Read without ads and support Scribd by becoming a Scribd Premium Reader.
See Premium Plans
 
Dr. Valent Vnuk 
KUĆNI LIJEČNIK 
DIJAGNOSTIČAR 
Poglavlja
iz neuropsihijatrijenapisao prim. dr. MLADEN BERGHOFER
Digitalizacija knjige: Equilibrium
®
2007
 
BOL 
Bol je simptom bolesti. Praćen osjećajem straha i životne opasnosti, začovjeka je nesumnjivo najneugodniji doživljaj. Zbog toga je čovjek po jam bola proširio da bi označio tešku žalost i patnju. »Duša me boli«,kaže se u narodu.Bol prati čovjeka čitavoga života. Rođenje je praćeno bolom, smrtičesto prethodi bol, čitav život ispunjen je razdobljima povremenoga bola. I riječ bolest u našem jeziku potječe od riječi bol, koja je uvijek smatrana osnovnim znakom bolesti.Unatoč tome bol je saveznik čovjeka: upozorava na opasnosti kojeprijete tijelu i javlja se uvijek kada se tkivo ošteti; na bol čovjek reagiranehotično (reflektorno), da bi odstranio uzrok koji je izazvao oštećenje.Na primjer: kad bismo sjeli na vrući predmet, bol bi nas prisilio da usta-nemo. Ako bismo predugo ležali samo u jednom položaju tijela, bol binas prisilio da se okrenemo, a promjenom položaja tijela sprečavamooštećenja koja nastaju nedovoljnom cirkulacijom krvi u koži zbog dugotrajnog pritiska.Bol u unutrašnjosti tijela prisiljava bolesnika da traži liječničku pomoć. Mnogi su ljudi ostali živi samo zato što je bol pravovremeno naja vio ozbiljnu bolest i tako omogućio hitnu liječničku pomoć.Bol najčešće tjera bolesnika da traži liječničku pomoć. Jakost bolane odgovara stupnju opasnosti. Bezazlena zubobolja može biti uzrok nepodnošljivoga bola, dok rak na želucu u početku bolesti uopće ne boli iizaziva neznatne smetnje. Liječnik, poznavajući vrste i putove širenja bola, može postaviti dijagnozu bolesti već na osnovi toga jedinog znaka bolesti.Bol je posebna, samostalna vrsta osjeta, kao što je zaseban npr. os jet topline, hladnoće i dodira. Za osjet bola postoje odgovarajuća osjetna tjelešca. To su vrlo osjetljivi završeci živaca smješteni u koži i unutrašnjosti tijela. Podražaji se prenose živčanim vlaknima u dio mozga kojise naziva (talamus), a vrlo je važno središte živčanoga sustava. Tu se nalaze centri autonomnoga živčanoga sustava koji upravlja nehotičnim aliza život čovjeka bitnim funkcijama rada pojedinih organa, žlijezda itd.
Search
Search History:
Searching...
Result 00 of 00
00 results for result for
  • p.
    • Notes
    Load more