LATINSKI Konjugacije

1.) AKTIVNI prezent -o -mus -s -tis -t -nt 1. konj. 2. konj. -amo -habeo -amas -habes -amat -habet -amamus -habemus -amatis -habetis -amant -habent PASIVNI -r -mur -ris -mini -tur -ntur 1. konj. -amor -amaris -amatur -amamur -amamini -amantur

3.konj -lego/cupio -legis/cupis -legit/cupit -legimus/cupimus -legitis/cupitis -legunt/cupiunt

4.konj -punio -punis -punit -punimus -punitis -puniunt

gl. biti -sum -es -est -sumus -estis -sunt

2. konj. -habeor -haberis -habetur -habemur -habemini -habentur

3.konj -legor/cupior -legeris/cuperis -legitur/cupitur -legimur/cupimur -legimini/cupimini -leguntur/cupiuntur

4.konj -punior -puniris -punitur -punimur -punimini -puniuntur gl. biti -eram -eramus -eras -eratis -erat -erant 4.konj. -puniebam -puniebas -puniebat -puniebamus -puniebatis -puniebant

2.) AKTIVNI imperfekt -bam -bamus -bas -batis -bat -bant 1. i 2. konj. se konjugiraju normalno, bez iznimaka 3. konj -legebam/cupiebam -legebamus/cupiebamus -legebas/cupiebas -legebatis/cupiebatis -legebat/cupiebat -legebant/cupiebant PASIVNI -bar -bamur -baris -bamini -batur -bantur 1. i 2. konj. se konjugiraju normalno, bez iznimaka 3. konj. -legebar/cupiebar -legebamur/cupiebamur -legebaris/cupiebaris -legebamini/cupiebamini -legebatur/cupiebatur -legebantur/cupiebantur

4. konj. -puniebar -puniebaris -puniebatur

-puniebamur -puniebamini -puniebantur

3.) AKTIVNI futur 1. 1. i 2. konjugacija 3. i 4. konjugacija gl. biti -bo -bimus -am -emus -ero -erimus -bis -bitis -es -etis -eris -eritis -bit -bunt -et -ent -erit -erunt Sve se konjugiraju normalno, znai od infinitiva se maknu nastavci re ( u 3. konj. ere) i stavljaju odgovarajui nastavci. PASIVNI futur 1. 1. i 2. konjugacija 3. i 4. konjugacija -bor -bimur -ar -emur -beris -bimini -eris -emini -bitur -buntur -etur -entur Sve se konjugiraju normalno, znai od infinitiva se maknu nastavci re ( u 3. konj. ere) i stavljaju odgovarajui nastavci. 4.) Perfekt perfektna osnova: od 1. lica perfekta se makne -i i nastaje osnova (amavi => amav) amo, 1., amavi, amatum
1.lice perfekta particip

nastavci: gl.biti(sum, esse, fui-1. lice perf.) -i -imus -fui -fuimus -isti -istis -fuisti -fuistis -it -erunt -fuit -fuerunt 5.) Futur 2. - od perfektne osnove i nastavaka za futur 2. -ero -erimus -eris -eritis -erit -erint 6.) indikativ pluskvamperfekta aktivnog -od perfektne osnove i na kraju se dodaju oblici imperfekta gl. biti (amo, 1, amavi, amatum) -amav-eram -amav-eramus -amav-eras -amav-eratis -amav-erat -amav-erant

Deklinacije
1. dekl. (vesta, -ae, f.) N -a -ae G -ae -orum D -ae -is A -am -as V -a -ae ABL -a -is 3.dekl. Suglasnike osnove (m., f., n.) homo, -inis, m.; virgo, -inis, f m.; f. N -nominativ -es G -is -um D -i -ibus A -em -es V -nominativ -es ABL -e -ibus 2.dekl. (populus, -i, m.; templum, -i, n.) -us -i -um -a -i -orum -i -orum -o -is -o -is -um -os -um -a -e -i -um -a -o -is -o -is

tempus, -oris, n n. -nom. -a -is -um -i -ibus -nom. -a -nom. -a -e -ibus

I osnove 1.) kad je broj slogova u N. i G. isti (civis, is, m.) 2.) kad u G. imaju vie suglasnika ispred is = pars, partis, f. ; ars, artis, f 3.) kad imenice sr. roda zavravaju na e, al, ar = mare, is, n.; animal, is, n.; exemplar, is, n. - u abl. jed. sr. rod ima nastavak i - gen. Mno. Ium - nom., ak., v. mnoine imaju nastavak -ia 1.) i 2.) 3.) N civis/ars cives/artes mare maria!!! G civi/artis civium/artium!!! maris marium!!! D civis/arti civibus/artibus marem maribus A civem/artem cives/artes mare maria V civis/artis cives/artes mare maria ABL cive/arte civibus/artibus mari!!! maribus 4. dekl. (m./f./n.) m./f.(senatus, us, m.; fructus, us, f.) N -us -us G -us -uum D -ui -ibus A -um -us V -us -us ABL -u -ibus 5.dekl. (m./f.) masculinum> N (dies, diei, m.; res, rei, f.) G D A V ABL -es -ei -ei -em -es -e n.(genu, us, n.; gelu, us, n.) -u -ua -us -uum -u -ibus -u -ua -u -ua -u -ibus -es -erum -ebus -es -es -ebus *femininum ima iste nastavke za jedninu, a mnoinu nema

Zamjenice
JA EGO TI TU EGO N -ego G -mei D -mihi A -me V ABL -me MI - NOS VI VOS TU -tu -tui -tibi -te -te NOS -nos -nostri -nobis -nos -nobis VOS -vos -vestri/vestrum -vobis -vos -vobis PL. f. -eae -earum -iis(eis) -eas -iis(eis)

ON - IS, ONA - EA, ONO IS SG m. f. N -is -ea G -eius -eius D -ei -ei A -eum -eam V ABL -eo -ea

n. -id -eius -ei -id -eo

m. -ii(ei) -eorum -iis -eos(eis) -iis(eis)

n. -ea -eorum -iis(eis) -ea -iis(eis)

-POVRATNA ZAMJENICA POVRATNO POSVOJNA ZAMJENICA -sui suus, 3 - svoj -sibi -se -se -povratna i povratno posvojna zamjenica se u latinskom odnose samo na 3. lice jed. i mno. Ostale zamjenice u prilogu.:)

Upitne i odnosne zamjenice - upitna zamj: quis? quid?(tko?, to?) o N o G o D o A o AB quis? quid? tko?, to? cuius? cuius? koga?, ega? cui? cui? komu?, emu?

quem? quid? koga?, to? quo? quo? komu?kime?emu?ime?

NEEEMMAA MNOOINEEE!!!!! odnosna zamj.:qui, que, quod

N G D A Ab

m qui cuius cui quem quo

SG f quae cuius cui quam qua

n quod cuius cui quod quo

m qui quorum quibus quos quibus

PL f quae quarum quibus quas quibus

n quae quorum quibus quae quibus

Neodreene zamjenice - quidam, quiddam netko, neto quidam, quiaedam, quodam neki, neka , neko quisque, quique svatko, svata quique, quaeque, quodque spoj upitne i odnosne zamj. s nepromjenjivim esticama

dva oblika: imenski(samostalno umjesto imenice) i pridjevski(kao pridjev uz imenicu)

imenski oblik: estica+quis, quid

pridjevski oblik: qui. quae, quod

dekliniraju se kao upitne i odnosne zamj.

Pridjevi 3. deklinacije
1.) s tri nastavka acer, acris, acre SG. m. N -acer G -acer-is D -acer-i A -acer-em V -nominativ ABL -acer-i 2.) s dva nastavka dulcis, dulce
m./f. n.

f. -acris -acr-is -acr-i -acr-em -nominativ -acr-i

n. -acre -acr-is -acr-i -nominativ -nominativ -acr-i

PL.

m -acr-es -ium -ibus -es -es -ibus

f -acr-es -ium -ibus -es -es -ibus

n -acria -ium -ibus -a -a -ibus

SG. N G D A V ABL

m./f. -dulcis -is -i -em -nominativ -i

n. -dulce -is -i -nom. -nom. -i

PL. m./f. -es -ium -ibus -es -es -ibus

n. -ia -ium -ibus -ia -ia -ibus

3.) s jednim nastavkom velox, velocis genitiv od koje se tvori osnova

N. za sve rodove

SG. N G D A V ABL -

m./f. -velox -velocis -i -em -nominativ -i

n. -velox -velocis -i -nominativ -nominativ -i

PL.

m./f. -es -ium -ibus -es -es -ibus

n. -ia -ium -ibus -ia -ia -ibus

ABL. jednine je uvijek -i gen. mnoine uvijek ium u sr. rodu N., A., V. jednine su uvijek isti (jednaki su nominativu) n., a., v. mnoine imaju nastavak ia.

Komparacija pridjeva
KOMPARATIV - od genitiva jednine mukoga roda izbacimo is (pridjevi 3. dekl.) ili i (1. i 2. dekl.) i dodajemo nastavke ior za muki i enski rod, a ius za srednji rod

densus,3 =gust novus, 3 =nov

G G

dens-i densior, densius nov-i novior, novius dulc-is dulcior, dulcius

dulcis, e =sladak G

dalje se kompariraju po nastavcima za 3. dekl. suglasnikih osnova m/f N -(ior) G -ioris D -iori A -iorem V =NOM Ab -iore SG n -(ius) -ioris -iori =NOM =NOM -iore m/f -iores -iorum -ioribus -iores -iores -ioribus PL n -iora -iorum -ioribus -iora -iora -ioribus

SUPERLATIV - od G jd. m. r. maknemo is (3. dekl.) ili i (1. i 2. dekl.), dodajemo nastavke issimus, -issima, -issimum -issimus = muki rod, deklinira se po nastavcima 2. deklinacije -issima = enski, dekl. se po nast. 1. dekl. -issimum = srednji, dekl. se po nast. 2. dekl. SG f -issima -issimae -issimae -issimam -issima -issima PL f -issimae -issimorum -issimis -issimas -issimae -issimis

m N -issimus G -issimi D -issimo A -issimum V -issime Ab -issimo

-

n -issimum -issimi -issimo -issimum -issimum -issimo

m -issimi -issimorum -issimis -issimos -issimi -issimis

n -issima -issimorum -issimis -issima -issima -issimis

pridjevi koji u N jd. zavravaju na er, dodajemo nastavke rimus, -rima, -rimum i dekliniraju se na isti nain npr, pulcher, -chra, -chrum pulcherrimus, 3

pridjevi iznimke: o facilis, e o difficiles, e o similis, e o dissimilis, e o humilis, e

o

maknemo nastavak G jd. i dodajemo nastavke -limus, -lima, -limum ( npr, facillimus, 3)

gracilis, e

OPISNA KOMPARACIJA - pridjevi koji u N jed. zavravaju na ius, -eus ili uus
-

u komparativu se ispred pozitiva dodaje magis (npr. idoneus, 3magis idoneus, 3) u superlativu maxime (npr. arduus, 3(strm)maxime arduus, 3) u dekliniranju magis ili maxime ostaju nepromjenjeni, dekliniraju se samo pridjevi po uobiajenim nastavcima

NEPRAVILNA KOMPARACIJA - treba ih znati napamet POZITIV KOMPARATIV m/f bonus, 3 DOBAR malus, 3 LO magnus, 3 VELIK parvus, 3 MALEN multus, 3 MNOGI melior BOLJI, -A peior, GORI, -A maior, VEI, -A minor, MANJI, -A Nn melius BOLJE peius GORE maius VEE minus, MANJE plus, VIE G pluris optimus, 3 NAJBOLJI, -A, -E pessimus, 3 NAJGORI, -A, -E maximus, 3 NAJVEI, -A, -E minimus, 3 NAJMANJI, -A, -E plurimus, 3 NAJVIE, -A, -E SUPERLATIV

Zamjeniki pridjevi
dekliniraju se kao pridjevi 1. i 2. dekl. razlika je samo u G i D o G ius o Di unus, 3 = jedan, jedini solus,3 = sam totus, 3 = itav, sav ullus, 3 = ijedan uter, utria, utrium = koji (od dvojice) neute, neutra, neutrum = nijedan = nullius, 3 = nijedan alter, altera, alterum = drugi = alius, alia, aliud=drugi (u G je alterius) uterque, utraque, utrumque = i jedan i drugi nepotpune neodreene zamj. nemo nitko i nihil nita

N G D A V AB

NEMO nemo nullius nemini neminem nullo

PRIJEVOD nitko nikoga nikomu nikoga nikomu, nikim

NIHIL nihil nullius rei nulli rei nihil nulla re

PRIJEVOD nita niega niemu nita niemu, niim

Tvorba i komparacija priloga

TVORBA - pridjevi 1.i 2. dekl G jed. m. r. maknemo i, dodajemo e
-

iucundus, 3 G je iucund-i

iucunde (ugodno)

prid. 3. dekl Gjed. mr. r. maknemo is, dodajemo iter

dulcis, e

G je dulc-is acriter (otro)

dulciter (slatko)

acer, acris, acre

o ako zavravaju na ANS ili ENS, od G maknemo is, dodamo er

sapiens,G sapient-is prudens,G prudent-is

sapienter prudenter

KOMPARACIJA - komparativ je jednak N sr. roda pridjeva od kojeg je nastao PRIDJEV iucundus, 3

PRILOG KOMPARATIV PRILOGA iucunde iucundius dulciter acriter dulcius acrius

dulcis, e acer, acris, acre

superlativ se tvori tako da se od superlativa pridjeva makne nastavak -us u nominativu mukoga roda i stavi e PRIDJEV

PRILOG

SUPERLATIV iucundissime

iucundus, 3

iucunde

Vremena participske osnove

-

amo, 1., amavi, amatum doceo, 2., docui, doctum scribo, 3., scripsi, scriptum punio, 4., punivi, punitum N jed. sr.r -particip perf. pasivnog (P.P.P.)
gl. pridjev

o o o o

amatum doctum scriptum punitum

amatus, 3 doctus, 3 scriptus, 3 punitus, 3

voljen uen pisan kanjen -glagolski oblici sum, esse, fui -vremena participske osnove

PASIVNI PERFEKT P.P.P. + prez. gl. biti SG PL 1.amatus, 3 sum 1. amati, -ae, -a sumus 2. amatus, 3 es 2. amati, -ae, -a estis 3. amatus, 3 est 3. amati, -ae, -a sunt PASIVNI PLUSKVAMPERFEKT P.P.P.+IMPF. GL. BITI 1.amatus, 3 eram 1. amati, -ae, -a eramus 2. amatus, 3 eras 2. amati, -ae, -a eratis 3. amatus, 3 erat 3. amati, -ae, -a erant PASIVNI FUTUR II. P.P.P.+FUT. 1. GL.BITI 1. amatus, 3 ero 1. amati, -ae, -a erimus 2. amatus, 3 eris 2. amati, -ae, -a eritis 3. amatus, 3 erit 3. amati, -ae, -a erunt

NEPOTPUNI GLAGOLI
coepi, coepisse poeo sam memini, meminisse sjeam se odi, odisse mrzim ta 3 glagola imaju samo oblik perf. osnove (perf. AK., pluskvamperfekt AK., futur II. AK.) navode se u 1. licu perf. i u infintivu perfekta koji se tvori tako da na perf. osnovu dodamo zavretak isse (to vrijedi za sve glagole) npr. amo, 1., amav/i, amatum na amav stavljamo isseamavisse Glagoli memini i odi nemaju oblika prezentske osnove, nego im perfekt ima znaenje prezenta, pluskvamperfekt znaenje imperfekta, a futur II znaenje futura I. Glagol coepi ima perfektno znaenje, a oblike prezentske osnove uzima od glagola incipio, 3. poinjem.
P.S ja to ne razmem al ajde

BROJEVI
redni (ordinalia) unus, una, unum duo, duae, duo tres, tria quattuor quinque sex septem octo novem decem undecim duodecim tredecim quattuordecim quindecim sedecim, sexdecim septendecim duodeviginti undeviginti viginti dijelni (distributiva) primus, secundus, tertius, quartus, quintus, sextus septimus octavus nonus decimus undecimus duodecimus tertius decimus quartus decimus quintus decimus sextus decimus septimus decimus duodevicesimus undevicesimus vicesimus

glavni (cardinalia) 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20.

Od glavnih brojeva dekliniraju se; unus, duo, tres

Nom. Gen. Dat. Ak. Abl.

duo duorum duobus duo(s) duobus

duae duarum duabus duas duabus

duo duorum duobus duo duobus

tres

tres

tria trium tribus tria tribus

redni se brojevi dekliniraju kao pridjevi na -us, -a, -um. u naem jeziku samo je posljednji broj redni, a u latinskom su redni svi brojevi, npr. godine tisuu devet stotina pedeset i osme anno millesimo nongentesimo duodesexagesimo Quota hora est? Septima. Koliko je sati? Sedam. U lat. jeziku na pitanje: Koliko je sati? odgovara se rednim brojem, a ne glavnim kao u naem jeziku.

KALENDAR
rimski kalendar se zvao Fasti dies fasti dani kada se smjelo suditi dies nefasti dani kada se nije smjelo suditi Romul prvi podijelio godinu na 10 mjeseca 1. MARCIUS (po bogu Marsu) (danas 3. mjesec, oujak) 2. APRILIS (danas 4. mjesec, travanj)... 3. MAIUS 4. JUNIUS 5. QUINTILIS kasnije dobio ime po Juliu Cezaru - IULIUS 6. SEXTILIS kasnije dobio ime po caru Augustu- AUGUSTUS 7. SEPTEMBER 8. OKTOBER 9. NOVEMBER 10. DECEMBER 11. IANUARIUS 12. FEBRUARIUS preostala 2 mjeseca(11. i 12.) je dodao Numa Pompilius godina imala 364 odnosno 365 dana 153.g.pr.Kr. poetak godine se pomaknuo na 1. sijenja dok je prije poinjala 1. oujka stari poredak mjeseca se naziva lunarna godina i imala je 355 dana MENSIS INTERCALARIS umetnuti mjesec da bi se nadoknadila razlika izmeu lunarne i suneve godine nakon Romula novi kalendar uvodi 46.g.pr.Kr. Cezar Julijanski kalendar- uredio ga Sosigen aleksandrijski matematiar on mijenja nazive 6. i 7. mjeseca 3 stalna dana prema kojima su odreivali datum o 1. stalni dan u mjesecu se zvao Kalende (Kalendae, -arum, f.) to je bio 1. dan bilo kojeg mjeseca o 2. stalni dan je None (Nonae, -arum, f.) 5. ili 7. bilo kojeg mjeseca o 3. stalni dan je Ida (Idus, -uum, f.) 13. ili 15. bilo kojeg mjeseca o stalni dani su se izraavali ablativom 1.1 Kalendis Ianuariis 5.1 Nonis Ianuariis 13.2 Idibus Februariis 15.3 Idibus Martiis itd... dani prije stalnih dana se izraavaju sa PRIDIE + akuzativ stalnoga dana (31. 1. pridie Kalendas Ianuarias, 4.1. pridie, Nonas Ianuarias, 12.2. pridie Idus Februarias, 14.2. pridie Idus Matrias) ostali dani su se raunali od najblieg stalnog dana unatrag

prvo su rekli ante diem, pa onda redni broj(kolko dana je izmeu toga datuma i prvoga sljedeega stalnoga dana) koji se slae po rodu broju i padeu s diem (ak jd. m. r.) + stalni dan u akuzativu + mjesec u akuzativu npr. 3.1. - ante diem tertium Nonas Ianuarias (PAZI!! Rimljani nisu ba znali matku pa su ovo radili: datum je 3.1., prvi stalni dan poslije toga datuma je 5.1. pa su brojali ovak: 3.1. je prvi dan, 4.1. je drugi dan i 5.1. je trei dan, kaj bi znailo da je izmeu bilo 3 dana)