Moralni raskol modernog svijeta koji tako tragi\u010dno razjedinjuje prosvje\u0107ene ljude mo\u017ee da se prati sve do sloma liberalne nauke
Zadatak pisanja historije ideja za koji smo zainteresirani - historicizma i njegove povezanosti s totalitarizmom - ne\u0107e biti ovdje preduzet. \u010citatelj \u0107e se, nadam se, sjetiti da ne poku\u0161avam ni\u0161ta vi\u0161e nego pru\u017eiti nekoliko rasutih napomena koje mogu baciti svjetlo na pozadinu suvremene verzije ovih ideja. Izlaga- nje o njihovom razvoju, osobito u periodu od Platona do Hegela i Marksa, ne bi moglo biti saop\u0107eno a da se obim knjige sa\u010duva u razboritim granicama. Zbog toga se ne\u0107u ozbiljnije baviti Aris\u00ad totelom, osim u mjeri u kojoj je njegova verzija Platonovog esencijalizma imala upliva na Hegelov, a time i na Marksov his\u00ad toricizam. Ograni\u010davanje na one Aristotelove ideje s kojima smo se upoznali u na\u0161oj kritici Platona, Aristotelovog velikog.u\u010ditel\u00ad ja, ipak ne\u0107e izazvati tako ozbiljan gubitak kako bi to, na prvi pogled, nekog moglo upla\u0161iti. Jer Aristotel, uprkos svom \u010dudesnom u\u010denju zadivljuju\u0107eg obima, nije bio \u010dovjek uo\u010dljive originalnosti mi\u0161ljenja. Ono \u0161to je on dodao platonskoj zalihi ideja, uglavnom je bila sistematizacija i vatreni interes za empi\u00ad rijske, posebno biolo\u0161ke probleme. Naravno, on je tvorac logike i zbog toga i njegovih drugih dostignu\u0107a, on zaslu\u017euje ono \u0161to je sam tvrdio (na kraju svojihSofisti\u010dkih pobijanja) - na\u0161u toplu
Leave a Comment