7. Etano vlasnitvo lan 22.

Vlasnici posebnih dijelova zgrade (etani vlasnici) imaju nedjeljivo zajedniko pravo vlasnitva na zajednikim dijelovima zgrade koji slue njihovim posebnim dijelovima i nedjeljivo zajedniko pravo vlasnitva ili trajnog koritenja na zemljitu pod zgradom i zemljitu koje slui za njenu redovnu upotrebu. Meusobni odnosi, prava i obaveze etanih vlasnika zgrade ureuju se zakonom. V - PRESTANAK PRAVA VLASNITVA lan 51. Pravo vlasnitva koje odreena osoba ima na stvar prestaje kad druga osoba stekne pravo vlasnitva na tu stvar. V - PRAVO STVARNE SLUNOSTI 1. Ope odredbe lan 55. Stvarna slunost je pravo vlasnika jedne nekretnine (povlasna nekretnina) da za potrebe te nekretnine vri odreene radnje na nekretnini drugog vlasnika (posluna nekretnina) ili da zahtjeva od vlasnika poslune nekretnine da se uzdrava od vrenja odreenih radnji koje bi inae imao pravo vriti na svojoj nekretnini. Stvarna slunost se moe ustanoviti na odreeno vrijeme ili za odreeno doba godine. lan 56. Stvarna slunost vri se na nain kojim se najmanje optere uje posluna nekretnina. Ako je za vrenje stvarne slunosti potrebno koritenje nekog ureaja ili poduzimanje neke radnje, trokove odravanja tog ureaja i poduzimanja te radnje, snosi vlasnik povlasne nekretnine. Ako ureaj ili radnja slui i interesima vlasnika poslune nekretnine, trokove odravanja tog ureaja i trokove poduzimanja te radnje snose, srazmjerno koristi koju imaju, vlasnik povlasne i vlasnik poslune nekretnine. 2. Osnovi zasnivanja stvarne slunosti lan 57. Stvarna slunost zasniva se pravnim poslom, odlukom nadlenog organa i dosjelou. a) Zasnivanje stvarne slunosti pravnim poslom lan 58. Na osnovu pravnog posla stvarna slunost stjee se upisom u javnu knjigu o nekretninama. b) Zasnivanje stvarne slunosti odlukom nadlenog organa lan 59. Odlukom suda ili drugog nadlenog organa, stvarna slunost ustanovljava se kada se povlasna nekretnina u cjelini ili djelimino ne moe koristiti bez odgovarajueg koritenja poslune nekretnine, kao i u drugim sluajevima odreenim zakonom. Slunost iz stava 1. ovog lana, stjee se danom pravomo nosti odluke suda ili drugog nadlenog organa, ako zakonom nije drukije odreeno. Na zahtjev vlasnika poslune nekretnine, nadleni organ utvruje naknadu koju vlasnik povlasne nekretnine duguje vlasniku poslune nekretnine. c) Zasnivanje stvarne slunosti dosjelou lan 60. Stvarna slunost stjee se dosjelou kada je vlasnik povlasne nekretnine faktiki ostvarivao slunost za vrijeme od dvadeset godina, a vlasnik poslune nekretnine se tome nije protivio. Stvarna slunost se ne moe stei dosjelou ako je vrena zloupotrebom povjerenja vlasnika ili posjednika poslune nekretnine, silom, prevarom ili ako je slunost ustupljena do opoziva. 3. Zatita stvarne slunosti lan 61. Vlasnik povlasne nekretnine ima pravo tubom zahtjevati da se prema vlasniku poslune nekretnine utvrdi postojanje stvarne slunosti. Na tubu iz stava 1. ovog lana, shodno se primjenjuju odredbe lana 42. stav 2. ovog zakona. lan 62. Ako trea osoba vlasnika povlasne nekretnine protivpravno ometa ili sprijeava u vrenju stvarne slunosti, vlasnik povlasne nekretnine ima pravo tubom zahtijevati da to ometanje ili spreavanje prestane. lan 63. Vlasnik poslune nekretnine ima pravo zahtijevati da prestane pravo stvarne slunosti kada ona postane nepotrebna za koritenje povlasne nekretnine, kao i kad prestane razlog zbog koga je bila zasnovana.

4. Prestanak stvarne slunosti lan 64. Stvarna slunost prestaje: 1. 2. 3. 4. ako se vlasnik poslune nekretnine protivi njenom vrenju, a vlasnik povlasne nekretnine tri uzastopne godine nije vrio svoje pravo; ako se ne vri za vrijeme potrebno za njeno stjecanje dosjelou; ako ista osoba postane vlasnik poslune i povlasne nekretnine, i ako propadne povlasna ili posluna nekretnina. lan 65. Ako se podijeli povlasna nekretnina, stvarna slunost ostaje u korist svih njenih dijelova. Vlasnik poslune nekretnine ima pravo zahtjevati da stvarna slunost vlasnika dijela podijeljene povlasne nekretnine prestane, ako ne slui za potrebe tog dijela. Ako je podijeljena posluna nekretnina, stvarna slunost ostaje samo na dijelovima na kojima je vrena. VI - PRAVO ZALOGA lan 38 Lice koje je steklo pravo koritenja zemljita radi graenja na osnovu prvenstvenog prava koritenja zemljita radi graenja iz prethodnog lana, odnosno njegov pravni sljednik, moze uz saglasnost opinskog vijea zakljuiti ugovor o zajednikoj izgradnji sa pravnim i fizikim licem koje ne spada u krug lica iz prethodnog lana ukoliko po ugovoru stie pravo svojine na posebnom dijelu zgrade koji po vrijednosti nije manji od dijela zgrade na kome stie pravo svojine, odnosno pravo raspolaganja njegov ortak. U sluaju iz prethodnog stava, svaki etani vlasnik zgrade stie pravo zajednikog vlasnistva na zemljitu pod zgradom i zemljitu koje je slui za njenu redovnu upotrebu, u skladu sa namjenom zemljita i posebnih dijelova zgrade. c) Prenoenje trajnog prava koritenja u privatno vlasnitvo lan 39 Vlasnik zgrade ili posebnog dijela zgrade stupanjem na snagu ovoga zakona stie pravo vlasnitva na zemljitu, pod zgradom i na onoj povrini zemljita koje je regulacionim planom ili planom parcelizacije utvreno da slui za redovnu upotrebu zgrade, izuzev sluajeva koji su predmet revizije u skladu sa lanom 87 do 92 prijelaznih odredaba ovoga zakona. Ako regulacionim planom ili planom parcelacije nije utvrena povrina zemljita koje je potrebno za redovnu upotrebu zgrade, tu povrinu utvruje rjeenjem opinski organ uprave nadlean za imovinsko-pravne poslove uz pribavljeno miljenje opinskog organa uprave nadlenog za posl

lex specialis derogat legi generali ( u sluaju kada opi i posebni propisi regulira isto podruje primijeniti e se poseban propis) lex posteriori derogat legi priori (kasniji zakon ima prednost nad prethodnim zakonom)

Lex specialis je pravna doktrina koja se odnosi na tumaenje zakona, i moe se primeniti i u [1] domaem i u meunarodnom pravu i kontekstima. Izraz oznaava zakon kojim se ureuje poseban [1] predmet, a potie od latinske pravne maksime lex specialis derogat legi generali. Po ovoj doktrini [1] zakon kojim se ureuje odreena tema jai od zakona koji regulie samo opta pitanja.