniki ispravnih vozila

eljeznika tehnika kola Moravice

Voza motornog vozila Prijevoz tereta

20

koeficijent tehnike ispravnosti voznog parka jednak je odnosu broja autodana tehniki ispravnih vozila i broja ukupnih autodana koeficijent tehnike neispravnosti voznog parka jednak je odnosu izmeu broja autodana tehniki neispravnih vozila i broja ukupnih autodana

KOEFICIJENT ISKORITENJA PRIJEENOG PUTA jednak je odnosu prijeenih kilometara s teretom i ukupnog prijeenog puta u kilometrima moe se odrediti za jednu obinu vonju, sloenu vonju, jedinicu voznog parka ili cijeli
K
km

KM KM

t u

vozni park veliina koeficijenta ovisi o organizaciji prijevoznog procesa, meusobnom odnosu otpreme i dopreme, o mogunosti prijevoza raznovrsnih tereta istim prijevoznim sredstvima srednja duina vonje s teretom jednaka je odnosu ukupnog prijeenog puta s teretom prema broju izvrenih vonji srednji dnevni prijeeni put jednak je odnosu ukupnog prijeenog puta voznog parka prema broju autodana na radu za promatrani period vremena srednje rastojanje prijevoza jedne tone tereta jednako je odnosu ostvarenog prijevoznog rada prema koliini prevezenog tereta

POKAZATELJI GOSPODARSTVENOG UINKA su:

- mogui tonski kilometri - stvarni tonski kilometri - prosjeni put jedne tone tereta - mogui tonski km izraunavaju se mnoenjem registrirane korisne nosivosti vozila s udaljenou puta - stvarne tonske km dobijemo mnoenjem teine prevezenog tereta u tonama s duinom prijeenog puta u kilometrima - odnos izmeu izvrenog i mogueg prijevoznog uinka nazivamo koeficijentom iskoritenja nosivosti ( dinamiki ), a statiki koeficijent iskoritenja jednak je omjeru stvarnog optereenja i mogueg optereenja vozila - prosjeni put jedne tone tereta dobijemo kao omjer tonskih kilometara i broja prevezenih tona tereta - tehnika brzina je omjer prijeenih kilometara i pripadnog vremena ( put koji prijee vozilo u jedinici vremena ) - putna brzina je prosjena brzina vozila za vrijeme koritenja vozila od polaznog do ciljnog mjesta - komercijalna brzina je odnos puta koji prijee vozilo u jedinici vremena s tim to se uzima cijelo vrijeme koje je vozilo provelo u radu na nekom zadatku

eljeznika tehnika kola Moravice

Voza motornog vozila Prijevoz tereta

21

RAD I PROIZVODNOST VOZNOG PARKA prijevozna sposobnost voznog parka je odnos mogueg broja prevezenih tona u jednom autosatu rada prijevozni uinak je odnos ostvarenih tonskih kilometara u jednom satu na prijevoznu sposobnost i prijevozni uinak ima utjecaj kilometri pod teretom, tehnika brzina, vrijeme stajanja, utovar, istovar, koeficijent iskoritenja prijeenog puta, stupanj iskoritenja nosivosti

eljeznika tehnika kola Moravice

Voza motornog vozila Prijevoz tereta

22

Pitanja za ponavljanje 1. Kako je podijeljen cestovni teretni prijevoz? 2. to se podrazumijeva pod pojmom tereta, a to pod pojmom robe u prijevoznom procesu? 3. Na koji nain i kako je izvrena podjela tereta? 4. to se podrazumijeva pod prijevoznom i manipulativnom sposobnou tereta? 5. Ambalaa: pojam i vrste? 6. Objasniti prijevozne tokove? 7. Koja svojstva moraju imati motorna vozila? 8. Koje su vrste vozila? 9. to su to specijalna teretna vozila? 10. Kako je klasificirana prijevozno-manipulativna mehanizacija? 11. Koje su vrste viliara i koji im je nain primjene? 12. Prijenosnici: vrste i primjena? 13. Kako je izvrena podjela cesta? 14. Konstruktivni elementi ceste? 15. Koje su vrste prikljunih vozila? 16. Koje su osnovne faze rada u prijevoznom procesu? 17. Koje su faze izvrenja u prijevoznom procesu? 18. Koju prijevoznu dokumentaciju poznajete? 19. to su to utovarno-istovarne stanice ? 20. Na koji se sve nain moe izvriti utovar i istovar tereta ? 21. Kako se teret uvruje na vozilu? 22. Kako se dijeli prijevoz tereta prema organizaciji? 23. Nabrojiti opasne terete? 24. Koje se predranje moraju obaviti prije prijevoza specijalnog tereta? 25. Koje su vrste vozila za prijevoz lakopokvarljive robe? 26. Pojam i znaenje konvencije TIR? 27. Karnet TIR? 28. to su zbirna skladita, a to auto-teretni kolodvori? 29. Koje podatke evidentira tahograf? 30. O emu ovisi broj lanova posade vozila i kako se to odreuje? 31. Objasniti kombinirani prijevoz? 32. Objasniti pojam paletizacije? 33. Objasniti pojam kontejnerizacije? 34. Koji su pokazatelji gospodarstvenog uinka? 35. Objasniti tehniku, putnu i komercijalnu brzinu?

eljeznika tehnika kola Moravice

You might also like