You are on page 1of 19

UNIVERZITET APEIRON U _________ FAKULTET ____________ ______________

________

AKTIVNI BANKARSKI POSLOVI


SEMINARSKI RAD

_________maj , 2011 godine.

UNIVERZITET APEIRON U _________ FAKULTET ____________ ______________

AKTIVNI BANKARSKI POSLOVI


SEMINARSKI RAD

PREDMET: PROFESOR: ASISTENT: STUDENT: BROJ INDEKSA: SMJER: ______

___________maj 2011 godine

Sadraj: 1. Uvod 2. Pojam aktivnih bankarskih poslova 3. Vrste aktivnih bankarskih poslova 4. Kreditni poslovi 4.1. Vrste kredita u poslovnoj praksi 4.1.1. Kredit na tekui raun 4.1.2. Konzorcijalni krediti 4.1.3. Hipotekarni krediti 4.1.4. Ugovor o kreditu na osnovu zaloge hartije od vrijednosti 4.1.5. Stand by krediti 4.1.6. Lombardni poslovi 4.1.7. Relombardni poslovi 4.1.8. Eskontni krediti 4.1.9. Reeskontni poslovi 4.1.10. Rambursni kredit 4.1.11. Akceptni kredit 4.1.12. Avalni kredit 4.1.13. Vinkulacioni kredit 5. Zakljuak 6. Literatura 1 2 3 4 4 5 6 7 8 8 9 10 10 12 12 12 13 13 15 16

1. UVOD
Banke su finansijske institucije koje se bave aktivnostima finansijskog posredovanja na planu prikupljanja depozita i davanja zajmova. Bitna karakteristika banke je transformacija sredstava, pri emu banka transformie kratkoroniju depozitnu pasivu u dugoroniju aktivu. Jo jedna bitna karakteristika bankarskog poslovanja je evaluacija trailaca zajmova. To znai da se banka pojavljuje kao procjenjiva kreditnog rizika u ime deponenta ija sredstva banka plasira. Trea je depozitni potencijal banke koji se formira na osnovu depozita velikog broja deponenata, a raspoloivi potencijal plasira u vidu zajmova raznim korisnicima. etvrta za banku se moe rei da je kolekcija aktive i pasive u koju ulaze razni finansijski instrumenti koji sadre: kamatnu stopu, rok dospijea, pokrie... Dualizam u koncepciji komercijalne banke sastoji se u tome da one s jedne strane predstavljaju monetarnu instituciju, a sa druge strane nemonetarnu finansijsku instituciju. Kao monetarne institucije, komercijalne banke su organizacioni nosioci transakcionih depozita na kojima preduzea i graani dre transakcioni depozitni novac. Drugi dio poslovanja komercijalnih banaka ine nemonetarni depoziti, tedni i oroeni, kao i zajmovi. U razvijenim trinim ekonomijama je izvreno potiskivanje banaka. Transakcioni depozitni rauni kod banaka koji su nekamatni, djelimino su potisnuti stvaranjem novog tipa transakcionih rauna kod nebankarskih institucija, kao to su zajedniki fondovi novanog trita koji su prvi put lansirani od strane berzanskih firmi, poetkom 70-tih godina XX vijeka u SAD. To su vrste transakcionih depozita koji predstavljaju akcije vlasnikih sredstava. Kupci tih akcija dobijaju protivvrijednost u vidu depozita na posebnim raunima kod ovih institucija. U razvijenim zemljama stvaraju se finansijski konglomerati iji vlasnici mogu da budu komercijalne banke, osiguravajue kompanije, berzanske firme, trgovinske kompanije sa razvijenom mreom klijenata. Finansijski supermarketi koje su formirale takve institucije, kao na primjer American Expres, Sears (sistem robnih kua) obezbjeuju da individualni klijenti mogu na jednom mjestu da obave itav niz finansijskih aktivnosti: da otvore transakcione raune, da dre tedne i oroene depozite. Banke u tranformacionim procesima ne ostaju u tradicionalnim okvirima depozitno-kreditnih aktivnosti, ve ulaze u neke nove aktivnosti, kao to je poslovanje sa vrednosnim papirima, pa i poslovanje u oblasti osiguranja. Uspjenost bankarskog poslovanja zasniva se na interakciji tri kljune komponente: preduzetnitva tehnologije organizacije. Finansijske institucije su posrednici u transferu sredstava izmedu preduzea i domainstava.1

Skripta, Bankarstvo, preuzeto sa interneta, april 2011 godine

2. POJAM AKTIVNIH BANKARSKIH POSLOVA


Aktivni bankarski poslovi ili kreditni poslovi su svi oni bankarski poslovi u kojima se banka pojavljuje kao kreditor, tj. gdje banka pozajmljuje novac daje kredit ili preuzima neku pravnu obavezu za svoga klijenta odnosno banka istupa kao povjerilac, kratko jednostavno reeno ovi poslovi se nazivaju poslovi plasmana. Kredit je novani dunikovjerovniki odnos u kojem vjerovnik kredita (obino banka) ustupa pravo koritenja odreenog iznosa novanih sredstava duniku (debitoru) na ugovoreno vrijeme i uz ugovorene uvjete povrata2. U svojoj sutini radi se o ulaganju sopstvenih i tuih sredstava u odgovarajue plasmane koji su ujedno najvaniji izvori prihoda svake banke kao privrednog subjekta. Dok pasivni poslovi ine materijalnu osnovu na kojoj se zasniva bankarsko poslovanje, odreuje koliina poslovnih sredstava, vrsta kredita i plasmana, aktivni poslovi odreuju djelokrug banke kao privrednog subjekta i njeno mjesto u privredi i kreditnom sistemu. Banka bez aktivnih poslova ne bi se uopte mogla nazvati tim imenom. Stoga mnoga zakonodavstva, pa i nae, zatiuje naziv banka da bi se sprijeila zloupotreba ovog pojma i naziv rezervisao samo za ona preduzea kod kojih je zaista rije o primanju novanih sredstava i na osnovu njih odobravanju kredita, odnosno njihovom plasmanu. S obzirom na funkcije i ulogu kredita gdje kreditni odnosi proimaju cjelokupnu materijalnu sferu drutvenog ivota, razumljivo je to je pri regulisanju bankarskih poslova najvie panje posveeno kreditnim poslovima, i to ne samo Zakonom o bankama i kreditnim poslovima, ve i nizom drugih propisa medu kojima posebno mjesto ima Zakon o obligacionim odnosima. U skladu sa principom stabilnosti koji vai za sve privredne subjekte, pa i za banke, banke u okviru odgovarajuih propisa, rukovodei se naelima bankarskog poslovanja, posebno naelima efikasnog ulaganja, samostalno odreuje namjene za koje daju kredite, visinu kredita, cijenu kredita (kamatnu stopu), rok vraanja i korisnike kredita, ako pozitivnim zakonskim propisima nije odreeno drugaije. Kreditni odnosi zasnivaju se na bazi obostranog povjerenja (credo vjerovati) davaoca i primaoca kredita. Sa stanovita objektivne teorije i pozitivne prakse kao i potovanja naela bankarskog poslovanja i ronosti izvora sredstava iz kojih banke odobravaju kredit, bankarsko kreditiranje se dijeli na dvije osnovne grupe kreditiranja: kratkorono kreditiranje i dugorono kreditiranje.
2

http://hr.wikipedia.org/wiki/Kredit

Ova podjela u svojoj sutini utemeljena je na kvalitetu prikupljenih sredstava. Naime, iz prikupljenih depozita po vienju i kratkoronih bankarskih kredita banke mogu odobravati kratkorone kredite i time kreiraju novu kupovnu snagu poveavaju postojeu novanu masu. Dok dugorone kredite mogu odobravati iz sredstava stvorene novane akumulacije (tednje) ime se vri samo preraspodjela koja ne utie na visinu postojee novane mase. Ako bi poslove plasmana sredstava sveli samo na odobravanja kredita uinili bi neoprostivu greku, koja se sastoji u tome da bi suzili ovaj iroki pojam samo na jednu aktivnost. Naime, pojam plasmana sredstava u sebi sadri ne samo plasmane sredstava u raznim oblicima kredita, ve i u aktivnostima banaka koje se odnose na razne druge poslove plasmana sredstava (garancije, avali, hartije od vrijednosti i dr.). Smatra se da u ukupnim plasmanima sredstava krediti zauzimaju najznaajniji dio, i najmasovniji su oblici aktivnih bankarskih poslova3.

3.

VRSTE AKTIVNIH BANKARSKIH POSLOVA


Kao to je navedeno u prethodnom dijelu teksta, aktivni (kreditni) bankarski poslovi

su oni poslovi u kojima se banka pojavljuje kao kreditor, odnosno pozajmljiva novca. U aktivne bankarske poslove spadaju: krediti na tekuem raunu (overdraft), ostali kratkoroni krediti (kreditne linije, eskontni krediti, lombardni kredit, rambursni kredit, akceptni kredit, avalni kredit,vinkulacioni kredit i dr.), dugoroni krediti (krediti za izgradnju i nabavku osnovnih sredstava, krediti za stalna obrtna sredstva, krediti za osnivaka ulaganja, sanacioni krediti, krediti za kupovinu preduzea i dr.). Odobravanje kratkoronih kredita se, uglavnom, vri iz prikupljenih sredstava depozita po vienju. Ova sredstva banka koristi kao vlastiti kapital za odobravanje kredita za period od tri mjeseca dio jedne godine. Ukoliko banka eli odobriti kredit u duem roku, onda svoj kreditni potencijal formira iz vlastitog kapitala (dokapitalizacijom, emisijom akcija i obveznica, iz akumuliranih dobitaka i sl.) ili sredstava pribavljanih sa duim rokovima vraanja (depozita oroenih na due rokove, specijalnih dravnih fondova, dugoronih
3

Vukovi Milo , Kreditno bankarski sistem, Ekonomski fakultet, Skoplje,1968 godine

zajmova pribavljenih od meunarodnih organizacija na tritu kapitala i sl.)4. U ovim bankarskim poslovima banke se javljaju kao davaoci kredita pozajmljivaa finansijskih sredstava, na ovaj nain one obavljaju svoju osnovnu funkciju po kojoj se izdvajaju od ostalih privrednih subjekata-preduzea. Prihod banaka ostvaruje se najveim dijelom posredstvom kreditnim poslovima kroz koje se naplauju kamate za odobrene kredite. Kamata koja se naplauje kroz kreditno poslovanje zove se aktivna kamata. Poloaj banke u aktivnom poslovanju kree se od banke (poverilac) ka klijentu (dunik). Poslovanje banaka u ovom domenu regulisano je Ugovorom o kreditiranju u kojem su naznaene obaveze obe strane (povjerioca i dunika). Sainjavanje ovog ugovora temelji se na Zakonu o obligacionim odnosima.

4. KREDITNI POSLOVI
Kreditni poslovi su poslovi koji podrazumjevaju davanje razliitih novanih zajmova klijentima,sa obavezom da ih oni vrate banci u ugovoreno vreme sa odgovarajuom kamatom. Ugovori o kreditu predstavljaju najee i najznaajnije bankarske poslove u savremenom drutvu. Privredni sistemi su,u sutini,zasnovani na kreditnim odnosima. Krediti su povezani sa postojanjem novca, robne proizvodnje i trita. Zakonom o obligacijonim poslovima su kod nas regulisani Ugovori o kreditima. Ugovor o kreditu je ugovor kojim se banka obavezuje da korisniku kredita stavi na raspolaganje odreeni novani iznos, na odreeno ili neodreeno vrijeme, uz odreenu namjenu ili bez odreene namjene, a sa druge strane, korisnik se obavezuje da e banci vratiti dobijeni iznos novca u ugovoreno vrijeme sa kamatom ili bez kamate, kako je ve ugovorom utvreno. Radi zatite baninih interesa kredit se redovno obezbjeuje na odgovarajue naine-stvarima koje korisnik daje banci u zalogu (hipoteka)realni kredit. Kredit koji se daje na osnovu povjerenja banke u bonitet korisnika je personalni kredit. 4.1.Vrste kredita u poslovnoj praksi: Prema duini trajanja kreditnog odnosa-kratkoroni, srednjeroni i dugoroni. Prema karakteru djelatnosti dunika-zanatski, komunalni, zemljoradniki i dr. Prema ekonomskoj upotrebi i namjeni sredstava dobijenih na osnovu ugovora o kreditu-proizvodni i potroni.
4

Doc.dr.Bogdana Vujnovi-Gligori, mr.Jana Aleksi, Bankarski marketing, Banja Luka 2011 godine

Prema ulozi i funkciji kamate-kamatni i beskamatni krediti. Prema nainu vraanja kredita-jednokratni, obroni i amortizacioni. Potroaki krediti Hipotekarni krediti Kredit sa tekueg rauna Akceptni krediti Rambursni krediti Vinkulacioni krediti 4.1.1. Kredit na tekui raun Kontokorentni kredit ili kredit po tekuem raunu je vrlo est i praktian oblik kreditiranja. Na temelju solidnosti traioca kredita (npr. stalni priliv sredstava na tekui raun kao to je plata, penzija ili si.) banka odobrava ovakav kredit pri emu utvruje njegovu maksimalnu visinu5. Kredit na tekui raun koriste ona preduzea koja imaju vrste veze i uzajamno povjerenje sa bankom. Oba partnera uivaju obostrani bonitet i kredibilitet. Ipak kreditiranje je primarno vezano za bonitet preduzea i skoro da su elimisani svi rigidni elementi klasinih postupaka kreditiranja. Kreditno sposobno preduzee moe automatski vui odreeni iznos novanih sredstava bez nekih posebnih tehniko-formalnih postupaka kreditiranja. Skoro da se radi o automatizmu korienja i gaenja (samolikvidacija) kredita. To je fleksibilan i efikasan nain finansiranja tekue reprodukcije predstavlja permanentnu vrstu finansiranja povremenih obrtnih sredstava preduzea gdje je tehnika i procedura kreditiranja pojednostavljena do automatizma. Jedini ugovorni elementi ovog kredita su iznos kredita (iznos preko kojeg tekui raun ne moe prei u dugovno stanje), i kamatna stopa. Iznos odobrenog kredita se evidentira u zaglavlju tekueg rauna i preduzee dunik moe na tekuem raunu prei u dugovanje do visine odobrenog kredita. Kamata, provizija i ostali trokovi araniranja kredita plaaju se samo na iznos iskorienih iznosa kredita, a pasivna kamata se obraunava na potrani saldo tekueg rauna i pripisuje se kao priliv novca na raunu. Popularnost tekueg rauna poiva na preimustvima i koristima koja prua i preduzeu i banci. Sa aspekta preduzea koristi su viestruke: posjedovanje tekueg rauna omoguuje preduzeu da se ukljui u bezgotovinski platni promet i da putem naloga i ekova vri plaanja i onda kada nema sredstava na
5

http://www.moj-bankar.hr/Kazalo/K/Kredit-po-teku%C4%87em-ra%C4%8Dunu

svom depozitnom raunu. Ono je lieno potrebe stalnog obraanja banci sa formalno pravnim zahtjevima za dobijanje kredita. Isto tako ono nije prinueno da dri nekamatonosnu rezervu likvidnosti koja iziskuje trokove, a zahvaljujui pasivnoj kamati (obraunatoj na potrani saldo tekueg rauna) i umjesto troka dranja novanih rezervi dobiva prihod i poveava rentabilnost; uivanje kredita po tekuem raunu omoguuje preduzeu elastino korienje novanih sredstava u srazmjeri njegovih stvarnih dnevnih potreba. To je glavno preimustvo tekueg rauna nad eskontom, kod koga se odmah cijela suma uzima i obino vraa cijela. Kod tekueg rauna skoncentrisane su sve naplate i isplate na jednom mjestu i na jednom raunu, ime se upotreba kredita i plaanje kamate svodi na najmanju mjeru; on u mnogome smanjuje trokove poslovanja a posebno novane trokove ime se postie uteda u vremenu, personalu, materijalu itd. Tako je, npr. za periodine izdatke, kao to su: porezi, premije osiguranja, socijalni doprinosi, raun za struju, vodu itd. dovoljno da se jednom izda trajni nalog banci pa da ona sva ta plaanja vri periodino sama, tano i o roku. Banini izvjetaji i formulari, izvodi iz tekueg rauna itd. omoguavaju lak i brz pregled dokumentacije to smanjuje sopstvenu evidenciju, knjienja, arhivski rad i drugu administraciju to direktno poveava profitabilnost poslovanja preduzea. 4.1.2. Konzorcijalni krediti Konzorcijalni kredit je dugoroni bankarski posao, kojim se obezbjeuju novana sredstva od strane vie banaka za finansiranje izgradnje krupnih investicionih objekata, infrastrukture i realizaciju odreenih drugih poslova6. Konzorcijum banaka nema svojstvo pravnog lica. Novana sredstva za ove kredite se obezbjeuju se od vie banaka, u svrhu obezbjeivanja finansijskih sredstava za graenje velikih objekata. Karakteristino za ovu vrstu kredita je da se u ulozi kreditora pojavljuju najmanje dvije banke, jer jedna banka nema dovoljno potencijala za potencijalnu investiciju. Na taj nain se i rizik rasporeuje na vie banaka. U ovoj vrsti bankarskih poslova banke se povezuju ugovorom u konzorcijum,uz obaveznu naznaku cilja formiranja konzorcijuma. Ugovor kojim se osniva bankarski konzorcijum mora da sadri: Ciljeve osnivanja konzorcijuma
6

http://proracuni.com/krediti.html

Banke koje osnivaju konzorcijum-lanove konzorcijuma Banku (gestor banaka) koja u ime lanova konzorcijuma rukovodi njegovim radom Organe upravljanja poslovima konzorcijuma Prava i obaveze lanova konzorcijuma Vremenski rok trajanja konzorcijuma Nain snoenja rizika lanova konzorcijuma Bankarski konzorcijum moe imati povremeni (izgradnja naftovoda,puteva,i sl.) i trajni (dugoroni i specijalizovani poslovi) karakter. Sve banke uesnice konzorcijalnog bankarskog posla zakljuuju meusobni ugovor kojim se precizno definie: Iznos odobrenog kredita Pojedinano uee banaka u odobravanju kredita Rok vraanja datog kredita Iznos kamate na odobreni kredit 4.1.3. Hipotekarni krediti Hipotekarni kredit (engl. mortgage, njem. Pfandgutkredit) je posebna vrsta dugoronog kredita to ga banke i druge specijalizovane finansijske ustanove odobravaju graanima i preduzeima na osnovu plata u nekretninama7. Finansijska sredstva koja se dobijaju odobrenjem ove vrste kredita obezbjeuju se zalogom nepokretne imovine od strane klijenta (dunika). Predmeti hipoteke mogu biti:industrijski objekti, zgrade, stanovi, poljoprivredna zemljita, i dr. Ponekad, u nekim sluajevima kao zalog za ovu vrstu kredita moe biti i pokretna imovina, koja ima veliku vrijednost: avioni, brodovi... Po otplati ove vrste kredita imovina se vraa vlasniku-klijentu,u suprotnom imovina se oduzima i prodaje-licitacijom, kako bi se nadoknadio gubitak banke. Hipotekarni kredit predstavlja realan kredit. Hipotekarni kredit se odobrava ugovorom koji se zakljuuje izmeu povjerioca-davaoca kredita, i dunika-korisnika kredita. Ugovor sadri sledee elemente: Iznos hipotekarnog kredita Visinu kamatne stope po hipotekarnom kreditu Rok vraanja hipotekarnog kredita
7

http://limun.hr/main.aspx?id=17113&Page=

Nain isplate hipotekarnog kredita Pravo otkazivanja hipotekarnog kredita Hipotekarni kredit se moe otplaivati fiksnom otplatom i anuitetnom otplatom. Hipotekarni dunik ima pravo otkazivanja kredita sa otkaznim rokom od najmanje est mjeseci, dok banka koja predstavlja davaoca hipotekarnog kredita nema pravo otkazivanja, osim u sluajevima ako dunik ne plaa na vrijeme rate kredita, ako dunik proda nekretninu treem licu koga banka ne prihvata za svog novog dunika, ako nastanu promjene u vrijednosti zalone stvari u odnosu na njenu prvobitnu vrijednost. 4.1.4. Ugovor o kreditu na osnovu zaloge hartije od vrednosti Obezbjeenje ove vrste kredita se zasniva na zalaganju hartija od vrijednosti (mjenice, akcije...).Vraanjem kredita prestaje zalono pravo banke na hartije od vrijednosti. Ovakva vrsta kredita moe se svrstati u tzv. pokrivene kredite, jer se kao pokrie koristi odreena HoV, na primjer mjenica. HoV koja data kao zaloga za obezbjeenje kredita ostaje i dalje u vlasnitvu korisnika, u zavisnosti od otplate kredita odreuje se dalja sudbina HoV. Dok traje ugovoreni rok za korienje kredita, zalona HoV se nalazi u posjedu banke. Kada korisnik otplati kredit, prestaje zalono pravo banke na toj HoV. Ukoliko korisnik kredita ne vrati kredit, zaloena HoV slui banci za namirenje njenog potrivanja prema korisniku. 4.1.5. Stand by krediti To su krediti koji treba da uslede u sluaju potrebe, od strane finansijskih institucija (MMF). Lica kojima su ovi krediti namjenjeni ne moraju da koriste ove kredite ili da ih koriste u punom iznosu. Ako se ovi krediti ne koriste ili se ne iskoriste u potpunosti, plaa se provizija pripravnosti. Ukoliko se ovaj kredit iskoristi u potpunosti, dolazi do kreditnog odnosa, odnosno do sklapanja Ugovora o kreditu. Korisnik kredita ima obavezu da plati ugovorenu kamatu i vrati kreditna sredstva u ugovorenom roku.

4.1.6. Lombardni poslovi Lombardni kredit je nenamjenski gotovinski kredit, a ostvaruje se na temelju poloenog depozita koji slui kao osiguranje povrata kredita 8. Odobrena finansijska sredstva,
8

http://www.krediti.hr/

osiguravaju se zalogom pokretne imovine (nakit...). Ova vrsta bankarskih poslova se koristi uglavnom za dobijanje kratkoronih kredita. Lombardni poslovi su djelimino regulisani Zakonom o obligacionim poslovima, kada su u pitanju HoV. Ugovor o ovoj vrsti bankarskog posla mora biti zakljuen u pisanoj formi,mora da sadri: naznaenje HoV koje se zalau i naziv odnosno poslovno ime i sedite i prebivalite imaoca HoV. Ukoliko korisnik kredita u roku dospjelosti ne vrati kredit, banka moe da proda zaloene HoV i dragocjenosti u cilju podmirivanja svojih potraivanja prema korisniku kredita. Lombardni kredit (kredit na zalogu) je kratkoroni bankarski kredit koji preduzee, moe dobiti na bazi zaloenih pokretnih realnih vrijednosti kao to je zlato i druge dragocjenosti, hartije od vrijednosti, trgovaka roba i druga pokretna dobra koja su lako i brzo utriva kotiraju se na finansijskom tritu. Osnovna karakteristika Lombardnog kredita je to odluujuu ulogu ima bonitet zaloge, dok je lina kreditna sposobnost preduzea skoro sporedna. Lombardni kredit se angauje za pribavljanje transakcionog novca za tekuu proizvodnju ili promet radi osiguranja tekue likvidnosti. Preduzee zalae sredstva koja su momentalno van proizvodne funkcije i dobijenim kreditom ih aktivira, uini ih mobilnim i funkcionalnim a da ih pri tome ne otui - proda. Zaloeni kredit za preduzee debitora ima dobru stranu to mu daje mogunost da svojim finansijskim obavezama tano i na vrijeme odgovara, a da nije primoran da hartije od vrijednosti ili robu prodaje u nevrijeme ili kada su trine prilike nepovoljne. Putem zalaganja on se zatiuje od potencijalnih gubitaka koji bi mogli nastati ako bi se roba morala prodati hitno i po svaku cijenu. Trina vrijednost imovine koja se zalae odnosno vrijednost koja se kotira je osnova za dobijanje kredita. Od iznosa zaloene vrijednosti zavisi i iznos lombardnog kredita. Hartije od vrijednosti se procjenjuju po trinoj vrijednosti, ali se lombardni kredit odobrava ispod te vrijednosti, ne prelazei 60 75% odnosno tri etvrtine dnevne vrijednosti zaloge. Jedino je izuzetak zlato na ijoj se vrijednosti dobija kredit u 100% iznosu. Lombardni kredit se moe realizovati tek nakom potpisivanja ugovora o lombardnom kreditu gdje su utvreni uslovi (rok i kamata, nominalni iznos kredita) i kada se zaloga preda banci. Banka je duna da uva zalogu i da vri sve radnje skopane sa zalogom. Uobiajeni rok zaloge iznosi tri mjeseca. Kad se zalae roba najiru primjenu ima skladinica ili varant i konosman 4.1.7. Relombardni poslovi Novani kredit banke koja je dala lombradni kredit, uzima kredit kod druge banke a zalae pokretnu imovinu u zalog za drugi kredit. 4.1.8. Eskontni krediti

Eskontni kredit je kratkoroni kredit koji banka svom klijentu odobrava kao vid pribavljanja likvidnih sredstava otkupom mjenica prije njihovog roka dospjea. Iznos eskontnog kredita zavisi od slobodnih sredstava koje banka moe da plasira za tu svrhu, a to pak zavisi od monetarne politike centralne banke9. Eskontni poslovi su posebna vrsta bankarskih poslova u kojim se pojavljuju elementi Ugovora o kreditu i Ugovora o kupoprodaji nedospjelih hartija od vrijednostii drugih potraivanja od prema treim licima. Novana sredstva umanjuju se za diskont. Eskontni kredit predstavlja posebnu vrstu bankarskih kredita povezanih direktno sa robno prometnim transakcijama. To je ustvari monetizovanje ugovorenih robnih ili komercijalnih kredita preduzea, zamjena jednog kredita drugim kreditom mobilizacija potraivanja. To je kredit zasnovan na podlozi nekog nenaplaenog potraivanja. Banka od preduzea kupuje kratkorono potraivanje prije njegovog dospjea. Vrijednost kupljenog potraivanja banka eskontuje na dan kupovine odbijajui od nominalne vrijednosti iznos kamate, provizije i ostalih trokova araniranja. Preduzeu prodavcu se isplauje tzv. eskontovana vrijednost. Najee dobijanje ovih kredita zasnovano je na mjeninom potraivanju. Razlikuje se od standardnih oblika kratkoronog kreditiranja po odsustvu formalizovane procedure utvrivanja kreditne sposobnosti i ugovaranja kredita. U sutini radi se o otkupu mjenica odnosno mjeninog potraivanja prije roka dospjea a uz odbitak unaprijed ugovorene kamatne stope i provizije, pri emu je osnovni uslov bonitet mjenice koja pokriva cijelu nominalnu vrijednost kredita. Prodajom robe na kredit uz primanje mjenice kao instrumenta obezbjeenja kredita i obavezom plaanja u kasnijem roku s tano utvrenom novanom protiv vrijednou, vlasnik te mjenice moe istu da proda (eskontuje) banci sa umanjenjem nominalne vrijednosti za kamatu (eskont). Aktom eskontovanja imovinski portfelj u bilansu preduzea se mijenja tako da se smanjuje mjenini portfelj a poveava stanje depozita na iro raunu. Pored robnih ima i finansijskih mjenica, tj. onih koje nastaju iz potrebe da se pribave novana sredstva kojim e se tek kasnije omoguiti proizvodnja. Dok robna mjenica stoji na kraju proizvodnog procesa, finansijska mjenica stoji tek na njegovom poetku. Kako pak finansiranje poetka proizvodnje (nabavka maina, alata, zgrada, repromaterijala itd.) predstavlja dugoronu investiciju, a mjenica instrument kratkoronog kreditiranja, to nije dozvoljeno ni teorijski ni operativno da se mjenica pojavi u kreditiranju dugoronog investiranja. To je i razlog to Centralna banka uvijek postavlja uslov da mjenice koje im se podnose na reeskont moraju biti robne a ne finansijske. Meutim, taj uslov je mnogo lake postaviti nego kontrolisati. Jer, na koji nain se moe iz same mjenice
9

http://www.kamatica.com/pojam/eskontni-kredit

utvrditi da li pripada ovoj ili onoj kategoriji? A i novac dobijen na osnovu eskontovane mjenice je novac koji nije strogo podijeljen na transakcioni i kapitalni. Preduzea to i ne znaju i nee da potuju. Eskontni kredit obezbijeen je kreditnom sposobnou glavnog mjeninog dunika i iranta - kao i svakog drugog potpisnika na mjenici. Preduzeu se na taj nain obino u poetku utvrdi granica do koje moe podnositi mjenice u eskont. Osim toga pravilo je da se ni jedena mjenica ne pusti u eskont prije nego to proe kroz cenzuru tj. cenzurski odbor sastavljen od provjerenih vodeih strunjaka koji dobro poznaju poslovnost, solidnost i rentabilnost preduzea dunika i svih mjeninih potpisnika, kao i poznavanje ekonomskih i politikih prilika u mjestu i zemlji. Cenzurski odbor ispituje bonitet mjenice i kad utvrdi da su mjenini potpisnici (obaveznici) solventni i kreditno sposobni predlae da se eskontni kredit odobri. U uslovima izotrenih trinih i finansijskih uzansi prihvataju se samo bonitetne mjenice koje su ustvari indikatori kreditne sposobnosti preduzea debitora. Bonitetna mjenica treba da ispunjava sledee bitne uslove:10 a) da dospijevaju do 90 dana; b) da ima robno pokrie (samo robna mjenica moe biti prenoena ili eskontovana, ali ne i finansijska mjenica iza koje stoji novani kredit, a ne realizacija roba i usluga); c) da ima tri sigurna potpisa koji slue kao dokaz pravovaljanosti mjenice, to je vie potpisa utoliko je mjenica bonitetnija. Potpisi izdavaoca (debitora) primaoca (kreditora) i banke (avalista) garantuju bonitet i punu vanost mjeninog potraivanja. Izdavalac mjenice je preduzee koje kupuje robu, primalac je preduzee koje prodaje robu i banka koja je garant (avalista) ili eskonter mjenice. Mjenica se podnosi na eskont na monopolisanom blanketu, taksiranom, odnosno oporezovanom prema visini mjenine sume, uz naroiti formular, koji se naziva eskontnim listom. Mjenice koje se ne daju na eskont uvaju se u blagajni i u poslovnom argonu naziva se mjenini portfelj ili lisnica. Kad mjenica dospije, dunik po eskontnom kratkoronom kreditu (trasant) duan je iskupiti i povjeriocu (banci) vratiti odobreni kredit. Ako dunik ne iskupi mjenicu u roku dospjea, banka protestuje mjenicu i naplauje duni iznos od bilo kojeg mjeninog dunika (potpisnika mjenice). 4.1.9. Reeskontni poslovi

10

ljivananin Mladen , Banka finansijsko preduzee, Univerzitet Crne Gore, Podgorica 1999 godina

Banka otkupljena nedospjela potraivanja i hartije od vrijednosti, predaje drugoj banci prije dospjelosti uz odgovarajui diskont. Predstavljaju znaajan instrument monetarne politike centralne(emisione) banke jer imaju uticaj na koliinu novca u opticaju11.

4.1.10.Rambursni kredit
Rambursni kredit je vrsta kratkoronog kredita kojeg preduzea koriste iskljuivo u meunarodnoj razmjeni kako pri izvozu tako i pri uvozu. Kredit kojim se vri plaanje prekomorskog uvoza ili izvoza putem bankarskog (mjeninog) akcepta, osiguranog robnim dokumentima. To je u stvari akceptni kredit koji banka otvara uvozniku uz pokrie na njeno ime prenesenih robnih dokumenata (konosman) stavljajui ga na raspolaganje izvozniku. Kod ovog kredita kupac uvoznik i prodavac izvoznik ugovorom se obavezuje da e se plaanje izvriti akceptom rambursne banke, koji e prodava eskontovati kod svoje banke ili ga dalje koristiti za svoja plaanja ili ga prodati na finansijskom tritu. Akceptiranje mjenice kojom se obavlja plaanje uvoza robe u rambursnom kreditu moe izvriti domaa banka uvoznika, banka izvoznika ili neka trea prvoklasna banka u treoj zemlji. Rambursni kredit je danas najei, najsigurniji i najjeftiniji spoljno trgovinski kredit. Nedostatak je u tome to ga mogu odobravati samo meunarodno poznate i priznate banke pa su preduzea iz nerazvijenih zemalja upuena na posrednitvo stranih banaka. 4.1.11. Akceptni kredit Akceptni kredit je posebna specifina vrsta kratkoronog kredita, ustvari jedna vrsta garantnog kredita kojim banka, ne odobrava svom komitentu neposredno novani iznos ve mu akceptira mjenicu i svojim potpisom na mjenici poveava joj bonitet i kvalitet to potpomae preduzeu trasantu mjenice sigurnije i bre dobijanje eskontnog kredita druge domae ili strane banke. Stavljanjem svojeg potpisa na mjenici kao glavni dunik trasat banka se obavezuje da e ona isplatiti mjenini iznos ukoliko to ne uradi trasant trailac baninog akcepta na dan dospijea. Banka preduzeu ne odobrava kredit (kao kod kredita na tekui raun) niti mu stavlja na raspolaganje novac (kao kod eskonta) ve se njenim potpisom na mjenici pojavljuje samo kao garant. Preduzee trasant moe akceptiranu mjenicu eskontovati kod druge banke i tako doi do transakcionog novca ili njome moe putem indosiranja platiti svoju obavezu naravno ako na to pristane njegov povjerilac. Kod akceptnog kredita banka ustvari prodaje ili. jo tanije reeno, iznajmljuje svoj potpis, odnosno svoj poslovni i moralni
11

Dr. Borivoje B. Prokopovi Finansijski menadment, Novi sad 2008 godine

uugled tu uslugu ona dobija naknadu u obliku akceptne provizije koja obino iznosi izmeu 1 i 2% godinje. Ovu vrstu kredita prati ugovor o akceptnom kreditu kojim se utvruju iznos kredita do kojeg preduzee banin komitent moe vui na banku mjenicu, rok trajanja akceptnog kredita, nain osiguranja kredita i visina provizije i ostalih trokova araniranja koje e banke naplaivati pri realizaciji kredita. 4.1.12. Avalni kredit Avalni kredit spada u grupu vrlo esto i vrlo rado korienih kredita u naoj poslovnoj praksi. Od onog momenta kad je zakonski regulisano plaanje izmeu preduzea kad je mjenica s avalom postala instrument obezbjeenja plaanja, avalni kredit postaje svakodnevna stvarnost. Prisutan je pri svakom izdavanju mjenice kad se ona daje kao instrument osiguranja plaanja. Da bi takva mjenica imala svojstvo instrumenta obezbjeenja plaanja mora biti snabdjevena avalom (jemstvom banke). Banka se bezuslovno i neopozivo obavezuje da e u sluaju neisplate o dospjeu mjenice od strane traioca avalnog kredita mjeninog dunika ona isplatiti mjenicu kao avalist jemac. Ovdje se u stvari radi o davanju izglednih ansi da preduzee odloi plaanje svojih obaveza transakcionim novcem kao zakonskim sredstvom plaanja do dospjea mjenice za naplatu. Tehnika odobravanja avalnog kredita je skoro identina kao i kod drugih kratkoronih kredita samo to se kod ovog kredita utvruje avalni limit do koga e banka avalirati mjenice traioca kredita svoga klijenta. 4.1.13. Vinkulacioni kredit Vinkulacioni kredit kao oblik kratkoronog kreditiranja slian je rambusnom kreditu. On se daje kao avans kupcu na robu koja je na putu koja je poslata, a jo nije stigla. Kredit se zasniva na tovarnom listu transportnom papiru koji garantuje da je roba ukrcana u vagon. Vinkulacioni kredit se vezuje (vinculare, lat. vezivati) za tovarni list i otuda mu i ime. Avans se daje kupcu grosisti obino onome koji otkupljuje neke robe od veeg broja proizvoaa, kao to je to sluaj kod poljoprivrede, umarstva, otkup umskih plodova itd. Da ne bi zbog nemanja gotovine prestao da otkupljuje proizvode od proizvoaa on zakljuuje ugovor sa nekom bankom koja mu odmah po utovaru robe u vagon unaprijed isplauje jedan dio vrijednosti robe uz uslov da joj on preda duplikat tovarnog lista kao pokrie za taj avans. Na osnovu duplikata tovarnog lista banka stie pravo fiducijarne svojine nad robom. Kad

kupac bude preuzimao robu od eljeznice - duan je da banci vrati avans otkupa, duplikat tovarnog lista. Preduzee je kredit trailo dok je roba bila na putu i predstavlja kupovinu uz doplatu (pouzeem).

5. ZAKLJUAK
Uloga bankarskog sistema je da proces reprodukcije snadbjevaju potrebnom koliinom novca i kredita. Razvoj banaka je bio opredjeljen oblicima i specifinostima proizvodnje I reprodukcije emu se organizacija i funkcija banaka se prilagoavala ali je banka svo vrijeme zadravala svoju osnovnu ulogu posrednika u novanom prometu. Banka je ustanova koja

se bavi kreditnim i novanim poslovima. Osnovna posrednika funkcija banke je pribavljanje i usmjeravanje sredstava sa svrhom uzimanja i davanja kredita. Prema tome, osnovni bankarski poslovi su sledei: Prikupljanje depozita i pribavljanje sredstava; Kreiranje novca i odobravanje kredita i Obavljanaje platnog prometa. Aktivni bankarski poslovi ili kreditni poslovi su svi oni bankarski poslovi u kojima se banka pojavljuje kao kreditor, tj. gdje banka pozajmljuje novac daje kredit ili preuzima neku pravnu obavezu za svoga klijenta odnosno banka istupa kao povjerilac, kratko jednostavno kazano ovi poslovi se nazivaju poslovi plasmana. Kratkoroni bankarski krediti predstavljaju jedan od vanijih izvora finansiranja privrednih tokova, realizovanja monetarno kreditne politike makro sistema i znaajnu komponentu u strukturi aktive i plasmana banaka. Oni predstavljaju jedan od najvanijih aktivnih bankarskih poslova. Bankarski plasmani kratkoronih sredstava u obliku kratkoronih bankarskih kredita razvrstavaju se u iroku lepezu raznovrsnih poslova koje banke obavljaju: u zavisnosti od drutveno ekonomskog i kreditnog sistema, zavisno od naina odobravanja i korienja kratkoronih kredita, od datog pokria i tehnike odobravanja kratkoronih kredita u savremenoj praksi, kratkoroni bankarski krediti javljaju se i odobravaju u oblicima kao to su ovi napred obraeni.

6. LITERATURA
1) Doc.dr.Bogdana Vujnovi-Gligori, mr.Jana Aleksi, Bankarski marketing, Banja Luka 2011 godine

2) ljivananin Mladen , Banka finansijsko preduzee, Univerzitet Crne Gore, Podgorica 1999 godina 3) Dr. Borivoje B. Prokopovi Finansijski menadment, Novi sad 2008 godine 4) Vukovi Milo , Kreditno bankarski sistem, Ekonomski fakultet, Skoplje,1968 godine 5) Skripta, Bankarstvo, preuzeto sa interneta, april 2011 godine
6) 7) 8) 9) 10)

http://hr.wikipedia.org/wiki/Kredit http://www.moj-bankar.hr/Kazalo/K/Kredit-po-teku%C4%87em-ra%C4%8Dunu http://proracuni.com/krediti.html http://limun.hr/main.aspx?id=17113&Page= http://www.kamatica.com/pojam/eskontni-kredithttp://www.krediti.hr/

You might also like