-1-

-2-

Glas znanja
Praktini vodi do unutarnjeg mira

Naslov izvornika:

don Miguel Ruiz The Voice of Knowledge

sadraj:
4 5 6 6 10 10 14 14 19 19 22 22 28 28 34 34 39 39 Zahvale Tolteci 1. Adam i Eva Pria ispriana s drugaijeg stajalita 2. Posjet djedu Otkrie jednostavne istine 3. ivot nesavrenstva Prisjeanja na uspomene iz djetinjstva 4. No u pustinji Susret s beskonanim 5. Pripovjeda Istraivanje likova prie 6. Unutarnji mir Dva pravila za kroenje glasa 7. Emocije su stvarne Glas znanja nije stvaran 8. Zdrav razum i slijepa vjera Ponovno buenje vjere i slobodne volje
-3-

45 45 51 51 57 57 62 62 67 68

9. Preobraaj pripovjedaa etiri sporazuma kao omiljen instrument 10. Napisati priu s ljubavlju ivot je ljubavna pria bez kraja 11. Otvaranje duhovnih oiju Stvarnost ljubavi je posvuda oko nas 12. Drvo ivota Pria je napravila puni krug Molitve O autoru

Zahvale
JANET MILLS, MAJCI OVE KNJIGE, ELIM IZRAZITI NAJDUBLJU ZAHVALNOST. Takoer bih elio zahvaliti Gabrielle Rivera, Gail Mills i Nancy Carleton koje su velikoduno i s ljubavlju poklonile svoje vrijeme i nadarenost nastanku ove knjige.

Ono to je istinito, to je stvarno. Ono to nije istinito, nije ni stvarno. Privid je, ali se doima stvarnim. Ljubav je stvarna. Ona je vrhovni izraz ivota.

-4-

Tolteci
Prije nekoliko tisua godina Tolteci su diljem junog Meksika bili poznati kao ene i mukarci puni znanja. Antropolozi govore o Toltecima kao o naciji ili rasi, ali Tolteci su zapravo bili znanstvenici i umjetnici koji su utemeljili drutvo kako bi istraivali i ouvali duhovno znanje i prakse drevnih ljudi. Kao uitelji (nagnali) i uenici zajedno su odlazili u Teotihuakan, drevan grad ispunjen piramidama izvan Mexico Cityja, poznat kao mjesto u kojem ovjek postaje Bogom. Tijekom tisuljea nagnali su bili prisiljeni prikrivati mudrost predaka i odravati je na ivotu. Zbog europskih osvajanja, a i zato to su neki tolteki egrti zloupotrebljavali osobnu mo, bilo je prijeko potrebno zatititi znanje od onih koji nisu bili pripremljeni koristiti se njime mudro ili koji su ga mogli namjerno zloupotrijebiti za osobnu korist. Na svu sreu, ezoterino se tolteko znanje utjelovljivalo i prenosilo brojnim naratajima zahvaljujui razliitim lozama naguala. Iako je stotinama godina ostalo skriveno i tajno, drevni su proroci predskazali dolazak doba kad e biti neophodno vratiti mudrost ljudima. U dananje doba don Miguel Ruiz, nagual iz roda Orla-Viteza osjea poziv da s nama podijeli mona uenja Tolteka. Tolteko znanje izvire iz istog sutinskog jedinstva istine kao i sve druge svete ezoterijske tradicije iz cijeloga svijeta. Premda nije rije o religiji, to znanje potuje sve duhovne majstore koji su poduavali na Zemlji. Ono je duhovno, ali najtonije bismo ga opisali kao oblik ivota kojeg karakterizira dostupnost sree i ljubavi.

-5-

01. Adam i Eva

Pria ispriana s drugaijeg stajalita
Pria o Adamu i Evi prekrasna je drevna legenda koju smo gotovo svi uli. Meni je to jedna od najdraih pria jer na simbolian nain objanjava ono to u pokuati objasniti rijeima. Pria o Adamu i Evi temelji se na apsolutnoj istini, iako je kao dijete nikada nisam mogao shvatiti. Ta je pria jedna od najveih pouka uope, ali vjerujem da je ljudi pogreno shvaaju. Sada u vam tu priu ispriati s drugaijeg stajalita, moda upravo sa stajalita onoga tko ju je stvorio. Pria govori o vama i o meni. O nama. Govori o sveukupnom ovjeanstvu jer, kao to znate, ovjeanstvo je samo jedno ivo bie; mukarac, ena - svi smo mi samo jedno. U ovoj se prii zovemo Adam i Eva i mi smo prvi ljudi. Pria poinje dok smo jo bili nevini, prije nego to smo sklopili duhovne oi, a to znai tisuama godina ranije. Tada smo ivjeli u raju, u Edenskom vrtu, to je bio raj na Zemlji. Raj postoji kad su nam duhovne oi otvorene. To je mjesto spokojstva i radosti, slobode i vjene ljubavi. Za nas, Adama i Evu, sve je bila ljubav. Meusobno smo se voljeli i potovali te smo ivjeli u savrenu skladu sa svime to bijae stvoreno. Na odnos s Bogom koji nas je stvorio bio je savreno zajednitvo ljubavi, to znai da smo neprestano bili u dodiru s Njime i On s nama. Bilo je nezamislivo bojati se Boga, Onoga koji nas je stvorio. Na Stvoritelj bijae Bog ljubavi i pravednosti, vjerovali smo mu i imali povjerenja u Njega. Bog nam je davao potpunu slobodu, a svoju smo slobodnu volju koristili kako bismo voljeli sve stvoreno i uivali u tome. ivot u raju bio je prekrasan. Prvobitna ljudska bia sve su sagledavala oima istine, onako kako jest i to smo voljeli. Takvi smo bili, i to bez ikakva napora. Legenda kae da su se usred raja uzdizala dva stabla. Jedno je bilo Stablo ivota, koje je svemu to postoji davalo ivot, a drugo Stablo smrti, poznatije kao Stablo spoznaje. Stablo spoznaje bilo je prekrasno drvo sa sonim plodovima. Vrlo izazovno. A Bog nam je rekao: Ne pribliavajte se Stablu spoznaje. Jedete li voe s toga stabla, mogli biste umrijeti. Dakako, to nije bio nikakav problem. No, mi smo po prirodi skloni istraivanju i sigurno smo otili pogledati to stablo. Sjeate li se prie, mogli biste pogoditi tko je ivio u tome stablu. Stablo spoznaje bilo je dom velike, otrovne zmije. Zmija je samo jo jedan simbol onoga to Tolteci nazivaju nametnikom, a i sami moete zamisliti zato ima takav naziv. Pria kae da je zmija to je ivjela u stablu spoznaje bila pali aneo koji je neko bio najljepi. Kao to znate, aneo je glasnik koji prenosi Boje poruke - poruke istine i ljubavi. No, iz tko zna kojih razloga, pali aneo vie ne prenosi istinu, to znai da je predao pogrenu poruku. Poruka paloga anela bijae strah umjesto ljubavi, la umjesto istine. Zapravo, pria opisuje paloga anela kao Princa lai, to znai da je bio vjeni laljivac. La je bila svaka njegova rije. Prema prii, Princ lai ivio je u Stablu spoznaje, a plodovi toga stabla - koji su bili znanje - bili su ukaljani laima. Otili smo do toga stabla i upustili se u nevjerojatan razgovor s Princem lai. Bili smo bezazleni. Nismo znali. Svima smo vjerovali. A razgovarali smo s Princem lai, prvim pripovjedaem, vrlo pametnim momkom. Sada pria ve postaje zanimljivija jer je ta zmija imala svoju priu.
-6-

Taj je pali aneo govorio bez prestanka, a mi smo ga samo sluali. Kao to znate, dok smo bili djeca kojoj su bake i djedovi priali prie, eljno smo sluali sve to su nam govorili. Uenje je vrlo zavodljivo: uvijek elimo saznati vie. No, tada nam je govorio Princ lai. Nema nikakve dvojbe: lagao je i njegove su nas lai zavele. Vjerovali smo prii paloga anela i to bijae naa velika pogreka. To je znailo jesti plodove Stabla spoznaje. Sloili smo se s njim i njegovu rije prihvatili kao istinu. Vjerovali smo njegovim laima i svoju vjeru temeljili na njima. Kad smo zagrizli jabuku, pojeli smo i lai koje dolaze sa znanjem. Sto se dogodi kad pojedemo la? Povjerujemo u nju i, bum! Ta la sada prebiva u nama. Lako je to razumjeti. Um je jako plodno tlo za ideje, zamisli i miljenja. Ako nam netko kae la, a mi povjerujemo u nju, ta se la ukorijeni u naemu umu. Ondje izraste velika i snana, upravo poput stabla. Jedna mala la moe biti vrlo zarazna a, kada je podijelimo s drugima, njezino se sjeme iri od jedne do druge osobe. Lai su se smjestile u naemu umu i ondje stvorile cijelo Stablo znanja koje jest obuhvaa sve to znamo. No, to doista znamo? Uglavnom lai. Stablo spoznaje moan je simbol. Legenda kae da e svatko tko pojede plod Stabla spoznaje posjedovati znanje o dobru i zlu, da e znati razliku izmeu dobrog i loeg, prekrasnog i runog. Prikupit e znanje i poeti prosuivati. Upravo se to dogaa i u naoj glavi. Simbolizam jabuke jest u tome to je svaka ideja, svaka la nalik na plod sa sjemenkama. Kada plod stavimo u plodno tlo, sjeme ploda stvara novo stablo. To stablo donosi plodove, a prema plodovima prepoznajemo stablo. Svatko od nas posjeduje vlastito Stablo spoznaje, a to je na osobni sustav uvjerenja. Stablo spoznaje jest ustrojstvo svega u to vjerujemo. Svaki pojam, svako miljenje oblikuje granicu toga stabla i na kraju imamo itavo Stablo. im to Stablo oivi u naemu umu, ujemo glasan govor paloga anela. Onaj isti pali aneo, Princ lai, prebiva u naem umu. S toltekoga stajalita, u plodu je ivio nametnik; mi smo pojeli plod, a s njime i nametnika. Sada nametnik ivi na ivot. Pripovjeda, nametnik, raa se u naoj glavi i preivljava ondje, jer ga hranimo vlastitom vjerom. Pria o Adamu i Evi objanjava kako je ovjeanstvo palo iz sna o raju u san o paklu; pripovijeda nam kako smo postali onakvi kakvi smo sada. Pria najee kae da smo zagrizli samo jedan zalogaj jabuke, ali to nije istina. Mislim da smo pojeli sve plodove toga stabla i razboljeli se od tolike koliine lai i emocionalnog otrova. Ljudska su bia progutala svaku ideju, svako miljenje i svaku priu koju nam je laljivac ispriao. U tom su se trenutku sklopile nae duhovne oi i vie nismo mogli promatrati svijet oima istine. Poeli smo ga zamiljati na potpuno drugaiji nain i za nas se sve promijenilo. Stablo spoznaje raslo je u naoj glavi i mogli smo zamjeivati samo znanje i samo lai. Vie nismo ivjeli u raju jer laima tamo nije mjesto. Tako su ljudska bia izgubila raj: sanjamo lai. Cjelokupni san o ovjeanstvu, san koji stvaramo i individualno i kolektivno, temelji se na laima. Prije no to smo pojeli plod Stabla spoznaje, ivjeli smo u istini. Govorili smo samo istinu. ivjeli smo u ljubavi, bez ikakva straha. Nakon to smo pojeli plod, osjetili smo krivnju i stid. Prosudili smo da vie nismo dovoljno dobri, a i druge smo, dakako, prosuivali jednako. S prosudbom je nastala i polarnost, razdvajanje te potreba da kanjavamo i budemo kanjeni. Prvi puta vie nismo bili blagi jedni prema drugima; vie nismo potovali i voljeli sve to je Bog stvorio. Poeli smo patiti i okrivljavati sebe, kao i druge, a poeli smo okrivljavati i Boga. Vie nismo vjerovali da je Bog prepun ljubavi i pravedan; povjerovali smo da e nas kazniti i ozlijediti. To je bila la. To nije bila istina, ali mi smo joj povjerovali i odvojili se od Boga. S toga je stajalita lako razumjeti to se rnisli prvobitnim grijehom. Prvobitni grijeh nije seks. Ne, to je jo jedna la. Prvobitni grijeh je vjera u lai koje je izgovorila zmija u stablu, taj pali aneo. Rije grijeh znai
-7-

suprotstavljanje. Sve to kaemo, sve to radimo protiv nas samih jest grijeh. U grijehu nije rije o krivnji ili moralnoj osudi. Grijeh je vjerovati u lai i koristiti se tim laima protiv samoga sebe. Iz toga prvog grijeha, te izvorne lai, raaju se svi drugi grijesi. Koliko lai ujete u svojoj glavi? Tko prosuuje, tko govori, tko je onaj koji ima miljenje? Ako ne volite, to je stoga to vam glas u glavi ne doputa da volite. Ako ne uivate u svom ivotu, to je zato to vam taj glas ne doputa da uivate. I ne samo to - laljivac u naoj glavi ima potrebu ponavljati lai, pripovijedati svoju priu. Plod vlastita Stabla dijelimo s drugima, a budui da i drugi imaju u glavi istoga laljivca, nae lai, udruene, imaju veu mo. Sada moemo jo vie mrziti. Sada moemo nanijeti jo vie boli. Sada moemo braniti svoj ivot i postati fanatici koji slijede vlastite lai. U ime tih lai ljudska bia unitavaju jedni druge. Tko ivi naim ivotom? Tko donosi nae odluke? Mislim da je odgovor oit. Sada znamo to se dogaa u glavi. Ondje se smjestio pripovjeda; on je taj glas u naoj glavi. Taj glas govori bez prestanka, a mi sluamo i vjerujemo u svaku rije. Taj glas nikada ne prestaje prosuivati. Prosuuje sve to radimo, sve to ne radimo, sve to osjeamo i ne osjeamo, sve to rade drugi. U glavi neprestano ujemo njegovo ogovaranje. I, to nam govori taj glas? Lai, uglavnom samo lai. Te nam lai privlae pozornost pa tako posvuda oko sebe vidimo lai. Zbog toga ne vidimo da stvarnost raja postoji na ovome istom mjestu, upravo sada. Raj nam pripada jer smo djeca raja. Onaj glas u glavi nam ne pripada. U trenutku naega roenja, toga glasa jo nije bilo. Glas se pojavljuje tek kada ponemo uiti - prvo jezik, zatim razliita stajalita, a onda i sve prosudbe i lai. Kad tek nauimo govoriti, govorimo samo istinu. No, malo po malo, cijelo Stablo spoznaje u glavi nam raste kao programirano i veliki laljivac na kraju preuzima san naega ivota. Vidite, u trenutku kada smo se odvojili od Boga, poeli smo tragati za njim. Prvi smo put poeli tragati za ljubavlju za koju smo vjerovali da je nemamo. Poeli smo tragati za pravednou, za ljepotom, za istinom. Ta je potraga poela prije nekoliko tisua godina, a ljudska bia jo tragaju za rajem kojeg su izgubila. Tragamo u nadi da emo biti onakvi kakvi smo bili prije nego to smo poeli vjerovati laima: izvorni, iskreni, prepuni ljubavi i radosti. Istina jest da tragamo za vlastitim Ja. Znate, ono to nam je Bog rekao bijae istina: ako jedemo plodove sa Stabla spoznaje, mogli bismo umrijeti. Pojeli smo ih i umrli smo. Mrtvi smo zato to nae izvorno ja vie nije ovdje. Onaj koji ivi naim ivotom veliki je laljivac, Princ lai, onaj glas u naoj glavi. Vi ga nazivate razmiljanjem. Ja ga nazivam glasom znanja.

-8-

Ideje o kojima valja razmisliti

Um je plodno tlo za pojmove, ideje i miljenja. Ako nam netko kae la i mi povjerujemo u nju, ta se la ukorjenjuje u naemu umu i postaje sve veom i snanijom, poput stabla. Jedna mala la moe biti vrlo zarazna, a kad je podijelimo s drugima, njezino se sjeme iri od jedne osobe do druge. Znanje nam ulazi u um i u glavi nam stvara ustrojstvo svega onoga to znamo. Zbog znanja koje imamo u glavi moemo zamjeivati samo ono u to vjerujemo; zamjeujemo samo vlastito znanje. A kakvo je to znanje? Uglavnom lano. Kad Stablo spoznaje jednom oivi u naemu umu, zaujemo vrlo glasan govor paloga anela. Taj glas nikada ne prestaje prosuivati. Govori nam to je ispravno, a to pogreno, to je lijepo, a to runo. U glavi nam se raa pripovjeda i preivljava ondje zato to ga hranimo vlastitom vjerom. Raj postoji kada su nam otvorene duhovne oi, kada svijet promatramo oima istine. Kad nam lai privuku po-zornost, duhovne oi nam se zatvaraju. Prestajemo sanjati o raju i poinjemo proivljavati san o paklu. Raj nam pripada jer smo djeca raja. Onaj glas u glavi nam ne pripada. Taj glas nemamo u trenutku roenja. Kada ponemo uiti, poinjemo i razmiljati; najprije uimo jezik, zatim razliita stajalita, a potom prosudbe i lai. Glas znanja raste kako gomilamo znanje. Prije no to smo progutali lai koje prate znanje, ivjeli smo u istini. Govorili smo samo istinu. ivjeli smo u ljubavi, bez ikakva straha. Jednom kada smo stekli znanje, poeli smo prosuivati sami sebe, smatrajui da vie nismo dovoljno dobri; poeli smo osjeati krivnju, stid i potrebu da budemo kanjeni. Poeli smo sanjati lai i odvojili smo se od Boga. im smo se razdvojili od Boga, poeli smo tragati za Njime, za ljubavlju koju - vjerujemo - vie ne posjedujemo. Ljudska bia neprestano tragaju za pravednou, ljepotom, istinom - za samima sobom kakvi smo bili prije no to smo povjerovali u lai. Tragamo za svojim izvornim ja.

-9-

02. Posjet djedu

Otkrie jednostavne istine
Smatram se sretnim to sam odrastao uei iz drevne tolteke tradicije. Majka mi je bila velika iscjeliteljica pa mi udesa nisu bila nita iznimno jer neto drugo nisam ni znao. Odrastao sam vjerujui da je sve mogue, ali je ono to sam uio o Toltecima bilo prepuno praznovjerja i mitologije. Sjeam se da sam posvuda oko sebe vidio praznovjerje, a kao tinejder sam se poeo suprotstavljati svim laima koje su proizlazile iz te tradicije. Nauio sam se suprotstavljati svemu, dok mi odreena iskustva nisu otvorila oi za istinu. Tada sam shvatio da ono to sam nauio iz drevne tolteke tradicije vie nije teorija. To sam znao, ali nisam mogao izraziti rijeima. U ovoj vam knjizi elim priati o nekim iskustvima koja su potpuno promijenila moje gledite. Svakim sam iskustvom spoznavao neto to je uvijek bilo oito, ali to prije nisam zamjeivao. Moda vam te prie neu prenijeti tono kako su se dogaale, ali tako sam ih ja doivio i tako sam ih pokuao objasniti samome sebi. Moda ste i vi doivjeli sline trenutke kada ste spoznali, kao i ja, da veina onoga u to vjerujemo nije istina. Uvijek se susreemo s prilikama u kojima moemo spoznati istinu, a moj je ivot bio prepun tih prilika. Mnoge sam propustio, ali druge su mi otvorile duhovne oi i omoguile preobrazbu moga ivota. Jedno sam takvo iskustvo doivio tijekom posjeta djedu, dok sam jo kao tinejder bio u koledu. Moj je djed bio ono to su nazivali starim nagualom, a to je neto slino amanu. Tada mu je bilo gotovo devedeset godina i ljudi su ga posjeivali kako bi uili od njega i bili u njegovoj blizini. Djed me poduavao od ranog djetinjstva i tijekom cijele sam mladosti naporno radio kako bih bio dovoljno dobar i zasluio njegovo potovanje. U to sam se doba pretvarao da sam intelektualac i svojim sam stavovima o svemu to sam nauio u koli elio ostaviti utisak na djeda. elio sam pokazati koliko sam pametan onome tko je izvrio najvei utjecaj na moj ivot. Sretno mi bilo! Doao sam djedovoj kui, a on me primio kao i uvijek - sa irokim osmijehom i mnogo ljubavi. Poeo sam mu iznositi svoje stavove o nepravdama u svijetu, o siromatvu, nasilju, o sukobu dobra i onoga to sam tada nazivao zlom. Djed je bio jako strpljiv i paljivo je sluao sve to sam mu govorio. To me ohrabrilo pa sam nastavio govoriti samo da bih ostavio dojam na njega. U jednom sam trenutku na njegovu licu ugledao smijeak. Oh-oh! Znao sam da se neto sprema. Uope ga se nisam dojmio. Pomislio sam: Podsmjehuje mi se! Zamijetio je moju reakciju i pogledao me ravno u oi. Miguel, nauio si jako dobre teorije, rekao je. No, to su samo teorije. Sve to si mi ispriao samo je pria. Ne znai da je i istinita. Dakako, zbog toga sam se osjeao prilino loe. Njegove sam rijei odmah shvatio osobno i pokuao obraniti svoje stajalite. No, bilo je prekasno, jer je djed poeo govoriti. Pogledao me, osmjehnuo mi se i rekao: Zna, veina ljudi u svijetu vjeruje kako u svemiru postoji veliki sukob dobra i zla. To nije istina. Tono je da postoji sukob, ali on postoji samo u ljudskome umu, a ne u svemiru. Ne odnosi se na biljke ili ivotinje. Ne odnosi se na zvijezde ili stabla, ili na ostatak prirode. Odnosi se samo na ljude. A sukob koji postoji u ljudskome umu zapravo nije sukob dobra i zla. Pravi sukob je izmeu istine i onoga to nije istina, izmeu istine i lai. Dobro i zlo samo su posljedice toga sukoba. Posljedice vjerovanja u istinu su dobrota, ljubav, srea. Kada svoj ivot ivi u istini, osjea se dobro, a ivot ti je prekrasan. Posljedica vjerovanja u lai i pokuaj obrane tih lai stvara ono to naziva zlom; a to stvara fanatizam. Vjera u lai stvara sve nepravde, sveukupno nasilje i
- 10 -

zlostavljanje, svu patnju, i to ne samo u drutvu, nego i u pojedincu. Svemir je jednostavan, onakav kakav jest ili onakav kakav nije, ali ljudska bia sve kompliciraju. Hmm... Ono to mi je djed rekao bilo je logino i shvatio sam to mi hoe rei, ali mu nisam vjerovao. Kako bi svi sukobi u svijetu, svi ratovi, nasilje i nepravde mogli biti posljedica neeg tako jednostavnog? Mora da je to ipak malo sloenije. Djed je nastavio: Miguel, sva ta drama zbog koje pati u osobnom ivotu posljedica je vjere u lai, uglavnom o samome sebi. A prva la u koju vjeruje jest da nisi: nisi onakav kakav bi trebao biti, nisi dovoljno dobar, nisi savren. Roeni smo savreni, odrastamo savreni i umrijet emo savreni, jer postoji samo savrenstvo. Velika je la da nisi savren, da nitko nije savren. I zato si poeo tragati za slikom savrenstva, a nikada ne moe postati poput te slike. Tako nikada nee dosegnuti savrenstvo jer je ta slika lana. Ta je slika la, ali u tu si la uloio svoju vjeru, a onda si izgradio cijelo ustrojstvo lai da je podre. U tome trenutku nisam shvatio da mi je djed pruio iznimnu priliku - mogunost da postanem svjestan kako tegobe i patnje moga ivota nastaju samo zato to vjerujem u lai. Iako sam elio povjerovati djedovim rijeima, samo sam se pretvarao da mu vjerujem. Bilo je to tako logino da sam rekao: Djede, ti si u pravu. Slaem se s tobom. No, lagao sam. U mojoj je glavi bilo previe lai pa nisam mogao prihvatiti neto tako jednostavno kao to je istina. Tada me djed blago pogledao i rekao: Miguel, vidim da se jako trudi ostaviti dojam na mene, dokazati mi da si za mene dovoljno dobar. Za time ima potrebu zato to nisi dovoljno dobar za sebe. Uh. Tu me ulovio. Nisam znao zato, ali imao sam osjeaj da me uhvatio u lai. Nikada nisam shvatio da djed zna za moju nesigurnost, da zna kako samoga sebe prosuujem i odbacujem, da zna za krivnju i stid koje sam osjeao. Kako je znao da se pretvaram, pokuavajui biti neto to nisam? Ponovno se osmjehnuo govorei mi: Miguel, sve to si nauio u koli, sve to zna o ivotu, samo je znanje. Kako moe znati je li ono to si nauio istina ili nije? Kako moe znati je li istina sve to vjeruje o sebi? U tom sam trenutku reagirao, rekavi: Dakako da znam istinu o sebi. Svakoga dana ivim sa sobom. Znam tko sam! Djed se tada stvarno nasmijao i rekao: Istina je da nema pojma tko uistinu jesi, ali zna to nisi. Ve jako dugo ivi ono to nisi pa stvarno vjeruje da si ti ta slika koju ima o sebi. Svoju si vjeru uloio u mnotvo lai u koje vjeruje o sebi. To je pria, ali nije istina. Miguel, tvoja ti vjera daje snagu. Vjera je mo stvaranja koju posjeduju svi ljudi i nema nikakve veze s religijom. Vjera je posljedica sporazuma. Kada pristane vjerovati u neto bez ikakve sumnje, ulae svoju vjeru. Ako nimalo ne sumnja u ono to vjeruje, tada je to za tebe istina, makar u stvarnosti bila la. Tvoja je vjera tako mona da nee biti dovoljno dobar ako tako vjeruje. Ako vjeruje da e doivjeti neuspjeh, uistinu e ga doivjeti, jer to je mo i arolija tvoje vjere. Kao to sam ti ve rekao, pati zato to vjeruje u lai. To je vrlo jednostavno. ovjeanstvo je ovakvo kakvo jest jer kolektivno vjerujemo u mnotvo lai. Ljudska bia vjeruju u te lai ve tisuama godina, a na njih reagiramo mrnjom, bijesom i nasiljem. No, to su samo lai. Pitao sam se: Kako, dakle, moemo saznati istinu? Prije nego to sam uspio glasno postaviti to pitanje, djed je odgovorio na njega: Istinu treba doivjeti. Ljudska bia imaju potrebu opisivati, objanjavati i izraavati ono to zamjeuju, ali jednom kada iskusimo istinu, nema rijei kojima bismo je mogli opisati. Tko god tvrdi: 'To je istina', zapravo lae, ali da to i ne zna. Istinu doivljavamo vlastitim osjeajima, ali im je pokuamo opisati rijeima iskrivljujemo je pa prestaje biti istinom. Tada je to samo naa pria, projekcija koja se temelji na stvarnosti i istinita je samo za nas, ali mi svoje iskustvo ipak pokuavamo pretoiti u rijei, a to je neto uistinu prekrasno. To je najuzvienija umjetnost svakog ljudskog bia.
- 11 -

Djed je primijetio da mi njegove rijei nisu sasvim jasne. Miguel, da si umjetnik, slikar, pokuao bi svojom umjetnou izraziti ono to vidi. Moda ono to si vidio ne bi bilo isto onome to si naslikao, ali bi bilo prilino slino i moglo bi te podsjetiti na izvoran doivljaj. Zamisli da ima veliku sreu i da si prijatelj Pabla Picassa. Budui da te Picasso voli, odlui te naslikati. Pozira mu i nakon dosta vremena pokae ti tvoj portret. Rei e: 'Pa, to nisam ja', a Picasso e rei: 'Naravno da jesi. Tako te ja vidim.' To je istina za Picassa, jer on izraava ono to je vidio. No, ti e rei: 'Ja ne izgledam tako.' Svako je ljudsko bie slino Picassu. Svako je ljudsko bie pripovjeda, to znai da je umjetnik. Ono to Picasso radi s bojama, to mi radimo s rijeima. Ljudska bia promatraju ivot koji se odvija u nama i oko nas i koriste se rijeima kako bi napravili portret onoga to vide. Ljudska bia smiljaju prie o svemu to doivljavaju i upravo poput Picassa iskrivljuju istinu, ali za nas je to istina. Dakako, drugi ljudi mogu uivati u nainu na koji iskrivljujemo istinu. Mnogi ljudi jako cijene Picassovu umjetnost. No, ljudska bia svoju priu stvaraju s vlastitog, jedinstvenog stajalita. Zato bi svoju priu pokuavao nametnuti nekome drugome, ako za njega to nije istina? Ako to shvati, nee vie imati potrebu braniti ono u to vjeruje. Nije vano da ti bude u pravu, a ostali u krivu. Umjesto toga, svakoga promatraj kao umjetnika, kao pripovjedaa. Budi svjestan da je ono u to drugi vjeruju njihovo stajalite, koje ni na koji nain nije povezano s tvojim. Dakle, elio sam ostaviti dojam na djeda, ali je on ponovno ostavio dojam na mene. Osjeao sam duboko potovanje prema starijima. Kasnije sam u ivotu shvatio osmijeh na djedovu licu. Nije me ismijavao. Osmjehnuo se zato to sam ga podsjetio na razdoblje kada je, poput mene, pokuavao ostaviti utisak na starije. Nakon toga razgovora s djedom osjetio sam potrebu shvatiti stvari. elio sam razumjeti svoj osobni ivot i otkriti kad sam poeo vjerovati u lai. To nije bilo lako. Trebale su mi godine da potpuno shvatim taj razgovor. Vidjeti sebe u sadanjem trenutku uope nije bilo jednostavno, a nije mi se bilo lako odrei onoga u to sam vjerovao. No, elio sam odgovore, jer mi je takva narav. Morao sam znati, a jedinu su mi pomo mogle pruiti uspomene.

- 12 -

Ideje o kojima valja razmisliti

U ljudskome umu postoji sukob izmeu istine i onoga to nije istina, izmeu istine i lai. Posljedica vjere u istinu su dobrota, ljubav i srea. Posljedica vjerovanja u lai i obrane tih lai su nepravda i patnja - ne samo u drutvu, nego i u pojedincu. itava drama ljudske patnje posljedica je vjerovanja u lai, uglavnom o samome sebi. Prva la u koju povjerujemo jest da nismo: nismo onakvi kakvi bismo trebali biti, nismo savreni. Istina je da se svako ljudsko bie raa savreno jer je savrenstvo jedino to postoji. Mi ljudi nemamo pojma tko uistinu jesmo, ali znamo to nismo. Stvaramo savrenu sliku, priu o onome to bismo trebali biti i pokuavamo pronai tu lanu sliku. Iako je ta slika lana, u tu la ulaemo svoju vjeru i tako gradimo itavo ustrojstvo lai kako bismo je podrali. Vjera je u ljudima mona sila. Uloimo li svoju vjeru u la, tada za nas ta la postaje istinitom. Vjerujemo li da nismo dovoljno dobri, tada se dogaa neka bude volja tvoja i mi uistinu nismo dovoljno dobri. Vjerujemo li da emo doivjeti neuspjeh, uistinu i doivimo neuspjeh, jer to je mo i arolija nae vjere. Ljudska bia istinu mogu doivjeti vlastitim osjeajima, ali kada je pokuaju opisati, tada samo priaju priu koju rijei iskrivljuju. Pria moe biti istinita za nas, ali to ne znai da je istinita i za sve ostale. Sva su ljudska bia pripovjedai koji priaju sa svojega vlastitog, jedinstvenog stajalita. Kad to shvatimo, vie neemo osjeati potrebu da svoju priu nameemo drugima ili branimo ono u to vjerujemo. Umjesto toga, sve emo ljude promatrati kao umjetnike koji imaju pravo stvarati vlastitu umjetnost.

- 13 -

03. ivot nesavrenstva

Prisjeanja na uspomene iz djetinjstva
Sjeam se svoga djetinjstva. Bio sam sasvim slobodan. Bilo je prekrasno biti dijete. Sjeam se da sam nauio hodati prije nego to sam progovorio. Bio sam poput male spuve, jer sam pokuavao nauiti sve. Takoer se sjeam kakav sam bio prije nego to sam nauio govoriti. Kao malo dijete bio sam posve izvoran. Nikada se nisam pretvarao da sam neto drugo. Volio sam se igrati, istraivati i biti sretan. Emocije su vladale mojim ivotom. elio sam raditi samo ono to mi se svialo, a pokuavao sam izbjei ono to mi se nije svialo. Svu sam pozornost usmjeravao na osjeaje i mogao sam osjetiti emocije koje su mi dolazile od drugih ljudi. Ako elite, to moemo nazvati nagonom, ali to je bila neka vrsta opaaja. Nekima sam ljudima prilazio, jer sam u njih imao povjerenja. Drugima nisam htio ni blizu, jer sam se uz njih osjeao nelagodno. Imao sam mnotvo emocija koje nisam mogao objasniti, jer dakako, jo nisam znao govoriti. Sjeam se kako sam se budio i majino je lice bilo prvo to bih ugledao; bio sam preplavljen eljom da je uhvatim objema rukama. Tada nisam znao da se ta emocija zove ljubav. Bilo je sasvim prirodno voljeti. Isto sam to osjeao i prema svojim igrakama te prema maki i psu. Sjeam se kako se otac vraao kui s posla i kako sam mu trao ususret i radosno mu, sa irokim i prekrasnim osmijehom, skakao u naruje. Posve izvorno. Mogao sam biti gol i nije mi bilo stalo do miljenja drugih ljudi. Tada sam bio ono to uistinu jesam, to god to bilo, jer nisam posjedovao znanje. U glavi jo nisam imao niti jedan program. Nisam znao to sam, niti mi je do toga bilo stalo. Upravo kao to pas ne zna da je pas, no, ponaa se poput psa. Laje poput psa. I ja sam bio takav. ivot sam proivljavao kroz vlastitu cjelovitost. To je bila moja istinska priroda prije no to sam nauio govoriti. Nastavio sam istraivati uspomene iz djetinjstva i otkrio da se neto dogaa svima nama. to se dogaa? Dogaa se znanje. Sjeam se kako sam poeo uiti rijei. Nauio sam naziv svakog predmeta kojeg bih vidio. Nauio sam jezik, to je izvrsno. Tada sam se mogao sluiti rijeima i zatraiti ono to elim. Mjesecima ili godinama kasnije, moj je um dovoljno sazrio da moe shvatiti apstraktne pojmove. Te je pojmove pratilo neto nevjerojatno. Prosuujui sve oko sebe, poeo sam stvarati prie: to je ispravno, a to pogreno, to bih smio, a to ne bih trebao, to je dobro ili loe, lijepo ili runo. Od roditelja sam nauio ne samo ono to su mi govorili, nego i ono to su radili. Uio sam ne samo iz onoga to su govorili meni, nego i iz onoga to su govorili o drugim ljudima. Uio sam komunicirati s ljudima. Oponaao sam sve to bih vidio. Promatrao sam svoga oca koji je bio vrlo moan i imao vrsta miljenja i elio sam biti poput njega. Jedva sam ekao da odrastem i da imam vlastito miljenje. Kada sam konano shvatio jezik, gotovo su mi svi poeli govoriti to sam ja. O sebi sam uio sluajui miljenja pripovjedaa koji su me okruivali. Moja je majka stvorila sliku o meni na temelju onoga to je vjerovala da ja jesam. Priala mi je to jesam i vjerovao sam joj. Tada mi je otac rekao to sam. Iako je to bilo neto sasvim drugaije, i s njim sam se sloio. Dakako, svaki brat i svaka sestra imali su svoje miljenje o meni, a ja sam i ta miljenja prihvaao. Naravno da svi oni znaju mnogo vie od mene, iako sam ja onaj koji ivi u ovome fizikom tijelu. Nita od toga nije bilo smisleno, ali dobro sam se zabavljao.

- 14 -

Tada sam krenuo u kolu i uiteljica mi je rekla to sam, a i to je bilo u redu dok mi nije poela govoriti kakav bih trebao biti, ali nisam. im sam se i s njom sloio, nastao je problem. ujem je kako govori: Djeco, morate naporno raditi da biste postali netko, da biste u ivotu postigli uspjeh. U svijetu postoje pobjednici i gubitnici, a vi ste ovdje kako biste se pripremili da postanete pobjednici. Ako naporno radite, moda ete biti odvjetnici, lijenici ili inenjeri. Moja mi je uiteljica pripovijedala prie o svim bivim predsjednicima i o onome to su radili dok su bili djeca. Dakako, svi su junaci pobjednici. Ja sam dijete; bezazlen sam. Nauio sam pojam pobjednika. Sloio sam se da bih trebao postati pobjednik i to je to - ta je suglasnost pohranjena u mome pamenju. Kod kue su mi roditelji govorili: Miguel, da bi bio dobar djeak, mora se ovako ponaati, a to znai da nisam dobar djeak ponaam li se drugaije. Roditelji mi to nisu rekli, ali ipak sam shvatio. Da bi bio dobar djeak mora raditi ovo, ovo i ovo. Tada e dobiti nagradu. A ako se tako ne ponaa, bit e kanjen. Uh! Bio sam premalen, a oni su bili jako veliki. Pokuavao sam se pobuniti, ali nisam uspio. Pobijedili su. Poeo sam se pretvarati da jesam ono to nisam kako bih izbjegao kaznu, ali i da bih dobio nagradu. Moram se ponaati onako kako mi kau jer nagradu dobivaju samo dobri djeaci. Sjeam se da sam se jako trudio postati onakvim kakvim su me eljeli, samo da bih dobio nagradu u obliku njihove pozornosti, samo da bi mi rekli: Miguel, ti si jako dobar djeak. U pozadini svih tih poruka koje sam sluao, stizale su i poruke koje roditelji nikada nisu izgovarali, ali ipak sam ih shvatio: Ja nisam onakav kakav bih trebao biti; nije dobro biti ono to uistinu jesam. Ako poruka glasi: Miguel, mora se truditi da postane netko, to znai da sam sada nitko. Te poruke bez rijei dijete u svojoj glavi shvaa ovako: ja nisam dovoljno dobar. I ne samo to. Nikada neu biti dovoljno dobar jer nisam savren. Sloio sam se s njima i u tom sam trenutku, kao i veina drugih ljudi, poeo tragati za savrenstvom. Tako je slika savrenstva utisnuta u moj um. Tada sam prestao biti ono to jesam i poeo sam se pretvarati da jesam ono to nisam. Tu sam prvu la prihvatio u prvom razredu osnovne kole, gotovo na samome poetku. Dok sam sjedio u uionici i promatrao svoju prvu uiteljicu, to je na mene ostavilo snaan dojam. Uiteljica je odrasla osoba. to god ona kae mora biti istina, upravo kao to mora biti istina i sve ono to otac i majka kau. Ona je velika uiteljica kojoj je uistinu stalo do djece pa iako je poruka koju sam dobivao od nje uglavnom bila pozitivna, posljedice su ipak malo drugaije. U pozadini poruke krije se neto vrlo tanano. Ja to nazivam la o mojoj nesavrenosti. To je najvanija la o meni u koju sam pristao povjerovati i nakon te lai izmislio sam mnotvo novih kako bih je mogao poduprijeti. To je bio trenutak moga pada, trenutak kada sam poeo izlaziti iz raja, kada je moja vjera u la poela tkati svoju aroliju. Upravo poput arolije, poela je djelovati na svijet oko mene: morao sam se jako truditi da bih bio dovoljno dobar za svoju majku, da bih bio dovoljno dobar za svoga oca, da bih bio dovoljno dobar za stariju brau i sestre, da bih bio dovoljno dobar za svoje uitelje. To je strano puno posla, ali jo nije gotovo. Kada bih ukljuio televiziju, televizija bi mi rekla kako bih trebao izgledati, to bih trebao odjenuti, kakav bih trebao biti, ali nisam. Televizija mi je pruala mnotvo slika junaka i gubitnika. Vidio sam ljude koji su se jako trudili postati pobjednici. Vidio sam ih kako su teili savrenstvu, eljeli postati vanima, eljeli biti ono to nisu bili. Stvarna je tragedija zapoela kada sam postao tinejder, jer sada vie nije rije samo o tome da nisam dobar za druge ljude, nego vie nisam bio dobar ni za sebe. Posljedica je odbacivanje samoga sebe. Pokuao sam samome sebi dokazati da sam vrijedan potovanja i jako sam se trudio dobiti sve petice u koli. Jako sam se trudio biti najboljim sportaem, najboljim ahistom, najboljim u svemu. U poetku sam to inio kako bih ostavio utisak na oca i stariju brau, a kasnije kako bih ostavio utisak na samoga sebe. Tada vie nisam bio

- 15 -

pravi ja. Izgubio sam svoj integritet i izvornost, jer vie nisam donosio odluke na temelju onoga to je za mene dobro. Bilo mi je vanije zadovoljiti tua stajalita. Kad sam zavrio osnovnu kolu i krenuo u srednju, rekli su mi: Vie nisi dijete; ne moe se ponaati poput djeteta. Sada se mora ponaati drugaije. Uvijek sam se iznova trudio zadovoljiti druge ljude pretvarajui se da sam ono to su od mene eljeli. Poeo sam traiti miljenja od sviju oko sebe. Kako izgledam? Sto misli o meni? Jesam li to dobro napravio? Traio sam potporu, traio sam nekoga tko e mi rei: Miguel, jako si dobar. A ako sam se druio s osobom koja bi mi govorila da sam jako dobar, toj je osobi bilo jako lako manipulirati mojim ivotom, jer mi je bilo prijeko potrebno njezino priznanje. Bio mi je potreban netko tko bi mi govorio da sam inteligentan, prekrasan, da sam pobjednik. Nisam mogao podnijeti da budem sam sa sobom. Kada sam bio sam, sebe sam smatrao gubitnikom i otro sam se osuivao. Kad god nisam bio onakav kakav bih trebao biti u skladu s mojom priom, osuivao bih samoga sebe i smatrao se krivim. Tada bih se poeo koristiti svime to bi mi dolo pod ruku kako bih se kaznio. Bio sam sklon usporeivati se s drugim ljudima. Oni su bolji od mene. Ne, jo su gori. Od toga sam se osjeao malo bolje, ali tada bih se pogledao u zrcalo - jao! Nije mi se svialo ono to sam vidio. Odbacivao sam samoga sebe. Dakako da se nisam volio. No, pretvarao sam se da se volim. Uz malo vjebe, ak sam poeo i vjerovati u ono to sam glumio. Kasnije, kad sam se uistinu pokuao dokazati u drutvu, postao sam lijenik. Jesam li zbog toga konano postao pobjednikom? Ne, dakako da nisam. Postoje kardiolozi, neurolozi, kirurzi. Tada sam postao kirurg, ali jo nisam bio dovoljno dobar i u skladu s vlastitom priom. Imao sam sliku o sebi u koju sam vjerovao kad god sam bio sam, a drugim sam ljudima projicirao razliite slike, ovisno o tome to sam elio da povjeruju o meni. Pokuavajui projicirati te slike, morao sam ih i braniti. Morao sam postati jako inteligentan ve samo zbog toga da bih prikrio sve svoje lai! Nastavio sam se pretvarati da sam u skladu sa svim svojim slikama i nakon dugih godina prakse postao sam izvrsnim glumcem. Ako bi mi se slomilo srce, rekao bih samome sebi: Ne boli me. Nije mi stalo. Lagao sam. Pretvarao sam se. Za svoju sam glumu gotovo mogao dobiti Oscara! Kakav lik, kakva tragedija! I mogao bih rei da je drama moga ivota zapoela kad sam se sloio da uistinu nisam dovoljno dobar - kad sam uo da mi uitelji, obitelj i televizija govore: Miguel, mora biti ovakav, ali nisam bio takav. Traio sam priznanje, prihvaanje, ljubav - ne znajui da je to samo pria. Tragao sam za savrenstvom i jako mi je zanimljivo bilo to fraza Pa nisam savren postaje najvei izgovor kojim se ljudi slue kako bi opravdali svoje postupke. Kad god pogrijee i moraju obraniti svoju sliku, kau: Ja sam samo ovjek, nisam savren. Jedino je Bog savren. Takve su reenice postale i moj najvei izgovor za svaku pogreku. Pa dobro, nitko nije savren. Izvrsno opravdanje. Iao sam u crkvu, gdje su mi pokazivali slike svetaca: To je savrenstvo. No, na licima svetaca uoavao sam patnju i bol. Oh! Zar moram biti slian njima da bih bio savren? Da, ovdje sam kako bih patio, a ako patim strpljivo, moda u, kad umrem, dobiti nagradu u raju. Moda u tada biti savren! Neko sam u to vjerovao jer sam to jako esto sluao. No, to je tek pria. Bio sam optereen praznovjerjem o svemu. Lai koje su stare nekoliko tisua godina jo utjeu na izgradnju nae vlastite prie. Dok sam bio dijete, rekli su mi: Samo je Bog savren. Sve ono to je Bog stvorio takoer je savreno, osim ljudskih bia. Istodobno su mi govorili da je Bog ljudska bia smjestio na vrhunac svega stvorenoga. No, kako ljudi mogu biti na vrhu svega, ako je sve ostalo, osim njih, savreno? Kada sam odrastao, poeo sam razmiljati o tom

- 16 -

protuslovlju. To nije mogue. Bog je savren i on je sve stvorio. Ako uistinu vjerujem u savrenstvo onoga to je Bog stvorio, tada smatram da je sve savreno ili da ni Bog nije savren. Volim i potujem sve to je stvorio. Kako mogu rei: Boe, ti si stvorio milijarde ljudi, ali oni nisu savreni? Kaem li da ja ili vi nismo savreni, to je, s moga stajalita, najvea uvreda Bogu. Ne uoavamo li savrenstvo, to je zato to nam je pozornost usmjerena na lai, na sliku savrenstva koju nikada ne moemo ostvariti. I koliko nas odustane od pokuaja postizanja savrenstva, ali niti to ne inimo poput ratnika. Jednostavno prihvaamo da nismo uspjeli, da nikada neemo uspjeti i zbog toga okrivljujemo sve oko sebe. Nisam uspio zato to mi nitko nije pomogao - nisam uspio zbog ovoga ili onoga. Izgovora ima na stotine, ali u dananje vrijeme samoosuivanje je gore nego ikada prije. Postojalo je i dok smo jo pokuavali biti savreni, ali kad smo odustali, postalo je strano. Kad smo odustali, pokuali smo prikriti vlastite frustracije govorei: Dobro se osjeam. Upravo ovako elim ivjeti, ali znamo da smo doivjeli neuspjeh i od samih sebe ne moemo sakriti ono to vjerujemo. Dakako, neuspjeh doivimo svaki put kad pokuamo postati onakvima kakvi nismo. Teko je biti neto to nismo, pretvarati se da jesmo ono to nismo. Neko sam se pretvarao da sam jako sretan, snaan i vaan. Jao! Takav je ivot uistinu pakao. To je zamka, situacija u kojoj nitko ne moe pobijediti. Nikada ne moete biti ono to niste i to je najvanija pouka. Moete biti samo ono to jeste i to je sve. A vi ste ono to jeste ovoga trenutka, i to bez ikakva napora. Nema potrebe da se opravdavamo zbog onoga to jesmo. Nema potrebe da se napreemo kako bismo postali ono to nismo. Samo se trebamo vratiti vlastitom integritetu, onome kakvi smo bili prije no to smo nauili govoriti. Savrenstvo. Kao mala djeca bili smo savreni. Kad smo bili gladni, eljeli smo jesti. Kada bismo se umorili, eljeli smo se odmoriti. Za nas je bio stvaran samo sadanji trenutak; nismo brinuli o prolosti, nismo bili zabrinuti zbog budunosti. Uivali smo u ivotu, eljeli smo istraivati i zabavljati se. Nitko nas nije uio da budemo takvi: takvi smo se rodili. Rodili smo se u istini, ali smo odrasli vjerujui u lai. To je ono u emu se sastoji sveukupna tragedija ovjeanstva, to je cijeli problem s pripovjedaima. Jedna od najveih lai u prii ovjeanstva jest la o naoj nesavrenosti. Ta je la imala velik utjecaj na moj ivot. Pa iako drugima govorim da nita ne pretpostavljaju, ipak pretpostavljam da se to, na ovaj ili onaj nain, dogodilo svima nama. Dakako, prie nam se razlikuju, ali mislim da je obrazac manje ili vie isti kod svakoga. Teko bi se moglo rei da je itko izbjegao toj zamci. Bio sam savreno dijete. Bio sam bezazlen, a onda sam progutao la da nisam onakav kakav bih trebao biti. Vjerovao sam da se moram jako truditi kako bih postao onakvim kakav trebam biti. Tako sam nauio graditi svoju priu i, zato to sam joj vjerovao, postala je za mene istinita. A pria je, makar prepuna lai, ipak savrena. Lijepa je i prekrasna. Nije ni ispravna ni pogrena, ni dobra ili loa, ona je samo pria i to je sve. No, tu priu moemo promijeniti uz pomo svijesti. Korak po korak, moemo se vratiti istini.

- 17 -

Ideje o kojima valja razmisliti

Kao mala djeca bili smo potpuno izvorni. Nikada se nismo pretvarali da smo neto to nismo. Voljeli smo se igrati i istraivati, ivjeti u trenutku i uivati u ivotu. Nitko nas nije uio da budemo takvi, takvi smo se rodili. To je bila naa istinska priroda prije nego to smo nauili govoriti. Kad ljudski um sazrije dovoljno da bi mogao shvatiti apstraktne pojmove, uimo ocjenjivati sve: ispravno ili pogreno, dobro ili loe, lijepo ili runo. Stvaramo priu o tome kakvi bismo trebali biti, u nju ulaemo svoju vjeru i pria za nas postaje istinitom. U pozadini svih poruka koje ujemo kao djeca nalazi se tiha poruka koju nitko nikada ne izgovara, ali mi je ra-zumijemo: nije dobro biti to to jesam. isam dovoljno dobar. im se sloimo s tom porukom, prestajemo biti to to jesmo i poinjemo glumiti da smo ono to nismo, samo kako bismo udovoljili drugima, samo kako bismo se uklopili u sliku koju oni za nas stvaraju u skladu s vlastitom priom. Nikada ne moete biti ono to niste. Moete biti samo ono to jeste i to je sve. A upravo ste ovoga trenutka ono to jeste i to bez ikakva napora. Ljudska se bia raaju u istini, ali odrastaju vjerujui u lai. Jedna od najveih lai u prii o ovjeanstvu jest la o naoj nesavrenosti. To je samo pria, ali mi u nju vjerujemo i koristimo se tom priom kako bismo se prosuivali, kako bismo se kanjavali i opravdavali svoje pogreke. Savreno je sve to je Bog stvorio. Ne uviamo li vlastito savrenstvo, to je zato jer smo pozornost usmjerili na vlastitu priu. Lai sadrane u toj prii ne doputaju nam da uvidimo istinu. No, tu priu moemo promijeniti i vratiti se istini - uz pomo svjesnosti.

- 18 -

04. No u pustinji
Susret s beskonanim
Sljedea prilika za spoznaju istine pojavila se dok sam se kao lijenik bavio socijalnim radom. Bio sam smjeten u malome gradu Altar Sonora u pustinji Sonori. Bilo je ljeto, a vruina je bila toliko jaka da nisam mogao spavati. Odluio sam otii iz klinike i proetati pustinjom. Te je noi izaao mladi mjesec, a na nebu sam ugledao milijune zvijezda. Bio sam potpuno sam usred pustinje. Oko sebe sam vidio ljepotu. U tim zvijezdama vidio sam vjenost, beskonanost, beskraj i bez imalo sam dvojbi bio svjestan da su zvijezde ive. Sve je ivo: beskonanost, naa Majka Zemlja, sveukupnost stvorenoga. Sve je to ivo bie. Dakako, iste sam zvijezde vidio i mnogo puta prije, ali nikada tako, nikada ih nisam gledao na taj nain. Bio sam preplavljen osjeajima. U srcu sam osjeao jaku radost pomijeanu s najarobnijim spokojstvom. Tada se dogodilo neto nevjerojatno. Imao sam osjeaj da nisam sam u pustinji. Dok sam promatrao ogromnost beskonanoga, beskonano je promatralo mene. Ti su milijuni zvijezda bili dio ivoga bia koje zna sve i koje sve zamjeuje. Svemir je znao da postojim! Tada se dogodilo neto jo arobnije. Moja se perspektiva promijenila i na trenutak sam bio taj beskraj zvijezda koji promatra beskraj u mome fizikom tijelu. Vidio sam samoga sebe usred pustinje - tako malenog. Vidio sam da mi je fiziko tijelo sainjeno od milijardi siunih zvijezda za koje sam znao da su atomi, a te su zvijezde bile prostrane kao i sve ostale zvijezde na nebesima. Te sam noi znao da je beskonanost unutar moga fizikog tijela samo nastavak beskonanosti koja me okruuje. Dio sam beskonanog, kao i svaki drugi predmet kojeg vidim. Nema razlike meu nama ljudima, ili izmeu nas i nekog predmeta. Svi smo mi samo jedno, jer je sve sainjeno od svjetlosti. Svjetlost se izraava u milijardama razliitih oblika kako bi stvorila materijalni svemir. tovie, znao sam da postoji samo jedna jedina sila koja sve pokree i preobraava. Sila koja pokree zvijezde ista je ona sila koja pokree atome u mome tijelu. Ja je nazivam ivotom, a svjetlost je poslanik ili nositelj ivota, jer svjetlost bez prestanka alje informacije svemu to postoji. Bilo je nevjerojatno spoznati da je svjetlost iva. Svjetlost je ivo bie koje sadri sveukupnu mudrost svemira i prebiva u svemu. Meu zvijezdama nema praznoga prostora, kao to praznoga prostora nema izmeu atoma u mome tijelu. Prostor izmeu zvijezda ispunjen je svjetlou; samo se doima praznim zato to nema nikakvog predmeta koji bi odraavao svjetlost. Svaki predmet koji poaljemo u svemir odraavat e svjetlost jer sva materija odraava svjetlost ba poput zrcala. Tada sam u depu potraio malo ogledalo koje uvijek nosim sa sobom dok radim. U zrcalu sam opazio potpuno isti preslik svega stvorenoga, virtualnu stvarnost stvorenu svjetlou. U tom sam trenutku postao svjestan da su i moje oi poput dva zrcala. Svjetlost u moj mozak projicira virtualnu stvarnost, upravo kao to je projicira u zrcalo. Bilo je oito da je sve to opaam virtualna stvarnost stvorena slikama svjetlosti. Jedina razlika izmeu mojih oiju i zrcala je u tome to se iza mojih oiju nalazi mozak. Zahvaljujui mozgu sposoban sam analizirati, protumaiti i opisati virtualnu stvarnost koju zamjeujem u svakom trenutku. Ja stvaram istodobno s Bogom, sa ivotom. Bog stvara ono to je stvarno, a ja u svome umu stvaram virtualnu stvarnost. ivot kroz svjetlost alje informacije u moje oi, a ja gradim priu koju vidim. Pria se odnosi na to
- 19 -

kako ja procjenjujem, opravdavam i objanjavam ono to opaam. Ako promatram stablo, ja ne samo da ga vidim; ve ga procjenjujem, opisujem, imam miljenje o njemu. Drvo mi se svia ili mi se ne svia. Mogu osjeati je li drvo lijepo ili nije, ali je moj stav, moje miljenje o stablu pria koju sam sm stvorio. Kad jednom ponem tumaiti, ocjenjivati ili prosuivati ono to opaam, to vie nije stvarno: to je virtualni svijet. To je ono to Tolteci nazivaju sanjanjem. Tada sam poeo shvaati. Konano sam razumio to su me majka i djed ve dugo pokuavali nauiti o drevnoj filozofiji Tolteka. Tolteci su vjerovali da ljudska bia ive u snu. San je svijet privida sainjenih od slika svjetlosti, a um sanja i dok mozak spava i kada je budan. Tada sam se prisjetio da rije Toltek znai umjetnik duha. U toltekoj tradiciji svako je ljudsko bie umjetnik, a vrhunska je umjetnost izraavanje ljepote duha. Shvatimo li to stajalite, uvidjet emo da je prekrasno sebe smatrati umjetnicima, a ne ljudskim biima. Razmiljamo li o sebi kao o ljudima, ograniavamo vlastito izraavanje u ivotu. ujemo ljude kako govore: Ja sam samo ovjek: nisam savren. No, razmiljamo li o sebi kao o umjetnicima, kakva bi ogranienja mogla postojati? Kao umjetnici nemamo vie nikakvih ogranienja; stvoritelji smo, upravo kao i Onaj koji nas je stvorio. Tolteci su vjerovali da ivotna sila koja djeluje u nama stvara umjetnost te da je svaki ovjek instrument te sile. Svako oitovanje toga vrhovnog umjetnika postaje umjetnikom koji vlastitim oitovanjima stvara novu umjetnost. Umjetnost je iva i posjeduje samosvijest, jer proizlazi iz ivota. Stvaranje je trajan proces i beskonaan proces koji se odvija posvuda i u svakom trenutku. Kako ivimo svoj ivot? ivot je naa umjetnost, umjetnost ivljenja. Uz pomo moi stvaranja mi izraavamo ivotnu silu u svemu to kaemo, u svemu to osjetimo, u svemu to napravimo. No, postoje dvije vrste umjetnika: oni koji svoju priu stvaraju bez imalo svijesti i oni koji su uspjeli postati svjesni pa svoju priu stvaraju u istini i s ljubavlju. Vi u ovome trenutku sanjate svoj ivot. Opaate ne samo svoj san, nego i san vrhovnog umjetnika kako se odraava u svemu to zamjeujete. Vi reagirate i pokuavate unijeti smisao u ono to zamjeujete. Pokuavate to objasniti na svoj nain, a to ovisi o znanju pohranjenom u pamenju vaega uma. S moga je stajalita to prekrasno. ivite u prii koju sami stvarate, a i ja ivim u prii koju sam stvaram. Vaa je pria vaa stvarnost virtualna stvarnost istinita samo za vas, za onoga koji je stvara. Netko je jednom rekao: Svaki je ovjek svijet za sebe i to je istina. Vi ivite u vlastitu svijetu, a taj je svijet sasvim osoban. Nitko ne zna to se zbiva u vaem svijetu. To znate samo vi, a katkad ak ni vi. Va je svijet vaa tvorevina, remek-djelo umjetnosti. No u pustinji Sonore promijenila je nain na koji sam promatrao sebe i ovjeanstvo, nain na koji sam promatrao cijeli svijet. U trenutku nadahnua sagledao sam beskonano, ivotnu silu na djelu. Ta je sila uvijek prisutna i oita pa je svi moemo vidjeti, ali nikako je nisam mogao vidjeti sve dok mi je panja bila usmjerena na lai. Ono to mi je djed pokuavao rei bila je istina: Postoji samo savrenstvo. Dakako, trebalo mi je dugo da to izrazim rijeima, dakako, ali im sam tu istinu i sam doivio, konano sam shvatio to je time mislio. Spoznao sam da sam savren zato to sam neodvojiv od beskonanog, od ivotne sile koja stvara zvijezde i sveukupni svemir svjetlosti. Ja sam Boja tvorevina. Ne moram biti ono to nisam. To je bio moj ponovni susret s ljubavlju; tako sam se osjeao prije no to sam si uskratio ljubav. Vratio sam se svojoj izvornosti, a u njoj sam ivio prije nego to sam prihvatio lai. U tom trenutku nadahnua sve mi je

- 20 -

postalo smisleno bez ikakva razmiljanja. Bio sam ista svijest. Opaao sam osjeajima, a ako bih ono to sam osjeao pokuao pretoiti u rijei i objasniti, toga bi iskustva nestalo. Vjerujem da sva ljudska bia doive trenutke nadahnua u kojima spoznaju istinu. Ti se trenuci najee pojavljuju kada je um smiren - kada ivotnu silu opaamo osjeajima. Dakako, glasovi u glavi koje nazivamo razmiljanjem, gotovo e istoga trena pokuati obezvrijediti to iskustvo. Pokuat e opravdati i zanijekati ono to osjeamo. Zato? Zato to lai u koje vjerujemo ne mogu opstati kada doivimo istinu. Ljudi se plae istine, a kad kaemo da se plaimo, te rijei uistinu izgovara laljivac. To je tako, zato to lai koje progovaraju tim glasom ne mogu preivjeti istinu i zato to ne ele umrijeti. Zato je potrebna velika hrabrost da bismo se suoili s vlastitim laima, s onim u to vjerujemo. Ustrojstvo naega znanja daje nam osjeaj sigurnosti. Imamo potrebu znati, ak i kada ono to znamo nije istina. A ako ono u to vjerujemo o sebi vie nije istina, ne osjeamo se sigurnima, jer ne znamo kakvi bismo uope mogli biti. Kada otkrijemo da nismo onakvi kakvi vjerujemo da jesmo, temelji nae sveukupne stvarnosti poinju se ruiti. Cijela pria gubi svoje znaenje, a to nas jako zastrauje. Te noi u pustinji nisam se bojao. No, im sam doao k sebi, osjetio sam strah, jer niti jedan djeli moje prie vie nije bio vaan, a ja sam ipak morao nastaviti ivjeti u svijetu. Kasnije sam otkrio da priu svoga ivota mogu napisati ponovno. Mogao sam obnoviti ustrojstvo onoga u to sam vjerovao i ponovno ga izgraditi bez ijedne jedine lai. Tada se ivot nastavio kao i prije, ali njime vie nisu upravljale lai.

Ideje o kojima valja razmisliti

Svjetlost je ivo bie koje obuhvaa sveukupnu mudrost svemira i ispunjava svaki prostor. Svjetlost je vrhovni Boji glasnik koji neprestano alje informacije svemu to postoji, a izraava se u milijardama razliitih oblika. ivot je sila preobrazbe, ona stvara i preobraava zvijezde, to je ista sila koja stvara i mijenja atome naega fizikog svijeta. Ta je sila uvijek prisutna i oita pa je moemo vidjeti, ali ne moemo je zamijetiti ako nam je pozornost usmjerena na lai. Svako je ljudsko bie dio beskonanog, kao i svaki predmet kojeg opaamo. Medu nama nema razlike, kao to je nema izmeu nas i bilo kojeg predmeta. Svi smo mi samo jedno jer je sve nainjeno od svjetlosti. ivot stvara ono to je stvarno, a ljudska bia stvaraju virtualnu stvarnost - priu o onome to je stvarno. Opaamo slike svjetlosti i tumaimo, ocjenjujemo i prosuujemo ono to opaamo. To neprestano odraavanje u zrcalu naega uma ono je to Tolteci nazivaju sanjanje. Bog, vrhovni umjetnik, koristi se naim ivotom za stvaranje umjetnosti. Mi smo instrumenti kroz koje se izraava ivotna sila. Umijee sanjanja umijee je ivljenja. Sve to kaemo i napravimo izraz je ivotne sile. Stvaranje je beskonano. Zbiva se u svakome trenutku.

- 21 -

05. Pripovjeda
Istraivanje likova prie
Ta no u pustinji oznaila je ono to nazivam povratkom zdravom razumu. Cijeloga sam ivota ivio u prii koju sam sm stvorio, a da to ak nisam ni znao. im sam toga postao svjestan, poeo sam ispitivati sve djelie svoje prie. Je li istina da sam onaj koji vjerujem da jesam? Je li ono to vjerujem za druge stvarno istina? Pregledao sam priu svojega ivota i nimalo mi se nije svidjela drama koju sam sm stvorio. Poelio sam ponovno stvoriti samoga sebe. Prvi je korak bilo odvajanje onoga za to sam osjeao da nije istina i pronalaenje istine. Otkrio sam da je ono to nazivam okvirom sna istinito, jer okvir stvara Stvoritelj i on je za sve isti. Suglasnost ljudi o onome to nazivamo predmetima unutar okvira takoer je istinita jer tako opisujemo svoju virtualnu stvarnost. Slovo A je slovo A zato to smo tako rekli i suglasili se. Rije pas oznaava vrstu ivotinje za koju smo se suglasili da emo je zvati psom. Koristimo li se znanjem na taj nain, tada je ono samo orue komunikacije. No, gotovo sve apstraktno je la: to je ispravno ili pogreno, dobro ili loe, lijepo ili runo. Otkrio sam da se vie od 90 posto pojmova to sam ih pohranio u umu temelji na laima, osobito kada je rije o onome u to vjerujem o sebi: ovo mogu uiniti, ono ne mogu. Ovakav sam, a onakav nikada neu biti. Znanje zapravo nije problem; problem je ono to zagauje znanje, a to je la. Uvidio sam da se u nainu na koji uimo pisati vlastitu priu krije mnogo gluposti. Kako je dolo do toga? Prije no sam se rodio u ovome fizikom tijelu, na Zemlji je ve postojalo cijelo drutvo pripovjedaa. Pria je neto trajno i ja sam iz njihove prie nauio kako stvarati vlastitu. Pripovjedai koji su bili ovdje prije nas nauili su nas kako da budemo ljudska bia. Najprije su nam rekli to smo - djeak ili djevojica - a onda su nam rekli tko smo, tko bismo ili tko ne bismo trebali biti. Rekli su nam da budemo dobra i pristojna ena te snaan i hrabar mukarac. Dali su nam ime, identitet i rekli nam koju ulogu trebamo igrati u njihovoj prii. Pripremali su nas za ivot u ljudskoj dungli, pripremali su nas da se natjeemo s drugima, da ih kontroliramo, da nameemo svoju volju i da se borimo protiv vlastite vrste. Dakako, povjerovao sam u ono to su mi pripovjedai priali. Zato im i ne bih povjerovao? Ispunili su me znanjem, a ja sam se tim znanjem koristio kako bih oponaao njihov stil i na slian nain stvarao vlastitu umjetnost. uo sam da moja starija braa imaju ista, vrsta miljenja poput moga oca. Pokuavao sam razgovarati s njima, a oni bi me odmah poeli uutkavati - zaboravi, ti nema svoj glas. Kao to sam ve rekao, jedva sam mogao doekati da imam vlastito miljenje. Nije bilo vano kakvo je to miljenje; samo sam ga elio nametnuti drugima i braniti ga, ispunjen uvjerenjem da sam u pravu. Kao djeca smo promatrali kako se drugi ljudi odnose jedni prema drugima i to je za nas postalo prirodnim ponaanjem. Vidjeli smo starije sestre i brau, ujake i ujne, roditelje i susjede u romantinim odnosima. Patili su, ali su vjerovali da osjeaju ljubav. Viali bismo ih i da se svaaju pa nismo mogli doekati da odrastemo i radimo iste stvari. Djeca imaju stav: Hej, to je jako zabavno! Drama zbog koje patimo u odnosima proizlazi iz toga to smo u djetinjstvu, dok smo jo bili bezazleni, vidjeli i uli mnotvo lai pa smo se tim laima koristili kako bismo oblikovali vlastitu priu.
- 22 -

Nastavio sam prouavati priu svoga ivota i otkrio sam da se sve u toj prii odnosi na mene. Dakako, tako i mora biti jer sam samome sebi sredite vlastitih opaaja, a pria je ispriana s mojega stajalita. Glavni lik koji ivi u toj prii temelji se na nekome tko uistinu postoji - to je istina. No, ono to vjerujem o sebi nije istina nego pria. Sam sam stvorio lik Miguela i to je samo slika koja se temelji na onome za to sam pristao vjerovati o sebi. Svoju sliku projiciram drugim ljudima u drutvu i oni opaaju tu projekciju, mijenjaju je i reagiraju na mene u skladu sa svojim priama. Tada sam otkrio da sam, budui da je to moja pria, stvorio sliku svakog sekundarnog lika koji prebiva u njoj. Drugi se likovi temelje na ljudima koji uistinu postoje, no sve to ja vjerujem o njima pria je koju sam sam stvorio. Stvorio sam lik svoje majke, lik svoga oca, lik svakog svoga od svoje brae i sestara, svojih prijatelja, moje voljene, pa ak i svoga psa i make. Kad nekoga susretnem, procijenim ga. Na temelju onoga to znam donosim prosudbe o toj osobi. Tako njezinu sliku uvam u pamenju. Vi ste u mojoj prii jedan od sekundarnih likova, moja tvorevina, i ja komuniciram s vama. Vi projicirate ono to biste eljeli da povjerujem o vama, a ja to mijenjam ovisno o onome u to ja vjerujem. Sada mogu biti siguran da ste vi onakvi kakvi ja vjerujem da jeste. ak bih mogao rei: Poznajem vas, a istina je da vas uope ne poznajem. Poznata mi je samo pria koju sam ju stvorio o vama. Trebalo mi je dosta vremena dok nisam shvatio da samo ja znam priu koju stvaram o sebi. Godinama sam mislio da se poznajem, sve dok nisam otkrio da to nije istina. Znao sam samo ono to sam vjerovao o sebi. Otkrio sam da nisam ono to sam vjerovao! To je bilo jako zanimljivo, ali i zastraujue, jer sam otkrio da uistinu nikoga ne poznajem te da ni mene drugi ne poznaju. Istina je da znamo samo ono to znamo, a jedino to uistinu znamo jest naa vlastita pria. No, mnogo ste puta uli ljude kako govore: Jako dobro poznajem svoju djecu; oni nikada ne bi uinili takvo to! Mislite li da uistinu poznajete svoju djecu? Mislite li da uistinu poznajete svoga partnera? Vjerojatno ste sigurni da vas partner ne poznaje! Moete biti sasvim sigurni da vas nitko uistinu ne poznaje, no poznajete li vi sami sebe? Poznajete li, zapravo, ikoga? Neko sam vjerovao da poznajem svoju majku, no jedino to o njoj znam jest uloga koju sam joj dao u svojoj prii. Posjedujem sliku za lik koji igra ulogu moje majke. Sve to znam o njoj jest ono to o njoj vjerujem. Nemam pojma kakva je ona u vlastitoj glavi. Samo moja majka moe znati tko je, a svakako ni ona to ne zna. Isto vrijedi i za vas. Vaa se majka moe zakleti da vas dobro poznaje. No, je li to istina? Mislim da nije. Znate da majka nema pojma o emu razmiljate. Zna samo ono to vjeruje o vama, a to znai da ne zna gotovo nita. U njezinoj prii vi ste tek sekundaran lik koji igra ulogu njezina sina ili keri. Vaa majka stvara vau sliku i eli da se uklopite u ono to stvara. Ako niste onakvi kakvima vas eli u skladu sa svojom priom, pogodite to se dogaa? Ima osjeaj da ste je povrijedili i pokuava vas natjerati da se uskladite s njezinom slikom. Zato osjea potrebu da vas kontrolira, da vam kae to da radite, a to da ne radite, zato vam iznosi sva svoja miljenja o tome kako biste trebali ivjeti svoj ivot. Ako znate da je to samo njezina pria, zato biste se uope i trudili braniti svoje stavove? Ono to ete rei nije vano; ionako vam ne vjeruje. Kako bi mogla povjerovati vaoj prii kad to nije njezino miljenje? Najbolje bi bilo promijeniti temu, uivati u njezinom prisustvu i voljeti je takvu kakva jest. Ako posjedujete svijest, oprostit ete majci sve ono to vam je uinila, ali, dakako, u skladu s vlastitom priom. Va e se odnos s majkom potpuno promijeniti samo inom opratanja. Otkrivi da ljudi stvaraju svoju priu i da ive u njoj, kako bih ih vie mogao prosuivati? Kako bih njihovo ponaanje mogao shvatiti osobno ako znam da sam u njihovoj prii tek sekundaran lik? Dok razgovaraju sa
- 23 -

mnom, svjestan sam da se zapravo obraaju sekundarnom liku iz vlastite prie. to god ljudi govorili o meni, to je samo projekcija njihove slike o meni. To nema nikakve veze sa mnom. Ne tratim vrijeme vrijeajui se. Pozornost usmjeravam na stvaranje vlastite pripovijesti. Svatko od nas ima pravo stvarati vlastitu ivotnu priu i izraavati se kroz vlastitu umjetnost. No, koliko smo samo puta pokuali natjerati sekundaran lik da se uklopi u sliku i ulogu koju smo stvorili za njega? Htjeli bismo da naa djeca budu onakva kakvima ih elimo. No, da vam kaem lou vijest: to se nikada nee dogoditi! Ako se na partner ne uklapa u sliku koju smo stvorili za njega, ljuti smo ili povrijeeni. Tada ga pokuavamo kontrolirati, govorimo mu to bi trebao raditi, to ne bi smio raditi, to bi trebao vjerovati i to ne bi smio vjerovati. ak mu govorimo kako treba hodati, odijevati se i govoriti. Isto to radimo i svojoj djeci pa se odnosi pretvaraju u rat za preuzimanje kontrole. ivot u fizikom tijelu jako je kratak, ak i kad bismo ivjeli stotinu godina. Kad sam to otkrio, odluio sam da neu gubiti vrijeme izazivajui sukobe, osobito ne s ljudima koje volim. elim uivati u njima, a to u postii tako to u ih voljeti onakvima kakvi jesu, a ne onakvima kakvima sam ih izmislio. Pria koju oni stvaraju nije vana. Nije mi stalo slae li se pria moje majke s mojom; volim je i uivam u njezinom drutvu. Znam da joj ne smijem nametati svoju priu. Ne nameem je nikome. Potujem njezinu priu i sluam je, ne pokuavajui je uvjeriti da je pogrena. Ako drugi ljudi pokuavaju napisati vau priu umjesto vas, to znai da vas ne potuju. Ne potuju vas jer smatraju da niste dobar umjetnik, da ne moete sami napisati vlastitu priu, iako ste se rodili upravo zato da biste je napisali. Potovanje izvire izravno iz ljubavi i jedan je od najuzvienijih izraza ljubavi. Ja potujem sebe i nikome ne doputam da pie moju priu. Moja je pria moja odgovornost, moja tvorevina. Ja sam umjetnik i potujem vlastitu umjetnost. Svoju umjetnost mogu usporeivati s umjetnou drugih ljudi, ali sam donosim svoje odluke i preuzimam odgovornost za svoje stvaranje. Kad sam prvi put svjesno shvatio da mi se ne svia vlastita pria, pomislio sam: Dobro, pa ja sam autor. Promijenit u je. Pokuao sam i nisam uspio. Pokuao sam ponovno i mnogo sam puta doivio neuspjeh i to zato to sam pokuavao promijeniti sekundarne likove svoje prie. Mislio sam da u svoju priu promijeniti mijenjajui sekundarne likove, a to uope nije bila istina! Problem nije u sekundarnim likovima prie. Ono to u njima uoavamo samo je projekcija onoga u to vjerujemo i to je sekundarni problem. Na se glavni problem skriva u glavnom liku prie. Ne svia li nam se vlastita pria, to je zato to nam se ne svia ono to vjerujemo o glavnome liku. Postoji samo jedan nain na koji moemo promijeniti svoju priu, a to je mijenjanje onoga to vjerujemo o sebi. To je velik napredak u naoj svijesti. Oslobodimo li se lai o sebi u koje vjerujemo, gotovo kao arolijom promijenit e se lai u koje vjerujemo o drugim ljudima. Tada e se promijeniti i sekundarni likovi nae prie, no to ne znai da emo izbaciti stare, a uvesti nove likove. Sekundarni karakteri ostaju isti. Mijenja se ono to vjerujemo o njima. To mijenja ono to projiciramo na njih, a s tom promjenom doi e i do promjene odnosa s njima. Zbog toga e se promijeniti nain na koji oni doivljavaju nas. Zato e se promijeniti sekundarni karakter njihove prie koji predstavlja nas. Kad se mi mijenjamo, mijenja se i sve ostalo, poput vala koji se iri povrinom vode. Vi ste jedini koji moete promijeniti vlastitu priu i to ete napraviti promijenite li odnos sa samim sobom. Svaki put kad promijenite glavni lik svoje prie, cijela se pria kao arolijom poinje mijenjati kako bi se prilagodila novome glavnom liku. To je lako dokazati, jer se glavni lik ionako mijenja, ali se mijenja sam od sebe, a da toga niste ni svjesni.
- 24 -

U osmoj ili devetoj godini svijet promatrate drugaije nego to ete ga promatrati u petnaestoj ili esnaestoj. Kad navrite dvadesetu godinu, vae se opaanje ponovno mijenja. Kada se udate, svijet ete drukije sagledavati, kao i kad dobijete prvo dijete. Mijenjate ono to vjerujete o sebi. Vae se stajalite mijenja, mijenja se nain na koji se izraavate, a mijenjaju vam se i reakcije. Sve se mijenja, a promjena moe biti tako snana da se ini kao da je rije o dva razliita sna i o dvije razliite osobe. Sami mijenjate i sekundarne likove svoje prie. Nain na koji promatrate oca i majku kad vam je deset godina mijenja se u dvadesetoj, tridesetoj i etrdesetoj i nastavlja se mijenjati. Svakoga dana iznova piete svoju priu. im se ujutro probudite morate se prisjetiti koji je dan. Morate otkriti gdje se nalazite i dokle ste stigli s priom prije nego to ste prethodne veeri otili na spavanje, samo zato da biste mogli nastaviti graditi priu i svoj ivot. Morate otii na posao i morate obaviti ono to ste za taj dan planirali, pa nastavljate pisati svoju priu, samo to toga niste svjesni. Sve se u vaoj prii neprestano mijenja, ukljuujui i priu koju priate sami sebi o tome tko ste. Prije dvadeset godina pripovjeda vam je ispriao tko ste i vi ste mu povjerovali. Danas vam pripovjeda o vama samima pria drugu, potpuno drugaiju priu. Dakako, pripovjeda e vam rei: Pa to je zato to sada imam vie iskustva. Sada vie toga znam. Sada sam mudriji. No, to je samo jo jedna pria. Cijeli je va ivot pria. Ako ispriate neto to vam se dogodilo dok ste bili dijete, otac, majka, brat ili sestra ispriat e drugaiju priu. To je zato to nam je samo okvir sna zajedniki. Ako dvoje ljudi ponu priati o neemu to se dogodilo prije dvadesetak godina, izgledat e da razgovaraju o dva razliita dogaaja. Otac tvrdi: Tako se dogodilo, to je istina. A vi kaete: Ne, ne, nisi u pravu. Dogodilo se drugaije. Tko je u pravu, a tko nije? Oboje ste u pravu, svaki u skladu sa svojom priom. Ako stotinu ljudi prisustvuje istome dogaaju, ut ete stotinu razliitih pria, a svatko e tvrditi da je upravo njegova istinita. Dakako, istinita je samo za onoga tko ju je ispriao, a vaa je pria istinita samo za vas. No, glas znanja pokuava dokazati da ste u pravu. ak traite i vanjske saveznike koji e vam se pridruiti u kriarskom ratu u kojem ete dokazati da ste u pravu, a druga osoba nije. Zato pokuavate opravdati ono u to vjerujete? Ne morate drugima pokazati da nisu u pravu, jer ve znate da su oni u pravu u okviru svoje prie. Vi ste u pravu u okviru svoje prie. to znai da moete odbaciti pojmove ispravnog i pogrenog: vie ne morate braniti ono u to vjerujete. Kad postignete tu razinu svijesti, lake e vam biti ne vrijeati se na ono to govore drugi. Znamo da je svako ljudsko bie pripovjeda i da svatko iskrivljuje istinu. Ono to dijelimo s drugima samo je naa percepcija, nae stajalite. To je potpuno prirodno jer je nae stajalite jedino to imamo. Tako opisujemo ono to vidimo. Stajalite ovisi o programiranju, a program je sve ono to se nalazi u naem osobnom Stablu spoznaje. Stajalite takoer ovisi i o tome kako se osjeamo u emocionalnom i fizikom smislu, a to se mijenja iz trenutka u trenutak. Mijenja se kad smo ljuti ili uznemireni, a mijenja se i kad smo sretni. Percepcija se mijenja kad smo umorni ili gladni. Mi, ljudska bia, neprestano mijenjamo ono to kaemo, nain na koji reagiramo, ono to projiciramo. Mijenjamo ak i ono to drugi govore! Znate, nain na koji stvaramo svoje prie vrlo je zanimljiv. Skloni smo iskrivljavati sve to opaamo kako bismo to uskladili s onim u to ve vjerujemo; prepravljamo ono to smo zamijetili kako bi se to slagalo s naim laima. To inimo na nevjerojatan nain. Iskrivljujemo sliku svakog svog djeteta, iskrivljujemo sliku svoga partnera, iskrivljujemo sliku svojih roditelja. Iskrivljujemo ak i sliku psa ili make! Ljudi mi kau: Mnogo sam nauila od svoga psa. Taj pas je kao ljudsko bie. Samo to ne progovori. I to kau ozbiljno!
- 25 -

Koliko ima ljudi koji e svoga psa odvesti psihologu za kune ljubimce zato to pas ima jako mnogo problema? Uviate li na koji nain iskrivljujemo svoje prie? Pria se temelji na stvarnosti zato to smo emocionalno povezani sa svojim psom, ali nije istina da pas samo to nije progovorio ili je poput ovjeka. Kad govorimo o svojoj djeci, rei emo: Moja su djeca najbolja. Rade ovo i ono. Druga osoba koja to slua mogla bi rei: Ma ne, pogledaj samo moju djecu. Kao umjetnici s osobnim stilom imamo pravo iskrivljavati svoju priu, a to je najbolje to moemo uiniti. To iskrivljenje jest nae stajalite koje za nas ima neko znaenje. Mi projiciramo svoju priu, a vidjevi to iskrivljenje, katkad se uspijemo vratiti vlastitoj istini. Tko bi, dakle, mogao rei da iskrivljenje prie nije umjetnost? Umjetnost je, i to prekrasna. Ljudi su Boji pripovjedai. U nutrini svakoga od nas postoji neto zbog ega moemo protumaiti sve to vidimo. Mi smo poput Bojih novinara koji pokuavaju objasniti sve to se oko nas dogaa. U naoj je naravi izmiljati prie i zato stvaramo jezike. Zato sve svjetske religije stvaraju prekrasne mitologije. Pokuavamo izraziti i podijeliti ono to opaamo, a to se odvija neprestano. Kada nekoga upoznamo, eljeli bismo gotovo istoga trenutka saznati njegovu priu. Postavljamo najvanija pitanja: Kako ste? Gdje ivite? Koliko djece imate? To je ispitivanje dvosmjerno. Gorimo od nestrpljenja da toj osobi izrazimo svoje miljenje, da kaemo to osjeamo, da s njom podijelimo vlastitu priu. Kad doivimo neto to nam se svia, svima elimo priati o tome. Zato jedni s drugima toliko puno i priamo. ak i kad smo sami, osjeamo potrebu s nekim podijeliti vlastitu priu, pa je ispriamo sebi. Promatrajui prekrasan zalazak Sunca rei emo: Kako je prekrasan zalazak! Nitko nas ne slua osim nas samih, ali mi ipak govorimo. Imamo potrebu saznati tue prie i zato to volimo usporeivati biljeke. Mogli bismo rei da kao umjetnici volimo usporeivati svoju umjetnost s umjetnou drugih. Pogledamo film, svidi nam se i pitamo prijatelja s kojim smo bili u kinu: to misli o filmu? Moda na prijatelj ima drugaije stajalite od naeg pa nam ispria neto to nismo zamijetili. Uskoro emo promijeniti miljenje i rei: Pa, taj film i nije bio tako dobar kao to sam mislio. Mi neprestano izmjenjujemo informacije i tako mijenjamo svoju priu. Tako evoluira san ovjeanstva. Na se osobni san mijea sa snovima drugih sanjaa, a to utjee i na obuhvatniji san drutva. Vi sanjate priu svoga ivota, a ja vas uvjeravam da je to umjetnost. Vaa umjetnost je umjetnost stvaranja i razmjenjivanja pria. Kad bismo se danas susreli mogao bih vidjeti vae pravo ja u pozadini vae prie. Vidio bih vas kao ivotnu silu koja kroz sebe stvara umjetnost. Vaa bi pria mogla biti najbolji scenarij za film jer svi smo mi profesionalni pripovjedai. No, znam da bi sve ono to mi kaete bila samo pria. Ne moram vjerovati u nju, ali mogu je sasluati i uivati u njoj. Kad odem u kino pogledati Kuma (The Godfather), ne vjerujem da je taj film istinit, ali ipak mogu uivati u njemu, zar ne? Ono to vam priam moj je osobni proces o tome kako sam ponovno pronaao osobnu slobodu. Zahvalan sam to vam je imam priliku ispriati, no to je samo pria, a istinita je samo za mene. Vrlo mi je zanimljivo to to je ta pria, kad god je priam, sasvim drugaija. Pokuavam je iskriviti to je manje mogue, ali mijenja se ak i moja osobna pria. Usprkos iskrivljavanju, moete je usporediti s vaom vlastitom umjetnou. esto ne uspijevamo vidjeti vlastitu tvorevinu; ne uoavamo vlastite lai. No, katkad, u odrazu nekoga drugoga, uspijevamo sagledati vlastitu velianstvenost. Kada doivimo ljubav druge osobe, uviamo koliko smo prekrasni. Promatrajui druge umjetnike mogli bismo shvatiti da moemo poboljati vlastito umijee. Kada postanemo dovoljno svjesni da moemo sagledati vlastitu priu, otkrit emo da postoji i drugaiji nain stvaranja glavnoga lika. Nismo li svjesni, nita ne moemo napraviti, jer je pria tako mona da pie samu sebe. Mi stvaramo priu, mi joj dajemo osobnu mo, a tada pria poinje ivjeti vlastitim ivotom. No, ako smo
- 26 -

svjesni, ponovno stjeemo kontrolu nad njom. To je dobra vijest. Ne svia li nam se vlastita pria, moemo je promijeniti. Jer mi smo, na kraju krajeva, njezini autori.

Ideje o kojima valja razmisliti

Vi ste autor prie koju sami sebi pripovijedate. U vaoj se prii sve odnosi na vas, a tako i mora biti, jer vi ste sredite vlastite percepcije. Priu priate s vlastitoga stajalita. Vi stvarate slike za sekundarne likove u vlastitoj prii i dodjeljujete im uloge koje trebaju igrati. Jedino to znate o tim sekundarnim likovima jest pria koju sami o njima priate. Istina je da ne poznajete nikoga, a osim toga, nitko ne poznaje vas. Potovanje je najvei izraz ljubavi. Ako drugi ljudi pokuavaju napisati vau priu, to znai da prema vama nemaju potovanja. Smatraju da niste dobar umjetnik koji bi sam mogao napisati vlastitu priu, iako ste se upravo zato i rodili. Jedini nain na koji moete promijeniti svoju priu jest da promijenite ono to vjerujete o sebi. Oslobodite li se lai u koje vjerujete o sebi, promijenit e se i lai u koje vjerujete o svim drugim ljudima. Svaki put kad promijenite glavnog junaka svoje prie, mijenja se i cijela pria kako bi se prilagodila novom glavnom liku. Ne gubite vrijeme shvaajui stvari osobno. Kad vam se drugi ljudi obraaju, zapravo razgovaraju sa sekundarnim likom svoje prie. to god ljudi govore o vama, to je samo projekcija njihove slike o vama. S vama nema nikakve veze.

- 27 -

06. Unutarnji mir

Dva pravila za kroenje glasa
Sve sam se vie bavio istraivanjem sveukupne dinamike prie koju stvaraju ljudska bia. Otkrio sam da ta pria posjeduje glas - veoma glasan glas, ali glas koji samo mi moemo uti. Kao to sam rekao, ako elite moete to nazvati razmiljanjem; ja to nazivam glasom znanja. Taj je glas uvijek prisutan. Nikada ne prestaje govoriti. Nije ak ni stvaran, ali ipak ga ujemo. Dakako, moete rei: Pa, to sam ja. To ja govorim. No, ako ste vi taj glas koji govori, tko onda slua? Glas znanja takoer moemo nazvati laljivcem koji ivi u glavi. Prekrasno Stablo spoznaje raste vam u glavi, ali u njemu je dom... pogodite iji? Princa lai. Tako je, i u tome je problem, jer glas laljivca progovara vaim jezikom, no va integritet, duh i istina nemaju svoga jezika. Istinu jednostavno znate. Osjeate je. Glas vaega duha pokuava se probiti, ali glas laljivca snaniji je i glasniji i gotovo vam cijelo vrijeme odvlai pozornost. ujete glas - i to ne samo jedan glas, nego cijeli mitote*, kao da vam se odjednom obraa na tisue glasova. A to vam ti glasovi govore? Pogledaj se samo. to ti misli, tko si? Nikada nee uspjeti. Nisi dovoljno pametan.
* Mitote, vanjski san planete, kolektivni san milijardi sanjaa, obuhvaa sva drutvena pravila, zakone, religije, kulture i naine ivota; sve je to pohranjeno u naem umu i nalikuje tisuama glasova koji nam se obraaju istodobno.

Zato bih i pokuao? Nitko me ne razumije. to to on radi? to to ona radi? A to ako me nitko ne voli? Jako sam osamljena. Nitko ne eli biti sa mnom. Zapravo me nitko ne voli. Pitam se govore li ti ljudi o meni. to e misliti o meni? Pogledaj samo koliko je nepravde na svijetu. Kako bih mogao biti sretan kad milijuni ljudi umiru od gladi? Glas znanja govori vam to jeste i to niste. Uvijek u svemu pokuava pronai smisao. Nazivam ga glasom znanja, jer vam govori sve to znate. U beskrajnom vam razgovoru iznosi vae stajalite. Mnogi su ljudi u jo teoj situaciji, jer im glas ne govori samo gluposti, nego prosuuje i kritizira. Neprestano ogovara i vas i ljude koji vas okruuju. Taj glas najee lae, jer je to glas onoga to ste nauili, a nauili ste mnotvo lai, uglavnom o sebi. Laljivca ne uspijevate vidjeti, ali mu ujete glas. Glas znanja izvire vam iz glave ili dolazi od ljudi oko vas. Moe izraavati vae miljenje ili miljenje nekog drugog ovjeka, ali vam vaa emocionalna reakcija na rijei toga glasa govori: Netko me zloupotrebljava. Svaki put kad prosuujemo sebe, kad smatramo da smo krivi i kad sebe kanjavamo, inimo to zato to nam glas u glavi govori lai. Svaki put kad se sukobimo s ocem, majkom, djecom ili voljenom osobom, to je zato to vjerujemo tim laima, a vjeruju im i ti ljudi. No, nije rije samo o tome. Vjerujemo li laima, ne moemo vidjeti istinu pa iznosimo tisue pretpostavki i prihvaamo ih kao istinite. Jedna od najveih pretpostavki jest ta da su lai kojima vjerujemo istinite! Primjerice, vjerujemo da znamo to smo. Kad se naljutimo, rei emo: Jednostavno sam takva. Kad smo ljubomorni, rei emo: Jednostavno sam takav. No, je li to istina? Nisam ba siguran u to. Prije sam pretpostavljao da sam ja taj koji govori, da

- 28 -

sam ja onaj koji je rekao sve one stvari koje nisam elio rei. Jako sam se iznenadio otkrivi da to ipak nisam bio ja: samo sam nauio biti takvim. Vjebao sam i vjebao sve dok nisam majstorski ovladao predstavom. Glas koji kae: Jednostavno sam takav glas je znanja. To je glas laljivca koji ivi u Stablu spoznaje u vaoj glavi. Tolteci su taj glas smatrali iznimno zaraznom mentalnom boleu, jer se znanjem prenosi od ovjeka do ovjeka. Simptomi bolesti su strah, bijes, mrnja, tuga, ljubomora, sukobi i razdor medu ljudima. Ponavljam, te lai kontroliraju san naega ivota. Mislim da je to oito. Djed mi je to rekao na najjednostavniji nain: Miguel, sukob koji postoji jest sukob izmeu istine i onoga to nije istina, i to nije bilo nita novo. Prije dvije tisue godina jedan je od najveih majstora, barem u mojoj prii, rekao: Spoznat ete istinu i istina e vas osloboditi. Osloboditi od ega? Od svih tih lai. Osobito od laljivca koji prebiva u glavi i neprestano govori. A mi to nazivamo razmiljanjem! Svojim sam uenicima obiavao govoriti: Samo zato to u glavi ujete glas, to ne znai da vam govori istinu. Ne vjerujte tom glasu i on vie nee imati mo nad vama. Postoji film koji izvrsno odraava moje razmiljanje. Zove se Prekrasan um (A Beautiful Mind). Najprije sam pomislio: Jo jedan pijunski film, ali sam se zainteresirao kad sam shvatio da je glavni lik shizofreniar. Sjajan je ovjek, genij, ali vidi ljude koji ne postoje. Ti ljudi kontroliraju njegov ivot, jer slua njihove rijei i radi sve to mu kau da treba napraviti. Lau mu. Pokoravajui se njihovim rijeima, unitava vlastiti ivot. Uope nije svjestan da su ti ljudi halucinacije, sve dok ga supruga ne smjesti u ustanovu za mentalno oboljele, gdje mu dijagnosticiraju shizofreniju i daju mu lijekove. Vizije nestaju, ali budui da lijekovi imaju i popratne pojave, glavni lik ih odlui prestati uzimati. Kad ne uzima lijekove vizije se vraaju, a on otkriva kako je istina da ljude koje on vidi ne vidi nitko drugi. Sada mora odluiti: vratiti se u bolnicu, izgubiti enu i prihvatiti da je mentalno bolestan ili se suoiti s vizijama i prevladati ih. Kad konano postane svjestan da ljudi koje vidi nisu stvarni, donosi vrlo pametnu odluku. Kae: Neu na njih obraati pozornost. Neu vjerovati onome to mi govore. Kad im prestane vjerovati, vizije ponu gubiti mo nad njim. Zahvaljujui svjesnosti pronalazi spokoj i nakon mnogo godina neobraanja pozornosti, vizije mu se vrlo rijetko obraaju. Iako ih i dalje vidi, ti ljudi vie ne trate vrijeme na njega, jer ih on ionako ne slua. Film je prekrasan zato to pokazuje da glas u vaoj glavi gubi mo to je ima nad vama im mu prestanete vjerovati pa ponovno postajete izvorni. Glas u vaoj glavi nije stvaran, ali ipak upravlja vaim ivotom. Tiranin je. Jednom kad vam privue pozornost, tjera vas da napravite sve to eli. Koliko vas je puta glas natjerao da kaete da, iako ste eljeli rei ne? Ili suprotno: koliko vas je puta glas natjerao da kaete ne, iako ste uistinu eljeli rei da? Koliko vas je puta taj glas naveo da posumnjate u ono to osjeate u srcu? Koliko ste puta zbog straha propustili priliku uiniti ono to uistinu elite napraviti u ivotu zbog straha koji proizlazi iz vjerovanja glasu? Koliko ste puta unitili neto to ste uistinu voljeli zato to vam je glas znanja rekao da tako uinite? Koliko ste puta pokuali kontrolirati ljude koje volite zato to ste sluali taj glas? Koliko ste se puta razbjesnili, osjetili ljubomoru ili izgubili kontrolu i povrijedili ljude koje uistinu volite, samo zato to ste vjerovali tome glasu? Uviate li sada to ste napravili slijedei upute glasa znanja - pokoravajui se laima? Glas vam govori mnotvo stvari koje vam nanose zlo, upravo kao to rade i vizije lika u filmu. Jedina je razlika izmeu vas i toga ovjeka u tome to vi moda ne vidite vizije, ali im ujete glas. Taj nas je glas zagluio, nikada ne prestaje govoriti, a mi se pretvaramo da smo mentalno zdravi!

- 29 -

Oito je da je glas znanja pria koja pripovijeda samu sebe. im vam neka ideja privue pozornost, vaa pria kree u tom smjeru. Moe vas odvesti bilo kamo, bez ikakva usmjerenja. Svaka se ideja ponavlja, a u vaoj glavi ima tako mnogo ideja koje se natjeu za vau pozornost, da glas mijenja svoju priu iz trenutka u trenutak -bum!, bum!, bum! Glas znanja usporeujem s divljim konjem koji vas nosi kamo on eli. Nad takvim konjem nemate nikakva nadzora. No, ako ga ne moete zaustaviti, moete ga barem pokuati ukrotiti. Svojim uenicima kaem: Kad nauite ukrotiti konja, moi ete ga jahati, a razmiljanje postaje oruem koje vas nosi onamo kamo vi elite. Ne vjerujete li tom glasu, on postaje sve tiim i tiim, sve vam se rjee i rjee obraa, dok na kraju potpuno ne umukne. Ako ve morate razgovarati sa samim sobom, zato to ne bi bio prijateljski razgovor? Zato ne biste sebi rekli koliko ste prekrasni i divni? Tako biste barem imali s kime razgovarati kada ste sami. No, ako je glas u vaoj glavi zao i uvredljiv, tada to uope nije zabavno. Ako vam glas govori lai, ako vam govori da biste se trebali stidjeti sebe, ako vam objanjava zato vas voljena osoba ne voli, tada bi bilo bolje da uti. Ako vam se netko ne svia, moete otii od njega. Ako se ne sviate sami sebi, od sebe ne moete pobjei; kamo god ili, uvijek ste sa sobom. Zato se neki ljudi pokuavaju omamiti alkoholom ili drogama. Moda previe jedu ili se kockaju kako bi zaboravili s kim su u drutvu. To, dakako, ne djeluje, jer pripovjeda prosuuje sve to inimo, a to izaziva samo jo vei stid i navodi nas da odbacimo sami sebe. Odavno sam prestao sluati glas znanja. Sjeam se da sam obiavao izlaziti u prirodu i govoriti sam sebi: Pogledaj samo te prekrasne oblake! A cvijee jako lijepo mirie, kao da to ve ionako nisam znao! Prestao sam izmiljati prie za samoga sebe. Znam ono to znam. Zato bih sam sebi govorio ono to ve znam? Zar je to razumno? To je tek navika. Ne tratim vrijeme i energiju razgovarajui sa sobom. Vie ne ujem taj neprestani glas u glavi i mogu vam rei da je to prekrasno. Unutarnji vam dijalog nije potreban; znati moete i bez razmiljanja. Vrijednost njegovanja tihoga uma poznata je ve tisuama godina. U Indiji se ljudi koriste meditacijom i pojanjem mantri kako bi zaustavili unutarnji dijalog. Spokoj u glavi nevjerojatan je doivljaj. Zamislite da se nalazite u okolini gdje se uje neprekinuti zvuk - bzzzz, bzzzz, bzzzz. U jednom trenutku taj zvuk vie neete ni uti. Svjesni ste da vam neto smeta, ali vie ne zamjeujete to je to. Onoga trenutka kad buka prestane, zamijetit ete tiinu i osjetiti olakanje. Slian se osjeaj javlja i kad glas u vaoj glavi konano prestane govoriti. To nazivam unutarnjim mirom. Kad sam o tome priao svojim uenicima, shvatili su to im govorim. Rekli su: Svjesni smo da glas znanja ivi u glavi i znamo da je laljivac, ali kako ga zaustaviti da nam se vie ne obraa? Moete li nam pomoi u tome? Tada sam ve bio pobijedio taj glas u svojoj glavi i bio sam posve spokojan. Rekao sam im: Dobro, dat u vam dva jednostavna pravila. Pridravate li se tih pravila, postoji mogunost da ete ukrotiti taj glas ili ak pobijediti laljivca. Rjeenje koje vam moe pomoi da ukrotite laljivca jest da prestanete vjerovati onome to vam govori. to se dogaa kada vam netko ispria la, a vi znate da je la? Ne djeluje na vas jer ne vjerujete lai. Ako joj ne vjerujete, la ne moe preivjeti iskuenje vae nevjerice i, buum! Nestat e. Vrlo jednostavno. No, u toj se jednostavnosti krije i veliki izazov. Zato? Zato to se, vjerujui vlastitim laima, osjeate sigurnima, a u velikom ste iskuenju povjerovati laima drugih ljudi. Kad ste spremni za izazov, dva e pravila ubrzati proces proiavanja vaega sustava uvjerenja, a taj je sustav uvjerenja smjeten u vaem osobnom Stablu spoznaje. Pravilo broj jedan: ne vjerujte samome sebi. No, neka vam um bude otvoren. Neka vam i srce bude otvoreno. Oslukujte se, sluajte vlastitu priu, ali ne vjerujte u nju, jer sada ste svjesni da je pria koju piete izmiljotina.
- 30 -

Nije stvarna. Kad zaujete glas u glavi, ne shvaajte ga osobno. Znate da vam znanje najee lae. Sluajte i zapitajte se govori li istinu ili neistinu. Ne vjerujete li vlastitim laima, one nee moi preivjeti, a vi ete donositi bolje odluke koje e se temeljiti na istini. e vjerujte sebi, ali nauite sluati samoga sebe, jer glas znanja katkad ima izvrsnih ideja, a ako se sloite s nekom idejom, tada je moete i prihvatiti. Mogli biste doivjeti trenutak nadahnua koji e vam donijeti pravu priliku u ivotu. Potujte svoju priu i nauite uistinu sluati. Kada ponete sluati vlastitu priu, komunikacija sa sobom poboljat e se za 100 posto. Svoju ete priu moi jasno sagledati, a ako vam se ne svia, moete je i promijeniti. Najmanje vjerujte sebi kad glas govori protiv vas. Glas vas moe natjerati da se plaite ivota i da se plaite izraziti svoje stvarno bie. Moe vas sprijeiti da radite ono to uistinu elite sa svojim ivotom. Taj vas glas u glavi kontrolira ve godinama i nee jednostavno odustati zato to biste vi eljeli da vas ostavi na miru. No, barem mu se moete suprotstaviti tako to neete vjerovati u ono to vam govori. Zato kaem: Ne vjerujte samima sebi. Pravilo broj dva: e vjerujte nikome. A to ukljuuje i mene. Ako vi laete samome sebi, moete biti sigurni da i drugi ljudi sebi lau. A ako lau sebi, svakako e isto tako lagati i vama. Kad ljudi razgovaraju s vama, tko to progovara kroz njih? Tko upravlja njihovim rijeima? Vi ne znate proizlazi li ono to vam govore iz njihova srca ili su to rijei Princa lai koji ivi u njihovoj glavi. Ne znate pa im nemojte ni vjerovati. No, nauite sluati bez prosuivanja. Ne morate ljude prosuivati zato to lau. Koliko ste puta uli kako netko kae: Pa on je patoloki laac, a u stvarnosti svima nama vlada Princ lai? Lai su posvuda. Ljudi uvijek lau, a ako ne posjeduju svjesnost, to ak i ne znaju. Katkad uistinu vjeruju da je ono to govore istina. I tome stvarno mogu vjerovati, ali to ne znai da su te rijei i istinite. ikome nemojte vjerovati, ali to ne znai da trebate zatvoriti um i srce. Sluajte dok vam drugi ljudi priaju svoju priu. Svjesni ste da je to samo pria i da je istinita samo za njih. Ako sluate, moi ete ih i razumjeti; saznat ete odakle dolaze i komunikacija moe biti izvrsna. Drugi ljudi imaju potrebu izraziti svoju priu, projicirati ono u to vjeruju, ali vi se ne morate suglasiti s onim to govore. e vjerujte im, ali se nauite sluati. ak i ako je to samo pria, katkad rijei koje izgovaraju drugi pripovjedai proizlaze iz njihove cjelovitosti. Kada se to dogodi, vae e istinsko bie to prepoznati i vi ete se suglasiti s onim to govore. Njihov e se glas obratiti izravno vaem duhu i imat ete osjeaj da ve znate kako je ono to vam govore istina. ikome nemojte vjerovati, ali sluajte jer vam se kroz glas nekoga drugoga katkad moe ukazati trenutak nadahnua ili neka povoljna prilika. Nain na koji drugi ljudi stvaraju vlastitu priu mogao bi odraavati nain na koji vi stvarate svoju, a kada se ljudi razotkriju, moi ete uoiti kako ulau svoju vjeru u lai. Lai biste mogli odmah prepoznati, ako ih ve ne moete zamijetiti u sebi. Sluajui njihovu priu mogli biste prepoznati istinu o neemu to i sami stalno radite, a ta bi istina mogla promijeniti vau priu. Sluajte njihovu priu, ali joj ne vjerujte. To je najvanije. Ako vam drugi ljudi kau: Ma pogledaj samo kako si odjevena!, ta vam primjedba nee unititi dan. Sluate njihovu priu, ali joj ne vjerujete. Sami, u skladu s vlastitom priom, moete zakljuiti je li to istina ili nije, no vie ne morate emocionalno reagirati na takve primjedbe. Zakljuite li da je to istina, moete se preodjenuti i problema vie nema. To je vrlo jednostavno i neprestano se dogaa. Ljudi stalno izraavaju svoja miljenja, a mi to katkad ak i traimo od njih, ali ne vjerujte im! Kada govore o vama, znat ete da govore o sekundarnom liku vlastite prie kojeg vi predstavljate. Govore o slici koju su stvorili o vama. Svjesni ste da to nema nikakve veze s vama. No, ako se suglasite s njima, ako
- 31 -

povjerujete onome to govore, tada e njihova pria postati dijelom vae. Shvatite li to osobno, promijenit e se i vaa pria. Ne shvatite li osobno, miljenja drugih nee utjecati na vas kao to su utjecala prije i bit ete strpljiviji u odnosima s ljudima. To e vam pomoi da izbjegnete velik dio sukoba. Pridravate li se ta dva pravila - ne vjerujte samome sebi i ne vjerujte drugima - nijedna la koja dolazi od glasa znanja nee preivjeti vau nevjericu. Nevjerica nije isto to i prosuivanje. Ako ne vjerujete, to ne znai da smatrate kako ste inteligentniji od drugih. Vi jednostavno ne vjerujete pa e ono to je istinito postati i oito. To je jako zanimljivo, jer istina preivljava nevjericu, preivljava ak i kada ne vjerujete u nju. U tome je ljepota istine. Istini nije potrebno da netko u nju vjeruje. Istina je uvijek istina, vjerovali vi u nju ili ne. Moemo li to isto rei i za lai? Ne moemo. La postoji samo dok joj vjerujemo. Ako prestanem vjerovati laima, one e jednostavno nestati. Sunce je svakoga dana na nebu, vjerovali mi u to ili ne. Zemlja e biti okrugla, makar cijeli svijet vjerovao da je ravna. Prije nekoliko stotina godina svi su vjerovali toj lai. Bili bi se zakleli da je Zemlja ravna; bili su sigurni da je ona sredite svemira i da se Sunce okree oko nje. Ljudi su u to uistinu vjerovali; nisu nimalo sumnjali. No, je li to bilo istina samo zato to su vjerovali? Nije, ali vjera u te lai izazivala je u njima osjeaj sigurnosti. Ljudska bia vjeruju mnotvu lai. Neke su od njih sasvim tanane i uvjerljive pa na njima temeljimo svoju sveukupnu virtualnu stvarnost, i ne primjeujui da su lai. Moglo bi nam biti teko uoiti lai u koje vjerujemo o sebi, jer smo na njih tako navikli da nam se ine sasvim prirodnima. Primjerice, vjerujete li u uobiajenu la: Ja toga nisam vrijedan, ona ivi u vaem umu zato to u nju vjerujete. Ne vjerujete ljudima koji vam govore da ste krasni zato to ste uvjereni u neto sasvim suprotno. Vjeru ste ve uloili u uvjerenje da to nije istina; rije je o lai, no vjera upravlja vaim postupcima. Ako se ne osjeate vrijednima, kako se odnosite prema drugim ljudima? Stidljivi ste. Kako moete zatraiti neto ako ne vjerujete da ste toga vrijedni? Ono to vjerujete o sebi projicirate na druge ljude i to je ono to drugi vjeruju o vama. Dakako, i oni se prema vama ponaaju u skladu s tim, to samo daje snagu vaem uvjerenju da niste vrijedni. A to je istina? Istina je da jeste vrijedni: svatko je vrijedan. Vjerujete li lai da ne moete govoriti pred grupom ljudi, tada e biti neka bude volja tvoja: kad pokuate govoriti na javnom mjestu, uplait ete se. Jedini nain na koji moete prestati vjerovati u to jest da neto poduzmete i odrite govor. Tada ete sami sebi dokazati da je to la i vie se neete plaiti. Vjerujete li da ne moete ostvariti odnos pun ljubavi, neka bude volja tvoja. Osjeate li da ne zasluujete ljubav, ak i ako vas okruuje, neete je prihvatiti jer ste slijepi za ljubav. Vidite samo ono to elite vidjeti, a ujete samo ono to elite uti. Sve to zamjeujete oko sebe samo jo dodatno podrava vae lai. Ako ste shvatili ove primjere, moete samo zamisliti koliko je mnogo lai u koje vjerujete o sebi, koliko je mnogo lai u koje vjerujete o svojim roditeljima, djeci, brai i sestrama ili partneru. Svaki put kad ih prosuujete, vi dajete snagu glasu lanih uvjerenja s vlastitoga Stabla spoznaje. Svoju mo predajete tim laima, a kakve su posljedice? Bijes, ljubomora, pa ak i mrnja. Taj se emocionalni otrov poinje gomilati i dolazi trenutak kad ete izgubiti kontrolu i rei neto to ne elite. Moete li shvatiti mo onoga to vam govorim? Odbijete li povjerovati u vlastite lai, moete promijeniti ivot. Moete poeti s najveim laima koje ograniavaju izraavanje sree i ljubavi. Prestanete li vjerovati u te lai, izgubit e mo nad vama. Tada je ta vjera slobodna i moete je uloiti u drugaija uvjerenja. Kao arolijom, sve e vam se u ivotu promijeniti, prestanete li vjerovati u lai.
- 32 -

Iz Homerove Ilijade osobito mi se svia jedan dio: Mi emo, bogovi, ivjeti sve dok ljudska bia u nas vjeruju. Onoga dana kad ljudi u nas vie nee vjerovati, svi e bogovi nestati. Prekrasno. Prije mnogo stotina godina grke su bogove oboavale stotine tisua ljudi, a danas su tek legenda. Ako ne vjerujemo u lai one e nestati, a istina e postati oitom. Porobilo nas je mnotvo lai, ali dovoljna je samo jedna jedina stvar da nas oslobodi, a to je istina. Samo nas istina moe osloboditi straha, tragedije i sukoba u ivotu. To je apsolutna istina i ja je ne mogu jednostavnije izraziti.

Ideje o kojima valja razmisliti

Ono to nazivate razmiljanjem samo je glas znanja koji izmilja prie, govori vam ono to znate i pokuava dati znaenje svemu to ne znate. Problem je u tome to vas taj glas navodi da napravite mnogo toga to vam teti. Glas u vaoj glavi je poput divljeg konja koji vas nosi kamo god on eli. Kad ukrotite konja, moete jahati, a znanje postaje instrumentom komunikacije koji e vas odvesti onamo kamo vi elite. Unutarnji vam dijalog nije potreban; znati moete i bez razmiljanja. Opaati moete osjeajima. Zato biste gubili energiju govorei sebi ono to ve znate ili brinui o onome to ne znate? Kad glas u vaoj glavi konano prestane govoriti, iskusit ete unutarnji mir. Laljivca u glavi moete ukrotiti tako to ete prestati vjerovati onome to vam govori. Pridravate li se dva pravila - ne vjeruj samome sebi i ne vjeruj nikome - lai nee preivjeti vau nevjericu i jednostavno e nestati. Istina e preivjeti nevjericu, ali to ne vrijedi i za lai. La moe preivjeti samo ako u nju vjerujemo. Istina je uvijek istina, bez obzira vjerovali mi u nju ili ne. U tome je njezina ljepota. Glas znanja upravlja vaim ivotom. On je tiranin. Odbijete li posluati taj glas, postajat e sve tiim i tiim, obraat e vam se sve rjee i rjee sve dok vas ne prestane kontrolirati. Kad glas izgubi svoju mo nad vama, lai vie nee upravljati vaim ivotom i ponovno ete postati tko uistinu jeste.

- 33 -

07. Emocije su stvarne

Glas znanja nije stvaran
Prije nego to ste nauili govoriti, mozak vam je bio poput savrenog raunala bez programa. Kad ste se rodili, niste poznavali jezik. Mozgu je potrebno nekoliko godina da dovoljno sazrije kako bi mogao primiti program. Tada vam se unosi program, a to uglavnom ine vai roditelji, ali i drugi ljudi koji vas okruuju. Privlae vau pozornost i ue vas znaenju rijei. Nauite govoriti i program malo-pomalo ulazi u vas, uz va blagoslov. Pristali ste pa sada imate program. Ako ste vi raunalo, tada je znanje program. Sve to znate, sve znanje koje vam se nalazi u glavi, bilo je u programu i prije nego to ste se rodili. Uvjeravam vas da nitko od nas nikada nije pomislio neto izvorno. Svako slovo, svaka rije, svaki pojam u vaem sustavu uvjerenja dio je programa, a taj je program zaraen virusom kojeg nazivam lai. Ne treba prosuivati program i rei da je dobar ili lo, ispravan ili pogrean. ak i ako vam se program ne svia, nitko nije kriv to vam ga je usadio. To je jednostavno tako, a i prekrasno je, zato to se tim programom koristimo kako bismo stvarali svoju priu. No, tko upravlja naim ivotom? Program! Program ima glas i neprestano nam lae. Kako moemo raspoznati istinu, kad je la gotovo sve to smo nauili? Kako moemo prepoznati ono to je u nama stvarno? Meni je trebalo malo vie vremena da to otkrijem, ali sam uspio. Stvarne su emocije. Istinita je i stvarna svaka emocija koju osjetimo; ona jest. Otkrio sam da svaka emocija proizlazi izravno iz naega duha, iz nae cjelovitosti: potpuno je izvorna. Ono to osjeate ne moete lairati. Moete pokuati potisnuti emocije, moete pokuati opravdati ono to osjeate ili lagati o onome to osjeate, ali ono to uistinu osjeate jest izvorno. To je stvarno i vi to osjeate. Nema nieg pogrenog u onome to osjeate, to god to bilo. Nema dobrih ili loih emocija; nema nieg pogrenog u bijesu, ljubomori ili zavisti. ak i kad osjeate mrnju, ona proizlazi iz vae osobnosti. ak i kad patite zbog tuge ili depresije, ako ih osjeate, za takve osjeaje uvijek postoji razlog. O ljudskom sam umu otkrio neto vrlo zanimljivo, neto to je logino i vano za razumjeti. Sve to opaate uzrokuje emocionalnu reakciju - ba sve. Ugledate li ljepotu, vaa je emocionalna reakcija prekrasna; izvrsno se osjeate. Kad ste povrijeeni, emocionalna vam reakcija nije ba tako sjajna. No, vi ne opaate samo vanjski svijet; zamjeujete i virtualni svijet koji stvarate u vlastitoj glavi. Ne zamjeujete samo osjeaje, nego i znanje vlastite misli, prosudbe i uvjerenja. Zamjeujete i glas u svojoj glavi, a na taj glas emocionalno reagirate. Sada se postavlja pitanje: to vam govori glas u vaoj glavi? Koliko vam je puta rekao: Boe, tako sam glupa, kako sam to mogla napraviti? Nikada to neu nauiti! Glas znanja vas prosuuje, vi zamjeujete tu prosudbu i doivljavate emocionalnu reakciju. Osjeate stid. Osjeate krivnju. Emocija je istinita, ali ono to je uzrokuje, dakle prosudba o vlastitoj gluposti, nije istinita, to je samo pria. Tu je ponovno rije samo o akciji i reakciji. to je akcija? Akcija je opaaj vlastita stajalita, a to znai opaaj vlastite prosudbe. to je reakcija? Reakcija su vai osjeaji i vi na lai reagirate emocionalnim otrovom.

- 34 -

Da vidimo moemo li to malo bolje razumjeti. Zamislite da imate psa. Kao to znate, pas je samo pas i to savren pas, zar ne? Ali to se dogaa ako se prema njemu loe odnosite? to ako ga udarite svaki put kad ga vidite? Pas e se vrlo brzo uplaiti. Vidjet ete njegove emocije. Ljut je. Mogao bi vas pokuati ugristi ili pobjei. Ima li neeg pogrenog u njegovim emocijama? Je li zbog svoje ljutnje zao? Nije, reakcija psa samo je rezultat vaih udaraca. Emocija mu pomae da se obrani. Ta emocija proizlazi iz njegove osobnosti. Sada zamislite psa kako ivi u najljepoj okolini, s ljudima koji ga uvijek vole i potuju. Taj je pas najslaa ivotinja na cijelome svijetu, najbolji pas. Budui da ga nitko ne zlostavlja, on izraava svoju prirodu: voli sve oko sebe i svi vole njega. I vae je fiziko tijelo upravo poput toga psa. Emocionalno reagira na isti nain. Zato bijesno reagirate? Zato to vas je netko udario, zar ne? No, tko vas je udario? Onaj glas u vaoj glavi, glavni lik vae prie - onaj kojim se smatrate. Opaate i vlastitu sliku savrenstva, ono za to vjerujete da niste, a i to u vama izaziva emocionalnu reakciju. Kako se osjeate kad ne moete dostii tu sliku? Ta emocija nije ugodna, ali je vaa emocionalna reakcija stvarna: to je ono to osjeate. No, je li istina da se morate uskladiti s tom slikom? Ne, to je la. Vi opaate samo la u koju ste pristali vjerovati. Pristali ste i ta je la postala dijelom vae prie. Znanje, ono to znamo, ljudska bia ini rtvama. Ako pred nekim pogrijeimo, pokuavamo se opravdati kako bismo zatitili sliku koju projiciramo prema van. Kasnije, kada ostanemo sami, prisjetit emo se onoga to se dogodilo i ponovno se kanjavati zbog te pogreke. Zato? Zato to nam glas znanja neprestano pria o onome to smo uinili s istoga stajalita koje smo i mi imali kad smo to uinili. Taj glas postaje moan sudac koji nam govori: Pogledaj to si uinio! Kome to govori? Bio je to glas koji nas je i naveo da to uinimo! Glas znanja loe postupa prema emocionalnom tijelu. Ono nestvarno je grubo prema stvarnom. Najprije povjerujemo u la, onda a na to reagiramo emocionalnim bolom. Emocionalno tijelo opaa taj glas, reagira na njega i napada poput tigra. Gubimo nadzor pa napravimo i kaemo ono to zapravo ne bismo eljeli. Sada se glas znanja plai nae emocionalne reakcije; prosuuje je i tjera nas da se stidimo vlastitih osjeaja. Tada opaamo emociju stida i koristimo se znanjem kako bismo je pokuali opravdati, to znai da glas znanja govori o onome to osjeamo. Poinje nam lagati o naim osjeajima, ak pokuava zanijekati ono to osjeamo. Opaamo glas, opaamo prosudbu i doivljavamo jo jednu emocionalnu reakciju. Sada se osjeamo krivima zato to smo emocionalno reagirali. Uz pomo znanja pokuavamo objasniti emociju krivnje. Emocionalna bol raste i sada smo ve u depresiji. Uoavate li o kakvom je krugu rije? Glas znanja sastavlja priu o naim emocijama, mi tu priu opaamo i pokuavamo potisnuti emocije. Kad primijetimo da potiskujemo emocije, javlja se jo jedna emocionalna reakcija i uskoro poelimo potisnuti sve to osjeamo. Ne bih smio osjeati takve stvari. Kakav si ti to mukarac? Jesi li kukavica? Pravi mukarci ne plau. Pretvaramo se da nas ne boli. Boli, ali to je zato to priu izmiljamo, zamjeujemo i ispunjavamo je emocijama. Zato mrzimo? Zato to netko grubo postupa prema nama. Zato mrzimo. Zato patimo? Zato to nas neto vrijea. Zato patimo. To je normalna reakcija na povredu. No, to nas to vrijea? Sada nam je na to lako odgovoriti. Vrijea nas glas laljivca u naoj glavi koji nam govori kakvi bismo trebali biti, a nismo. Mrnja, bijes i ljubomora normalne su emocionalne reakcije koje proizlaze iz onoga to je stvarno, a to znai da proizlaze iz nae osobnosti, a ne iz onoga to se pretvaramo da jesmo. Zato u mrnji nema nieg pogrenog. Osjeate li mrnju, to znai da glas znanja progovara u naoj glavi i navodi nas na mrnju. Mrnja je potpuno normalna stvar; to je samo reakcija na ono u to vjerujemo.
- 35 -

Promijenimo li uvjerenje, tada e se mrnja preobraziti u ljubav. Kad prestanemo vjerovati glasu, sve e nam se emocije promijeniti zato to su emocije posljedica, a ne uzrok. Emocionalna bol je simptom povrede; bol nam pokazuje da neto moramo napraviti kako bismo to zaustavili. Zato ljudi prema nama grubo postupaju? Zato to im to doputamo, zato to smo povjerovali da zasluujemo grubost. No, spustimo li se malo dublje, vidjet emo da sami prema sebi postupamo mnogo grublje od bilo kojeg drugog ovjeka. Moemo okrivljavati druge ljude koji su nas povrijedili i moemo rei: Zlostavljali su me u djetinjstvu i moemo smisliti mnotvo izgovora. Ali tko vas zlostavlja u sadanjem trenutku? Ako ste iskreni, otkrit ete da je to uglavnom va vlastiti glas znanja. Zlostavljamo sebe svaki put kad sami sebi slaemo. Zlostavljamo sebe svaki put kad se proklinjemo. Svaki put kad se prosuujemo, svaki put kad sami sebe odbacimo. Dakako da e se u takvim sluajevima javiti emocionalna reakcija koja uope nije ugodna! Ne sviaju li nam se vlastite emocionalne reakcije, to ne znai da potiskujemo ono to osjeamo, nego da se oslobaamo lai koje su uzrokovale emocionalnu reakciju. Poruka koja stie iz nae osobnosti je jasna. Glas osobnosti nam dovikuje: Molim te, spasi me! To me podsjea na film Istjeriva avola (The Exorcist) o djevojici opsjednutoj demonima. U svakome je od nas mala djevojica koja govori: Spasi me! Opsjednuta sam glavnim likom vlastite prie! O, moj Boe - to je istina! Ljudska su bia opsjednuta znanjem. Opsjednuti smo iskrivljenim slikama o sebi i zato vie nismo slobodni. Koliko ste puta uli kako ljudi kau: Kad bi moje pravo ja izalo na povrinu, ne znam to bi se sve moglo dogoditi? Plaimo se da bi iz nas moglo izroniti neto to bi unitilo sve oko nas. I, znate to? U pravu smo. Kad bi pravo ja izalo na povrinu, unitilo bi sve lai, a to je uistinu zastraujue. I ja sam neko bio opsjednut glavnim likom vlastite prie. Godinama je taj lik bio grub prema meni, ali ipak sam se pretvarao da volim sebe. Kakva ala! I ne samo to, pretvarao sam se da volim i nekoga drugoga. Kako bih mogao voljeti nekoga drugoga ako ne volim sebe? Drugima mogu pruiti samo ono to i sam posjedujem. Ljudi me pitaju: Miguel, zato ne mogu osjetiti ljubav? Kako mogu nauiti stvarati ljubav? Razmiljao sam o tome. Hmmm... Stvaranje ljubavi? Tada mi je neto palo na pamet. Ne moramo nauiti voljeti. Volimo po prirodi. Prije no to progovorimo, ljubav je glavna emocija koju osjeamo. Prirodno je izraavati ljubav, ali je kasnije nauimo potiskivati. Takvim ljudima odgovaram: Ne morate stvarati ljubav. Srce vam je takvo da moe stvoriti dovoljno ljubavi za cijeli svijet. Ne osjeate li ljubav, to je zato to joj se opirete, zato to ste nauili kako da je prestanete izraavati. Kao maloj djeci ljudi nam govore da ne bismo smjeli biti takvi kakvi jesmo te zato poinjemo potiskivati izraavanje vlastitog, izvornog ja. Potiskujemo svoju osobnost i emocionalno tijelo. Vjebamo prikrivanje emocija i pretvaramo se da ne osjeamo. Kad se svojih emocija stidimo, poinjemo ih opravdavati, objanjavati i prosuivati. Vjerujemo u mnotvo lai pa vie ne izraavamo prekrasnu emociju ljubavi. Glas znanja nam govori: Voljeti nije sigurno. Bojim se voljeti jer onda postajem ranjiv. Ako nekoga volim, srce e mi se slomiti. Hrpa lai. To nije istina, ali vam znanje govori: Dakako, upravo je tako. I ja s tim imam mnogo iskustva. Svaki put kad nekoga zavolim, srce mi ostane slomljeno. To, dakako nije istina, jer vam nitko ne moe slomiti srce ako volite sami sebe. Ako vam je netko slomio srce u prolosti, zapravo ste ga sami slomili laima o ljubavi u koje ste vjerovali. Ljubav daje snagu, a sebinost vam je oduzima. Ljubav ne izaziva bol. Bol izazivaju strah, sebinost i kontrola koji proizlaze iz lai u koje vjerujete. Ako vie ne vjerujete u lai, ljubav e prtati iz vas.

- 36 -

Nakon iskustva u pustinji, bilo mi je jasno da svaka emocija proizlazi izravno iz moje osobnosti. Kad sam to zamijetio, vie nisam potiskivao emocije. Sada su emocije najvaniji dio moje prie, jer znam da su mi osjeaji izvorni. Kad neto osjeam, znam da je to reakcija na ono to opaam oko sebe. Moje mi emocije govore kako napredujem u ivotu, a ako ih se pridravam, mogu mijenjati okolnosti. to god osjetili - radost, bijes, ljubav, mrnju - to su samo reakcije. No, budui da je to reakcija, vano je vidjeti to ju je izazvalo. Ako nisam sretan, znai da u mojoj prii ima neto to me spreava da budem sretan. Tada moram napraviti korak unatrag kako bih vidio to dovodi do toga. Ako sam dovoljno svjestan, moi u se suoiti s problemom, popraviti ga i ponovno u biti sretan. im se pojavi bilo kakav problem, razrijeim ga na ovaj ili onaj nain, ak ni ne pokuavam napisati priu o njemu. Svemir je jednostavan: u njemu je rije samo o uzroku i posljedici, akciji i reakciji. Ne svia li vam se nain na koji ivite, to je reakcija na program koji upravlja vaim ivotom. Laljivac, odnosno program, nije ak ni dio vas, ali istodobno i jest zato to vi sami sebe tako odreujete. Program stvara priu, a zatim u nju pokuava unijeti smisao objanjavajui i opravdavajui sve u skladu s glavnim likom prie. Kakva zamka. Kakva vjetina stvaranja. Ljudska bia stvaraju itavu kulturu, cjelokupnu filozofiju ovjeanstva. Stvaramo povijest, znanost, umjetnost, Olimpijske igre, natjecanje za Miss Universe, sve to moete zamisliti. To su nae tvorevine, prekrasne su i divne, ali samo su prie! Glavni lik vae prie ste vi, ali vi niste uloga koju igrate. Tu ste ulogu tako dugo vjebali da ste potpuno ovladali predstavom. Postali ste najboljim glumcem u cijelome svijetu, a ja vas uvjeravam da niste ono to vjerujete da jeste. Hvala Bogu da je tako, jer ste mnogo bolji nego to mislite. Sjeam se kad mi je djed rekao: Miguel, znat e da si slobodan kad vie ne bude morao biti ti. U tom ga trenutku nisam razumio, ali kasnije sam tono shvatio to je time htio rei. Ne moram biti onakvim kakvim me drugi ele. Ne moram biti ono to vjerujem da bih trebao biti u skladu s vlastitim laima. Vaa je pria vaa vlastita tvorevina. Vi ste umjetnik kroz kojeg protjee ivotna sila. Ne svia li vam se vlastita umjetnost, imate mo promijeniti je. To su dobre vijesti. Ne morate vie biti to to jeste, a to je najvea mogua sloboda. Ne morate biti ono to vjerujete da jeste. Ne morate biti bijesni, ljubomorni ili ispunjeni mrnjom. Moete ponovno otkriti to uistinu jeste i vratiti se u raj, ivei u zemaljskom raju.

- 37 -

Ideje o kojima valja razmisliti

Svaka emocija koju osjetite jest stvarna. Istinita je. Izvire izravno iz osobnosti vaega duha. Ono to osjeate ne moete lairati. Moete pokuati opravdati ili potisnuti svoje emocije, moete pokuati lagati o onome to osjeate, ali to to osjeate je izvorno. Glas znanja moe vas navesti da se stidite svojih osjeaja, ali nema nieg loeg u onome to osjeate. Nema dobrih i loih emocija. ak i ako osjeate bijes ili mrnju, ti osjeaji izviru iz vae osobnosti. Osjeate li takvo to, za to uvijek postoji razlog. Sve to zamjeujete izaziva odreenu emocionalnu reakciju. Ne zamjeujete samo svoje osjeaje, nego i znanje - misli, prosudbe i uvjerenja. Opaate i glas u svojoj glavi pa i na njega emocionalno reagirate. Svaki put kad slaete sebi, kad se prosuujete ili odbacujete, doivljavate emocionalnu reakciju, a ona nije ugodna. Ne svia li vam se emocionalna reakcija, nije rije o tome da potiskujete ono to osjeate, nego da se oslobaate lai koja je uzrokovala tu reakciju. Kad prestanete vjerovati u lai, promijenit e vam se i emocije, jer one su posljedica, a ne uzrok. Nae su emocije stvarne, a glas znanja koji nas navodi da patimo nije. Patnja je istinita, ali razlog zbog kojeg patimo moda uope nije istinit. Ljudska su bia opsjednuta znanjem i iskrivljenom slikom sebe samih. To je zato to vie nismo slobodni. Emocionalna je bol simptom zlostavljanja. Bol vam govori da morate neto uiniti kako biste zaustavili zlostavljanje. Emocije su najvaniji dio vae prie, jer vam govore kako napredujete u ivotu. Pratei osjeaje, moete promijeniti okolnosti u svome ivotu.

- 38 -

08. Zdrav razum i slijepa vjera

Ponovno buenje vjere i slobodne volje
Kad sam poeo poduavati ovu filozofiju, jedan od izazova pred kojim sam se naao bio je prenositi mudrost moje tradicije bez praznovjerja. elio sam odvojiti praznovjerje i sve ono to se u toltekoj tradiciji odnosilo na zlo i vjetice. Kome je stalo do lai? elio sam izbaciti gluposti, a zadrati samo zdrav razum. Ako iz svjetskih tradicija izdvojimo praznovjerje i mitologiju, ostat e samo zdrav razum. Kad je rije o zdravom razumu, nema razlike izmeu tolteke, egipatske, kranske, budistike, islamske ili bilo koje druge tradicije, jer sve te filozofije izviru iz istoga izvora. Proizlaze izravno iz ljudske osobnosti. Razlika je u prii. Svaka filozofija uz pomo simbola pokuava objasniti neto to je teko izrei rijeima. Uitelji su iskusili istinu i, ovisno o onome u to su vjerovali, stvorili priu. Pria je postala mitologijom, a ljudi koji nisu bili uitelji dodali su praznovjerja i lai. Zato ne vjerujem da treba slijediti gurue ili junake uzdizati u nebesa. Mi smo svoji vlastiti gurui i svoji vlastiti junaci. Sada vam povjeravam nain na koji proivljavam svoj ivot, ali vam ne pokuavam rei kako biste vi trebali ivjeti svoj. To nije moj, nego va posao. No, ako vidite kako ja sanjam, moda dobijete ideju to biste mogli uiniti s vlastitim snom. Dok itate ovu knjigu vjerojatno imate osjeaj da itate neto to ve znate: a rije je o vaem vlastitom zdravom razumu. U jednom jedinom trenutku moete se vratiti zdravom razumu i vlastitoj osobnosti. Ponovno moete posjedovati jasnou i vidjeti ono to drugi ne mogu. Moete ivjeti u svjesnosti i ponovno zadobiti prekrasnu mo koje su se ljudska bia odavno odrekla, a to je vjera. Vjera je sila koja proizlazi iz nae osobnosti. Izraz je onoga to uistinu jesmo. Vjera je mo naega stvaranja, jer se njome koristimo kako bismo stvarali svoju ivotnu priu i preobraavali je. Razliite su tradicije tu mo nazivale razliitim imenima. Tolteci je nazivaju namjerom, ali meni se vie svia vjera. Da vidimo moemo li razumjeti zato je naa vjera tako vana. Kada govorimo o vjeri ili namjeri, takoer govorimo i o moi to je posjeduje rije. Rije je ista arolija. To je mo koja izvire izravno iz Boga, a vjera je sila koja usmjerava tu mo. Mogli bismo rei da je sve u naoj virtualnoj stvarnosti stvoreno rijeju, jer rije koristimo za stvaranje vlastite prie. Ljudska bia imaju najudesniju matu. Pomou rijei stvorili smo jezik. Uz pomo jezika pokuavamo unijeti znaenje u sve to iskusimo. Ponajprije smo se suglasili o zvuku i znaenju svake rijei. Zato, prisjeajui se zvuka rijei, moemo s drugim sanjaima komunicirati o svojoj virtualnoj stvarnosti. Svemu to vidimo dajemo imena. Rijei odabiremo kao simbole, a ti simboli imaju mo ponovno stvoriti san u naoj glavi. Primjerice, ako ujete rije konj, ta e nam rije u glavi stvoriti cijelu sliku konja. Simboli tako funkcioniraju. No, simbol moe biti i moniji. Ako izgovorimo rije Kum, u mislima nam se moe opet pojaviti cijeli film. Rije kao simbol posjeduje magiju i mo stvaranja jer u naoj mati ponovno moe stvoriti sliku, naelo ili cijelu situaciju. Nevjerojatno je to to rije moe napraviti. U naem umu rije stvara slike predmeta. Stvara sloene pojmove. Rije pobuuje osjeaje. Rije stvara svako uvjerenje koje smo ikad pohranili u mislima. Ustrojstvo naega jezika oblikuje nain na koji zamjeujemo svoju sveukupnu virtualnu stvarnost.

- 39 -

Vjera je jako vana zato to je to sila koja svakoj rijei i svakom pojmu to su pohranjeni u naem umu udahnjuje ivot. Moemo rei da se ivot oituje kroz vjeru, a da je vjera glasnik ivota. ivot se odvija kroz vjeru, a vjera daruje ivot svemu u to pristanemo povjerovati. Prisjetite se, svoju vjeru ulaemo pristajui na sporazume. Kada se suglasimo s nekim naelom, prihvaamo ga bez ikakve sumnje i to naelo postaje dijelom nas. Ne suglasimo li se s nekim naelom, naa vjera nije prisutna u njemu i ne zadravamo ga u pamenju. Svako je naelo ivo samo zato to u njemu prebiva naa vjera, samo zato to vjerujemo u njega. Vjera je sila koja sve te simbole dri na okupu te prua smisao i usmjerenje sveukupnom snu. Ako moete zamisliti da je svako uvjerenje, svako naelo, svako miljenje nalik na ciglu, tada je vjera mort koji cigle dri na okupu. Te cigle skupljamo i stavljamo ih na hrpu koristei se pozornou. Ljudska bia mogu istodobno primijetiti milijune stvari, ali pozornost nam daje mo razlikovanja i usredotoivanja samo na ono to elimo zamijetiti. Pozornost je takoer dio naega uma kojim se koristimo kako bismo prenosili informacije od jedne osobe do druge. Privlaei neiju pozornost stvaramo komunikacijski kanal, a kroz taj kanal moemo slati i primati informacije. Tako poduavamo i tako uimo. Kao to sam rekao, nai su roditelji prisvojili nau pozornost i uili nas znaenjima rijei; mi smo se sloili s njihovim znaenjem i nauili smo jezik. Zahvaljujui jeziku, zahvaljujui rijeima, poeli smo podizati zgradu znanja. Sva naa uvjerenja zajedno oblikuju ustrojstvo koje nam govori to jesmo prema svome uvjerenju. Tolteci kau da na um uzima ljudski oblik. Ljudski oblik nije oblik naega fizikog tijela. Ljudski je oblik ustrojstvo naega osobnog Stabla spoznaje. To je sve ono u to vjerujemo o ljudskoj rasi; to je ustrojstvo nae cijele prie. To je ustrojstvo gotovo jednako tako vrsto kao i fiziko tijelo, jer ga vrstim ini vjera. Vi sebe nazivate ljudskim biem i to je ono to vas ini ovjekom. Svoju ste vjeru uloili u vlastitu priu ponajvie u glavni lik prie - i u tome je glavni problem! Najmoniji dio sebe, svoju vjeru, uloili ste u laljivca koji vam ivi u glavi. Lai oivljavate zahvaljujui svojoj vjeri. Vae vjerovanje u glavni lik svoje prie, odluit e kako ete ivjeti u sadanjem trenutku. To znai da bez ikakve dvojbe vjerujete u ono u to vjerujete da jeste. Ostatak je samo akcija i reakcija. Svaka je navika zamka zbog koje glumite ulogu vlastitog glavnog lika. Pripovjeda nad vama ima mo zato to vjerujete u priu koju vam pripovijeda. Budui da priu podupirete svojom vjerom, vie nije vano je li pria istinita ili nije. Vi u nju vjerujete i gotovo je. Neka bude volja tvoja. Zato je Isus rekao da biste mogli pokretati planine samo da imate malo vjere. Ljudska su bia mona jer imaju snanu vjeru. Sposobni smo vrsto vjerovati, ali u to ulaemo svoju vjeru? Zato imamo osjeaj da gotovo uope nemamo vjere? Mogu vam rei kako nije istina da imamo malo vjere. Vjera nam je snana i mona, ali nije slobodna. Uloili smo je u znanje u svojoj glavi. Zarobljena je u ustrojstvu naega Stabla spoznaje. Ustrojstvo je ono to uistinu kontrolira san naega ivota, jer u tom ustrojstvu prebiva naa vjera. Vjera nije glas u prii, niti se krije u razmiljanju uma. Ako kaemo: Uspjet u, to ne znai da e nam vjera pratiti te rijei. Ne, jer moda postoji drugo, snanije i dublje uvjerenje koje nam govori: Ne, nee uspjeti. I upravo se tako i dogaa. Nije vano to emo napraviti, jer uspjeti neemo. Zato se ne moete promijeniti pukom eljom za promjenom. Ne, morate se uistinu suprotstaviti onome to vjerujete da jeste, osobito uvjerenjima koja ograniavaju izraavanje vaega ivota. Morate su suprotstaviti svakom uvjerenju kojim se koristite kako biste se prosuivali, odbacivali i omalovaavali. Sjeam se kad me jedan od uenika upitao: Miguel, zato mi je tako teko promijeniti uvjerenja? Odgovorio sam mu: Ti razumije naelo koje kae da nisi ono to vjeruje da jesi. To je samo pria. Ti to dobro razumije, ali ne vjeruje u to. A to je jako vano. Promijenit e se kad uistinu povjeruje u to, kad u to uloi vjeru, tada e se promijeniti.
- 40 -

Mogue je promijeniti ono u to vjerujemo i ponovno stvoriti san svoga ivota, ali najprije moramo osloboditi vjeru. Postoji samo jedan jedini nain na koji je moemo osloboditi, a to je istina. Istina je na ma, jedino oruje koje imamo protiv lai. Nita osim istine ne moe osloboditi vjeru zarobljenu u ustrojstvima lai. No, ako smo vjeru uloili u lai, vie ne uviamo istinu. Lai su oslijepile nau vjeru, mo naega stvaranja. Slijepa vjera je snaan pojam. Ako nam je vjera slijepa, vie ne slijedimo istinu. To se dogodilo kada smo pojeli plod Stabla spoznaje. Povjerovali smo u lai, vjera nam je postala slijepa i drali smo se lanog privida. Bog nam je rekao: Mogli biste umrijeti. A naa vjera u la je smrt, jer gubimo mo stvaranja i tako gubimo svoju povezanost sa ivotom ili Bogom. Prihvatili smo privid da smo odvojeni od ivota, a to vodi samounitenju i smrti. Ako vam je vjera slijepa, ne moe vas nikamo odvesti. Zato je Isus rekao: ako slijepac vodi slijepca, obojica e propasti. Sada znate zato vam prie drugih ljudi zapravo ne pomau: to je kao da slijepac vodi slijepca. Imate li slijepu vjeru i poduavate li druge slijepoj vjeri, sve e propasti. Vjerujete li da je ivot protiv vas i poduavate li druge da je ivot protiv vas, to je sljepilo, jer ne uoavate istinu. Sada i vi i drugi vjerujete u la! Stvarna ili slobodna vjera je ono to osjeate ovoga trenutka. Ovaj trenutak je stvaran; vjerujete u ivot, vjerujete u sebe, vjerujete bez ikakva razloga. To je mo vaega stvaranja u trenutku. Od tog trenutka moete stvarati sve to elite stvoriti, u bilo kojem smjeru. Slijepa vjera je ona bez svijesti, no kad vaa vjera posjeduje svijest, to je sasvim druga pria. Ako vaa vjera ima svijest, njezinu mo nikada neete upotrijebiti protiv sebe, to znai da je vaa rije besprijekorna. Ako vam je rije besprijekorna, sveukupni ivot e vam se poboljati na svim razinama. Zato? Zato to besprijekornost vae rijei pronalazi izravan put do glavnoga lika vae prie, u koji je uloena veina vae vjere. Imati besprijekornu rije znai da tu rije u stvaranju vlastite prie nikada neete upotrijebiti protiv sebe. O tome u vie govoriti u sljedeem poglavlju. Ako prestanete vjerovati u lai, moete promijeniti ono u to vjerujete o sebi. To je klju za mijenjanje vae prie, to je vaa potraga za snom i to nitko osim vas ne moe uiniti. Vani ste samo vi i vaa pria. Morate se suoiti s vlastitom priom, a suoit ete se, dakako, i s glavnim likom te prie. Ponite ga promatrati kao da je rije o nekome drugome, a ne o vama. Vaa sveukupna ivotna pria je poput knjige o vama. Udaljite se od te prie i postanite svjesni vlastite tvorevine. Pregledajte priu svoga ivota bez ikakvih prosudbi, tako da se ne pojave emocionalne reakcije. Sagledajte vlastitu priu od samoga djetinjstva rast kojeg ste doivjeli, sve odnose. Jednostavno pokuajte napraviti inventuru i promatrati slike. Zamislite da imate samo plua kojima moete disati, oi kojima moete vidjeti ljepotu, ui kojima ujete zvuke prirode. Tu je rije samo o ljubavi. Suoite svoju ivotnu priu i svoju ljubav pa ete doivjeti najnevjerojatniju potragu za snom. Potragom za snom bavio se Buddha pod stablom drveta bodhi, Isus u pustinji i Mojsije na planini. Sve svjetske religije govore jedno te isto jer su sve nastale u ljudima koji su otvorili duhovne oi, od ljudi ija vjera vie nije slijepa. No, kako bi oni ikome drugome mogli objasniti istinu? Moete li zamisliti Isusa kako je prije dvije tisue godina pokuavao objasniti istinu? Govorio je o istini, opratanju i ljubavi. Svima je rekao: Morate oprostiti jedni drugima. Ljubav je jedini put. Dao nam je rjeenje za iscjeljenje uma, ali tko je tada bio spreman za to? Pitanje glasi: jesmo li spremni sada? elimo li i dalje vjerovati vlastitim laima i biti tako slijepi da smo spremni umrijeti za svoje lai, za svoj fanatizam, za svoje dogme?

- 41 -

Slijepa nas vjera, kao to sam ve rekao, vodi u fanatizam, a to se dogaa kad ono u to vjerujemo elimo nametnuti drugim ljudima ne potujui njihova uvjerenja. Ono u to vjerujemo ne moramo nametati drugima. Moemo potovati tua uvjerenja i biti svjesni da svatko od nas sanja vlastiti san koji nema nikakve veze s drugima. Ako toga postanemo svjesni, napravit emo velik korak prema iscjeljenju uma. Izazov je ponovno osvojiti mo vlastite vjere, tako da nas vie ne zasljepljuju lai. No, elite li se suoiti s tiraninom kojeg ste stvorili, bit e vam potrebna vjera. Problem je u tome to je vjera koju ste uloili u vlastitu tvorevinu tisuu puta snanija od one koja vam je ostala. Pa gdje ete, dakle, pronai vjeru uz koju biste se mogli suoiti s vlastitom tvorevinom, ako vam je ta tvorevina progutala i posljednju kap vae vjere? Ne moete li pronai vjeru u vlastitoj nutrini, u onome to vjerujete da jeste, posvuda oko vas ima mnogo vjere. Vano je nauiti kako prikupiti vjeru koja vam je potrebna da biste se oslobodili ustrojstva vlastitih lai. Zato ljudska bia izvode rituale: kako bi osnaila vjeru. Kad idete u crkvu, molite se, izgovarate mantre, pjevate, udarate u bubnjeve ili pleete, iz tih rituala prikupljate mo i vjeru. To su uistinu moni rituali. Usmjerite li pozornost na ritual, otvarate kanal koji vodi do vjere. Vjera slijedi ritual, a usmjerite li pozornost na taj kanal, mogli biste obnoviti svoju vjeru. Rituali nam pomau da vjeru pronaemo u prirodi i da je izgradimo jedan s drugim, u okviru ljudske zajednice. Kada se ljudi okupe, kada vole, tada osjete duboku vjeru. Upravo to inite svaki put kad idete u crkvu, svaki put kad se molite. Dok molite i obavljate rituale, prikupljate vjeru koja zapravo nije vaa vlastita, no to je vjera koju moete iskoristiti kako biste ponovno pronali vlastitu. Ako potpuno vjerujete u ono to elite postii molitvom ili ritualom, udvostruit ete namjeru. Dok molite, vi stupate u dodir s boanskim duhom. Molitva stvara most koji spaja vae stvarno bie s boanskim duhom, odbacujui glavni lik prie. To je klju, jer je glavni lik vae prie jedino to stoji izmeu vas i boanskoga duha. Molitva i ritual pomau prekidajui prosudbe i sve glasove koji vam se obraaju, govorei vam zbog ega neto nije mogue. I molitva i ritual snane su aktivnosti za zaustavljanje glasa znanja koji zlostavlja emocionalno tijelo. Sve su religije sa svojim razliitim ritualima prekrasne, jer vam pruaju put kojim moete prikupiti mo kako biste unitili barem neke od samoograniavajuih sporazuma to ste ih napravili. Svaki put kad unitite neki sporazum, vraa vam se vjera uloena u taj sporazum i tako ste jedan njezin dio ponovno osvojili. O tome govori ova knjiga. Namjera mi je da vratite barem dio vjere koju ste uloili u glavni lik svoje prie. No, prikupite li svu vjeru, a ne iskoristite je za mijenjanje glavnoga lika svoje prie, uskoro e je glavni lik ponovno progutati. Zato morate osloboditi svoj ivot od praznovjerja u koje vjerujete. Samo je jedan nain kako to uiniti: prestanite vjerovati pripovjedau, glasu znanja u vaoj glavi. Kada vjeru ponovno uloite u istinu, umjesto u lai, postat ete izvorni. Vae e emocionalno tijelo ponovno biti onakvo kakvo je bilo u djetinjstvu i vratit ete se vlastitom zdravom razumu. Ne mogu rei da sam ja izmislio taj nain ili da sam otkrio neto novo. Budui da sam umjetnik, samo iznova slaem ono to ve postoji. Sve to vam govorim ve tisuama godina postoji u ovome svijetu, ne samo u Meksiku, nego i u Egiptu, Indiji, Grkoj, Rimu. Zdrav razum postoji u svakome od nas, ali ne moemo ga vidjeti dok nam je pozornost usmjerena na lai u koje vjerujemo. Lai sve kompliciraju, a istina je vrlo jednostavna. Mislim da je dolo vrijeme da se vratimo istini, zdravom razumu, jednostavnosti samoga ivota. Sada smo svjesni da su lai tako mone da nas osljepljuju. A istina je tako mona da e se cijela naa stvarnost promijeniti kada joj se naposljetku vratimo. Istina nas vraa u raj, gdje osjeamo vrsto zajednitvo ljubavi s Bogom, ivotom i svime to je stvoreno.
- 42 -

Kada oslobodite vjeru od lai, oslobodit ete i svoju volju. A kad vam je volja slobodna, tada konano moete birati. Glas u vaoj glavi stvara vam iluziju da i sada moete birati, da imate slobodnu volju. Ali, zar uistinu vjerujete da ste svjesno odabrali da ete se povreivati, da ete sami sebi izazvati patnju, da ete se odbacivati i zlostavljati? Kako moete rei da imate slobodnu volju kada birate vrijeati ljude koje volite, kada prosuujete partnera ili djecu, kada ih unesreujete svojim prosudbama? Samo zamislite kako bi izgledalo da uistinu imate slobodnu volju, a to je mo da sami donosite odluke. Hoete li uistinu odabrati da sami unitite vlastitu sreu ili ljubav? Hoete li odabrati da se prosuujete, da se okrivljujete, da ivite u stidu i krivnji? Hoete li odabrati da vjerujete kako ste loi, kako niste lijepi, kako ne zasluujete biti sretni, zdravi ili uspjeni, samo zato to toga niste vrijedni? Hoete li odabrati da se neprestano svaate s ljudima koje najvie volite? Da vam je volja uistinu slobodna, odabrali biste sasvim suprotno. Mislim da je sasvim oito kako naa volja nije slobodna. Kad vjeru uloite u istinu umjesto u lai, mijenjaju vam se odluke. Kad vam je volja slobodna, odluke e vam proizlaziti iz vlastite osobnosti, a ne iz programa, ne iz laljivca koji ivi u vaoj glavi. Vjerovat ete u ono to elite vjerovati, a kad imate mo povjerovati u ono to elite, dogaa se neto jako zanimljivo. Poeljet ete ljubav. Neete eljeti nita osim ljubavi, jer ete znati da ono to nije ljubav, nije ni istina! Kada vam je volja slobodna, odabrat ete sreu i ljubav, spokojstvo i sklad. Odabrat ete igru i uivanje u ivotu. Vie neete odabirati tragedije. Ako u sadanjem trenutku odabirete tragediju, to je zato to nemate izbora; to je navika. To je zato to ste tako programirani, a ak i ne znate da posjedujete mo donijeti drugaiju odluku. Odluke donosi neto drugo u vaoj glavi, a to je glas laljivca. Upravo kao i kod ovjeka u filmu Prekrasan um, ije su vizije umjesto njega donosile odluke, va glas donosi odluke umjesto vas. Zato bismo svjesno odabrali svaati se s roditeljima, djecom ili voljenom osobom? Nije rije o tome da se elimo svaati. Dok smo bili djeca i sastajali se s drugom djecom, to smo inili zato to smo se eljeli igrati, eljeli smo se zabavljati i uivati u ivotu. Kad odrastemo i odluimo se upustiti u odnos - uglavnom ljubavni odnos - inimo li to zato to elimo stvarati emocionalnu bol i dramu? Ne, zdrav nam razum govori da se elimo igrati, da se elimo zabavljati dok zajedno istraujemo ivot. No, Princ lai koji kontrolira glas znanja, potiskuje zdrav razum. Zdrav razum je mudrost, a mudrost je sasvim drugaija od znanja. Mudri ste kad vie ne djelujete protiv sebe. Mudri ste kad ivite u skladu sa sobom, s vlastitom vrstom i svime to je stvoreno. Upravo ovoga trenutka imate mogunost izbora. Sto ete uiniti s ovim informacijama? Sto se dogaa ako vie ne vjerujete u lai? Odvojite malo vremena kako biste pozornost usmjerili na osjeaje, kako biste osjetili sve ivotne mogunosti koje bi vam bile na raspolaganju da vam vjera vie nije slijepa. Prestanete li vjerovati u lai, patnji je kraj. Kraj je i prosuivanju. Vie ne ivite obuzeti krivnjom, stidom, bijesom i ljubomorom. Vie nemate potrebu da budete dovoljno dobri za bilo koga, pa ni za sebe. Prihvaate ono to jeste, to god to bilo, ak i ako ne znate to ste. Vie vam nije ni stalo da to znate. Nije vano znati, i to je mudrost. Samo zamislite da vam se sveukupni ivot mijenja zato to vie ne vjerujete u lai. ivite ne pokuavajui kontrolirati sve oko sebe, a vaa osobnost nikome ne doputa da vas kontrolira. Vie ne prosuujete druge, niti prigovarate onome to ine, jer znate da druge ne moete kontrolirati. Samo zamislite da ste odabrali oprostiti svakome tko vas je u ivotu povrijedio, jer u srcu vie ne elite nositi emocionalni otrov. Opratajui svima pa ak i sebi, iscjeljujete vlastiti um i srce i vie ne osjeate emocionalnu bol.

- 43 -

Samo zamislite da ste povratili mo za donoenje vlastitih odluka, jer vie ne vjerujete pripovjedau. Uivate u ivotnom obilju, unutarnjem spokojstvu i ljubavi. Zamislite kako se ponaate prema svome partneru, kako se ponaate prema svojoj djeci, emu poduavate novi narataj ako vie ne vjerujete u lai. Samo zamislite promjenu koja se u cijelome ovjeanstvu ostvaruje zbog neega tako jednostavnog: nevjerovanja u lai.

Ideje o kojima valja razmisliti

Rije je prava arolija. To je mo koja dolazi izravno od Boga, a vjera je sila koja usmjerava tu mo. Sve je u naoj virtualnoj stvarnosti stvoreno uz pomo rijei; rijeju se koristimo za stvaranje vlastite prie, za razumijevanje svega to doivljavamo. Vjera je sila koja svakoj rijei, svakom uvjerenju to smo ga pohranili u umu, daje ivot. Prihvatimo li neko naelo, u njega ulaemo nau vjeru i uvamo ga u pamenju. Vjera je most koji povezuje naa uvjerenja te sveukupnom snu daje smisao i usmjerenje. Pozornost je onaj dio uma kojim se koristimo kako bismo drugim ljudima prenosili informacije. Usmjeravajui pozornost stvaramo kanal komunikacije i kroz taj kanal aljemo i primamo informacije. Ustrojstvo naega znanja upravlja snom naega ivota, jer u tome ustrojstvu prebiva naa vjera. Vjera nije glas u naoj prii, a nije ni u umu koji razmilja. Vjera je zarobljena u ustrojstvu znanja, a osloboditi je moe samo istina. Stvarna ili slobodna vjera jest ono to osjeate u ovome trenutku. Ovaj je trenutak stvaran; imate vjeru u ivot i vjeru u sebe, a ta vjera nema nikakva posebnog razloga. To je mo vaega stvaranja u ovome trenutku. S toga stajalita na bilo kojoj razini moete stvarati to god elite. Slijepa vjera nas nikamo ne moe odvesti jer ne slijedi istinu. Ako nam vjeru zasljepljuju lai, zapast emo u privid da smo odvojeni od Boga pa emo izgubiti mo stvaranja. Kad vjeru oslobodimo lai, ponovno emo imati slobodnu volju i sami emo moi birati. Ponovno emo osvojiti mo da vjerujemo u ono u to elimo vjerovati. A kada imamo mo vjerovati u sve to elimo, eljet emo samo ljubav.

- 44 -

09. Preobraaj pripovjedaa

etiri sporazuma kao omiljeni instrument
Vidjeli ste kako stvarate virtualnu stvarnost, san vlastita ivota i svjesni ste da vam je ivot pria. Sada se, na temelju te svjesnosti, postavlja pitanje: jeste li sretni sa svojom priom? Jako je vano razumjeti da moete biti sve to elite jer vi ste umjetnik, a va je ivot vaa tvorevina. To je vaa pria. To je vaa komedija ili tragedija, a ako se pria ionako mijenja, zato promjenu ne biste svjesno usmjeravali? Sada, kad ste osvijeteni umjetnik, pogledajte svia li vam se vlastita umjetnost i ponite vjebati kako biste je mogli poboljati. Vjetina se stjee iskustvom. No, to je veoma vano djelovanje. Kad sam to otkrio, djelovao sam tako da sam preuzeo odgovornost za svoju umjetnost i proistio svoj program. Kao umjetnik sam poeo istraivati mogunosti - svako djelovanje i svaku reakciju. Usput, to je naa stvarna priroda: istraivanje. Istraivanje ega? ivota! A to bismo drugo mogli istraivati? Mijenjanje ivotne prie Tolteci nazivaju majstorstvom preobrazbe. Rije je o preobraaju vas, pripovjedaa, sanjaa. ivot se jako brzo mijenja i vidite da se neprestano preobraavate, ali preobrazbom ete ovladati kada se vie ne budete opirali promjeni. Umjesto toga, promjenu iskoristite u vlastitu korist i uivajte u njoj. Ovladati preobrazbom znai neprestano ivjeti u sadanjem trenutku. ivot je sada vjean zato to ivotna sila sve stvara upravo sada, a ujedno i upravo sada sve preobraava. Kako ete promijeniti svoju priu? Sada znate da sami stvarate tu priu u skladu s onim to vjerujete o sebi. Ono to vjerujete o sebi moete preobraziti tako da se oduite od onoga to ste ve nauili. Kada se oduite, vjera e vam se vratiti, osobna mo poveati i tada vjeru moete uloiti u nova uvjerenja. elite li znati istinu, ako ste spremni prestati vjerovati u lai, tada zapamtite: ne vjerujte samome sebi i ne vjerujte nikome. To e vam pojasniti mnoge stvari. No, moda e vam trebati mala podrka kako biste prestali vjerovati u lai i kako biste se poeli oslobaati svih sporazuma koji su usmjereni protiv vas. Knjiga etiri sporazuma sa samim sobom pruit e vam podrku. Napisana je upravo za vas, za glavni lik vlastite prie. Ta etiri jednostavna sporazuma mogu vas odvesti sve do vlastite osobnosti: neka vam rije bude besprijekorna. ita nemojte shvaati osobno. e pretpostavljajte. Uvijek dajte sve od sebe. Mnoga vam orua mogu pomoi da promijenite svoju priu, ali etiri sporazuma sa samim sobom moje su omiljeno orue za preobrazbu. Zato? Jer imaju mo pomoi vam da se oduite mnogih stvari kojima ste nauili koristiti svoju rije protiv sebe. Pridravajui se tih sporazuma, suprotstavit ete se svim miljenjima koja nisu nita drugo osim praznovjerja i lai. eka vam rije bude besprijekorna jer rijeju se koristite kako biste stvarali svoju priu. ita ne shvaajte osobno jer ivite u vlastitoj prii, a drugi ljudi ive u svojoj. e pretpostavljajte, jer pretpostavke veinom nisu istinite; lane su, a kad pripovjeda smilja prie - osobito o drugim pripovjedaima - to stvara pravu dramu. Uvijek dajte sve od sebe jer ete time spreavati prosudbe glasa znanja, a sve dok se neim bavite, ne doputate glasu da vam se obraa. Pripovjeda, laljivac u vaoj glavi, navodi vas da se vlastitom rijeju sluite protiv sebe. Navodi vas da sve shvaate osobno, pravi mnotvo pretpostavki i spreava vas da date sve od sebe. Prvi sporazum, neka vaa rije bude besprijekorna, vrhovni je sporazum, jer vam pomae u prepoznavanju svih lai to upravljaju vaim ivotom. Biti besprijekoran znai koristiti se moima vlastite rijei u korist istine i ljubavi. Ostala tri sporazuma
- 45 -

vie su potpora prvome - oni predstavljaju iskustvo kojim se stjee vjetina - ali cilj je prvi sporazum. Ponete li vjebati sva etiri sporazuma sa samim sobom, dolazi trenutak kada doivljavate istinu i vaa je emocionalna reakcija nevjerojatna. Napisao sam knjigu o etiri sporazuma, a pokuao sam je pisati to sam jednostavnije mogao. itajui je, moda ete imati osjeaj da ve poznajete etiri sporazuma. To je istina, jer ti sporazumi izviru iz vas onakvih kakvi uistinu jeste, a vi kakvi uistinu jeste sam upravo ja kakav uistinu jesam. Va vam duh govori iste stvari. To je pravi zdrav razum. Ta je knjiga glasnik ljubavi. Nalikuje otvorenim dverima koja e vas odvesti sve do vaega pravog ja, no vi ste taj koji mora pregaziti taj put. Morate imati hrabrosti primijeniti te instrumente kako biste pronali sebe i kako biste na sebi svojstven nain ponovno stvorili vlastitu priu. Cijelu je moete preobraziti ve i samo time to ete provoditi etiri sporazuma sa samim sobom. Prvi sporazum, neka vam rije bude besprijekorna, znai da se u stvaranju svoje prie nikada ne trebate sluiti snagom rijei protiv sebe. Besprijekoran znai bez grijeha. Sve to napravite protiv sebe jest grijeh. Kad vjerujete u lai, koristite se snagom rijei protiv samih sebe. Kad vjerujete da se nikome ne sviate, da vas nitko ne razumije, da nikada neete uspjeti, tada se svojom rijeju koristite protiv sebe. Mnoge svjetske filozofije znaju da su lai iskrivljenje rijei, a neke tradicije to iskrivljenje nazivaju zlim. Meni se vie svia rei da se rijeju koristimo protiv sebe, jer dok sami sebe prosuujemo i okrivljujemo, ne kaemo da je takvo iskrivljenje zlo. Ne kaemo da je zlo kada odbacujemo same sebe i kad se prema sebi ponaamo mnogo gore, nego prema vlastitim kunim ljubimcima. Ako vam je rije besprijekorna, to znai da nikada ne govorite protiv sebe, da nemate uvjerenja koja bi vam mogla tetiti i da nikada ne pomaete nikome tko bi vam mogao tetiti. Ako ste besprijekorni, ne sluite se vlastitim znanjem protiv sebe i ne doputate glasu u glavi da vas zlostavlja. Moda vam je sada malo jasniji prvi sporazum, neka vaa rije bude besprijekorna. Zapamtite, rije je vaa mo, jer se njome koristite za stvaranje vlastitog virtualnog svijeta. Rijeju stvarate glavni lik prie. Svako miljenje o sebi, svako uvjerenje sastavljeno je od rijei: Pametan sam, glup sam, lijep sam, ruan sam. To su mone rijei. No, vaa je rije jo i monija, jer predstavlja vas dok ste u odnosima s drugim sanjaima. Svaki put kad progovorite, misao postaje zvuk i misao postaje rije pa moe prijei u um drugih ljudi. Ako je njihov um plodno tlo za takvu vrstu sjemena, pojest e ga pa e ta misao ivjeti i u njima. Rije je sila koju ne moete vidjeti, ali moete vidjeti njezina oitovanja i izraze, jer je to va vlastiti ivot. Emocionalna reakcija je mjerilo kojim moete odmjeriti kako upotrebljavate rije. Kako ete znati kada se besprijekorno koristite rijeju? Tada ste sretni. Osjeate se dobro zbog sebe. Osjeate ljubav. Kako ete znati kad rije koristite protiv sebe? Ako ponete patiti zbog zavisti, bijesa i tuge. Patnje svih vrsta posljedica su zloupotrebe rijei, posljedica su vjere u znanje okaljano laima. Oslobodite li rije, povratit ete joj besprijekornost i nikada vie neete izdati samoga sebe. Suglasite se da e vam rije biti besprijekorna i to je dovoljno da se vratite u raj kojeg su ljudi izgubili. To je dovoljno da vas vrati istini i preobrazi cijelu priu. Neka vam rije bude besprijekorna. Vrlo jednostavno. Drugi sporazum, nita ne shvaajte osobno, pomae vam da se oslobodite mnogih lai u koje ste pristali vjerovati. Kada stvari shvaate osobno, reagirate i povrijeeni ste, a to stvara emocionalni otrov. Tada udite za osvetom, elite vratiti istom mjerom i rijeju se koristite protiv drugih ljudi. Znate da drugi ljudi projiciraju svoje ideje na vas, kao da Picasso kae: To ste vi. Svjesni ste da je to samo neiji pripovjeda koji vam jednostavno pripovijeda priu. Ako nita ne shvaate osobno, bit ete imuni na emocionalni otrov u svim odnosima. Vie neete gubiti kontrolu i neete se preputati reakcijama zato to ste emocionalno povrijeeni. Time zadobivate jasnou pa ste odmah korak ispred drugih ljudi koji ne uoavaju ni vlastite prie.

- 46 -

Drugi sporazum vas vodi slamanju stotina sitnih lai, sve dok ne naiete na sr svih lai svoga ivota. Kada se to dogodi, rui se cijela zgrada znanja pa imate drugu ansu za stvaranje nove prie koju ete stvarati na vlastiti nain. Tolteci to nazivaju gubljenjem ljudskoga oblika. Kada izgubite ljudski oblik, imate priliku odabrati u to elite vjerovati u skladu s vlastitim integritetom. Dok ste bili dijete, koristili ste se vlastitom pozornou za stvaranje prvoga sna svoga ivota. Nikada niste imali priliku izabrati ono u to elite vjerovati; bilo vam je nametnuto sve sa ime ste se sloili. Sada imate priliku koju kao dijete niste dobili. Drugi put se moete posluiti pozornou kako biste svoju priu utemeljili na istini, a ne na laima. Tolteci to nazivaju snom druge pozornosti. Ja to nazivam drugom priom, jer je to i dalje san i pria! No, sada je to pria po vaemu izboru. Kada izgubite ljudski oblik, volja vam je ponovno slobodna. Ponovno ste zadobili mo vjere, a ono to s tom vjerom moete uiniti nema nikakvih ogranienja. elite li upravo to, svoj ivot moete ponovno stvarati u irim razmjerima. No, cilj nije spasiti svijet. Ne. Jedina misija koju imate u ivotu jest: usreiti sebe. To je to. Sasvim jednostavno. Jedini nain na koji moete usreiti sebe jest stvoriti priu zbog koje ete biti sretni. Svima nam se moe dogoditi bilo to. Ne moete kontrolirati ono to se dogaa oko vas, ali moete upravljati nainom na koji priate svoju priu. Moete je prepriavati kao veliku melodramu, moete biti tuni i depresivni zbog svega to vam se dogaa ili je moete priati kao priu u kojoj nema nikakvih tragedija. Trei sporazum, ne pretpostavljajte, prava je karta za osobnu slobodu. to se dogaa kad neto pretpostavljamo? Pripovjeda izmilja priu, mi u nju vjerujemo i ne postavljamo pitanja koja bi mogla osvijetliti istinu. San nam se veinom temelji na pretpostavkama, a te pretpostavke stvaraju cijeli svijet privida koji uope nisu istiniti, no mi u njih vjerujemo. Iznoenje pretpostavki i osobno shvaanje tih pretpostavki poetak je pakla na ovome svijetu. Ljudska bia stvaraju mnotvo problema, jer prave pretpostavke i vjeruju da su istinite! Gotovo se svi nai sukobi temelje na tome. Biti svjestan znai vidjeti ono to je istinito, vidjeti sve onakvo kakvo jest, a ne onakvo kakvo mi to elimo da bude, kako bismo opravdali ono u to ve unaprijed vjerujemo. Majstorstvo svjesnosti prvo je majstorstvo Tolteka, a moemo ga nazvati i majstorstvom istine. Ponajprije, potrebno je postati svjestan da vam glas u glavi uvijek pripovijeda priu. Vi neprestano sanjate. Istina je da opaate stvari, ali nain na koji pripovjeda opravdava, objanjava i stvara pretpostavke o onome to opaate nije istina, nego samo pria. Zatim, morate biti svjesni da glas pripovjedaa u vaoj glavi ne mora nuno biti va glas. Svaka zamisao u vaoj glavi ima glas kojim se eli izraziti. To je sanjanje. To je samo pria koja vam pokuava privui pozornost i opravdati vlastito postojanje. Drugi dio vas je onaj dio koji slua, dio koji sanja san, onaj koga zlostavljaju. Naposljetku, morate vjebati svjesnost sve dok ne ovladate njome. Kada ovladate svjesnou kao navikom, ivot uvijek sagledavate onakvim kakav jest, a ne onakvim kakvim ga vi elite vidjeti. Vie ne pokuavate stvari pretoiti u rijei, ne pokuavate vie nita objasniti i to vam ne doputa stvaranje pretpostavki. Za komunikaciju s drugim ljudima koristite se samo rijeju, znajui da je ono to prenosite samo stajalite utemeljeno u onome u to vjerujete. A ono u to vjerujete samo je program; to nije nita drugo osim veinom lanih ideja. Zato trebate sluati i postavljati pitanja. Ako vam je komunikacija jasna, ljudi e vam dati sve informacije koje su vam potrebne i neete morati stvarati pretpostavke. etvrti sporazum sa samim sobom glasi: uvijek dajte sve od sebe. Kad dajete sve od sebe, glasu znanja ne pruate priliku da vas prosuuje. Ako vas ne prosuuje, nema potrebe da se osjeate krivima ili da se kanjavate. Radei najbolje to moete, bit ete produktivni, to znai da ete neto poduzimati. Taj se sporazum odnosi na to da neto poduzmete i radite ono to volite raditi, jer to je posao koji vas usreuje. Bavite se njime zato to to elite, a ne zato to morate.
- 47 -

Najbolji trenuci vaega ivota su oni kada ste izvorni, kada ste ono to jeste. Kad stvarate i radite ono to volite raditi, tada ponovno postajete ono tko uistinu jeste. U tome trenutku ne razmiljate, nego se izraavate. Kad stvarate najbolje to moete, um prestaje funkcionirati. Ponovno ste ivi. Emocije izlaze na povrinu i vie ak i ne zamjeujete koliko se dobro osjeate. Samo radite i radite i zbog toga se izvrsno osjeate. Ako ste vi neaktivni, um mora biti aktivan i to je otvoren poziv glasu znanja da vam se obrati. No, kada ste zaokupljeni onime to radite, um gotovo i ne progovara. Dok stvarate, glas znanja nije prisutan, ak i ako se u svojoj umjetnosti koristite rijeima. Piete li pjesmu, ne razmiljate o rijeima kojima se sluite da biste je napisali; jednostavno izraavate emocije. Rijei su instrument, kd kojim se sluite da biste se izrazili. Ako ste glazbenik koji svira, izmeu vas i glazbe nema nikakve razlike. Stvarate glazbu i istodobno uivate u svakoj noti i svakome zvuku. Postali ste jedno s onime to radite, a to je vrhunski uitak. Svaki glazbenik zna o emu govorim. Izraavate ono to uistinu jeste, a to je neto najljepe to se ikome moe dogoditi. Samoizraavanje vas dovodi u zanos zato to stvarate. To je ivot kao umjetnost. Kad radite najbolje to moete, imate povjerenja u sebe i u svoje stvaranje, svoju ivotnu silu. Postavili ste si cilj i potpuno se predajete njegovu ostvarenju, ali niste vezani za ostvarenje. Ne znate hoete li ga ostvariti i do toga vam nije ni stalo. Predajete mu se, a prekrasno se osjeate kada postignete cilj. Ako ga ne postignete i to je prekrasno. Kako god bilo, potpuni ste jer je ljubav u kretanju prekrasna stvar. Djelovanje je izraavanje samoga sebe, to je izraz duha i vaega stvaranja. Potiem vas da preuzmete odgovornost za svaku odluku koju u ivotu donesete. Nijedna odluka nije ni ispravna ni pogrena. Ono to je vano jest djelovanje u skladu s vlastitim izborom. Sve je u ivotu izbor. Donosei odluke, vi kontrolirate svoj san. Svaki izbor nosi svoje posljedice, a majstor sanja ih je svjestan. Takoer moemo rei da za svako djelovanje doivljavamo i reakciju. Ako je vae znanje djelovanje, a vae emocije reakcija, tada moete uvidjeti zato je tako vano postati svjesnim glasa znanja. Glas znanja uvijek potkopava vau sreu. U najsretnijim trenucima svoga ivota igrate se i ponaate poput djeteta. No, u glavi vam se pojavljuje glas koji kae: Ovo je prelijepo da bi bilo istinito. Moram se prizemljiti i vratiti u stvarnost. A stvarnost o kojoj govori glas znanja jest patnja. ivot moe biti prekrasan. Ako volite sebe i pokuavate dati sve od sebe, to e vam uskoro postati navikom. Kada vam prijee u naviku davati najbolje od sebe, sve je spremno da uvijek budete sretni, upravo kao to ste bili dok ste bili sasvim malo dijete. No, najprije morate okonati unutarnji dijalog. To je jedno od najveih udesa koje ovjek moe iskusiti. Moete li zaustaviti glas da vam se ne obraa, tada ste gotovo osloboeni patnji koje vam donose lai. Ljudi me pitaju preporuam li upotrebu mantri za uklanjanje unutarnjeg dijaloga. Zapravo, preporuujem vam da se posluite bilo kakvim trikom koji moete pronai kako biste zaustavili to blebetanje. To nije kulinarski recept. Moete istraiti koliko god naina elite za zaustavljanje dijaloga, sve dok ne pronaete vlastiti. Za neke bi ljude to udo mogla proizvesti mantra. Za druge, to udo donosi meditacija, kontemplacija ili glazba. Trei bi udo zaustavljanja dijaloga mogli postii etnjom ili boravkom u prekrasnoj prirodi. To bi udo mogao izazvati ples, joga, tranje, plivanje ili bilo koja vjeba. To ovisi o vama. Kad sam bio tinejder, djed mi je rekao: Glazba je rjeenje kojim moe zaustaviti glas u svojoj glavi. Glas zamijeni glazbom, jer glazbu ne moe objasniti. Kako bi mogao objasniti Beethovenovu Petu simfoniju? O njoj moe imati miljenje, ali je ne moe objasniti. Mora je odsluati.

- 48 -

Razumio sam to mi je djed elio rei, ali glazbu nisam volio. Djed je volio klasinu glazbu, ali ja sam tu metodu posve odbacio. Rekao sam mu: Mislim da to ne bih mogao. Dosadna mi je. Dakako, sluao sam glazbu, ali ja sam volio Beatlese. Stihovi su bili na engleskom, a ja sam u to vrijeme govorio samo panjolski jezik. Znao sam sve rijei pjesama, ali te rijei za mene nisu imale nikakva znaenja. Ako je u tim pjesmama i bilo kakvih dramatinih dogaaja, nisam ih doivljavao kao dramu, nego kao ljepotu. Sluanje pjesama Beatlesa uistinu je za mene funkcioniralo, jer su njihovi glasovi bili poput svakog drugog instrumenta, a glazba je zauzimala prostor koji je inae pripadao glasu znanja. Ponekad bi i glas bio prisutan, ali ga katkad nije bilo. Tu sam glazbu jako volio pa ako ni na to drugo ne bih obraao pozornost, u glavi mi je postojala samo glazba. Poeo sam tako sluati glazbu, ali nisam bio svjestan to radim, jer iako sam uo to mi je djed rekao, pretpostavio sam da je govorio o klasinoj glazbi! No, glazba obuhvaa bubnjeve, trube i bilo koju vrstu instrumenta, sve dok u njoj nema rijei na nekom jeziku kojeg znate, pa vam one ne mogu privui pozornost. Problem postoji samo kad glazbu prate rijei ije znaenje razumijete pa moete razmiljati o njima. Mnogo je naina na koje moete umiriti um, samo kad biste se njima posluili, ali s moga je stajalita vjebanje etiri sporazuma sa samim sobom najbolji put. Ti sporazumi imaju mo unitavanja tisua sitnih sporazuma koji vam nanose tetu, ali nisu tako jednostavni kako izgledaju. Mnogi ljudi kau: Razumijem etiri sporazuma i vidim da mi mijenjaju ivot, ali u nekom trenutku vie ne mogu nastaviti s njima. Ne moete nastaviti zato to ste se u odreenom trenutku suoili sa snanim uvjerenjem. Vjera koju ste uloili u to uvjerenje snanija je od vjere koja vam je na raspolaganju za mijenjanje toga uvjerenja. Zato je vano vjebati oslobaanje vjere sa sitnijim uvjerenjima. Nakon toga se moete pozabaviti snanijim. Svaki put kad vjebate etiri sporazuma, njihovo znaenje postaje sve dublje. Kad drugi ili trei put proitate knjigu etiri sporazuma sa samim sobom u odreenom e vam se trenutku uiniti kao da itate neku sasvim drugu knjigu. ini se drugaijom, jer ste ve unitili mnotvo malih sporazuma. Sada se moete spustiti na neto dublju razinu, pa sve dublje i dublje, dok ne doe trenutak u kojem ete otvoriti duhovne oi. Kada se konano preobrazite, ivot vam postaje remekdjelo sanjanja, izraz vaega emocionalnog tijela, upravo onakav kakav je bio prije dolaska znanja.

- 49 -

Ideje o kojima valja razmisliti

Nain na koji moete preobraziti ono u to vjerujete o sebi jest da se oduite od onoga to ve znate. Kada tako odluite, vratit e vam se vjera, osobna mo e vam postati snanijom i tu vjeru moete uloiti u nova uvjerenja. etiri sporazuma imaju mo pomoi vam da se oduite od mnotva naina na koje ste nauili koristiti se rijeju protiv samoga sebe. Pridravajui se tih sporazuma, suprotstavit ete se svim svojim miljenjima koja su puko praznovjerje i lai: neka vam rije bude besprijekorna. ita nemojte shvaati osobno. e pretpostavljajte. Uvijek dajte sve od sebe. Kad se zgrada znanja rui, imate drugu ansu za stvaranje prie u skladu s vlastitom osobnou. Po drugi se put moete posluiti svojom pozornou kako biste sastavili priu koja se temelji na istini, a ne na lai. U snu druge pozornosti ponovno zadobivate mo svoje vjere, volja vam je ponovno slobodna i nema nikakvih ogranienja to s njom moete napraviti. Kada ste zaokupljeni onime to radite, um gotovo i ne progovara. Tada izraavate ono to uistinu jeste, a djelo-vanje je samo po sebi izvrsna stvar. Ako ne djelujete vi, mora djelovati um, a to je otvoren poziv glasu znanja da vam se obrati. Najljepi trenuci vaega ivota su oni kada ste izvorni, kada ste ono to uistinu jeste. Dok stvarate, dok radite ono to volite raditi, tada ponovno postajete ono to uistinu jeste. U tome trenutku ne razmiljate, nego se izraavate. Vae emocije izlaze na povrinu i osjeate se izvrsno. Svaki put kada vjebate etiri sporazuma, njihovo znaenje postaje sve dubljim i dubljim, dok ne doe trenutak u kojem ete otvoriti duhovne oi. Tada vam ivot postaje izraz emocionalnog tijela, upravo kao to je bio prije nego to ste stekli znanje.

- 50 -

10. Napisati priu s ljubavlju

ivot je ljubavna pria bez kraja
Koji je najbolji nain da napiete svoju ivotu priu? Postoji samo jedan jedini nain, a to je - s ljubavlju. Ljubav je materijal kojim se koristim za pisanje svoje prie, jer ljubav izvire izravno iz moje osobnosti, iz onoga to uistinu jesam. Volim glavni lik svoje prie, a glavni lik voli i uiva u svakom sekundarnom liku. Ne bojim ti se rei: Volim te. Tvoj bi um mogao rei: Kako me moe voljeti kad me ak i ne poznaje? Ne moram te poznavati. Ne moram opravdavati svoju ljubav. Volim te jer mi je to uitak. Ljubav koja iz mene izvire ini me sretnim i nije mi vano hoe li me odbaciti jer ja samoga sebe ne odbacujem. U svojoj prii ivim u trajnoj ljubavnoj vezi i za mene je sve prekrasno. ivjeti u ljubavi znai ponovno biti iv. To znai vratiti se svojoj osobnosti, onome to ste bili prije znanja. Jednom kad ponovno steknete vlastitu osobnost, uvijek ete slijediti ljubav. ivite kao da je ivot vjena ljubavna pria, jer je lako voljeti i sve ostale jednom kad volite sebe. Dobro se osjeate zato to ste ono to uistinu jeste, a kada se druite s drugim ljudima, to je zato to elite dijeliti svoju sreu. Vaa je ljubav tako velika da ne osjeate potrebu za neijom ljubavlju kako biste bili sretni. No, to ne znai da ne prihvaate ljubav. Dakako da je prihvaate. Prihvaate dobru hranu, dobro vino, dobru glazbu, pa zato onda ne biste i dobru ljubav? Uspijete li sebe vidjeti kao umjetnika, a svoj ivot kao vlastitu tvorevinu, zato onda ne biste za sebe stvorili najljepu priu? To je vaa pria. Vaan je samo izbor. Moete napisati priu koja se temelji na ljubavi i romantici, no takva ljubav mora poeti od vas samih. Predlaem vam da ponete s potpuno novim odnosom izmeu sebe i sebe. Moete ostvariti najljepi, najromantiniji ljubavni odnos sa sobom, a ostvarit ete ga promjenom sporazuma koje imate sa sobom. Moete napraviti sporazum da se prema sebi ponaate s potovanjem. Zakljuite sporazum o samopotovanju i glasu u glavi recite: Vrijeme je da se ponemo potovati. Prestat e mnoge prosudbe, kao i najvei dio samoodbacivanja. Tada moete dopustiti glasu da progovori, ali e dijalog biti mnogo bolji. Imat ete izvrsne ideje, u glavi e vam se odvijati sjajni dijalozi, a kada o tome budete priali drugima, svidjet e im se vae rijei. Shvatit ete da se smijete i zabavljate, ak i kad ste potpuno sami. Lako je uvidjeti zato je odnos sa sobom tako vaan. Kada ste sa sobom u sukobu, kada se sami sebi ne sviate ili, to je jo gore, kada se mrzite, unutarnji je dijalog ukaljan otrovom pa tako i razgovarate sa sobom. Ako se volite, glas znanja jo postoji u vaoj glavi, ali je ljubazan prema vama. Kad volite sebe, kad ste blagi prema sebi, tada sa sobom imate dobar odnos. Tada e se poboljati svaki va odnos, ali sve uvijek poinje od vas. Kako moemo oekivati da emo biti ljubazni u razgovoru s drugim ljudima ako nismo ljubazni prema sebi? Osjeamo potrebu izraziti ono to osjeamo, a emocije izraavamo glasom u glavi. Ne osjeamo li se dobro, ako smo prepuni emocionalnog otrova, potrebno nam je toga se osloboditi. Zato imamo potrebu psovati, jer tako se oslobaamo svih emocija koje su zarobljene u naoj glavi. Ako osjeamo bijes ili ljubomoru koji moraju izai na povrinu, takve emo emocije prenositi rijeima. Ako glas znanja runo postupa prema nama, tada e se taj glas i prema drugima slino odnositi. Ako se zabavljamo i dok smo sami, to emo projicirati i prema van.
- 51 -

Prvi korak prema poboljanju odnosa sa sobom jest prihvaanje sebe onakvima kakvi jesmo. Ne morate nauiti kako voljeti sebe. Morate se oduiti od svih onih razloga zbog kojih sebe odbacujete, jer vi sebe po prirodi ve volite. Ne volite sliku koju projicirate ili svoje osobine, ali volite sebe zbog onoga to jeste. Tada poinjete uivati u sebi sve dok se toliko ne zavolite da si ponete davati sve to vam je potrebno. Vie ne morate stavljati sebe na zadnje mjesto. to vie uivate u vlastitom prisustvu, to vie uivate u ivotu i u prisutnosti ljudi oko sebe. Kada volite, tada potujete ivot. Kada ivite s ljubavlju i potovanjem, pria koju stvarate beskrajna je ljubavna pria. Voljeti ivot znai uivati u svakom oitovanju ivota i to bez ikakva napora. To je lako kao disanje. Disanje je najvea potreba ljudskoga tijela, a zrak je najvei dar. Moete biti tako zahvalni zbog zraka kojeg udiete da je i samo disanje dovoljno za ljubav. Kako biste mogli pokazati svoju zahvalnost za dar zraka? Uivajui u svakome udisaju. Kada se usredotoite na to uivanje, postaje vam navika uivati u zraku, a u tome moete uivati barem sedamnaest ili osamnaest puta u minuti. I samo je disanje dovoljno da bismo uvijek bili sretni i zaljubljeni. No, to je samo jedan mogui put ljubavi. Svaka djelatnost naega ivota moe postati ritualom ljubavi. Potrebno nam je vrijeme za jelo, a s hranom moemo napraviti isto to i sa zrakom. I hrana je ljubav, a kada uivamo u hrani, kada uistinu osjeamo njezin okus i sastav, to je jedno od najsenzualnijih iskustava koje moemo doivjeti. U inu jela krije se mnogo ljubavi, a ako uz jelo svaki put koristimo novu mantru, uitak e se poveati. Mantra je samo jedan zvuk: Mmmm. Ako vjebamo voljeti hranu svaki put kad jedemo, to e nam uskoro prijei u naviku, postat e ritual kojim izraavamo zahvalnost i ljubav te kojim primamo neogranienu ljubav. I komunikacijom moemo izraavati ljubav. Svaki put kad priamo svoju ili sluamo tuu priu, moemo vjebati irenje ljubavi. Jedan od zadataka koje sam obiavao dati svojim uenicima bio je da tijekom jednog tjedna otkriju barem tisuu razliitih naina izgovaranja rijei: Volim te. Kada vjebate najrazliitije naine izgovaranja tih rijei, srce vam se potpuno otvara kako bi ulo da vam sve to postoji govori: Volim te. Tu ljubav ne morate opravdavati ili objanjavati. Jednostavno je primate i dajete, ne pokuavajui razumjeti ili ispriati priu. Kada skupite hrabrost da srce posve otvorite ljubavi, dogaa se udo. Poeli ste u svemu zamjeivati odraz vlastite ljubavi. Tada sve to inite postaje ritualom ljubavi: jelo, etnja, razgovor, pjevanje, ples, tuiranje, rad, igra. Kada se sve pretvori u ritual ljubavi, prestajete razmiljati; osjeate i uivate u ivotu. U svakoj djelatnosti kojom se bavite pronalazite zadovoljstvo, jer to volite raditi. Prekrasno je ve i samo biti iv pa ste duboko sretni. Ljudi me pitaju: Miguel, jesi li uvijek sretan? Zar nikada nisi mrzovoljan? Potpuno je normalno povremeno biti mrzovoljan. Katkad sam mrzovoljan ako se ne naspavam. Ako tijekom noi odspavam samo dva sata, ne osjeam se osobito dobro kad se probudim. Ljut sam. Ali ta ljutnja nije usmjerena prema nekoj osobi. Zato bih bio neljubazan prema nekome samo zato to se loe osjeam, a tijelo mi govori da bih trebao jo malo spavati? Ako u tom trenutku ne mogu ispuniti potrebu tijela, obavit u posao koji moram obaviti, a onda u odvesti tijelo u krevet i staviti ga na spavanje. Imam pravo osjeati se mrzovoljno, ali to ne znai da u povrijediti osobu koju volim, djecu, prijatelje ili ljude koji rade za mene. Ako smo sebini i mrzovoljni, vjerujemo da nitko oko nas nema pravo biti sretan. Tada kaemo: Zato se smijete, a ja se osjeam tako loe? To nije nita drugo nego sebinost, a sebini smo prema drugima zato to smo sebini i prema sebi. to god osjeamo prema sebi, to projiciramo i na druge. Nain na koji se odnosimo prema sebi jest nain na koji se odnosimo prema drugima.
- 52 -

Lako je pisati priu s ljubavlju. Zato bismo je kom-plicirali i oteavali kada je ljubav naa prava priroda? Ako niste ono to jeste, odupirete se ljubavi i plaite se voljeti, jer vjerujete u jednu od najveih lai, a ta la glasi: ljubav nanosi bol. Kao to sam ve rekao, ljubav ne nanosi bol. U ljubavi uivamo. No, ak i ljubav moete iskoristiti kako bi se povrijedili. Netko vas moda uistinu voli, ali vi ne cijenite tu ljubav, jer sluate vlastite lai. Moda kaete: to ta osoba eli od mene? Sigurno me eli iskoristiti. Tko zna to e vam pripovjeda rei? Ne zamjeujete li ljubav, ne moete li je prepoznati, to je zato to prepoznajete samo otrov u sebi. Odgovorno tvrdim ono to govorim, ali nisam odgovoran za ono to vi razumijete. Mogu vam pruiti ljubav, ali vi to moete protumaiti kao da vas prosuujem ili neto slino tome. Tko to zna? Samo va pripovjeda. Kada prestanemo vjerovati u vlastite prie, otkrit emo da je vrlo lako uivati u drugim ljudima. Ljudska su bia stvorena za ljubav. Prije nego to smo dobili znanje, bilo nam je lako otvoriti srca i voljeti, a ono to nije bila ljubav nismo ni pogledali. No, sada, kad nam je glas znanja u glavi, naputamo ljubav i prihvaamo ono to nije ljubav. Uvijek imamo mogunost izbora, a ako volimo same sebe, odabiremo ljubav. Ne doputamo sebi da budemo povrijeeni tuim miljenjima ili grubostima. Ako drugi loe postupaju prema nama, to ine zato to ne odlazimo od njih, zato to im to doputamo. Ne odlazimo samo zato to vjerujemo da zasluujemo njihove grubosti i iskoritavamo ih da bismo kaznili same sebe. Ako nismo svjesni, okrivljujemo sami sebe, a rjeenje je upravo u tome da nikoga ne okrivljujemo. Rjeenje je odmaknuti se i ne dopustiti im da nas vrijeaju. Kako moete vjerovati kad vam netko kae: Volim te, a prema vama se ponaa s nepotovanjem i emocionalno vas zlostavlja? Kako netko moe rei: Volim te, kad samo eli kontrolirati va ivot, govoriti vam to morate raditi i u to morate vjerovati? Kako netko moe tvrditi da vas voli, a prua vam samo emocionalno smee, ljubomoru i zavist? Kako moemo nekome rei: Volim te, a onda tu osobu optereivati svojim miljenjima o njoj i muiti je? Zato to vas volim, moram vam rei to s vama nije u redu. Moram vas prosuivati, okriviti i kazniti, samo zato to vas volim. Zbog toga to vas volim moram vam neprestano dokazivati da niste u pravu i izazvati u vama osjeaj da nita ne vrijedite. Budui da i vi volite mene, morate podnositi moj bijes, ljubomoru i svu moju glupost. Mislite li da je to ljubav? Nije. To nije nita drugo nego sebinost, a mi to nazivamo ljubavlju. Kaemo da ljubav nanosi bol, ali mi same sebe povredujemo vlastitim laima. Sukobi do kojih dolazi u romantinim odnosima ista su glupost. To nije ljubav i zato su ljudi gladni ljubavi. Kada ste prepuni potreba, u ljubavi se ponaate upravo tako. No, kad ste otvoreni prema ljubavi, primate ljubav, a ako to to vam pruaju nije ljubav, ne morate ostati u odnosu. Otvoreni ste primanju ljubavi, ali niste otvoreni zlostavljanju. Niste otvoreni tuem okrivljavanju i primanju tueg otrova, jer vam um vie nije plodno tlo za takve stvari. Ako volite i potujete sebe, ni na koji nain i nikome neete dopustiti da se prema vama odnosi s nepotovanjem. Mnogi mi ljudi dolaze i kau: Boe, elio bih da me netko voli. elim da mi u ivot ue pravi mukarac ili prava ena. Tko je pravi mukarac ili prava ena? Nije rije o njima, nego o vama. Ako ta osoba i ue u va ivot, a vi se prema njoj odnosite kao i prema samome sebi, dakle sebino, tada ete tu osobu iskoristiti kako biste povrijedili sebe.

- 53 -

Kako bismo mogli poeljeti romantian odnos ako ne volimo ak ni sebe? Kako se moemo pretvarati da volimo nekoga drugoga, ako ne volimo ni sebe? Ako se osjeate nevrijednima, ako ne potujete sebe, neete potovati ni svoga partnera. Ne cijenite li sebe, kako moete cijeniti svoga partnera? Kako moete dati neto to sami ne posjedujete? Najljepi i najromantiniji odnos mora zapoeti s vama samima. Vi ste odgovorni za jednu polovicu odnosa: vlastitu. Kad potujete sebe, potujete i svoga voljenoga. Kada cijenite sebe, cijenite i svoga voljenoga. Dajete ljubav i primate ljubav. No, ako ste prepuni otrova, moete davati jedino otrov. Ako loe postupate prema sebi, tako ete postupati i prema svome voljenom. Ostalo su samo gluposti. Dok sluate prie drugih ljudi, ukljuujui i vlastitu, ne moete uti nita osim lai. No, u pozadini prie, u pozadini svega krije se ljubav, to znai da su svi ljudi i sve to postoji boanski. Vi ste boanski, vi ste savreni, ali kao umjetnik stvarate vlastitu priu i ivite u prividu da je ta pria stvarna. ivite svoj ivot opravdavajui tu priu. Opravdavajui priu tratite ivot. Kao to sam ve rekao, ivot je jako kratak. Ne moete znati hoe li vaa djeca, vai prijatelji ili voljena osoba i sutra biti ovdje. Samo zamislite da je neko vae miljenje tako vano da se zbog njega jako posvaate s partnerom ili djetetom. Izgubite kontrolu zbog svih onih lai u koje vjerujete i uistinu jako povrijedite voljenu osobu. Sljedeega dana saznate da je ta osoba mrtva. Kako ete se osjeati zbog svega onoga to ste rekli toj osobi, iako to stvarno niste mislili? ivot nam je tako kratak da svaki put kad vidim svoju djecu, uivam u njima to vie mogu. Kad god mogu uivam u osobi koju volim, u svojoj obitelji, prijateljima i uenicima. No, uglavnom uivam u sebi, jer sam najee u vlastitu drutvu. Zato bih svoje dragocjeno vrijeme trebao tratiti prosuujui se i odbacujui, stvarajui krivnju i stid? Zato bih u sebi trebao izazivati bijes ili ljubomoru? Ako se emocionalno ne osjeam dobro, otkrijem to je izazvalo takav osjeaj i neto promijenim. Tada sam ponovno sretan i radim na svojoj prii. Kada svoju priu piete s ljubavlju, prema glavnom liku prie osjeate bezuvjetnu ljubav. To je najvea razlika izmeu stare prie koja se temelji na laima i nove, koja se temelji na ljubavi. Kada bezuvjetno volite sebe, sve to opaate opravdat ete i objasniti oima ljubavi. Kad takav novi glavni lik privue vau pozornost, tada vam je pozornost usmjerena na ljubav. Sada je lako bezuvjetno voljeti sve sekundarne likove prie, jer to je u prirodi novog glavnog lika. To je mudrost. To je jednostavan zdrav razum i cilj svih razliitih tradicija i religija svijeta. Ljubav je jako jednostavna, lagana i prekrasna, ali ljubav poinje od vas. Svaki se odnos poboljava kad vi volite sebe i kad ivite u svijesti o svojoj ljubavi. Malo je ljudi koji znaju voljeti svjesno, ali svi znaju kako izgleda voljeti nesvjesno. Kad volite nesvjesno, ne primjeujete ak ni da osjeate ljubav. Vidite malo dijete kako vam se osmjehuje i osjeate neto za njega. To je ljubav, ali vam glas znanja, dakako, govori: To nije ljubav. esto vam se dogodi da nekoga volite, a i ne zamijetite da je rije o ljubavi. Ljubav i potovanje ono su emu bismo trebali uiti i svoju djecu, ali jedini nain na koji ih tome moemo poduiti jest da volimo i potujemo sebe. Nema drugoga naina. Ponavljam, moemo dati samo ono to imamo, a ne ono to nemamo. S vama mogu podijeliti samo ono to znam. Ne mogu vam rei neto to ne znam. Roditelji su me nauili onome to su nauili od svojih roditelja. Kako bi me i mogli nauiti neemu drukijem? Nisu mogli napraviti nita drugo. Ne mogu ih okrivljavati zbog programa kojeg su mi dali. Davali su sve od sebe, jer su jedino to znali pa su to i prenijeli sljedeem narataju.

- 54 -

Jedina mogunost za prekidanje lanca lai jest mijenjanje odraslih ljudi, mijenjanje sebe. Djeca su jako svjesna. Ue iz onoga to mi inimo, ue ih onoga to vide, a ne samo iz onoga to im govorimo. Kaemo im: Nikada nemoj lagati. Kasnije, kad netko pokuca na vrata, kaemo: Reci da nisam kod kue. to god radili kod kue, kako god se ponaali, kako god se odnosili jedno prema drugome, naa e djeca to usvojiti. Ako nikada nismo kod kue, tada za njih to postaje prirodno ponaanje. Kad odrastu, ni oni nikada nee biti kod kue pa e i njihova djeca biti osamljena. Djeca govore onako kako i mi govorimo. Ako kod kue psujemo i oni e psovati. Ako se susreu s nasiljem i sami e biti nasilni. Ako se svaamo, ako izraavamo bijes i otrov, naa e djeca nauiti da je to normalan nain ivota pa e i sami nauiti tako pisati vlastitu priu. No, ako u domu postoji potovanje, ako postoji ljubav, tada e se tome i nauiti. Ako mijenjamo i volimo sebe, poruka koju prenosimo djeci sadri sjeme ljubavi i istine. To e se sjeme usaditi u nau djecu i promijeniti im ivot. Zamislite kako naa djeca odrastaju kad s njima dijelimo sjeme ljubavi umjesto sjemena straha, prosuivanja, stida ili krivnje. Zamislite kako odrastaju kad i prema njima pokaemo potovanje kao prema ljudima, kad ne pokuavamo unititi njihovu osobnost zato to smo vei i snaniji. Zamislite da djecu uimo da u sebi mogu pronai sigurnost i da imaju vlastiti glas. Zamislite kako e se sve promijeniti kad u svaki svoj odnos unesemo potovanje. Ljudi me pitaju zato ne radim s djecom, a ne radim s djecom zato to djeca imaju roditelje. Nije vano to ja kaem djeci: postupci njihovih roditelja mogu to ponititi. Radije poduavam roditelje i uitelje, jer naa djeca ue od njih. Naa budunost, budunost ljudske rase ovisi o djeci. Djeca e jednoga dana zauzeti nae mjesto, a mi ih uvjebavamo da budu upravo poput nas. Zamislite samo kako bi bilo da su vam roditelji u djetinjstvu ispriali drugaiju priu. Vaa bi ivotna pria bila potpuno razliita. No, vi jo uvijek stignete promijeniti svoju priu, a ako imate djecu, jedino kako moete promijeniti njihovu priu jest da promijenite svoju. Lako je voljeti. To uope nije naporan posao. No, ipak imamo mnogo posla, odnosno moramo se oduiti od svih onih lai u koje vjerujemo. Oduiti se od lai nije lako jer se uz njih osjeamo sigurnima i uz njih smo jako vezani. No, to vie vjebamo uoavanje istine, to nam je lake odvajati se od lai. Preobraavanje ivota vjebom postaje sve lake, a ivot nam postaje sve bolji i bolji. to vie ljubavi imamo, to vie ljubavi moemo dati i primiti. Svrha odnosa jest davati drugima i primati od njih. Nije nam potrebno mnogo rijei. Kad smo u drutvu s nekom osobom, vano je komunicirati osjeajima, a ne rijeima. No, elimo li govoriti rijeima, nisu nam potrebne komplicirane rijei. Dovoljne su samo dvije: Volim te. To je sve. Ono zbog ega ste sretni nije ljubav koju drugi osjeaju prema vama, nego ljubav koju vi osjeate prema drugima. Kada jednom iskusimo ljubav, ne moemo pronai rijei kojima bismo objasnili ono to uistinu osjeamo, jer ljubav je najuzvienije iskustvo koje moemo doivjeti. Iskusiti ljubav znai iskusiti Boga, ovdje i sada iskusiti raj. Kad glas znanja vie ne uspijeva privui nau pozornost, mnogo vie toga moemo zamjeivati oko sebe. Poinjemo opaati vlastite emocionalne reakcije i poinjemo zamjeivati emocionalne reakcije drugih ljudi. Tada poinjemo zamjeivati emocije koje izviru iz stabala, iz cvijea, oblaka, iz svega oko nas. Vidimo kako iz svega, ak i iz drugih ljudi, izvire ljubav. U odreenom trenutku poinjemo jednostavno ivjeti u zanosu i tada vie nema rijei kojima bismo to objasnili, jer vie nema sporazuma o tome kako bismo takve osjeaje mogli objasniti. Ono to nazivamo ljubavlju neto je toliko openito, da to ak i nije ono to ljubav uistinu jest. Ljubav je neto mnogo vie od onoga to moemo opisati rijeima. Kao to sam ve rekao, o istini zapravo ne moemo razgovarati: trebamo je iskusiti. Isto vrijedi i za ljubav. Jedini nain da uistinu spoznamo ljubav jest iskustvo ljubavi: trebamo imati hrabrosti i skoiti u ocean ljubavi, kako bismo je spoznali u njezinoj sveobuhvatnosti. To
- 55 -

je jedini nain, ali programirani smo velikim strahom, tako da ne uviamo kako ljubav izvire iz svega oko nas. Tragamo za ljubavlju u drugim ljudima, a ni oni sami ne vole sebe. Dakako, ondje neemo pronai ljubav: nai emo samo sebinost i rat za prevlast. Za ljubavlju ne morate tragati. Ljubav je ovdje zato to je i Bog ovdje; ivotna je sila posvuda. Mi, ljudska bia, stvaramo priu o razdvojenosti i tragamo za onim ega, prema svojem uvjerenju, nemamo. Tragamo za savrenstvom, ljubavlju, istinom, pravednou; tragamo i tragamo, a sve je to u nama samima. Sve je ovdje. Samo trebamo otvoriti duhovne oi i uvidjeti. Nema niega to biste trebali uiniti kako biste poboljali ono to uistinu jeste. Jedino to svi mi moramo uiniti jest stvarati prekrasnu priu i uivati u boljem ivotu. Kako stvarate prekrasnu priu? Tako to ste izvorni. Kad je glavni lik izvoran, lako je pisati priu s integritetom, zdravim razumom i ljubavlju. ivot je najuzvieniji dar kojega dobivamo, a umijee ivljenja je najuzvienija umjetnost. Kako ovladati umijeem ivljenja? Iskustvo ini majstora. Nije rije o uenju, nego o djelovanju i vjebanju vlastite umjetnosti. Ako kao umjetnik vjebate ljubav, ako neprestano vjebate, dolazi trenutak kad sve postaje izrazom vae ljubavi. Kako moete znati da ste ovladali ljubavlju? Kad je pria koju sebi pripovijedate trajna ljubavna pria.

Ideje o kojima valja razmisliti

Svoju priu najbolje moete napisati s ljubavlju. Ljubav je materijal koji izvire izravno iz vae osobnosti, iz onoga to uistinu jeste. Kad prihvatite sporazum o samopotovanju, prestajete se prosuivati i odbacivati samoga sebe. Glasu doputate da govori, ali je dijalog mnogo bolji. Smijete se i zabavljate ak i kad ste potpuno sami. Kad uivate u vlastitoj prisutnosti, volite se ne zbog onoga kakvi jeste, nego zbog onoga to jeste. Sto vie volite sebe, to vie uivate u ivotu pa sve vie uivate u prisutnosti drugih ljudi koji vas okruuju. Svaka djelatnost vaega ivota postaje ritual ljubavi - jelo, etnja, govor, rad, igra. Kad sve postane ritual ljubavi, vie ne razmiljate, nego samo osjeate. Duboko ste sretni ve i samo zbog toga to ste ivi. Kad sebe bezuvjetno volite, sve to opaate opravdavate i objanjavate oima ljubavi. Pozornost vam je usmjerena na ljubav pa vam je lako osjeati bezuvjetnu ljubav za sve sekundarne likove u vlastitoj prii. Ljubav moete upoznati samo kroz iskustvo ljubavi, imate li hrabrosti skoiti u ocean ljubavi i pojmiti je u njezinoj sveobuhvatnosti. Kad iskusite ljubav, ne moete pronai rijei kojima biste objasnili to osjeate, ali uoavate da ljubav izvire iz svake osobe, iz svega to vas okruuje: odasvud.

- 56 -

11. Otvaranje duhovnih oiju

Stvarnost ljubavi je posvuda oko nas
Druga prilika za susret s istinom ukazala mi se tijekom automobilske nesree koja je bila tako teka da sam zamalo poginuo. Nema rijei kojima bih mogao objasniti to sam doivio, ali istina je bila tako oita da sam shvatio kako je sve ono u to sam vjerovao bila la. Poput veine ljudi, neko sam vjerovao da sam ja um i fiziko tijelo. ivim u fizikom tijelu, to mi je dom, mogu ga dodirnuti. U iskustvu tik do smrti ugledao sam fiziko tijelo kako spava za upravljaem automobila. Ako promatram vlastito fiziko tijelo dok sam izvan tijela, tada je oito da nisam ni um, ni fiziko tijelo. Tada se pojavilo pitanje: tko sam ja? U trenutku kad sam se suoio licem u lice sa smru poeo sam opaati jo jednu stvarnost. Percepcija mi se jako proirila, tako da vie nije bilo ni budunosti ni prolosti, postojala je samo vjena sadanjost. Posvuda bijae svjetlost i sve bijae prepuno svjetlosti. Osjeao sam da percepcijom prodirem kroz najrazliitije stvarnosti sve dok nisam uspio ovladati vlastitom pozornou i usredotoiti se na jedan svemir. Bio sam u svjetlosti i to bijae trenutak potpune svjesnosti, iste spoznaje. U odreenom sam trenutku znao da svjetlost posjeduje sveukupne informacije o svemu te da je sve ivo. Mogu rei da sam bio s Bogom, u blaenstvu, da sam bio u stanju zanosa, ali to su samo rijei koje poznam. Moja se percepcija svijeta nakon nesree ponovno promijenila, jer sam znao da nisam ovo fiziko tijelo, a to nije bila samo teorija. Dao sam se u potragu koja je bila drugaija od one kojom sam se bavio prije nesree. Prije nesree sam jo tragao za savrenstvom, za slikom koja bi mogla zadovoljiti glavni lik moje prie. Nakon nesree sam spoznao da tragam za neim to sam bio izgubio: za sobom. Trebalo mi je vie od godine dana da se oporavim od uinka koji je na mene ostavilo sagledavanje vlastite tvorevine dok sam bio izvan tijela. Prva reakcija nakon nesree bila je pokuaj poricanja onoga to se dogodilo. Pokuao sam se ponovno osjeati sigurnim u svijetu lai, govorei sam sebi: To nije istina; to je samo privid. Smatrao sam da je to svakako bila halucinacija uzrokovana nesreom. Stvarao sam najrazliitije prie kako bih opravdao to iskustvo, a znao sam da su tako reagirali i mnogi drugi ljudi. Pokuavali su zaboraviti taj dogaaj kako bi mogli ostati u skladu sa svojom obinom priom. No, neto mi je iznutra govorilo: Ne, to je stvarno. Na svu sreu, sumnjao sam i mislio: A to ako je to iskustvo uistinu bilo stvarno, a sve je ostalo u mom ivotu privid? Nakon toga iskustva vie nisam bio isti jer vie nisam mogao vjerovati u vlastitu priu. udio sam za mnotvom odgovora i poeo sam itati najrazliitije knjige pokuavajui ih pronai. Neki su ljudi opisivali slina iskustva, ali gotovo nitko nije mogao objasniti to se dogodilo. Zavrio sam medicinski fakultet, vratio se kui i otiao ravno djedu kako bih mu ispriao svoje iskustvo. Samo se nasmijao i rekao: Znao sam da e te ivot morati na grub nain natjerati da uvidi istinu. Upravo ti se to i dogodilo jer si uvijek bio jako tvrdoglav. Rekao sam djedu da bih ponovno elio proivjeti to iskustvo, ako je istinito - ali, dakako, bez nesree. Djed mi je rekao: To moe postii samo kad otpusti sve, upravo onako kako si to uinio u trenutku dok si umirao. Kad umire, gubi sve, a ako ivi ivot kao da si sve ve izgubio, ponovno e doivjeti isto iskustvo. Dao mi je mnotvo uputa, a ja sam esto pokuavao uiniti ono to mi je rekao, ali nijednom nisam uspio. Djed je umro, a ja jo u tome nisam uspio.
- 57 -

Sljedea je na redu bila moja majka, a njezino je objanjenje bilo malo drugaije. Rekla mi je: Tu stvarnost moe iskusiti samo ako ovlada sanjanjem. Kako bi to postigao, mora se potpuno odvojiti od onoga to vjeruje da jesi; mora otpustiti priu svoga ivota. To je slino onome trenutku neposredno prije nego to ti zaspi mozak - kada si toliko umoran da vie ne moe drati oi otvorenima. U tome se trenutku odvaja od svega; vie ti nije stalo ni do ega u tvojoj prii, jer udi samo za snom. Kad to uspije uiniti, a da ne zaspi, ponovno e iskusiti isti doivljaj. Zamolio sam majku da mi pomogne, a budui da je suosjeala sa mnom, odabrala je dvadeset jednu osobu koje e poduavati u sanjanju. Svake smo nedjelje tijekom tri godine odlazili u snove koji su trajali od osam do dvanaest sati. Nijedna od tih osoba nikada nije propustila te nedjelje. U grupi je bilo osam ili devet lijenika, odvjetnika i razliitih ljudi, a svi su bili prilino vani. No, prema rijeima moje majke, samo je troje uistinu uspjelo. Na svu sreu, i ja sam bio meu njima, a nakon prve godine sanjanja konano sam ponovno doivio isto ono iskustvo, ali sada pri punoj svijesti. To je bilo to; nakon toga doivljaja, preostale dvije godine sanjanja bile su najuzvienije iskustvo moga ivota. Svaki put kad bih uao u stanje zanosa, mogao sam u njemu ostati malo due. A nekoliko dana kasnije, sve bi se ponovno izgubilo i vratio bih se u stanje u kojem sam bio gotovo cijeloga ivota. Grrr! vrsto sam odluio da u cijelo vrijeme biti u stanju zanosa. Nije bilo anse da svoj ivot proivim na neki drugi nain. Trebalo mi je jo tri ili etiri mjeseca da i po trei put doivim isto iskustvo, ali ipak se dogodilo i taj sam put ostao u stanju zanosa. Postajalo mi je sve jednostavnije i jednostavnije, svaki sam put ostajao sve due i due, dok na kraju to stanje nije postalo mojom uobiajenom stvarnou. U poetku mi je bilo teko funkcionirati u uobiajenoj stvarnosti, osobito dok sam radio kao lijenik u bolnici. Imao sam osjeaj da za mene vie nita nema smisla, ali sam na neki nain funkcionirao ak i bolje. Kao da sam istodobno mogao uoavati dvije stvarnosti. Vidio sam ono to uistinu jest, ali sam istodobno vidio i prie. U jednom je trenutku za mene bio velik ok vidjeti sebe da laem, ali i vidjeti da i svi oko mene lau. Iako to nisam prosuivao, uviao sam da ljudi glupo postupaju sa svojim ivotom. Vidio sam da sami stvaraju dramu i emocionalnu patnju. Jako bi se uzrujali zbog neega to uope nije bilo vano. Izmiljali su prie i lagali o svemu. Bilo ih je zapanjujue pa ak i zabavno promatrati kako to ine. No, morao sam se suzdrati od smijeha, jer sam znao da bi to osobno shvatili. Oni sami nisu mogli sagledati svoju priu, jer su bili slijepi. Ljudi imaju pravo ivjeti svoj ivot kako god ele. No, ako ste i sami doivjeli iskustvo koje sam opisao, razumijete o emu je rije. Svakako da je mnogo ljudi doivjelo takvo iskustvo, ali ih strah tjera da pokuaju zanijekati ono to se dogodilo. Na radionicama nerijetko viam ljude koji se potpuno preputaju ljubavi i mnogo toga razumiju. No, ako u svojoj prii uoe neto to im se ne svia, jednostavno nijeu cijelo iskustvo i bjee. A ako ih pogodi istina o njihovoj osobnoj vanosti, tada sve omalovaavaju i pobjegnu, te se prepuste prosuivanju. To neprestano viam, ali i to je u redu, jer ti ljudi mogu podnijeti samo dio istine. Trebalo mi je mnogo godina da pobijedim u sukobu izmeu istine i onoga to nije istina, jer su lai jako zavodljive. Iskuenje koje nas navodi da vjerujemo u lai jako je snano, ali mene je automobilska nesrea gurnula u sasvim drugaiju stvarnost. Sada znam da upravo ovdje i sada postoji druga stvarnost, a ona je neto mnogo vie od stvarnosti svjetla i zvuka koju uobiajeno zamjeujemo. Postoje mnoge stvarnosti, ali zamjeujemo samo onu na koju usredotoimo pozornost. U skladu sa svojom priom mogu rei da je stvarnost koju sam doivio stvarnost ljubavi. Energija ljubavi je poput svjetlosti koja izvire iz Sunca. Suneva svjetlost raspruje se na tisue razliitih boja pa uvijek izgleda razliito, to ovisi o tome od ega se odraava. Zato moemo vidjeti razliite boje, oblike i forme. Za mene se isto to dogodilo u stvarnosti ljubavi. Zamjeujete odraz emocija koje izviru iz svakoga predmeta, a emocija
- 58 -

ljubavi je, ba kao i svjetlost, uvijek drugaija, jer ovisi o tome od ega se odraava. Emocionalno tijelo tono pred vaim oima stvara cijelu stvarnost, upravo ondje gdje postoji i stvarnost svjetlosti. Dakako, gotovo je to nemogue pretoiti u rijei, no mislim da vrijedi truda. elim da se posluite matom kako biste pokuali razumjeti ono to govorim. elim da zamislite da su ljudska bia ve tisuama godina slijepa. Nemamo pojma da svjetlost postoji, jer jednostavno ne otvaramo oi. No, razvili smo ostala osjetila i putem zvuka stvaramo cijelu virtualnu stvarnost. Poput imia, predmete raspoznajemo zahvaljujui odraavanju zvuka. Svakom predmetu i emociji dajemo naziv; stvaramo jezik, stvaramo znanje i komuniciramo zvukom. To je naa stvarnost - stvarnost zvuka. Tada zamislite da ste prvi put u svome ivotu otvorili oi i ugledali svjetlost. Iznenada se pred vama javlja stvarnost prepuna predmeta, oblika i boja. Tu stvarnost ne moete shvatiti, jer nikada prije niste ugledali svjetlost. Prvi put vidite cvijee, oblake, travu i leptire. Vidite kiu, snijeg, oceane, zvijezde, Mjesec, Sunce. Te stvari moda ak i ne zamjeujete kao odvojene predmete, jer nemate pojma to to vidite. Ne moete imenovati nita od onoga to vidite i nemate rijei kojima biste opisali svoje iskustvo. Kako biste opisali svemir svjetlosti, morate se koristiti svemirom zvuka. Pokuavate usporediti boje sa zvukovima, a oblike s melodijama. Kaete: Crvena je boja kao ovaj ton glazbene ljestvice. Ocean je poput ove simfonije. Zamislite kako biste emocionalno reagirali na mnotvo boja i ljepote koje prvi puta vidite. Preplavljeni ste emocijama i niz obraze vam teku suze. Promatrajui tu ljepotu, srce vam se irom otvara i iz vas tee ljubav. Pokuate li opisati svoje emocije, rei ete: U blaenstvu sam. U zanosu. U stanju milosti. Tada sklapate oi i ponovno ste u stvarnosti zvuka. Vie ne moete otvoriti oi ak ni kada biste to eljeli. Kako moete sami sebi objasniti to iskustvo kada nema rijei kojima biste ga objasnili? Kako moete objasniti boju, oblik ili leptira? Kako to iskustvo moete podijeliti s drugim ljudima, ako oni nikada nisu vidjeli svjetlost? Kako moete vjerovati da je stvarnost zvuka jedina stvarnost koja postoji? Sada moete razumjeti zato se Mojsije spustio s pla-nine i priao o obeanoj zemlji. to je drugo i mogao rei? Moemo razumjeti i kako se Isus osjeao kada je etrdeset dana proveo u pustinji, nakon ega je poeo priati o kraljevstvu nebeskom. Moemo razumjeti kako se osjeao Buddha kada se probudio ispod stabla bodhi i poeo priati o nirvani. Kad otvorite duhovne oi, najprije ete rei: Sada sam s bogom i anelima. Nalazim se na nebesima, u raju, gdje je sve prekrasno. U bojem gradu postoje samo ljepota i dobrota. Nema mjesta strahu ili patnji. Sve je predivno. Ljudi vide da ste se promijenili. Uoavaju vau emocionalnu reakciju i znaju da vam se dogodilo neto jako duboko. S moga stajalita, stvarnost koju doivljavam upravo je takva, neprestani zanos. U svojoj sam osobnoj mitologiji doivio stvarnost istine, stvarnost ljubavi. To je stvarnost koja pripada svima nama, ali mi je jednostavno ne vidimo. Ako je ne vidimo, to je zato to su nas oslijepile lai otprije nekoliko tisua godina. Ako uspijete otvoriti ono to nazivam duhovnim oima, sagledat ete ono to jest, bez ikakvih lai i uvjeravam vas da ete biti prepuni emocija. Tvrdnja da je cijela vaa pria samo san, za vas tada vie nee biti teorija. Raj je istina, ali pria koju ovoga trenutka vidite nije istina, nego privid. Ono to je stvarno je uistinu prekrasno i nema rijei kojima bismo ga mogli objasniti, ali nema sumnje da postoji. Postoji cijela stvarnost stvorena odraavanjem emocija, a u toj stvarnosti moete vidjeti da je vaa ljubav ono to je stvarno. Znam da sam tu stvarnost mogao vidjeti prije nego to sam nauio govoriti. Znam da smo svi mi prije nego to se pojavio glas znanja cijelo vrijeme bili svjesni te stvarnosti. Ono to vi uistinu jeste neto je nevjerojatno velianstveno. I nisu samo ljudi velianstveni, nego i svaka ivotinja, svaki cvijet, svaki kamen, jer sve je jedno te isto. Kad otvorite duhovne oi, spoznat ete jednostavnost ivota. Ja sam ivot i vi ste
- 59 -

ivot. U svemiru nema praznog prostora, jer je sve ispunjeno ivotom. No, ivot je sila koju ne moete vidjeti. Vi vidite samo posljedice ivota, proces ivota na djelu. Vidite kako se otvara cvijet, kako lie mijenja boje i pada na tlo. Vidite dijete kako raste. Vidite ljude kako stare. Imate osjeaj da postoji vrijeme, ali je samo reakcija ivota dok prolazi kroz tvar. Ne vidite sebe, ali vidite oitovanja ivota u svojem fizikom tijelu. Moete li pomaknuti ruku, vidite oitovanje ivota. ujete li vlastiti glas, ujete oitovanje ivota. Pogledate vlastito fiziko tijelo: prije ste vidjeli da imate male ruke i sasvim njenu kou, a sada imate velike ruke. Sve te promjene zamjeujete na svojem fizikom tijelu, ali jo uvijek imate osjeaj da ste ista osoba. Najtonije bih vas opisao kad bih rekao da ste ivotna sila koja preobraava sve oko sebe. Ta sila pokree svaki atom vaega fizikog tijela. Ta sila stvara svaku misao. Duh ivota izraava se kroz vae fiziko tijelo, a fiziko tijelo moe rei: Ja sam ivo, jer ta sila preobrazbe ivi u svakoj stanici vaega fizikog tijela. Ta sila posjeduje svjesnost kojom moe opaati cijelu stvarnost i ta sila moe osjetiti sve. Vae fiziko tijelo ovoga trenutka opaa vas. Vae vas tijelo moe osjetiti, a kada vas tijelo osjeti, zapada u zanos. I um vas moe osjetiti, a kad vas um osjeti, doivljavate duboku, snanu ljubav i suosjeanje, tako da potpuno prestajete razmiljati. Svoje fiziko tijelo vidim kao zrcalo u kojem ivot, zahvaljujui svjetlosti, vidi samoga sebe. Svoje fiziko tijelo vidim kao ivotnu evoluciju. ivot evoluira, pokree materiju, stvara. Stvaranje ovjeanstva jo nije okonano. Stvaranje ovjeanstva ovoga se trenutka odvija u vaemu fizikom tijelu. Ta vam sila pomae u evoluciji. Ta vas sila navodi da zamjeujete, analizirate, sanjate i stvarate priu o svemu to opaate. ivot je sila kojom se Bog koristi kako bi u svakome trenutku sve stvarao. Nema razlike izmeu ljudi, pasa, maaka, stabala. Sve pokree ista ivotna sila. S moga stajalita, ja sam ta sila. Svoju umjetnost stvaram zahvaljujui ivotu, tako stvaram cijelo svoje iskustvo i to je neto zadivljujue. Zahvaljujui tome to postojim, imam emocije. Zahvaljujui tome to postojim, stvaram znanje i mogu govoriti. Zahvaljujui tome to postojim, stvaram priu. Sila koja mi omoguuje razmiljanje i prianje vlastite prie ista je ona sila koja vama omoguuje itanje i razumijevanje. Nema nikakve razlike i to se dogaa upravo ovoga trenutka. Vidim kako postajem sve starijim i znam da u jednoga dana napustiti ovo fiziko tijelo. Kad jednom napustim fiziko tijelo, tijelo e se vratiti zemlji, ali ivot nije mogue unititi. ivot je vjean. To mi je bilo sasvim jasno kada sam spoznao istinu da je ivot jedna jedina sila koja u stvaranju svemira djeluje na milijardama razina. Ta sila nikada ne umire. Mi smo ivot, a ivot je besmrtan. Mi smo neunitivi i ja mislim da su to jako dobre vijesti. Kada otvorite duhovne oi, spoznajete san svoga ivota, spoznajete koliko ste vremena izgubili poigravajui se nevanim sitnicama, poigravajui se glupostima i besmislenim problemima. Spoznajete da sami sebi ne doputate uivati u stvarnosti ljubavi i u stvarnosti radosti. Kada vam je pozornost usmjerena na ono to vjerujete, ne moete zamijetiti onu drugu stvarnost. Ako vam je pozornost privukao glas znanja, vi vidite samo svoje znanje. Vidite samo ono to elite vidjeti, a ne ono to uistinu postoji. ujete samo ono to elite uti, a ne ono to uistinu izraava svoju ljubav prema vama. Za vas postoji samo ono to vjerujete, samo ono to znate, samo ono to mislite da jeste, to znai da za vas postoji samo vaa pria. Vjerujete da ste vi ta pria. No, jeste li uistinu? Niste ni fiziko tijelo ni pria. Pria je vaa tvorevina, a uz to, vjerovali vi to ili ne, i vae je fiziko tijelo takoer vaa tvorevina, jer vi ste uistinu ivotna sila.

- 60 -

Svi smo mi samo jedno jedino ivo bie i dolazimo s istoga mjesta. Meu nama nema razlike, mi smo isti. Pogledajte svoju ruku. Vidite da ima pet prstiju. Usredotoite li se na samo jedan prst, mogli biste povjerovati da se prsti meusobno razlikuju, ali ruka je samo jedna. Isto je i sa ovjeanstvom. Postoji samo jedno jedino ivo bie, a to je bie sila koja sve nas pokree onako kako ruka pokree prste. No, svi prsti pripadaju istoj ruci. Ljudska bia imaju jedan jedini, zajedniki duh. Imamo jednu jedinu, zajedniku duu. Izmeu mene i tebe nema razlike - barem ne u mojim oima. Znam da sam ja ti, i uope ne sumnjam u to jer tako opaam svijet. U pozadini vae prie krije se vae stvarno ja koje je prepuno ljubavi. Prepuno je dobrote, jer vi jeste dobrota. Ne morate pokuavati biti dobri; samo trebate prestati pretvarati se da ste ono to niste. Vi ste jedno s Bogom i sve vam je potpuno nenaporno. Bog je ovdje i vi moete osjetiti Njegovu prisutnost. Dakako, ne osjeate li Boju prisutnost, trebate se odvojiti od svoje prie, jer jedino to se moe isprijeiti izmeu vas i Boga jest vaa pria. Jednom kad pronaete sebe, kad spoznate to uistinu jeste, to neete moi objasniti, jer ne postoje rijei kojima biste to mogli uiniti. Koristite li se znanjem, nikada ne znate to jeste, ali znate da jeste, jer postojite. Vi ste ivi i ne morate opravdavati svoje postojanje. U vlastitoj biste prii vi mogli biti najvea tajna.

Ideje o kojima valja razmisliti

Upravo ovdje i sada postoji jo jedna stvarnost, koja je jo obuhvatnija od stvarnosti svjetlosti i zvuka koju uobiajeno zamjeujemo. U toj stvarnosti moemo opaati odraz emocija iz svake stvari. U toj stvarnosti jedino stvarna jest naa ljubav. Stvarnost istine, stvarnost ljubavi jest ona stvarnost koja nam pripada. Prije nego to smo prihvatili glas znanja svi smo u svakom trenutku opaali tu stvarnost. Ako je sada ne vidimo, to je zato to su nas oslijepile lai stare tisuama godina. Energija ljubavi slina je svjetlosti koja dolazi od Sunca. Poput suneve svjetlosti, i emocija ljubavi uvijek izgleda razliito, ovisno o tome od ega se ljubav odraava. Otvorite li duhovne oi, zamjeujete ono to postoji, bez ikakvih lai. Tvrdnja da je vaa pria samo san, za vas vie nije samo teorija. Raj postaje istinom, ali pria koju ovoga trenutka opaate nije istina, nego privid. ivot je sila koju ne moete vidjeti. Vidite samo uinak ivota, proces ivota u djelovanju. Ne vidite sebe, ali na svojem fizikom tijelu zapaate oitovanja ivota. Imate osjeaj da postoji vrijeme, ali to je samo reakcija ivota koji se kroz vas odvija. Ono to vi uistinu jeste neto je nevjerojatno velianstveno. Vi ste ivot, i to ne samo vi, ivot je i svaka ivotinja, svaki cvijet, svaki kamen, zato to je sve prepuno ivota. Svi smo mi samo jedno jedino ivo bie i potjeemo s istoga mjesta.

- 61 -

12. Drvo ivota

Pria je napravila puni krug
Vjerujem da je svako ljudsko bie aneo koji nosi poruku koju treba predati. Ja sam aneo. Ovoga vam trenutka predajem poruku. I vi ste aneo - moda to ne znate, ali ipak ste aneo. Ljudska bia uvijek iznose svoja miljenja i predaju poruke. Zar to nije istina? Jedva ekamo da nam djeca odrastu kako bismo ih mogli poduiti onome to znamo. U njihove male glave elimo usaditi sjeme: to je ispravno, a to pogreno; to je dobro, a to loe. Kakvu poruku prenosimo vlastitoj djeci? Radi onako kako ti kaem, ali ne onako kako ja radim? Govori istinu, iako ja esto laem? Postoje dvije vrste anela: aneli koji prenose istinu i aneli koji prenose lai. Postavlja se pitanje: koja smo mi vrsta anela? Kakvu mi poruku prenosimo? Dok su ljudska bia ivjela u raju, prije nego to smo stekli znanje, bijasmo aneli koji su prenosili poruku istine. Kad smo pojeli plod Stabla spoznaje, a pali se aneo ponovno stvorio u naem umu, mi smo postali pali aneli. Mi smo pali aneli zato to prenosimo lanu poruku, iako ni sami ne znamo da laemo. Glas paloga anela tako je glasan da ne moemo uti drugi, tih glas, kojeg nazivam glasom duha, glasom osob-nosti, glasom ljubavi. Taj je tihi glas uvijek prisutan. Prije nego to smo nauili govoriti, dok smo imali godinu-dvije, mi smo sluali taj glas. Dok sam bio dijete, esto sam gledao crtani film Walta Disneya o Paku patku. S jedne strane Pakove glave nalazio se aneo, s druge vrag, a obojica su mu se obraala. To je sasvim stvarno. Pripovjeda je onaj mali vrag. Jedan vam glas govori zato niste dovoljno dobri, zato ne zasluujete ljubav, zato nikome ne moete vjerovati, zato nikada neete biti uveni, prekrasni ili savreni. Taj glas lae, a ima samo jednu jedinu mo: onu koju mu vi sami dajete. Glas znanja jako je glasan. Nije tih. Glas vaega duha je tih, jer vam se ne mora obraati. Vae tijelo ne mora uti kako bi moglo biti savreno s vaega stajalita, jer ono ve jest savreno. Kad se rodite, ne znate tko ste, barem ne na razini rijei. No, vae tijelo zna to je ono i to ne mora objanjavati rijeima, upravo kao to jetra ne mora ii na medicinski fakultet da bi mogla funkcionirati u skladu s tijelom. Zna to treba raditi. Ima i drugih stvari koje jednostavno znate. Ako ste ena, ne morate uiti kako biti ena. Ne morate uiti kako razvijati zametak ili kako roditi dijete. Vi ste po prirodi ono to jeste. Ne morate uiti da biste mogli biti ono to jeste. To je tiho znanje. Jednostavno znate. To tiho znanje moete osjetiti kad sklopite oi. To tiho znanje moete osjetiti svaki put kad udahnete. Vi ste aneo, a va je ivot poruka. No, kakav biste aneo eljeli biti? Ne moete sluiti dvojici gospodara. Ne moete istodobno prenositi lai i istinu. Nije li vam to logino? U mome je ivotu znanje bilo najvei tiranin. Nekada sam bio rob znanja, ali znanje nada mnom vie nema moi. Izgubilo je svoju mo nada mnom zato to mu vie ne vjerujem. Vie ne prihvaam onaj glas u svojoj glavi koji mi govori zato me nitko ne voli, zato nisam vrijedan, zato nisam savren. Sada je znanje samo instrument komunikacije kojeg nosim u depu. Ono to znam je prekrasno jer, zahvaljujui znanju, mogu razgovarati s vama i vi me moete razumjeti. Upravo to radim i ovoga trenutka - komuniciram putem znanja.
- 62 -

Sve to vam govorim izraz je moje umjetnosti. Onako kako se Picasso slui bojama da bi naslikao portret, tako se ja sluim znanjem da bih napravio portret onoga to vidim i osjeam. Prije tri ili etiri tisue godina ljudska su bia otkrila da je znanje ukaljano laima. Kad bismo iz svoga znanja odbacili sve lai, vratili bismo se u raj koji smo izgubili. Vratili bismo se istini, vratili bismo se ljubavi i ponovno se sjedinili s Bogom. Sada vidimo da pria o Adamu i Evi nije tek bajka, nego simbol kojeg je stvorio neki uitelj kada je otkrio isto ono to su otkrili i Tolteci. Tvorac te prie oito je bio svjestan istine, a simbolizam je prekrasan. Pali aneo koji je neko ivio u prvom Stablu spoznaje ponovno se stvara u svakom ljudskom biu pa ak i sada kontrolira ljudske ivote. Mi smo opsjednuti, ali nemamo se ega bojati. Taj je veliki demon la, a njegove nas lai jo nisu unitile. Trudio se iz sve snage, ali nije uspio, jer smo mi moniji od paloga anela. Mi smo samo jedno ivo bie, koje u ovome svijetu ivi tisuama godina. Adam i Eva nisu umrli. Ovdje su, jer smo i mi ovdje. Vi ste Adam i vi ste Eva. Svim se silama pokuavamo vratiti onamo odakle smo stigli - u raj, mjesto ljubavi i istine. Svjesni ste da raj postoji, jer vam je pohranjen u pamenju. Kad ste se rodili bili ste u raju, a tijekom prve i druge godine ivota i fiziki ste bili ondje. Proroanstva mnogih razliitih svjetskih filozofija govore da emo se vratiti u to mjesto ljubavi. Neki ga nazivaju kraljevstvom nebeskim, neki nirvanom ili obeanom zemljom. Tolteci ga nazivaju snom druge pozornosti. Svaka filozofija raju daje svoje ime, ali znaenje je isto: rije je o mjestu radosti i ljubavi. To je mjesto zajednitva, zajednitva srdaca svih ljudi. To je ponovno sjedinjenje sa ivotom jer smo mi oitovanje jednog jedinog ivog bia koje postoji. Tolteci vjeruju da e jednoga dana snom ovjeanstva vladati zdrav razum. Kada se to dogodi, otkrit emo da je svaki ovjek i svaka stvar savrena. Da bismo ostvarili snove proroka koji su znali to e se dogoditi, potrebno nam je vrijeme. O drutvu ljubavi i sree govorili su zato to su i sami na taj nain ivjeli, a bili su svjesni da smo svi mi jedno te isto. Ako jedna osoba moe dosei takvo mjesto, onda mogu i sve ostale. Ima i proroka koji govore o razaranju i strahu, ali vjerujem da se mi, ljudi, razvijamo u pravome smjeru. Jedini je problem u tome to nas ima nekoliko milijardi, a da bi se promijenilo cijelo drutvo, potreban je velik napor. No, to nije nemogue postii. Sve se moe mijenjati i sve e se promijeniti. Samo je potrebno vrijeme. U prethodnom smo stoljeu bili svjedoci naglih promjena drutva i tehnologije. Psihologija je malo zaostala, ali nadoknadit e ona to. Svijet drutva kakvo je danas potpuno je razliit od drutva u kojem smo ivjeli prije etrdeset-pedeset godina. Danas ima manje lai nego to ih je bilo prije osamsto godina. Promatrajui evoluciju ovjeka, ispunjen sam vjerom da emo vratiti izgubljeni raj. Samo zamislite kako bi bilo da se jednoga jutra probudite i naete u srednjovjekovnoj Europi. Oko vas bi ljudi patili zato to njihovim ivotom upravlja praznovjerje. ivjeli bi u neprestanom strahu zbog lai u koje vjeruju. Mislite li da biste tada mogli ivjeti ovako kako ivite danas? Mislim da ne bi. Zamislite da ste ena koja bi svima eljela razotkriti uvjerenja to sada upravljaju njezinim ivotom. Svjesni ste da se ne uklapate u zajedniki san. Za vas je njihov san prava nona mora. enama biste eljeli rei da ne moraju vie patiti, da ne moraju doputati da ih se zlostavlja. elite im rei da su i one ljudska bia, da imaju duu, da imaju pravo biti sretne, da imaju pravo izraavati se. to mislite, na koji bi vas nain tadanji ljudi prosuivali kada biste im iznijeli te ideje? Sigurno bi rekli da je u vama zlo, da ste opsjednuti, da kroz vaa usta progovara vrag. to mislite, koliko biste dugo preivjeli? Ne
- 63 -

osobito dugo, jer bi vas spalili na lomai. Mislite li da je dananje drutvo pakao, tadanje je to svakako bilo. Nama je oito da su se drutvena, moralna i religiozna pravila toga vremena temeljila na laima, ali njima to uope nije bilo jasno. Moda ni vama nisu sasvim oite lai koje vjerujete o sebi, ali moete vidjeti posljedicu onoga u to vjerujete. to su posljedice? Nain na koji ivite svoj ivot. Ako vjerujete u istinu, posljedica su srea, ljubav, dobrota. Osjeate se dobro zbog sebe i osjeate se dobro zbog svega drugoga. Niste li sretni, to je zato to ivite u lai. U lai se krije podrijetlo svih ljudskih sukoba. Sva naa patnja proizlazi iz vjere u lai. ime bismo mogli zaustaviti nepravdu, ratove, razaranje majke Zemlje? Time da prestanemo vjerovati u lai. Zvui vrlo jednostavno, ali moete si samo zamisliti koliko bi bilo teko promijeniti sustav uvjerenja cijele jedne drave ili cjelokupnog ovjeanstva. Ljudska bia ne ele da se netko suprotstavlja njihovim laima, jer ne mogu kontrolirati vlastiti um. Tko kontrolira um ovjeka? Lai. Lai imaju potpun nadzor nad ovjeanstvom. To moete nauiti u svakoj koli misterija kad dosegnete odreenu razinu. To je vrlo jednostavno, ali je u misterijskim kolama jedno od najuzvienijih otkrivenja. Stvarni neprijatelj je la, a u veini tradicija to je bila vrhunska tajna, jer su ljudi vjerovali da onaj tko to zna ima mo nad drugim ljudima pa bi je mogao i zloupotrijebiti. To je bio izgovor. Vjerujem da su se oni koji su bili svjesni istine vjerojatno plaili podijeliti je s drugima. Zato? Zato to bi se ljudi koji vjeruju u lai uplaili istine i ive ih spalili. Zapravo, u mnogim se dijelovima svijeta to i dogaalo. Kako emo, dakle, vratiti raj kojeg smo izgubili? Rjeenje je jednostavno. Istina e nas osloboditi. To je klju povratka u raj. Kada ponovno otkrijete istinu, svoju istinu, dogaaju se udesa. Otvaraju vam se duhovne oi i vraate se u raj. Raj je najljepa pria stvorena s ljubavlju. Pogodite tko stvara raj? Mi sami stvaramo vlastiti raj. Raj je pria. San koji mi, kao ivot, moemo stvoriti. No, da bi ivot stvorio raj, glavni lik prie mora se predati ivotu i dopustiti mu da se oituje, bez ijedne jedine lai. Raj je upravo ovdje i dostupan je svima. Raj je upravo ovdje, ali da bismo ga vidjeli, moramo moi vidjeti. To je upravo ono to su nam Isus, Buddha, Mojsije i Krina obeali prije mnogo, mnogo vremena, kao i svi ostali veliki uitelji svijeta koji su u vlastitom umu stvorili raj. Svi nam oni govore da sve ovisi o nama. Ako su oni mogli, i vi moete, a ako moete vi, mogu i svi ostali. Istina e nas osloboditi, ali lai nas zadravaju u ovoj stvarnosti. Ne znam prije koliko su vremena ljudi to prvi put shvatili, ali ta je tvrdnja tako jednostavna da je nitko ne eli razumjeti. Ljudi ele neto mnogo kompliciranije od toga, jer pripovjeda funkcionira tako. Ne vjerujemo li u lai, ve se nalazimo u procesu iscjeljivanja. Toga je bila svjesna kola kranskih misterija, toga su bili svjesni Egipani, toga su bili svjesni Tolteci, no to je teko pretoiti u rijei. Zato su stvarali legende, poput prie o Adamu i Evi. To me podsjetilo na drugu polovicu prie o Adamu i Evi. U raju je raslo jo jedno stablo, Stablo ivota ili Stablo istine. Legenda kae da e svatko tko pojede plod Stabla ivota, a plod mu je istina, zauvijek ivjeti u raju, jer ivot je vjena istina. Plod Stabla ivota jest poruka koja dolazi izravno od ivota ili Boga. ivot je jedinstvena istina, sila koja stvara bez prestanka. Kada u samima sebi otkrijete tu silu, kada joj poklonite svoju vjeru, tada ete biti uistinu ivi. Sada moemo razumjeti to je Isus mislio rekavi: Ja sam ivot i samo kroz mene moete dosegnuti raj. Nije govorio o osobi imenom Isus. Govorio je o Stablu ivota. Pokuavao nam je rei: Ja sam Stablo ivota. Tko god jede moje plodove ivjet e sa mnom u kraljevstvu nebeskom. Kraljevsko je nebesko kraljevstvo u kojem je svaki ovjek kralj.
- 64 -

Nije li to ono isto to i mi ovdje govorimo? Vi ste kralj vlastite stvarnosti. Odgovorni ste za vlastiti san o ivotu. Isus je takoer rekao: Kraljevstvo je nebesko kao vjenanje na kojem ste vi nevjesta, a istina ili Bog je mladoenja pa nakon vjenanja ivite u vjenom medenom mjesecu. Nije li to prekrasno? Istinu nije mogue pretoiti u rijei pa se Isus posluio pojmovima koje bi svi mogli razumjeti. Stvarnost o kojoj smo govorili usporedio je s medenim mjesecom. Jednom kada se vjenate s istinom, ivite u vjenom medenom mjesecu. Dok ste na medenom mjesecu, uvijek je rije samo o ljubavi. Kad ste zaljubljeni, svijet promatrate oima ljubavi. Kad cijelo vrijeme vodite ljubav, sve je predivno i prekrasno, a raj vam je nadohvat ruke. Sada moemo razumjeti to je Isus mislio govorei o opratanju, ljubavi, raju. Rekao je: Pustite djeicu k meni, jer samo oni koji su kao mala djeca mogu ui u kraljevstvo nebesko. Dok ste dijete, prije nego to steknete znanje, to znai prije nego progutate la, ivite u raju. Padate zato to ste bezazleni. A jednom kad ponovno pronaete svoj raj, ponovno postajete slini djeci, no postoji i velika razlika. Sada vie niste nevini, sada ste mudri. Zbog toga ste nedodirljivi i ne moete ponovno pasti. Takoer moemo rei da mudrima postajete kada konano pojedete plod Stabla ivota. Taj je in simbol prosvjetljenja. Prosvjetljenje je trenutak u kojem postajete svjetlost, no nema rijei kojima bismo mogli opisati to iskustvo. Zbog toga se moramo koristiti mitologijom ili vlastitom matom kako bismo shvatili to to znai. Da bismo uistinu spoznali to znai prosvjetljenje, trebamo ga sami iskusiti, trebamo proi kroz taj doivljaj. Istina je ono to vi uistinu jeste, ona je vaa osobnost. Do toga vas nitko drugi ne moe odvesti. Samo vi sami. Vi moete promijeniti vlastitu priu, ali promjena kree od vas, od glavnoga lika prie. Moete se preobraziti od glasnika lai, straha i razaranja u glasnika istine, ljubavi i stvaranja. Kada se vratite istini, mnogo ete se bolje izraavati i u drutvu. Komunikacija e vam se poboljati. Vaa je tvorevina snanija i monija. Na svim e vam se razinama ivot kakav ste poznavali promijeniti nabolje. Ne morate promijeniti svijet, ali morate promijeniti sebe. To morate napraviti na vlastiti nain, jer samo vi imate mogunost spoznati sebe. Oito je da ne moete promijeniti svijet, barem ne jo, jer svijet nije spreman za istinu. Moete promijeniti samo sebe, no i to je golem korak. Vraajui se istini, vi taj korak poduzimate i za sve druge ljude. Dveri raja su otvorene i raj vas oekuje. No, ne zakoraite li u raj, to je zato to ne vjerujete da ste ga zasluili. Vjerujete da niste vrijedni ivjeti na mjestu istine, radosti i ljubavi. To je la, ali ako u nju vjerujete, ta la upravlja vaom priom i ne moete proi kroz vrata raja. Istina se ne krije u prii. Istina prebiva u moi koja stvara priu. Ta mo je ivot. Ta mo je Bog. To sam odavno otkrio, a nadam se da ete i vi razumjeti to govorim. Da biste uistinu shvatili, nije dovoljno da misaoni um kae: Da, to je istina, to je logino. Ne, vi to morate razumjeti srcem. Uistinu elim da to uzmete srcu, jer vam ta istina moe promijeniti cijeli ivot. Nemojte mi vjerovati glavom, nego srcem osjetite ono to vam govorim. Usredotoite pozornost na ono to osjeate i otkrit ete da vam se obraa vlastita osobnost. Ono to je istina, istina je, a jako moan dio vae osobnosti moe prepoznati tu istinu. Vjerujte vlastitu srcu. Kad vam pripovjeda naposljetku pone pripovijedati samo istinu, ivot e vam postati remekdjelo umjetnosti. Kad se glas znanja preobrazi u glas osobnosti, vraate se istini, vraate se raju, vraate se ljubavi i ciklus je zavren. Kad se to dogodi, vie ne vjerujete vlastitom pripovjedau, a ni pripovjedau drugih ljudi. Ovo je moja pria. Ne morate vjerovati ni njoj. Na vama je da odluite hoete li vjerovati ili neete, no ovako ja vidim svijet.

- 65 -

Onoga trenutka kad sam spoznao beskonanost, spoznao sam da u svemiru postoji samo jedno jedino ivo bie. To jedno jedino ivo bie je Bog, a budui da smo svi mi i sve to postoji oitovanja toga jednog jedinog ivog bia, svi emo se vratiti svome izvoru. Vie ne postoji nita ega bismo se trebali plaiti. Ne moramo se plaiti smrti. Postoji samo jedna jedina sila, a kada umremo, svi se vraamo na isto mjesto. ak i ako to ne elimo, ak i ako se odupiremo, vratit emo se na to mjesto, jer drugoga i nema. Za sve ljude to je iznimno vana vijest. Nema potrebe plaiti se da emo nakon smrti biti prokleti. U trenutku smrti ja se vraam Bogu, vi se vraate Bogu, svi se vraamo Bogu i to je sve. Nije rije o tome da za Boga moramo biti dovoljno dobri. Bogu nije stalo do toga jesmo li dovoljno dobri. Bog nas jednostavno voli. Na je ivot pria. Na je ivot san. Kraljevstvo nebesko je u naem umu i samo o nama ovisi hoemo li odabrati vratiti se svome izvornom ja, kako bismo ivot ivjeli u ljubavi i istini. Nema razloga da naim ivotom upravljaju strah i lai. Povratimo li nadzor nad vlastitom priom, moi emo slobodno stvarati svoj ivot kao umjetnici duha onoliko lijepim koliko to elimo. Jednom kad spoznamo da se sve vraa Bogu, to je istina, tada je vjera u la prava glupost. Lai u naoj prii nisu vane. Vano je uivati u ovoj stvarnosti i ivjeti sretno dok smo ivi. Postavlja se pitanje: to namjeravate uiniti sa svojom priom? Ja sam odabrao pisati priu u istini i ljubavi. A vi?

Ideje o kojima valja razmisliti

Glas paloga anela tako je glasan da ne moemo uti glas vlastita duha, osobnosti i ljubavi. Taj je tihi glas uvijek prisutan. Taj smo glas oslukivali prije no to smo nauili govoriti, dok smo imali samo godinu-dvije. Kad ste se rodili niste znali tko ste, ali vae je tijelo znalo to je i znalo je to treba raditi. To je tiho znanje. Tiho znanje moete osjetiti kad god udahnete. Vi ste aneo, a va ivot je poruka. Moete biti glasnik lai, straha i razaranja ili glasnik istine, ljubavi i stvaranja. No, ne moete istodobno prenositi i istinitu i lanu poruku. Raj je pria koju stvaramo kada se predamo ivotu i dopustimo mu da se oituje bez ijedne lai. Raj je upravo ovdje, svakome nadohvat ruke, no moramo imati oi da bismo ga mogli opaziti. Plod Drveta ivota jest ivot. I istina. ivot je jedina istina, sila koja neprestano stvara. Kada u sebi otkrijete tu silu, kad joj povjerujete, tada uistinu postajete ivi. Istina se ne krije u prii. Istina prebiva u moi koja stvara priu. Istina je ono to vi uistinu jeste, vaa osobnost, ali do toga vas nitko drugi ne moe odvesti. Samo se vi sami moete odvesti onamo. Kad glas znanja postane glas osobnosti, tada se vraate istini, vraate se ljubavi i raju, kako biste ponovno ivjeli u srei.

- 66 -

Molitve
Molim vas da na trenutak sklopite oi, otvorite srce i osjetite ljubav koja vas okruuje. Pozivam vas da mi se pridruite u posebnoj molitvi za doivljaj iskustva zajednitva sa zajednikim Stvoriteljem. Usredotoite pozornost na plua, kao da samo ona postoje. Duboko udahnite i osjetite zrak koji vam ispunjava plua. Zamijetite povezanost ljubavi izmeu zraka i plua. Dok vam se plua ire kako bi ispunila najveu potrebu ljudskoga tijela, disanje, osjeajte uitak. Ponovno duboko udahnite, zatim izdahnite i ponovno osjetite uitak. Da bismo stalno uivali u ivotu, dovoljno je ve i samo disanje. Osjeajte zadovoljstvo zbog toga to ste ivi, zadovoljstvo osjeaja ljubavi...

Molitva za stvoritelja
Danas mi, Stvoritelju, pomozi da priu svoga ivota stvaram jednako prekrasnom kao to si ti stvorio sveukupni svemir. Od danas mi pomozi da ponovno osjetim vjeru u istinu, u tihi glas vlastite osobnosti. Molim te, Boe, da kroz mene, u svakoj rijei koju izgovorim, u svakom djelu koje uinim, izraava svoju ljubav. Pomozi mi da svako djelo u mome ivotu bude ritual ljubavi i radosti. Dopusti mi da se za stvaranje najljepe prie o Tvome stvaranju sluim ljubavlju kao materijalom. Danas je, Boe, moje srce ispunjeno zahvalnou na daru ivota. Hvala Ti za svijest o tome da Ti stvara samo savrenstvo. Zbog toga to si me Ti stvorio vjerujem u vlastito savrenstvo. Boe, pomozi mi da se bezuvjetno volim, kako bih svoju ljubav mogao dijeliti i s drugim ljudskim biima, sa svim oblicima ivota na ovoj prekrasnoj planeti. Pomozi mi u stvaranju moga vlastita sna o raju, na vjenu sreu ovjeanstva. Amen.

- 67 -

Molitva za anela
Danas mi, Stvoritelju, pomozi da se prisjetim svoje prave prirode, koja je ljubav i radost. Pomozi mi da postanem onaj tko uistinu jesam te da izrazim ono to uistinu jesam. Poevi od danas, pomozi mi da svako ljudsko bie prepoznam kao Tvoga poslanika koji mi donosi poruku. Pomozi mi da Tebe vidim u dui svakog ljudskog bia, iza maski, iza slika, iza onoga to se pretvaramo da jesmo. Danas mi pomozi da onome dijelu mene koji uvijek prosuuje predam poruku svoje osobnosti. Pomozi mi, Boe, da se oslobodim svih svojih prosudbi, da se oslobodim svih lanih poruka to sam ih predavao samome sebi i svima oko sebe. Danas mi pomozi da ponovno postanem svjestan kako, kao aneo, sam stvaram svoj svijet i dopusti mi da uz pomo svoje svjesnosti isporuim Tvoju poruku ivota, Tvoju poruku radosti, Tvoju poruku ljubavi. Dopusti mi da izrazim ljepotu svoga duha, ljepotu svoga srca, u najuzvienijoj umjetnosti ovjeka: snu vlastita ivota. Amen.

O autoru
Don Miguel Ruiz majstor je tradicije tolteke misterijske kole. Vie od dvadeset godina radi na prenoenju mudrosti drevnih Tolteka maloj skupini uenika i pripravnika, vodei ih njihovoj osobnoj slobodi. Cijelo to vrijeme kroz predavanja, radionice i putovanja do svetih mjesta irom svijeta kombinira jedinstven spoj drevne mudrosti i svjesnosti svojstvene dananjem dobu. Za informacije o programima koje vodi don Miguel Ruiz i njegovi uenici, molimo vas da posjetite njegovu web stranicu: www.miguelruiz.com Janet Mills je urednica i izdavaica tvrtke Amber-Allen Publishing. Autorica je knjige Mo ene (The Power of Woman) i Zauvijek se oslobodite dranja dijete (Free of Dieting Forever), a urednica je knjige Sedam duhovnih zakona uspjeha (The Seven Spiritual Laws of Success) koju je napisao Deepak Chopra koja je s vie od dva milijuna tiskanih primjeraka postala meunarodni bestseler. Njezina je ivotna misija objavljivanje knjiga trajne ljepote, integriteta i mudrosti te nadahnjivati druge ljude na ispunjavanje najdragocjenijih snova.

- 68 -

Ostale knjige Miguela Ruiza

etiri sporazuma Knjiga se temelji na drevnoj toltekoj mudrosti i opisuje djelotvoran nain ponaanja koji vrlo brzo moe promijeniti ovjekov ivot i unijeti u njega novo iskustvo slobode, istinske sree i ljubavi. Majstorstvo u ljubavi Ruiz nam pokazuje kako iscijeliti emocionalne povrede, ponovno osjetiti radost i slobodu koji nam pripadaju po roenju i obnoviti duh zaigranosti koji je najvaniji za ljubavne odnose.

Ako vas zanima besplatan katalog naslova objavljenih u izdavakoj kui Amber-Allen, nazovite ili piite: Amber-Allen Publishing Post Office Box 6657 San Rafael, Califonia 94903-0657 (800) 624-8855 Posjetite nas i na web stranicama: www.amberallen.com

- 69 -