You are on page 1of 17

Andragogija skripta za ispit 1.

Metode obrazovanja odraslih


Nastavna metoda i pored razlika u teorijskom razmatranju, oznaava najracionalniji, najekonominiji i najdelotvorniji nauno utvren sistem postupanja u obrazovno vaspitnom procesu ( saznavanju ). Ogrizovi istie: metoda je didaktiko metodiki proveren i odreen sistem diferenciranih i meusobno povezanih puteva postupanja koji osiguravaju najefikasniji i najekonominiji proces obrazovanja i samoobrazovanja odraslog oveka. Po mnogim autorima, upotreba metoda ima za cilj da odraslog oveka stavi u aktivnu poziciju u procesu saznavanja i da mu probude elju i stvore naviku za sticanje novih znanja i umenja i da uenje shvate kao stalnu potrebu i sastavni deo svakodnevnog ivota i rada. Izbor i primena metoda ne mogu biti proizvoljni, ve uslovljene procesima i zadacima koji se ele ostvariti u andragokom procesu, od znanja i intelektualnih sposobnosti odraslih. Odrastao ovek se mora uvaavati, prema njemu treba i obrazovni proces organizovati, pa i primeni metoda. Dugo se smatralo da didaktike metode za mlade u celosti odgovaraju i za odrasle. U nastavnoj praksi u radu sa odraslima dominira monovalentna primena metoda, pod kojom Babi podrazumeva konstantan izbor i jednolinu primenu jedne metode uz povremeno korienje i neke druge metode. Ukazuje se na neophodnost polivalentne primene metoda, to podrazumeva svrsishodan izbor, funkcionalno povezivanje kombinovanjem i dinaminu primenu vie metoda ( varijanti ) u obradi tema i tematskih celina, bez favorizovanja jedne i zapostavljanja druge. Ova primena metoda ima dva bitna obeleja: sukcesivnu i kombinovanu primenu vie metoda i dinaminu polivarijantnu primenu svake pojedinane metode.

Polivalentna primena metoda zavisi od: ivotnog i radnog iskustva odraslih uenika,

Strana 1

Andragogija skripta za ispit


-

Prethodnog nivoa obrazovanja, strukture i karaktera vaspitno obrazovne grupe ( zaposleni, nezaposleni, starosne razlike, iskustvo... ) Cilja i zadataka teme tematske celine, osposobljenosti nastavnika, upotrebe sredstava Nivoa funkcionalne primenljivosti obrazovnih sadraja, objekata u kojima se izvodi andragoki rad, Postoje brojne klasifikacije nastavnih metoda, Metode koje se oslanjaju na izvore saznanja su:

Saznanje putem ive rei, putem pisane i tampane rei, demonstracije pojava i predmeta i saznanje putem praktinog rada, Pokuana je i podela metoda u okviru osnovnih misaonih operacija ( uporeivanje, analiza sinteza, indukcija, dedukcija ), Na osnovu ukazane podele saznanja Hans Hojman ukazuje na rezultate istraivanja: ovek zapamti samo 20% onoga to uje, 30% onog to vidi, 50% onog to vidi i uje, 70% onog to uspeno reprodukuje i 90% onog to lino neposredno uradi,

Verbalne metode su metoda predavanja, razgovora, diskusije, sa svojim brojnim varijantama modalitetima, a iva re i govor su sredstvo, Efikasnost upotrebe ive rei govora treba da zadovolji odreene didaktike zahteve stil, logiki sklad oblikovanja sadraja, ivost govora, knjievni govor, artikulacija, intonacija, tempo... ),

Metode predavanja usmeno izlaganje ( dominira monoverbalan naina rada, jednosmerno upuena komunikacija; izlaganje se ostvaruje kroz: prianje, objanjavanje, opisivanje, dokazivanje i uveravanje ), Iako racionalna ( mnogo uenika na jednom mestu, omoguava logino, pregledno i povezano iznoenje injenica... ) ipak je nepopularna u radu sa odraslima, pa i sa mladima ( monotona, dosadna... ), Vezano za usmeno izlaganje u obrazovanju odraslih, Zvonarevi ukazuje na metodu privlaenja panje slualaca, metodu ouvanja panje i metodu ubeivanja slualaca, Uslovljena je kvalitetom rada nastavnika ( poznavanje sadraja, tok trajanja, nain izlaganja, ubacivanje humora, uvaava dragoceno vreme odraslih... ),
Strana 2

Andragogija skripta za ispit


Varijante usmenog izlaganja su: mono, tandem ( dva ) i panel ( vie strunjaka ) izlaganje; predavanje pomou auditivnih i audio vizuelnih sredstava,

Metoda razgovora kombinovanje pitanja i odgovora; obezbeuje dvosmernu komunikaciju izmeu nastavnika i uesnika i izmeu uesnika, Njen rezultat zavisi od iskustva i znanja kojima polaznici raspolau o sadrajima o kojima se vodi razgovor, zahteva osmiljenu pripremu, treba obezbediti demokratsko voenje razgovora, razgovor zavriti rezimeom, Samolovev istie sledee varijante ove metode: Sokratski razgovor ( zasnovan na alternativnim pitanjima, sagovornik se saglaava sa istinom koja mu se namee... ), Heuristiki razgovor ( polazi od problemskih pitanja, upuuje na razmiljanje... ) Katehestiki razgovor ( potie od skolastike kole, i jo uvek prisutan kod nekih nastavnika, vezan je za pamenje definicija, formula, u vojnoj sredini uenje lozinki ) Razgovor u obliku pitanja i odgovora, Filipovi ukazuje i na: -

Intervju posebna vrsta razgovora u funkciji sticanja znanja, Kviz pokazivanje nivoa steenog znanja, Konsultacije pitanja postavljaju uesnici, Grupni razgovor, Forum razgovor ( uee veeg broja uesnika... ) Serkl razgovor ( okupljanje uesnika oko stola, a razgovor se vodi pred uim ili irim auditorijumom a jedni i drugi mogu da postavljaju pitanja... ) Usmereni razgovor; Slobodni razgovor; Razvojni razgovor...

Metoda diskusije U obrazovanju odraslih obezbeuje demokratski rad uesnika; zahteva dobru osposobljenost andragokih kadrova nastavnika i ostvaruje se u grupama ( 15 20 )
Strana 3

Andragogija skripta za ispit


Omoguava razmenu miljenja i znanja izmeu uesnika; najtee je uesnike animirati na diskusiju prvi diskutanti profesionalni diskutanti, Najvie joj odgovaraju organizacioni oblici, kao to su: seminari, javna diskusija... U njenoj primeni mogua je i upotreba razliitih sredstava ( pisani materijali, audio vizuelna sredstva... ), Filipovi ukazuje na vie varijanti modela: Plenum diskusija primenjuje se u obrazovnoj grupi, uesnike treba na vreme pripremiti, uesnicima obezbediti teze za diskusije, sedenje treba da bude lice u lice, moe se ostvariti i u etapama, na kraju treba napraviti izvode na osnovu diskusije, Panel diskusija - koristi se za iri auditorijum, uesnici prate razvoj diskusije koju vodi struni tim, moe se proiriti i na sve uesnike; voditelj grupe usmerava diskusiju, dolaze do izraaja razliita miljenja o nekom pitanju problemu, Suenje o neemu ili nekome, naravno uslovno ( knjievno delo, projekat, nastavnik, kola, udbenik, obavlja se pred auditorijumom, navode se razlozi za i protiv, Okrugli sto najvie u urnalistici, raspravlja se o razliitim problemima: nauka, ekonomija, politika, ali i u procesu sticanja znanja odraslih o nekoj odreenoj temi, tema treba da je aktuelna, Treba obezbediti demokratinost uesnika, u njemu mogu uestvovati andragoki kadrovi ( strunjaci ), a mogu i uesnici, Metoda 6 X 6 ima znaajne mogunosti u obrazovanju odraslih, vea obrazovna grupa se deli na manja ( 5 6 uesnika ), vodi se diskusija o istom pitanju, ali traje 6 minuta; omoguava aktivnost svih uesnika; izvestilac grupe govori o ishodu rezultata; razbija monotoniju nastavnog rada, Debata sastoji se iz ciklusa tema o kojima se raspravlja preko debatnih klubova, primenjuje se u grupama, mora se dobro poznavati problematika o kojoj se vodi debata, Po Samolovevu varijante ove metode su: Diskusija na osnovu prethodnih teza, Neposredna diskusija, Panel ili podijumska diskusija, Uspeh ovih varijanti metoda zavisi od linih osobina svakog lana grupe koji uestvuje u diskusiji,
Strana 4

Andragogija skripta za ispit

Samolovev ukazuje i na ove metode: Tekst metoda znaajna u procesu saznavanja odraslih, potrebno je ekonomino itanje i kritiko razmiljanje o proitanom, umetniki tekst zahteva izraajno itanje, nauni tekst, arhivsko dokumentacioni tekst, udbeniki tekst...; Metoda pisanih i grafiko ilustrativnih radova ( pismeni i grafiki se saoptavaju misli i znanja... ), Grafiko ilustrativni radovi se odnose na crtanje objekata, pojava, dogaaja, ematsko prikazivanje ideja, situacija, dogaaja... Izrada geografskih topografskih karata, crtanje dijagrama, grafikona, izrada tehnikih crtea; Pismeni radovi se odnose na reprodukovanje steenih znanja, primenu znanja, podsticanje stvaralatva svakog uenika; Metoda laboratorijskih radova frontalni, grupni, individualni laboratorijski rad, zahteva poznavanje odreene tehnike; Metoda demonstracije pokazivanje objekata, modela, slika, pojava, radnji...; metoda vebanja pokazivanje, ponavljanje...; Jedan od autora ukazuje na ove tipove ponaanja uesnika u grupi koja razgovara o nekom problemu znalac, pametan, naivan, askalo, nekritian, dodvorica, nadaren, tvrdoglav, nezainteresovan...;

2. Komunikacija u obrazovanju odraslih Rad sa odraslima je uvek komunikacioni proces izmeu izvora (medija) i subjekta saznavanja. -

Ona u obrazovanju odraslih ima mnoge specifinosti u odnosu na rad sa decom uslovljene psiholokim i socijalnim osobenostima odraslih. Odvija se kroz pitanja i odgovore, diskusijom, konsultacijom, asistencijom u nastavi, Ukazuje se na nekoliko tipova komunikacije:
1) Jednosmerna komunikacija ima dugu tradiciju, dominira nastavnik vaspita,

uesnici (odrasli uenici ) nisu subjekti andragokog rada ve samo sluaoci, nisu saradnici ve prijemnici njegovih informacija.

Strana 5

Andragogija skripta za ispit


- U savremenom radu sa odraslima nije poeljno da ima dominantnu ulogu. Ne motivie odrasle na kvalitetnije rad uenje. 2) Dvosmerna komunikacija (ima dugu tradiciju i uestalu primenu, prisutna povratna sprega sa povratnom informacijom, doprinosi kvalitetnijem saznavanju i afektivnom podsticanju odraslih, dolazi do izraaja saradnika atmosfera u procesu uenja saznavanja, podstie i razvija sistematsku aktivnost uenja, stalna je mogunost vrednovanja ostvarenog u;inka, motivie odrasle na ulaganje napora u uenju. 3) Individualna komunikacija namee je savremena ekspanzija uenja, podrazumeva diferenciajciju naina, nivoa i tempa uenja. Zavisna je od potreba, interesa i mogunosti uenja odraslih. Javlja se u dvojakom vidu: individualizacija nivoa u kolektivnoj situaciji uenja ( nastavni listii, programirane sekvence ) i situaciona individualizacija ( individualan nivo, tempo uenja obrazovanja, zahteva prethodno upoznavanje uesnika, zahteva situaciono formiranje grupa. 4) Adrestni tip komunikacije organizuje se u homogenim ciljnim grupama. Prisutan je jedinstven cilj, priblino jednako iskustvo, spremnost na medjusobnu saradnju. Prisutne su zajednike obrazovne potrebe, obrazovni sadraji su privlani za se uesnike. Dogovorom se odreuje nain komunikacije. Komunikacija je dinamina, raznovrsna, saradnika, privlana i podsticajna. 5) Savjetodavni tip komunikacije Proistekla iz savetodavnog obrazovnog rada. - Ostvaruje se kroz savetodavni razgovor ( ima za osnovu odreenu informaciju vezanu za potebe ivota i rada kao to su: medicina, psihologija, hortikultura, astrnautike, porodica. Motivi za njenu primenu su hetorogeni: unapreivanje linog ivota i rada, hobi, potrebe. Razgovor je otvoren sa ciljem da se od savetodavca dobije to vie bitnih informacija. Savetodavna komunikacija treba da je saradnika, dinamina, zanimljiva. Komunikacija ima obrazovni i motivacioni znaaj. Bitna je uenje i obrazovanje odraslih uenika.

6. Multimedijski tip komunikacije: Sjedinjuje vie tipova komunikacije: Omoguava privlane socijalno psiholoke, obrazovne i didaktike situacije,

Strana 6

Andragogija skripta za ispit


Nastavnik i konsultant uvode u komunikaciju i druge medije saznavanja: radio i TV emisije, programirani materijal, kompjuter, film Njome se individualizuje put, nivo i tempo uenja. Jedna informacija se moe dobiti sa vie strana i na razliit nain. Spreava dosadu i odbojnost odraslih u procesu saznavanja uenja. Dinamina je i psiholoki podsticajna. Nema dugu tradiciju (Otvoreni univerzitet u Engleskoj, Tele kurs i SIM sistem u Nemakoj, Otvorena kola u Holandiji, Multimedijski sistem u vedskoj, primenjuje se i kod nas pri radnikim univerzitetima i drugim institucijama obrazovanja odraslih).

- Dr Borivoje Samolovev i Hakija Muradbegovi: Opta andragogija, strana 222 230,

3. Obrazovno vaspitna grupa Bitan je inilac determionacije ponaanja i uspeha odraslih u sferi uenja. To je mikrosocijalna zajednica znaajne unutranje kohezivnosti i kozistentnosti, obezbeenih jedinstvom obrazovnih potreba i obrazovno vaspitnog cilja i odgovarajuim sadrajima, jakim interakcijskim socijalnim vezama. Proces formiranja obrazovne grupe se ostvaruje postepeno. Etape formiranja obrazovne grupe su: predintergracije, intergracije i postintegracije. Predintegracije kada se kandidat poinje odluivati za obrazovanje i traje do ukljuivanja u obrazovni proces. Uspostavljanje prvih kontakata je u funkciji olakavanja da se odrasli smelije odluuju na edukativnje aktiivnosti. U fazi predintegracije, skupljaju se podaci o pontecijalnim uesnicima obrazovanja (generalije, socijalni status, obrazovni nivo, fiziko zdravstveni uslovi, procena osobina, opti uslovi). Integrisanost treba da zadovolji afilijativne ( zdruiti pridruiti). kognitivne, sigurnosne i obrazovne potrebe svojih lanova. Uslovljena je veliinom obrazovne grupe, nainom njene organizacije, atmosfere, uslova uenja. Grupa bi trebala da ima oko 20 lanova; Radna atmosfera treba da je demokratska i saradnika; Nain rada treba da je stimulativan, racionalan i kvalitetan.

Strana 7

Andragogija skripta za ispit


Jedinstvo obrazovnih potreba (uvek se za ukljuivanje u andragoki proces polazi od odreenih potreba, treba ih blagovremeno utvrditi i na njima izraditi zajedniki obrazovno vaspitni cilj). Interakcijeske socijalne veze odnosi (usmereni su na ostvarivanje zajednikog obrazovno vaspitnog cilja, aktivnost nastavnika je okrenuta grupi, podstie ih na odnose koakcije (prinuda) i interakcije. Za ostvarivanje interakcijskih socijalnih odnosa, bitni su prijateljstvo, odanost, tolerancija; Strukturiranost grupe ( bitna je struktura odnosa ); Strukturu odnosa ine: nastavnici, voditelj grupe, pojedinani lanovi; Prisutna je i struktura funkcija (uloga); Integracija obrazovno vaspitne grupe zavisi od prethodne pripremljenosti uesnika, strukture statusa lanova grupe, razvijenosti socijalnih veza, uzrasne strukture, obrazovne i motivacione razvijenosti uesnika, nazina rukovoenja i rada. Treba voditi razgovore sa uesnicima; Dolazi i do krize kod pojedinih lanova grupe. Integracija grupe znaajno zavisi od voditelja grupe, nastavnikog kadra i kvaliteta rada. Nain rada: oblici, sredstva, metode su znaajan integracioni faktor. Integraciju uslovljava i uzrasna struktura grupe ivotno doba njenih lanova. Generacijske razlike lanova pbrazovno vaspitne grupe mogu da dovedu do nesporazume u grupi. treba po mogunosti da se uvaavaju uzransa doba pri formiranju grupe, To su doba: adultacije od 18 23 god.; mladog odraslog od 24 33; sredovenosti 34 44; starijeg odraslog 45 55; starenja 55 68; starosti 69 80. Ovi starosni intervali imaju neka zajednika osnovna mentalna i socijalna svojstva, priblino iste ivotne preokupacije, relativne bliske potrebe i interese, a to podstie integraciju grupe. Ovakvo formiranje grupa se ne moe bukvalno shvatiti, jer to zavisi i od brojnih drugih inilaca: raznih situacija, potreba, interesa. Obrazovna i motivaciona razvijenost ima bitan uticaj na proces integracije obrazovne grupe. 4. Voditelj obrazovne grupe Rukovoenje i nain rada je bitan inilac u ivotu i radu svake obrazovne grupe, a to ima i poseban integracioni znaaj.
Strana 8

Andragogija skripta za ispit


Psiholoka saznanja ukazuju uglavnom na trolanu tipologiju rukovoenja: uestalo komuniciranje svih uesnika, razmenjuju se iskustva zajednika i ravnopravna diskusija, dolazi do izraaja ispoljavanje i potvrivanje svakog lana grupe, jaa integrisanost i kohezivnost grupe, omoguava zajedniku odgovornost.
2) Autokratsko voditelj sve dri u svojim rukama, komunikacija jednosmerna, izaziva

1) Demokratsko preovladava u grupama koje savlauje obrazovne programe, prisutno,

nelagodnost neprijatnost kod odraslih, spreava integrisanost i kohezivnost grupe, lanovi grupe nemaju mogunost da iskau sebe kao linost, uvaavajui socijalni, psiholoki, andragoki aspekt ne odgovara odraslom oveku, spreava motivisanost i odgvornost odraslih u procesu uenja, obrazovanja.
3) Lese fer ( laissez faire ) uvaava se raspoloenje veine, zadaci se prenose grupi, uloga

voditelja minimalna, prisutno je meusobno komuniciranja lanova grupe.

5. Opismenjavanje i osnovno obrazovanje odraslih Pismenost i osnovno obrazovanje su osnova svakog strucnog obrazovanja i osposobljavanja. U svetu je nepismena milijarda ljudi. Nepismeni se u teze ukljucuju andragoski process. Pismeni covek nije u stanju da adekvatno shvai nepismenu licnost. Zato opismenjavanje nije jednostavan zadatak andragoskih kadrova ( nastavnika). Prate ga socijalne, andragoske i psiholoske specificnosti. One se moraju poznavati i uvazavati u izvodjenju andragoskog rada. - Nepismene su one osobe koje ne znaju da citaju sa razumevanjem, ne umeju pisati i ne poznaju isnovne racunske operacije. Moze se ostvariti kroz direktnu nastav, konsultativnu i patronaznu nastavu (individualno rade kod kuce). Takodje treba obezbediti adekvatne uslove. - Programe funkcionalnog opismenjavanja i osnovnog obrazovanja treba dpbrp osmisliti. - Sadrzaji treba da su u skladu sa njihovim stalnim radnim i zivotnim obavezama, tako da se u program unose i elementi profesionalne usmerenosti, ali ne u funkciji sticanja nekog zvanja zanimanja. Bez osnovnog obrazovanja tesko je ostvarljivo i bilo koje drugo usavrsavanje i osposobljavanje. - Odrasli uz program osnovnog mogu savladati i program za neke manje slozene poslove. To bi uticalo na motivaciju obrazovanja odraslih. Ostvaruju se u samostalnim skolama, radnickim narodnim univerzitetima.

6. Obrazovanje odraslih za rad Profesionalno obrazovanje za rad, bitno je podrucje obrazovanja odraslih. To je process prikupljanja radnog iskustva i osavremenjavanja znanja. Strana 9

Andragogija skripta za ispit


- Uslovljeno je modernizacijom i uvodjenjem novih tehnologija u process rada. - Ostvaruje se obrazovanje uz rad i povratno obrazovanje. Moze da se ostvaruje in a random mestu kadrova. - Moze biti usmerene ka odredjenim specijalizovanim funkcijama, usavrsavanjem u struci. - Vertikalna napredovanja prema slozenijim radnim mestima i menjanje profesionalnog statusa; horizontalna pokretljivost kadrova se ostvaruje prekvalifikacijom. Izmedju obrazovanja na random mestu ili horizontalne pokretljivosti i prekvalifikacije, pojavljuje se readaptacija prilikom promene delokruga rada ( matematicar prelazi na rad kompjuterom) - Mnogo je teza prekvalifikacija kada se znatnije menja zanimanje. - Kadrovi nerado prihvataju prekvalifikacije iz viseg u nize zanimanje. - Prekvalifikacija je slozen andragoski posao i on mora biti zasnovan na primeni andragoskog ciklusa. - Za njegovo ostvarivanje u preduzecima i u ustanovama su potrebne strucne sluzbe ( andragog, industrijski psiholog) - ponegde se insistira na uzoj specijalizaciji - Pozeljno je proucavanje opsteobrazovnih i strucnih sadrzaja - veza teorijskog i prakticnog obucavanja.

Drustveno ekonomsko obrazovanje Programski sadrzaji sui z oblasti ekonomije, sociologije, socijalne psihologije, prava. - Kriza porodice obrazovanje za zivot u porodici.

Opste i kulturno obrazovanje Usmereno je ka razumevanju, dozivljavanju kulturno umetnickih vrednosti. To su najcesce neformalne obrazovne aktivnosti. Sadrzaji koji se ostvaruju sa odraslim, treba da uticu na intelektualno emocionalnu stranu licnosti. - Kultura ne moze biti izvan preduzeca ustanova i kadrova koji su uposleni. - Kultura treba da postane sadrzaj i nacin rada i zivota svakog coveka. - Covek nije i ne bi trebao samo da bude potrosac kulturnih dobara vrednosti vec i stvaralac. - Ovo obrazovanje treba da bude permanentnou preduzecima ustanova i u mestu stanovanja. - Nosioci ove andragoske obrazovno vaspitne delatnosti su razlicite ustanove. Strana 10

Andragogija skripta za ispit


- Domovi i centri culture, razna udruzenja, drustva, sredstva masovnih komunikacija - Razvijanje culture rada ( humanizaciaj radnog procesa, uslova rada, odnos medju ljudima) - Kulturne samoaktivnosti kadrova kroz udruzenje drustva. Ekolosko obrazovanje Usmereno je ka zastiti i unapredjivanju zivotne i redne sredine. Tezi ka izgradjivanju ekoloske svesti, vrednosnih orijentacija i pozitivnog ekoloskog ponasanja. Sve se vise isled vec drasticne ekoloske krize posvecuje posebna paznja.

7. Samoobrazovanje odraslih U uslovima ubrzanog razvoja nauke, tehnologije, komunikacija, samoobrazovanej postaje nuznost i znacajna potreba svakoga coveka. Zato skola mora da ucenika upoznaje sa metodama i tehnikama samostalnog ucenja, a time id a ih osposobljava za njihovo samoobrazovanje. Koriste se sledeci nazivi: - samoobrazovanje odraslih, samousmereno ucenje, samonastava, projekti ucenja. Kinauski andragog se opredeljuje za naziv projekti ucenja podrazumevajuci po tim ulozen napor odraslog ucenika da stane i sacuva izvesna znanja, vestine i navike. On istice da si samoobrazovnoj situaciji, primereni pojmovi samoobrazovanje odraslih, samonastava, samokultura uz potrebu i odgovornost individue za samoplaniranje ucenja. - Sluzi odraslima da razvijaju svoje sposobnosti i sklonosti. Omogucava im osposobljavanje za raznovrsne i radne situacije, usavrsavaju vlastite metode i tehnike ucenja, razvijaju se kao licnosti. - Usmereno je ka sticanju savremenih znanja, ucenja, vestina i navika. Najcesce odrasli sami utvrdjuju ciljeve ucenja i pronalaze nacine saznavanja. - Za efikasnost samoobrazovanja bitna je mentalna kondicija, uslovi za samostalno ucenje, motivacija. Andragozi ukazuju na dva oblika samoobrazovanja: 1. Potpuno samostalno samoobrazovanje, spontana obrazovna aktivnost, pojedinac prema interesima bira zadatke i sadrzaj obrazovanja, bira metode ili tehnike ucenja, vrsi samovrednovanej, samokontorlu. 2. Usmeravno samoobrazovanje odrasli se podsticu i usmeravaju, tu su nastavnici ili mentori, moze biti podsticajno od strane obrazovnih i kulturnioh ustanova. Ono je deo ili dopuna nastave na daljinu. - Samoobrazovanje zahte va da samoobrazovanej planira i programira ovu aktivnost. - Individualni plan samoobrazovanja (dinamika, tempo, obim, mediji). Ovaj plan zavisi od motivacije, od slobodnog vremena koje odrasli imaju na raspolaganju,objektivnih uslova za ucenje i dr. - Samoobrazovanje zahteva svesnu radnu aktivnost Strana 11

Andragogija skripta za ispit


- Samoobrazovanje treba da se koncentrise na ucenje, ucenje treba da je namerno, treba imati plan rada, stvoriti naviku, zatim vreme i mesto rada. - Planom treba odraditi sta, kako i kad aucim, nije dobro odlagati pocetak ucenja (za neki sledeci dan); - Odabrati pravilan tempo ucenja, grupisati slicne zadatke, odabrati uspesnu metodu ucenja, nije dobro samo uciti pred ispite. - Treba imati i dovljno vremena da se gradivo ponovi, utvrdi, sistematizuje; - izbegavati sve ono sto smanjuje koncentraciju, nije dobro odlagati ucenje, jak umor sprecava kvalitetno ucenje, nije dobro u vreme ucenja cesto prekidati rad; - Izbegavanje preterano konzumiranje kafe, cigareta, alkohola, to sve utice ma pospanost i glavobolju, a in a koncentraciju ucenja. - Zadatak svakog skolovanja je da osposobljava mlade i odrasle za samoobrazovanje. - Oni treba da se upoznaju sa metodama i tehnikama samostalnog ucenja. METODE ucenja se razlicito klasifikuju: - U odnosu na raspodelu ucenja ukazuje se na metode, koncentisanost i raspodelu ucenja; - Prednost se daje raspodeljenom ucenju; - Metoda aktivnog ucenja uz slisavanje, reprodukciji i pasivnog ucenja pomocu citanja i gledanja. Prva je efikasnija i plodotvornija. U opnosu na ucenje gradiva, globalno, fragmentalna i slozena metoda ucenja. - Pozeljne su opste logicke metode misljenja analiza, sinteza, indukcija i dedukcija. - U procesu samoobrazovanja su pozeljne i opste didakticke metode ( demonstracije, ilustracije, prakticni radovi, razgovori ), - Knjiga ce biti jos uvek bitan izvor znanja za samoobrazovanje. Mogo je vazno kako se cita, nego koliko se cita. Treba imati jasan cilj citanja. Za efikasno citanje potrbna je misaona aktivnost. Osnovne misaone aktivnosti su pojmovi, sudovi, zakljuci, Vazno je razlikovati bitno od sporednog. Prilikom citanja razgovaramo sami sa sobom. Da li razumemo ono sto citamo. Treba efikasno citati, a to znaci citati brzo. Pokretanje usana i vreme tihog citanja nije pravo citanje u sebi, cita se ocima cak i bez pokretanaj jezika.

TEHNIKE CITANJA SU: 1. Orijentacijsko citanje - upoznavanje udzbenika, citanje naslova i podnaslova, slika 2. Studijsko citanje - zasnivanje, hvatanje belezaka, podvlacenje bitnih reci Strana 12

Andragogija skripta za ispit


3. Dijagonalno citanje ponavljanje, traga se za delovima teksta koji su istaknuti - to je brzo citanje i intezivno razmisljanje.

REZIME: U vreme samoobrazovanja samoucenja treba se koncentrisati, uciti sa namerom, imati plan ucenja, steci naviku na mesto ucenja i vreme ucenja, mora se uciti aktivno, treba grupisati slicne zadatke, odabrati pravilan tempo ucenja, izbegavati sve sto smanjuje koncentraciju. 8. Barijere, participacije odrasli u obrazovnim aktivnostima Mnoga istrazivanja su ukazala na razloge zbog cega se odrasli ne ukljucuju u proces obrazovanja i ucenja: - porodicni i spoljni razlozi ( bolest, priroda posla, udaljenost od obrazovne institucije ); - opsti stavovi ( nema interesa, lenjost, strast, nervoza ); - nastavne situacije ( ne voli nastavnika, neujednacenost razreda, nepodesno vreme, ubrzano napredovanje). Americki autori ukazuju na druge barijere: porodicne odgovornosti, nedostaju olaksice za obrazovanje, nedostatak novca, vremena, motivacije. KROSAVA situacione, institucionalne, dispozicione barijere; SAVICEVIC ukazuje da se barijere mogu podeliti u dve grupe: 1) drustveno ekonomske ( sredinski ili individualno tehnicke barijere ) 2) Klasifikacija Krosave. - U mnogim istrazivanjima se ukazuje in a institucionalne barijere ( planirani raspored casova, problem lokacije, transporta ); - Nedostatak prakticnih kursevam informacija, nedovoljno prilagodjen sistem obrazovanja, dispozicione barijere, stavovi i percepcije. Po SAVICEVICU, odrasli ce radije da kazu da nemaju vremena za ucesce u programima obrazovanja, jer je to pozeljnije od onoga ako kazu da nisu zainteresovani. Smatra se da se razlozi neucesca odraslih u obrazovanju i ucenju nalaze i u negativnom skolskom iskustvu, nedostatku samopouzdanja, izgovaranju na starost.

9. Principi obrazovanja odraslih

Strana 13

Andragogija skripta za ispit


To su opsta nacela i u funkciji su kvaliteta obrazovanja odraslih. Da bi bili prihvaceni, treba da se oslanjaju na empirijske cinjenice, naucne teorije i zakone koji ih utvrdjuju. Determinante iz kojih se izvode opsti principi obrazovanja odraslih su: filozofske, idoeloske, socioloske. Formulisanju principa u obrazovanju odraslih, pristupalo se razlicito. PEGLER- tragati za principima u obrazovanju odraslih koji su u skladu sa ciljevima i zadacima. Ukazuju na princip dobrovoljnosti. HANZELMAN andragog ne moze da ima uzor iz pedagogije. On istice princip funkcionalnosti. Znanje ima prednost ako se moze uvrstiti u zivotni sklad odraslih i ako se moze uciniti. BALAUF zalaze se za princip aktuelnosti, aktivnosti, naucnosti, ideolosko obrazovanje, korisnosti. PRESTON ukazuje na na tzv. vodece principe: obrazovanje odraslih je integralni i vitalni deo opsteg sistema obrazovanja; obrazovanje odraslih je potrebna komponenta zivljenja i ucenja coveka. HELENA RADLINJSKA zalaze se za princip raznovrsnosti i demokraticnost. SAMOLOVCEV, SAVICEVIC, FILIPOVIC ukazivali sun a principe obrazovanja kod nas. Principi: - Princip permanentnosti osnovni princip koji se vezu ili su uslovljeni i ostali opsti principi. Treba da bude kontinuiran i zavisi od sposobnosti odraslih za samoobrazovanje; - Princip funkcionalnosti ukazuje na utvrdjivanje obrazovne potrebe na savremena i aktuelna znanja suprostavlja se apstraktno obrazovanje; edukacija odraslih osoba treba da je temeljna i celishodna. - Princip dobrovoljnosti uvazava slobodu, odluku i zelju odraslih da svoja znanja usklade sa potrbama i zahtevima vremena u kome zive. Ponekada se zbog odredjenih potreba promenjuje i usmerena dobrovoljnost. Ostvaruje se u raznim spoljasnjim uticajima ( krediti, posao ). Dobrovoljnost i usmeravanje se preplicu i u funkciji su obrazovanja odraslih. - Princip integralnosti ukazuje da rad sa odraslima treba da doprinosi integralnom razvoju covekove licnosti. Polazi od zahteva celovitosti ( ukupnosti ) covekove licnosti razvijanje svih vrednosti i integracija coveka u drustveni zivot. To se ostvaruje kroz primenu savremenih andragoskih sadrzaja (metoda, oblika) i jedinstvenosti ljudskih znanja ( dinamican razvoj nauke, tehnike, tehnologije, uslovljava sticanj savremenih opsteobrazovanih, drustveno ekonomskuh, kulturnih, ekoloskih, profesionalnih znanja, specijalizacija. - Princip jedinstva teorije i prakse U edukaciji odraslih polazi od drustvene i proizvodne prakse ka teoriji, kako bi se ponovo doslo do kvalitetnije prakse. Ostvaruje se povezivanjem teorijskog i prakticnog znanja. S` obzirom na iskustvo, odrasli su sposobni da samostalno istrazuju, ispituju neke pojave, utvrdjuju cinjenice. - Princip obrazovanja uz rad treba ga razlikovati od opsteg principa jedinstva teorije i prakse. On oznacava _______ radai ucenja, naizmenicnom primenom jednog od drugog. Obrazovanje odraslih se omogucava bez prekidanja radnog odnosa i obezbedjuje realizaciju principa permanentnosti. Zahteva se Strana 14

Andragogija skripta za ispit


da nastava prilagodjava odraslima koji rade kroz izbor najedekvatnijih nacina ( dopisno obrazovanje, skola, seminar ). Prisutno je i to da nisu isti interesi preduzeca i pojedinca kada je u pitanju obrazovanje za rad. - Princip participacije razlikuje se op principa svesne aktivnosti po temo sto se odnosi na celokupnu oblast obrazovanja odraslih, a participacija svesne aktivnosti je usmeren na nastavu.

10. Dopisno konsultativna nastava Pojavila se sredinom 19.veka u mnogim zemljama i ima siroku primenu.Ostvaruje se putem pismene komunikacije. Osim raznovrsnih pisanih materijala,upotrebljavaju se i auditivni i audiovizuelni mediji. Najcesce je angazovan tim nastavnika strucnjaka. Odrasle ucenike je potrebno osposobiti za samostalni rad. Njome se onogucava obrazovanje uz rad.Omogucava znatniju individualizaciju i masovnost. Njome se obezbedjuje vlastiti izbor ponudjenog programa, usmerenost na rezultat, samostalnost rada kao i nacina intelektualnog rada,prisustvo samokontrole i samoodgovornosti.Ona je stalno u razvoju.
11.

Motivi i motivacija uenja odraslog oveka

Naucnik KID preporucuje da odrasle osobe treba stimulisati za rad i ucenje. Dobustiti im da odaberu svoju brzinu rada ucenja. Da povremeno upoznaju neposredno ostvarene rezultate povratna informacija, otkloniti faktore koji izazivaju neugodnost, umor, strah, stress, hrabriti ih da upravljaju samim sobom. - Odrastao covek se daleko vise emocionalno vezuje za kolektivno ucenje u odnosu na dete (adolescenata). Uz emocionalni aspekat odraslih vezane su njihove motivacione odluke ( potrebe, interesi, stavovi, motive u sferi organizovanog ucenja ) - Odrastao covek najcesce samostalno odlucuje o svom obrazovanju. U osnovi takve odluke, prisutna je i odredjena potreba. Svaka potreba ili donesena odluka ima znacenje motiva, pokretaca na obrazovnu aktivnost. Prvi koji je uocio znacaj motivacije za ucenje i obrazovanje odraslih bio je Torndajk. Opadanje rezultata u ucenju koje je on i njegovi saradnici istupili, ne treba vezati za nedostatak sposobnosti vec za nedostatak adekvatne motivacije, gubljenje interesovanja za odredjene sadrzaje, uslovima ucenja. Stimulacija je bitan element kako u ucenju tako i u drugim aspektima zivota i rada odraslih. Ako nema stimulacije, opadaju motivacione tendencije. Motivi ucenja kod odraslih su raznovrsni. SAMOLOVCEV ukazuje na ovu grupu motiva: oni koji su proizvod egzistencijalnih potreba ( zelja za visom kvalifikacijom, poteba za prekvalifikacijom, potreba za odrzanjem zdravlja ). Motivi su koji izviru iz potreba samorealizacije ( afirmacija u struci ili sirem drustvenom zivotu, interesovanje za hobi ). Motivi su uslovljeni drustvenom sredinom ili odredjenom socijalnom grupom Strana 15

Andragogija skripta za ispit


( podrazavanje, snobizam ), uznemiravajuce pojave dogadjaji kao podstrek za motiv, samozadovoljstvo kao negativni motiv. Motivacija ucenja kod odraslih osoba se naziva i edukativna aspiracija, koja bitno utoce na edukativne aktivnosti odraslih kao i na konacan uspeh. SAVICEVIC nacodi razloge za ukljucivanje odraslih u sferu obrazovanja: - ostvarinanje viseg nivoa obrazovanja - strucnosti, radi unutrasnjeg zadovoljstva da bi postal bolji roditelji ili bracni drugovi, savladali neke vestine. O motivaciji nastavnika za ukljucivanje u edukativni process ukazao je i Gojko Babic > Postizanje veceg stepena obrazovanja, sigurnost i uspeh u profesionalnom radu, zadovoljenje saznajne radoznalosti, samo potvrdjivanje da se moze napredovati, postizanje veceg ugleda u profesiji. Do slicnih rezultata utvrdjivanja motiva za dalje ucenje i obrazovanje nastavnika u razrednoj nastavi, dosao je i Pejic. KULIC istice da se medju koncepcijama motivacione orijentacije u andragoskim studijama i raspravama najcesce ukazuju na Hulovu koncepciju. On je u svojim istrazivanjima ukazao na tri motivacijska tipa: - orijentisani na cilj, - orijentisani na aktivnost, - orijentisani na na process ucenja. Ovaj concept su prosirili i dalje razvili Sefild i Burze. SEFILD istice pet najznacajnijih motivacionih faktora koji se odnose na: - process ucenja, druzeljubivost ka drustvenom cilju, aktivnost vezanu za odredjenu potrbu. BUSIJE i KOLINS ukazuju na razloge participacije odraslih u obrazovanju i ucenju, objasnjavaju sledeci faktori: - socijalni kontakt zelja za sklapanjem prijateljstva, prihvacenost od drugih, poboljsanje svoje pozicije radi aktivnosti; - socijalna stimulacija bezanje od dosade, frustracije u svakodnevnom zivotu; - profesionalno unaprejdenje napredovanje u profesiji i orijentisanost na posao; - sluzenje zajednici zele da budu efikasniji gradjani, da ostvaruju visi nivo razumevanja u medjuljudskim odnosima, da uzmu ucesce u radu zajednice; - spoljna ocekivanja dobijaju instrukcije od drugih autoriteta, kao sto su prijatelji, poslodavci; - kognitivni interesi uzivaju u ucenju i zbog ucenja, to im cini zadovoljstvo. BURZE ukazuje na sedam faktora koji uticu na ukljucivanje odraslih u sferu obrazovanja ucenja to zelja: Strana 16

Andragogija skripta za ispit


- za znanjem, da se ostvare socijalni ciljevi; - da se postignu religiozni ciljevi; - da se ucestvuje u socijalnim aktivnostima; - za isticanjem i da se zadovolji formalin zahtev. Osim motivacione koncepcije, mnogi autori su ukazivali in a razloge participacije odraslih u obrazovalju i ucenju. Ukazano je na razlicita istrazivanja koaj ukazuju na nivo ukljucivanja odraslih u process obrazovanja, a neki rezultati i na veliki broj odraslih koji ne ucestvuju u edukativnim aktivnostima. DZONSTON i RIVERA navode ove razloge na ucesce odraslih u obrazovanju: - da budem bolje informisana osoba, da se pripremim za novu profesiju, da naucim vise o poslu.

Strana 17

You might also like