Professional Documents
Culture Documents
Polivalentna primena metoda zavisi od: ivotnog i radnog iskustva odraslih uenika,
Strana 1
Prethodnog nivoa obrazovanja, strukture i karaktera vaspitno obrazovne grupe ( zaposleni, nezaposleni, starosne razlike, iskustvo... ) Cilja i zadataka teme tematske celine, osposobljenosti nastavnika, upotrebe sredstava Nivoa funkcionalne primenljivosti obrazovnih sadraja, objekata u kojima se izvodi andragoki rad, Postoje brojne klasifikacije nastavnih metoda, Metode koje se oslanjaju na izvore saznanja su:
Saznanje putem ive rei, putem pisane i tampane rei, demonstracije pojava i predmeta i saznanje putem praktinog rada, Pokuana je i podela metoda u okviru osnovnih misaonih operacija ( uporeivanje, analiza sinteza, indukcija, dedukcija ), Na osnovu ukazane podele saznanja Hans Hojman ukazuje na rezultate istraivanja: ovek zapamti samo 20% onoga to uje, 30% onog to vidi, 50% onog to vidi i uje, 70% onog to uspeno reprodukuje i 90% onog to lino neposredno uradi,
Verbalne metode su metoda predavanja, razgovora, diskusije, sa svojim brojnim varijantama modalitetima, a iva re i govor su sredstvo, Efikasnost upotrebe ive rei govora treba da zadovolji odreene didaktike zahteve stil, logiki sklad oblikovanja sadraja, ivost govora, knjievni govor, artikulacija, intonacija, tempo... ),
Metode predavanja usmeno izlaganje ( dominira monoverbalan naina rada, jednosmerno upuena komunikacija; izlaganje se ostvaruje kroz: prianje, objanjavanje, opisivanje, dokazivanje i uveravanje ), Iako racionalna ( mnogo uenika na jednom mestu, omoguava logino, pregledno i povezano iznoenje injenica... ) ipak je nepopularna u radu sa odraslima, pa i sa mladima ( monotona, dosadna... ), Vezano za usmeno izlaganje u obrazovanju odraslih, Zvonarevi ukazuje na metodu privlaenja panje slualaca, metodu ouvanja panje i metodu ubeivanja slualaca, Uslovljena je kvalitetom rada nastavnika ( poznavanje sadraja, tok trajanja, nain izlaganja, ubacivanje humora, uvaava dragoceno vreme odraslih... ),
Strana 2
Metoda razgovora kombinovanje pitanja i odgovora; obezbeuje dvosmernu komunikaciju izmeu nastavnika i uesnika i izmeu uesnika, Njen rezultat zavisi od iskustva i znanja kojima polaznici raspolau o sadrajima o kojima se vodi razgovor, zahteva osmiljenu pripremu, treba obezbediti demokratsko voenje razgovora, razgovor zavriti rezimeom, Samolovev istie sledee varijante ove metode: Sokratski razgovor ( zasnovan na alternativnim pitanjima, sagovornik se saglaava sa istinom koja mu se namee... ), Heuristiki razgovor ( polazi od problemskih pitanja, upuuje na razmiljanje... ) Katehestiki razgovor ( potie od skolastike kole, i jo uvek prisutan kod nekih nastavnika, vezan je za pamenje definicija, formula, u vojnoj sredini uenje lozinki ) Razgovor u obliku pitanja i odgovora, Filipovi ukazuje i na: -
Intervju posebna vrsta razgovora u funkciji sticanja znanja, Kviz pokazivanje nivoa steenog znanja, Konsultacije pitanja postavljaju uesnici, Grupni razgovor, Forum razgovor ( uee veeg broja uesnika... ) Serkl razgovor ( okupljanje uesnika oko stola, a razgovor se vodi pred uim ili irim auditorijumom a jedni i drugi mogu da postavljaju pitanja... ) Usmereni razgovor; Slobodni razgovor; Razvojni razgovor...
Metoda diskusije U obrazovanju odraslih obezbeuje demokratski rad uesnika; zahteva dobru osposobljenost andragokih kadrova nastavnika i ostvaruje se u grupama ( 15 20 )
Strana 3
Samolovev ukazuje i na ove metode: Tekst metoda znaajna u procesu saznavanja odraslih, potrebno je ekonomino itanje i kritiko razmiljanje o proitanom, umetniki tekst zahteva izraajno itanje, nauni tekst, arhivsko dokumentacioni tekst, udbeniki tekst...; Metoda pisanih i grafiko ilustrativnih radova ( pismeni i grafiki se saoptavaju misli i znanja... ), Grafiko ilustrativni radovi se odnose na crtanje objekata, pojava, dogaaja, ematsko prikazivanje ideja, situacija, dogaaja... Izrada geografskih topografskih karata, crtanje dijagrama, grafikona, izrada tehnikih crtea; Pismeni radovi se odnose na reprodukovanje steenih znanja, primenu znanja, podsticanje stvaralatva svakog uenika; Metoda laboratorijskih radova frontalni, grupni, individualni laboratorijski rad, zahteva poznavanje odreene tehnike; Metoda demonstracije pokazivanje objekata, modela, slika, pojava, radnji...; metoda vebanja pokazivanje, ponavljanje...; Jedan od autora ukazuje na ove tipove ponaanja uesnika u grupi koja razgovara o nekom problemu znalac, pametan, naivan, askalo, nekritian, dodvorica, nadaren, tvrdoglav, nezainteresovan...;
2. Komunikacija u obrazovanju odraslih Rad sa odraslima je uvek komunikacioni proces izmeu izvora (medija) i subjekta saznavanja. -
Ona u obrazovanju odraslih ima mnoge specifinosti u odnosu na rad sa decom uslovljene psiholokim i socijalnim osobenostima odraslih. Odvija se kroz pitanja i odgovore, diskusijom, konsultacijom, asistencijom u nastavi, Ukazuje se na nekoliko tipova komunikacije:
1) Jednosmerna komunikacija ima dugu tradiciju, dominira nastavnik vaspita,
uesnici (odrasli uenici ) nisu subjekti andragokog rada ve samo sluaoci, nisu saradnici ve prijemnici njegovih informacija.
Strana 5
6. Multimedijski tip komunikacije: Sjedinjuje vie tipova komunikacije: Omoguava privlane socijalno psiholoke, obrazovne i didaktike situacije,
Strana 6
3. Obrazovno vaspitna grupa Bitan je inilac determionacije ponaanja i uspeha odraslih u sferi uenja. To je mikrosocijalna zajednica znaajne unutranje kohezivnosti i kozistentnosti, obezbeenih jedinstvom obrazovnih potreba i obrazovno vaspitnog cilja i odgovarajuim sadrajima, jakim interakcijskim socijalnim vezama. Proces formiranja obrazovne grupe se ostvaruje postepeno. Etape formiranja obrazovne grupe su: predintergracije, intergracije i postintegracije. Predintegracije kada se kandidat poinje odluivati za obrazovanje i traje do ukljuivanja u obrazovni proces. Uspostavljanje prvih kontakata je u funkciji olakavanja da se odrasli smelije odluuju na edukativnje aktiivnosti. U fazi predintegracije, skupljaju se podaci o pontecijalnim uesnicima obrazovanja (generalije, socijalni status, obrazovni nivo, fiziko zdravstveni uslovi, procena osobina, opti uslovi). Integrisanost treba da zadovolji afilijativne ( zdruiti pridruiti). kognitivne, sigurnosne i obrazovne potrebe svojih lanova. Uslovljena je veliinom obrazovne grupe, nainom njene organizacije, atmosfere, uslova uenja. Grupa bi trebala da ima oko 20 lanova; Radna atmosfera treba da je demokratska i saradnika; Nain rada treba da je stimulativan, racionalan i kvalitetan.
Strana 7
nelagodnost neprijatnost kod odraslih, spreava integrisanost i kohezivnost grupe, lanovi grupe nemaju mogunost da iskau sebe kao linost, uvaavajui socijalni, psiholoki, andragoki aspekt ne odgovara odraslom oveku, spreava motivisanost i odgvornost odraslih u procesu uenja, obrazovanja.
3) Lese fer ( laissez faire ) uvaava se raspoloenje veine, zadaci se prenose grupi, uloga
5. Opismenjavanje i osnovno obrazovanje odraslih Pismenost i osnovno obrazovanje su osnova svakog strucnog obrazovanja i osposobljavanja. U svetu je nepismena milijarda ljudi. Nepismeni se u teze ukljucuju andragoski process. Pismeni covek nije u stanju da adekvatno shvai nepismenu licnost. Zato opismenjavanje nije jednostavan zadatak andragoskih kadrova ( nastavnika). Prate ga socijalne, andragoske i psiholoske specificnosti. One se moraju poznavati i uvazavati u izvodjenju andragoskog rada. - Nepismene su one osobe koje ne znaju da citaju sa razumevanjem, ne umeju pisati i ne poznaju isnovne racunske operacije. Moze se ostvariti kroz direktnu nastav, konsultativnu i patronaznu nastavu (individualno rade kod kuce). Takodje treba obezbediti adekvatne uslove. - Programe funkcionalnog opismenjavanja i osnovnog obrazovanja treba dpbrp osmisliti. - Sadrzaji treba da su u skladu sa njihovim stalnim radnim i zivotnim obavezama, tako da se u program unose i elementi profesionalne usmerenosti, ali ne u funkciji sticanja nekog zvanja zanimanja. Bez osnovnog obrazovanja tesko je ostvarljivo i bilo koje drugo usavrsavanje i osposobljavanje. - Odrasli uz program osnovnog mogu savladati i program za neke manje slozene poslove. To bi uticalo na motivaciju obrazovanja odraslih. Ostvaruju se u samostalnim skolama, radnickim narodnim univerzitetima.
6. Obrazovanje odraslih za rad Profesionalno obrazovanje za rad, bitno je podrucje obrazovanja odraslih. To je process prikupljanja radnog iskustva i osavremenjavanja znanja. Strana 9
Drustveno ekonomsko obrazovanje Programski sadrzaji sui z oblasti ekonomije, sociologije, socijalne psihologije, prava. - Kriza porodice obrazovanje za zivot u porodici.
Opste i kulturno obrazovanje Usmereno je ka razumevanju, dozivljavanju kulturno umetnickih vrednosti. To su najcesce neformalne obrazovne aktivnosti. Sadrzaji koji se ostvaruju sa odraslim, treba da uticu na intelektualno emocionalnu stranu licnosti. - Kultura ne moze biti izvan preduzeca ustanova i kadrova koji su uposleni. - Kultura treba da postane sadrzaj i nacin rada i zivota svakog coveka. - Covek nije i ne bi trebao samo da bude potrosac kulturnih dobara vrednosti vec i stvaralac. - Ovo obrazovanje treba da bude permanentnou preduzecima ustanova i u mestu stanovanja. - Nosioci ove andragoske obrazovno vaspitne delatnosti su razlicite ustanove. Strana 10
7. Samoobrazovanje odraslih U uslovima ubrzanog razvoja nauke, tehnologije, komunikacija, samoobrazovanej postaje nuznost i znacajna potreba svakoga coveka. Zato skola mora da ucenika upoznaje sa metodama i tehnikama samostalnog ucenja, a time id a ih osposobljava za njihovo samoobrazovanje. Koriste se sledeci nazivi: - samoobrazovanje odraslih, samousmereno ucenje, samonastava, projekti ucenja. Kinauski andragog se opredeljuje za naziv projekti ucenja podrazumevajuci po tim ulozen napor odraslog ucenika da stane i sacuva izvesna znanja, vestine i navike. On istice da si samoobrazovnoj situaciji, primereni pojmovi samoobrazovanje odraslih, samonastava, samokultura uz potrebu i odgovornost individue za samoplaniranje ucenja. - Sluzi odraslima da razvijaju svoje sposobnosti i sklonosti. Omogucava im osposobljavanje za raznovrsne i radne situacije, usavrsavaju vlastite metode i tehnike ucenja, razvijaju se kao licnosti. - Usmereno je ka sticanju savremenih znanja, ucenja, vestina i navika. Najcesce odrasli sami utvrdjuju ciljeve ucenja i pronalaze nacine saznavanja. - Za efikasnost samoobrazovanja bitna je mentalna kondicija, uslovi za samostalno ucenje, motivacija. Andragozi ukazuju na dva oblika samoobrazovanja: 1. Potpuno samostalno samoobrazovanje, spontana obrazovna aktivnost, pojedinac prema interesima bira zadatke i sadrzaj obrazovanja, bira metode ili tehnike ucenja, vrsi samovrednovanej, samokontorlu. 2. Usmeravno samoobrazovanje odrasli se podsticu i usmeravaju, tu su nastavnici ili mentori, moze biti podsticajno od strane obrazovnih i kulturnioh ustanova. Ono je deo ili dopuna nastave na daljinu. - Samoobrazovanje zahte va da samoobrazovanej planira i programira ovu aktivnost. - Individualni plan samoobrazovanja (dinamika, tempo, obim, mediji). Ovaj plan zavisi od motivacije, od slobodnog vremena koje odrasli imaju na raspolaganju,objektivnih uslova za ucenje i dr. - Samoobrazovanje zahteva svesnu radnu aktivnost Strana 11
TEHNIKE CITANJA SU: 1. Orijentacijsko citanje - upoznavanje udzbenika, citanje naslova i podnaslova, slika 2. Studijsko citanje - zasnivanje, hvatanje belezaka, podvlacenje bitnih reci Strana 12
REZIME: U vreme samoobrazovanja samoucenja treba se koncentrisati, uciti sa namerom, imati plan ucenja, steci naviku na mesto ucenja i vreme ucenja, mora se uciti aktivno, treba grupisati slicne zadatke, odabrati pravilan tempo ucenja, izbegavati sve sto smanjuje koncentraciju. 8. Barijere, participacije odrasli u obrazovnim aktivnostima Mnoga istrazivanja su ukazala na razloge zbog cega se odrasli ne ukljucuju u proces obrazovanja i ucenja: - porodicni i spoljni razlozi ( bolest, priroda posla, udaljenost od obrazovne institucije ); - opsti stavovi ( nema interesa, lenjost, strast, nervoza ); - nastavne situacije ( ne voli nastavnika, neujednacenost razreda, nepodesno vreme, ubrzano napredovanje). Americki autori ukazuju na druge barijere: porodicne odgovornosti, nedostaju olaksice za obrazovanje, nedostatak novca, vremena, motivacije. KROSAVA situacione, institucionalne, dispozicione barijere; SAVICEVIC ukazuje da se barijere mogu podeliti u dve grupe: 1) drustveno ekonomske ( sredinski ili individualno tehnicke barijere ) 2) Klasifikacija Krosave. - U mnogim istrazivanjima se ukazuje in a institucionalne barijere ( planirani raspored casova, problem lokacije, transporta ); - Nedostatak prakticnih kursevam informacija, nedovoljno prilagodjen sistem obrazovanja, dispozicione barijere, stavovi i percepcije. Po SAVICEVICU, odrasli ce radije da kazu da nemaju vremena za ucesce u programima obrazovanja, jer je to pozeljnije od onoga ako kazu da nisu zainteresovani. Smatra se da se razlozi neucesca odraslih u obrazovanju i ucenju nalaze i u negativnom skolskom iskustvu, nedostatku samopouzdanja, izgovaranju na starost.
Strana 13
10. Dopisno konsultativna nastava Pojavila se sredinom 19.veka u mnogim zemljama i ima siroku primenu.Ostvaruje se putem pismene komunikacije. Osim raznovrsnih pisanih materijala,upotrebljavaju se i auditivni i audiovizuelni mediji. Najcesce je angazovan tim nastavnika strucnjaka. Odrasle ucenike je potrebno osposobiti za samostalni rad. Njome se onogucava obrazovanje uz rad.Omogucava znatniju individualizaciju i masovnost. Njome se obezbedjuje vlastiti izbor ponudjenog programa, usmerenost na rezultat, samostalnost rada kao i nacina intelektualnog rada,prisustvo samokontrole i samoodgovornosti.Ona je stalno u razvoju.
11.
Naucnik KID preporucuje da odrasle osobe treba stimulisati za rad i ucenje. Dobustiti im da odaberu svoju brzinu rada ucenja. Da povremeno upoznaju neposredno ostvarene rezultate povratna informacija, otkloniti faktore koji izazivaju neugodnost, umor, strah, stress, hrabriti ih da upravljaju samim sobom. - Odrastao covek se daleko vise emocionalno vezuje za kolektivno ucenje u odnosu na dete (adolescenata). Uz emocionalni aspekat odraslih vezane su njihove motivacione odluke ( potrebe, interesi, stavovi, motive u sferi organizovanog ucenja ) - Odrastao covek najcesce samostalno odlucuje o svom obrazovanju. U osnovi takve odluke, prisutna je i odredjena potreba. Svaka potreba ili donesena odluka ima znacenje motiva, pokretaca na obrazovnu aktivnost. Prvi koji je uocio znacaj motivacije za ucenje i obrazovanje odraslih bio je Torndajk. Opadanje rezultata u ucenju koje je on i njegovi saradnici istupili, ne treba vezati za nedostatak sposobnosti vec za nedostatak adekvatne motivacije, gubljenje interesovanja za odredjene sadrzaje, uslovima ucenja. Stimulacija je bitan element kako u ucenju tako i u drugim aspektima zivota i rada odraslih. Ako nema stimulacije, opadaju motivacione tendencije. Motivi ucenja kod odraslih su raznovrsni. SAMOLOVCEV ukazuje na ovu grupu motiva: oni koji su proizvod egzistencijalnih potreba ( zelja za visom kvalifikacijom, poteba za prekvalifikacijom, potreba za odrzanjem zdravlja ). Motivi su koji izviru iz potreba samorealizacije ( afirmacija u struci ili sirem drustvenom zivotu, interesovanje za hobi ). Motivi su uslovljeni drustvenom sredinom ili odredjenom socijalnom grupom Strana 15
Strana 17