Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Save to My Library
Look up keyword or section
Like this
6Activity
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
Gurdjieff - Gnostika

Gurdjieff - Gnostika

Ratings: (0)|Views: 580 |Likes:
Published by Lilithart

More info:

Published by: Lilithart on Mar 06, 2009
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

12/14/2012

pdf

text

original

 
1
Gur
ñ
ijev Georgije Ivanovi
č
Gur
ñ
ijev (1877 – 1949) je jedan od najpoznatijih ruskih metafizi
č
ara. Slijedebilješke sa nekih njegovih predavanja:
"Govorio sam prije o sudbini i slu
č
ajnostima u životu
č
ovjeka. Sada
ć
emo malo detaljnijeispitati zna
č
enje ova dva pojma”.(…)"Sudbina stvarno postoji, ali ne za svakoga. Ve
ć
ina ljudi su odvojeni od svoje sudbine i živesamo pod uticajem Zakona Slu
č
ajnosti. Sudbina je rezultat planetarnih uticaja koji su uodgovaraju
ć
oj vezi sa tipom
č
ovjeka. Govori
ć
emo o tome kasnije. U me
ñ
uvremenu morateshvatiti jednu stvar.
Č
ovjek može da ima sudbinu koja odgovara njegovom tipu ali u praksi,on je nikada nema. To je usljed toga što se sudbina
č
ovjeka odnosi samo na jedan njegovdio, tj. njegovu suštinu (istinsko Ja).[Da bi se ovo razumjelo trebalo bi pogledati šta kaže Moravjev (“film”) na temu -Reinkarnacija
 
]"Mora se razumjeti da se
č
ovjek sastoji iz dva dijela: suštine i li
č
nosti. Suština u
č
ovjeku jeono što je stvarno njegovo. Li
č
nost u
č
ovjeku je ono što ‘nije njegovo’.'Nije njegovo' zna
č
i da je to došlo iz vana, što je on nau
č
io, ili što on odražava, svi tragovivanjskih impresija ostavljeni u njegovoj memoriji u njegovoj osjetilnosti, sve rije
č
i i pokretikoji su nau
č
eni, svi osje
ć
aji stvoreni uz pomo
ć
oponašanja- sve to ‘nije njegovo’, sve je toli
č
nost.”"S ta
č
ke gledišta obi
č
ne psihologije, podjela
č
ovjeka na li
č
nost i suštinu je teško pojmljiva.Bolje re
č
eno, ovakva jedna podjela uopšte ni ne postoji u psihologiji.”~***~[Sada
ć
emo pogledati šta kažu Kasiopejci na ovu temu (
č
aneling seansa):Pitanje: (L) prije nego što je Fred stigao, V__ i ja smo diskutovali na temu fizike ipsihologije. Koliko sam ja razumjela na osnovu svog istraživanja ove tematike i li
č
nogiskustva, emocije u smislu onoga što mi pod njima podrazumjevamo, nalaze se u odre
ñ
enojvezi sa fiziologijom, sa hemijskim supstancama i one mogu biti kontrolisane uz pomo
ć
 misli. Stoga, ako želimo da promjenimo svoje emotivno stanje, mi treba samo dapromjenimo naš na
č
in razmišljanja. Da li je to ta
č
no?Odgovor: Djelomi
č
no.P: (V) To što kažeš je ta
č
no, ali koliko je ljudi u stanju to da u
č
ini?(L) Ne baš puno. Manje od jedan posto. (V) Dobro, kakva onda definicija…...O: Ne radi se o tome.P: (L) Pa, o
č
emu se onda radi?O: Karma.P: (L) Da li emocije koje se prenose karmi
č
ki imaju odre
ñ
enog uticaja na ljudsko tijelo u
 
2
smislu hemijskog djelovanja...O: Mogu imati.P: (V) Zna
č
i, Laurina pretpostavka da sve emocije poti
č
u od hemijskih supstanci ne mora dabude potpuno ta
č
na?O: Okay.P: (L) Da li naša duša ima svoje vlastite emocije?O: Otprilike.P: (L) Kakve emocije doživljava duša?O: To je kompleksno.P: (L) Da li duša na nekom apsolutnom nivou može da osje
ć
a npr. mržnju?O: Nije isto stanje.P: (L) Dobro, kada se neko bavi psihologijom, šta je najbolji pristup... šta je to istinskiaspekt jednog bi
ć
a kojeg treba dota
ć
i da bi se pristupilo lije
č
enju?O: Podsvjesni um.P: (V) Da li je ta
č
na tvrdnja da psihologija prou
č
ava emocije?O: Ne. Podsvijest je ista bilo u tijelu ili izvan njega.P: (V) Podsvijest je dio duše?O: Jedno te isto.P: (V) Da li je ‘više Ja’ isto što i duša i podsvijest?O: Da.P: (V) Molim vas da mi definišete istinsku psihologiju?O: Polu duhovnost. [...]P: (L) I šta je onda istinska psihologija? Da li je to istraživanje podsvijesti?O: Psihološki usmjereno prou
č
avanje uma.P: (L) Djelovanje fiziologije na um, hormoni, nivo še
ć
era u krvi, djelovanje raznih organa,sve to ima uticaja na proces razmišljanja, da li je to ta
č
no?O: Blizu.P: (L) I to je jedna polovina svega. Šta još?O: Duh je polovina koja tu nedostaje. (…)]~***~"Jedno malo dijete još uvijek nema li
č
nost. Ono je ono što ono stvarno jeste. Ono jesuština. Njegove želje, ukusi, ono što ono voli ili ne voli, sve to izražava njegovo bi
ć
eonakvim kavo ono jeste.”"Me
ñ
utim,
č
im se po
č
ne sa njegovim tzv. ‘obrazovanjem’, li
č
nost po
č
inje da raste. Li
č
nostse obrazuje dijelom namjernim uticanjima drugih ljudi, odnosno, ‘obrazovanjem,’ a dijelom ispontanim oponašanjem njih od strane samog djeteta. U obrazovanju li
č
nosti veliku uloguigra i ‘pružanje otpora’ ljudima iz svoje okoline u pokušaju da se o
č
uva ono što je stvarno‘svoje’ i što je ‘istinsko’.”"Suština je istina u
č
ovjeku; li
č
nost je laž. Proporcionalno sa razvojem li
č
nosti,
č
ovjekova
 
3
suština se manifestuje sve rje
ñ
e i rje
ñ
e i
č
esto se doga
ñ
a da ta njegova suština zaustavisvoj razvoj u veoma ranom dobu tako da više ne raste."Vrlo
č
esto se doga
ñ
a da suština jednog odraslog
č
ovjeka,
č
ak i onog koji je veomainteligentan u onom smislu koji se pod tim danas podrazumjeva, veoma obrazovanog
č
ovjeka, prestane sa svojim rastom na nivou djeteta starosti od 5 do 6 godina. To zna
č
i dasve što mi u tom
č
ovjeku vidimo, nije ‘njegovo li
č
no.'”"Ono što je stvarno njegovo li
č
no svojsvo, tj. njegova suština, ona se obi
č
no manifestujesamo u obliku njegovih instikata i najednostavnijih emocija. Me
ñ
utim, postoje slu
č
ajevikada se
č
ovjekova suština razvija paralelno sa njegovom li
č
noš
ć
u. Ovi slu
č
ajevipredstavljaju vaoma rijetke izuzetke, pogotovo u okolnostima civilizovanog života.”"Suština ima više šanse da se razvije kod ljudi koji žive bliže prirodi, u teškim životnimuslovima i koji se nalaze u jednoj stalnoj opasnosti i bitci za opstanak.[U vezi ovog poslednjeg navoda, mislim da u sadašnjim uslovima
č
ovjek ima šansu darazvije svoju suštinu.]"Me
ñ
utim, po pravilu, li
č
nost kod takvih osoba je veoma malo razvijena. Oni imaju višeonoga što je njihovo li
č
no od onoga što ‘nije njihovo’, tj. fali im obrazovanje i kultura."Kultura stvara li
č
nost i istovremeno je produkt i rezultat li
č
nosti. Mi ne možemo dapojmimo da je cijeli naš život, sve ono što nazivamo ‘civilizacijom’, sve ono što smatramopod naukom, filozofijom, umjetnoš
ć
u i politikom, stvoreno od strane ljudskih li
č
nosti, tj. odstrane onoga u njima, što u suštini ‘nije njihovo’."Taj elemenat tj. ono što ‘nije suštinski njihovo’, razlikuje se od onoga što ‘jeste njihovo’ posamoj
č
injenici da se ono može izgubiti, izmjeniti ili oduzeti od njih, na vješta
č
ki na
č
in.[Ljudima se može uništiti li
č
nost a podložni su i re-programiranju!]"Postoje na
č
ini da se eksperimentalno verificira veza izme
ñ
u li
č
nosti i suštine. Uisto
č
nja
č
kim školama postoje metode uz pomo
ć
kojih je mogu
ć
e odvojiti
č
ovjekovu suštinuod njegove li
č
nosti. Za te svrhe oni ponekad koriste hipnozu, nekad specijalne narkotike iliodre
ñ
ene vrste vježbi. Ukoliko se li
č
nost i suština
č
ovjeka razdvoje neko vrijeme, na ovaj ilionaj na
č
in, u njemu se onda formiraju dva bi
ć
a, koji pric
č
aju razli
č
itim glasom, imajupotpuno razli
č
ite ukuse, ciljeve i interesovanja a za jedno od ta dva bi
ć
a
č
esto seispostavlja da se nalazi na nivou malog djeteta."Nastavljaju
ć
i dalje s ovim eksperimentom, mogu
ć
e je tako
ñ
e uspavati jedno od ova dvabi
ć
a, ili sam eksperiment može zapo
č
eti tako što se uspava
č
ovjekova li
č
nost ili se uspavanjegova suština. Odre
ñ
eni narkotici imaju ta svojstva da uspavaju
č
ovjekovu li
č
nost a danjegova suština istovremeno ostane budna. Tako nakon odre
ñ
enog vremena poslijeuzimanja takvog narkotika,
č
ovjekova li
č
nost nestaje, dok ostaje samo njegova suština.Onda se doga
ñ
a da
č
ovjek koji je bio pun najraznovrsnijih i najuzvišenijih ideja, punsimpatija i antipatija, ljubavi, mržnje, strasti, patriotizma, stremljenja, želja, uvjerenja,odjednom ostane potpuno prazan, bez misli, bez osje
ć
anja, bez uvjerenja i stavova. Premasvemu onome što ga je prije uzbu
ñ
ivalo, on sada postaje potpuno indiferentan."Ponekad je on u stanju i da vidi svu izvješta
č
enost i imaginativni karakter svoguobi
č
ajenog raspoloženja svojih uzvišenih rije
č
i; a ponekad ih i zaboravi kao da nikada nisupostojale."Stvari za koje je svojevremeno bio spreman da žrtvuje svoj život sada mu se
č
inebesmislene i bezna
č
ajne, nevrijedne da im se posveti bilo kakva pažnja. Sve ono što onsada može na
ć
i u sebi to je samo par instiktivnih težnji i ukusa. Voli slatkiše, uživa kad mu

Activity (6)

You've already reviewed this. Edit your review.
1 hundred reads
1 thousand reads
acuario33 liked this
kond564737 liked this
kantt1 liked this

You're Reading a Free Preview

Download
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->