2.

PLOASTI GREDNI MOSTOVI

Ploe se u mostovnim konstrukcijama pojavljuju kao samostalni nosai i kao kolnike konstrukcije u sklopu rebrastih ili sanduastih nosaa. U ovom dijelu ploe e se razmatrati kao samostalni nosai.

2.1. Oblikovanje
2.1.1. Ploe betonirane na mjestu gradnje Jednostavne pune ploe od armiranog betona pogodne su za male mostove s jednim otvorom raspona do 15 m, za kontinuirane mostove raspona do 20 m, te za kontinuirane mostove s vutama do 25 m. (slika 2.1). Visina ploe kree se u granicama od 50 do 100 (90) cm, a vitkost l/h od 15 do 22. Pune ploe betonirane na mjestu gradnje naroito su pogodne za kose mostove ili za mostove s promjenljivom irinom koji se pojavljuju u cestovnim voritima. Kod dvostranog poprenog nagiba kolnika donja se povrina ploe odabire horizontalna, a kod jednostranog nagiba, s paralelnom donjom povrinom ostvaruje se konstantna debljina ploe (slika 2.1).

a)

b)

c)

Slika 2.1 Puna ploa, a) popreni presjek, b) tlocrti, c) popreni nagibi

Kada je potrebna debljina ploe vea od 70 (80) cm racionalno je upotrijebiti uplje ploe s izgubljenom oplatom u obliku kartonskih i metalnih cijevi ili pravokutnih profila, sa svrhom smanjenja teine ploe. Minimalne debljine betona izmeu i ispod upljina prikazane su na slici 2.2. Na osloncima i u polovini raspona, a kod vitkih ploa u treinama raspona, potrebno je cijevi prekinuti i oblikovati poprena rebra irine jednake polovini debljine ploe (h/2). U nekim zemljama oupljene ploe vie nisu u primjeni. Kod neto veih raspona od onih za armiranobetonske ploe, primjenu su nale pune prednapete betonske ploe, i to za mostove s jednim otvorom raspona do 25 m, a za kontinuirane mostove raspona do 30 m. Visina ploe nalazi se u granicama od oko 80 do 125 cm, a vitkost od 20 do 30. Na slici 2.3 prikazane su razliite mogunosti oblikovanja poprenog presjeka ploastih konstrukcija.

Slika 2.2 Pravila konstruiranja upljih ploa minimalne debljine betona

Slika 2.3 Primjeri oblikovanja poprenog presjeka ploastih mostova 9

Armiranobetonski ploasti mostovi Rasponi Tip Puna ploa Oupljena ploa Slobodno oslonjena Kontinuirana cestovni mostovi (m) 5 - 15 12 20 1/15 1/20 1/24 eljezniki mostovi (m) 4- 8 6 - 12 1/12 1/16

Odnosi visine i raspona

Prednapeti betonski ploasti mostovi Rasponi Tip Puna ploa Oupljena ploa Slobodno oslonjena Kontinuirana cestovni mostovi (m) do 30 do 46 1/20 1/24 1/40* (*sa vutama) eljezniki mostovi (m) do 6 do 12 1/16 1/18

Odnosi visine i raspona

Slika 2.4 - Uzduni presjeci ploastih konstrukcija klasino armiranih, a) slobodna greda, b) slobodna greda s prepustima, c) kontinuirana greda, d) kontinuirana greda sa vutama

10

2.1.2. Ploe od gotovih elemenata Za montanu gradnju ploaste rasponske konstrukcije prikladni su tapasti torzijski kruti elementi oupljenog poprenog presjeka koji se polau jedan do drugog. Ranije su se izmeu pojedinih gotovih elemenata predviale dovoljno iroke reke koje su se ispunjale mortom. U svrhu osiguranja prostornog djelovanja ploe, elementi su se meusobno prednaprezali u poprenom smjeru na osloncima i u polovini ili treini raspona. Rjeenje koje se danas primjenjuje predstavljaju tipski armiranobetonski ili prednapeti betonski nosai koje tvrtka Viadukt proizvodi u pet razliitih poprenih presjeka ovisno o rasponu i zadanom optereenju (slika 2.5).

Slika 2.5 - Tipski montani nosai Montani elementi meusobno su spojeni uzdunim zglobom u obliku modanika koji slui za prijenos poprenih sila. Poprena veza na krajevima nosaa postie se kabelom za naknadno prednapinjanje. Ako su upljine u montanim elementima okruglog presjeka, ploe se grade kao slobodne grede raspona do 20 m, a ako su upljine etvrtastog presjeka, rasponi mogu biti i oko 30 m, jer je zbog bolje iskoritenosti betona takav element relativno laki. Nizovi ploastih rasponskih konstrukcija sustava slobodnih greda povezuju se iznad stupova elastinim kontinuitetnim ploama. Ploaste konstrukcije mogu se graditi i na polumontani nain (slike 2.6 i 2.7). Nosai obrnutog T presjeka slau se jedan do drugog, a zatim se gornji preostali dio ploe betonira na mjestu gradnje. Na taj nain ostvaruje se ploasta konstrukcija mosta bez oplate i skele (slika 2.6). 11

Slika 2.6 Polumontana puna ploa U Engleskoj se primjenjuju i oupljene ploe sastavljene od prednapetih sanduastih nosaa meusobno povezanih betonskim rekama.

Slika 2.7 Polumontana oupljena ploa primjenjiva u Engleskoj

Prednapeti betonski ploasti mostovi Rasponi Tip Puna ploa Oupljena ploa cestovni mostovi (m) 6- 9 9 24 eljezniki mostovi (m) 4- 6 8 - 12 1/20

Odnosi visine i raspona 1/25 1/33

Slika 2.8 Nekoliko primjera ploastih grednih mostova 12

2.2. Proraun
2.2.1. Pravokutne ploe 2.2.1.1. Sile u presjecima Ploe su ravni povrinski nosai kod kojih optereenje djeluje okomito na njihovu srednju ravninu. Proraun ploa moe se provesti na osnovi teorije ploa ili na raunalu metodom konanih elemenata uporabom nekog od raspoloivih programskih paketa (npr. SOFISTIK). Teorija ploa zasniva se na slijedeim pretpostavkama: debljina ploe je mala u odnosu na raspon progibi ploe su mali u odnosu na debljinu ploe materijal je izotropan i elastian. Ove pretpostavke nisu sasvim ispravne za ploe od armiranog i prednapetog betona, ali se ipak dobivaju za praksu prihvatljiva rjeenja. Zbog jednostavnosti prorauna dozvoljeno je i uplje ploe tretirati kao pune ako je predvien dovoljan broj poprenih rebara u ploi. U optereenom elementu ploe javljaju se momenti savijanja po jedinici duljine Mx i My, moment torzije Mxy te poprene sile Vx i Vy, kao to je pokazano na slici 2.9.

Slika 2.9 Momenti i poprene sile po jedinici duljine ploe Ploe se mogu proraunati relativno tono i ekonomino primjenom rotiljne analize, u kojoj se konstrukcija idealizira odgovarajuim rotiljem od meusobno povezanih ravnih tapnih elemenata (greda) (slika 2.10). Tonost rjeenja u velikoj mjeri ovisi o modelu konstrukcije tj. finoi rotiljne mree. 13

(c)

Slika 2.10 a) Prototipna ploa, b) ekvivalentni rotilj, c) podjela poprenog presjeka ploe na uzdune elemente rotilja Sile u presjecima, momenti Mx, My i Mxy te poprene sile Vx (Vy se mogu zanemariti), mogu se odrediti priblinim proraunom pomou utjecajnih ploha (Pucher, Homberg-Ropers i drugi) ili pomou tablica koje su izraene za odreena tipska optereenja prema DIN 1072 propisima (Rsch). Kod oba postupka prorauna potrebno je najprije odrediti irinu rasprostiranja optereenja u smjeru i okomito na smjer vonje. Prema propisima uzima se rasprostiranje tereta pod kutem od 45 do sredine ploe. Dijagram uzdunih momenata savijanja Mx i poprenih momenata My od djelovanja stalnog i prometnog optereenja kod slobodno oslonjene ploe prikazani su na slici 2.11. Uzduni momenti savijanja na rubovima ploe Mxr vei su od uzdunih momenta u sredinjem dijelu ploe Mxm. Pozitivni popreni momenti savijanja My najvei su u polovini raspona i opadaju prema osloncima. U pravilu iznose oko My1/5 max Mx i proraunavaju se samo u polovini raspona. Negativni popreni momenti My pojavljuju se na rubovima ploe od djelovanja optereenja na konzolama ploe i trebaju se odrediti samo za sredinu raspona. Momenti torzije Mxy preuzimaju se samo u kutovima ploe. Moment prema kojem se dimenzioniraju kutovi ploe ukljuuje savijanje i torziju s apsolutnom vrijednou, kako slijedi: Kut ploe, dolje: M * = M x + M xy , M * = M y + M xy x y Kut ploe, gore: M * = M x M xy , M * = M y M xy x y 14

Slika 2.11 - Dijagram uzdunih momenata savijanja Mx i poprenih monenata My kod slobodno oslonjene ploe Momenti savijanja u uzdunom smjeru ploe Mx mogu se izraunati i po teoriji greda dovoljno tono, ako je odnos raspona i irine ploe l/b2. Prema naim propisima, u ploama koje prenose optereenje samo u jednom smjeru, koncentrirano optereenje na ploi moe se raspodijeliti okomito na smjer glavne armature na sudjelujuu irinu bs, koja se odreuje prema izrazu A s ,raz l b s = b1 + A s1 gdje je: - irina rasprostiranja koncentriranog optereenja do sredine ploe; b1 A s ,raz - odnos povrine presjeka razdjelne i glavne armature, koji ne smije prijei vrijednost A s1 0.65. Ako tipsko vozilo SLW moe doi u poloaj blizu ruba ploe, tada se vrijednosti momenata savijanja Mx, izraunate po teoriji greda, trebaju na rubu ploe uzeti za oko 10 do 20 % vee nego za srednje podruje ploe. Veliine poprenih sila u ploi znaajno ovise o nainu oslanjanja ploe. Pri linijskom leaju na itavoj irini ploe, poprene sile nisu kritine, dok pri kratkim linijskim ili tokastim leajima, moe biti potrebna posmina armatura u ploi. Mjerodavna je poprena sila na udaljenosti 0.75h, gdje je h visina ploe prema PBAB propisima, ili na udaljenosti jednakoj statikoj visini d prema Vu EC2 propisima (slika 2.12). Ako je posmino naprezanje u = vee od posminog z ba naprezanja r (raunska vlana vrstoa betona) prema PBAB, odnosno ako je raunska

15

poprena sila VSd vea od nosivosti na poprene sile VRd1 prema EC2 propisima, tada se mora odrediti armatura potrebna za prihvaanje posmine sile. Kod srednjih stupova kontinuiranih ploa potrebno je izvriti provjeru na proboj stupa kroz plou.

Slika 2.12 Mjerodavne irine rasprostiranja za proraun posminih naprezanja na leaju

2.2.1.2. Armiranje punih ploa mekom armaturom Nain armiranja punih ploa prikazan je na slikama 2.13 i 2.14. Budui da se uzduna armatura najee sastoji od debljih ipaka (26 mm), preporua se u najdonji poloaj postaviti tanju armaturu 10 do 14 mm, kako bi se sprijeile uzdune pukotine, koje nastaju zbog naprezanja uslijed prijanjanja betona i glavne armature. Raspodjela uzdune armature odreuje se prema dijagramu vlanih sila koji se dobije pomakom dijagrama Mu/z (PBAB) odnosno MSd/z (EC2) za veliinu a1. Horizontalni pomak a1 odredi se preko izraza a 1 = 0.5z(ctg ctg) 0.5d prema PBAB odnosno a 1 = 0.5z(ctg ctg) 0 prema EC2 propisima. Armatura za prihvaanje momenata torzije postavlja se u kutovima ploe. Svi kutovi moraju imati gornju i donju torzijsku armaturu, u obliku uzdune i poprene armature ili pravokutne mree povrine (0.3lx)2, ili u obliku dijagonalno postavljenih ipaka. Vertikalne spone (vilice) moraju mjestimino obuhvatiti glavnu armaturu (slika 2.14). Sa svrhom olakanja betoniranja ploe, gornja amatura moe se izvesti od gotovih mrea (min 10 mm, na ramaku e=20 cm uzduna i e=15 cm poprena armatura). Mree se polau na pripremljene drae, nakon to je obavljeno betoniranje dijelova ploe ispod gornje armature.

16

Slika 2.13 Primjeri armiranja pune ploe mekom armaturom uzduni presjek

Slika 2.14 Poloaj armature u poprenom presjeku ploe

2.2.1.3. Pune ploe od prednapetog betona U punoj prednapetoj ploi uzduni kabeli proteu se po itavoj duljini ploe i polau se iznad donje mreaste armature na odgovarajue drae. Sidrenje kabela ranije se obavljalo na polovini visine ploe, ali su ispitivanja na posmik pokazala da je bolje rjeenje ako se teite sile prednapinjanja na krajevima nosaa postavi na donjoj treini visine (slika 2.15). Kabeli se u

17

poprenom presjeku moraju sloiti u grupe koje su meusobno razmaknute 40 cm kako bi se omoguio prolaz osoblja pri izvedbi (slika 2.16). Na krajevima ploe postavlja se poprena armatura za preuzimanje sila cijepanja od sidrenja kabela. Kod prednapetih ploa posmina armatura u pravilu nije potrebna.

Slika 2.15 Poloaj kabela i armature pune ploe uzduni presjek

Slika 2.16 Popreni presjek kroz prednapetu plou u polju Kod kontinuiranih prednapetih ploa valja uzdune kabele iznad stupova zaobliti na to manjoj duini (1.5 h) kako bi se skretne sile mogle direktno predati na leaje. Na taj se nain sprijeava pojava tetnih kosih vlanih naprezanja (slika 2.17). Nadalje, ove kabele treba postaviti na leaju u to je mogue vii poloaj kako bi se u polju pojavile to vee skretne sile naspram gore.

Slika 2.17 Voenje kabela sa kratkim zakrivljenjem preko leaja u kontinuiranoj ploi

18

Popreno prednaprezanje kod ploastih mostova irine do oko 10 m nije potrebno, ali je poeljno lagano centrino prednaprezanje u srednjoj treini raspona, radi sigurnosti protiv pojave uzdunih pukotina. Kod irokih mostova preporua se popreno prednaprezanje, posebice i na leajima, kako zbog temperaturnih djelovanja, tako i radi djelovanja utjecaja od sprijeenih deformacija na osloncima. Ovo prednaprezanje moe se ostvariti kabelima u jednom redu na polovini visine ploe (slika 2.16). Kod ploa trapeznog poprenog presjeka (slika 2.18), uzduni kabeli postavljaju se samo na dijelu pune visine ploe, dok se popreni kabeli smjetaju u gornju zonu, za prihvat momenata savijanja od konzolnog djelovanja rubnih podruja ploe.

Slika 2.18 Kabeli u prednapetoj ploi trapeznog poprenog presjeka Primjeri voenja poprenih kabela iznad stupova kontinuiranih ploa prikazani su na slici 2.19. Popreni kabeli postavljaju se uvijek ispod uzdunih kabela, a linija im se podeava prema dijagramu momenata savijanja i poprenih sila, kao i kod svih drugih kabela.

Slika 2.19 Voenje poprenih kabela iznad stupova kontinuiranih ploa

2.2.1.4. uplje ploe Kod upljih ploa zanemaruje se utjecaj anizotropnosti i sile u presjecima odreuju se kao i za pune ploe. uplje ploe su u uzdunom smjeru isto tako nosive kao i pune ploe dok su u

19

poprenom smjeru manje nosivosti na posmik. Ploe olakane upljinama osjetljive su na velike poprene momente savijanja i pripadne poprene sile jer je dijagram kosih vlanih naprezanja naruen zbog upljih prostora. Stoga se u upljim ploama moraju uvijek oblikovati poprena rebra u polovini raspona (l/2) i na osloncima, ako je l/b4 (slika 2.20).

Slika 2.20 Poloaj poprenih rebara u uzdunom presjeku kroz uplju plou Uzduna rebra izmeu upljina moraju se uvijek armirati sponama na razmaku najvie 0.3 h ili 30 cm. Kod upljih ploa najdjelotvornije su kose spone (slika 2.21c), ali se u praksi ne primjenjuju budui da spone u upljim ploama moraju obuhvatiti donju uzdunu armaturu. Za popreno armiranje dovoljan je jedan red armature dolje i gore. Koncentrirano optereenje od kotaa vozila prenosi se preko upljine djelovanjem svoda. Ovo vrijedi i za pravokutna uplja tijela ako je lo/ho6 (slika 2.21d).

Slika 2.21 Popreni presjeci i armatura upljih ploa, a) armirani beton, b) prednapeti beton, c) najdjelotvorniji oblik vilica, d) pravokutna uplja tijela. Popreno prednaprezanje upljih ploa najbolje je izvesti u podruju poprenih rebara. Kod ploa velikih irina ili veih vitkosti, valja predvidjeti dva ili tri poprena rebra u polju. Nad pojedinanim stupovima kontinuiranih ploa (slika 2.22) popreni nosa ima irinu (bSx+h to vrijedi i za pune ploe) i proraunava se nain, da se optereenje tj. reakcije ploe na dijelu izmeu stupova, preuzmu putem skretnih sila poprenih kabela i putem spona (armatura za ovjeenje). Pri tom se moe pretpostaviti da trake ploe irine (bSy+2h) predaju svoja optereenja direktno na stupove.

20

Slika 2.22 iroki popreni nosa iznad stupova kontinuirane uplje ploe u poprenom presjeku predvien je vei broj stupova

2.2.2. Kose ploe s jednim rasponom 2.2.2.1. Openito Masivne ploe kod kosih krianja imaju slijedee velike prednosti: najmanja visina konstrukcije jednostavna oplata optereenje prenose najkraim putem na leaje, pri emu se smjer glavne armature ili kabela moe lako prilagoditi, priblino, smjeru glavnih momenata Za odreivanje sila u presjecima na raspolaganju je velik broj prirunika s utjecajnim plohama za momente i reakcije, tablice, dijagrami i slino, a danas, i mogunost prorauna na raunalu. Vrlo je vano da projektanti shvate djelovanje prijenosa optereenja kod kosih ploa. Najvaniji parametri koji odreuju ponaanje kosih ploa pod optereenjem su slijedei (slika 2.23): kut krianja ; ako je 70 moe se zanemariti utjecaj kosine odnos b:l; gdje je b irina ploe okomito na most, a l raspon okomito na pravac leaja nain oslanjanja; npr. zaokretni linijski leaji u smjeru leajne linije, ili pojedinani leaji koji se zaokreu u svim smjerovima.

21

Slika 2.23 Kose ploe, znaajni parametri

2.2.2.2. Momenti savijanja U kosim ploama pojavljuju se glavni momenti savijanja M1 i M2, koji za razliite vrste optereenja mogu imati razliite smjerove. Vrijednosti glavnih momenata M1 i M2 i njihovi smjerovi djelovanja odrede se na osnovi momenata Mx, My i Mxy koji se proraunaju u odabranom koordinatnom sustavu x,y preko izraza:

M 1, 2 =

Mx + My 2

2M xy 1 (M x M y ) 2 + 4M 2 ; tg 2 = xy 2 Mx My

Moment Mxy naziva se moment smjera jer odreuje smjer djelovanja glavnih momenata. Tijek glavnih momenata savijanja u kosim ploama s =45 i s razliitim odnosom b:l prikazan je na slici 2.24.

Slika 2.24 Tijek linija glavnih momenata savijanja jednoliko optereenih kosih ploa

22

Proraun na savijanje mora se u praksi ograniiti na mali broj toaka u kojima e glavni momenti M1 i M2, postii najvee vrijednosti. Poloaj ovih toaka prema Hombergu prikazan je na slici 2.25. U toki: m pojavljuju se najvei pozitivni momenti u polju u unutranjem podruju ploe r oekuju se najvei pozitivni momenti uzdu dugog slobodnog ruba. Poloaj max M1 u toki r ovisi o kutu i odreuje se s faktorom kr. s javljaju se najvei negativni momenti savijanja koji u tupim kutevima ploe nastaju uslijed upetosti uzrokovane linijskim oslanjanjem. Primjenom zaokretnih tokastih leaja ovaj moment moe se smanjiti na raun momenta u toki r (Mr).

Slika 2.25 Poloaj mjerodavnih toaka za dimezioniranje kosih ploa Na slici 2.26. prikazane su veliine i smjerovi djelovanja glavnih momenata M1 i M2 kod kosih ploa pod kutem 60 i s razliitim odnosom b:l, optereenih jednolikim optereenjem.

Slika 2.26 Veliine i smjerovi djelovanja glavnih momenata M1 i M2 kosih ploa pod jednolikim optereenjem

23

2.2.2.3. Leajne reakcije, oslanjanje i poprene sile Leajne reakcije kosih ploa prilino ovise o nainu oslanjanja, razmacima i vrsti leaja te o popustljivosti leaja (npr. neoprenski leaji AEL). Sa svrhom smanjenja rubnih pritisaka na leaju, a time istodobno i velikih momenata upetosti u tupim kutevima vrlo kosih ploa, preporua se odabrati pojedinane leaje na veim razmacima ili pojedinane neoprenske leaje. Na osnovi opsenih istraivanja, Leonhardt preporua slijedee naine oslanjanja kosih ploa: Nepokretan linijski leaj (betonski zglob ili kontinuirana neoprenska traka) pogodan je samo kod kuta >40 i duine leaja najvie do 10 m. Pri veoj duini treba primijeniti linijski leaj koji je pokretan u poprenom smjeru (slika 2.27). Kod kuta <40 preporua se (slika 2.28): a) jedan nepokretan, svestrano zaokretan leaj, postaviti u jedan tupi kut. Moe se postaviti jo jedan nepokretan leaj na razmaku od 4h do 7h, i manjem od 7 m; b) svi drugi leaji su pokretni i po mogunosti na sve strane zaokretni, a postavljaju se na razmaku od 4h do 8h. Uz to, leaj koji se nalazi nasuprot nepokretnom leaju treba biti pokretan samo u smjeru spojnice s nepokretnim leajem. c) leaj na iljastom kutu treba postaviti na udaljenosti od ruba za oko 2h do 4h kako bi se izbjegle sile odizanja, uz potrebnu provjeru sigurnosti protiv odizanja.

Slika 2.27 Preporuke za odabir leaja pri >40 i l>15 m

24

Slika 2.28 Preporuke za odabir leaja pri <40 Poprene sile, mjerodavne za granina stanja nosivosti, odreuju se iz leajnih reakcija te se na osnovi njih odreuje posmina armatura u skladu sa odgovarajuim propisima. Kod prednapetih ploa u pravilu nije potrebna posmina armatura, dok kod armiranobetonskih ploa moe biti potrebna u podruju leaja, naroito pri tupim kutevima.

2.2.2.4. Armiranje kosih ploa Kod kosih ploa s kutem >60 i odnosom b:l1:2 uzduna i poprena armatura postavlja se paralelno s rubovima, a slobodni rubovi obuhvaaju se vilicama (slika 2.29).

Slika 2.29 Tloctni raspored donje i gornje armature kod >60

25

Kod <60 uzduna armatura postavlja se okomito na leaje, a poprena paralelno sa leajima (slika 2.30). Na slobodnim rubovima obrazuje se traka irine brh, koja se ojaava uzdunom armaturom i obuhvaa vilicama. Gornja armatura rubnih traka povija se na tupim kutevima ploe u smjeru leajne linije zbog preuzimanja momenata upetosti koji se pojavljuju na tim mjestima. U tom podruju treba i vilice progustiti i voditi do leaja u smjeru leajne linije (slika 2.30).

Slika 2.30 Tloctni raspored donje i gornje armature kod <60 Kod uskih ploa s kutem <70 i odnosom b:l<1:2 uzduna armatura postavlja se paralelno sa slobodnim rubovima (slika 2.31). Poprena armatura polae se u srednjim podrujima ploe okomito na uzdunu armaturu, a u podrujima leaja u obliku lepeze, s tim da je na krajevima paralelna s leajnom linijom.

Slika 2.31 Tloctni raspored donje i gornje armature uske ploe kod <70 i b:l<1:2

26

2.3. Izvoenje
Postupci izvedbe rasponskih konstrukcija su slijedei: monolitni montani polumontani (kombinirani). 2.3.1. Monolitna izvedba 2.3.1.1. Nepokretne skele Nepokretne skele su sve klasine nosive skele. One su fiksne i grade se na jednom mjestu, a za ponovnu upotrebu na drugom mjestu moraju se rastaviti i u dijelovima premjestiti. Sve su manje u primjeni za objekte velikih raspona. Prema grai skele mogu biti: drvene, eline i kombinirane. Oplata moe biti daana, od perploe i metalna. Mora biti dobro ukruena i bez vidljivih deformacija od pritiska svjeeg betona. Openito se, prema namjeni razlikuju skele grednih i skele lunih mostova, a prema nainu oslanjanja skele s vie oslonaca, s malo oslonaca te s dva oslonca u jednom polju mosta. Skele s vie oslonaca Skele s vie oslonaca pogodne su za gredne mostove (slika 2.32) i plitke svodove, kada graevina nije visoko uzdignuta iznad tla. Ako je graa drvena, stupovi mogu biti zabijeni u tlo kao piloti, a na vrhu povezani naglavnicom, te ukrueni horizontalnim klijetima i krievima. Drveni stupci kao i elini mogu biti postavljeni i na betonske pragove.

Slika 2.32 Skela s vie oslonaca grednog mosta Skele s malo oslonaca Skele s malo oslonaca uglavnom su eline, a stupovi i rasponska konstrukcija skele sastavljeni su od tipiziranih dijelova. Takve skele mogu se primjeniti kod mostova razliitih raspona i visina iznad terena (slika 2.33). 27

Slika 2.33 Skela s malo oslonaca od elinih tipskih dijelova 2.3.1.2. Pokretne skele Pokretne skele su klasine nosive skele koje se bez rastavljanja mogu premjetati uzdu i poprijeko na most. Kod grednih mostova ovakve skele su pogodne za ravno i dobro nosivo tlo, te za mostove koji nisu visoko uzdignuti iznad tla i imaju vie od tri raspona (slika 2.34). Radne reke predviaju se na mjestima nul-toaka momentnog dijagrama (priblino l).

Slika 2.34 Izvedba grednog mosta na pokretnoj skeli

2.3.2. Montana i polumontana izvedba Kod izvedbe ploastih rasponskih konstrukcija sastavljenih od gotovih, montanih elemenata, dugih toliko da seu od jednog do drugog stupa mosta, koriste se razliita prenosila. Najednostavnije su autodizalice koje se mogu koristiti kod mostova s niskom niveletom i ravnim tlom ispod mosta. Druga mogunost je uporaba portalnih dizalica. Montani nosai izrauju se u industrijskim postrojenjima (npr. sustav Viadukt, slika 2.5) ili na mjestu gradnje. Transport nosaa na manjim udaljenostima obavlja se specijalnim cestovnim vozilima, a na duljim relacijama eljeznicom. Za montau tipskih nosaa koriste se obino 2

28

autodizalice nosivosti 90-100 t, dok u iznimnim situacijama kod oteanog pristupa mostu 1 autodizalica nosivosti 300 t. Montani nain gradnje primjeren je za nadvonjake preko autocesta, a polumontani nain s dobetoniranom ploom iznad nosaa, za objekte u trasi. Premda je montani nain gradnje vodei po brzini izvedbe, u nekim okolnostima te sa aspekta trajnosti konstrukcije mosta primjereniji je polumontani nain.

Literatura: [1] Leonhardt F.: Vorlesungen ber Massivbau, Sechster Teil, Grundlagen des Massivbrckenbaues, Springer-Verlag, Berlin-Heidelberg-New York, 1979. [2] Analysis and Design of Reinforced Concrete Structures, Reported by ACI Committee 343, Detroit, Michigan, 1995. [3] Clark, L.A.: Concrete bridge design to BS 5400, Construction Press, London and New York, 1983. [4] Cope, R.J.; Clark, L.A.: Concrete Slabs, Analysis and Design, Elsevier Applied Science Publishers, London and New York, 1984. [5] Hambly, E.C.: Bridge Deck Behaviour, Chapman and Hall, London, John Wiley&Sons, Inc., New York. [6] Weidemann: Brckenbau, Stahlbeton und Spannbeton Brcken, Werner-Verlag. [7] Dekanovi, .; tekovi, M.; Sesar, P.; Velan, D.: Montana i polumontana gradnja ploastih grednih mostova, Simpozij - Suvremeni postupci izvedbe betonskih mostova, inenjerskih graevina, stambenih i poslovnih zgrada, Brijunski otoci, 1995, 203-213. [8] Tonkovi, K.: Masivni mostovi, Graenje, kolska knjiga, Zagreb, 1979. [9] Tonkovi, K.: Masivni mostovi, Opa poglavlja, kolska knjiga, Zagreb, 1979.

29