Treći dio: Opća znanost o neurozama[1917. (1916.-17.)] 255
XVI. Psihoanaliza i psihijatrija 257XVII. Smisao simptoma 272XVIII. Fiksiranje na traumu. Nesvjesno 290XIX. Otpor i potiskivanje 304XX. Seksualni život ljudi 320XXI. Razvijanje libida i seksualne organizacije 338XXII. Gledišta razvitka i regresije. Etiologija 358XXIII. Putevi simptomske tvorbe 378XXIV. Obična nervoza 398XXV. Strepnja 413XXVI. Teorija libida
i
narcizam 434XXVII. Prijenos 454XXVIII. Analitička terapija 473Sigmund Freud - Kratka biografija
513
O ovoj knjizi.
Sigmund Freud je održavao svoja
Predavanja za uvod u psihoanalizu,
i to tijekom dva zimska semestra1915./1916., te 1916. /1917. godine pred raznim slušateljima ra¬zličitih fakulteta Sveučilišta u Beču. Radi se o njegovim pojedi¬načnim predavanjima, vezanim uz njegovo sveučilišno djelo¬vanje. Tekstove iz prva dva dijela ove knjige zapisao bi najčešćesam, i to odmah po završetku samog predavanja, dok su tekstoviiz trećeg dijela bili unaprijed pripremljeni. Cjelokupnu je ovuzbirku dao objaviti 1916. te 1917. godine, podijelivši je osobnona ova tri dijela.Freud nije nikad objavio neki pravi udžbenik. No, njemu senajviše približavaju upravo ova njegova
Predavanja.
Osnovnizakoni duševnih kretanja koje je otkrio, a posebno oni vezani uzpodsvijest, temeljili su se na tri klasična istraživačka područjapsihoanalize - na izliječenim slučajevima, na snovima i neuro¬tičnim simptomima - korak po korak, uz pomoć mnogih uspo¬ređivanja, anegdota i sličica iz života bolnice. Pri tome nepre¬kidno izvire i privlačnost, koja je obilježavala Freudov prozninačin izlaganja: dijalozi s njegovim tadašnjim slušateljima odsrca će razgaliti i nas, njegove današnje čitatelje. U stvari,
Pre¬davanja
nemaju samo značaj uvoda u njegov način razmišljanja,već su i do danas ostala najčitanije djelo ovog osnivača psi¬hoanalize.
Leave a Comment
Sinhronicitet : na304215elo neuzro304215nog povezivanja / C. G. Jung