Sinisa Brlas Kako Pronaci Izaz

SINIA BRLAS
KAKO PRONAI IZLAZ

VODI ZA POMO U SUZBIJANJU OVISNOSTI MEU DJECOM I MLADIMA
Sinia Brlas | Kako pronai izlaz ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO "SVETI ROK" VIROVITIKO-PODRAVSKE UPANIJE
Sinia Brlas
Kako pronai izlaz

Vodi za pomo u suzbijanju ovisnosti meu djecom i mladima
Sinia Brlas
Kako pronai izlaz

Autor Sinia Brlas, prof. Nakladnik Zavod za javno zdravstvo Sveti Rok Virovitiko-podravske upanije Struni recenzenti doc. dr. sc. Josip Burui mr. sc. Miroslav dr. Venus Autorica predgovora Vesna erepac, dipl. ped. Lektorica i korektorica Marija Karcsonyi, prof. Dizajn naslovne stranice Vanda imek, Definicija Naklada 200 primjeraka Tisak Grafiti Becker, Virovitica Virovitica 2008.
CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 667531.
ISBN 978-953-55137-0-4
Sinia Brlas
Kako pronai izlaz

Sadraj
Predgovor Kako pronai izlaz 7 9 11
1. 2. 3. 4.
Osnovno o javnozdravstvenim problemima meu djecom i mladima
Zlouporaba sredstava ovisnosti kao javnozdravstveni problem meu djecom i mladima 15 Prevencija zlouporabe sredstava ovisnosti u Republici Hrvatskoj Preventivni programi u kolama 4.1. Intenzivniji i osmiljeniji rad s uenicima u razrednim odjelima (razrednitvo) 4.2. Rad s uiteljima i nastavnicima 4.3. Rad s roditeljima 4.4. Rad strunih suradnika 4.5. Suradnja s institucijama i nadlenim tijelima u okruenju 17 21 23 34 37 41 43 47 47 48 49
5.
Mogui pristupi rjeavanju problema 5.1. Altruizam i empatija - najvaniji alati 5.2. Savjetodavni rad 5.3. Metode i tehnike savjetodavnog rada
5.4. Model programa savjetodavnog rada u okviru provedbe kolskog preventivnog programa 52 5.5. Program, metode i tehnike savjetodavnog rada u Centru za sprjeavanje i suzbijanje ovisnosti 54 59 61 63 65 67 71 75 81 83 87
Sinia Brlas | Kako pronai izlaz
6. 7. 8.
Vrjednovanje i samovrjednovanje rada Zakljuno Literatura Prilozi Prilog 1. Anketa o agresivnom ponaanju Prilog 2. Anketa o puenju, pijenju alkoholnih pia i sredstvima ovisnosti Prilog 3. Instrument samovrjednovanja (samoprocjene) rada Prilog 4. Instrument vrjednovanja rada (za korisnike) O autoru Iz strunih recenzija
Predgovor
Ciljevi su snovi s rokovima. Seneka
Neizmjerno sam sretna i poaena to sam dobila priliku napisati nekoliko rijei o ovom vodiu za koji je ideja sazrijevala i reenice nastajale tijekom vremena u kojemu je njegov autor prolazio kroz etape rada u prevenciji suzbijanja ovisnosti. Ispred nas je knjiga koja je nastajala tijekom dueg razdoblja, u kojemu sam imala dovoljno vremena upoznavati njezina autora. Ovaj vodi na jednostavan i pregledan nain nudi niz savjeta i koraka u rjeavanju odreenih problemskih situacija, a kako je autor dugi niz godina bio dijelom odgojno-obrazovnog sustava, elio je svoje iskustvo zabiljeiti pisanom rijeju. Vodi je praktian ne samo zbog primjenjivosti u razrednom odjelu, ve i u mikrokozmosu i makrokozmosu rada s djecom i mladima. On je dobrodoao onima koji se ve stanovito vrijeme bave ovom problematikom, no jednako tako i svima koji su na poetku borbe s tim problemima. S pomou ove knjige svi koji rade u odgojno-obrazovnom sustavu mogu pretvoriti kolu u mjesto gdje se ine prvi koraci u pouavanju, ali ona slui i da sve koji itaju ovu knjigu podsjeti na ve poznate i doivljene izazove i da ukae i na one jo nepoznate. Kada uzmemo knjigu u ruke, ini nam se da mnogo toga ve znamo, ali to je zbog rada na prevenciji koja se provodi na naim prostorima. Osim upoznavanja s problemima knjiga nudi i rjeenja kako da prihvatimo sluajeve u kojima nismo bili uspjeni. Nakon dugogodinjeg rada sa Siniom usuujem se rei da on pripada onoj skupini psihologa koji znanost primjenjuju u svakodnevnom ivotu. Sadraj ovog vodia ini njegovo osobno iskustvo u radu na prevenciji ovisnosti unutar kolskog sustava, ali i u neposrednom radu s ovisnicima. Knjiga Kako pronai izlaz svakome od nas moe dati odgovore na neka od postavljenih pitanja. Knjiga moe posluiti kao okvir u kojem je ostavljeno dovoljno prostora za razliite pristupe i integraciju u dijelovima koji su svima zajedniki.
Nadam se da e ova knjiga pronai svoje mjesto u svijetu roditelja, uitelja i nastavnika, pedagoga, psihologa, defektologa, socijalnih radnika te da e svima posluiti za daljnju nadgradnju uz primjenu sustavne teorije. Hvala na ukazanom povjerenju i elji da sve zaokrui u cjelinu. Vesna erepac, dipl. pedagoginja koordinatorica kolskog preventivnog programa u Virovitiko-podravskoj upaniji
Kako pronai izlaz
Javnozdravstveni problemi u naoj dravi takve su naravi da zahtijevaju brzu i uinkovitu (re)akciju u smjeru njihova reduciranja i suzbijanja. Sve znaajniji problem jest i sve izraenija zlouporaba sredstava ovisnosti, a svakako je problemu ovisnosti posebno izloena populacija djece i mladih pa su mjere i postupci koji se prema njima i s njima provode posebno delikatni i s potencijalno mnogostrukim posrednim i neposrednim posljedicama. Ono najgore u svemu je injenica da se granica dobi osoba koje se susreu s drogom stalno sputa i sada je ve dola na razinu mlae tinejderske dobi. (Radovi, 2004., str. 5), a ve se djeca ije su majke ovisne o drogi mogu roditi takoer ovisna o drogi i vjerojatno e imati brojne razvojne probleme. (Vasta, 2005., str. 151). Stoga svi koji rade s djecom i mladima trebaju biti kompetentni; struno, socijalno i emocionalno. Pojedini autori vrlo su kritini kada piu o problemu ovisnosti meu djecom i mladima, a pogotovo o mjerama i aktivnostima poduzetim u smjeru njegova suzbijanja. U udbenicima osnovnih i srednjih kola zanemarivo je malo tekstova o drogama. (Radovi, 2005., str. 15). Mnogo je tehnika i postupaka koji se mogu koristiti u radu s ciljem reduciranja ili potpunog uklanjanja problema, ali je svima zajedniko da se odnose na intervenciju unutar doivljavanja i ponaanja mladoga ovjeka, a to je podruje kojim se bavi jedino psihologija. Kako se o mladima skrbe i osobe koje nisu psiholozi, namjera je ovoga teksta iskustvo i spoznaje iz neposrednog rada podijeliti sa svima koji na bilo koji nain pomau mladima. Moje iskustvo odnosi se na viegodinji rad u odgojno-obrazovnom sustavu gdje sam kao struni suradnik-mentor i voditelj kolskog preventivnog programa sudjelovao u neposrednim preventivnim aktivnostima u primarnoj i ranoj sekundarnoj prevenciji. Na temelju toga iskustva nastao je Program savjetodavnog rada u okviru kolskog preventivnog programa (Brlas, 2005., str. 131).
Iskustvo neposrednog rada i s ostalim osobama koje su u doticaju sa sredstvima ovisnosti i koji su klijenti u Centru za sprjeavanje i suzbijanje ovisnosti Zavoda za javno zdravstvo Sveti Rok Virovitiko-podravske upanije iji sam voditelj, pokazuju da je ovaj model savjetodavnog rada primjenjiv i na populaciju iru od kolske. Napominjem kako sam navedena neposredna iskustva stjecao istodobno radom u odgojno-obrazovnom sustavu i u Centru za sprjeavanje i suzbijanje ovisnosti, to je vrlo znaajno i specifino iskustvo. Tekst koji slijedi namijenjen je strunim osobama koje se na razliite naine susreu s djecom i mladima koji su u doticaju sa sredstvima ovisnosti ili koji manifestiraju rizine oblike potencijalno ovisnikog ponaanja. Smatram kako ovaj iskustveni model mogu podjednako uspjeno primjenjivati uitelji, nastavnici, psiholozi, pedagozi, defektolozi, socijalni radnici i zdravstveni djelatnici. Upravo je primjenjivost i prilagodljivost predloenih mjera i postupaka karika koja nedostaje u mrei suradnje osoba i nadlenih tijela koji skrbe o osobama koje su u kontaktu sa sredstvima ovisnosti ili su u rizinoj skupini da to postanu. Autor
10
1. Osnovno o javnozdravstvenim problemima meu djecom i mladima

Djeca i mladi posebno su osjetljiv dio populacije, a od svih javnozdravstvenih problema tri su za njih posebno pogubna: alkoholizam, puenje duhanskih proizvoda i zlouporaba sredstava ovisnosti. Javnozdravstveni problemi i njihove posljedice saniraju se na razliite naine, ali je najbolje rjeenje prevenirati njihov nastanak. Preventivne aktivnosti osnova su dakle cjelokupnog djelovanja na suzbijanju problema. Formiranje identiteta, odvajanje od primarne obitelji, jaanje utjecaja vrnjakih skupina i ostali poznati i priznati initelji zasigurno ne pridonose jednostavnoj kontroli odrastanja mladih ljudi. Koliko je sloena eksterna kontrola ponaanja (i doivljavanja) mladog ovjeka, jednako je sloena i esto izvan kontrole samokontrola pojedinaca, pogotovo u situacijama koje nude puno toga za malo uloenog truda. A u ovu se definiciju hedonistikog odnosa prema svijetu naalost savreno uklapaju sredstva ovisnosti koja kao dio ukupnosti negativnih utjecaja kojima su mladi izloeni pridonose njihovu ionako sloenom i burnom, negativizmom proetom odrastanju u (napokon) odrasle osobe. Alkoholizam je vjerojatno najvei javnozdravstveni problem u naoj zemlji. Ono to je u razvijenom svijetu neadekvatno i problematino ponaanje, u naoj kulturi naalost esto koketira s obiajima i kao takvo je manje socijalno neprihvatljivo. S puenjem je vrlo slino; institucije su dune provoditi zakone, ali su oskudni mehanizmi kontrole propisanih oblika ponaanja. Dok se tome jo pribroji i ak otvoreno roditeljsko odobravanje (a pogotovo nepoduzimanje mjera sprjeavanja), kole sa svojim preventivnim aktivnostima ostaju usamljene u borbi protiv ovoga zla. A kako jedno zlo nikada ne dolazi samo, i opet na alost, pokazuju jasni obrasci prema kojima puenje duhana mladim ljudima predstavlja uvod u konzumiranje sredstava ovisnosti koja se uzimaju na isti nain, dakle puenjem. U prvom
11
se to redu odnosi na sveprisutnu i mladima lako dostupnu marihuanu iji psihoaktivni sastojak THC (tetrahidrokanabinol) djeluje negativno na doivljavanje i ponaanje pojedinca. Vrlo se brzo mladi ljudi, znatieljni i istraivalake naravi, te povodljivi i spremni platiti visoku cijenu ulaznice u drutvo vrnjaka, odlue i za ostala sredstva ovisnosti koja onda vie ne mogu (esto i ne ele) voljno kontrolirati. Osim navedenim javnozdravstvenim problemima, mladi su izloeni i agresiji. Agresiji, nasilju i zlostavljanju, koji se uvjetno ovdje koriste kao sinonimi, u odreenoj su mjeri uenici izloeni u koli i djeca unutar obitelji u svoje slobodno vrijeme. Ta je agresivnost od strane uitelja i nastavnika ili ostalih uenika uglavnom verbalna, a rjee manifestna kao fiziki napad, tjelesno kanjavanje ili seksualno iskoritavanje. Slino je i unutar obitelji gdje su najee svae i galame, a manje su zastupljena dramatina tjelesna i seksualna zlostavljanja. Unutar postojeih programa mjera za poveanje sigurnosti u kolama potrebno je naglasiti rad s roditeljima u smislu pomoi kole na razvijanju kvalitetnih stilova roditeljstva i afirmaciji karijere uspjenog roditeljstva, svi nastavnici moraju prilagoditi metode i nastavna umijea tako da se konfliktne situacije s uenicima niti ne razviju, a i uenicima je potrebna pomo u usvajanju pozitivnih ivotnih stilova i stavova. Kako su agresija i zlouporaba sredstava ovisnosti aberantna i delikventna ponaanja, zasigurno postoji odnos meu njima. Zbog toga je u prilogu predloen anketni upitnik koji moe posluiti u identificiranju nasilja prema djeci i mladima i meu njima. U kolama (i ostalim odgojno-obrazovnim ustanovama) uglavnom su nositelji preventivnih aktivnosti struni suradnici (psiholozi, pedagozi...), i to u okviru provedbe propisanih preventivnih programa usmjerenih suzbijanju sredstava ovisnosti u irem smislu. Odnedavno su (i) struni suradnici i lanovi kolskih povjerenstava za borbu protiv puenja kojima je jedna od osnovnih i prvih zadaa pratiti pojavnost puenja u kolama. Dakle, strune osobe u ustanovama koje skrbe o djeci i mladima koordiniraju preventivne aktivnosti. Za sada su preventivni i zatitni programi samostalne programirane cjeline, iako ima naznaka, a dobro bi bilo da tako i bude, kako e se objediniti sve preventivne aktivnosti u jedinstveni program preventivnog djelovanja u ustanovama. Dobro je to rjeenje stoga to je velika korelacija sadraja 12
(za sada) izmeu ovih posebnih programa, a to svakako ne tedi vrijeme za djelovanje i iscrpljuje resurse u organizacijskim pitanjima. Iako su aktivnosti usmjerene borbi s problemima kvalitativno vrlo raznolike, nema sustavnog pristupa, a pogotovo nedostaju konkretne i s iskustvom povezane smjernice o tome kako postupati. Ovaj je vodi namijenjen svima koji poduzimaju mjere i postupke usmjerene suzbijanju ovisnosti meu djecom i mladima, a temelji se na neposrednom iskustvu, te moe biti pomo u kreiranju ciljeva, aktivnosti usmjerenih ciljevima i vrjednovanja provedenih postupaka u suzbijanju ovisnosti.
13
2. Zlouporaba sredstava ovisnosti kao javnozdravstveni problem meu djecom i mladima

Iako postoje i ostali javnozdravstveni problemi meu djecom i mladima, ovaj je vodi usmjeren problemu zlouporabe sredstava ovisnosti. S obzirom na uzimanje sredstava ovisnosti mogu se razluiti tri skupine mladih. Prva skupina: Rizina djeca i mladi U ovoj su skupini oni koji uope nisu u dodiru sa sredstvima ovisnosti, ali se za njih s obzirom na njihovo psihosocijalno i psihofiziko funkcioniranje moe pretpostaviti da e u trenutku kada dou u doticaj sa sredstvima ovisnosti podlei negativnim utjecajima i uzeti ta sredstva. Za ovu je skupinu djece i mladih, prema mojemu iskustvu, najbolja prognoza u provedbi preventivnih aktivnosti. Preventivne i ine aktivnosti opisane su Nacionalnom strategijom suzbijanja zlouporabe droga u Republici Hrvatskoj, a operativno upanijskim i kolskim preventivnim programima (programima odgojno-obrazovnih ustanova). Druga skupina: Eksperimentatori (povremeni ili vikend-konzumenti) U drugoj su skupini oni koji sredstva ovisnosti uzimaju tek povremeno (najee vikendom). Stoga se i nazivaju povremenim ili vikend-konzumentima i njih je vie u cjelokupnoj populaciji. Provedba preventivnih aktivnosti kod njih moe rezultirati prestankom uzimanja ili barem smanjivanjem estine uzimanja (najee se to ogleda produljivanjem razdoblja neuzimanja). Trea skupina: Ovisnici Ovisnici su u najmanje brojnoj skupini. Njih je, na sreu, najmanje u populaciji djece i mladih i njima je uglavnom potrebno ozbiljno ambulantno ili ak bolniko lijeenje. To su bolesne osobe jer ne mogu rijeiti problem bez strune medicinske pomoi.
15
Naravno da uzimanje sredstava ovisnosti zapoinje prvim uzimanjem pa je u smislu primarne i rane sekundarne prevencije koju provode odgojno-obrazovne ustanove i centri za sprjeavanje i suzbijanje ovisnosti lepezom programiranih i ciljanih aktivnosti, a u svrhu ciljanog planiranja mjera i postupaka, nuno znati koji je najei povod eksperimentiranju odnosno poetku uzimanja sredstava ovisnosti. U etiolokom smislu kljune su nam izjave ispitanika do kojih dolazimo nakon njihova introspektivnog uvida. Dva se pitanja i problema posebno istiu: 1. initelji koji su bili povodom poetka eksperimentiranja ili uzimanja sredstava ovisnosti po redoslijedu vanosti za ispitanika. 2. Utjecaj socijalnog pritiska, problematinih situacija i nedostatka samokontrole na poetak uzimanja sredstava ovisnosti. Kvalitativnom i kvantitativnom analizom povoda uzimanju sredstava ovisnosti, i to meu osobama koje su u doticaju sa sredstvima ovisnosti, moe se zakljuiti kako mladi najvie zapoinju s eksperimentiranjem iz znatielje i iz potrebe za zabavom, te znaajno i zbog dosade, a sve su to manifestacije koje sugeriraju probleme sa samokontrolom ponaanja. Aberantna i asocijalna ponaanja svakako se mogu uiti, ali i oteenja nervnog sustava uvjetuju nedostatak samodiscipline (Radovi, 2004., str. 31). Utjecaj vrnjaka je takoer znaajan povod za poetak eksperimentiranja sa sredstvima ovisnosti, kao i elja za samopotvrivanjem, a to je razumljivo s obzirom na injenicu da je veina ispitanika iz srednjokolske populacije, dakle adolescenti su to kod kojih je izraen socijalni utjecaj i socijalni pritisak skupine. Dosta visok rang zauzimaju psiholoki razlozi koji su povodom uzimanja sredstava ovisnosti, ali se oni gotovo iskljuivo odnose na populaciju ovisnika kojima su vjerojatno neurotska stanja, depresija i nesigurnost u osnovi njihove adiktivnosti. Pomalo zauuje da gotovo nitko nije naveo neznanje o tetnim posljedicama kao jedan od najvanijih povoda eksperimentiranju, to je dobro jer neznanje i needuciranost svakako znae izloenost najveem riziku (Radovi, 2004., str. 5). Ve se na temelju navedenih saznanja moe dakle uvidjeti kako znaajan prostor u podruju suzbijanja ovisnosti treba usmjeriti preventivnim aktivnostima, posebno u primarnoj i ranoj sekundarnoj prevenciji. Daljnje smjernice odnose se upravo na preventivne razine. 16
3. Prevencija zlouporabe sredstava ovisnosti u Republici Hrvatskoj

Preventivne su aktivnosti kljuni element u suzbijanju ovisnosti i one su jasno definirane i istaknute formalnim dokumentima koji strukturiraju i kreiraju pristupe rjeavanju problema. Prevencija je skup mjera i postupaka usmjerenih ranom otkrivanju znakova koji upuuju na elemente, u ovom sluaju ovisnikog ponaanja, i osmiljavanje osnaivanja kapaciteta pojedinaca, njihovih obitelji, te strunih osoba i nadlenih tijela (uglavnom kola) u donoenju pozitivnih odluka i smanjivanju tete zbog donesenih negativnih odluka. U tome smislu prevencija zlouporabe sredstava ovisnosti moe biti primarna (ukljuuje informativni, edukativni i savjetodavni rad o moguim tetnim posljedicama ovisnikog ponaanja, te osnaivanje i pomo u razvijanju pozitivnih ivotnih stilova), sekundarna (ve ukljuuje neposredni rad s osobama koje se rizino ponaaju i/ili ve eksperimentiraju sa sredstvima ovisnosti) i tercijarna (ukljuuje kompleksne psihosocijalne i medicinske tretmane osoba koje su u doticaju sa sredstvima ovisnosti, u smjeru sprjeavanja daljnjeg ovisnikog ponaanja ili smanjivanja tete od takvoga ponaanja). Mladi ljudi velikom su veinom ukljueni u odgojno-obrazovni sustav i upravo ondje preventivne aktivnosti trebaju biti najvie zastupljene i najobuhvatnije.
17
Sada je situacija takva da struktura prevencije u odgojno-obrazovnom sustavu u naoj dravi slijedi princip:
Nacionalna strategija
Akcijski plan(ovi) i upanijski preventivni program(i)
kolski preventivni program(i) Nositelji: 1. 2. 3. 4. 5. 6. razredni odjeli (uenici) razrednici i nastavnici roditelji struni suradnici ira drutvena zajednica (policijske uprave, centri za socijalnu skrb, zavodi za javno zdravstvo, domovi zdravlja, bolnice, zavodi za zapoljavanje, centri za sprjeavanje i suzbijanje ovisnosti, upanijska povjerenstva za suzbijanje ovisnosti ...)
18
Nacionalna strategija kljuni je dravni dokument koji usmjerava mjere i postupke institucija, nadlenih tijela i osoba prema zadanim ciljevima. Dakle, na taj su nain definirane aktivnosti uglavnom i svih koji su duni skrbiti o suzbijanju ovisnosti meu djecom i mladima, a posebno unutar odgojno-obrazovnog sustava. Na temelju Nacionalne strategije upanije u Republici Hrvatskoj (posredstvom upanijskih povjerenstava za suzbijanje ovisnosti) izrauju akcijske planove dijelom kojih su i upanijski preventivni programi. Na koncu, svaka odgojno-obrazovna ustanova u svakoj pojedinoj upaniji izrauje svoj kolski preventivni program te imenuje osobu (najee je to struni suradnik) koja koordinira njegovu provedbu na razini ustanove. Unutar provedbe preventivnih aktivnosti najistaknutiji je problem, naravno ne i jedini, mjerenje rezultata provedenih aktivnosti. Preventivne su aktivnosti slijed takvih mjera i postupaka koje nije mogue lako metrijski obraivati i interpretirati, a posebno ne u prirodnim uvjetima (u stvarnoj kolskoj situaciji) u kojima se aktivnosti iskljuivo provode. Ako nemamo kontrolnu skupinu ispitanika, a uglavnom nemamo, tada je mjera vrednovanja zapravo samo procjena korisnosti, i to prema tri kriterija: 1. s obzirom na ostvarenost zadanih ciljeva 2. s obzirom na odsutnost i/ili smanjenje frekvencije tetnih oblika ponaanja pojedinaca ili skupina. U ovom je sluaju korisno, gotovo nuno, koristiti dijagnostiki instrumentarij: ankete, upitnike, analize sluaja... (prijedlog pojedinih instrumenata nalazi se u prilogu) i 3. s obzirom na zadovoljstvo dionika u procesu provedenim aktivnostima (prijedlog pojedinih instrumenata nalazi se u prilogu).
19
4. Preventivni programi u kolama
Preventivne aktivnosti usmjerene suzbijanju ovisnosti kreirane su kolskim preventivnim programom u odgojno-obrazovnoj ustanovi. Program je samostalna cjelina, ali je dijelom godinjeg plana i programa rada ustanove. kolskim preventivnim programom propisani su ciljevi, mjere, nositelji aktivnosti, oblici rada i mehanizmi vrjednovanja postupaka koji se provode u smjeru suzbijanja ovisnosti openito i ovisnikog ponaanja na pojedinanoj i osobnoj razini. Cilj i krajnji rezultat provedbe kolskog preventivnog programa trebao bi biti smanjenje interesa mladih za eksperimentiranjem i uzimanjem sredstava ovisnosti, a da bi se taj cilj dosegnuo, provodi se niz mjera koje su grupirane kao: 1. Nespecifini oblici rada i preventivne mjere 2. Specifine preventivne mjere. Navedene se mjere ostvaruju: 1. osposobljavanjem nastavnika da unaprjeivanjem nastavnog procesa postanu kreatori kvalitetne kole, kole prilagoene uenicima i njihovim potrebama u procesu psihofizikog i psihosocijalnog rasta i razvoja, kole koja razumije to je zaista vano u ivotu (mladog) ovjeka, kole koja je uenicima ugodan milje, bez pritisaka, optereenja, ponienja, nepravde i frustracija; 2. afirmacijom karijere uspjenog roditeljstva putem pomoi roditeljima u unaprjeenju kvalitete institucije braka i obitelji, te pomoi roditeljima kako bi oni unaprijedili znanje o metodama odgoja djece i razvili motivaciju za rad s djecom te bili elementarno obueni za rane intervencije u kriznim situacijama;
21
3. putem pomoi u organizaciji slobodnog vremena uenika ukljuivanjem u izvannastavne i izvankolske sportske i druge aktivnosti, a u suradnji s drugim institucijama lokalne zajednice i uz struan nadzor; 4. specifinim obrazovanjem uenika o pitanjima vezanim uz uzimanje sredstava ovisnosti i razvoja ovisnosti, njihov tetni utjecaj i mogue posljedice. Nositelji su preventivnih mjera u kolama svi dionici odgojno-obrazovnog procesa (svi subjekti), a to su: 1. razredni odjeli (uenici) 2. razrednici i nastavnici (uitelji) 3. roditelji uenika 4. struni suradnici (pedagozi, psiholozi, knjiniari...) 5. ira drutvena zajednica i mjerodavne institucije i nadlena tijela (policijske uprave, centri za socijalnu skrb, zavodi za javno zdravstvo i njima pripadajui centri za sprjeavanje i suzbijanje ovisnosti, domovi zdravlja, bolnice, zavodi za zapoljavanje i druge institucije i nadlena tijela). Oblici rada ukljuuju niz postupaka i aktivnosti nositelja u provedbi programiranih aktivnosti, a uglavnom se mogu grupirati kao: 1. intenzivniji i osmiljeniji rad s uenicima u razrednim odjelima (razrednitvo) 2. rad s uiteljima i nastavnicima 3. rad s roditeljima 4. rad strunih suradnika 5. suradnja s mjerodavnim institucijama i nadlenim tijelima u okruenju.
22
4.1. Intenzivniji i osmiljeniji rad s uenicima u razrednim odjelima (razrednitvo)

Unutar odgojno-obrazovnog procesa odgojna je funkcija (uz obrazovnu) posebno vana; ona je temeljni imbenik kolskog preventivnog programa iji je vodei princip poticati zdrave stilove ivljenja. Kompleksna je uloga razrednitva u tome nezamjenjiva. Razrednitvo je skup poslova i radnih zadataka koji obuhvaaju koordinaciju aktivnosti vezanih uz razredni odjel, uenike unutar razrednog odjela i roditelje tih uenika, ali i uz uitelje i nastavnike koji odravaju nastavu u razrednom odjelu, te ukljuuje i specifino educiranje o ivotnim vjetinama, odgoj (i obrazovanje o odgoju) i administrativne poslove. Kako bi se razrednicima pomoglo u smislu prevencije i suzbijanje ovisnosti, treba im pomoi uklopiti sadraje vezane uz kolski preventivni program u plan i program rada razrednika i razrednog odjela. Sadraji se moraju nadovezivati jedni na druge tako da ine cjelovit pristup preveniranju pojave psihoaktivne ovisnosti djece i mladih. Zbog toga je sadraje potrebno realizirati permanentno u svim razredima tijekom obrazovanja, a iskustva ukazuju kako je s tim na odgovarajui nain potrebno zapoeti ve u niim razredima osnovne kole. Treba voditi rauna da svaka aktivnost bude usmjerena ciljevima. Ciljevi su ona krajnja situacija ili oblik ponaanja kojima teimo i jedino prema ciljevima moemo valjano usmjeriti aktivnosti koje poduzimamo. Krajnji je cilj u provedbi preventivnih aktivnosti kola uspjeha i uspjehom ispunjen ivot pojedinca, a za one manje optimistine i opreznije cilj se moe definirati i kao kola bez neuspjeha i ivot bez neuspjeha. Tijekom rada s uenicima potrebno je reducirati koritenje termina vezanih uz ovisnosti, osim u edukativnom i informativnom dijelu o tetnim utjecajima pojedinih sredstava ovisnosti, ali je potrebno poticati usvajanje pozitivnih i ispravnih stavova u ivotu i razvijanje zdravih stilova ivljenja. U ovom je dijelu svakako preporuljivo da se razrednici za pomo obrate strunim osobama koje se profesionalno bave suzbijanjem ovisnosti.
23
Oblici rada razrednika s uenicima i roditeljima trebaju slijediti poznate metodike i didaktike principe u odgojno-obrazovnom procesu, a najei oblici rada su: Oblik rada Individualni Nain ostvarivanja
Diskretni personalni zatitni program usmjeren ka pojedincu koji ima problem, ali na nain da se izbjegne isticanje i etiketiranje pojedinca. Kreativne socijalizacijske skupine na nain da se prui pomo u razvijanju socijalnih vjetina. Predavanja i diskusije na satovima razrednog odjela i roditeljskim sastancima. Ukljuivanje u rad lanova obitelji uenika koji je u pojedinom obliku ciljanog tretmana. Suradnja s institucijama i nadlenim tijelima (centri za suzbijanje ovisnosti, centri za socijalnu skrb, policijske uprave, obiteljski lijenici, zavodi za zapoljavanje) putem razmjene iskustava i informacija, te susreta, predavanja, radionica...
Grupni
Zajedniki
Obiteljski
Suradnja s institucijama i nadlenim tijelima
Razrednik koordinator Razrednik je jedan od nositelja kolskog preventivnog programa. U tom su mu smislu osnovne zadae: suradnja s voditeljem kolskog preventivnog programa dodatna suradnja s roditeljima uenika koji imaju problem uspostavljanje protoka informacija s institucijama i nadlenim tijelima koje mogu suradniki pomoi u radu poticanje uenike kreativnosti (stvaranje osjeaja zadovoljstva uenika kolom i samima sobom; razvijanje osjeaja kompetentnosti)
24
Razrednik profesionalni odgojitelj Razrednici bi neprekidno trebali imati na umu da su odgojna i obrazovna funkcija unutar odgojno-obrazovnog procesa dvije cjeline unutar nedjeljivog kurikuluma. Dolazi ponekad i do propusta u radu s razrednim odjelom, a najei je kada razrednici sat razrednog odjela koriste samo za rjeavanje pedagoke dokumentacije (opravdavanje izostanaka i sl.), pri emu se komunikacija s uenicima obino svodi na jednog (ili najvie nekoliko) uenika, a ostali uenici su preputeni sami sebi. Na taj se nain tijekom sata razrednog odjela panja moe posvetiti samo nekolicini uenika (najee najproblematinijih), dok su ostali zakinuti za kontakt s razrednikom. I onda se razrednicima moe dogoditi da ne poznaju podjednako sve uenike vlastitog razrednog odjela te se nerijetko iznenade kada dobri uenici ponu pokazivati znakove odstupanja od slike kakvu su razrednici o njima stvorili. Rad s uenicima unutar sata razrednog odjela potrebno je organizirati racionalno; sat razrednog odjela koji je (uglavnom) uvrten u raspored nastavnih sati potrebno je organizirati ukljuivanjem svih (ili barem veine) uenika u razvijanje homogenosti socijalnih kontakata unutar grupe (razredni odjel je grupa) i poduavati ih komunikaciji i ostalim socijalnim vjetinama. Radi toga je potrebno isplanirati rad razrednog odjela tijekom godine. Od uenika koji imaju odreene tekoe u uenju ili ponaanju potrebno je formirati homogene skupine, te s njima raditi izvan redovite satnice odreene rasporedom. I jedan i drugi oblik rada moe ukljuiti strunu i kolegijalnu pomo strunog suradnika u koli ili pak nekog drugog strunjaka izvan kole (naravno, u dogovoru sa struno-razvojnom slubom kole). Nije poeljno uenike koji imaju odreene probleme (u uenju, ponaanju ili obitelji) prozivati pred razrednim odjelom jer to moe imati suprotne uinke od eljenih; moe kod uenika izazvati povlaenje u sebe ili otpor (ak i agresiju), ili na primjer pigmalion efekt (uenik e se poeti ponaati u skladu s naim miljenjem o njemu, iako moda zaista i nije takav). Razrednici trebaju zraiti toplinom i pokazivati interes za svaku (pa i najbanalniju) inicijativu uenika. Kako bi stvorio cjelovitu sliku o uvjetima u kojima uenik ivi, razrednik, u dogovoru s roditeljima uenika, moe posjetiti i obiteljski dom uenika. Ne treba zaboraviti da se autoritet u poslu uitelja i nastavnika (i razrednika) ne stjee na osnovi profesorskog zvanja,
25
ve na temelju strunosti i neposredne korisnosti koju uenici imaju od uitelja i nastavnika odnosno razrednika.
Razrednik administrator Razrednik je voditelj razrednog odjela i razrednog vijea te se podrazumijeva da je odgovoran za uredno voenje razredne dokumentacije, a to se u praksi uglavnom svodi na voenje razredne knjige i upisivanje podataka u matinu knjigu. Ponekad razrednicima nije dovoljno jasno da su odgovorni, osim za elemente koje sami unose u razrednu knjigu, i za pravodobno i tono upisane podatke koje upisuju predmetni uitelji i nastavnici (ocjene, biljeke o uenikovom napredovanju, podatke o zadaama i programima i sl.). Razrednik moe (i mora), u sluaju da su pojedini podaci isputeni ili su pogreno napisani, upozoriti i/ili zamoliti kolege uitelje i nastavnike da podatke iz svojega predmeta auriraju ili isprave, te prema potrebi moe sazvati i razredno vijee. Razredno vijee u pravilu saziva razrednik koji je i voditelj razrednog vijea; razredno vijee vijea o strunoj i nastavnoj problematici vezanoj za odreeni razredni odjel. No, esto se razredno vijeanje svodi na izricanje pedagokih mjera i, eventualno, elaboriranje pojedinih uenika koji imaju probleme na nastavi (u uenju i/ili vladanju). Razredna vijea premalo panje obraaju identifikaciji darovitih uenika i planiranju njihova dopunskog obrazovanja te traenju uzroka (i moguih rjeenja) problema, posebno onih kojih su uzroci unutar obitelji uenika. Sve to kod lanova razrednih vijea stvara dojam o pretjeranom administriranju i o malo rada s uenicima, a ne shvaaju da su ponekad i sami podjednako odgovorni i zasluni za takvu situaciju zahvaljujui vlastitoj pasivnosti kao lana razrednog vijea. Dakle, razredna bi vijea svakako trebala ukljuivati i razmatranje pitanja vezanih uz aberantno ponaanje pojedinih uenika i pomoi razredniku u kreiranju mjera i postupaka za rad s njima. Zbog toga je neobino vano da uitelji i nastavnici vode evidenciju o neposrednom radu s uenicima tijekom predmetne nastave, to e pomoi razredniku u kreiranju programskih aktivnosti za rad s uenicima (a ne samo, kako je naglaeno, izricati odgovarajue pedagoke mjere).
26
Razrednik specifini edukator i pomaga u osmiljavanju slobodnog vremena Posebno je bitan kreativni i grupni rad unutar sata razrednog odjela. Pri tome je prilikom obrade vanih tema koje su u funkciji educiranja, informiranja i motiviranja za usvajanjem pozitivnih stavova, vjetina i navika potrebno slijediti princip: uvod razrednika - razrada teme od strane uenika (dvoje ili troje) - grupna diskusija ili rad u grupama. Razrednici trebaju to veim brojem tema obuhvatiti pitanja vezana za pomo u organizaciji slobodnog vremena uenika koje je, kako istraivanja pokazuju, znaajan i rizian imbenik za razvoj ovisnikog ponaanja. Edukacija u koli treba obuhvatiti vana podruja psihofizikog i psihosocijalnog rasta i razvoja mladog ovjeka, a meu najvanijim (ali ne i jedina) podrujima su: 1. uloga pojedinca u drutvu Set tema iz ovoga podruja moe pomoi mladima u njihovu psihosocijalnom odrastanju kako bi postali dobro socijalizirane i socijalno kompetentne osobe. Naglasak je potrebno usmjeriti razvijanju pozitivnih komunikacijskih vjetina i samokontroli ponaanja pojedinca u grupi. 2. uloga uenika u razrednom odjelu Razredni je odjel grupa. Vano je to iskustvo za mladoga ovjeka jer se cjelokupni socijalni ivot odvija u raznim grupama ljudi te se iskustva, a posebno znanja koja o ivotu i radu u grupi mladi steknu u ovoj razvojnoj fazi presudno odraavaju na njihov ivot. 3. organizacija slobodnog vremena Slobodno je vrijeme, kojega u funkciji odrastanja mladi imaju sve vie, rizian imbenik za pojavu razliitih aberantnih oblika ponaanja. Istraivanja pokazuju kako mladi slobodno vrijeme ne koriste uvijek na adekvatan nain te im je potrebna pomo u organizaciji njegove provedbe. Korisno je upoznati ih s mogunostima koje imaju u mjestu u kojemu ive ili u kojemu se koluju.
27
4. nenasilno rjeavanje problema Naglaeno je kako su nasilje i agresija tekoe u ponaanju i takva je ponaanja kod pojedinca potrebno prepoznati, osvijestiti i korigirati. Pojedinac mora poznavati granice vlastitoga ponaanja i granice svojih prava. Mlade je potrebno upoznati s oblicima nasilja, pokazateljima koje mogu prepoznati te im pomoi da razviju strategije samozatite i izbjegavanja konfliktnih situacija. 5. zdravi stilovi ivota Zdravlje prema definiciji nije samo odsutnost bolesti; ono ukljuuje tjelesno i psihiko blagostanje. Zdravlje treba postati za svakoga stil ivota koji se usvaja i ui i koje ukljuuje skrb o sebi i o svijetu u kojemu ivimo. Samo dobra informiranost i educiranost mogu pridonijeti oputenom i bez stresa proetom ivotu. 6. razlika izmeu slobode i anarhije Demokratsko drutvo prepuno je novih mogunosti. Iako svi imaju jednaka prava, njih je mogue ostvariti samo unutar normi i granica, vodei rauna o zabludama i krivim oblicima sloboda. Mladi su ljudi povodljivi i uglavnom su spremni platiti i vrlo visoku cijenu ulaska u drutvo vrnjaka koje im nudi malo toga za uloeno. 7. moral i moralnost U drutvu i u vremenu u kojemu je prevladavajua iluzija da se sve moe kupiti novcem pa se smisao ivota svede na utrku za zaradom, mladi su posebno povodljivi i skloni hedonistikom nainu ivota i gube iz vida (ili ih nisu niti svjesni) prave vrijednosti. Ove vrijednosti nedvosmisleno treba naglasiti mladima i pomoi im da ih osvijeste kod sebe, ali i kod drugih. Potrebno ih je nauiti kako je to put u ostvarivanju zadovoljstva i sree u ivotu. 8. sustav vrijednosti Nadovezujui se na prethodno, propusti u osvjeivanju osobnih i opih vrijednosti mogu dovesti do formiranja sustava vrijednosti koji e iskljuivati prave i osobne potrebe, a ukljuivat e vrijednosti nametnute pod socijalnim pritiskom, koje u konanici nee zadovoljiti pojedinca na osobnoj razini. Vrlo je vano razlikovati osobne od 28
opih drutvenih vrijednosti, koje ne moraju nipoto jedne druge iskljuivati. 9. osobni ivotni stil Svatko od nas neponovljiva je i jedinstvena jedinka. To je naa posebnost i osobnost, i upravo ta razliitost meu nama predstavlja bogatstvo. Biti razliit, u pozitivnom smislu, znai biti kreativan; na osobnoj razini i u odnosima prema drugima oko nas. Mladi trebaju osvijestiti kako prepoznavati i poticati razliitosti, a nikako ih sputavati. 10. spolnost i odnosi meu spolovima Spolno tipiziranje i s njim povezano spolno ponaanje sastavnim je dijelom razvojnih promjena kod pojedinca. Na socijalni ivot takav je da su spolne uloge uglavnom definirane, pa je posljedica toga slabije poznavanje spolnosti suprotnoga spola. Mlade je potrebno nauiti razlikama i slinostima (posebice slinostima) meu spolovima te ih nauiti kako poznavanje suprotnoga spola pozitivno utjee na odnose meu ljudima. Poseban je naglasak potrebno staviti na odgovorno spolno ponaanja s obzirom na to da je razdoblje puberteta i adolescencije obiljeeno upravo intenziviranjem spolne aktivnosti. 11. ljudsko dostojanstvo i ljudska prava Prava koja imamo sada vie nego to su to imali nai preci mogue je ostvariti samo ako potujemo tua prava. Posebno se to odnosi na pravo svakoga na ivot. Prava se ostvaruju poznavanjem zakonskih odredbi te je mlade nuno upoznati s osnovnim pravima i dunostima i uputiti ih kako mogu ostvariti svoja prava ili pomoi drugima da ostvare prava. 12. obitelj Obitelj je i nadalje, unato krizi kroz koju ta institucija prolazi, dominantna socijalna kategorija i primarna zajednica u kojoj zapoinje rast i razvoj pojedinca. Zato je obitelj, pogotovo cjelovita obitelj, presudno vana kao pretpostavka normalnog rasta i razvoja. S obzirom na razliite negativne utjecaje koji mogu nastati
29
u obitelji, mlade je potrebno educirati kako takve utjecaje mogu prepoznati i kome se mogu s povjerenjem obratiti za pomo. 13. osobni doprinos zajednici Zajednica je grupa ljudi s kojima ivimo. To je naa obitelj, kolsko i radno okruenje, prijatelji s kojima se druimo, grad i drava u kojima ivimo. Budui da je zajednica skup pojedinaca, prosperitet i napredak zajednice mogu je samo uz osobni doprinos pojedinca. Mlade je potrebno nauiti da je osobni probitak mogu samo uz osobni doprinos javnom interesu. Paljivim odabirom tema i njihovom osmiljenom i zanimljivom prezentacijom moe se pomoi u razrjeavanju odreenih dvojbi mladih i usmjeravanje njihova doivljavanja i ponaanja u pozitivnom smjeru. U sluaju (ranog) otkrivanja uenika koji eksperimentiraju sa sredstvima ovisnosti, razredni odjel moe preuzeti ulogu terapijske zajednice (pri emu se od uenika koji ima problem trai da sam predloi nain njegova rjeavanja u suradnji s razrednim odjelom, a to mora rezultirati ugovorom razrednog odjela i takvih uenika o protokolu rjeavanja problema).
30
Teme koje razrednici mogu prilagoditi za rad razrednih odjela Sadraji Uloga pojedinca u drutvu Uloga uenika u razrednom odjelu Kako organizirati slobodno vrijeme Ciljevi i zadae
Uiti za odgovorno ponaanje. Uputiti uenike kako komunicirati na ispravan nain. Utvrditi strukturu slobodnog vremena uenika (anketom). Pomoi u organizaciji slobodnog vremena uenika. Uiti o toleranciji, kooperativnosti, odricanju u korist Isticati razliitosti kao prednosti, a ne nedostatka. Upoznati krajolik (blie i dalje okruenje kole i grada). Obiljeiti Svjetski dana zatite ovjekove okoline. Istaknuti ulogu tjelesne aktivnosti u svakodnevnom ivotu. Nauiti kako se redovito, umjereno i pravilno hraniti. Spoznati kako odlazak (dolazak) u kolu ne mora biti stresan. Pojasniti zato je dobro biti obrazovan i informiran. Uputiti uenike kako biti slobodan unutar normi i granica. Ukazati na zablude i krive oblike slobode. Obiljeiti Meunarodni dan mira. Pojasniti to je to moral i to znai biti moralan. Nauiti to su vrijednosti. Nauiti razlikovati materijalne od duhovnih, te pojedinane od opeljudskih vrijednosti. Potaknuti uenike na izgradnju osobnosti (uz vodstvo razrednika). Nastojati da uenici shvate kako biti razliit predstavlja prednost.
Nenasilno rjeavanje drugih (altruizam) i suivotu. problema
Zdravi stilovi ivota
Razlika izmeu slobode i anarhije Moral i moralnost Sustav vrijednosti
Osobni ivotni stil
31
Spolnost Odnosi meu spolovima
Nauiti razlike i slinosti (s naglaskom na slinosti) izmeu spolova. Nauiti kako poznavanje suprotnog spola pozitivno utjee na uspostavljanje veza meu ljudima. Pojasniti zato stupamo u spolne odnose. Objasniti sredstva i metode zatite od zaea i spolnih bolesti. Pripremiti obiljeavanje Dana borbe protiv AIDS-a. Istaknuti pravo svakoga na ivot. Upoznati mlade s Opom deklaracijom o ljudskim pravima. Uputiti uenike kako putem zakona mogu ostvariti svoja prava (pojasniti pravnu proceduru). Obiljeiti Dan ovjekovih prava. Opisati nastanak i smisao obitelji. Pripremiti obiljeavanje Meunarodnog dana obitelji. Pomoi u odluci: zaposliti se (i kako) ili studirati. Razviti spremnost mladih na volontiranje.
Ljudsko dostojanstvo i ljudska prava
Obitelj Kako pridonijeti zajednici u kojoj ivim
Razrednik bi pojedine teme trebao uklopiti u plan i program rada razrednog odjela. Svaku temu razrednik e razraditi (uvod, osnovne naznake...) te e nakon toga uenike poticati na samostalnu pripremu pojedine teme (najmanje dva uenika za svaku temu). Nakon samostalnog rada uenika obavezno slijedi diskusija. Za diskusiju se preporuuje cirkularni raspored dionika (svi sjede u krugu) radi ravnomjerne interakcije svih dionika. Slobodno vrijeme mladih posebno je rizina kategorija za poetak eksperimentiranja sa sredstvima ovisnosti. Analizom fenomena slobodnog vremena (Brlas i Majurec, 2001., str. 61) mogu se uoiti pojedini vani vidovi u nainu provoenja slobodnog vremena djece i mladih. Tako se moe uoiti da se tek treina srednjokolaca u vrijeme kada nisu u koli drui sa svojim
32
vrnjacima, iako socijalni kontakti s vrnjacima predstavljaju bitan element u usvajanju pogleda na svijet u svim njegovim aspektima. Ako se uzme u obzir da polovina ispitanih uenika izlazi u grad samo vikendom, gdje zadovoljavaju svoju potrebu za drutvenim ivotom, moe se zakljuiti da vei dio slobodnog vremena tijekom tjedna uenici provode u aktivnostima koje si sami odrede ili su im esto nametnute, i to u drutvu osoba koje im prema starosnoj i vrijednosnoj strukturi vjerojatno ne odgovaraju, a to uglavnom nije poticajno za njihov psihosocijalni rast i razvoj. Nadalje, iako uenici deklariraju zadovoljstvo nainom na koji provode svoje slobodno vrijeme, njihovi odgovori sugeriraju da slobodno vrijeme provode u aktivnostima koje si sami odrede. Odgovor o zadovoljstvu nainom provoenja slobodnog vremena vjerojatno je vie rezultat mogunosti slobodnog izbora, a manje se odnosi na kvalitetu tog izbora, jer je alternative vrlo malo to pokazuje odgovor na pitanja u kojima polovina ispitanika ipak zakljuuje da nije zadovoljna mogunostima i kvalitetom provoenja slobodnog vremena, bez obzira na to kako su se o zadovoljstvu izjasnili na poetku ankete, ili slobodnog vremena gotovo i nemaju. Analiza preostalih odgovora pokazuje da iako uenici imaju vrlo heterogene interese i potrebe, a zabavu i druenje uglavnom nalaze u diskoklubovima i ugostiteljskim objektima. Dio nezadovoljstva koje pokazuju proizlazi iz nepostojanja alternative ovim ogranienim prostorima i iz uvjeta kojima su izloeni na tim mjestima. Slijedom toga mogu se izdvojiti rezultati prema kojima su uenici najvie zainteresirani za postojanje klupskog prostora u okrilju kole, kao i mjesta na kojima bi se mladi okupljali u gradu, izvan kolskog prostora. Gotovo polovini uenika roditelji ne ograniavaju vremenski izlaske u grad, to znai da je velik broj djece slobodno izloen utjecajima koji im se u gradu mogu ponuditi. Hoe li djeca kvalitetno provesti vrijeme kada nisu sa svojim roditeljima, ostaje uglavnom na organizaciji lokalne uprave i samouprave i specifinoj edukaciji koju sustavno mogu dobiti jedino u koli. Beskrajna lakoa ivljenja, ali samo na filmu, u kafiima, u diskoklubovima, ili samo u opijenim stanjima zbunjuju i zavaravaju nau djecu, stvarajui mirisave slike ivota odraslih, te zahvaljujui medijima svih vrsta, mladi upadaju naglavake u primamljivi vrtlog slatkih iskuenja i gube kompas vrijednosti imitirajui sve to im se ponudi (Smokvina-Korbar 1997., str. 83).
33
4.2. Rad s uiteljima i nastavnicima

Uitelji i nastavnici vani su nositelji kolskog preventivnog programa; oni su u stalnom i neposrednom kontaktu s uenicima i njihov utjecaj na vane vidove rasta i razvoja djeteta je znaajan. Sustavna edukacija kroz struna tijela kole upuuje uitelje i nastavnike na individualizaciju u pristupu planiranju, organizaciji i provedbi odgojno-obrazovnog rada, a s ciljem prevencije, prepoznavanja i tretmana uenika koji su u doticaju sa sredstvima ovisnosti. Uitelj i nastavnik trebao bi koritenjem feed-back mehanizama preispitivati kvalitetu vlastita rada i time stjecati uvid u to kako njega, prvenstveno kao ovjeka djeca doivljavaju i kako doivljavaju njegov posao edukatora i odgajatelja. Dobar pedagog (to bi ujedno trebao biti svaki predava) zna da je mnogostruko bolje poticati djecu na pozitivna ponaanja nego usporavati njihov psihosocijalni rast i razvoj strahom od posljedica; nekritino i olako napisana jedinica kao mono oruje kanjavanja u rukama uitelja i nastavnika dokaz je i neuspjeha uitelja i nastavnika i ona je generator neuspjeha djeteta u ivotu, dok je doivljavanje uspjeha, a time i pohvale, osnova za njegovanje samopotovanja i unutranje ravnotee kod mladog ovjeka. Suprotno uvrijeenom miljenju (naalost velikog broja uitelja i nastavnika) kako uglavnom o uenicima samima ovisi njihov uspjeh u koli, za uspjeh u koli bitni su i ostali razredni procesi, kao i okruenje: 1. kola i okruenje - veliina kole, odnos uenika i nastavnika, lokacija kole, odnos uitelja i nastavnika i administracije, plaa nastavnika, sastav uenika 2. uvjeti u koli - administrativna organizacija, organizacija poduavanja, odnosi meu uenicima, veliina i sastav razrednih odjela... 3. osobine uitelja i nastavnika - iskustvo, sposobnost, struna sprema, poznavanje gradiva, vjetina poduavanja, oekivanja i stavovi 4. osobine uenika - socijalno podrijetlo, sposobnost, predznanje, vrijednosti, stavovi, oekivanje, kognitivni stil i stil uenja
34
Uitelj i nastavnik u svome radu moe djelovati na pojedine dijelove svih navedenih procesa. To ovisi o njegovoj strunoj i osobnoj kompetentnosti i angairanosti. Djelovanje nastavnika na vlastite osobine pretpostavlja kognitivnu spremnost nastavnika da ukljuuje vie mentalne procese i da na to potie i uenike, ali ukljuuje i analizu i tijek nastavnog procesa. No, i intervencijama unutar razrednog odjela tijekom samog nastavnog procesa moe se pridonijeti kvalitetnijoj interakciji svih dionika procesa. Evo to je potrebno znati i primjera kojim putem krenuti: Raspored uenika u uionici potrebno je prilagoditi tipu predavanja (izlaganja)
a) klasini raspored uenika pogodan je za klasino predavanje uitelj/nastavnik
S S N N N
b)
V S S N N
V V V V S
V S S N N
S S N N N
polukruni raspored pogoduje grupnoj diskusiji uitelj/nastavnik
S S S N V V V N N N N N S S
35
c)
modularni raspored pogoduje za kooperativni rad uitelj/nastavnik
V S S S S S S
V S S
N N
N N V V S
N N
N N
Legenda
S N V
poloaj (mjesto) srednje interakcije (sudjelovanje u radu) poloaj (mjesto) niske interakcije poloaj (mjesto) visoke interakcije
Veliina i gustoa razrednog odjela djeluje na postignue Ona djeluje negativno na postignue u zadacima s velikim mentalnim optereenjem; to je vie uenika u uionici, koncentracija je uenika sniena, pasivniji su u radu, agresivniji su i nezadovoljni. Tome se moe doskoiti tako da se razredni odjel rasloji na manje skupine s razliitim zadacima.
36
Prilikom formiranja grupa uenika potrebno je voditi rauna o tome da one budu homogene s obzirom na sposobnosti uenika (kako uenici slabijih sposobnosti u grupi sposobnih uenika ne bi bili frustrirani moguim neuspjehom). Potrebno je brino motriti interakciju lanova grupa i diskretno evidentirati uenike koji su povueni i nezainteresirani; oni vjerojatno imaju dublje razloge za takvo ponaanje. Identifikacija tih uenika podloga je za daljnji rad s njima uz pomo struno-razvojne slube kole i uenikovih roditelja. Pri tome odlaske razrednika u obiteljske domove uenika ne treba izbjegavati (ako to moe pridonijeti rjeavanju odreenog problema i boljem upoznavanju obiteljske situacije).
4.3. Rad s roditeljima

Veina uenika ivi u cjelovitim obiteljima i roditelji su dijelom odrastanja i razvoja mladih pa su tako dijelom i problema s kojima se mladi suoavaju. Cjeloviti pristup rjeavanju problema mogu osigurati samo primjereni oblici rada s roditeljima, a to su: 1. 2. 3. 4. informativni edukativni individualni savjetodavni rad s roditeljima i obrada relevantnih tema na roditeljskim sastancima.
Cilj aktivnosti usmjerenih prema roditeljima jest afirmacija karijere uspjenog roditeljstva. kola je mjesto koje mora uiti roditelje kojim pristupom odgajati djecu kako bi svojoj djeci bili pozitivan model za identifikaciju. Odgoj je voenje, usmjeravanje, pomaganje i pomo u razvoju. (Rosi, 2005., str. 31). Roditeljima treba pomoi kako bi sa svojom djecom prevladali pubertet i kasnije adolescentsku krizu. Djecu treba svakodnevno pohvaljivati i za najmanji uspjeh, a kritiki i objektivno analizirati neuspjehe, uz izbjegavanje kanjavanja. Roditeljstvo nije poziv niti zanimanje koje se stjee formalnom naobrazbom, iako postoje ozbiljni pokuaji organiziranja kole za roditelje, ali jest splet mjera, postupaka i aktivnosti koje trae od roditelja i formalna znanja o psihofizikom i psihosocijalnom rastu i razvoju djeteta, kao i
37
neformalna znanja do kojih roditelji dolaze iskustvenim putem. Dakle, roditeljstvo se moe i uiti. Uenje roditeljstvu, kao to je to sluaj s uenjem uope, ovisi i o kognitivnoj i o emocionalnoj spremnosti roditelja da usvajaju nova znanja i razvijaju vjetine u radu s djecom (psihomotorne, socijalne, komunikacijske i emocionalne vjetine). Sve to roditelji znaju, kao i ono to jo ne znaju ali ele znati, sve to oni ele i to mogu, pretoeno je u njihov odgovarajui roditeljski odnosno odgojni stil. Autorica Diana Baumrind koja se bavi prouavanjem odgojnih stilova roditelja razlikuje tri osnovna odgojna stila (Vizler, 2004., str. 4 prema Baumrind, 1970.): 1. AUTORITATIVAN 2. AUTORITARAN 3. POPUSTLJIV U stvarnom ivotu nema potpuno eksplicitnog odgojnog stila, nego je odgojni stil uglavnom prevladavajui jedan od navedenih, a ovisi o kompleksnim ivotnim i obiteljskim situacijama. Dakle, odgojni stil kreiraju roditelji svojim odnosom prema djetetu. Roditelje je potrebno pouiti ovim stilovima kako bi se mogli prepoznati u pojedinom od njih, osvijestili vlastite nedostatke i propuste i u potpunosti iskoristili preostali prostor za napredovanjem. Obiljeja odgojnih stilova 1. AUTORITATIVNI RODITELJI postavljaju jasna pravila ponaanja djeteta, ali uz objanjenje primjene odgovarajueg postupka prema djetetu i uzimajui u obzir razvojnu dob djeteta. Kontrola, iako postoji, primjenjuje se u toploj emocionalnoj atmosferi u kojoj se potuju potrebe i prava djeteta. Na taj nain dijete razvija vlastitu autonomiju i slobodno izraavanje svojih ideja. Djeca ovakvih roditelja nezavisna su, samopouzdana i s boljim akademskim uspjehom, znatieljna su i s pozitivnom slikom o sebi i drugima. 2. AUTORITARNI RODITELJI uspostavljaju sa svojom djecom odnos podreenih i nadreenih, ponaanje se djeteta maksimalno kontrolira i roditelj od djeteta oekuje neupitnu poslunost, a pri tome se koriste stroge
38
tehnike discipliniranja koje ukljuuju i fiziko kanjavanje bez uzimanja u obzir prava djeteta. Djeca ovakvih roditelja teko se prilagoavaju, nepovjerljiva su, agresivna i udljiva, uplaena, nesretna i povuena. 3. POPUSTLJIVI RODITELJI kontrolu nad djetetom svode na minimalnu moguu, a dijete se potie da samo donosi odluke i da razvija nezavisnost bez ikakva roditeljskog voenja ili kontrole. Pred dijete se ne postavljaju veliki zahtjevi, a niti su oekivanja velika te se odobravaju svi njegovi postupci. Djeca ovakvih roditelja agresivna su i nezrela te se slabije snalaze u situacijama kada se susreu s autoritetima. Ovaj se roditeljski stil smatra najnepoeljnijim jer ne potie zdrav socijalni razvoj djeteta. Razrednici provode znaajno vrijeme s uenicima i na taj nain dijelom su njihova razvoja, iako ne u mjeri u kojoj su to njihovi roditelji, te imaju posredno znaajnu ulogu i u ivotu roditelja, odnosno cijele obitelji. Kako razrednici mogu pomoi roditeljima; koji su oblici rada (razrednika) s roditeljima? Dva su osnovna oblika rada razrednika s roditeljima: Roditeljski sastanci, koji ukljuuju: 1. predavanja razrednika za roditelje o stilovima roditeljstva 2. predavanja razrednika za roditelje o problemima koje najvie pokazuju njihova djeca (uenici odreenog razrednog odjela) 3. ukljuivanje roditelja u provedbu kolskog preventivnog programa (roditelji su jedan od nositelja programa) 4. dogovaranje i dodatnih (tematskih) roditeljskih sastanaka 5. upozoravanje na vanost zajednike suradnje kola-nastavnikuenik-roditelj 6. izrada zajednikog plana djelovanja (kao dijela programa) i 7. informiranje roditelja gdje i od koga mogu potraiti potrebnu pomo u vezi s djetetom (razrednik, psiholog, ravnatelj, centar za socijalnu skrb, centar za sprjeavanje i suzbijanje ovisnosti, obiteljski centar).
39
Individualni razgovori koji se provode posebno onda kada se problem uoi (uestalo izostajanje, neuspjeh u svladavanju gradiva i slino) te je tada: 1. poeljno odmah kontaktirati roditelje uenika, a najbri je nain telefonom 2. potrebno poslati i pismeni poziv roditeljima, a ako se ne odazovu, moe se uiniti sljedee: - nazvati telefonom - osobno obii roditeljski dom - obavijestiti centar za socijalnu skrb (posebno ako se moe pretpostaviti da roditelji ne skrbe o djetetu, zaputaju odgojne obveze, zlostavljaju dijete tjelesno i/ili psihiki i slino) - dobro je da se obavijesti roditeljima ne upuuju posredstvom uenika, brae i sestara i drugih osoba - u posebno vanim situacijama dobro je koristiti poiljku s povratnicom kako bi se sprijeilo moebitno manipuliranje od strane uenika i roditelja i - preporuljivo je povremeno provjeravanje valjanosti lijenikih isprinica neposrednim kontaktom s roditeljima i s lijenikom (radi uoenih uenikih zlouporaba i krivotvorenja).
40
4.4. Rad strunih suradnika

Zakon o osnovnom kolstvu i Zakon o srednjem kolstvu (NN, 69/2003) definiraju mjesto i ulogu strunih suradnika u odgojno-obrazovnim ustanovama. Tko su (uglavnom) struni suradnici i koja im je zadaa u odgojno-obrazovnom procesu? 1. Psiholog - analizira zbilju unutar ustanove te individualno i grupno radi s uenicima, roditeljima i uiteljima odnosno nastavnicima, sudjeluje u profesionalnom informiranju i usmjeravanju djece, a suradnja s ostalim dionicima odgojno-obrazovnog procesa odnosi se na njihovo osposobljavanje za bolje razumijevanje potreba djece i njihova ponaanja; 2. Pedagog - sudjeluje u svim fazama odgojno-obrazovnog procesa, te surauje sa svim dionicima u procesu; prati, analizira i istrauje odgojno-obrazovni rad te predlae mjere za njegovo unapreenje, s teitem na pedagoko-didaktikom podruju rada; 3. Defektolog - radi na otkrivanju, dijagnosticiranju i terapiji uenika s tekoama u razvoju, brine o strunom osposobljavanju uitelja i nastavnika u podruju integracije djece s tekoama u razvoju te utvruje didaktiko-metodike uvjete rada, a surauje i s roditeljima na usklaivanju nastojanja ustanove i roditeljskog doma; 4. Socijalni djelatnik - utvruje socijalni sastav i status uenika te utvruje utjecaje socijalnih imbenika na napredovanje uenika, upoznaje neposredne socijalne uvjete rasta i razvoja uenika i njihovih obitelji, te prua pomo uiteljima i nastavnicima u razumijevanju i otklanjanju problema socijalne naravi; 5. Knjiniar - potie razvoj italake kulture i upuuje na koritenje razliitih izvora znanja, radi na formiranju multimedijalnog sredita ustanove te razvrstava i pohranjuje dokumentaciju ustanove.
41
Slijedom specijaliziranih aktivnosti strunih suradnika koje se kvalitativno i kvantitativno razlikuju, potpuno je jasno kako jedino njihov timski pristup rjeavanju problema moe dovesti do ostvarivanja proklamiranih ciljeva koji su (trebali bi biti) definirani razvojnim planom odgojno-obrazovne ustanove. Struni suradnici u koli (kao i svi uitelji i nastavnici) moraju putem razredne psihosocijalne dijagnostike stjecati uvid u kvalitetu i funkcionalnost uenikove obitelji jer je najvei broj problema generiran upravo u obitelji. Nastale probleme kola ne smije skrivati, ve ih treba otkrivati i rjeavati ime se zadobiva povjerenje djece koja postaju suradnici u rjeavanju problema. Cilj je izgradnja samopotovanja mladih, te uenje mladih socijalnim vjetinama i ivotnim ulogama. Ovaj se dio provodi individualnim pristupom i radom u grupama kako bi se djecu potaklo na razmiljanje, zauzimanje pozitivnog stava i donoenje adekvatnih odluka, te vjebanje samokontrole, ustrajnosti i komunikacije. Od strunih se suradnika oekuje da e biti osposobljeni unaprjeivati specifinu edukaciju uenika te ostvarivati neposrednu suradnju sa svim mjerodavnim imbenicima unutar kole i izvan nje. Struni e suradnici provoditi ankete i akcijska istraivanja meu uenicima kako bi se neprekidno pratila epidemioloka situacija, a to je osnova za otkrivanje visokorizine populacije i za evaluaciju programa. Struni su suradnici homogenizirajui initelj; strunjaci koji na osnovi heteroanamnestikih podataka o uenicima, njihovima roditeljima, kolskom i razrednom okruenju koordiniraju mjere i postupke, svatko u svojoj strunoj nadlenosti, u dva smjera:
a) dijagnosticiranju problema i uvjeta koji su nastanak istoga omoguili i b) kreiranju strategija u rjeavanju problema.
Vano je napomenuti kako struni suradnici ne rjeavaju probleme; oni kreiraju uvjete koji e omoguiti rjeavanje problema i sudjeluju u njegovu rjeavanju. esta je pogreka oekivati od strunog suradnika da rijei problem. Dva su glavna razloga zbog kojih to nije mogue oekivati: 1. struni suradnici gotovo nikada ne sudjeluju u nastanku problema i 2. struni suradnici ne mogu rijeiti problem u nastanku kojega nisu sudjelovali (problem je mogue rijeiti samo ondje gdje je nastao, a moe ga rijeiti, uz pomo, samo onaj tko problem ima).
42
4.5. Suradnja s institucijama i nadlenim tijelima u okruenju

Pojedina struna osoba, institucija ili nadleno tijelo sudjeluju u rjeavanju problema koje imaju osobe koje su u doticaju sa sredstvima ovisnosti iskljuivo unutar mree suradnje. Djelatnost socijalne zatite trebala bi imati vanu ulogu u brizi za visokorizinu populaciju, a djeca i mladi svakako spadaju u ovu kategoriju. Zdravstvene ustanove trebaju pronai prihvatljiv nain afirmacije prednosti dobrog zdravlja i etiki vrijednog naina ponaanja. Ako suradnja kole s ovim institucijama i nadlenim tijelima na prevenciji ne daje rezultate, a postoji osnovana sumnja da uenik doista ima doticaj sa sredstvima ovisnosti, dolazi u obzir i intervencija socijalne slube i slube za maloljetniku delikvenciju pri policijskoj upravi. Pri tome treba paziti da nakon otkrivanja takvih uenika ne doe do pretjerane reakcije koja bi mogla nepovoljno djelovati na ostale uenike. Osnova za postupanje u ovakvim uvjetima jest diskretni personalni (osobni) zatitni program koji e svesti na najmanju moguu mjeru mogue negativne posljedice, etiketiranje i diskreditiranje uenika i njegovih kapaciteta za borbu s problemom. Cilj je tih postupaka proiriti prevenciju i izvan kolskog okruja na iru drutvenu zajednicu u kojoj uenik ivi. Koje su to institucije i nadlena tijela koja mogu imati saznanja o osobama koje su u doticaju sa sredstvima ovisnosti, te koja je njihova uloga u transferu informacija o osobama ali i osoba koje su u doticaju sa sredstvima ovisnosti? Odgojno-obrazovna ustanova provodi mjere primarne prevencije unutar kolskog preventivnog programa, omoguava provedbu mjera primarne prevencije koje provode ostala tijela svojim radom u odgojno-obrazovnoj ustanovi, izvjetava centar za sprjeavanje i suzbijanje ovisnosti o pojavi problema sa sredstvima ovisnosti kod uenika, upuuje u centar za sprjeavanje i suzbijanje ovisnosti uenike za koje se ustanovi da su u doticaju sa sredstvima ovisnosti pisanom uputnicom razrednika ili dopisom ravnatelja ili predsjednika kolskog odbora, iskljuivo u dogovoru s roditeljima ili starateljima uenika.
43
Ured dravne uprave i upanijski koordinatori kolskog preventivnog programa provodi mjere primarne prevencije unutar kolskog preventivnog programa u suradnji s centrom za sprjeavanje i suzbijanje ovisnosti. Centar za sprjeavanje i suzbijanje ovisnosti pri upanijskim zavodima za javno zdravstvo ima koordinativnu ulogu u smislu aktivnosti na suzbijanju ovisnosti na podruju upanije, provodi mjere i postupke preveniranja ovisnosti i suzbijanja ovisnikog ponaanja, surauje sa svim nadlenim tijelima koja u svojemu radu dolaze do saznanja o osobama koje su u doticaju sa sredstvima ovisnosti, zaprima informacije i osobe upuene od svih ostalih nadlenih tijela te provodi programirane aktivnosti u smislu prevencije i suzbijanja ovisnikog ponaanja na osnovi programa s kojima su prethodno upoznata nadlena tijela koja upuuju osobe u ovaj centar ili na drugi nain surauju s centrom i izvjetava nadlena tijela o provedenim mjerama i postupcima iskljuivo na njihov pisani zahtjev. Obiteljski centar upuuje u centar za sprjeavanje i suzbijanje ovisnosti osobe za koje je tijekom provedbe strunih postupaka utvreno da su u doticaju sa sredstvima ovisnosti i u suradnji s centrom za sprjeavanje i suzbijanje ovisnosti osmiljava i provodi preventivne mjere u smjeru suzbijanja ovisnosti. Sud donosi rjeenja prema maloljetnicima i mlaim punoljetnicima u kaznenim postupcima zbog zloporabe opojnih droga primjenjujui sankcije sukladno Zakonu o sudovima za mlade, a provoenje tih sankcija je u nadlenosti centra za socijalnu skrb, te upuuje osobe na provedbu mjera posredovanjem centra za socijalnu skrb, primjenjuje prema poiniteljima u okviru svoje nadlenosti odgovarajue zatitne mjere, upuuje na izvrenje zatitne mjere osobe kojima su takve mjere izreene i dostavlja pravomona rjeenja o primijenjenim zatitnim mjerama i izvjetava o njima. Opinsko dravno odvjetnitvo (odjel za mlade) primjenom naela svrhovitosti sukladno Zakonu o sudovima za mlade odreuje uvjetovanu posebnu obvezu, u kaznenom postupku prema maloljetnim i mlaim punoljetnim osobama predlae sucu za mlade primjenu odgojne mjere iz Zakona o sudovima za mlade i u provedbi ovih mjera surauje s centrom za socijalnu skrb.
44
Policijska uprava provodi postupke u skladu sa zakonima, sudjeluje u mjerama primarne prevencije koje osmiljavaju i provode ostala nadlena tijela i izvjetava o osobama koje su u doticaju sa sredstvima ovisnosti centar za socijalnu skrb, opinsko dravno odvjetnitvo i prekrajni sud. Centar za socijalnu skrb posreduje prilikom izvrenja odgojne mjere iz Zakona o sudovima za mlade tako da se uz suglasnost maloljetnikova zakonskog zastupnika podvrgne postupku odvikavanja od droge ili drugih ovisnosti na nain da odreenu osobu uputi u centar za sprjeavanje i suzbijanje ovisnosti radi izvrenja odgojne mjere, posreduje prilikom izvrenja uvjetovane posebne obveze podvrgavanja postupku odvikavanja od droge ili drugih ovisnosti temeljem naela svrhovitosti u smislu odredbi Zakona o sudovima za mlade, na nain da odreenu osobu uputi u centar za sprjeavanje i suzbijanje ovisnosti radi izvrenja uvjetovane posebne obveze, upuuje na individualni tretman maloljetne osobe koje su doivjele trovanje alkoholom u centar za sprjeavanje i suzbijanje ovisnosti. Rasprava svih mjerodavnih imbenika u prevenciji nenametljivo treba usmjeravati na analizu motiva i situacija u kojima se dogaa eksperimentiranje sa sredstvima ovisnosti i moguih posljedica koje iz toga proizlaze. upanijskim i dravnim tijelima preostaje protokolirati suradnju ovih nadlenih tijela na svim razinama, moda kako je to uinjeno u Virovitiko-podravskoj upaniji.
45
5. Mogui pristupi rjeavanju problema

Zlouporaba sredstava ovisnosti iznimno je slojevit problem na iji nastanak djeluju razliiti nepovoljni imbenici koji se mogu nalaziti unutar pojedinca ili u njegovoj okolini. Stoga su i pristupi rjeavanju problema kompleksni i zahtijevaju prikupljanje heteroanamnestikih podataka o podrijetlu i uzrocima problema. To je vano zbog toga to o dobroj dijagnostici uvelike ovisi i primjena odgovarajuih terapijskih postupaka koji mogu biti usmjereni ili na promjenu neadekvatnog doivljavanja i ponaanja pojedinca (psihoterapijski ili srodni pristupi) ili na promjenu neadekvatnih utjecaja koji iz okoline djeluju na pojedinca (okolinski terapijski pristupi). Meutim, vrlo je vano rei da pomo u rjeavanju problema nije uvjetovana toliko poznavanjem pojedinih terapijskih pristupa ili tehnika, koliko je vana pretpostavka svjesno nastojanje da se u dobroj namjeri pomogne, koristei osobne suportivne mogunosti i sposobnosti. Potreba za pomaganjem drugima uglavnom je intrinzino uvjetovana i pretpostavlja postojanje altruizma i empatije kod pojedinaca koji se uputaju u pomagake aktivnosti.
5.1. Altruizam i empatija - najvaniji alati

Premda je struna kompetentnost nuan preduvjet djelovanja u ovako kompleksnim i raznolikim aktivnostima na suzbijanju ovisnosti, i to kroz vrlo heterogene oblike rada, ipak je u osnovi pomagakih aktivnosti, a ova je aktivnost svakako takva, osnovni alat svjesno i s namjerom za pruanjem pomoi motivirano ponaanje (altruizam) koje ukljuuje uivljavanje u emocionalna stanja drugih osoba (empatiju). Corsini (1995., str. 11 prema Nelson-Jones, 2007., str. 6) tvrdi da je u pomaganju vano tko, kako i kome neto radi..., odnosno istie kako je
47
vana osobnost savjetovatelja i njegova usklaenost s klijentom. Naravno da su savjetovateljeve intervencije odraz njegovih teorijskih usmjerenja, ali najvaniji je alat zasigurno njegova osobna usmjerenost na klijenta i njegov problem, dakako, s ciljem klijentova usmjeravanja prema rjeenju problema. Najvanije vjetine, smatra Nelson-Jones, ovdje su aktivno sluanje i potkrepljujue sluanje. Posve je nedjelotvorno u radu s klijentima primjenjivati tehnike bez uzimanja u obzir varijabli koje se tiu odnosa (Corey, 2004., str. 5).
5.2. Savjetodavni rad

U strukturalnom i formalnom smislu osnovni oblik rada s djecom i mladima jest savjetodavni rad. Cilj psihologijskog i svakog drugog savjetovanja nije lijeenje, ve osposobljavanje pojedinca da se samostalno suoava sa ivotnim problemima i iskoristi sve svoje potencijale na nain da ublai vlastite slabosti i razvije svoje snage te u potpunost iskoristi preostali prostor za napredovanjem. Dakle, glavni je cilj nauiti pojedinca vjetinama samopomoi. Ovaj oblik rada zapoinje savjetodavnim intervjuom, a to je razgovor izmeu osobe koja prua savjetodavnu pomo i osobe koja tu pomo trai, i tijekom tog se intervjua pronalaze (ali ponekad i ne pronalaze) naini rjeavanja problema. Vrlo je vano istaknuti kako savjetodavni rad nikako ne ukljuuje davanje savjeta, ve je to problemom pojedinca uvjetovan izbor metoda i tehnika kojima nastojimo pomoi pojedincu da doe do cilja, a to je rjeenje problema. Posao terapeuta nije mijenjanje klijenta, brzo davanje savjeta ili rjeavanje tekoa umjesto njega (Corey, 2004., str. 5). Pojedini autori (Nelson-Jones, 2007., str. 4) savjetovateljima smatraju strune osobe koje savjetovanje koriste u svom svakodnevnom pomagakom poslu, dok ostale profile osoba smatraju pomagaima u rjeavanju problema. Ova razlika i nije tako vana ako se osobe koje su u situaciji pruati pomo drugima kako bi ovi rijeili svoj problem slue primjerenim repertoarom intervencija. Stoga u poglavlju koje slijedi pokuavam sugerirati metode i tehnike koje unutar programiranih aktivnosti mogu dovesti do eljenih ciljeva, odnosno pomoi mladima koji imaju konkretne ivotne probleme.
48
5.3. Metode i tehnike savjetodavnog rada

Savjetodavni rad je vjetina, i kao svaka druga vjetina razvija se i utvruje vjebanjem. Meutim, pretpostavka za vjebanje jest kapacitiranost pojedinca sposobnostima (to su altruizam i empatija) i znanjima o savjetodavnom radu. Zbog toga u dijelu koji slijedi sugeriram osnovna saznanja o koracima (fazama) kroz koji prolazi rad s osobama koje imaju problem, kako bi taj rad bio strukturiran i usmjeren ciljevima. Pruanje profesionalne savjetodavne pomoi ili samo razgovor s pojedincem koji ima problem stoga treba slijediti odreene faze. 1. Utvrivanje problema i potrebe za pomoi Cilj je ove faze navesti osobu da shvati svoj problem. Pri tome je vano (aktivno) sluati, voditi rauna o verbalnoj, paraverbalnoj i neverbalnoj komunikaciji te analizirati oekivanja i percepciju savjetovanja. 2. Uspostavljanje odnosa Ponaanje savjetovatelja treba biti u funkciji pozitivne komunikacije. Ovdje je posebno vana empatija. 3. Odreivanje ciljeva, strukture i tijeka savjetovanja Diskusija treba biti konkretna i u vezi sa sasvim odreenim problemima i oekivanjima. Potrebno je utvrditi koje su mogunosti mladog ovjeka i jesu li one u skladu s njegovim oekivanjima. U doivljavanju i ponaanju potrebno je mijenjati samo ono to osobi smeta. Ovdje se moe pojaviti problem da pojedinac ne eli ita mijenjati u svojemu doivljavanju i ponaanju, i to zbog toga to mu to u tome trenutku iz bilo kojega razloga odgovara. To je problem koji je potrebno rijeiti na nain da osoba osvijesti sve injenice koje ne eli priznati. U ovoj je fazi potrebno dogovoriti tehniku daljnjega rada; estinu susreta, trajanje svakog pojedinog susreta (ne dulje od jednog sata) i nain komunikacije (ovdje je posebno vano da kontaktiranje vezano uz problem nije izvan termina i strukture savjetovanja).
49
4. Rad na postizanju ciljeva Ciljevi ovise o stilovima rada, a savjetovatelj treba odrediti osnovnu strategiju; hoe li se koncentrirati na kognitivne ili emocionalne vidove problema. Na kognitivnom planu osnovno je pomoi osobi pronai putove rjeavanja problema, ne nuditi gotova rjeenja, ve osobu pouiti donoenju samostalnih odluka. U emocionalnom smislu potrebno je raditi na smanjenju intenziteta emocija (jer emocionalno preplavljivanje moe negativno djelovati na kognitivne sposobnosti). 5. Poveanje svjesnosti Uvijek je korisno da osoba osvijesti vlastite emocije (uvstva) i vlastite mehanizme kojima se moe suprotstaviti problemu. U istraivanje emocija ne treba ii ako netko prua otpor tomu. Korisno je i da savjetovatelj diskretno provjeri povijest stanja osobe s kojom je u odnosu. Koliinu raspoloivog vremena treba uskladiti sa strukturom termina savjetovanja. 6. Procjena uinaka savjetovanja Na kraju je dobro proraditi tijek savjetovanja, po mogunosti evaluirati postignute ciljeve i oprezno zakljuiti savjetovanje. Posebno treba paziti da osoba ne postane ovisna o savjetovanju i ne preuzme savjetovanje kao vlastiti ivotni stil. Tekoa u svemu je to se uinci savjetovanja ne mogu sa sigurnou povezati s pojedinim postupcima, a velika opasnost lei i u tome da bilo savjetovatelj bilo primatelj pomoi subjektivno procijene efekte savjetovanja.
50
Onima koji odlue sustavno provoditi savjetodavni rad programiran na ovaj nain, moda e biti korisni savjeti kojima se mogu izbjei tekoe u odnosu onoga koji prima i onoga koji prua profesionalnu savjetodavnu pomo.
Pogreke (neiskusnog) savjetovatelja 1. voenje osobe na nain da je se upuuje u njezine postupke 2. prosuivanje i procjenjivanje izjava 3. nametanje vlastitih vrijednosti (moraliziranje) umjesto prihvaanja stvarnog stanja 4. intelektualiziranje 5. blokiranje doivljaja 6. imenovanje i etiketiranje 7. nespretna upotreba pitanja koja dovode do zastoja u izraavanju 8. odvraanje panje i pretjerano ablonsko umirivanje 9. nemogunost prihvaanja cijelog raspona pozitivnih i negativnih emocija 10. interpretacija od strane savjetovatelja (osobu treba navesti da sama verbalizira i interpretira situaciju i svoje emocije) 11. neprikladno otkrivanje vlastitih problema (osim kada su oni u funkciji savjetovanja) 12. svaljivanje krivnje na osobu koja prima savjetodavnu pomo (umjesto zajednike podjele krivnje).
51
Potrebno je usmjeriti pozornost na tekoe tijekom savjetovanja: empatija je esto manja kada je posrijedi osoba suprotnog spola, kao i kod savjetovatelja koji u proteklom iskustvu nisu imali izraene probleme savjetovatelji koji su imali izrazite probleme skloni su promatrati tui problem kroz osobni esto je prisutno podcjenjivanje slabije obrazovanih (a to su upravo djeca i mladi) savjetovatelji obino oekuju da e osoba koja treba pomo prihvatiti savjetovanje, a to esto nije tako (prua otpor zbog straha od promjena, nametnutog postupka i slino) pomanjkanje transfera i kontratransfera (emocionalnog odnosa) barijera je u uspostavljanju odnosa tijekom savjetovanja.
5.4. Model programa savjetodavnog rada u okviru provedbe kolskog preventivnog programa
Formalna struktura savjetodavnog rada namee potrebu i programiranja pristupa u rjeavanju problema zlouporabe sredstava ovisnosti. Ovdje se daje jedan model savjetodavnog rada koji se moe primjenjivati u odgojno-obrazovnom sustavu unutar kolskog preventivnog programa, a sadrajno ukljuuje etiri modula ili koraka (evidentiranje, aktiviranje, odvikavanje i vrednovanje) unutar kojih su definirani ciljevi svake faze savjetodavnog rada te aktivnosti na postizanju ovih ciljeva. Osim toga, predvieni su i modeli evaluacije u provedbi programiranih aktivnosti. Ovaj program savjetodavnog rada s uenicima, koji proizlazi iz neposrednog iskustva u odgojno-obrazovnom radu s navedenim kategorijama mladih ljudi koji su u pogibelji od sredstava ovisnosti, pokuaj je priloga osmiljavanju sustava provedbe i praenja i vrjednovanja provedbe preventivnih aktivnosti, i to na sve tri preventivne razine: primarnoj, sekundarnoj, pa ak i tercijarnoj.
52
PROGRAM SAVJETODAVNOG RADA S UENICIMA

koraci/susreti aktivnosti ciljevi
EVIDENTIRANJE
prvi susret
Upoznavanje s nainom savjetodavnog rada, razgovor o problemu i o razlozima koji su do problema doveli. Aktualiziranje problema. Uspostavljanje odnosa savjetovatelj-uenik.
drugi susret
Odreivanje strukture i cilja Dogovoriti zajednike daljnje savjetovanja. aktivnosti i upoznati uenika s ovim Planiranje tijeka akcije. programom. Evidentiranje uenika.
AKTIVIRANJE
trei susret
Zajedniko pronalaenje naina rjeavanja problema. Mogunost organiziranja prvog testiranja (test trake i sl.), ali samo uz pristanak roditelja i samog uenika (u centru za sprjeavanje i suzbijanje ovisnosti). Aktiviranje uenika. Poveanje svjesnosti uenika.
etvrti susret
Utvrivanje konzumira li uenik sredstva ovisnosti.
peti susret
Komentiranje rezultata testiranja i dogovaranje o ukljuivanju lanova obitelji u rad (uenik sam odabire Produbljivanje povjerenja i podrke. lana obitelji ili prijatelja koji e mu biti podrka) neovisno o testiranju.
ODVIKAVANJE
esti susret sedmi susret
Obiteljski savjetodavni rad. Informiranje uenika o vrstama sredstava ovisnosti i tetnosti njihova utjecaja. Poticanje uenika da pronae alternativne (zdrave) naine ivljenja. Ustroj sustava obiteljske podrke. Educiranje.
osmi susret
Motiviranje.
VRJEDNOVANJE
deveti susret
Drugo testiranje (test trake i sl.) samo uz pristanak i dogovor kao i prije. Procjenjivanje efikasnosti savjetodavnog rada. Retestiranje. Valorizacija rada i procjenjivanje uinaka savjetovanja.
deseti susret
53
Program dakle predstavlja operacionalizaciju (primjenu) opih metoda i tehnika savjetodavnog rada na sasvim konkretnu populaciju u stvarnim problemskim situacijama i kao takav slijedi osnovne zanatske principe savjetodavnog rada. Iako je u provedbi programa naglasak usmjeren prema ueniku, sasvim je jasno da na mjestu uenika mogu biti i njegovi roditelji, prijatelji, pa ak i uitelji i nastavnici. Provedba programa uostalom eksplicitno i predvia njihovo sudjelovanje u rjeavanju pojedinih (aspekata) problema. Ovaj program oivotvoren je u neposrednoj praksi. Rezultat je neposrednog rada na provedbi preventivnih aktivnosti u suzbijanju ovisnosti kod mladih. Jo je preostalo razviti i standardizirati vrjednovanje u njegovoj provedbi u kolama. U Centru za sprjeavanje i suzbijanje ovisnosti Zavoda za javno zdravstvo Sveti Rok Virovitiko-podravske upanije tome smo se neto vie pribliili jer postoji mogunost testiranja klijenata na sredstva ovisnosti test trakicama putem mokrae. Testiranje se provodi na poetku aktiviranja, a retestiranje tijekom vrjednovanja. Rezultati retestiranja ukazuju na korisnost mjera i postupaka odvikavanja (rjeavanja problema) interpoliranih izmeu prvog i drugog testiranja i moda su jedina objektivna mjera kojom se vrjednuje provedba ovoga programa. No, jasno je da ovakvo testiranje za sada nije mogue (a moda niti opravdano) provoditi u kolama, ali uvijek ostaje mogunost subjektivne procjene efekata savjetovanja od strane onoga koji prima i onoga koji prua profesionalnu savjetodavnu (dakle strunu) pomo koritenjem nekog od modela vrjednovanja.
5.5. Program, metode i tehnike savjetodavnog rada u Centru za sprjeavanje i suzbijanje ovisnosti
Kao to je u tekstu sugerirano, u Centru za sprjeavanje i suzbijanje ovisnosti Zavoda za javno zdravstvo Sveti Rok Virovitiko-podravske upanije razvijen je sustav savjetovanja, podrke i testiranja koji u trajanju izmeu tri i est mjeseci ima cilj mijenjati kognitivnu i emocionalnu orijentaciju pojedinca afirmirajui pozitivne ivotne stavove i socijalne vjetine.
54
Najvaniji su ciljevi: 1. aktualiziranje problema zbog kojega je pojedinac doao u Centar 2. aktiviranje pojedinca da radi na sebi 3. poveanje svjesnosti o tetnosti pojedinih oblika doivljavanja i ponaanja 4. produbljivanje povjerenja pojedinca u sebe i u osobe oko njega (osobito bliske) i razvijanje podrke (osobito obiteljske) 5. educiranje pojedinca o tetnosti sredstava ovisnosti 6. motiviranje da ustraje u pozitivnim aktivnostima. Sve su aktivnosti usmjerene uglavnom desenzibilizaciji pojedinca u za njega kriznim situacijama. Ostvarivanje programa zapoinje meusobnim upoznavanjem svih dionika u provedbi programa i informiranje klijenta o ovom obliku rada. To ukljuuje i aktualiziranje problema zbog kojega je pojedinac doao u Centar. Nakon definiranja uloga tijekom provedbe programa prvi je susret zavren. Drugi je susret kljuan. Ako je pojedinac elementarno motiviran za program, doi e ponovno. To je drugi susret. Tada se i dogovaraju daljnje aktivnosti i putem Pompidou upitnika evidentira se klijent koji je imao bilo kakav kontakt sa sredstvima ovisnosti. Tijekom treeg susreta posebna se pozornost pojedincima usmjerava na mogunost i izvjesnost testiranja tijekom realizacije programa, a prvo je testiranje (od ukupno najmanje dva) tijekom etvrtog susreta. Petim dolaskom komentiraju se rezultati testiranja, a o rezultatima testiranja i ponaanju klijenta u tom smislu ovisi i ukljuivanje pojedinih lanova obitelji klijenta u daljnji rad, jer je sustav obiteljske podrke esto od presudne vanosti u razrjeavanju unutarnjih i vanjskih konflikata pojedinca (esti susret). Tek je tada (od sedmog susreta) pojedinac zapravo receptivan za relevantne podatke o tetnosti djelovanja sredstava ovisnosti, pa se aktivnost usmjerava u poduavanje i informiranje klijenta. I tek kada smo sigurni da klijent eli i moe prebroditi krizne trenutke, jasno ga i nedvosmisleno potiemo u tome (osmi dolazak). Jesmo li uspjeli ili ne, djelomino moemo zakljuiti i test-retest metodom (deveti susret); rezultat testa moe biti mjera uspjenosti programa. Na koncu, desetim dolaskom zajedniki se procjenjuje efikasnost dolaenja u Centar i korisnost svih poduzetih aktivnosti. Osim zajednike
55
subjektivne procjene moe se koristiti i anonimni instrument vrjednovanja (primjer je u prilogu). Napominje se da ovaj pristup ukljuuje elementarni savjetodavni rad te se od njega mogu oekivati rezultati u skladu s time. Prilikom kreiranja ovoga modela rada s osobama koje su u dodiru sa sredstvima ovisnosti, osnovna je vodilja bila strukturirati model koji e biti primjenjiv na razliitu populaciju, ali i na razliite probleme. Tako primjeri koji slijede pokazuju da je izvorni model vrlo prilagodljiv i mogue ga je derivirati u eljenom smjeru.
56
PROGRAM SAVJETODAVNOG RADA S KLIJENTIMA

(problem konzumiranja sredstava ovisnosti za cjelokupnu populaciju) koraci/susreti aktivnosti ciljevi korisnici
EVIDENTIRANJE
prvi susret
Upoznavanje s nainom Aktualiziranje problema. rada u Centru, razgovor o Uspostavljanje odnosa problemu i o razlozima koji su savjetovatelj-klijent. do problema doveli. Poetak detoksikacije ienje organizma. (u ambulantama ili bolnicama). Ukoliko klijent doe drugi put, dogovoriti zajednike daljnje aktivnosti, upoznati ga s programom i ispuniti Pompidou upitnik. Odreivanje strukture i cilja savjetovanja. Planiranje tijeka akcije. Evidentiranje klijenta. Eksperimentatori.
prvi susret
Ovisnici.
drugi susret
Eksperimentatori. Ovisnici.
AKTIVIRANJE
Zajedniko pronalaenje naina prestanka konzumiranja (ukoliko je konzument), upoznavanje sa sustavom testiranja. Prvo testiranje (test trake i sl.). Komentiranje rezultata testiranja i dogovaranje o ukljuivanju lanova obitelji u rad (klijent sam odabire lana obitelji ili prijatelja koji e mu biti podrka). Aktiviranje klijenta. Poveanje svjesnosti klijenta. Eksperimentatori. Ovisnici.
trei susret
etvrti susret
Utvrivanje konzumira li Eksperimentatori. klijent sredstva ovisnosti. Ovisnici.
peti susret
Produbljivanje povjerenja Eksperimentatori. i podrke. Ovisnici.
ODVIKAVANJE
esti susret
Obiteljski savjetodavni rad. Informiranje klijenta o vrstama sredstava ovisnosti i tetnosti njihova utjecaja. Ustroj sustava obiteljske podrke. Educiranje. Eksperimentatori. Ovisnici. lanovi obitelji. Eksperimentatori. Ovisnici. lanovi obitelji. Eksperimentatori. Ovisnici.
sedmi susret
osmi susret
Poticanje klijenta da pronae alternativne (zdrave) naine Motiviranje. ivljenja.
VRJEDNOVANJE
deveti susret deseti susret
Drugo testiranje (test trake i sl.). Procjenjivanje efikasnosti dolaenja u Centar. Retestiranje. Valorizacija rada i procjenjivanje efekata savjetovanja. Eksperimentatori. Ovisnici. Eksperimentatori. Ovisnici. lanovi obitelji.
57
PROGRAM SAVJETODAVNOG RADA S KLIJENTIMA

(problem konzumiranja alkohola kod djece i mladih) koraci/susreti aktivnosti ciljevi korisnici
EVIDENTIRANJE
Upoznavanje s nainom rada u Centru, razgovor o problemu i o razlozima koji su do problema doveli. Detoksikacija (u ambulantama ili bolnicama). Dogovaranje zajednike daljnje aktivnosti, upoznavanje s programom. Aktualiziranje problema. Eksperimentatori, kronino Uspostavljanje pijenje kao oblik devijacije u odnosa savjetovateljponaanju. -klijent. Evidentiranje klijenta. ienje organizma. Odreivanje strukture i cilja savjetovanja. Planiranje tijeka akcije. Akutno opito stanje.
prvi susret
prvi susret
drugi susret
Eksperimentatori, kronino pijenje kao oblik devijacije u ponaanju.
AKTIVIRANJE
Zajedniko pronalaenje naina prestanka konzumiranja alkohola. Zajedniko pronalaenje naina prestanka konzumiranja alkohola. Dogovaranje o ukljuivanju lanova obitelji u rad (klijent sam odabire lana obitelji ili osobu koja e mu biti podrka). Aktiviranje klijenta. Eksperimentatori, kronino pijenje kao oblik devijacije u ponaanju. Eksperimentatori, kronino pijenje kao oblik devijacije u ponaanju. Eksperimentatori, kronino pijenje kao oblik devijacije u ponaanju.
trei susret
etvrti susret
Poveanje svjesnosti klijenta.
peti susret
Produbljivanje povjerenja i podrke.
ODVIKAVANJE
esti susret sedmi susret osmi susret
Obiteljski savjetodavni rad. Informiranje klijenta o tetnosti djelovanja alkohola. Poticanje klijenta da pronae alternativne (zdrave) naine ivljenja. Ustroj sustava obiteljske podrke. Educiranje. Informiranje. Motiviranje. Eksperimentatori, kronino pijenje kao oblik devijacije u ponaanju, lanovi obitelji. Eksperimentatori, kronino pijenje kao oblik devijacije u ponaanju, lanovi obitelji. Eksperimentatori, kronino pijenje kao oblik devijacije u ponaanju, lanovi obitelji.
VRJEDNOVANJE
deveti susret deseti susret
Komentiranje uinaka savjetodavnog rada. Procjenjivanje efikasnosti dolaenja u Centar. Eksperimentatori, kronino Procjenjivanje pijenje kao oblik devijacije u uinaka savjetovanja. ponaanju, lanovi obitelji. Eksperimentatori, kronino Valorizacija rada. pijenje kao oblik devijacije u ponaanju, lanovi obitelji.
58
6. Vrjednovanje i samovrjednovanje rada

Opisane aktivnosti na suzbijanju ovisnosti iznimno su kompleksne i ukljuuju lepezu mjera i postupaka te osoba i nadlenih tijela, te je njihove rezultate mogue pravilno valorizirati iskljuivo sustavnim praenjem efekata putem sloenog sustava feed-back mehanizama (povratnih informacija) koji se nazivaju sustavom vrjednovanja i samovrjednovanja. Dakle, kako bismo znali postiemo li eljene ciljeve postupcima koje koristimo u radu, potrebno je razviti i mehanizme vrjednovanja rada. Vrjednovanje i samovrjednovanje postupak je koji svaki subjekt provodi samostalno s ciljem da utvrdi svoje postignue, elje, planove i htijenja prema kriterijima kojima je pouen ili ih je postavio sam sebi. Ono je presudno vano kako bismo na temelju povratnih informacija (od drugih ili od sebe samih) kreirali nove i prikladnije postupke u vlastitom radu.
Koja pitanja treba postaviti? 1. Kakva smo ustanova? 2. Kakav sam strunjak? 3. Kako sve to znam? 4. to moemo uiniti da budemo bolji? 5. to mogu uiniti da budem uspjeniji (uspjenija)?
59
Kako emo samovrjednovati vlastiti rad? To emo uiniti u tri toke. a) Provest emo detaljnu samoanalizu iz perspektive svih dionika u preventivnim aktivnostima. b) Provest emo samovrjednovanje; uoavanjem vlastitih prednosti, nedostataka (slabosti) i mogunosti. c) Odredit emo razvojne prioritete i ciljeve kroz izmjene u preventivnim aktivnostima za koje je dobro da budu dijelom razvojnoga plana ustanove.
U prilozima se nalaze dva prijedloga instrumenata vrjednovanja: jedan se odnosi na samovrjednovanje (samoprocjenu) vlastitoga rada, a drugi na procjenu efekata rada osoba koje primaju savjetodavnu pomo. Oba instrumenta ukljuuju sljedee tipove evaluacijskih mehanizama: skale procjene, pitanja viestrukog izbora, pitanja s afirmirajuim i negirajuim odgovorima te pitanja otvorenog tipa. Odgovori na pitanja omoguuju i kvalitativnu i kvantitativnu evaluacijsku analizu. Svaki se navedeni instrument vrjednovanja moe prilagoditi posebnostima u radu uitelja i nastavnika kao i posebnostima u radu strunih osoba u centrima za sprjeavanje i suzbijanje ovisnosti.
60
7. Zakljuno
Ovisnost je veliki javnozdravstveni problem u naoj zemlji. Meutim, dimenzija toga problema i dinamika kojom se razvija jo uvijek, na alost, nadilaze nau pripremljenost da se nosimo s njegovim posljedicama. Smatram kako svi koji su u dodiru s mladima, a posebno oni koji imaju prevanu zadau skrbiti o njihovu odgoju i obrazovanju, moraju imati spreman i odgovarajui odgovor zahtjevima koji proizlaze iz esto novonastalih situacija. Pomagake struke ovdje moraju imati predvodniku ulogu. Osim elje i htijenja da budemo od pomoi, i nae ponaanje treba imati prosocijalnu komponentu; altruizam i empatija osnovni su alat za to. No, alat su i postojee metode i tehnike koje se ue i vjetina upotrebe koja se razvija uestalou primjene u svakodnevnim i stvarnim (ivotnim) situacijama. Neposredno viegodinje iskustvo elio sam podijeliti sa svima koji na bilo koji pozitivan nain ele participirati u osmiljavanju i pomaganju kvalitetnog i zdravog odrastanja i razvoja mladoga ovjeka.
61
8. Literatura
1. Brlas, S.: Program savjetodavnoga rada u okviru provedbe kolskoga preventivnoga programa u srednjoj koli, ivot i kola broj 13, Osijek 2005. 2. Brlas, S. i Majurec, M.: Slobodno vrijeme uenika; nain provoenja slobodnog vremena, zadovoljstvo i potrebe, ivot i kola broj 6, Osijek 2001. 3. Corey, G.: Teorija i praksa psiholokog savjetovanja i psihoterapije, Naklada Slap, Jastrebarsko 2004. 4. Nelson-Jones, R.: Praktine vjetine u psiholokom savjetovanju i pomaganju, Naklada Slap, Jastrebarsko 2007. 5. Petz, B. i sur.: Psihologijski rjenik, Prosvjeta, Zagreb 1992. 6. Smokvina-Korbar, R.: ivotni izbori mladei u uvjetima vrijednosnih sukobljavanja, Nastavni vjesnik, 83-85, 1997. 7. Radovi, S. : Narkohrvatska; droga, drutvo, drava, Naklada agar, Rijeka 2005. 8. Radovi, S.: Prevencija i zatita od droge; to trebate znati o drogama, Naklada agar, Rijeka 2004. 9. Rosi, V.: Odgoj, obitelj, kola, Naklada agar, Rijeka 2005. 10. Vasta, R.: Djeja psihologija, Naklada Slap, Jastrebarsko 2005. 11. Vizler, J.: Povezanost percepcije roditeljskog ponaanja i srameljivosti i asertivnosti kolske djece (diplomski rad), Zagreb 2004.
63
Prilozi
65
Prilog 1. Anketa o agresivnom ponaanju
67
ANKETA O AGRESIVNOM PONAANJU

Uputa: Poznato je da mnogi uenici u koli, ali i izvan nje, u pojedinim situacijama iskazuju agresivno ponaanje ili su istome izloeni. Agresivno ponaanje ili agresivnost je ponaanje koje se oituje u neprijateljskoj akciji prema nekoj osobi ili predmetu. Cilj je ove ankete utvrditi koliko je agresivnost prisutna meu svima nama, kako bismo je to uspjenije suzbili i to je mogue vie od nje se zatitili. Na pitanja e odgovarati tako da zaokrui slovo ispred onoga odgovora koji odraava Tvoje miljenje o postavljenom pitanju. Vano je da odgovori zaokruivanjem samo jednog odgovora koji najbolje odraava Tvoje miljenje. Nema tonih ni pogrenih odgovora, ve je vano da na pitanja odgovara iskreno kako bismo na osnovi Tvojih odgovora i odgovora ostalih uenika mogli poduzeti odgovarajue aktivnosti u smjeru poveanja sigurnosti u koli. Spol: muki / enski Dob:__________
1. Je li se u posljednje vrijeme znalo dogoditi da u koli bude napadnut (napadnuta) od drugih uenika? a) da, znalo se dogoditi b) ne, to se nije dogodilo 2. Ako si bio (bila) napadnut (napadnuta), kakav je to napad bio? a) rijeima, vikanjem i prijetnjama b) fiziki napad 3. 4. Koliko su, prema Tvojemu miljenju, uenici u koli nasilni? a) nisu uope nasilni b) ponekad jesu nasilni, ali rijetko c) esto su nasilni Koji je oblik nasilja najvie prisutan kod uenika u koli? a) svae, galama, vikanje i vrijeanje b) prijetnje i ucjenjivanje c) fiziki napadi i tue d) razbijanje ili unitavanje imovine
5. Je li se u posljednje vrijeme znalo dogoditi da izvan kole bude napadnut (napadnuta)? a) da, znalo se dogoditi b) ne, to se nije dogodilo
68
6. Jesi li i Ti u posljednje vrijeme nekoga napao (napala), u koli ili izvan nje? a) da, jesam b) ne, nisam 7. Kako najee reagira kada si ljutit (ljutita)? a) galamim i svaam se b) najradije bih izudarao toga koji me je razljutio, ali se uvijek suzdrim c) potuem se s onim koji me je izazvao d) nastojim sukob rijeiti mirno, razgovorom e) nekako drukije (napii kako): 8. Jesi li Ti ikada do sada doivio (doivjela) agresiju, nasilje ili zlostavljanje u koli od strane uitelja ili nastavnika? a) ne, nikada b) da, u osnovnoj koli c) da, u srednjoj koli d) da, i u osnovnoj i u srednjoj koli 9. Kakvo je to nasilje ili zlostavljanje bilo? a) tjelesno kanjavanje b) seksualno zlostavljanje c) psihiko maltretiranje 10. Nastavnici se, openito, prema uenicima ophode na nain da: a) su strpljivi i imaju uvijek razumijevanja b) uenike esto vrijeaju i omalovaavaju c) uenike ak i fiziki i seksualno zlostavljaju 11. to je, prema Tvojemu miljenju, uzrok agresivnosti uenika? a) problemi u koli b) obiteljski problemi c) osobni (intimni) problemi uenika d) ostali uenici koji ih izazivaju e) neto drugo (upii to): 12. Openito se u koli osjeam: a) sigurno i zatieno b) uplaeno i nesigurno 13. Ima li u Tvojoj obitelji agresivnosti ili zlostavljanja (bilo od koga)? a) nema b) ima, od strane roditelja prema djeci c) ima, roditelji se tuku d) ima, od strane djece u obitelji
69
14. U mojoj obitelji: a) este su meusobne svae, galama, psovanje i vrijeanje b) ponekad djecu fiziki kanjavaju c) ponekad djecu seksualno zlostavljaju d) sve se rjeava razgovorom i dogovorom 15. Ima li saznanja o agresivnosti u obiteljima ostalih uenika? a) da, imam saznanja o tome b) ne, nemam nikakvih saznanja o tome 16. Tko je prvi kome bi se obratio (obratila) za pomo kada bi bio (bila) izloen (izloena) nasilju ili zlostavljanju openito? a) prijatelju (prijateljici) b) roditeljima c) nekome u koli d) lijeniku e) policiji f) centru za socijalnu skrb g) susjedima h) roacima i) bratu ili sestri j) nekome drugome (upii kome):
70
Prilog 2. Anketa o puenju, pijenju alkoholnih pia i sredstvima ovisnosti
71
Anketa o puenju, pijenju alkoholnih pia i sredstvima ovisnosti

Uputa: esto u koli, ali i ne samo u koli, sluate o tetnosti puenja duhanskih proizvoda, pijenja alkoholnih pia i uzimanja ostalih sredstava ovisnosti. To je zbog toga to vam svi mi koji radimo u koli elimo pomoi da u svojemu ivotu donosite za vas zdrave i kvalitetne odluke. A odluku esto nije lako donijeti. Moramo imati valjane informacije kako bi odluka bila valjana. Da bismo doli do tih informacija, moramo vas pitati to mislite i koja su vaa iskustva. Stoga vas molimo da iskreno odgovorite na postavljena pitanja kako bismo na osnovi svih odgovora doli do vanih informacija koje e nam pomoi u donoenju odluka.
Spol: muki / enski
Dob:
1. Smatra li da je puenje cigareta tetno za zdravlje? a) da, tetno je b) ne, nije tetno 2. Koliko uenika u srednjoj koli, prema Tvojemu miljenju, pui cigarete? a) jedan od njih deset (10%) b) dvoje od deset (20%) c) troje od deset (30%) d) etvero od deset (40%) e) petero od deset (50%) f) estero od deset (60%) g) sedmero od deset (70%) h) osmero od deset (80%) i) devetero od deset (90%) j) svi uenici pue 3. Pui li i Ti cigarete? a) da, redovito b) da, ali samo ponekad c) ne puim uope 4. Pue li cigarete i Tvoji roditelji/staratelji? a) pue cigarete oboje b) pui cigarete samo jedan roditelj/staratelja c) ne pui cigarete nitko od mojih roditelja/staratelja
72
5. Koji je, prema Tvojemu miljenju, glavni razlog zbog kojega uenici pue cigarete? a) da ispadnu vani pred vrnjacima b) zbog toga to svi u drutvu pue pa trebaju i oni c) zbog toga to im to godi i svia im se d) zbog toga to oponaaju odrasle i ele se osjeati odraslijima nego to jesu e) neto drugo (navedi): 6. Uzimaju li, prema Tvojemu miljenju, uenici srednje kole sredstva ovisnosti (drogu)? a) da b) ne c) ne znam d) znam, ali ne elim odgovoriti 7. Koja sredstva ovisnosti (drogu) najee uzimaju mladi (navedi)?
8. Ima li saznanja o tome da mladi sredstva ovisnosti uzimaju i u koli? a) da, ponekad sredstva ovisnosti (drogu) uzimaju i u koli b) nemam saznanja o tome c) ne elim odgovoriti 9. Popije li koji put i Ti alkoholno pie? a) da, esto b) ponekad c) ne, nikada 10. Dolaze li Tvoji prijatelji ili prijateljice u kolu pod utjecajem alkohola? a) da b) ne c) ne znam d) znam, ali ne elim odgovoriti 11. Koga bi preporuio (preporuila) za pomo prijatelju ili prijateljici za kojega zna da ima ovakve probleme (navedi)?
12. Ima li Ti dovoljno informacija o moguim posljedicama puenja, pijenja i uzimanja sredstava ovisnosti? a) imam b) nemam
73
13. Koje Ti informacije o tome nedostaju (navedi)?
14. Koji je, prema Tebi, najbolji nain da doe do informacija o navedenom? a) da sam (sama) potraim to me zanima b) da razmjenjujem informacije s prijateljima i prijateljicama c) da nas sve u koli redovito informiraju o onome to je vano znati d) znam sve to me zanima
74
Prilog 3. Instrument samovrjednovanja (samoprocjene) rada
75
INSTRUMENT SAMOVRJEDNOVANJA (SAMOPROCJENE) RADA

Ime i prezime (tko eli): Ustanova: Datum: Uputa: Samovrjednovanje (samoprocjena) vlastitoga rada vaan je ispravljaki mehanizam u radu. Izvor je to podataka o tome koliko pridonosimo i koliko smo uspjeni u pribliavanju prije postavljenim ciljevima rada. S obzirom na tekoe na koje nailazimo u svojemu strunom radu, poduzimamo niz mjera i postupaka kojima elimo poboljati kvalitetu rada, a time i dati doprinos kvalitetnijem odgojno-obrazovnom radu u cjelini. Stoga na ovome listiu iznosim miljenje o svom mjestu i ulozi u kojoj radim.
Zadovoljstvo radom i emocionalni status

1. Opa procjena osobnoga zadovoljstva svojim radom: 1----------2----------3----------4----------5
nisam uope zadovoljna (zadovoljan) u potpunosti sam zadovoljna (zadovoljan)
2. Koliko sam uspjeno ostvarila/ostvario planirane i programirane aktivnosti? 1----------2----------3----------4----------5

potpuno neuspjeno potpuno uspjeno
3. Procjena osobnoga emocionalnoga stanja u ovome trenutku tijekom rada: 1----------2----------3----------4----------5

uope se ne mogu opustiti u potpunosti sam oputena (oputen)
4. Opa procjena osobnoga zadovoljstva statusom u svojoj ustanovi: 1----------2----------3----------4----------5

5. Koliko sam zadovoljna/zadovoljan suradnjom s ravnateljem? 1----------2----------3----------4----------5

76
6. Mogu li popisati poslove i programska podruja za koja sam iskljuivo ja zaduen/a i odgovoran/na?
7. Mogu li popisati poslove i zadae kojima sam u svojoj ustanovi zaduena/zaduen, iako nisu moji poslovi?
8. Imam li kakve prijedloge u smjeru poveanja stupnja zadovoljstva poslom? Ovdje ih upisujem:
Vanjsko vrjednovanje
9. Od koga traim vrjednovanje uspjenosti svoga rada? a) od kolega (kao superviziju) b) od uenika (klijenata) c) od ravnatelja d) od roditelja e) od vanjskih institucija f) ni od koga do sada
10. Imam li jasne ciljeve i prioritete u radu? DA NE
11. Mijenjam li ciljeve i prioritete u odnosu na razliite rezultate vrjednovanja? DA NE
12. Koje instrumente samovrjednovanja koristim u radu?
77
Motivacija za rad
13. to me u radu najvie motivira?
14. Koliko sam motivirana/motiviran za rad? 1----------2----------3----------4----------5

uope nisam u potpunosti jesam
15. to me u radu najvie demotivira? a) plaa b) radno vrijeme c) (ne)suradnja s ravnateljem d) opis zaduenja e) uvjeti rada f) (ne)uspjeh u rjeavanju problema g) nerealna oekivanja dionika h) nedostatak priznanja za uspjeh u radu i) nedostatak suradnje s nadreenim institucijama j) preoptereenost k) neto drugo (upisujem):
16. Kako mogu utjecati na imbenike koji me demotiviraju u radu?
Strune kompetencije
17. Pitam li se jesam li dovoljno sposobna/sposoban za posao koji radim? a) ne, nikada b) da, ponekad
18. Koliko dionici imaju koristi od mojega rada? a) nedovoljno b) dovoljno c) i vie nego to treba
78
19. to poduzimam kako bih napredovala/napredovao u strunim znanjima i vjetinama? a) gotovo nita b) samo ono to moram c) sve to mogu
20. Koliko poduzimam u smislu napredovanja u strunim poslovima i zadaama? a) nedovoljno b) dovoljno c) i vie nego to treba 21. Koliko sam uinkovita/uinkovit u radu? 1----------2----------3----------4----------5
nisam uope uinkovita (uinkovit) u potpunosti sam uinkovita (uinkovit)
79
Prilog 4. Instrument vrjednovanja rada (za korisnike)
81
INSTRUMENT VRJEDNOVANJA RADA (za korisnike)

Uputa: Molimo Vas da odgovorite na sljedea pitanja kako bismo na temelju odgovora ubudue mogli to bolje prilagoditi nain rada potrebama klijenata. Anketa je anonimna. Zanima nas samo Vae osobno miljenje. Hvala na suradnji!
1. Molimo Vas da na sljedeoj skali procjene izrazite svoje openito zadovoljstvo nainom rada (oznaite znakom X)? 1----------2----------3----------4----------5
2. Koliko ste zadovoljni komunikacijom tijekom rada (oznaite znakom X)? 1----------2----------3----------4----------5
3. Mislite li da Vam je dolazak na savjetodavne razgovore pomogao u rjeavanju problema zbog kojih ste doli (zaokruite slovo ispred jednog od ponuenih odgovora)? a) da, pomoglo mi je u potpunosti b) da, pomoglo mi je djelomino c) ne, nije mi pomoglo
4. Ako imate kakvu primjedbu na rad, ovdje moete upisati:
5. Biste li komu drugomu tko ima problem preporuili ovakav oblik rada (zaokruite slovo ispred jednog od ponuenih odgovora)? a) da, svakako bih b) moda c) ne, nikako ne bih
82
O autoru
83
Sinia Brlas roen je 4. listopada 1969. godine u Virovitici gdje je zavrio osnovnu i srednju kolu. Potom je upisao studij psihologije na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu gdje je i diplomirao 1995. godine s temom Neki indikatori posebnosti likovnih umjetnika. U odgojno-obrazovnom sustavu napredovao je u zvanje strunog suradnika mentora 18. sijenja 2006. godine. Radno iskustvo stjecao je od 1995. godine kao struni suradnik-psiholog u Osnovnoj koli Vladimir Nazor u Virovitici i Osnovnoj koli Petra Preradovia u Pitomai, u Centru za socijalnu skrb Virovitica (kao psiholog u referadi za brak i obitelj), u Policijskoj upravi virovitiko-podravskoj (kao slubenik za skrb stradalnicima Domovinskog rata) te kao struni suradnik-psiholog u Industrijsko-obrtnikoj koli Virovitica. Sada je zaposlen u Zavodu za javno zdravstvo Sveti Rok Virovitiko-podravske upanije kao voditelj Centra za sprjeavanje i suzbijanje ovisnosti. Od 2000. do 2005. godine lan je Povjerenstva za suzbijanje ovisnosti Virovitiko-podravske upanije. Od 2000. godine lan je strunoga tima Centra za sprjeavanje i suzbijanje ovisnosti u Virovitici, a od 2005. godine i voditelj toga Centra u Zavodu za javno zdravstvo Sveti Rok Virovitiko-podravske upanije. Ima viegodinje iskustvo i kao vanjski suradnik Centra za socijalnu skrb Virovitica u provedbi mjera nadzora nad izvrenjem roditeljske skrbi i pojaane brige i nadzora. Niz godina radi kao vanjski suradnik Gimnazije Petra Preradovia u Virovitici, Strukovne kole Virovitica, Srednje kole Pitomaa i Tehnike kole u Virovitici u nastavi psihologijske skupine predmeta, kao suradnik Uenikog doma u Virovitici i Osnovne glazbene kole Jana Vlaimskog u Virovitici u pripremi pripravnika za polaganje strunih ispita, te kao suradnik Hrvatske obrtnike komore Virovitiko-podravske upanije i Otvorenog uilita u Zagrebu u sustavu obrazovanju odraslih. Od 2007. godine volontira kao psiholog u Domu za psihiki bolesne odrasle osobe Borova. Imenovan je sucem porotnikom Opinskog suda za mlade u Virovitici. Ima viegodinje iskustvo rada u ispitivanju javnog mnijenja u Republici Hrvatskoj (kao suradnik-anketar vie agencija), kao i u izdavakoj djelatnosti (bio je voditelj marketinga i prodaje prvih nezavisnih novina Virovitiko84
podravske upanije pod nazivom Fabula te suradnik asopisa Matice hrvatske Zaviaj). Posebno se istie u humanistikom viegodinjem radu s osobama koje su u doticaju sa sredstvima ovisnosti, i to kao lan strunoga tima Centra za sprjeavanje i suzbijanje ovisnosti u Virovitici, te na podruju zatite djece i mladih u okviru provedbe mjera nadzora nad izvrenjem roditeljske skrbi i pojaane brige i nadzora kao voditelj vie desetaka ovih mjera pri Centru za socijalnu skrb. Bavi se istraivakim radom vezanim uz pitanja djece i mladih, autor je i koautor strunih i popularnih lanaka i tekstova u razliitim strunim asopisima i ostalim publikacijama (ivot i kola, Zaviaj, kolske novine), te niza edukativnih i informativnih publikacija (broure, bilteni, vodii, letci, plakati, posteri). Aktivno sudjeluje na konferencijama, kongresima i simpozijima. Godine 2002. godine Zavod za kolstvo Republike Hrvatske imenovao ga je voditeljem Strunoga vijea strunih suradnika srednjih kola Virovitikopodravske upanije, a od 2006. godine voditeljem Meuupanijskog strunog vijea psihologa u osnovnim i srednjim kolama Virovitiko-podravske, Bjelovarsko-bilogorske i Poeko-slavonske upanije i na tim je dunostima odravao niz strunih predavanja i radionica na upanijskoj, meuupanijskoj i dravnoj razini. Od 2000. godine nakratko je bio u Predsjednitvu upanijskog ogranka Matice hrvatske. Od 2006. godine lan je Upravnog odbora Drutva psihologa Virovitiko-podravske upanije i dopredsjednik Drutva. Zavrio je vie edukacija, a posebno se istie edukacija Psihologijska procjena; nalaz i struno miljenje psihologa na kojoj je u organizaciji Centra za psihodijagnostiki instrumentarij sudjelovao u Zagrebu tijekom 2006. godine.
85
Iz strunih recenzija
87
(...) U prva tri poglavlja autor izlae temeljne informacije o zlouporabi sredstava ovisnosti, rairenosti te pojave kao i razinama pristupa u razumijevanju i pristupanju zlouporabi sredstava ovisnosti kao javnozdravstvenom problemu. Informacije sadrane u njima na razini su opih, temeljnih informacija koje bi trebao imati svaki struni suradnik, javnozdravstveni djelatnik, ali i svaki uitelj i nastavnik u koli. Iz tih razloga, ne ulazei u detaljnije i iscrpnije izlaganje pojedinanih, specifinih i predmetno ogranienih spoznaja u ovom podruju, autor se i zadrava upravo na toj razini. U poglavlju naslovljenom Preventivni programi u koli, autor opisuje mogunosti rada s razliitim socijalnim skupinama i dionicima pojedinih javnozdravstvenih problema, te iscrpno objanjava ulogu i nune aktivnosti koje trebaju obaviti pojedini nositelji preventivnih mjera kako u koli tako i u irem okruenju u kojem kola djeluje. Detaljno su objanjene potrebne i poeljne (mogue) aktivnosti koje se dogaaju unutar kole u razrednom odjelu kao i izvan njega u radu sa zaposlenim nastavnicima i strunim suradnicima. Autor za svaku od ovih skupina nositelja, pored toga to iscrpno objanjava njihovu ulogu i potrebni rad, predlae i mogue primjere dobre prakse te im nudi, praktino organiziranim tematskim sadrajima, i primjere, uistinu kvalitetan prirunik za njihov budui rad. Pored aktivnosti u koli, izloene su i mogue aktivnosti izvan kole - kako u suradnji s roditeljima uenika, tako i u suradnji s nadlenim i pozvanim institucijama iz neposrednog okruenja u kojem kola djeluje, odnosno uenici ive. U petom, takoer kljunom poglavlju, autor objanjava i nudi mogue pristupe i rjeenja javnozdravstvenih, prije svega problema ovisnosti, meu djecom i mladima. U njemu se naglaava vanost poeljnih obiljeja strunjaka ukljuenih u razliite programe, pri emu se na prvo mjesto stavlja sposobnost razumijevanja i uivljavanju u stanja (i probleme) drugih. Pored toga, autor za potencijalne korisnike ovog prirunika, koji ne moraju biti u cijelosti familijarizirani s tematikom savjetodavnog rada, izlae osnovna naela, metode i tehnike savjetodavnog rada, ukazujui pri tomu na najee probleme i pogreke do kojih dolazi u savjetodavnom radu uslijed nedovoljnog znanja, vjetina ili iskustva. U ovom dijelu prirunika autor detaljno navodi dva modela savjetodavnoga rada. Prvi prikazuje naelni model savjetodavnog rada s uenicima i mogue ga je koristiti kao osnovicu
88
bilo kojeg savjetodavnoga rada u koli. Drugi pak izlae detaljno primjer modela koji je razvijen u Centru za sprjeavanje i suzbijanje ovisnosti Zavoda za javno zdravstvo Sveti Rok Virovitiko-podravske upanije. U prilogu prirunika autor iznosi etiri praktina instrumenta i opisa postupaka koje je mogue koristiti i koji su prilagodljivi razliitim posebnostima i ciljevima rada uitelja, nastavnika i strunjaka razliitih profila, a koji djeluju u podruju prevencije javnozdravstvenih problema. Uz navedenu sadrajnu raznolikost koja ini ovaj prirunik vanim i znaajnim posebice je vano napomenuti kako je cjelokupni sadraj proet nizom praktinih primjera i iskustava iz prakse kojima se eli niz teorijskih koncepata i pojmova koji podruje savjetodavnog rada ine uistinu zanimljivim i vanim podrujem praktinog rada psihologa i srodnih strunjaka, to vie pribliiti za razumijevanje. Upravo je ovakvim pristupom autora osigurano da e zainteresirani itatelj moi konkretnije razumjeti ono to se izlae, ali takoer i da e, ukoliko u svom neposrednom strunom radu imaju potrebe za primjenom nekih od izloenih tema, u ovom priruniku na jednom mjestu moi pronai niz korisnih informacija. doc. dr. sc. Josip Burui
89
(...) Vodi za pomo mladima ve svojim nazivom Kako pronai izlaz postavlja visoke standarde jer u svom sadraju daje ne samo dijagnozu postojee problematike koju obrauje, ve i recept za pokuaj rjeenja. Kvaliteta vodia svakako lei u injenici da on predstavlja vlastiti rad voditelja Centra za prevenciju i suzbijanje ovisnosti Zavoda za javno zdravstvo Virovitiko-podravske upanije, temeljen na vlastitim iskustvima u dugogodinjem radu s ovisnicima, odnosno klijentima Centra. Poetak vodia govori openito o javnozdravstvenim problemima meu djecom i mladima koji predstavljaju najosjetljiviji dio populacije. Tri javnozdravstvena problema (puenje duhanskih proizvoda, alkoholizam i zlouporaba sredstava ovisnosti) posebno su istaknuta kao najznaajnija, to je u potpunosti ispravno. Vodi je namijenjen strunim osobama razliitih profila koje se u svom radu susreu s mladima te im prua pomo u savjetodavnom smislu uputama za rad. Poglavlje preventivnog rada putem kolskih programa obrauje posebno rad s uiteljima i nastavnicima te razrednicima zbog njihove kompleksne uloge u provedbi kolskih preventivnih programa. Posebno je obraen rad s roditeljima, strunim suradnicima, odnosno nadlenim institucijama i tijelima u okruenju koji ne moraju i nisu nuno u sustavu prosvjete, a imaju znaajnu i nezamjenjivu ulogu u preventivnom radu s mladima. Takav pristup je u potpunosti opravdan zbog razliitosti uloga koje imaju svi navedeni profili strunjaka, odnosno institucija. Specifinost pristupa problemu odreena je injenicom da je autor kao profesor psihologije najprije radio u odgojno-obrazovnom sustavu, da bi kasnije preao u zdravstveni sustav. Navedena injenica daje mu za pravo da problematiku ovisnosti promatra iz oba kuta gledanja, mada je prvenstveno orijentiran na pokuaj strunog psiholokog rjeavanja problematike ovisnosti. To u sebi najprije ukljuuje preventivni rad s netaknutom populacijom mladih koji jo nisu doli u doticaj sa sredstvima ovisnosti, odnosno rad po principu bolje je sprijeiti nego lijeiti. Navedeni pristup ima puno opravdanje pa vodi stoga sadri metode i tehnike savjetodavnog rada u okviru provedbe kolskog preventivnog programa (PP-a). Autorovo poznavanje praktinog rada u sustavu zdravstva, iako po vokaciji nezdravstvene struke, vidi se u dijelu okvirnog programa savjetodavnog rada s klijentima koji ukljuuje isto medicinske postupke
90
poput testiranja i retestiranja u svrhu utvrivanja (ne)uspjenosti provedenog programa. Ono to treba svakako posebno istaknuti, to je dio vodia koji se odnosi na poglavlje o vrjednovanju i samovrjednovanju rada zbog vanih povratnih informacija o postizanju ili nepostizanju eljenih ciljeva provedenim postupcima. Autorova elja da ovim vodiem u praktinom smislu, a ne samo na razini teorije, ponudi odreena rjeenja vidi se po brojnim prilozima na kraju vodia u obliku vlastito osmiljenih i kreiranih anketa i instrumenata za procjenu rada. Problem suzbijanja ovisnosti inae predstavlja multidisciplinarni rad proet angairanjem strunjaka razliitih profila. S obzirom na polivalentnost ovog vodia, smatram da on u potpunosti zasluuje panju prosvjetnih i zdravstvenih djelatnika, psihologa, pedagoga, ali i roditelja koji ele znati neto vie o problematici ovisnosti, te metodama njena sprjeavanja, odnosno suzbijanja.
mr. sc. Miroslav dr. Venus
91
ISBN 978-953-55137-0-4
94

Sinisa Brlas Kako Pronaci Izaz

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Sinisa Brlas Kako Pronaci Izaz

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SINIA BRLAS

KAKO PRONAI IZLAZ

Kako pronai izlaz

Kako pronai izlaz

Kako pronai izlaz

Osnovno o javnozdravstvenim problemima meu djecom i mladima 

Sinia Brlas | Kako pronai izlaz

Kako pronai izlaz

Sinia Brlas | Kako pronai izlaz

1. Osnovno o javnozdravstvenim problemima meu djecom i mladima

Sinia Brlas | Kako pronai izlaz

2. Zlouporaba sredstava ovisnosti kao javnozdravstveni problem meu djecom i mladima

3. Prevencija zlouporabe sredstava ovisnosti u Republici Hrvatskoj

Sinia Brlas | Kako pronai izlaz

Akcijski plan(ovi) i upanijski preventivni program(i)

Sinia Brlas | Kako pronai izlaz

Sinia Brlas | Kako pronai izlaz

4. Preventivni programi u kolama

Sinia Brlas | Kako pronai izlaz

4.1. Intenzivniji i osmiljeniji rad s uenicima u razrednim odjelima (razrednitvo)

Suradnja s institucijama i nadlenim tijelima

Sinia Brlas | Kako pronai izlaz

Sinia Brlas | Kako pronai izlaz

Sinia Brlas | Kako pronai izlaz

Sinia Brlas | Kako pronai izlaz

Nenasilno rjeavanje drugih (altruizam) i suivotu. problema

Zdravi stilovi ivota

Razlika izmeu slobode i anarhije Moral i moralnost Sustav vrijednosti

Osobni ivotni stil

Sinia Brlas | Kako pronai izlaz

Spolnost Odnosi meu spolovima

Ljudsko dostojanstvo i ljudska prava

Obitelj Kako pridonijeti zajednici u kojoj ivim

Sinia Brlas | Kako pronai izlaz

Sinia Brlas | Kako pronai izlaz

4.2. Rad s uiteljima i nastavnicima

Sinia Brlas | Kako pronai izlaz

polukruni raspored pogoduje grupnoj diskusiji uitelj/nastavnik

Sinia Brlas | Kako pronai izlaz

modularni raspored pogoduje za kooperativni rad uitelj/nastavnik

Sinia Brlas | Kako pronai izlaz

4.3. Rad s roditeljima

Sinia Brlas | Kako pronai izlaz

Sinia Brlas | Kako pronai izlaz

Sinia Brlas | Kako pronai izlaz

4.4. Rad strunih suradnika

Sinia Brlas | Kako pronai izlaz

Sinia Brlas | Kako pronai izlaz

4.5. Suradnja s institucijama i nadlenim tijelima u okruenju

Sinia Brlas | Kako pronai izlaz

Sinia Brlas | Kako pronai izlaz

Sinia Brlas | Kako pronai izlaz

5. Mogui pristupi rjeavanju problema

5.1. Altruizam i empatija - najvaniji alati

5.2. Savjetodavni rad

Sinia Brlas | Kako pronai izlaz

5.3. Metode i tehnike savjetodavnog rada

Sinia Brlas | Kako pronai izlaz

Sinia Brlas | Kako pronai izlaz

Sinia Brlas | Kako pronai izlaz

Sinia Brlas | Kako pronai izlaz

PROGRAM SAVJETODAVNOG RADA S UENICIMA

Utvrivanje konzumira li uenik sredstva ovisnosti.

Sinia Brlas | Kako pronai izlaz

Osnovno o javnozdravstvenim problemima meu djecom i mladima

Spol: muki / enski