Green Garden 52

Green Garden broj 52 rujan / listopad 2007.
godina VII cijena 3 KM
Sadnja lukoviastog cvijea Kamen u oblikovanju vrta Cvjetaa - poremeaji u uzgoju Faraonski mrav Prihranjivanje pela
Urednikova rije
Pred vama je jesenski broj poljoprivrednog glasila GREEN GARDEN koje na svojim stranicama donosi niz zanimljivih priloga iz svijeta povrarstva, voarstva, vinogradarstva, vinarstva i cvjearstva. Pored toga, u ovom broju glasila donosimo, po mnogo emu, zanimljivu reportau iz hercegovakog sela Duice, a koju moete pronai pod nazivom Duikom lozom do Guinissa. Na prvim stranicama GREEN GARDEN-a moete proitati lanke o jesenskoj sadnji rua i uvijek atraktivnih lukovica premda neete ostati uskraeni ni za savjete u pogledu smjetaja sobnog bilja tijekom hladnih zimskih dana. Osim toga, jesen je idealno vrijeme za sadnju ukrasnog drvea a moda va odabir postane upravo ruj, koji smo ovaj put samo za vas, na naim stranicama detaljno i prezentirali. A zahvaljujui neto toplijem vremenu ovaj period iskoristite za sjetvu i sadnju povru. Koje ete pak vrste i kultivare povra u ovom periodu moi uspjeno uzgojiti saznati ete ukoliko detaljno prouite na preporueni kalendar sjetve. Meutim kako se u Hercegovini, za potrebe trita ali i domainstva, redovito siju odnosno uzgajaju pinat i blitva ovim povrtnicama smo posvetili stranicu u dijelu predvienom za povrarstvo. Nita manje nisu zanimljivi ni prilozi o poremeajima i smetnjama koje se javljaju kod uzgoja salate i cvjetae, kao i prilog o jesenskoj sadnji neizostavnog luka i graka. Nadalje, nemojte propustiti lanke iz oblasti zatite bilja, s posebnim osvrtom na zatitu masline od paunova oka kao ni zaboraviti proitati prilog o ljetnim bolestima sve prisutnijeg duhana. U nadolazeem periodu unutar naih domova poseban problem predstavljaju mravi koje zbog velike brojnosti nije tako lako unititi. Kako je zbog ekstremnih sua i poremeaja na svjetskom tritu u iroj regiji, pa tako i kod nas, dolo do naglog velikog porasta cijena stone hrane ove godine je ve evidentno kako e mnogi poljodjelci ponovno poeti sijati i uzgajati itarice te ostale krmne kulture u vlastitom aranmanu. Zbog svega toga, nipoto ne propustite lanke Jesen u polju i Sjetva ozimih smjesa grahorica i itarica, kao i mnotvo drugih nita manje zanimljivih lanaka. A mi se nadamo da smo i kroz ovaj broj GREEN GARDEN-a uspjeli odabrati teme i lanke koje e zadovoljiti iri krug naih itatelja. Ukoliko smo neto i propustili usrdno se nadamo da nam to neete zamjeriti. Urednitvo
SADRAJ
JESEN U ZNAKU LUKOVICA 4 PROSTORI ZA SMJETAJ SOBNOG CVIJEA TIJEKOM ZIME 6 UKRASNI RUJ 7 JESENSKA SADNJA RUA 8 KAMENE POVRINE U UKRASNOM VRTU 9 JESEN - IDEALNO DOBA ZA SADNJU UKRASNOG DRVEA 10 JESEN U POVRTNJAKU 11 CVJETAA POREMEAJI U UZGOJU 12 GNOJIDBA PINATA I BLITVE ::: PINAT I NEELJENI SASTOJCI 13 ZAINSKO BILJE U ZNAKU K.... 14 SALATA - GNOJIDBA I FIZIOLOKI POREMEAJI KOD UZGOJA 15 FARAONSKI ILI UTI MRAV 16 KLOPKE ZA SUZBIJANJE OHARA 17 JESENJSKA SADNJA LUKA 18 CRVENI PLODOVI DRENINA ZA ZIMSKE POSLASTICE 19 PITANJA I ODGOVORI 20 JESENSKA SJETVA GRAKA 21 VRIJEME JE ZA ZATITU MASLINE OD PAUNOVA OKA 22 SUMPOR U MOTU I VINU 23 LJETNE BOLESTI DUHANA 24 SIRAK - POMALO ZABORAVLJENA KULTURA 25 SJETVA OZIMIH SMJESA GRAHORICA I ITARICA 26 JESEN U POLJU 27 OPREZ KOD PRIHRANJIVANJA PELA 28 DUIKOM LOZOM I DO GUINISSA 29 ZANIMLJIVOSTI 30
Glasilo GREEN GARDEN Nakladnik: SJEMENARNA, iroki Brijeg, Knepolje b.b. 88220 iroki Brijeg, Tel.: ++ 387 (39) 703 572, Fax: ++ 387 (39) 705 572 Glavni urednik: dr. Ivan Ostoji Redakcijski kolegij: Josip Brkljaa, Nino Rotim, Goran Jurilj, Aida Kohni, Danko Toli, Mario ubela Marketing: Snjeana Spahi - Bevanda, dipl. oec. Grafiko oblikovanje: Damir anje Tisak: GDD POLET, Sarajevo Fotografija na naslovnici: Ivan Ostoji Miljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i porta broj: 05-15-5920/04 od 31. 12. 2004. godine asopis Green Garden osloboen je plaanja poreza na promet.
B R O J 5 2 R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 7
JESEN U ZNAKU
Stara je narodna izreka da je vrt ogledalo kue. Poto je zima najkrtije godinje razdoblje u pogledu ljepote, bujnosti i aktivnosti vegetacije, time i sadnja zimskih lukovica doprinosi uljepavanju vrta i umanjenju takvog imida. Zato predlaemo da osvjeite svoj vrt ili balkon jesenjom sadnjom lukovica.
Pie: Josip Brkljaa, ing.
LUKOVICA
OSNOVNA SVOJSTVA
Da bi se pristupilo sadnji lukovica u jesen, potrebno je poznavati njihova osnovna svojstva otpornosti na zimske uvjete tj. hladnou kako bi odabrali odgovarajuu vrstu. Od lukovica otpornih na zimske uvjete spomenut emo najrairenije: Tulipan, Iris, Narcis, Crocus, Ljiljan, Muskari, Zumbul, Visibaba, Ukrasni luk. Prije sadnje lukovica potrebno je pripremiti tlo za sadnju. Optimalno tlo za sadnju je plodno, rastresito tlo, mrviaste strukture, tj. pjeskovita ilovaa bogata humusom. Gnojidbu tla je poeljno obaviti zgorjelim goveim stajnjakom ili pak mineralnim gnojivima, a tijekom vegetacije prihranjivati mineralnim gnojivima. Lukovice pozitivno reagiraju na gnojidbu putem maliranja organskim materijama.
Prodaja lukovica u Sjemenarninim agrocentrima
TULIPAN (Tulipa sp.)
SADNJA LUKOVICA
Optimalni termin za jesenju sadnju lukovica je od sredine rujna pa do kraja listopada. Sadnja se obavlja u pripremljeno tlo na dubinu dva puta veu od irine lukovice. Krupnije lukovice sade se dublje sa irim razmakom, a sitnije plie s kraim razmakom. U laka pjeskovita tla se u pravilu sadi dublje, a u teka glinovita tla plie. Razmak sadnje izmeu lukovica odgovara dubini sadnje. Nakon sadnje lukovice se obvezno moraju zaliti vodom. Zalijevanje tijekom vegetacije se obavlja rjee ali obilnije.
Tulipani su najrairenija vrsta lukoviastog cvijea i do sada je opisano vie tisua sorti. Imaju irok interval cvjetanja, ovisno od vrste, od prosinca do svibnja. Traenije sorte kod nas su: Johan Straus, Cassin, Ballerina, Yokohama,Pieter de Leur, Orange Cassini,Gussepe Verdi, Toronto. Optimalna reakcija tla za tulipane je pH 6,0 7,5. Tulipani se razmnoavaju generativno,
iz sjemena i vegetativno, djeljenjem lukovica. Generativno razmnoavanje se obavlja samo u laboratorijima , dok je vegetativno ustaljeno u praksi. Bitno je napomenuti da tlo oko lukovice treba kontinuirano biti vlano, da ne bi dolo do pucanja ljuske lukovice. Tulipani su najveu primjenu pronali u proizvodnji rezanog
cvijea, ali se sade i za dekoraciju vrtova, parkova, balkona.
NARCIS (Narcisus sp.)
Narcis je biljka jako lijepih dekorativnih cvjetova, opojnog mirisa, sadri alkaloide, po emu je dobila i ime. Rairena je na vie kontinenata, emu je doprinijela njena sortna prilagodljivost na razliite klimatske uvjete, od
Tulipani najrairenija vrsta lukoviastog cvijea
Narcisi prvi procvjetaju
Sorte razliite boje i oblika cvijeta
tropskih do planinskih. Selekcijski se veoma dobro kriaju pa je selekcionirano preko 10.000 razliitih sorti Kod nas su najudomaenije sorte: Carlton, Flowersnift, Ice Floies, Jet fiere, Minow. Cvjeta od veljae do travnja. Narcis ima meupauzu u vegetaciji, tako da korijen tijekom ljeta odumire i ponovo se regenerira u jesen iste godine. Najee se koriste za proizvodnju rezanog cvijea, ali se takoer sade i u cvjetnim gredicama u vrtovima i okunicama. Imaju osobnost da na starijim zasadima daju kvalitetnije, obilnije i krupnije cvjetove. Na jednom mjestu lukovica moe ostati 4 5 godina.
Iris-cvjetovi duginih boja
voditi rauna da ona bude jedra i kompaktna, tj. da bude zdrava. Od znaajnijih sorti kod nas su najzastupljenije: Delfts Blauw, Lady Derby, Pink, Rosa.
IRIS ( Iris sp.)
ZUMBUL (Hyacinthus sp.)
Potjee iz podruja oko Sredozemnog mora i Male Azije, ali se najvie odomaila u Nizozemskoj. Najee se sadi u vrtovima i okunicama za dekoraciju okolia, moe se kombinirati s drugim
cvijeem ili pak samostalno jer je cvijet biljke izraajnih dekorativnih boja. Cvjeta od prosinca do travnja, ovisno od sorte. Ima viegodinju lukovicu koja moe preivjeti i do 20 godina. Korijen je veoma osjetljiv i slabo se regenerira, te ukoliko je znaajnije oteen, dolazi do propadanja biljke. Prilikom odabira lukovice za sadnju bitno je
Biljka sadrava duginu boju cvjetova, po emu je i dobila ime, to datira iz Grke mitologije. Rasprostranjena je u razliitim klimatskim zonama, od mediteranskih do planinskih. Moemo ih podijeliti na skupinu s lukovicama i s rizomima. Ovisno od sorte i uvjeta u kojima se uzgaja, otvoreni prostor ili stakleniki, biljke mogu cvjetati u gotovo cijelom godinjem periodu. Veoma mnogo se koriste u proizvodnji rezanog cvijea. Irisu ne odgovaraju teka glinovita tla jer mu je korijen osjetljiv na jau koncentraciju soli. Ako je tlo dobro pripremljeno, ne treba ga prihranjivati tijekom vegetacije, osim ako ne ispolji tragove nedostatka pojedinog hraniva. Za razliku od prethodno opisanih vrsta, Irisi trae tijekom razvoja i cvjetanja mnogo svjetlosti, a takoer i obilno zalijevanje
Ljiljani s atraktivnim cvjetovima
LJILJAN (Lilium sp.)
u povoljnim umjetnim uvjetima cvjetaju, ovisno od vrste, tijekom cijele godine. Mogu se saditi na otvorenom, gdje svojim raznobojnim, bogatim cvjetovima ukraavaju kue, vrtove i okunice. Ako se uzgajaju u staklenicima, tijekom zime trae dosta svjetlosti, dobro provjetravanje i grijanje toplom vodom, dok je ljeti kad temperatura pree 22 o C potrebno vriti zasjenjivanje i rashlaivanje prostora u kojem se gaji. Ne podnose jau koncentraciju soli u tlu. Dobro reagiraju na folijarno prihranjivanje. U Agrocentrima Sjemenarne u Mostaru i irokom Brijegu u prodaji se nalazi veliki izbor lukovica razliitih vrsta namijenjenih jesenskoj sadnji.
Cvjetovi zumbula prepoznatljivi po boji i mirisu B R O J 5 2 R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 7
Postoje podatci da su Ljiljani bili poznati u vrijeme starih Grka i Rimljana. Rasprostranjeni su izmeu 10 i 55 o sjeverne geografske irine. Primjenjuju se za proizvodnju rezanog cvijea, jer
PROSTORI ZA SMJETAJ SOBNOG CVIJEA TIJEKOM ZIME

Veina sobnog bilja tijekom ljetnih mjeseci krasi balkone, terase, vrtove. Naime, ti prostori tijekom ljeta osiguravaju povoljne uvjete za rast i razvoj kunog bilja. Dolaskom hladnijih dana, kune biljke potrebno je smjestiti u adekvatne prostore, u kojima e doekati toplije dane.
a veinu sobnog bilja zima predstavlja period mirovanja, a za druge razdoblje cvatnje. Prije unoenja u kuu potrebno je otuirati biljke, oprati ih pomou razliitih rasprskivaa prikljuenih na vrtno crijevo ili ih ostaviti na slaboj kii. Nakon toga biljke se privremeno smjeste na istu povrinu da se osue, a supstrat u posudi procijedi. Sve biljke koje e tijekom zime boraviti u kui potrebno je pregledati na prisutnost nametnika. Veina njih se moe rijeiti mehaniki, a ako se odluite za primjenu insekticida, koristite samo one na kojima je navedeno da se mogu koristiti na sobnom cvijeu. Uvjeti prezimljavanja ovise o pojedinoj biljci. Neke trae iskljuivo hladan prostor. Najvei broj sobnog bilja podrijetlom je iz tropskih krajeva, pa im je tijekom zime potrebna visoka zrana vlaga i umjerena toplina. I unutar same prostorije sva mjesta nisu pogodna za sobno bilje. Veina sobnog bilja ne voli smjetaj tik uz juni ili zapadni prozor. Mali odmak od prozora ili zavjesa na njemu ve znai bitnu promjenu. Takvo mjesto odgovara ukrasnoj paprici i ukrasnoj koprivi, sobnim palmama, maranti, zmajevci i fikusu. Biljkama koje trae dosta svjetla, ali ne vole sunce, odgovarat e mjesto uz sjeverni ili sjevernoistoni prozor. Veina sobnih biljaka koja cvate zimi trae takve uvjete (azaleje, ciklame, primula, kamelija). Ove biljke trae i neto nie temperature pa se mogu smjestiti u slabije grijanu prostoriju. Jaglaci ne vole sunani poloaj ni blizinu izvora topline, trae prilino vode i prihranjivanje. Ciklame trae hladniju prostoriju. U toploj prostoriji cvje-
tovi brzo uvenu. Zalijeva se u podloak ili uz rub lukovice. Ako voda ostane u podloku jedan sat nakon zalijevanja, treba je odliti, jer e, u protivnom, listovi poutjeti. Filadendron voli toplinu i vlagu i svakodnevno ga je potrebno prskati mlakom vodom. Trai sjenovit poloaj. Afrika ljubiica uspijeva na svijetlim ali od sunca zatienim poloajima. Kod zalijevanja vodu dodavati u podloak. Difenbahija trai mjesto zatieno od sunca i visoku vlanost zraka. Listove svakodnevno treba prskati vodom. Anturij takoer voli vlaan zrak i toplinu, ali biljku treba zatititi od izravnog sunca. Kamelija trai hladan i svijetli prostor, ali ne i izravno sunce. Sjenovito mjesto u hladnoj prostoriji trae brljan i aspidistra. Sorte svijetlo proaranih ili obrubljenih listova obino trebaju neto vie svjetla i topline od zelenolisnih. Cinerarija se dri u negrijanoj prostoriji s dovoljno vlage. U suvie toploj prostoriji listovi joj ute i otpadaju. Prilikom smjetaja sobnog bilja u prostoriji mora se voditi rauna o sljedeem. Biljke na radnom stolu ili prozoru ne smiju biti velike da ne stvaraju sjenu. Za sobno bilje vrijedi pravilo: ne stavljaj na rub past e. Biljke ne stavljati na ona mjesta u prostoriji gdje e se svakodnevno premjetati. Stara poslovica pokazala se primjenjivom kod sobnog bilja: daleko od oka daleko od srca. Biljke moraju biti na takvom mjestu gdje su lako pristupane i nezaboravljene. Vjerujemo da e ovih nekoliko savjeta koristiti svim ljubiteljima sobnog cvijea da ga adekvatno pripreme za nadolazee hladne dane.
Mnoge sobne biljke trae dosta svjetla
Karakteristini cvjetovi ruja
UKRASNI RUJ
Iako postoji nekoliko vrsta u naim krajevima uglavnom je prisutan kiseli ili dlakavi ruj (Rhus typhina L.). U Europu je donesen iz istonih dijelova Sjeverne Amerike i u Hercegovini danas predstavlja vie-manje nepoznatu ukrasnu biljnu vrstu. Pie: Ivica Doko, dipl. ing.
iseli ruj je listopadni grm koji moe biti oblikovan i kao manje drvo. Iako ga veinom susreemo u obliku niskog grma, pojedina stabla mogu narasti u visinu od ak 15 metara. Njegove grane su kratke, gusto obrasle dlaicama, ba kao i dugi perasti listovi, koji ovoj biljci daju pomalo egzotian izgled. A atribut dlakavi, ruj je upravo dobio zbog svoje obraslosti barunasto-smeim dlaicama. List mu je sastavljen od 11-21 duguljasto eliptinih listia, koji su na vrhu zailjeni, dok su po rubovima blago napiljeni. Listovi su s gornje strane tamno-
zeleni i sjajni, dok s nalija imaju karakteristinu sivozelenu boju. Ukrasnom ruju dolaskom jeseni posebnu ar daje upravo boja listova koja varira od tople ute, preko naranaste sve do skrletnocrvene. Ipak, kiseli ruj najvie je prepoznatljiv po svojim veoma lijepim riim plodovima formiranim u obliku klipova, a koji ostaju na stablu sve do zime. Zbog svega toga rije je o ukrasnoj listopadnoj biljci koja je postala vrlo cijenjena i koja je nala veliku primjenu u vrtlarstvu.
Jednostavnost uzgoja
Za kiseli ruj je znakovito kako se jednostavno uzgaja pa sukladno tomu uspijeva na svim tipovi-
ma tala. Tako ga moete uoiti da podjednako uspjeno raste na siromanim, suhim i stjenovitim vapnenastim zemljitima kao i na onim najkvalitetnijim plodnim vrtnim tlima. Premda ga u naim vrtnim centrima obino nema na ponudi dendromaterijala olakotna je injenica da se vrlo lako razmnoava obilnim stvaranjem korijenovih izdanaka. Naime, zbog toga se s lakoom i iri. Drugim rijeima, poto ga u vrtnim centrima nema, u praksi ga jedino moemo uoiti uzgojenog iz darovanih susjedovih izdanaka. Ali, pri tomu imajte na umu da kod susjeda primjerenim alatom (kramp ili aov) odsijeete nekoliko izdanaka iz razloga to se dlakavi ruj preteno uzgaja u manjim grupama od obino 3-4 biljke, premda nita manje nije dekorativan ni uzgojen u vidu pojedinanog stabla. Tim vie to se dobro kombinira s lovorvinjom, fotinijom i imirom kao i ostalim ukrasnim zimzelenim grmovima.
U naim krajevima moemo susresti jo i obini ruj ili rujevinu (Cotinus coggygria) te grozdasti ruj ili sumak (Rhus coriaria L.) koji se zbog visokog postotka tanina u listovima koriste u koarskoj industriji, za tavljenje koe. Osim toga, navedena rujevina se upotrebljava i u bojadisarstvu, poto se u drvetu nalazi mastilo pogodno za bojenje vune i koe u naranastu, skerletnu ili smeu boju. A dlakavi ruj se naziva jo i kiselim iz razloga to formira plod kotunicu obraslu crvenim ekinjama, a koja je kiselog okusa. Meutim, treba znati kako je biljni sok kiselog ruja prvotno mlijean i tek kasnije uslijed prisutnosti zraka potamni. Ali ono to je puno vanije, teko se pere s ruku i odjee te kod osjetljivih ljudi izaziva stanovite alergijske reakcije. Ipak, njegova dekorativnost uope nije upitna pa je zahvaljujui tomu potranja za ovom ukrasnom biljkom svakim danom sve vea.
Jo poneto...
Ruj uspijeva na razliitim tlima B R O J 5 2 R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 7
Jesenska
sadnja rua
Pie: Stanislava Rotim
Rue su gotovo nezaobilazne u vrtovima i gradskim parkovima. A jesen je upravo najpogodnije vrijeme za njihovu sadnju. Zapravo sa sadnjom rua moemo zapoeti im prestane vegetacija, odnosno, kada rue uu u razdoblje mirovanja.
S pravom nosi epitet kraljice cvijea
adimo ih sve do kasne jeseni, dok zemlja duboko ne smrzne. Ipak, prije nego to se odluimo za njihovu sadnju, moramo biti svjesni injenice kako sve cvjetne vrste, a posebno rue, za obilnu i raskonu cvatnju zahtijevaju izrazito sunani poloaj. Sama sadnja rua ne bi trebala predstavljati neki osobit problem iz razloga to je ona vrlo jednostavna i u veini sluajeva uspjena. Dovoljno je iskopati prostranu i duboku sadnu jamu, irine 40-60 cm. A dok pripremamo sadno mjesto, sadnice rua ne smiju nipoto biti izloene vjetru i suncu. Osim toga, to znai da se rue moraju nabavljati u provjerenim vrtnim rasadnicima. Nadalje, prije sadnje rua poeljno je korijen sadnice odreeno vrijeme potopiti u smjesu tla i vode. Korijen se ne podrezuje izuzev u sluaju njegovog oteenja dok se nadzemni dio skrati na 3-4 pupa, ukoliko to ve ranije nije uinjeno u samom vrtnom rasadniku. U
sredini sadnog mjesta trebamo napraviti mali humak oko kojeg paljivo rasporedimo korijen sadnice. Potom se na poloeni korijen nanosi sloj zemlje koji je poeljno lagano utisnuti. Kada smo to uinili, sadnu jamu do polovice zatrpavamo zemljom te malo zalijemo. Time se ostvaruje bolji kontakt korijena s tlom te se istiskuju viak zraka. Nakon toga sadno se mjesto potpuno zatrpava zemljom, lagano zbija i obilno zalije vodom. Uspjeh, dakako, nee izostati...
Erika-skromna i lijepa
Dolaskom hladnijih dana ukrasni vrtovi postaju sve siromaniji cvatuim vrtnim biljkama. Osim ukoliko u vrtu imate uzgojenu Ericu koja pripada velikoj porodici vresaka (Ericaceae) i po svome je izgledu najslinija rodu vrijesaka (Calluna). Njeni niski grmovi na najbolji e nain hladnu jesensko-zimsku idilu obojiti nijansama ruiaste, crvene, ljubiaste ili bijele boje. A rije je o ukrasnoj vrsti otpornoj na niske temperature i biljci skromnih zahtjeva u pogledu tla. Njen zimzeleni grmi koji potjee iz alpskih podruja Europe nee narasti vie od 30-tak cm, premda njen promjer moe dosei i do pola metra. Poto se iznimno
brzo iri za kratak vremenski period pokriva povrinu zemljita onemoguavajui razvoj tetnih korovskih vrsta. Osim toga, ljubitelji ove skromne biljke igliastih listia i zvonastih cvjetova u njenoj raskonosti mogu uivati i u sobnim uvjetima. Naime, ova cvjetna vrsta moe se uspjeno uzgojiti i u sobnim uvjetima ali samo ukoliko je smjestimo na svijetlo, svjee i prozrano mjesto. Ipak, uzgojena u takvim prilikama, Erica traje samo koliko i njena cvatnja. Ali ukoliko posjedujemo vlastiti vrt, moemo je nakon cvatnje, kad postane pomalo neugledna, posaditi na otvorenom i na taj nain uspjeti sauvati i za iduu godinu.
Oreite ljetni jorgovan
Ljetni jorgovan ili budleja svojom raskonom cvatnjom podsjea na obini jorgovan, s tim da se njegova cvatnja protee neto kasnije tj. u periodu od srpnja do rujna. Budleja je
vrsta koja potjee iz Kine a svoje znanstveno ime nosi po Adamu Buddleu, engleskom botaniaru. Naraste do 3 metra visine i graciozan izgled grmu prvenstveno daju blago savijene grane. Ipak, najvea vrijednost ovog grma ogleda se u njegovim cvjetovima koji su skupljeni u grozdaste cvatove bijele, crvene ili ljubiaste boje. Cvjetovi su izrazito mirisni pa im pele i leptiri nipoto ne mogu odoljeti. Ali kako bismo spomenuti jorgovan pripremili za cvatnju naredne godine, moramo ga tijekom jeseni orezati. To je prvenstveno obvezna mjera za vrstu estu u Hercegovini- Buddleia globosa, koja je osjetljiva na niske temperature i koja cvate naranastim cvjetovima. Rezidbu moemo obaviti i neto kasnije u jesen, kada se cijeli grm treba jako podrezati. Naime, to je podrezivanje jae obavljeno, to su izdanci snaniji a cvjetovi brojniji!
Sadnice rua
Sadnice erike
Cvjetovi jorgovana B R O J 5 2 R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 7

Klimatske promjene i sve vee zanimanje za nove izazove u ureenju okolia nadahnulo je mnoge ljubitelje prirode da ponu kreirati vrtni prostor upotrebom kamena i proizvoda od kamena. A stazice, stepenice i fontane, koje su sastavni dio svakog vrta, upravo su idealne za njegovu primjenu.
Kamen je sastavni dio mnogih vrtova
KAMENE POVRINE U UKRASNOM VRTU

Pie: Goran Jurilj, dipl. ing.
svakom imalo ureenijem vrtu kao jedan od njegovih sastavnih elemenata esto moemo vidjeti kamen. I dok e se u pojedine vrtove sasvim dobro uklopiti nekoliko fino obraenih kamenih gromada matovito postavljenih meu postojeim raslinjem, u druge e se savreno uklopiti kamenjara. Nju pak ine kameni zidii u kojima kamenje nije vezano cementom ve je ono naprotiv slobodno slagano. Uostalom, tako su se nai preci na koristan nain oslobaali kamena (tvorei suhozid) u potrazi za komadiem obradive povrine.
briga evidentno je kako nam je kamen ipak prirastao srcu. Naime, krv nije voda. Kamen se opet vratio u modu te je bez njega doslovce nemogue stvoriti savreni prostor za odmor. Ali pri tomu ne smijemo ii u krajnost, pa kao neki, sebi umjesto luksuza dozvoliti graevinski neukus. Dakle, naglasak se stavlja na izgled cijele zelene povrine na kojoj moramo dobro pripaziti da se svi kameni elementi skladno uklapaju u ostale povrine unutar vrtnog prostora. Osim toga, od iznimne je vanosti pravilan izbor biljaka koje e rasti na buduem kamenjaru, dijelom zbog ope dekorativnosti a dijelom zbog uspjenosti njihovog uzgoja.
Kamen-simbol Hercegovine
Biljke za kamenjaru
Da su nai preci znali kako e se u dananje vrijeme na okunicama praviti razliite skulpture od kamena ili kako e se u ukrasnim vrtovima slagati suhozidi iskljuivo radi dekorativnosti, zasigurno ne bi tedjeli rijei. Jer nai teaci su u to i ne ba tako davno vrijeme godinama mukotrpno istili obradive parcele od kamena a sve kako bi osigurali viak zemlje, toliko bitne za preivljavanje. Iako danas to nikoga pretjerano nije ni
Poto je kamenjara i prostor uz suhozide relativno surovo mjesto za uzgoj veine ukrasnih trajnica
njihovu izboru moramo posvetiti veliku panju. Tako su zbog svojih biolokih posebnosti za kamenjaru pogodne vrste poput: niskog karanfila (Dianthus), uvarkue (Sempervivum), niske sadarke (Gypsophila repens), jastuca (Aubrieta), kamenike (Saxifraga) i zvonia (Campanula). Pored toga, idealno je vrijeme za sadnju lukoviastog cvijea pogodnog za navedene kamenjare, kao to je presliica (Muscari) ili narcis (Narcissus). A kako bi va vrt bio potpun, u njemu treba osigurati odgovarajua mjesta i za ukrasne vrste poput juke (Yucca), borovice (Juniperus), paempresa (Chamaecyparis obtusa nana) ili patuljastog ipka (Punica granatum nana). Ali, za potpun ugoaj na kamenjaru obvezno trebamo uzgojiti i neku od aromatinih vrsta poput origana (Origanum) ili timjana (Thymus).
Veinu navedenih biljnih vrsta lako moete pronai u svim bolje opskrbljenim vrtnim centrima. S druge strane, za kreiranje vrta puno je tee pronai pravi, ve koriteni kamen. Naime, u svrhu gradnje detalja unutar vrtnog prostora najpodesnije je ve koriteno, odbaeno kamenje, poput onog koje je preostalo nakon ruenja starih kamenih kua. Ukoliko to nije ostvarivo, ne preostaje vam nita drugo ve da u svrhu nabave kamena posjetite neki od brojnih hercegovakih kamenoloma. Meutim, danas ak i u pojedinim vrtnim centrima moete nabaviti i kamenje napravljeno od otpadaka stijena pa ak i ono nainjeno od plastinih materijala npr. fiberglasa. Ali kada nabavite odgovarajui kamen, za konaan uspjeh vam je potreban, osim malo mate, i par vjetih ruku bez kojih nipoto neete uspjeti stvoriti finu i oku ugodnu kamenu tvorevinu. A ona treba imati osiguranu trajnu otpornost i tvrdou zahvaljujui kojoj e va vrt desetljeima zraiti spontanou netaknute hercegovake prirode.
Sadarka biljka kamenjara
uvarkua stalni pratitelj kamenjara
JESEN idealno doba za sadnju ukrasnog drvea

Danas gotovo da i ne postoji vrt u kome ne raste nekoliko vrsta ukrasnih drvea. Meutim, koje vrste odabrati i kako ih uklopiti u postojei pejza nije nimalo laka odluka. Naime, u tom pogledu svaka pogreka se skupo plaa i to je najvanije teko ispravlja
10
krasna drvea su viegodinje biljke koje dugi niz godina ostaju na jednom te istom mjestu. Izrazito ih je teko mijenjati i oblikovati to znai da prilikom planiranja svog ivotnog prostora, projektiranju vrta moramo posvetiti punu pozornost. Iako se u naim vrtnim centrima uglavnom susree nekoliko uobiajenih vrsta drvea, nemojte se odmah odluiti za odabir, jer uz malo truda uvijek moete pronai ono to e vaem vrtu puno vie odgovarati. Jer treba znati kako se drvee prvenstveno namee svojom kronjom, kako ono svoju raskonost pokazuje tek nakon nekoliko godina, kada na najljepi mogui nain ukraava, unosi ivost i, to je najvanije, popunjava volumen vaeg ukrasnog vrta.
diteranskim vrtovima posaeno drvo koje uspjeno raste samo u sjevernijim, kontinentalnim podrujima nae zemlje. A drvo posaeno u neodgovarajue tlo ili drvo koje raste u neadekvatnim klimatskim uvjetima nikada nee doivjeti svoju punu raskonost iz razloga to u takvim uvjetima uzgoja ono iskljuivo vegetira i samo je pitanje dana kada e se konano i osuiti. Drugim rijeima, svaka biljna vrsta ima odreene zahtjeve prema tlu i poloaju, te se sukladno tomu prema vladajuim uvjetima u naem vrtu moramo odluiti za onu biljnu vrstu kojoj takvi uvjeti najvie i odgovaraju.
Rasadnik ukrasnog drvea
Najee vrste ukrasnih drvea
Izbor i kupnja ukrasnog drvea
Odluili ste u svom vrtu posaditi ukrasno drvo i ve ste stigli u vrtni centar. Meutim, nemojte se lakomisleno odluiti na kupnju a da se prethodno ne posavjetujete sa strunim osobljem. Jer, esto se dogaa da kod nabave sadnice ukrasnog drvea prvenstveno gledamo na cijenu, pri tom ne vodei rauna o biolokim osobinama i uvjetima koje je neophodno osigurati, a sve kako bi ukrasno drvo u naem vrtu zasjalo u svom najljepem sjaju. Tako nerijetko moemo uoiti vidno odravani vrt u kome raste zakrljalo drvo kome ne odgovaraju karakteristike tj. svojstva tla ili je pak u me-
Ukoliko smo ljubitelji drvea s obojenim liem, tada su za nas idealne vrste poput javora ijih je vrsta uistinu mnogo. Pojedine su izrazito visoke (Acer platanoides Crimson King visina stabla 7 m, promjer kronje 4 m, vatrenocrvena boja listova), dok su druge opet izrazito grmolikog rasta (Acer palmatum Atropurpureum visina 2-3 m, promjer kronje 3 m, tamnocrvena boja lista). Osim toga, tu je i bagrem, koji dobro uspijeva na umjereno sjenovitom poloaju, premda na sunanom poloaju lie poprima znakovitu zlatnouto boju (Robinia pseudoacacia Frisia visina 5 m, promjer kronje 4 m, boja lista zlatnouta). Ali, osim javora, kod nas su dosta esta i drvea s neobinim oblikom kronje, poput katalpe. Katalpa je pogodna i za manje vrtove iz razloga to ne
zauzima veliku povrinu (Catalpa bignoniodes Nana visina stabla 4 m, promjer kronje 3 m, kuglasta kronja). Ipak, ljubitelji ukrasnih vrtova ponekad trae izrazito cvjetnodekorativne vrste drvea od kojih je magnolija najomiljenija. Ima ih razliitih vrsta, od onih grmolikih (Magnolia stellata visina 1-2 m, promjer kronje 2 m, bijeli zvjezdasti cvijet) do visokostablaica (Magnolia x soulangiana visina 3-5 m, promjer kronje 2-3 m, blijedoruiasti krupni cvijet). Osim navedenih vrsta u naem podneblju esto ukrasno drvo je i japanska trenja (Prunus serrulata Kanzan visina stabla 4 m, promjer 3 m, dvostruki ruiasti cvijet) kao i judino drvo (Cercis siliqastrum visina 5 m, promjer kronje 2 m, ruiasta boja cvijeta). Dakle, uoljivo je kako u ovom pogledu doista postoji veliki broj razliitih vrsta ukrasnih drvea. Stoga je razumljivo kako njihov odabir nije nimalo lagan, to znai da taj krucijalni izbor nipoto ne preputate sluaju. A u pogledu strunog savjeta mi smo vam uvijek na usluzi.
Kod nekih biljaka dekorativni su listovi B R O J 5 2 R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 7
11
Pie: Mladen Karai, dipl. ing.
osljednjih godina svima postaje jasno kako danas za profesionalnu povrarsku proizvodnju postoje tehnoloka rjeenja za gotovo sve klimatske i vremenske uvjete, uz potivanje osnovnog prirodnog zakona kojim svako podneblje ima svoju floru. Ovo je djelomino prevladano izgradnjom zatienih prostora, pa se tako danas i na sjeveru nae zemlje uzgajaju biljke iz toplijeg, junog pojasa. Osim toga, oevidci smo injenice kako iz dana u dan kontinentalni dijelovi nae zemlje lagano gue i ubijaju proizvodnju povra u Hercegovini. Tako danas nita nije neobino, pa ak ako se i zamijeti, da gotovo svako drugo domainstvo na sjeveru nae zemlje uz okunicu posjeduje plastenik manje ili vee povrine.
JESEN
U POVRTNJAKU
Nitko ne zna hoe li ove godine rujan biti idealan za radove u povrtnjaku. Na tu misao tjeraju nas neobino surovi i suni ljetni dani kada je proizvodnja povra bila praktino onemoguena. Ali, izgradnjom zatienih prostora pronaena su rjeenja za gotovo sve klimatske i vremenske uvjete
Salata u plasteniku poetkom jeseni
Vrijeme je za sjetvu blitve i pinata
S druge strane, nekako tradicionalno se u Hercegovini poetkom jeseni siju blitva i pinat, premda nimalo ne zaostaju i ostale povrarske kulture. Tako se mrkva i perin mogu uzgajati gotovo cijele godine, dok su nadolazei hladniji dani idealni i za uzgoj zimske salate, matovilca te vrlo cijenjenih radia. Ali, kako bi nam povrtnjak bio upotpunjen, svakako ne smijemo zaboraviti posaditi i luk koji se u ovom razdoblju najee sadi za potronju u mladom stanju. U tu svrhu najee se koristi izborak koji za potronju dospijeva ve koncem prosinca. Ali pored luka, tijekom rujna uzgaja se i ratika koja evi-
kojem u znatnoj mjeri ovisi urod povra naredne godine. Jer ipak treba znati kako neobraeno tlo nema sposobnost upijanja vode, pa ako je tlo nagnuto, voda otjee dok na ravnim tlima obino ostaje na povrini. Dakle, nerazrahljeno tlo tee upija vodu, pa odatle i potreba za jesenskom obradom. Ali, kako bi se i ostvarili uinci jesenske obrade tla, potrebno ju je obaviti oranjem ili kopanjem bez ikakve daljnje obrade. To znai da obraeno tlo mora ostati grubo jer se na taj nain u njemu znatno vie akumulira zimske vlage. Osim toga, jesenskom obradom ubrzavamo razgradnju organskih tvari koje postaju pristupane biljkama, unitavamo veliki broj tetnika i korova a izmrzavanjem obraenog tla popravljamo i njegove fizikalne osobine. Dobro bi bilo uz jesensku obradu povrtnjaka obaviti i gnojidbu stajskim gnojem koji se za veinu povrtnih kultura razbacuje u koliini od 4-8 kg po etvornom metru. Spomenimo i kako je optimalna dubina jesenske obrade 30-tak cm uz napomenu kako tlo nije poeljno obraivati frezom (motokultivatorom) jer ona tlo previe usitni ve iskljuivo kopanjem ili oranjem (gruba obrada tla).
dentno iz godine u godine postaje sve omiljenija meu profi povrtlarima. Kako i sami kau, posla oko ratike je malo, a zarada je itekako sigurna jer se sve proizvedene koliine ratike redovito prodaju na trnicama diljem Hercegovine. Nadalje, veliki broj povrara uzgaja pinat pa je zbog velike konkurencije njego-
va cijena iznimno mala tako da je ratika, trino gledano, znatno isplativija za uzgoj.
Jesenska obrada povrtnjaka
Za one koji nisu obavili jesensku obradu povrtnjaka odmah na poetku recimo da jo uvijek nije kasno za taj vrlo vaan posao, o
Sjeme mrkve za jesenju sjetvu
Sjetva povra u toplijim podrujima
Sjeme perina B R O J 5 2 R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 7
VRSTA POVRA ZIMSKI PINAT ZIMSKA SALATA MRKVA PERIN RADI
KOLIINA SJEMENA (m2) 3g 3g 4g 5g 8g
VRIJEME SJETVE 01.09.-30.09. 01.09.-15.09. 01.09.-30.09. 01.09.-15.09. 01.09.-10.09.
12
CVJETAA
POREMEAJI U UZGOJU
vjetaa je izuzetno kvalitetna i traena povrtna kultura. Za ishranu se koristi bijeli metamorfozirani cvat s nekoliko najmlaih listova. Kod uzgja cvjetae esto se dogaaju razliiti poremeaji koji onemoguavaju proizvodnju. Isto tako pomanjkanje pojedinih hranjiva
izaziva razliite simptome na biljci. Kod uzgoja cvjetae posebno su karakteristini nedostaci bora, molibdena i kalcija. Nedostatak bora na neutralnim i bazinim tlima pomanjkanje bora izaziva upljine u stabljici, a na cvatu se pojavljuju vodenaste pjege, koje posmee. Za otklanjanje ovih nedostataka preporua se kod osnovne
gnojidbe koristiti gnojiva na osnovi bora. Simptomi nedostatka molibdena su uoljivi na kiselim tlima, ali i na tlima s vrijednosti pH 7. Kod nedostatka molibdena biljke zaostaju u rastu, listovi su deformirani, a lisna plojka smanjena. U ekstremnim sluajevima biljke ne stvaraju cvat. Da bi se otklonili ovi nedostaci, preporua se jo kod uzgoja presadnica iste prskati 1-2 puta gnojivom na osnovi molibdena. Pomanjkanje kalcija uzrokuje uvijanje unutranjih listova rozete, cvat je zakrljao, sa staklastim pjegama, koje postaju smee, a na njih se nasele uzronici trulei.
Fizioloki poremeaji
Uzgoj cvjetae prate razliiti poremeaji
Sitna cvat Razlozi pojave sitne cvati su razliiti (zastoj u rastu u vrijeme zametanja cvata, nie temperature nakon presaivanja, prestare presadnice koje ve imaju zametak cvata, slaba ishrana duikom nakon sadnje i td.)
Prorastanje brakteja Ovo je fizioloki poremeaj sa simptomima pojave malih listova koji prorastaju kroz cvat. Dok je cvat dobro zatiena liem, ti su listovi bijeli, a im se izloe svjetlu, postaju zeleni. Mnogi ovu pojavu tumae visokim temperaturama nakon zametanja cvata. Riavost Riavost je fizioloki poremeaj koji se manifestira pojavom malih cvjetnih pupova na povrini cvata, to cvatu daje samtast izgled. I ova pojava ima veze s nepovoljnim temperaturama u periodu 15-25 dana nakon zametanja cvata. Sljepoa Sljepoa je fizioloki poremeaj kod koje je lisna rozeta bez cvata. U stadiji 7-mog ili 8-mog lista ugiba vegetacijski vrh zbog niskih temperatura (0 do 1C). Listovi su deblji i tvri nego to je normalno zbog nakupljanja ugljikohidrata. Iz hipokotila se mogu pojaviti sekundarni izboji, koji nose normalni ali mali cvijet.
13
GNOJIDBA PINATA I BLITVE

Pie: Nino Rotim, dipl. ing.
ijekom jeseni nai vrtlari gotovo tradicionalno obavljaju sjetvu povra, prije svega blitve i pinata. Meutim, esto se postavlja pitanje na koji nain izvriti gnojidbu navedenih kultura. Tako se u posljednje vrijeme esto u tisku i medijima postavlja pitanje zdrave hrane i tetnih nitrata i nitrita. A sve je to vezano za gnojidbu. Stoga, kako bismo razjasnili eventualne dvojbe, osvrnuti, emo se i na ovaj aspekt proizvodnje povra. Dobro je poznato kako nai poljoprivrednici vole u svom vrtu vidjeti povre bujnih listova i zavidnih prinosa. Meutim, potrebno je voditi rauna o izboru gnojiva te posebice o njegovim
primijenjenim koliinama. Tako je dokazano da s poveanjem koliine gnojiva, posebice duinih, dolazi do nagomilavanja tetnih nitrata i nitrita. Dakle, bujni i isforsirani listovi povra nisu znak dobrog, ve nestrunog i nekontroliranog vrtlarenja. Stoga je pinat i potrebno uzgajati tek nakon skidanja kultura gnojenih stajnjakom. S druge strane, u vrtu se pred sjetvu, po etvornom metru, gnoji sa 100 grama NPK 7-14-21 uz dodatak 15 grama UREE 46 % N. Osim navedene, moemo upotrijebiti i neke druge NPK formulacije (7-20-30 ili 15-15-15) s tim da se tijekom vegetacije vri prihrana KAN-om u koliini 10 gr/m2 i to 20-tak dana prije berbe. Pogreke u gnojidbi nekada mogu
dovesti i do nastanka gorkog okusa pinata a posljedica su prekomjerne gnojidbe stajskim gnojem. Blitva se gnoji slino pinatu i to na taj nain to se pred sjetvu, po etvornom metru, u tlo unosi 50 grama NPK 7-14-21 ili 40 grama 7-20-30 uz dodatak 20 grama UREE 46 % N. Ukoliko je UREA dodana pred sjetvu blitvu nije potrebno prihranjivati. Ukoliko smo je pak izostavili onda se blitva prihranjuje s 0,6-1,2 dekagrama po m2 i to nakon svake druge
ili tree berbe listova. Navedenim postupkom prihranjivanja blitva se uz natapanje stalno nalazi u visokoj rodnosti.
Mineralna gnojiva u gnojidbi pinata i blitve
PINAT I NEELJENI SASTOJCI

Pie: Ivica Doko, dipl. ing.
pinat je vrijedna namirnica izuzetno korisna u prehrani djece ali starijih osoba. Vie od 30 % suhe tvari pinata ine bjelanevine, koje sadre sve esencijalne aminokiseline. Osim toga, pinat je bogat mineralima, naroito eljezom, vitaminima (B skupine i vitaminom C). Meutim, pinat kao nitrofilna biljka ima sposobnost nakupljanja nitrata, koji potencijalno mogu postati tetni, posebno za malu djecu. Sami nitrati nisu tetni, ali prelaskom u nitrite mogu izazvati methemoglobinemiju, koja u ekstremnim sluajevima moe biti vrlo opasna. Prelazak nitrata u nitrite u liu pinata moe doi zbog intraB R O J 5 2 R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 7
molekularnog disanja nakon berbe, zbog nepovoljnih uvjeta skladitenja ili djelovanja bakterija. Nitrati se veim dijelom nalaze u peteljci lista, pa se koritenjem samo plojke lista, negativni uinci smanjuju. Osim gnojidbe, tipa i sastava tla na koliinu nitrata utjeu klimatski uvjeti, prvenstveno insolacija. Ako je vrijeme tmurno, oblano, biljka nakuplja vie nitrata. Ako se pinat uzgaja u sunim podrujima, mogunost nakupljanja nitrata je manja. Peteljka lista pinata ima 3-8 puta veu koliinu nitrata nego plojka. Kultivari s kraom peteljkom imaju prednost pri uzgoju. Pravilnom doradom, nakon branja, a prije isporuke na trite, moe se smanjiti mogunost prelaska nitrata u
nitrite. To se postie pranjem u hladnoj vodi, pakiranjem u prikladnu ambalau u rahlom sloju, prodaja u rashladnim vi-
trinama. pinat za zamrzavanje ili za djeju hranu treba preraditi u to kraem roku, nekoliko sati nakon berbe.
Peteljka lista pinata sadri najvie nitrita
ZAINSKO BILJE U ZNAKU K.....

14
M
KOPAR
eutim, postoje i oni zaljubljenici koji u svom vrtu ele imati zainsko bilje, bilo da ga uzgajaju zajedno s povrem, cvijeem ili zasebno u posudama, to je moda i najpraktinije. Za mnoge ljude tradicionalni vrt sa zainskim biljem jo uvijek je jedini nain na koji ga oni uzgajaju, a uz malo panje to moe postati atraktivni dio vrta. Kopar je visoka, uspravna zainska biljka perjastih listova, slinih listovima komoraa, te utih cvjetova. Uglavnom se koristi zbog njenih sjemenki, iako se mogu koristiti i listovi. I jedno i drugo koristi se kao zain, naroito u ribljim jelima i salatama. Kopar je jednogodinja biljka, i treba je svake godine podizati iz sjemena. Kopar najbolje uspijeva na otvorenom stanitu i plodnoj zemlji. Sije se u plitke kanalie dubine 1 cm, u proljee ili poetkom ljeta. Iznikle biljice prorijedite na razmak od 2-3 cm. Redovito zalijevajte tako da u rastu ne bude zastoja ili e biljke prerano otii u sjeme. Listove ponite brati kada biljka naraste do visine 10 cm i nastavite to raditi sve dok se ne
Zainsko bilje za kulinarske potrebe uzgaja se irom svijeta. Prvi su se vrtlari zapravo bavili uzgojem zainskog bilja i generacijama je to bio vaan dio vrtlarstva. Tijekom stoljea stav o zainskom bilju se uveliko promijenio, tako da se danas mali broj ljudi bavi uzgojem zainskog bilja za vlastite potrebe.
pojave cvjetovi. Sjemenke poberite kad budu zrele-to znai kad postanu smee. Listove je najbolje koristiti svjee, no mogu se i suiti. Sjemenke se osue i pohrane.
KORIJANDAR
To je sada jedna od najpopularnijih biljaka koje se koriste u kuhinji i restoranima. Ima jak i osebujan okus koji se ne mora svakome sviati. Biljka naraste do 60 cm visine Ima izreckane listove i sitne bijele cvatove. Nije
Sjeme korijandra
osobito atraktivna biljka, no jelima daje okus i njegova je uloga u kuhinji veoma vana. Korijander se uzgaja uglavnom zbog sjemenki, no u posljednje vrijeme sve popularniji postaju donji listovi koji se koriste u razliitim jelima te za njihovo ukraavanje. Budui da je rije o jednogodinjoj biljci, podie se iz sjemena posijanog u jesen ili proljee. Sije se u plitke kanalie dubine 1 cm, u plodnu zemlju na sunanom stanitu. Sporo nie, a kad se pojave mlade biljice, prorijedite ih na razmak od oko 15 cm. Kad sjemenke sazru, odreite cvatove i suite sjemenke.
Cvjetovi kima
KIM
Kim je dvogodinja zainska biljka perjastih listova i spljotenih cvatova s bijelim cvjetiima. Podie se iz sjemena koje ima osebujan okus. Okus je nalik anisu i koristi se u cijelom nizu jela
ali i u kruhu i kolaima. Radi istog okusa mogu se koristiti i listovi. To nije osobito atraktivna biljka, no vana je zbog njezinih sjemenki. Kim voli sunano stanite i plodnu, dobro ocjeditu zemlju. Sije se od kraja proljea do kraja ljeta u kanalie dubine 1 cm. Nakon nicanja biljke prorijedite na razmak od 20 cm. Listove treba brati dok su jo mladi i prije cvatnje. Sjemenke treba sabrati kad sazre i postanu smee. Sjemenke se nakon berbe sue.
Cvjetovi kopra B R O J 5 2 R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 7
SALATA
15
Mlijena rubna pale Simptome ove palei uzrokuju visoke temperature koje pospjeuju prelazak u generativnu fazu. Velike razlike izmeu dnevne i none temperature pospjeuju gutaciju lateksa, uzrokujui visoku apsorpciju vode putem korijena i malu transpiraciju u liu unutar glavice. Simptomi se pojavljuju u kasnim proljetnim usjevima u zatienim prostorima i ljetnim usjevima na otvorenom. U blizini ruba mladog lia pojavljuju se kapljice mlijeka (lateksa). Mlijeko oksidira i postaje smee i na tim mjestima se stvaraju nekrotine pjegice. Tkivo brzo propada a zbog visoke vlage unutar glavice gnjiloa se brzo iri. Staklavost Ova pojava je posebno karakteristina kod jesenskog uzgoja na otvorenom i zimskog uzgoja u zatienim prostorima, nakon duljeg razdoblja tmurnog i vlanog vremena zbog niske transpiracije. Na rubovima vanjskih listova ali i listova unutar glavice intercelularni prostori se napune vodom umjesto zrakom, pa taj dio lista djeluje staklasto. Pri viim temperaturama staklasto tkivo brzo odumire. Oteenja od niskih temperatura Simptomi ove pojave esti su kod uzgoja u negrijanim prostorima i kod ranog proljetnog uzgoja na otvorenom. esto se dogaa da presadnice salate uzgojene u zagrijanim prostorima, presadimo u negrijane prostore ili na otvoreno bez prethodnog prilagoavanja. Povrina lista se nabora, a na naliju lista se vide sitne svjetlosmee tokice. Na tom dijelu tkivo postaje krhko i moe napuknuti.
GNOJIDBA I FIZIOLOKI POREMEAJI KOD UZGOJA

Salata ima izuzetno kratak period vegetacije do tehnoloke zriobe, pa zbog toga treba lako pristupana hranjiva. Izuzetno je osjetljiva na razliite fizioloke poremeaje, a ti simptomi se u praksi esto mijenjaju sa simptomima uzronika bolesti.
navrata (30% prije sadnje, 30 % dva do tri tjedna nakon sadnje i 40 % tri tjedna pred berbu, kada je i najvea potreba za duikom). S primjenom mineralnih gnojiva ne smije se pretjerati. Naime, salata je vrlo osjetljiva na visoku koncentraciju soli u tlu, pogotovo u uvjetima nedostatka vode u tlu, kada moe doi do razliitih oteenja (rubne palei, kasnijeg formiranja glavica koje su vrlo esto rahle).
Novi hibridi su dosta otporni
Gnojidba
Salata je povrtna kultura koja ima kratak period vegetacije. Kako bi nesmetano rasla, tijekom vegetacijskog perioda mora imati lako pristupana hranjiva. Salata dobro reagira na organsko gnojivo, s tim da ono mora biti dobro kompostirano. Nedovoljno kompostiran stajski gnoj pospjeuje razvoj razliitih uzronika biljnih bolesti. Kod uzgoja salate organsko gnojivo se najee koristi za gnojidbu predkulture. Za prinos od 30 t/ha salata treba 80-120 kg duika, 30 kg P2O5, 150 kg K2O, 40 kg CaO i oko 15 kg MgO. Potrebnu koliinu duika potrebno je dati u vie
lia, tako da se vidi donja strana lista. Ova pojava je najea u zatienim prostorima, na jesenskim i zimskim hibridima, nakon tmurnog i vlanog vremena, kad nastupe vedri dani. U takvim uvjetima transpiracija premauje apsorpciju vode, jer je u prethodnom razdoblju bila slaba aktivnost korijena. Listovi u glavici imaju jo dovoljno vode, ali stariji listovi rozete trpe manjak vode, to uvjetuje suenje rubova lista. Bujnije biljke su vie osjetljive. Obina rubna pale Simptomi se najee javljaju u proljee kod uzgoja u zatienom prostoru ili na otvorenom za vrijeme sunanih i toplih dana. Na donjim listovima glavice i listovima iznad njih javljaju se mala prozirna oteenja uzdu ila na rubu lista. Rubovi listova postaju ukasti, a poslije posmee. Glavni uzrok ove pojave je nedovoljna opskrbljenost biljke vodom i nagla i velika transpiracija. Ovi simptomi su posebno izraeni pri visokoj koncentraciji soli u tlu.
Fizioloki poremeaji
Suha rubna pale Simptomi se javljaju na rubu starijeg lia, a mogu se pojaviti i smee mrlje na plojci lia. Poetni simptom je kovranje
Vanjski uzgoj prate razliiti poremeaji B R O J 5 2 R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 7
Suha rubna pale prati jesenji uzgoj u zatienim prostorima
16
FARAONSKI ILI UTI MRAV

Pie: Dr. Ivan Ostoji
STALNA NAPAST U KUAMA I STANOVIMA

Mrave se esto istie kao uzor marljivosti, u odnosu na ostale predstavnike faune. Meutim, koliko god da su mravi simpatini zbog svoje marljivosti, postoje vrste mrava koje postanu stalna napast za domaice i ostale lanove domainstva, svojom pojavom u kui ili stanu. Izgled, podrijetlo i obitavalite
Faraonski ili uti mrav je sitan kukac, duine tijela 1,5-2 mm, ute do crvenkaste boje. Vrsta je tropskog podrijetla, znai potjee iz toplih i vlanih podruja. Ranije je faraonski mrav kod nas bio prisutan samo u toplim krajevima. Meutim, zahvaljujui izgradnji toplih stanova, prije svega onih koji imaju ugraeno centralno ili neko drugo grijanje, danas je faraonski mrav prisutan i u hladnijim krajevima. Od velikog broja vrsta, samo manji broj njih ivi u zatvorenim prostorima, odnosno u stanovima. Faraonski mrav je najrasprostranjeniji. Tu i tamo mogue je susresti i neku drugu vrstu mrava, no oni su tu doli sluajno u potrazi za hranom, kratko se zadravaju i vraaju u svoje mravinjake. Ti mravinjaci se, za razliku od faraonskog mrava, nalaze na otvorenom prostoru, najee u tlu ili panju nekog drveta. Takve vrste mrava ne spadaju u kunu gamad. Oni ive u prirodi gdje ovisno o vrsti mogu biti korisni ili tetni. Faraonski mrav pravi nastambe u zidovima, ispod podova, iza pei, te u raznim komadima namjetaja. Meutim, osnovno leglo ili mravinjak se nalazi ispod temelja stambenih zgrada, to predstavlja veliki problem kod
njegovog suzbijanja. Iz mravinjaka se mrav raseljava po svim dijelovima stambenog objekta. Najradije se zadrava u smonicama i kuhinjama, gdje nalazi dovoljno hrane. irenje po stanovima, pa i onim na gornjim etaama viekatnica, omoguavaju mu vertikalne cijevi instalacija za centralno grijanje, cijevi za ventilaciju ili cijevi za neku drugu namjenu. Poto je faraonski mrav dosta sitan, on veoma lako prolazi i kroz uske pukotine, te nesmetano prelazi iz stana u stan, iz etae u etau, odnosno iz zgrade u zgradu.
Razliit reim ishrane
Kako se faraonski mrav zadrava na toplim mjestima, to mu je i razvoj ubrzan, pa tijekom godine moe imati veliki broj generacija. To je i razlog da se brzo iri u stanu, ali se veoma brzo raseli i u
Kolonija faraonskih mrava
Faraonski mravi
ostale stanove tog objekta, pa i u susjedne objekte. Za faraonskog mrava, kao i ostale mrave, karakteristino je da u svojoj zajednici imaju jedinke razliitih oblika. Tako se u mravinjaku nalazi matica (kraljica), mujaci i radnici. uti ili faraonski mrav ne spada u znaajnije tetnike. Meutim, prisutnost mrava je ipak nepoeljna u kuama ili stambenim zgradama, budui da zagauju hranu i ine mnoge druge neprijatnosti. Mogu tako otetiti razne odjevne predmete koje rupiasto izgrizaju, uznemiruju djecu i odrasle osobe koje borave u stanu, zavlaei se ispod
odjee i sl. Faraonski mrav za hranu koristi razliite prehrambene proizvode, bilo da su biljnog ili ivotinjskog podrijetla. Veoma se esto zavlai u kruh, razne vrste peciva, kolae, suho meso i sline ivene namirnice. No, kako za hranu koristi i uginule kukce, primjerice ohare, zatim uginule sitne glodavce i neke druge uginule ivotinje, on moe prenijeti i neke zarazne bolesti.
Suzbijanje mrava
Suzbijanje faraonskog mrava je veoma mukotrpno. Naime, prilikom suzbijanja u najveem broju sluajeva, uniti se samo
17
kom noi u kuhinji ne ostavljaju otpaci i ostatci hrane, kao to su kosti od ribe, peradi ili neke druge ivotinje, zatim mrvice kruha, kolaa ili neke druge hrane. Time e se mravima uskratiti hrana. Stoga otpatke hrane treba odloiti u kanti za otpatke, s tim da se kanta dobro zatvori da mravi ne mogu u nju ulaziti i hraniti se. Zapaeno je da faraonski mrav veoma rado gricka kosti koje ostaju nakon konzumiranja mesa ili ribe, to se dobro moe iskoristiti u cilju njihovog suzbijanja. Naime, prije odlaska na spavanje, u kuhinji, ostavi ili nekoj drugoj prostoriji, gdje ima mrava stave se kosti na neki podmeta, karton ili sl. i poprskaju nekim insekticidom koji je namijenjen za suzbijanje mrava. Mravi tijekom noi pronalaze zatrovane kosti, grickaju ih i truju se te ugibaju. Na ovaj nain tijekom samo jede noi mogue je unititi vie stotina jedinki faraonskog mrava. To treba ponavljati sve dotle dok mravi ne prestanu dolaziti u stan.
manji broj mrava koji su se zatekli u stanu u vrijeme tretiranja., dok najvei dio populacije ostaje u mravinjaku. To je posljedica nedostupnosti mravinjaka, koji se najee nalazi u tlu ispod temelja zgrade i do njega je nemogue doi. Dakle, parcijalno unitavanje faraonskog mrava nije pravo rjeenje, jer mrav svojim uhodanim putovima ponovno dolazi u stambene prostorije. Poto se u mravinjaku stalno formiraju nove jedinke, to je u veini sluajeva faraonskog mrava nemogue unititi, posebno ako se ne vri jednokratno suzbijanje u cijeloj zgradi. Potpun uspjeh bio bi mogu kada bi se mogli unititi mravinjaci faraonskog mrava. Ipak se sistemskim, pa i parcijalnim unitavanjem faraonskog mrava moe u velikoj mjeri onemoguiti da nesmetano boravi u stambenim prostorijama. Da bi se to postiglo potrebno je pridravati se odreenih naputaka.
mrav dolazi u stanove. Ukoliko su to manje ili vee pukotine, primjerice oko cijevi koje slue za razne instalacije, treba ih zatvoriti. Slino se postupa i sa pukotinama na zidovima, podovima, zatim mjestima gdje se zidovi dodiruju s podom ili drugim mjestima kuda se mravi kreu. Ukoliko su ti putovi izvan dosega djece, onda ih je potrebno tretirati nekim od insekticida koji dobro djeluje na mrave, bilo da su u prakastoj ili tekuoj formulaciji, primjerice insekticid Focus, Focus cil i sl. Kako faraonski mrav brzo postaje otporan na insekticid koji se esto primjenjuje, to je uputno da se pripravci namijenjeni za suzbijanje mrava rabe naizmjenino. Dalje o emu treba voditi rauna jest to da se tije-
Faraonski mravi posebnim znakovima jedni drugima pokazuju da je neki put uzaludan i da ne vodi do hrane. Ve se dugo zna da mravi komuniciraju pozitivnim feromonima kojima jedni drugima poruuju gdje ima vode ili hrane. Sada se pokazalo da imaju i negativne feromone kojima se slue kako bi druge mrave odvratili s uzaludnog puta, otkrili su znanstvenici sa sveuilita u Sheffieldu. Faraonski mravi lue te feromone na kritikim mjestima, odnosno raskrijima s kojih kree nekoliko putova kako ostali mravi ne bi uzalud troili snagu. Kemosterilizanti su pripravci kojima se steriliziraju mujaci tetnih kukaca (bilo oni iz prirode ili uzgajani u laboratoriju). Jedan od prvih ire koritenih kemosterilizanata jest metopren, koji se poglavito preporuuje za suzbijanje faraonskog mrava u stambenim i industrijskim objektima, te protiv vie vrsta tetnika uskladitenih poljoprivrednih proizvoda. Treba naglasiti neopasnost ovog spoja, kojemu srednja letalna doza iznosi 34000 mg/kg.
Ekoloki pripravak za suzbijanje mrava
Klopke za suzbijanje ohara

ohari se ubrajaju u gamad jer ive u obitavalitima ovjeka. Stalni su pratitelji ovjeka, a njihovu razvoju pogoduje vii standard ivota. Jo vie im pogoduje neistoa i nehigijenske prilike jer u takvim mjestima lako dolaze do hrane. Ne tete poljoprivrednim proizvodima, ali ih oneiuju, kako izmetom tako i svojom prisutnou. Prenose i neke bolesti ovjeka. ohari se hrane ostacima i otpacima hrane, zato ih najee nalazimo u skladitima, smonicama, restoranima i drugim mjestima gdje se priprema hrana. ohari se najee suzbijaju primjenom razliitih kemijskih pripravaka. Kemijske mjere se najee koriste kod suzbijanja ohara u veim objektima i nju najee koriste DDD tvrtke. U kuama i stanovima najee se koriste posebne klopke koje se sastoje od ljepljive trake i feromona agregacije, koji privlai ohare te se oni lijepe na ljepljivu traku. Klopke su vrlo jednostavne za primjenu i mogu se nabaviti u svim poljoljekarnama.
to treba initi da se smanji brojnost mrava?
Prvo i osnovno je da se pronau putovi kojima faraonski
Ekoloke klopke za suzbijanje mrava B R O J 5 2 R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 7
JESENSKA SADNJA LUKA

18
Luk spada meu najstarije povrtlarske kulture na svijetu. Danas se zahvaljujui brojnim kultivarima svjei luk na stolu moe nai tijekom cijele godine. Tim vie to se osim tradicionalnog jesenskog uzgoja na otvorenom sve vie prakticira i proizvodnja mladog luka u zatienim prostorima.
uk je bio jedna od rijetkih povrtnica kojom se trgovalo na prvim trnicama meu ondanjim plemenima, kod njihovih robnih razmjena. Osim toga, da je luk gradio civilizacije najbolje svjedoi injenica kako je bio sastavni dio oskudnih obroka robova koji su gradili velianstvene piramide. Inae, luk potjee iz Indije, gdje se i dan danas moe uti uzreica: Pojede li luk ujesen, zimu nee trpjeti od trbunih bolesti. I u dananje vrijeme narodna medicina luk smatra vie nego korisnim povrem koje se koristi kao lijek proziv crijevnih bolesti, odnosno, openito bolesti koje izazivaju bakterije. Nadalje, znano je kako utjee na poboljanje rada srca, kod reguliranja eera u organizmu te kao oblog kod upalnih procesa i reumatizma. Stoga domaicama luk treba biti jedna od onih jestivih tvari poput soli i eera koje se uvijek dre negdje nadohvat ruke, i pritom je uvijek jednako izvrsan. Naime, luk se ne mora odmah pripremati iz razloga to u vidu glavice mjesecima moe stajati u kuhinji, a da pritom ne izgubi nita od svojih kulinarskih vrijednosti.
se ostvaruje prinos od 6-7 kg mladog luka po etvornom metru. Za sadnju se koriste luice vee kalibrae, promjera 2-3 cm. Naime, iz krupnije luice se za veoma kratko vrijeme razvija mladi luk. Sklop biljaka po jedinici povrine mnogo je vei nego kod proizvodnje glavice. Tako razmak sadnje treba iznositi 4-5 cm u redu dok red od reda treba biti razmaknut 8-10 cm. U ovisnosti od veliine luice nuno je osigurati 8-10 kg sadnog materijala po etvornom metru. I dok se sa sadnjom na otvorenom polju poinje poetkom listopada (berba oujak/travanj) u zatienim prostorima ona ovisi o roku berbu. Povrh svega, u zatienim prostorima najpodesnija je sukcesivna sadnja u razmacima od 15-20 dana ime se osigurava kontinuitet u prispjevanju. Uglavnom od sadnje do berbe u zatienim prostorima proe oko 60-80 dana, s tim da je u sluajevima povoljnih temperatura taj rok znatno krai. Drugim rijeima, posaen tijekom listopada mladi luk u plastenicima obino u uvjetima Hercegovine za berbu dospijeva koncem prosinca. A mladi luk-kapula troi se iskljuivo zelen tj. tada kada nadzemni dijelovi narastu oko 35-40 cm i kada luk formira 6-8 listova.
Proizvodnja mladog luka sve zastupljenija
Proizvodnja luka u plastenicima
Uzgoj na otvorenom polju
Osim tradicionalne sadnje luka na otvorenom polju, poljoprivredni proizvoai sve vie se odluuju za njegovu proizvodnju unutar zatienih prostora. Meutim, bitno je napomenuti kako se u plastenicima iskljuivo proizvodi mladi luk koji se uzgaja kao ista kultura, premda se vrlo uspjeno gaji i kao meukultura izmeu krastavaca i rajice, ime
Gotovo da i nema domainstva koje u obiteljskom povrtnja-
ku, pored ostalih povrtnih kultura, ne proizvodi i luk za vlastite potrebe. U tu svrhu uglavnom se uzgajaju dva tipa luka-luk srebrenac neto blaeg i slaeg okusa koji se koristi za svjeu potronju te luk utosmeih vanjskih ljuski, koji se moe uvati i koristiti tijekom jeseni i cijele zime. Meutim, nuno je naglasiti kako luk treba saditi na dijelovima povrtnjaka s kojih su skinuti krastavci, kupus, rajica, paprika ili eventualno neke strne itarice. Kao predkulture nisu preporuljivi kukuruz, graak, lukoviasto cvijee te ostalo lukoviasto povre. Nipoto luk nemojte uzgajati na onoj parceli na kojoj je bio prole godine, iz razloga to se on na istom dijelu povrtnjaku smije saditi tek
nakon tri godine. Za sadnju se koriste luice kalibrae 8/21 mm dok se vei arpadik koristi za proizvodnju mladog luka. Sadnja se obavlja na pripremljene gredice najee u trake s pet redova. Razmak izmeu redova treba iznositi 25 cm, a izmeu traka 40-50 cm. Luice se u redu sade na razmak od 10 cm dok je dubina sadnje 2-3 cm. Ali, iako ove godine lukova muha nije nainila iznimno velike tete, kao to je to bio sluaj prijanjih godina, radi sigurnosti njegove proizvodnje nemojte ga zaboraviti pravovremeno zatititi odgovarajuim insekticidima. Dakako, to vrijedi samo kod uzgoja za glavicu jer se mladi luk ne smije nipoto tretirati pesticidima.
Sorta Holandski uti
Sorta Red baron
Sorta Majski srebrenjak B R O J 5 2 R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 7
CRVENI PLODOVI DRENINA ZIMSKE POSLASTICE

19
Po obraslom putu, kroz drijen i smreke, Lagano se krade i kuplje u rosi, Dok srebreni bljesak mjeseine meke Pada joj i trepti po svilenoj kosi A. anti
ilavo i tvrdo drvo koje najee raste na brdovitim terenima okrenutim suncu. Plodovi su jako cijenjeni bilo kao sirovi ili preraeni. Pored plodova koji imaju i ljekovita svojstva, drijen u narodu ima dosta simbolikog znaenja.
BOTANIKE ODLIKE
crvene kotunice koje su jestive, veliine 15 mm. Drijen ima due vrijeme dozrijevanja, od kraja kolovoza do sredine rujna mjeseca. Plodovi su slatko-kiselkasta okusa kada potpuno dozriju, a na poetku imaju trpak i gorak okus. Cvjetovi su ute boje koji cvjetaju prije listanja. Kod nas se drijen moe nai i u vrtovima i parkovima, gdje se uzgaja zbog utih lijepih cvjetova i jestivih plodova, a preporua ga se uzgajati i blizu pelinjaka jer su to prvi cvjetovi koje posjeuju pele, pa je stoga koristan u prvoj pai.
Drijen je voka koju najee susreemo u umi ili uz rubove listopadnih uma zajedno s drugim grmljem. iroko je rasprostranjen, a najvie po sunanim brdovitim terenima, gdje je tlo vapneno i ocjedito. To je, dakle, listopadni grm ili manje drvo koje moe narasti od 2 do 6 m. Moe rasti i do 1200 m nadmorske visine. Drijen je jako tvrdo umsko drvo, ilavo i teko pa stoga ima i uporabnu vrijednost. Kora stabla je tanka i ispucala, ukastosmee boje. Listovi su jajasti ili eliptini na dugim peteljkama (5 10 mm). S obje strane list je obrastao sitni dlaicama. Plodovi su eliptine crvene do tamno
PRIMEJNA I SIMBOLIKA ZNAENJA
d plodova se spravljaju razliiti proizvodi
Pored ovoga moemo spomenuti da drijen u narodu ima dosta simbolikog znaenja i
Privlani plodovi drijena B R O J 5 2 R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 7
dan danas neki se toga prisjete. Neki mu pridaju i natprirodna svojstva kao drvo ozdravljenja. Ljudi su se od davnina umivali vodom u kojoj su bile ostavljene drijenove ibe. ibama od drijena su se ibali mladi janjci da bi bili zdravi. Drijen se smatrao zatitom od udara groma i uroka. Na drijenu se isprobavala snaga upravo zbog njegove ilavosti i tvrdine. No, drijen se koristio i u druge svrhe. Zbog cijenjenih plodova drijena spravljaju se sokovi, slatko, kompoti, pekmez, aj i izuzetno cijenjena drijenova rakija koja je ljekovita. U narodu ga cijene i za lijeenje raznih bolesti, zbog oporih tanina i pektina koje sadri u plodu koristi se za lijeenje probavnih smetnji jer povoljno djeluje na sluznicu crijeva, kao i na osip koe i sl. Poto drijen ima veliku ljekovitu vrijednost, treba potaknuti njihov uzgoj jer se kod nas na tetu drenjine malo koriste u uporabi. Neki ga jo uvijek koriste neto vie u kontinentalnom dijelu
zemlje, naravno, gdje je i vie zastupljen. Za ovu biljnu vrstu karakteristino je da ima veliki broj narodnih naziva, ovisno o tomu gdje uspijeva. Pored imena drijen za ovu biljnu vrstu veu se i drugi nazivi: drenjula, bijele svibovina, drenak, drenic, drenka, drenovina, drenj, drijen, drijenak, drinika, drin, drinovina, drinjulic, uti drenak, kuroslipnik, remeni dren, tvrdi drijen, crveni drijenak i dr.
ELE OD DRENJULA
Drenjule se operu i kuhaju (ne vadei kotice) oko 30 do 40 minuta, odnosno sve dok ne postanu posve mekane. Nakon toga drenjule se protisnu kroz sito, a sok se jo jednom procijedi kroz gazu. Na svaku litru tko dobivenog soka doda se 75 dekagrama eera te kuha, na laganoj vatri, do eliranja.
PITANJA I ODGOVORI
Uzgoj graha mahunara
Svake godine za osobne potrebe nastojim uzgojiti grah mahunar, i to sortu udo venecije, ali bez veeg uspjeha. Zapravo biljka se normalno razvije, s tim da ipak previe naraste u visinu, dok prinos bude izrazito malen ili gotovo u potpunosti izostane. Jeste li upoznati s ovim problemom? udo venecije crno zrno svakako predstavlja visoku sortu graha mahunara. Meutim, pojava izrazito visoke biljke nije poeljna iz razloga to se takav previsok rast negativno odraava na plodonoenje. Pretpostavljam da je rije o velikom forsiranju biljke nekim od duinih gnojiva. Naime, trebate znati kako je mahunasto povre osjetljivo na stajski gnoj iz razloga to na svom korijenju ima simbiotske bakterije ijim se posredovanjem opskrbljuje duikom iz zraka. Stoga se mahunasto povre iskljuivo gnoji mineralnim gnojivima i to samo kod pripreme tla za sjetvu. Prihrana se dakako ne obavlja zbog toga to poveava bujnost, a umanjuje cvat i plod. Dakle, dovoljno je tlo duboko prekopati te dodati 50 grama po etvornom metru NPK 8-16-24 dok se u pripremi tla pred sjetvu dodaje 10 grama po etvornom metru UREE 46 %. Samo uz potivanje navedenih mjera gnojidbe moete uspjeno otkloniti tekoe s uzgojem graha mahunara sorte udo venecije crno zrno. Josip Brkljaa, ing. kvalitetnih trupaca od debla, bit e najprikladnije kvalitetne dvogodinje ili trogodinje sadnice uzgojene iz sjemena (sjemenjaci), bujnoga i zdravoga matinog stabla domaeg oraha (Juglans regia). Sadnice cijepljenih oraha na ovoj podlozi bujnih i zdravijih sorti i za Vae namjere mogu biti dobre, ali su viestruko skuplje. Razmaci sadnje redova i u redu sadnica za proizvodnju tehnikog drva (trupaca), to vieg i kvalitetnijeg debla, ovisno o plodnosti tla, uzgoju stabala i drugoj potrebnoj njezi mogu biti manji u odnosu na uzgoj za proizvodnju plodova, odnosno gui sklop stabala, primjerice 7 x 6 ili 7 x 7 i do 8 x 7. Za vee prirode plodova potrebna je to vea razvijenost kronje, pa se u tom sluaju sade na vee razmake od 9, 10 i do 11 m. Mogua je i kombinirana proizvodnja drva i plodova oraha, pa se razmaci sadnje koriste negdje u sredini, izmeu navedenih najmanjih i najveih. Za takvu proizvodnju imaju znaajnu prednost bujne i zdrave sorte cijepljenih sadnica oraha, ali se zbog manjeg broja stabala dobije manji broj orahovih trupaca. Dr. Ivo Dubravec due, to je raspuknue bre i jae izraeno. Plodovi s tanjom korom kao i stabla u ijoj ishrani nedostaje kalij (koji u stablu utjee na stvaranje ravnotee vode) puno su osjetljivija na ovu neeljenu pojavu. Drugim rijeima, raspuknue plodova moemo jedino otkloniti redovitim navodnjavanjem i opskrbom stabala dovoljnim koliinama kalija. U tu svrhu u naim Agrocentrima u Mostaru i irokom Brijegu moete pronai Cifo gnojivo koje sadrava kalij u istom obliku, a koje je prilagoeno potrebama agruma. Ivica Doko, dipl. ing. pravodobno folijarno prihraniti gnojivom Sinergon 2000. Za sve dodatne informacije slobodno me moete potraiti u Agrocentru Sjemenarne u Mostaru. Nino Rotim, dipl.ing.
20
Uporaba pripravka Karate Zeon
Siva plijesan krizantema
Raspucali plodovi mandarina
Uzgoj oraha za tehniko drvo
Gdje se mogu nabaviti sadnice za orah kao tehniko drvo, koliki je razmak izmeu redova i razmak sadnica u redu? Koji hrvatski rasadnici i kakve sadnice oraha proizvode, moete se raspitati u Republikom zavodu za sjemenarstvo i rasadniarstvo u Osijeku, Vinkovaka cesta 63, tel. 031/275 200, jer oni vode evidenciju cjelokupne rasadniarske proizvodnje. Za Vau namjeravanu sadnju i uzgoj oraha kao tehnikog drva, odnosno
U vrtu, pored ostalih vonih vrsta, imam i nekoliko stabala razliitih sorti mandarina. Meutim, esto se dogaa da na njihovim stablima nalazim raspuknute plodove. Moete li mi pojasniti to je uzrok njihovog raspuknua? Raspuknue plodova agruma javlja se svake godine u manjoj ili veoj mjeri. Pucanje plodova posebice je karakteristino za stabla koja su dui ili krai vremenski period, zbog sue, imala nedovoljne koliine vode u tlu i stablu. Zbog toga stanice i tkiva kore ploda prestaju rasti te izgube svoju elastinost. Potom dolaze obilnije kie ili navodnjavanje zbog ega voda ulazi u plod i zbog ijeg pritiska ali i neelatinosti stanica dolazi do napuknua kore. to je suno razdoblje bilo izraenije i
Ve nekoliko godina na otvorenom polju te dijelom u plasteniku uzgajam rezane krizanteme za potrebe trita. Meutim, redovito se u nasadu pojavljuje siva plijesan koja u veoj mjeri umanjuje njihovu trnu vrijednost. Na koji nain mogu uinkovito zatititi svoje krizanteme? Kako i sam u plasteniku za potrebe trita uzgajam rezane krizanteme, sa sigurnou u vam navesti koje preparate trebate koristiti i ega se trebate pridravati, a sve kako bi proizvodnja krizantema bila ekonomski opravdana. Prije svega, vodite rauna da krizanteme to manje zalijevate oroavanjem jer na taj nain stvarate povoljne uvjete za razvoj bolesti. Danas se uglavnom koriste vrlo pristupani sustavi kap po kap ili se provodi runo zalijevanje obinim vrtnim crijevom (nasadi do 3000 krizantema). Meutim, biljke eventualno moete oroavati, ali samo do faze otvaranja cvjetova. Ipak, u borbi protiv opasne sive plijesni kao i bijele trulei pomoi e vam dva pripravka: Daconil (20 ml u 10 lit vode) koji se koristi prije otvaranje cvjetova, dok se u cvatnji nesmetano moe koristiti Switch (10 ml u 10 litara vode). Ali, kako bi krizanteme nesmetano rasle, osim adekvatne zatite, morate ih redovito prihranjivati Cifo vodotopivim gnojivima (ovisno od faze u kojoj se biljke nalaze), te svakako
Molim vas da mi navedete povrtlarske kulture na kojima smijem primijeniti insekticid Karate Zeon. Unaprijed zahvalan! Po vaeoj dozvoli pripravak Karate Zeon nema dozvolu za koritenje u povru, ne zato to se ne smije koristiti u povrtnim kulturama, ve iz razloga to tvrtka Syngenta to nije traila prilikom registracije. Naime, da bi se neki pripravak mogao koristiti u odreenoj kulturi za suzbijanje odreenih tetoinja, on za to mora biti registriran u nadlenom ministarstvu. Inae, pripravak Karate Zeon se koristi u svijetu u mnogim povrtnim kulturama. Dr. Ivan Ostoji
Agrotehnika hortenzija
Iz ljubavi prema hortenzijama zasadila sam u svom vrtu nekoliko plavih i rozih hortenzija, a uz to me zanima kako se one orezuju tijekom godine, tj. da li se uope orezuju ? Hortenzija je grmolika biljka koja se vrlo brzo iri, ako u svom vrtu imate dovoljno mjesta da nesmetano raste, slobodno je pustite da izraste u vei grm koji se moe lako oblikovati. U vrijeme jeseni kada se cvjetovi sasue potrebno je cvjetove odstraniti. Ako nemate dovoljno prostora u svom vrtu, grane koje su ve cvale moete odrezati, a grane koje nisu cvale moete odrezati blago samo njihove vrhove. Ako je grm jako bujan, mogu se prikratiti grane u blizini tla radi prorjeivanja. Ne treba zaboraviti da nakon zavretka cvatnje krajem rujna, kada hortenzije formiraju cvatne pupove za narednu godinu, treba paziti da se ne odreu grane koje e sljedee godine cvasti. Josip Brkljaa,ing.
B R O J 5 1 S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 7
21
nije bilo nikakve reakcije, na isti nain uzetom uzorku zemlje dodajte licu octa. Zemlja e se najvjerojatnije zapjeniti, to je znak kako je vae tlo lunato. A svakako bi dobro bilo poznavati pH vrijednost vaeg tla, iz razloga to biljke koje preferiraju kiselo tlo nikada nee i ne mogu rasti punom snagom na lunatim zemljitima. Osim toga, budite sretni ako takve kisele biljke uope opstanu i preive u lunatim uvjetima uzgoja. Zbog toga, kada ustanovite da vae tlo ima poveanu pH vrijednost, nabavite kiseli treset ili pak sumpor koji trebate unijeti u tlo (cca 2 kg sumpora na 10 etvornih metara kod pjeskovitih tala), te se svakako posavjetujte sa strunom osobom iz navedene oblasti.
JESENSKA SJETVA GRAKA

Graak pripada skupini najstarijih povrarskih vrsta. Arheolozi su zrna graka pronali u grkim grobnicama starim 6000 godina. Nikada nije imao velikih padova u potronji te se danas proizvodi posvuda, sve do 1500 m nadmorske visine.
vitaminsko-mineralnom sastavu iz razloga to sadri folnu i nikotinsku kiselinu, kalij, kalcij, magnezij, cink i eljezo u takvim koliinama da 300 grama moe gotovo zadovoljiti dnevne tjelesne potrebe. se stajski gnoj u njegovoj proizvodnji uope ne koristi. Ipak, za uspjean uzgoj graka nuno je osigurati srednje lako do srednje teko tlo neutralne pH reakcije (6,5-7,2). Ukoliko je tlo kiselo ili pak alkalno, dolazi do naruavanja rada simbiotskih bakterija, to se negativno odraava na rast i razvoj same biljke.
Sjetva graka
ako porijeklo graka nije u potpunosti definirano, smatra se da potjee iz jugozapadne Azije (Afganistana i Indije). Na tlu Mediterana upotrebljava se ve 6000 godina, a u 17. stoljeu postao je jedno od najvanijih jela na europskim stolovima. Naime, svi koji su drali do svog ugleda konzumirali su ga, za na pojam i preesto. Meutim, mladi graak predstavlja ukusno i veoma hranjivo povre koje su zbog svoje hranjivosti i ljekovitosti, s razlogom nazivali i zeleno biserje. A mladi graak je niskokalorina namirnica koja u 100 grama sadrava svega 84 kcal, te je pun vode (80 %) i sadri 5-6 % bjelanevina, 14,5 % ugljikohidrata i nema masti. Puno je bolji po svom
Kiselost tla i simbiotske bakterije
Graak je jednogodinja biljka koja se odlikuje razmjerno razvijenim korijenovim sustavom na ijim ilama se nalaze kvrice s duinim bakterijama. Zahvaljujui njima graak moe vezati duik iz zraka u oblik pristupaan biljci, s tim da prilino velike koliine ostaju u tlu i za naredni usjev. Zbog svega toga graak predstavlja skromnu biljku koja za svoj uzgoj zahtijeva relativno male koliine mineralnog gnojiva (70 gr/m2 NPK 8-16-24), dok
Kako odrediti pH tla
Kiselost tla se, dakako, najpreciznije moe odrediti pomou odgovarajuih mjernih instrumenata. Meutim, relativno sigurnu procjenu kiselosti vae vrtne zemlje moete ostvariti ako se posluite jednostavnim trikom. Dovoljno je uzeti licu mokre zemlje i u nju dodati prstohvat sode bikarbone. Ukoliko zemlja pone pjeniti, vae tlo je zasigurno kiselo. Ako pak
Graak se u podrujima s blaom klimom moe sijati tijekom jeseni, pa ak i koncem ljeta. Obino se radi o sukcesivnoj sjetvi u razmacima od 7-8 dana kako bi berba i opskrba trita trajala to due. Tako se pojedinih godina sjetva graka (uz redovito natapanje) moe obaviti ve koncem srpnja, odnosno, poetkom kolovoza kada za berbu prispijeva u rujnu. U pravilu u priobalnim podrujima sjetva graka se planira od poetka jeseni pa sve do veljae. Sorte niskog graka sijemo u redove razmaka 20 cm, dok razmak u redu iznosi 3-5 cm. Dubina sjetve iznosi 3-4 cm. U 100 grama sjemena nalazi se oko 400 sjemenki, to je dovoljno za povrinu od 3-4 etvorna metra. Berba poinje kada su mahune potpuno razvijene, a zrno puno te kad pod pritiskom mahune krcnu. Prinos mahuna na 1000 etvornih metara iznosi 1-1,5 tonu a obino se od kilogram mahuna dobije 0,5 kg zrna.
Graak u fazi nicanja B R O J 5 2 R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 7
Cvatnja graka
Sjeme graka
22
VRIJEME JE ZA ZATITU MASLINE OD PAUNOVA OKA

Pie: Dr. sc. Tihomir Milievi
ajrairenija bolest koja se uvijek javlja u naim maslinicima, i koja se obvezno mora suzbijati potkraj vegetacije je paunovo oko. Uzronik je patogena gljivica Cycloconium oleaginum, poznata i pod nazivom Spilocaea oleagina. Bolest je rairena u svim krajevima svijeta, gdje se uzgaja maslina. Na napad bolesti osobito su podlona stabla maslina, koja rastu u vlanijim mikroklimatima i u sjeni.
Simptomi bolesti
Simptomi se uglavnom javljaju na gornjoj strani listova u obliku karakteristinih okruglastih, uljastih i tamnozelenih pjega ili mrlja, veliine 10-12 mm. Poslije se oko pjega oblikuje uto-zeleni prsten, a sredinji dio posmei. Takvi simptomi podsjeaju na oi po paunovu perju, pa otuda dolazi naziv bolesti, koji se koristi ne samo kod nas ve i u drugim zemljama gdje se uzgaja maslina. Pjege se esto spajaju i prekriju cijeli list. Zbog jake zaraze, dolazi do opadanja lia ili defolijacije. Na ostalim organima masline, pr. plodovima ili granicama, zaraze su vrlo rijetke a simptomi se uoavaju kao male smee pjegice. Zaraeni plodovi
otpadaju zajedno s peteljkama. Zaraze na liu javljaju se dvaput godinje, i to ujesen i proljee. Zaraze u tijeku jeseni (rujan, listopad i studeni) poinju s dolaskom kinog razdoblja, kada je velika vlaga i kada su temperature nie, to odgovara ovoj patogenoj gljivici. Simptomi, meutim, postaju dobro vidljivi tek idue godine u rano proljee, kada se nastavljaju nove zaraze. U proljee se zatim javlja i prije spomenuto opadanje lia, koje obino traje od oujka do lipnja. Ljeti zaraza nema, jer patogena gljivica miruje, da bi ujesen ponovnim dolaskom kia zapoele nove infekcije. Bitno je istaknuti da se simptomi najvie uoavaju na donjim dijelovima kronje, dok gornji esto ostaju zdravima. Ako se bolest ne suzbija, zaraza iz godine u godinu iscrpljuje biljku, pa moe uzrokovati suenje cijelih stabala maslina, osobito mladih biljaka. Iscrpljena stabla maslina mogu napasti i potkornjaci, to jo pridonosi brem propadanju biljaka.
Nasad maslina
Suzbijanje bolesti
Suzbijanje ove bolesti provodi se dvaput, prema vremenu poetka infekcija, i to fungicidima na bazi bakra (Cuprablau Z WP, Champion WP, Champ Formula 2 FL SC, Kocide DF i dr.) u
jednopostotnim koncentracijama. U svijetu se, takoer, koriste i neki organski fungicidi na bazi cineba, dodina, mankozeba i drugih, ali posve dobru zatitu daju prije spomenuti fungicidi na bazi bakra, koji u naoj zemlji jedini imaju doputenje za suzbijanje ove bolesti. Bakreni fungicidi preporuuju se za koritenje, jer i dobro djeluju na neke druge bolesti masline, kao to je bakterijski rak (Pseudomonas savastanoi) i patula (Sphaeropsis dalmatica). Prvo prskanje mora biti ujesen, i to potkraj rujna i poetkom listopada, a drugo u proljee, potkraj veljae i poetkom ouj-
ka. Prema istraivanjima, jesensko prskanje je najvanije. Od preventivnih zatitnih mjera vano je provoditi pravilnu rezidbu i prozraivanje kronje stabala, da bi se smanjili razvojni uvjeti. Takoer, treba obratiti panju na izbor otpornijeg sortimenta maslina. Prema nekim podatcima iz literature, nae domae sorte maslina dosta se razlikuju u otpornosti na ovu bolest. Kao otpornije, spominju se Oblica i Lastovka, a kao osjetljivije Levantinka, Drobnica i Duica. Od talijanskih sorti otporne su pr. Leccino, Pendolino, Carboncella i dr., a osjetljive Ascolana i Moraiolo.
Simptomi paunova oka na listu masline
Kemijski pripravci za suzbijanje paunova oko B R O J 5 2 R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 7
23
Dananja proizvodnja vina nezamisliva je bez sumpornog dioksida koji se koristi od berbe do punjenja vina u boce, naravno u umjerenim dozama. Naime, do danas nije pronaeno bolje sredstvo za zatitu mota i vina od neeljenih posljedica.
SUMPOR U MOTU I VINU

Uloga sumpora u motu i vinu:
sumporni dioksid u motu, masulju i vinu djeluje kao antiseptik ispoljava baktericidno i fungicidno djelovanje. kao oksidans vee na sebe kisik i titi vino od oksidacije. Uz mane i bolesti vina, najvei problem kod proizvodnje i uvanja vina predstavlja oksidacija od koje moramo zatititi mot, masulj i vino. sumporni dioksid kao koagulator u motu koji je jae zasumporen dolazi do taloenja, tako da mot postaje bistar zbog djelomine koagulacije bjelanevina, koloidnih estica mutnoe i oksidacijskih enzima mota a poslije vina.
Agrocentri Sjemenarne u Mostaru i irokom Brijegu u svom programu roba nude i komplete pod nazivom ENO-VIN za brzo odreivanje slobodnog sumpora i kiselina u motu i vinu.
biti zatieno djelotvornom koliinom sumpornog dioksida. Ne pretjerujte sa sumporom. Prije svakog sumporenja obavite analizu.
dioksid. Uglavnom se koristi za sumporenje baava.
Koliko dodati sumpora?
Oblici u kojima se sumporni dioksid primjenjuje
Kalijev metabisulfit Vinobran-najee koriteni oblik sumpora posebno u manjim podrumima Sumporasta kiselina 5-6% (sumpovin) spoj sumpornog dioksida i vode Tekui sumporni dioksid (sprej) prednost ovog oblika sumpora ogleda se u tonom doziranju Sumporne trake na traci se nalazi isti sumpor koji se paljenjem trake razvija u sumporni
Zdrastveno stanje groa jedan je od bitnih uvjeta jaine sumporenja. Mot i masulj zdravog groa sumpori se s manjom koliinom sumpornog dioksida, za razliku od mota i masulja koji se dobije od pljesnivog, pokvarenog i oteenog groa. Takoer grou koje je vie izloeno zraku i brano pri viim temperaturama potrebno je dodati vie sumpora. Tijekom prerade zdravog groa, nakon muljanja-ruljanja, dodaje se 10g/100 l Vinobrana, a ako je mot dobiven od pljesnivog i oteenog groa, dodaje se 15-20g/100 l. Nakon zavretka vrenja mlado vino se sulfitrira s 5g/100 l sumpornog dioksida, a sljedee sulfitriranje obavlja se nakon prvog pretoka a koliina Vinobrana ovisi o koliini slobodnog SO2 u mladom vinu, jer samo slobodni SO2 uva vino od neeljenih mana i bolesti.
Sumpovin
Poslije ovog pretoka obavlja se analiza vina na ukupni i slobodni sumpor svakog mjeseca, posebno za ona vina koja e se puniti u boce. Vino u boci mora
Vinobran i sumporne trake
esta kontrola sumpora u vinu
LJETNE BOLESTI DUHANA

Pie: Dr. sc. Tihomir Milievi
24
Lisne ui vektori virusa
Simptomi plamenjae duhana
Duhan se je nekad uzgajao samo u nekim naim junim sredozemnim dijelovima, a danas je glavno podruje uzgoja Podravina i pojedini dijelovi Slavonije. Glavni uzgojni tipovi kod nas su virdinija i burley.
olesti se na duhanu javljaju ve u poetku proizvodnje, tj. u samom klijalitu pri proizvodnji rasada, ali nastavljaju se i poslije u tijeku vegetacije. Tijekom vegetacije najvanije bolesti koje mogu ozbiljno ugroziti nasade duhana su plamenjaa, bakterijski pale, neke viroze i jedna parazitska biljka, volovod.
Plamenjaa (Peronospora tabacina)
Simptomi: Jedna od najeih i najtetnijih bolesti kod nas, koja moe zaraziti duhan od samog klijalita pa sve do odraslih biljaka u polju. Simptomi kod mladih biljica u klijalitu su svjetliji listovi, karakteristino uzdignuti, uvijenih rubova. Takvi klijanci vrlo brzo odumiru. Ovakvi simptomi na klijancima esto nalikuju simptomima drugih bolesti, primjerice palei klica ili izmrzavanju. Kod presaenih biljaka u polju na licu lista uoavaju se karakteristine klorotine pjege, razliite veliine, a na na-
liju lista javlja se sivo-plava prevlaka, fruktifikacijski organi gljive (zoosporangiji sa zoosporama). Simptomi se prvo javljaju na donjim listovima, a zbog povoljnih prilika mogu se proiriti na cijelu biljku. Zaraza ponekad moe poprimiti i sistemian karakter, tj. cijela biljka pokazuje simptome koji dosta nalikuju nekim virusnim bolestima. Suzbijanje: Zatita se uglavnom provodi preventivno, i to koritenjem zdravih prijesadnica. Zbog toga pojavu bolesti treba sprijeiti jo u klijalitu, koritenjem fungicida. Kod nas je registrirano nekoliko fungicida: Antracol WP 70, Dithane M 45, Metaxyl MZ WP, Ridomil MZ 72 WP i dr. Istim fungicidima tretiraju se i biljke u polju ako doe do napada. Plamenjaa se kod nas javlja obino tijekom ljeta, najee sredinom srpnja.
lja vatra. Javlja se iznenada i to za vlanih godina i vrlo se brzo iri. Kao i ostale spomenute bolesti, i bakterijski pale javlja se ve u klijalitima. Simptomi su klorotine pjege, razvojem tamne i trunu a biljke propadaju. Na odraslim biljkama u polju javljaju se okruglaste utozelene pjege, a zbog jae zaraze spajaju se i nekrotiziraju. Suzbijanje: Zatitne mjere su preventive, kao to je koritenje dezinficirana sjemena, dezinfekcija tla za klijalite, plodored i svakako zdravi sadni materijal. Kemijske mjere se ne provode, jer kod nas nema registriranih baktericida za ovu bolest. U svijetu se koriste odreeni fungicidi, pr. neki bakreni preparati i streptomicin, uz napomenu da se streptomicin koristi samo u klijalitima a u polju se ne preporuuje.
Suzbijanje: U suzbijanju viroza nema izravnih zatitnih mjera, glavne zatitne mjere usmjerene su na suzbijanje prijenosnika ili vektora, koji zarazu ire virusnim esticama. U posljednje vrijeme najopasniji je virus bronanosti rajice. Virus prenosi duhanov trips (Thrips tabaci). Ostale viroze, pr. virus mozaika krastavca, prenose lisne ui kao Myzus persicae i Aphis nasturtii i dr. Dobra zatita od virusa svakako bi bila i sadnja otpornijih kultivara.
Volovod (Orobanche ramosa)
Najvanije viroze duhana
Bakterijski pale (Pseudomonas tabaci ili Pseudomonas syringae pv. tabaci)
Simptomi: Bolest se naziva jo bakteriozna plamenjaa i div-
Simptomi: Viroze su vrlo este bolesti na duhanu i javljaju se manjim ili veim intenzitetom gotovo svake godine. Nemogue je ukratko opisati sve mogue viroze na duhanu, jer ih je zaista velik broj. Najee i najopasnije viroze su virus mozaika duhana, virus mozaika krastavca i virus bronanosti rajice. Simptomi viroza uvijek su sistemini, to znai da cijela biljka pokazuje simptome zaraze, koji se obino uoavaju kao promjene boje (kloroze i mozaici) deformacije listova i smanjeni rast, odnosno krljavost biljaka.
Rije je o parazitskoj vioj biljci, a naziva se jo vodnjaa, vodenjaa i zumbul. Parazitira na korijenu duhana, a na povrinu zemlje izbijaju blijedoute stabljike s cvjetovima plavoljubiaste boje. Na jednom korijenu duhana moe izrasti veliki broj biljaka volovoda, to iscrpljuje duhan, jer ova parazitska biljka uzima vodu i sve hranjive tvari iz biljke domaina. Stoga napadnuti duhan znatno zaostaje u razvoju. Zatita se provodi preventivno. Glavna mjera je plodored. Treba izbjegavati pretkulture poput rajice i krumpira, kao i tla na kojima je prije bio saen duhan zaraen ovim parazitom. Naime, sjeme ove parazitske biljke ostaje vitalnim nekoliko godina u tlu, i zato je stalna opasnost. Od izravnih mjera preporuuje se koritenje herbicida, meutim, kod nas ih nema registriranih za ovu namjenu.
Nasad duhana
Volovod esto prati duhan B R O J 5 2 R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 7
SIRAK
POMALO ZABORAVLJENA KULTURA
OSNOVNA SVOJSTVA
kako zrnom tako i zelenom masom, svjeom ili siliranom, zatim u industriji: krob, glukoza, eerni sirup, alkohol i dr., te za zelenu gnojidbu. Od tehnikog sirka se prave metle i etke. Poto dobro podnosi krta i suna tla zbog dobre potencijalne rodnosti moe se koristiti i za plodored, a takoer i kao postrna kultura.
25 Jedna od jako bitnih postavki u suvremenom gospodarenju, osobito u poljoprivredi je optimalno iskoritenje prirodnih resursa. Zato je potrebno kvalitetno iskoristiti manje plodna i oskudna tla, s malo padavina na kojima, za razliku od ostalih kultura, sirak kao kultura daje dobre rezultate.
Pie: Mladen Karai, dipl. ing

Sirak je kao kultura uzgajan prije 5000. g. u Africi , odakle se proirio na ostale kontinente. Polovica svjetske proizvodnje sirka otpada na Kinu i Indiju. Pogodan je za uzgoj u uvjetima gdje kukuruz slabije uspijeva. Razvija veoma dubok i razgranat korijen, do dubine 2 m, a stabljika naraste i do 7 m visine. Plod je zrno sa sadrajem 70 80 % ugljikohidrata, 10 13 % bjelanevina, 3- 3,5 % masti , 1,5 % celuloze i 1,5 % mineralnih tvari. Duljina vegetacije kree se od 100 do 130 dana. Sirak se moe koristiti za ishranu ljudi, ishranu ivotinja,
AGROEKOLOKI UVJETI UZGOJA
Toplina je jedan od inilaca od presudnog znaenja za rast i razvoj sirka. Minimalna temperatura potrebna za klijanje i rast je iznad 10C, optimalna od
27 30C, a maximum do 45C. Temperatura ispod 0C unitava sirak. Vezano za svjetlost sirak pripada biljkama kratkoga dana, ali pojedini hibridi podnose i nae klimatske uvjete. Po zahtjevu za vodom sirak je dosta prilagodljiv, tj. vrlo je otporan na suu osobito razvijene biljke, a ako je opskrba vodom dobra, tada daje velike prinose. Specifino je za sirak da zbognedostatka vode moe ak zaustaviti rast na odreeno vrijeme. U odnosu na tip tla na kojem se gaji sirak najbolje uspijeva na plodnim i lakim tlima, slabo kisele do neutralne reakcije, dobro reagira na gnojidbu tla duikom.
tara. Sr stabljike sadri 10-15 % eera glukoze koji se koristi u prehrambenoj industriji. Tehniki sirak ima slabije razvijenu centralnu stabljiku a dobro razvijene bone s metlicama koje su elastine i tvrde pa se koriste za proizvodnju metli i etki. Sudanska trava ima visoku stabljiku s dosta lisne mase, pa se koristi za proizvodnju sijena i silae.
AGROTEHNIKI ZAHVATI
VRSTE SIRKA
Ima vie vrsta sirka, ali za ratarsku proizvodnju najvanije su obini sirak i sudanska trava. Prema nainu iskoritenja sirak se dijeli na: sirak za zrno, eerni sirak, tehniki sirak i sudanska trava. Sirak za zrno je visoke stabljike a plod mu je metlica s kvalitetnim zrnom. Slui za prehranu domaih ivotinja eerni sirak ima veoma visoku stabljiku do 3 pa i vie meNasad sirka B R O J 5 2 R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 7
Sjetva sirka se obavlja u redove na dubinu 8-10 cm, s meurednim razmakom 50-60 cm, ako se radi o sirku za zrno, dok se sirak za zelenu masu i eerni siju u guem sklopu za 50 100 %. Njega i zatita sirka se provodi na slian nain kao i kod kukuruza, ali je bitno napomenuti da je sirak znatno otporniji na bolesti i tetnike, pa se praktina zatita provodi dosta rijetko. etva sirka za zrno se obavlja u punoj zriobi, a ravnomjerno dozrijevanje omoguuje minimalno osipanje zrna. Obavlja se adaptiranim itnim kombajnima. Zrno se sui i sprema kao i ostale itarice. Prinosi mogu biti i do 7 t /ha zrna.
26
SJETVA OZIMIH SMJESA GRAHORICA I ITARICA

Pie: Mr. Darko Uher
ski sloj sjetvospremaem, kako bi sijaica mogla poloiti svo sjeme na predvienu dubinu. Grahorica i smjese na osnovi grahorice u ozimom roku sjetve treba sijati dublje (4-6 (7) cm), da se dublje zakorijene. Ako je usjev plitko posijan, mraz ga moe izdignuti na povrinu, to je u praksi esto sluaj, pa se tako izdignute (izvuene) biljke na povrinu osue, jer nemaju sposobnost tjeranja sekundarnih ila kao itarice, pa usjev ostaje rijedak. Prorijeeni usjev daje i nie urode mase. Sjeme grahorice trebalo bi sijati odvojeno od sjemena ostalih vrsta. Ako nije mogua odvojena sjetva, sjeme grahorice treba dobro izmijeati sa sjemenom itarica i sijati zajedno 4-6 cm duboko. Ako se sije usjev izvan rokova sjetve ili u loe pripremljeno tlo, koliinu sjemena treba poveati za 25 %. Smjese grahorice (ozime i jare) s ljuljevima i djetelinama treba sijati dvofazno, i to po mogunosti unakrsno, ili ako unakrsna sjetva nije mogua, tada prvo sijemo krupno sjeme (grahorice i itarice) u jednom
Obina grahorica najpoznatija je i najrairenija od svih vrsta grahorica. Poetkom prolog stoljea bila je kod nas rairenija, jer se koristila za hranidbu konja. Smanjenjem broja konja i uvoenjem mehanizacije neopravdano je smanjeno zanimanje za ovu kulturu. Osim za konje, daje izvanredno kvalitetnu krmu i za ostale vrste stoke, osobito krave muzare.
smjeru duboko, a u suprotnom plie (2-3 cm), djeteline, ljuljeve i kupusnjae. Ozime smjese grahorica i itarica siju se od sredine rujna do sredine listopada, a smjese grahorice s ljuljevima i inkarnatkom od sredine do kraja rujna. Kasnije sijani usjevi inkarnatke i ljuljeva do zime ne razviju 7-9-11 listova. Slabije razvijeni usjev (1-3 lista) osjetljiv je na zimu i moe izmrznuti. Smjese grahorica i itarica mogu se sijati dobro namjetenom itnom sijaicom. Sjetvenom probom treba prethodno podesiti sijaicu kako bi se mogla utvrditi koliina sjemena koju treba posijati na odreenu povrinu. ako se koriste inokulanti koji usmjeravaju i intenziviraju fermentaciju u poeljnom smjeru. Bez obzira na sva navedena pozitivna iskustva u siliranju istih usjeva grahorice, jo jednom se istie da je u odnosu na malu pogodnost ove biljne vrste za siliranje daleko vei problem izraeno svojstvo polijeganja biljke, zbog ega je nuno uzgajanje u smjesi sa strnim itaricama. Time se praktiki rjeava bioloki problem ove biljne vrste u vezi s polijeganjem, a istovremeno se postie nuno potrebni eerni minimum, odnosno minimalna koliina lako topljivih eera nunih za uspjenu fermentaciju i proizvodnju dovoljnih koliina mlijene kiseline, koja e konzervirati siliranu masu.
Agrotehnika proizvodnje
Osnovna je obrada tla za ozimi usjev na dubinu 30 cm te gruba priprema tla ujesen. U osnovnoj obradi tla i predsjetvenoj pripremi u tlo se unes fosforna i kalijeva te dio duinih gnojiva. Grahorici treba osigurati 80-100 kg P2O5, a kalija 120-150 kg/ha. Duika poetno treba osigurati 30-40 kg/ha. Dio potrebnih hranjiva moe se namiriti i zrelim stajskim gnojem, odnosno gnojovkom, a razliku mineralnim gnojivima. Grahorica vrlo dobro reagira na kalcij. Zbog toga se na kiselim tlima KAN-om postiu bolji rezultati nego na alkalnim tlima. Grahorica kao i sve mahunarke dobro reagira na gnojidbu mikroelementima, osobito molibdenom, jer je nuan za aktivnost Rhizobium bakterija, koje fiksiraju duik. Da bi se poboljala fiksacija duika, prije sjetve sjeme grahorice treba inokulirati odgovarajuim Rhizobium bakterijama. Predsjetvenom pripremom treba usitniti i poravnati povrin-
Siliranje grahorice
Zbog polijeganja, kao i nedovoljne koliine fermentirajuih eera, grahorice se moraju obvezno sijati u smjesi s penicom, rai, zobi i tritikale. Postoje podaci da se kvalitetna silaa moe spremiti i od iste kulture grahorice ako je prethodno obavljen proces venjenja pokoene mase. Rezultati mogu biti jo i bolji
Grahorica
Penica prati grahoricu prilikom sjetve B R O J 5 2 R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 7
27
Ozime itarice su jedna od vanijih kultura po rasprostranjenosti u svijetu i od njihove proizvodnje, prije svih penice, ovise i cijene drugih roba na tritu. Zato se sjetvi ovih kultura, koja se obavlja u tekuem periodu, treba posvetiti posebna pozornost.
Pie: Mario ubela,dipl. ing.
JESEN U POLJU
Sjetva itarica Plodored
itarice su, osim gospodarske vrijednosti, neophodne i za popravljanje i odravanje strukture i plodnosti tla primjenom plodoreda. Penica, kao najvanija itarica, se obvezno uzgaja u plodoredu. Najbolje predkulture za ozimu penicu su: grah, graak, rani krumpir, rani kukuruz, suncokret, tj. kulture koje ranije plodonose i ija se vegetacija zavrava od poetka do sredine ljeta, da bi to vie ostavile hranjiva u tlu. Takoer, itarice su dobra predkultura za veinu povrtnica. Optimalan termin sjetve itarica, ovisno o vremenskim uvjetima, lokalitetu, uvjetima tla i sortimentu, je od poetka do kraja druge dekade listopada. Sjetva se obavlja u kvalitetno pripremljeno i kultivirano tlo. Priprema se sastoji u oranju, usitnjavanju i ravnanju tla. Osnovna gnojidba tla se obavlja prilikom zadnjeg kultiviranja neposredno prije sjetve. Sjeme za sjetvu treba da je zdravo, zrelo, isto od mehanikih i biolokih primjesa, krupno ujednaene teine i odgovarajue klijavosti (oko 90%). Za sjetvu se koristi sjeme prve
i druge reprodukcije da bi se postigao odgovarajui prinos i kvaliteta zrna. Najprikladnije je sjetvu obaviti u umjereno vlano tlo, dok suha i movarna tla nisu prikladna za sjetvu. Ako se sjetva obavlja u suha tla, poeljno je planiranu koliinu sjemena poveati za 1020 %. Dubina sjetve, ovisno o strukturi i vlanosti tla se kree od 4-8 cm. U tea tla se sije plie, a u laka, rahlija tla dublje.
Kisik iz zraka potreban je za pravilno disanje klice i promet hranjivih materija. Toplota utjee na brzinu procesa klijanja. Optimalna temperatura klijanja zrna je od 20- 25C. Na povoljnoj temperaturi i uz optimalnu vlanost ita klijaju za 2-3 dana. U nepovoljnim uvjetima proces klijanja se znatno produljuje, a moe ak i izostati. Nicanje (izbijanje klice na povrinu) ita u optimalnim uvjetima traje od 6-8 dana, a u nepovoljnim znatno dulje. Rani jesenji mrazevi i niske temperature mogu usporiti i onemoguiti klijanje i nicanje.
Ukorjenjivanje zrna
Klijanje i nicanje zrna
Da bi se klijanje posijanog zrna uspjeno obavilo, potrebna je prisutnost vode, zraka i toplote. Voda izaziva bubrenje, razmekavanje ovojnice zrna, potpomae razlaganje hranjivih materija endosperma i prenosi ih u klicu. Penica, ra i zob imaju vie izraenu potrebu za vlagom u vrijeme klijanja od jema.
Za sjetvu koristiti samo tretirano sjeme B R O J 5 2 R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 7
Sjemenska penica
Ukorjenjivanje je umnoavanje i poveavanje broja sekundarnih ila i ilica. Ove ilice imaju najvei znaaj u samom procesu nicanja i razvoja biljke, tj. u ishrani itarica. Porast i razvoj korijenja uvelike ovise o fizikim i kemijskim svojstvima tla, kao i koliini i vrsti dostupnih hranjiva. Najbri razvoj korijenja je u duboko preoranim dobro strukturiranim tlima. gdje on prodire dublje, te ima vie raspoloivih i lako pristupanih hranjiva i vlage. U tekim, zbijenim i tvrdim tlima korijen je plitak i slabo opskrbljuje biljku hranjivim tvarima. Gnojidba tla je takoer jedan od bitnih inilaca razvoja korijenja, posebno opskrbljenost tla fosfornom komponentom. Niske temperature ispod 5C nepovoljno djeluju na ukorjenjavanje i bokorenje biljaka. Zato zakanjela sjetva najee daje nekvalitetne i niske prinose zrna.
28
OPREZ KOD PRIHRANJIVANJA PELA

Pie: Kruno Laec, dr. ved. med.
Kako bi matici pomogli da i u bespanim jesenskim uvjetima nastavi nesmetano polagati jajaca, moramo esto dohranjivati. Pritom moramo biti vrlo oprezni da ne izazovemo grabe na pelinjaku.
jesen prihranjivanje zajednice, osobito one s mladim maticama, nesmetano e i dalje razvijati leglo pa e ui u zimu s vie mladih pela koje nisu radile izvan konice. U ranom proljetnom razvoju bit e hraniteljica novog legla i jezgra uspjenog razvoja. Jesensko podraajno prihranjivanje obavljamo manjim koliinama tekue hrane dulje razdoblje. Najvanije je da hranu dajemo naveer kad prestaje izlet pela, tako da je do jutra svu prenesu u sae. Pri prihranjivanju valja imati na umu da prokuhana eerna otopina lake izaziva grabe od nekuhane. Pri prihranjivanju, kao i svakom drugom otvaranju konica, treba biti vrlo oprezan, a svako pojaano zujanje pratiti, da ne izazovemo opi mete u cijelom pelinjaku.
Oprezno s prihranjivanjem pela
Grabe ili napad tuica
Ako nema dovoljno pelinje pae, kao to je est sluaj u rano proljee ili potkraj ljeta te ujesen, moe se dogoditi kraa meda iz razliitih konica, koju nazivamo grabe ili tuica. Kad prirodna paa oslabi, naime prestane, pele sabiraice i dalje izlijeu na sakupljanje nektara. Kad ga u prirodi nema ili nema dovoljno, nastoje pronai nove izvore. U tom oblijetanju znaju na
svojem ili susjednom pelinjaku pronai slabije zajednice bez matice na kojima straarice na brane dovoljno leto. Ulaze u konice, nasisaju se meda i prenose ga u svoju konicu. Pronalazak izvora hrane prenose i drugim sabiraicama iz svoje zajednice, i one u veem broju navaljuju na napadnutu konicu. Kad isprazne jednu, trae iduu koja je slabija i ne moe se oduprijeti napadu. Ponukane posebnim zujanjem napadaica, prikljuuju se pele iz drugih konica i na pelinjaku nastaje opi mete. Napadnutu konicu prepoznajemo po velikom broju pela na letu. U poetku napada pela iz napadnute konice se brane, pa na podu ispred konice vidimo pele koje se bore ili vie mrtvih pela. Jake zajednice se obrane od kakvih napada, i to tako da iziu iz konice u veem broju, uhvate se i fiziki onemogue ulazak napadaica. Slabije zajednice ostanu bez
meda i s izgrienim i oteenim saem pa su osuene na propast, osobito ako je grabe ujesen. U toj borbi esto strada ili nestane matica. Nastavku ove nepoeljne pojave pogoduje velika razlika u jaini zajednica istog pelinjaka kao to su kasni rojevi, nukleusi ili slabe zajednice. est uzrok je neoprezno prihranjivanje ili otvaranje konica.
Uzroci koji dovode do grabei
- Uoi svretka pae, odnosno u svako bespano doba, potrebno je zatvoriti sva dodatna leta ili otvore za prozraivanje. Ostavljeno leto potrebno je suziti ovisno o jaini zajednice. Kod slabijih zajednica leto suujemo tako da ostane prolazak samo za jednu pelu. Sva oteenja na konici zatvorimo da pele ne mogu prolaziti. Ventilaciju rjeavamo preko mrea, i to je najbolje mrana ventilacija gdje pele
izvana ne mogu doi u dodir s pelama u konici. - Konice otvaramo samo po potrebi, i to najbolje predveer. Pregled uoi zime, koji moramo obaviti u ovo doba, napravimo brzo i konicu po konicu, na to udaljenijim stranama pelinjaka, a nikako susjedne. Ako kod otvaranja konice primijetimo pojaano zujanje ili napad pela, prekidamo pregled i konicu odmah zatvaramo. Nakon toga neko vrijeme promatramo zbivanje na letu. - Pri vaenju okvira s medom pele moramo stavljati u konicu kroz limeni sipaonik, a nikako stresati pred konicu. Izvaene okvire s medom drati u dobro zatvorenim nastavcima, konicama, najbolje u udaljenim prostorijama u koje pele ne mogu nekontrolirano ulaziti i izlaziti. - Izvrcano sae vraamo u konice na ienje predveer, kad prestane izlijetanje pela, nikako danju.
Mrtve pele na letu B R O J 5 2 R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 7
29
DUIKOM LOZOM I DO GUINISSA

Prolog mjeseca svjedoili smo jednom uistinu zanimljivom i rijetko vienom prizoru na podruju Hercegovine, pa i ire. Naime, opseg trsa vinove loze iznosio je nevjerojatnih 63 cm ime bi zasigurno trebao biti uvrten i u Guinissovu knjigu rekorda. Meutim, ni to nije sve...
- Prihranjujemo uvijek predveer s ispravnih hranilica koje ne smiju proputati niti kap sirupa. Ako se sirup ipak prolije, obriemo ga i isperemo vodom da se izgubi miris eera, a osobito ako smo hrani dodali med.
Pie: Mario ubela, dipl. ing.
Borba protiv grabei
Ako se unato poduzetim mjerama ipak pojavi napad tuica i grabe, potrebo je poduzeti mjere sprjeavanja njegova irenja na ostale konice pelinjaka. im na letu primijetimo borbu i razaznamo da je rije o napadu tuica i pokraj suenog leta, na leto nabacamo mokru travu da onemoguimo provlaenje pela. Uz to se preporua okolinu leta premazati petrolejem ili nekom drugom tekuinom odbojnog mirisa. Ako to ne pomogne, leto napadnute konice zatvorimo mreom i odnesemo je u zatamnjenu prostoriju u kojoj je drimo dva do tri dana. Na njezino mjesto postavimo praznu konicu bez pela u koju stavimo jedan do dva prazna okvira koje moemo blago premazati medom. Tuice, naime, oiste napadnutu konicu i smatraju taj izvor hrane potroenim pa se vie ne vraaju na to mjesto. Nakon toga moemo vratiti sklonjenu konicu. Jedan od boljih naina je ako sklonjenu konicu moemo odvesti na udaljeno mjesto (dalje od 5 km) i ondje otvorimo leto. U tom sluaju pele se iz konice i one koje su se zatekle kao napadaice ujedine i ponaaju kao zajednica. Osim vidljive pojave grabea, moe se dogoditi i tihi grabe kada tuice dulje, ali u manjem broju, ulaze u konicu i polako kradu med. tete od pojave grabea su u unitavanju napadnutih zajednica i njihovoj propasti, moguem unitenju gotovo cijelog pelinjaka, ali je vana i teta od irenja bolesti meu zajednicama i pelinjacima nekog kraja.
ratimo se na poetak prie. U nau redakciju pristigao je poziv iz malog hercegovakog sela Duice, koje je udaljeno svega 5 kilometara od irokog Brijega. Poziv je bio upuen od strane gosp. Zorana Bogdana a koji inae radi u trgovini autodijelova, iji je on ujedno i vlasnik. Ali, gosp. Bogdan svaku minutu svog slobodnog vremena koristi za boravak u prirodi u kojoj je ve uinio dosta zanimljivih stvari. Naime, u stopostotnom kru uspio je uzgojiti preko stotinu vonih sadnica od kojih neke doslovce rastu iz kamena. Naravno pitate se kako? Meutim, i to je dakako mogue ukoliko ste ljubitelj kalemljenja. Ipak, najvie od svega fascinira vinova loza koja raste uz samu okunicu obiteljske kue Bogdana.
Kujunduom do rekorda!
Iako se uzgojenom lozom nevjerojatnog opsega trsa pretjerano ne hvale, svakako emo ustvrditi da se ovdje radi o svojevrsnom fenomenu. Jer nikoga ne moe ostaviti ravnodunim podatak kako vinova loza ima opseg trsa od ak 63 cm. A rije je o sorti Kujundui koja i nije ba esta na podruju Hercegovine.
Najvie se uzgaja u okolici Imotskog i na podruju june Dalmacije. A ova naa rekorderka posaena je davne 1971. godine na mjesto gdje su prethodno rasli dubovi, koji su joj na najbolji mogui nain prokrili mjesto u kamenitom tlu. Koliko joj je to mjesto odgovaralo za budui rast najbolje pokazuju fotografije koje svjedoe da ostale vinove loze nisu ni priblino velike i bujne kao ova naa rekorderka. Inae, Kujunduu odlikuje bujan rast koji omoguuje postizanje visokih prinosa po trsu. A kako kae otac Drago, spomenuta Kujundua svake godine ostvaruje prinos od preko 250 kg, premda nikada nisu tono i precizno mjerili teinu njenog otrganog groa. To je prilino i teko iz razloga to je ona svojim bujnim rastom proela cijelu odrinu pa njeni mlazovi prelaze duljinu od 45 metara. Radi toga je idealna za formiranje debele hladovine, zbog ega se vinova loza na podruju Hercegovine esto i uzgaja na odrinama na kojima se matovito i spretno razvodi po icama, letvicama, terasama, ogradama i balkonima.
Voke iz kamena
Dobro je poznata surovost hercegovakog kra u kojem bez prethodne pripreme i kultivacije tla nije mogue kvalitetno uzgojiti mnoge vone vrste. Ali, kada volite voarstvo a uz to znate i
kalemiti, nita vam vie nije nemogue. U to nas je uvjerio veseli nam domain gosp. Zoran Bogdan koji je u svom poumljenom dijelu imanja tj. u svojoj ogradi i na najljuem hercegovakom kamenu uspio uzgojiti preko stotinu vonih stabala i to razliitih sorti treanja, vianja, ljiva, jabuka, kruaka i oraha. Sve se to nalazi na povrini od nekoliko tisua etvornih metara, nedaleko od regionalne prometnice iroki Brijeg-Grude. Trenje i vinje kalemljene su na samonikloj raeljci (trensuli), a jabuke i kruke na brekinji koja predstavlja listopadno drvo tipino za ovo podruje Hercegovine. Brekinju odlikuje veoma razvijen korjenov sustav koji se dobro razvija u dubinu a to ovoj biljci osigurava preivljavanje u nepovoljnim uvjetima uzgoja. Tako je moemo zamijetiti da doslovce raste iz kamena pa kada na takvu biljku nakalemimo tri razliite sorte kruaka dobijemo aroliju koju je nainio veliki entuzijast gosp. Zoran Bogdan. Samo da je jo u naem okruenju ovakvih ljubitelja prirode malo vie...
Gosp. Bogdan mjeri obujam trsa
Obujam trsa kujundue s nevjerovatnih 63 cm
30
Luk u brojkama
Prema podacima FAO, luk se u svijetu uzgaja na oko 2400 tisua hektara, s prosjenim prinosom od 17,2 t/ha. U Europi se uzgaja na oko 404 tisue hektara s prosjenim prinosom od 17,0 t/ha. Po povrinama najvie je zastupljen u Rusiji, Ukrajini i Poljskoj, a najvee prinose po ha imaju Nizozemska (39,1 t/ ha), panjolska (41,0 t/ha) i Italija (28,2 t/ha). U Hrvatskoj se luk uzgaja na oko 7000 ha, s prosjenim prinosom od 7,6 t/ha.
Naj, naj, naj ..

prenosimo iz Guinnessove knjige rekorda
Najvie oguljenih krumpira

Najvea koliina krumpira koju je pet ljudi ogulilo po priznatom kulinarskom standardu koristei kuhinjske noeve je 482,8 kg u 45 minuta. Uinili su Amerikanci Marj Killian, Terry Anderson, Barbara Pearson, Marilyn Small i Jane Utkin na 64. Godinjem danu krumpira u Idahu. Manifestacija se odrala u Shelleju u amerikoj saveznoj dravi Idaho, 19. rujna1992. godine
Pelinje zujanje u brojevima

Za 1 kg meda, koji prerade od oko 3 kg nektara, pele trebaju posjetiti oko 7.500.000 cvjetova. Jedna pela danju posjeti oko 4000 cvjetova. Jedan kilogram pela ima oko 10.000 jedinki. Pelinja zajednica za svoje potrebe treba u godini oko 120 kg hrane, meda i peludi. Pelinja matica u pici sezone snese oko 2000 jaja u danu, to je vea teina od nje same. Pela radilica u djelatnoj sezoni ivi oko 45 dana, a u jesensko zimskom razdoblju i do sedam mjeseci.
I biljke pomau u ribolovu

Da su ribari koristili razliite alate u lovu ribe dobro je poznata injenica. Meutim da su ribari koristili biljke u lovu ribe malo je poznato. Mali mlje ili smrekasta mljeika biljna je vrsta koju su ribari koristili pri lovu ribe. Naime, mlijeni sok mljeike u kontaktu s okom izaziva sljepilo,to su nekada i ribari zlorabili koristei je u ribolovu. Osobito je bio koriten sok vrste Euphorbia dendroides L. rasprostranjene oko Sredozemnog mora.
Ribe iz roda Synanceidae koje ive u vodama indijskog dijela Pacifika, posebno Synanceia horrida, imaju najvee otrovne lijezde meu svim ribama. Izravan dodir s vrkom peraja, koje sadri neurotoksini otrov, moe biti smrtonosan.
Najotrovnija riba
Najotrovnija morska zmija etveronoci za milijunae

Haskiji su psi za milijunae, esto ujemo. Zato? Psea zaprega od osam haskija vlasnika za ivota stoji 270 do 500 tisua eura: (tenci svaki 800 eura), veterinar, cjepivo, ogrlice, povodnici, orme, igrake, saonice, izgriena sjedala u autu, poviena ograda i odteta susjedima, odvjetnici i parnice, nova kua na periferiji grada s velikim dvoritem, veliki auto za transport, utrke, treninzi, osiguranje, spasioci kad se s pseom zapregom izgubite u divljini. Zbog haskija ete ostati i bez prijatelja, kau, ali ete zato dobiti najboljeg prijatelja za uzvrat haskija.
Morska zmija vrste Hydrophis belcheri, koja se moe pronai u blizini grebena Ashmore u Timorskom moru u blizini Australije, ima miotoksini otrov koji je mnogo otrovniji od otrova bilo koje kopnene zmije otrovnice. Obina kljunasta morska zmija (Enhydrina schistosa) gotovo je isto toliko otrovna, ali je mnogo opasnija jer je uobiajenija i agresivnija.

Green Garden 52

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Green Garden 52

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Green Garden broj 52 rujan / listopad 2007.

godina VII cijena 3 KM

Prodaja lukovica u Sjemenarninim agrocentrima

TULIPAN (Tulipa sp.)

cvijea, ali se sade i za dekoraciju vrtova, parkova, balkona.

NARCIS (Narcisus sp.)

Tulipani najrairenija vrsta lukoviastog cvijea

Narcisi prvi procvjetaju

Sorte razliite boje i oblika cvijeta

Iris-cvjetovi duginih boja

IRIS ( Iris sp.)

ZUMBUL (Hyacinthus sp.)

Ljiljani s atraktivnim cvjetovima

LJILJAN (Lilium sp.)

Cvjetovi zumbula prepoznatljivi po boji i mirisu B R O J 5 2 R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 7

PROSTORI ZA SMJETAJ SOBNOG CVIJEA TIJEKOM ZIME

Mnoge sobne biljke trae dosta svjetla

Karakteristini cvjetovi ruja

Ruj uspijeva na razliitim tlima B R O J 5 2 R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 7

S pravom nosi epitet kraljice cvijea

Oreite ljetni jorgovan

KAMENE POVRINE U UKRASNOM VRTU

Sadarka biljka kamenjara

uvarkua stalni pratitelj kamenjara

JESEN idealno doba za sadnju ukrasnog drvea

Rasadnik ukrasnog drvea

Najee vrste ukrasnih drvea

Izbor i kupnja ukrasnog drvea

Kod nekih biljaka dekorativni su listovi B R O J 5 2 R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 7

Vrijeme je za sjetvu blitve i pinata

Jesenska obrada povrtnjaka

Sjeme mrkve za jesenju sjetvu

Sjetva povra u toplijim podrujima

VRSTA POVRA ZIMSKI PINAT ZIMSKA SALATA MRKVA PERIN RADI

KOLIINA SJEMENA (m2) 3g 3g 4g 5g 8g

VRIJEME SJETVE 01.09.-30.09. 01.09.-15.09. 01.09.-30.09. 01.09.-15.09. 01.09.-10.09.

Uzgoj cvjetae prate razliiti poremeaji

GNOJIDBA PINATA I BLITVE

Mineralna gnojiva u gnojidbi pinata i blitve

PINAT I NEELJENI SASTOJCI

Peteljka lista pinata sadri najvie nitrita

ZAINSKO BILJE U ZNAKU K.....

GNOJIDBA I FIZIOLOKI POREMEAJI KOD UZGOJA

Novi hibridi su dosta otporni

Vanjski uzgoj prate razliiti poremeaji B R O J 5 2 R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 7

Suha rubna pale prati jesenji uzgoj u zatienim prostorima

FARAONSKI ILI UTI MRAV

STALNA NAPAST U KUAMA I STANOVIMA

Razliit reim ishrane

Kolonija faraonskih mrava

Ekoloki pripravak za suzbijanje mrava

Klopke za suzbijanje ohara

to treba initi da se smanji brojnost mrava?

Prvo i osnovno je da se pronau putovi kojima faraonski

Ekoloke klopke za suzbijanje mrava B R O J 5 2 R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 7

JESENSKA SADNJA LUKA

Proizvodnja mladog luka sve zastupljenija

Proizvodnja luka u plastenicima

Uzgoj na otvorenom polju

Gotovo da i nema domainstva koje u obiteljskom povrtnja-

Sorta Holandski uti

Sorta Red baron

Sorta Majski srebrenjak B R O J 5 2 R U J A N / L I S TO PA D 2 0 0 7

CRVENI PLODOVI DRENINA ZIMSKE POSLASTICE