1

SADRAJ UVOD 1. ZNAAJKE PODRUJA OBUHVAENOG LAG-OM 1.1. Ope zemljopisne znaajke 1.1.1. Povrina i granice podruja 1.1.2. Reljefne i klimatske karakteristike 1.1.3. Prirodna batina Natura 2000 1.1.4. Kulturna i povijesna batina 1.1.5. Stanje komunalne i drutvene infrastrukture 1.2. Gospodarske znaajke podruja 1.2.1. Glavne gospodarske djelatnosti 1.2.2. Stanje gospodarstva 1.2.3. Trite radne snage 1.3. Demografske i socijalne znaajke podruja 1.3.1. Broj i gustoa stanovnika 1.3.2. Demografska kretanja 1.3.3. Obrazovna struktura stanovnitva 1.3.4. Stanje kolstva i kulture 1.3.5. Podruja s teim uvjetima gospodarenja 2. SWOT ANALIZA RAZVOJNIH MOGUNOSTI PODRUJA 2.1. Postojee snage i slabosti 2.2. Prilike i prijetnje za razvoj LAG podruja 3. RAZVOJNA VIZIJA 3.1. Razvojni ciljevi po osima ruralnog razvoja 3.2. Opis mjera za dostizanje ciljeva 3.3. Oekivani rezultati po mjerama 4. STRATEGIJA IZRADE I PROVEDBE 4.1. Znaajke partnerstva 4.2. Primjena naela bottom-up 4.3. Plan provedbe I slijed aktivnosti u ostvarenju ciljeva 4.4. Sposobnost upravljanja javnim sredstvima 4.5. Utjecaj provedbe strategije na okoli 4.6. Izvori financiranja i odrivost strategije bez sredstava javne pomoi 4.7. Procjena broja projekata i potrebnih sredstava 4.8. Praenje provedbe strategije 4.9. Procedura donoenja odluka i odabir projekata 5. USKLAENOST STRATEGIJE S NADREENIM STRATEKIM DOKUMENTIMA 5.1. Nacionalni strateki referentni okvir 2012.-2013. 5.2. Strategija ruralnog razvoja 2008.-2013. 5.3. IPARD program 2007.-2013. 5.4. upanijska razvojna startegija Osjeko-baranjske upanije 2011.2013. 6. ZAKLJUNA RIJE PRILOZI Stranica 3 4 4 4 5 6 8 10 11 13 18 19 21 21 21 23 24 25 26 26 28 30 30 31 32 38 38 39 41 45 46 47 48 52 52 54 54 55 56 57 58 60

UVOD
Lokalna razvoja strategija podrazumijeva cjelovit i usklaen skup ciljeva, prioriteta, mjera i aktivnosti usmjerenih na poticanje odrivog gospodarskog rasta, te unaprijeenje ekonomskog i drutvenog stanja na odreenom podruju s krajnjim ciljem smanjivanja razvojnih razlika izmeu jedinica lokalne samouprave koje djeluju na tom podruju. Pristupanjem Republike Hrvatske u lanstvo Europske unije sve vei znaaj pripadat e lokalnoj i regionalnoj razvojnoj politici i pripremljenosti za koritenje sredstava iz fondova Europske unije. Vlada Republike Hrvatske je na temelju Zakona o potvrivanju Sporazuma1 izmeu Vlade Republike Hrvatske i Komisije europskih zajednica o pravilima za suradnju u vezi s financijskom pomoi Europske komisije Republici Hrvatskoj i provedbe pomoi u okviru komponente V. (IPARD) donijela Pravilnik za provedbu Mjere 202 Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvoja unutar IPARD Programa kojim je propisana obveza izrade lokalnih razvojnih strategija sukladno LEADER metodi. Pravilnikom su utvreni nain i uvjeti vezani uz provedbu Mjere 202, a za izradu i provedbu lokalnih razvojnih strategija odreena je Lokalna akcijska grupa (LAG) koja predstavlja partnerstvo predstavnika javnog, gospodarskog i civilnog sektora odreenog ruralnog podruja. Lokalna akcijska grupa Baranja osnovana je 04.02.2010. godine. Sjedite udruge je u Belom Manastiru, Imre Nagy 2. U registru udruga RH, LAG Baranja je registriran pod brojem udruge 14003003, OIB udruge je 581280254467. Ciljevi udruge su:2 1. Povezivanje ruralnih stanovnika Baranje i jaanje njihovih sposobnosti i vjetina za zajedniki rad (networking) u partnerstvima; 2. Jaanje ruralnog kapaciteta u podruju LEADER metode; 3. Izgradnja i jaanje socijalnog i ljudskog kapitala u Baranji; 4. Jaanje motivacija i vjetina utemeljenih na lokalnim resursima i inicijativama; 5. Promicanje ruralnog razvoja Baranje putem lokalnih inicijativa; 6. Razvoj lokalne strategije razvoja i lokalnog operativnog plana razvoja Baranje; 7. Promicanje i informiranje lokalnog stanovnitva o postojeim mogunostima o prijavama za projekt u okviru IPARD programa u okviru lokalne strategije razvoja Baranje; 8. Promicanje znaaja i stupnja svijesti o tradicijskim znanjima kao jednom od oblika prava intelektualnog vlasnitva; 9. Prikupljanje, ouvanje i pravna zatita tradicijskih znanja Baranje i edukacija o njihovom moguem gospodarskom iskoritavanju na dobrobit pojedinca i zajednice u Baranji; Predsjednik udruge LAG Baranja je Jano Selei, OIB: 85265294584 iz Karanca, Kolodvorska 49.
1 2

lanak 1. i 4. Statut Lokalne akcijske grupe-LAG Baranja

1. ZNAAJKE PODRUJA OBUHVAENOG LAG-OM

1.1. Ope zemljopisne znaajke i obuhvat
Podruje Baranje smjeteno je na krajnjem sjeveristonom podruju Republike Hrvatske. Omeeno je rijekama Dravom na zapadu i Dunavom na istoku, te hrvatsko-maarskom granicom na sjeveru i gradom Osijekom na jugu. Zauzima povrinu od 1.149 km2 na kojoj je 2011. godine registriran 39.261 stanovnik.3 Po svojim opim prirodno-geografskim obiljejima to je pravi panonski prostor, gdje se izdvajaju Bansko brdo s najviom kotom 243 metra nadmorske visine (danas glavna vinogradarska zona) i movarno podruje utoka Drave u Dunav, Kopaki rit (zatien u kategoriji parka prirode) koji predstavlja jedinstven rezervat u Europi te prua izuzetne pogodnosti za odmor, rekreaciju, sport i mogunost razvoja izletnikog i boravinog turizma.4 Izuzetna plodnost tla omoguila je na podruju Baranje razvoj poljoprivrede, te proizvodnje i prerade poljoprivrednih kultura. Svojom snagom u svakom sluaju izdvaja se Belje, najvei proizvoa hrane u Republici Hrvatskoj i meu najveim proizvoaima hrane u regiji. Podruje Baranje je rubno podruje Republike Hrvatske i ulaskom meu lanice EU postat e granino podruje Europske unije prema Republici Srbiji.

1.1.1.

POVRINA I GRANICE PODRUJA

Ukupna povrina podruja Baranje iznosi 1.149 kilometara kvadratnih ili 114.870 hektara. Podruje Baranje podijeljeno je na 9 jedinica lokalne samouprave. To su Grad Beli Manastir, Opina Petlovac, Opina Jagodnjak, Opina eminac, Opina Darda, Opina Kneevi Vinogradi, Opina Dra, Opina Popovac i Opina Bilje. Topografski prikaz podruja Baranje s granicama jedinica lokalne samouprave (zelene linije) prikazan je na slici.

3 4

Dravni zavod za stitistiku-DZS: Popis stanovnitva za 2011. godinu Tri stoljea Belja, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Osijek, 1986, str.V

1.1.2.

RELJEFNE I KLIMATSKE KARAKTERISTIKE

Podruje Baranje je krajnji sjeveroistoni dio makromorfoloke regije Panonske nizine i predstavlja homogenu regionalnu jedinicu. Tokovi rijeke Drave na zapadu i Dunava na istoku ine podruje Baranje prirodno-zemljopisnom cjelinom makroregije istonohrvatske ravnice. Granica podruja Baranje na sjeveru s Republikom Maarskom je povuena kroz nizinski prostor bez ikakvih reljefnih ili hidrografskih prepreka. U geolokom sastavu po svojim karakteristikama izdvaja se Banska kosa ili Bansko brdo s najviom kotom 243 metra nadmorske visine, gdje se u vertikalnom i horizontalnom pogledu izmjenjuju na relativno malim udaljenostima razliite vrste lesa i lesu slinih sedimenata.5 Homogenost klime osnovna je klimatska karakteristika podruja Baranje. Male visinske razlike u reljefu pri tome igraju znaajnu ulogu. Po svome zemljopisnom poloaju podruje Baranje je na pola puta izmeu Sjevernog pola i ekvatora. Podruje Baranje prosJre se izmedju 45 32' 5 i 45 55' 5 geografske irine, pa je to podruje umjerenog pojasa s izraenim klimatskim diferencijacijama tijekom godine. Vie od tisuu kilometara dijeli podruje Baranje od Atlanskog oceana i 350 kilometara od Sredozemnog mora, to
5

Tri stoljea Belja, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Osijek, 1986, str.2.

je od odluujueg utjecaja da podruje ima sve osobine s obiljejima umjerene kontinentalne klime. Klimatska obiljeja odreena su relativno velikim godinjim temperaturnim kolebanjima i rasporedom padalina. Na podruju Baranje padne godinje prosjeno 638 mm padalina, pa je po tome jedan od sunijih predjela u Hrvatskoj. esta su odstupanja od prosjeka, pa pojava sue ili vika padalina negativno utjee na prinose. Za poljoprivedu su znaajne i snjene padaline. Snjeni pokriva u Baranji se ne zadrava dugo. Prosjeno godinje snijeg pada 20,5 dana.6 Otapanjem snijega u proljee natapa se tlo i stvara sloj dubinske vlage na razini dubljoj od est centimetara koja je vana za rast biljaka jer se korijen hrani i crpi vodu za vrijeme sunih razdoblja. Toplinski uvjeti nekog kraja ovise o sunevoj radijaciji. U prosjeku sunce u Baranji sije 1.914 sati godinje. Odstupanja su esta; u izrazito vlanim godinama suma sunanih sati se moe spustiti ispod 1.600 sati, odnosno u suprotnom prelazi ak 2.200 sati.7 Otvorenost Baranje prema sjeveru utjee da vjetri najee puu iz sjevernog kvadranta, a manje iz junog kvadranta. Tijekom ljeta prevladavaju sjeverozapadni i sjeverni vjetrovi koji donose vlane atlanske zrane mase, to se posebno odnosi na razdoblje kasnog proljea i poetkom ljeta.8 Na podruju Baranje jakih vjetrova (6 Beaufora) ima samo 3,6 dana tijekom godine. Najveu brzinu imaju sjeverni i sjeverozapadni vjetrovi. Podaci o broju sunanih sati i uestalosti vjetra u godini nisu bitni samo za poljoprivrednu proizvodnju nego i za mogunosti koritenja obnovljih izvora energije (suneva energija, energija vjetra i geotermalna energija).

1.1.3. PRIRODNA BATINA NATURA 2000. Zahvaljujui velikom bogatstvu i raznolikosti divljih vrsta, te posebno velikom broju biljnih vrsta, Hrvatska je jedna od triju europskih zemalja s najveom biljnom raznolikou na podruju Europe. U trenutku pristupa Europskoj uniji, Republika Hrvatska imat e obvezu provedbe Direktive o pticama, te Direktive o stanitima na svom teritoriju.9 Kao i druge lanice EU, Hrvatska e za ekoloku mreu NATURA 2000 trebati predloiti podruja vana za ouvanje vie od 250 vrsta i 70 staninih tipova. Veliki broj lokaliteta i povrina koje prekrivaju ova podruja pokazuju na iznimno bogatstvo bioloke raznolikosti Hrvatske, te na znaajan doprinos ekolokoj mrei Europske unije.10 Podruje Baranje nalazi se u prijedlogu NATURA 2000 kao vano podruje u Republici Hrvatskoj za ouvanje ugroenih europskih vrsta i stanita zahvaljujui prije svega podruju Kopakog rita i rijeke Dunav. Kopaki rit je poplavno podruje nastalo djelovanjem dviju velikih rijeka, Dunava i Drave. Podruje Parka prirode nalazi se na najniem dijelu Baranje, gdje se nadmorske visine
6 7

Tri stoljea Belja, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Osijek, 1986, str.16. Navedeno prema Tri stoljea Belja, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Osijek, 1986, str.14 8 Tri stoljea Belja, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Osijek, 1986, str.17 9 Veliki dio odredbi ovih direktiva ve je ugraen u Zakon o zatiti prirode (NN 70/2005). 10 www.natura2000.hr

terena kreu od 78 m (dno Kopakog jezera) do 86 m. Cijelo poplavno podruje poprima izgled delte, a jedinstveno je da rijeka Dunav u svom srednjem toku, uz pomo rijeke Drave, stvara tzv. unutranju deltu. Takav fenomen kod drugih Europskih rijeka u ovakvom obliku nije poznat te daje ovom podruju svjetski znaaj. Zbog iznimne prirodne vrijednosti Kopaki rit je 1993. godine uvrten na listu podruja zatienih Konvencijom o vlanim podrujima od meunarodnog znaaja.11 Na podruju Kopakog rita prebivaju 54 vrste ptica, a prema posljednjem podacima tijekom brojanja 2012.godine prebrojano je 28.550 ptijih jedinki.12 Pored ptica, na podruju Kopakog rita prebiva oko 260 vrsta biljaka meu kojima su i mnoge rijetke vrste, koje rastu samo na nekoliko mjesta u Republici Hrvatskoj. Takve su arena perunika i sibirska perunika, te bijeli lopo koji pripada u skupinu najljepih biljaka u Kopakom ritu.

Slilka 1. Bijeli lopo

Slika 2. Baranjski jelen

Bogatstvo faune Kopakog rita vidljivo je po tome to na podruju rita prebiva veliki broj mekuaca, insekata, 44 vrste slatkovodnih riba od kojih su 39 vrsta autohtone vrste, 11 vrsta vodozemaca od ukupno 20 vrsta vodozemaca registriranih u RH i 10 vrsta gmazova. Meu 54 vrste sisavaca svakako se izdvaja Baranjski jelen koji je zbog svojih kvaliteta prenesen na podruje Australije i Novog Zelanda.13 Zbog svih svojih posebnosti Kopaki rit je prepoznat kao turistiki magnet za podruje Baranje. Postojanje zatienih podruja Natura 2000 predstavlja veliku prednost jer prua mogunost ouvanja ugroenih vrsta flore i faune i zadravanje bioloke raznolikosti, ali je istodobno i slabost jer se u zatienim podrujima propisuju visoki standardi zatite okolia i istodobno se zakonski ograniavaju mogunosti izgradnje kako bi se zadrala izvorna bioloka batina.

11 12

www.kopacki-rit.com/zastita.html www.kopacki-rit.com/docs/prebojavanje_2012.pdf 13 Vie o svemi vidjeli na www.kopacki-rit.com/florafauna.html

1.1.4. KULTURNA I POVIJESNA BATINA Kultura odreuje nain i kvalitetu ivljenja u nekom drutvu. Kulturna i povijesna batina daje i odraava identitet odreenog podruja. One su neobnovljiv i ogranien resurs koji zahtijeva ouvanje, skrb, vrednovanje i koritenje prema naelima odrivosti.14 Na podruju Baranje nalaze se znaajni zatieni sakralni i profani spomenici, arheoloka nalazita iz prapovijesnog, antikog, ranosrednjovjekovnog i srednjovjekovnog razdoblja, te kulturna dobra lokalnog karaktera koja su znaajna ne samo za odravanje kluturnog identiteta podruja nego se mogu aktivirati u gospodarske svrhe kao znaajni turistiki objekti. Meu njima su najpoznatiji dvorac Eugena Savojskog u Bilju, kompleks dvorcaTikve i lovaka kurja, dvorac Esterhazi u Dardi, dvorac Friedriha Habsburkog u Kneevu koji bi se obnovom i stavljanjem u funkciju mogli koristiti u svrhu razvoja elitnog turizma. Kulturnu i povijesnu batinu Baranje potrebno je ponovno vrednovati i uiniti marketinke napore da ona bude prepoznata kao tradicijska vrijednost ovog podruja koja oblikuje njegov identitet. Kulturne aktivnosti mogu se pratiti kroz glazbu, glazbeno-scensku i plesnu umjetnost, dramsku umjetnost, audio-vizualne djelatnosti, nakladnitvo, knjiniarsku djelatnost, arhivu, muzejsko-galerijsku likovnu i druge aktivnosti. Podruje Baranje ima relativno dobro razvijenu kulturnu infrastrukturu u kojoj se mogu odravati drutvene i kulturne aktivnosti. U Belom Manastiru postoji Centar za kulturu Grada Belog Manastira u kojem djeluje glazbena kola koja ima 204 polaznika u odjeljenju u Belom Manastiru i 15 polaznika u odjeljenju u Kneevim Vinogradima, amaterska kazalina skupina, gradska knjinica i itaonica kao i knjinica i itaonica na maarskom jeziku. kolske knjinice postoje u sklopu Gimnazije i srednjih kola u Belom Manastiru, kao i u svim osnovnim kolama na podruju Baranje. Postoji stalni postav galerije Baranjska likovna kolonija u Batini i vie tradicijskih kua, kao i nekoliko muzejskih prostora koji trenutno nisu u funkciji. Na podruju drugih opina postoji potreba za ureenjem galerijskih i izlobenih prostora, kao i osnivanje knjinica i itaonica na jezicima nacionalnih manjina. Gotovo u svim baranjskim mjestima postoje domovi kutlure kojima nedostaju stalni sadraji, a neke domove kulture je potrebno renovirati. Na podruju Baranje postoji veliki broj kulturno umjetnikih drutava koja nastoje odrati tradiciju izvornog folklora i obiaja. Kao rezultat multietinosti na podruju Baranje i bogatstva sauvanih tradicija i obiaja su brojne kulturne i obiajne manifestacije koje su danas sastavni dio turistike ponude Baranje. Najznaajnije kulturno-turistike manifestacije na podruju Baranje prikazane su u tablici. Tablica 1: Kulturne manifestacije R/b Jedinica lokalne samoprave 1. 2. Grad Beli Manastir Opina Bilje

Opis Pokladni karneval, Jesen u Baranji Kakas utes-Vardarac, Dan Dvorca Eugena Savojskog, Djeja smotra folklora Bilje, Meunarodna smotra folklora Vardarac,

Startegija ouvanja, zatite i odrivog gospodarskog koritenja kulturne batine Republike Hrvatske za razdoblje 2011.-2015.

14

3. 4.

Opina eminac Opina Darda

5.

Opina Dra

6. 7. 8.

Opina Jagodnjak Opina Kn. Vinogradi Opina Petlovac

9.

Opina Popovac

Dani Opine Bilje, Meunarodni etno susreti Bilje, Ribarski dani Kopaevo, Dan sela i festival paprike Lug, Sarmijada u Lugu, RIBA fest Grabovac Dani Opine Darda, Likovna kolonija Petar Dobrovi, Romski bal, Manifestacija Jesen na mom pragu Baranjski bearac, Baranjska umjetnika kolonija-BUK, Berbene sveanosti u Batini me. manifestacija, Pudarina, Bue, Vinceka, Marijanasko pjevanje, Veslaka Regata mira, Motosusreti u Batini Kulinijada Baranja fest,Vinski maraton, varak fest Petarake bue i Petlovaki fanik, Likovna kolonija, Ples oko svibanjskog drveta, Amber bal Svibanjski dani vianja, Proslava dana Velik Gospe Marije Lurdske, ijanje perja u Branjini, truklijada, Meunarodna suradnja sa enama iz Norveke, Slet planinara

IZVOR PODATAKA: TZ Baranje, TZ Bilje, JLS

Slika 3. Lipe bue Slika 4. Strane bue 9

1.1.5. STANJE KOMUNALNE I DRUTVENE INFRASTRUKTURE Prometna povezanost Stanje komunalne i drutvene infrastrukture na podruju LAG Baranje je zadovoljavajue, pogotovo kada se gleda s gledita prometne povezanosti. Zahvaljujui injenici da se naslanja na grad Osijek podruje Baranje je prometno dobro povezano s vanim prometnim pravcima na regionalnoj, dravnoj i meunarodnoj razini. To se prije svega odnosi na cestovni promet u okviru kojeg su zastupljene sve kategorije cestovnog prometa: autocesta koridor Vc od Budimpete do Ploa, dravne ceste D-7 koja spaja granini prijelaz Duboevica s gradom Osijekom i prolazi sreditem Baranje u smjeru sjever jug, dravna cesta D-517 koja se protee u smjeru istok-zapad i spaja Beli Manastir s gradom Beliem i s Podravskom magistralom, te dravna cesta D-12 koja spaja dravnu cestu D-7 od Karanca s graninim prijelazom Batina u smjeru zapad-istok. Kroz podruje Baranje prolazi magistralna pomona eljeznika pruga M-301 koja predstavlja meunarodni eljezniki pravac Budimpeta-Osijek-Ploe. Istoni dio podruja Baranje naslanja se na rijeku Dunav, koja predstavlja plovni put prema srednjoj i istonoj Europi pri emu znaaj dobiva rijena luka Batina koja je u izgradnji. Zapadni dio podruja Baranje naslanja se na rijeku Dravu koja nije meunarodni plovni put, ali predstavlja znaajan vodni potencijal za gospodarsko koritenje. U neposrednoj blizini podruja Baranje nalazi se zrana luka Osijek-Klisa referentnog koda 4 D i zrano pristanite Osijek-epin referentnog koda 2 C. Komunalna infrastruktura Podruje Baranje dobro je premreeno energetskom infrastrukturom prije svega elektroenergetskom mreom. U pogledu plinofikacije dio plinofikacijske mree u Baranji je izgraen, a dio je pred izgradnjom. Plinofokacija ja provedena u Gradu Belom Manastiru i u veini opinskih sredita koja se nalaze uz dravnu cestu D-7 (pravac granini prijelaz Duboevica -Osijek ) i uz dravnu cestu D-7 (pravac Karanac granini prijelaz Batina), a nije provedena na podruju opina i u mjestima izvan glavnih cestovnih pravaca (podruja opina Jagodnjak, Petlovac, Popovac i Dra) . Na podruju Baranje postoje podruja u kojima nije provedena vodovodna mrea i kanalizacija to su prioriteti koje je potrebno rijeiti u buduem razdoblju. Vodovodna mrea provedena je cijelosti na podruju Grada Belog Manastira i opine Kneevi Vinogradi, dok je kanalizacija provedena samo na podruju grada Belog Manastira, a djelomimo na podruju opina Kneevi Vinogradi, Darde i Bilja. Izgradnja vodovodne mree i kanalizacije na podruju opina Darda i Bilje je u tijeku, na podruju Opine Kneevi Vinogradi provodi se uvoenje proistaa za otpadne vode kako bi se sprijeilo zagaivanje slivnih voda posebno, zagaivanje rukavaca Dunava i Kopakog Rita. Ostale opine, eminac, Dra, Jagodnjak, Petlovac i Popovac imaju samo djelomino provedenu vodovodnu mreu i nemaju provedenu mreu kanalizacije .

10

Sve opine na podruju Baranje pokrivene su telefonskom mreom i omoguen je pristup irokopojasnom internetu, osim dijelova Opine Petlovac koji zbog blizine maarske granice imaju ogranieni pristup irokopojasnom internetu. Iz navedenog se moe zakljuiti da je stanje komunalne infrastrutkure na podruju koje pokriva LAG Baranja zadovoljavajue ali je potrebno poduzeti aktivnosti da se u naseljima koja nemaju izgraenu svu potrebnu komunalnu infrastrukuru ista omogui. Drutvena infrastruktura Stanje zdravstvene zatite na podruju Baranje je zadovoljavajue. Na podruju Baranje u svim jedinicama lokalne samouprave postoje izgraeni domovi zdravlja i ambulante koje mogu zadovoljiti potrebe stanovnika Baranje. U domu zdravlja u Belom Manastiru zdravstvene usluge pruaju 43 lijenika tima, a u 12 ambutanti po ostalim mjestina lijenike usluge pruaju jo 22 lijenika tima. Problem je manjak mladih lijenika koji se sve tee odluuju za rad na podruju Baranje. Na podruju Baranje postoji 5 ljekarni, od kojih se dvije nalaze u Belom Manastiru, a po jedna u emincu, Dardi i Bilju. ? Na podruju Baranje postoji Dom za starije i nemone osobe kapaciteta 186 osoba u dravnom vlasnitvu i privatni Dom za starije osobe Baranjske sunce u Belom Manastiru, privatni Dom za starije osobe u Dardi, te Obiteljski dom Arka-dom za brigu o osobama sa potekoama i invaliditetom u Kneevim Vinogradima. Svojim kapacitetima ova etiri doma ne zadovoljavaju potrebe potencijalnih korisnika i potrebno je poveati raspoloive kapacitete za smjetaj i brigu o starijim osobama na podruju Baranje. Valja napomenuti da na podruju Grada Belog Manastira postoji naputena vojarna u vlasnitvu drave s dobrim objektima i potrebnom komunalnom infrastrukturom, koja bi se uz odgovarajue rekonstrukcije mogla pretvoriti u poduzetniki inkubator ili dom za brigu o starijim i nemonim osobama. Takoer na podruju naselja Kneevo postoje vrijedne nekretnine koje su u vlasnitvu Belje d.d., a nisu stavljene u funkciju. Navedene nekretnine bi se mogle pretvoriti u dom za zbrinjavanje starijih i nemonih osoba ili kao stacionar za pruanje usluga zdravstvenog turizma.

1.2.

Gospodarske znaajke podruja

Najznaajniji prirodni potencijal podruja Baranje jesu poljoprivredno zemljite (oranice, vinogradi i vonjaci, livade i panjaci, movare i trstici), ume i vodni resursi. Zbog visokog uea oraninih povrina u ukupnoj strukturi povrina jedinica lokalne samouprave, na prostoru Baranje ratarstvo je dominantna poljoprivredna djelatnost, uz koje se sve vie razvija sektor vinogradarstva i voarstva. Od ukupne povrine Baranje u iznosu 114. 870 ha, poljoprivredne povrine iznose 55.046 ha, ume 29.860 ha, vinogradi i vonjaci 2.822 ha, livade i panjaci 6.900 ha, movare i trstici 6007 ha, ribnjaci 2.867 ha, graevinsko zemljite 1.309 ha i ostalo 10.054 ha ( izvor podataka su prostorni planovi JLS). Struktura zemljita prikazana je u grafikonu.

11

Graevinska Vinograd i vonjaci zemljita 1% 2% Ribnjaci i Movare i trstici kanali 5% 2% Livade i panjaci 6%

STRUKTURA ZEMLJITA

Ostalo 9%

Oranice 49%

ume 26%

Gospodarstvo Baranje oduvijek je usko vezano za PIK Belje. Postoji sintagma da d Baranja=Belje =Belje jer je sudbina Baranje kroz povijest uvijek bila odreena stanjem na Belju. Pod utjecajem Belja razvile su se ostale djelatnosti, prometni sustav, te sustav naselja. Belje je osnovano 1697. godine i biljei vie od 300 godina neprekinutog postojanja. postojanj Naime, 24. prosinca 1697. godine car Leopold darovao je, po osloboenju Baranje od Turaka, posjed princu Eugenu Savojskom koji ga je onda organizirao kao beljsko vlastelinstvo. Na podruju Baranje nove plodne povrine dobivale su se krenjem uma, isuivanjem vanjem movara i zatitom od poplavnih voda. Beljski je posjed gospodarski, osobito uznapredovao poetkom 19. stoljea. Tada poinje intenzivno isuivanje movara, kopanje kanala, naseljavanje novih podruja i stvaranje gospodarskih organizacijskih jedinica. a. Od tog je vremena pa do 1918. godine Beljski posjed bio meu najnaprednijima u srednjoj Europi. U drugoj polovici 19. stoljea nastaju nove gospodarske jedinice, a primarna proizvodnja preko industrijskih postrojenja prelazi u finalnu. Do izbijanja agresije esije na Republiku Hrvatsku 1991. godine Belje je inilo 70% teritorijalnog prostora i gospodarskog potencijala Baranje jer je obraivalo oko 35.000 ha oraninih povrina i zapoljavalo u ratarstvu i industrijskim pogonima 7.131 radnika. Tijekom ratnih zbivanja vanja Baranja i Belje bili su zaputeni. Zaputena su polja, obustavljeni mnogi industrijski pogoni, uniten je stoni fond, devastirane kue. Belje je cijelo vrijeme Domovinskog rata djelovalo u progonstvu sa svojim privremenim sjeditem u Osijeku, s preko o 3.500 radnika, ali sa samo 0,4 % spaene imovine, a imovina ostala u Baranji bila je preputena unitavanju i propadanju. Zavretkom ratnih zbivanja obnova Belja i podruja Baranje provodila se sporo i teko zbog nedostatka potrebnih financijskih sredstava, sredstava, tako da cijelo podruje Baranje pripada skupini podruja s teim uvjetima gospodarenja. Tijekom 2005. godine Belje je privatizirano i vie nije dravno dobro. Ulaskom koncerna Agrokor u Belje u travnju 2005. godine proireno je podruje djelovanja. 12

1.2.1. GLAVNE GOSPODARSKE DJELATNOSTI Opa aktivnost gospodarstva na podruju Baranje je ispod prosjeka Republike Hrvatske. U razdoblju od 1991. godine opa stopa aktivnosti gospodarstva poveala se za 5,8 %, ali se aposolutni broj radno aktivnog stanovnitva u Baranji smanjio za 1.621 osobu. Ovo pokazuje negativan trend koji se odraava na svakodnevni ivot stanovnika Baranje. Glavne gospadarske djelatnosti na podruju Baranje podijeljene su u sljedee sektore: 1. poljoprivreda 2. industrija 3. pruanje usluga 4. kontinentalni i ruralni turizam Poljoprivreda Najznaajniji prirodni potencijal Baranje je kvalitetno, nezagaeno poljoprivredno zemljite i tradicija u poljoprivrednoj proizvodnji. Na podruju Baranje obrauje se oko 55.000 ha poljoprivrednog zemljita. Od toga oko 20.000 ha ili vie od jedne treine obrauje poduzee Belje. Znaajne poljoprivredne povrine obrauje poduzee Fermopromet d.o.o. Majke Mee, po veliini drugo poljoprivredno poduzee u Baranji koje ima vlastitu proizvodnju ratarskih kultura na oko 2.300 ha i organiziranu proizvodnju sa kooperantima sa podruja Baranje na 12.275 ha . Na podruju Baranje postoje poljoprivredna poduzea i obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja trenutno obrauju od 300-1.000 ha oraninih povrina i pripadaju skupini malih i srednjih poduzetnika. Tu spadaju Anabela d.o.o., PZ Topolje , PZ Nae selo, Saboprodukt i drugi. Ovi poduzetnici koriste svu suvremenu poljoprivrednu mehanizaciju koja je njihovo privatno vlasnitvo i uglavnom imaju izgraene vlastite kapacitete za skladitenje itarica. Pored navedenih velikih, srednjih i malih poljoprivrednih proizvoaa, na podruju Baranje djeluje 2.489 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koji obrauju u prosjeku od 5-10 ha oraninih povrina. Navedena poljoprivredna gospodarstva najee posjeduju minimalno potrebnu poljoprivrednu mehanizaciju za obradu zemlje koja je zastarijela i nemaju izgraene kapacitete za skladitenje vlastitih proizvoda. U strukturi poljoprivredne proizvodnje najvie su zastupljene klasine ratarske kulture, penica, jeam, kukuruz, eerna repa, suncokret i soja. Dio ratarske proizvodnje finalizira se na podruju Baranje kroz proizvodnju sjemenske robe i brana u pogonima Belja i proizvodnju stone hrane na Belju i PZ Nae selo, dok se dio ratarskih proizvoda (eerna repa, suncokret, jeam pivarski) prerauje izvan podruja Baranje to se negativno odraava na ukupne finacijske rezultate jer primarna ratarska prizvodnja ostvaruje nisku dohodovnost. Veliki problem za sve poljoprivredne proizvoae predstavljaju klimatske promjene i uestale sue posljednjih godina. Iako podruje Baranje ima povoljnu hidrografsku strukturu i dobro je premreeno kanalskom mreom, navodnjavanje ratarskih kultura koristi se samo na Belju u blizini Kopakog rita i na podruju Opine Dra uz rukavac Dunava, jer je navodnjavanje ratarskih kultura izuzetno skup proses. Postojeu kanalsku mreu trebalo bi revitalizirati kako bi se omoguilo i ostalim poljoprivrednim proizvoaima da koriste prirodne vodne resurse i na taj nain smanje rizik od elementarnih nepogoda. 13

Struktura poljoprivrednih proizvoaa proizvoa na podruju Baranje po veliini prikazana je u grafikonu.

Belje 18700 20000 Fermopromet Mali i srednji poduzetnici 300300 1000 ha 2300 Mali OPG-ovi 5-10 10 ha

14.000

Grafikon 2: Struktura poljoprivrednih proizvoaa, Izvor APPR, Belje, veliki proizvoai Zadrugarstvo, kooperacija i drugi vidovi partnerskog udruivanja na podruju Baranje nisu dovoljno razvijeni. Postoje toje samo tri poljoprivredne zadruge PZ Nae selo koji ima organiziranu ratarsku i stoarsku stoarsku proizvodnju sa svojim kooperantima, PZ Topolje koje ima organizirnu samo ratarsku proizvodnju i PZ Rit koje ima organiziranu proizvodnju povra, meu kojom dominira proizvodnja paprike. Podruje ruje Kopaeva u Opini Bilje poznato je kao najbolje prirodno stanite stanite za proizvodnju paprike u Evropi, stoga ovaj prirodni potencijal treba iskoristiti i stvoriti brand baranske paprike. Proizvodnja dnja povra u Baranji inae je najvie razvijena na podruju Opine Bilje. Blizina osjeke trnice omuguava malim proizvoaima proizvoaima povra siguran plasman, a graanima Osjeka dnevno svjee povre iz Baranje. Pored Opine Bilje Bilje proizvodnja povra razvijena je i na podruju Opine Dra gdje se primjenjuju suvremeni tehnoloki procesi hidroponske proizvodnje nje rajice kao i ostalog povra ovra u sklopu poljoprivrednog obrta Stipe Filakova u Gajiu, jednog od najveih proizvoaa proizvoa povra u R Hrvatskoj. Podruje Baranje poznato je kao prirodno stanite koje svojim geomorfolokim i klimatskim uvjetima pogoduje uzgoju vinove loze. Tragovi o uzgoju vinove loze ze i proizvodnji vina na podruju Baranje postoje jo iz rimskog doba. Po proizvodnji vina povjesno je poznato Zlatno brdo na Banskoj kosi na podruju Opine Popovac, nazvano u vrijeme austrougarske vladavine Goldberg . Naziv Goldberg koristi se u marketinke svrhe u proizvodnji uvenih beljskih vina. vina. Prirodne pogodnosti za uzgoj vinove loze i drugog voa na Banskoj kosi i povijesna tradicija u proizvodnji vina na brdu Goldberg takoer predstavljaju potencijal za zatitu proizvoda, vina vina i vonih rakija pod imenom Goldberg. Uzgoj vinove loze najvie je razvijen na podruju Opine Opine Kneevi Vinogradi. Najveu povrinu zasaenu vinogradima ima Belje (oko 520 ha). Vee povrine pod nasadima vinograda imaju proizvoai proizvoa poznatih baranjskih vina, Vinarija Josi, OPG Kolar, Vinarija Gerstmajer, Vinarija Gregurek, Vinarija Kalazi i drugi.

14

U novije vrijeme na podruju Banske kose sve se vie razvija voarska proizvodnja, posebno proizvodnja breskve i marelice. Najvee nasade breskve i marelice ima poduzee Baranjski vonjaci. Nasadi vonjaka se nalaze na podruju Opine Kneevi Vinogradi i Opine Dra. Voarska proizvodnja razvijena je i na podruju opina iminac i Darda, gdje ima vie suvremenih nasada jabuke, kapaciteta za skladitenje i uvanje voa, a takoer su u planu i kapaciteti za preradu voa. Najvei proizvoai jabuka na podruju Baranje su Baretid d.o.o. i OPG Bai. Posljednjih godina na podruju Baranje primjetan je trend postupnog smanjenja stoarske proizvodnje, posebno meu malim proizvoaima. Naputanje stoarske proizvodnje posljedica je nedovoljno ureenih poljoprivrednih politika u R Hrvatskoj kao i naputanja kooperativne stoarske proizvodnje sa malim proizvoaima od strane poljoprivrednih zadruga i preraivaa mesa. Tu je izuzetak Opina Jagodnjak u kojoj se poveao broj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koja se bave uzgojem mlijenih krava i proizvodnjom mlijeka (43 OPG-a na podruju Opine Jagodnjak bavi se proizvodnjom mlijeka), kao i PZ Nae selo koje je jedino zadralo uzgoj svinja sa kooperantima na podruju Baranje. Od 1990. godine na podruju Baranje primjetan je trend smanjenja broja poljoprivrednika zbog nepovoljne starosne strukture meu poljoprivrednicima (uglanom je rije o strarijim osobama koje ne ele prodati poljoprivredno zemljite i najee zemljite daju u zakup). Kao dodatni problem pojavljuje se nedostatak odgovarajueg obrazovanja meu poljoprivrednicima, pa je potrebno uloiti znatne napore u njihovo dodatno obrazovanje i upoznavanje sa uvjetima proizvodnje i zakonskom regulativom u zemljama EU. U procesu prilagodbe uvjetima poslovanja poljoprivrednika sa zemljama EU, problem predstavlja i veliki broj nelegaliziranih gospodarskih objekata. Oekuje se da e provoenjem postupka legalizacije gospodarskih objekata na podruju RH ovaj problem biti ublaen. Industrijska proizvodnja Industrijska proizvodnja na podruju Baranje, preteito se nalazi u vlasnitvu Belje d.d. Popis znaajnijih industrijskih pogona Belje d.d. i ostalih pravnih osoba po jedinicama lokalne samouprave prikazan je u tablici. Tablica 3: Industrijska proizvodnja na podruju LAG Baranja Jedinica lokalne Rb Belje d.d. samoprave 1. Grad Beli Manastir Tvornica mlijenih proizvoda, Baranjkapogon za mesne preraevine, Mlin i silosi,

Ostali Starco d.o.o. Manastir-tex d.o.o. Eko.vrelo d.o.o Eco-cortec d.o.o. Vojtek d.o.o. Matica-modicus d.o.o Pestrid d.o.o. Baretid d.o.o. Prerada drveta, Eko-gradnja d.o.o. 15

2. 3. 4.

Opina Bilje Opina eminac Opina Darda

Tvornica stone hrane

5. 6. 7. 8. 9.

Opina Dra Opina Jagodnjak Opina Kn. Vinogradi Opina Petlovac Opina Popovac

Vinarija Beljski podrumi

Masterplast d.o.o. PZ Nae selo Bor-plastika d.o.o. Tvornica opreme i strojeva Kneevo d.o.o.

IZVOR: JLS

Podaci iz tablice pokazuju da je industrijska proizvodnja u Baranji skoncentrirana na podruje grada Belog Manastira, Darde, Kn. Vinograda i Popovca. U opinama Bilje, Dra, Jagodnjak i Petlovac nema znaajnijih industrijskih pogona i to su preteito poljoprivredna podruja. Potencijale za razvoj industrijske proizvodnje predstavljaju tri poslovne zone Belom Manastiru, poslovna zona u Dardi smjetena uz koridor Vc, poslovna zona u Kneevim Vinogradima, koje ve imaju djelomino rijeenu infrastrukturu, kao i druge manje poslovne zone na podruju opina Bilje, eminc i Dra. Pruanje usluga Na podruju Baranje pored Belja d.d. nema znaajnijih pruatelja usluga u gospodarstvu. Vano je pak spomenuti tri poduzea koja djeluju u sastavu Belja d.d. i to Remont u Belom Manastiru, Beljetrans u Dardi te Vinski podrum u Kneevim Vinogradima, koji ujedno predstavlja i znaajan turistiki potencijal. Od ostalih pruatelja usluga dvije su Stanice za tehniki pregled vozila u Belom Manastiru i Dardi. Na podruju Baranje postoji razgranata maloprodajna mrea i u svim veim naseljima postoje trgovine u kojima stanovnici mogu kupiti potrebne namirnice, dok u Belom Mananstiru postoje vei trgovaki centri. Komunalnim uslugama na podruju Baranje bave se poduzea u vlasnitvu jedinica lokalne samouprave. Turizam Na podruju Baranje primjetan je trend poveanja broja osoba i pravnih osoba koje se odluuju na pruanje usluga u turizmu. Pruanjem turistikih usluga istiu se Javna ustanova park prirode Kopaki rit koja ini okosnicu turizma u Baranji. Naslonjeni na Javnu ustanovu Kopaki rit u naselju Bilje podignuto je vie smjetajnih kapaciteta koji se bave uslugama kontinentalnog i ruralnog turizma. U opini Kneevi Vinogradi po pitanju pruanja turistikih usluga svojom prepoznatljivou istie se etno selo Karanac i vinske ceste u Zmajevcu i Suzi. Podruje Baranje dobro je pokriveno cestovnom infrastrutkrom to predstavlja prednost za pruanje turistikih usluga. U posljednje vrijeme poveava se broj vinskih cesta u naseljima u kojima se pruaju usluge seoskog i ruralnog turizma kroz preradu groa i kuaonice vina. U ostalim jedinicama lokalne samouprave javljaju se poetni oblici pruanja usluga u ruralnom turizmu i sve je vie obiteljskih gospodarstava koje proiruju svoju djelatnost pruanjem usluga smjetaja i turizma. Osobito znaajan iskorak u pruanju turistikih usluga u posljednje vrijeme napravilo je Belje d.d. izgradnjom vinske ceste dugake 12 km kroz vinograde s june strane Banske

16

kose, te rekonstrukcijom turistikih objekata Kormoran u Opini Bilje i vinskog podruma u Kneevim Vinogradima. Na podruju Baranje djeluju tri turistike zajednice i to: Turistika zajednica Baranje koja pokriva turistiku ponudu grada Belog Manastira, opina Kn. Vinogradi, Darda, eminac, Petlovac i Popovac, te Turistika zajednice Bilje i Turistika zajednica Dra. Turistika infrastruktura na podruju Baranje nije dovoljno razvijena. Na podruju Baranje postoje izgraene biciklistike staze u opini Bilje i u Opini Kneevi Vinogradi. Nedostaju biciklistike staze koje povezuju Baranju sa susjednim dravamaMaarskom i Srbijom. Vinske ceste izgraene su u Opini Kneevi Vinogradi i gradu Belom Manastiru. Potrebno je izgraditi vinske ceste u Opinama Dra i Popovac, te vinski muzej i vinski hotel. Podruje Baranje bogato je vodnim resursima, poevi od rijeke Dunav i Drava koje svojim rukavcima uz jezero Sakada u Kopaevu, ola u Dardi i Repnjak u Baranjskom Petrovom selu pruaju mogunosti za razvoj turizma kao i nautikog kontinentalnog turizma . Ribolovni turizam na podruju Baranje je slabo razvijen u odnosu na mogunosti i vodne resurse kojima raspolae Baranja. Sportski i zdravstveni turizam nisu razvijeni i na ovom podruju javlja se veliki prostor za proirenje ponude. Na podruju Baranje postoji nekoliko lovita u vlasnitvu Hrvatskih uma, te privatnih lovita koja su dana u koncesiju fizikim i pravnim osobama. U svakoj jedinici lokalne samouprave djeluju i lovaka drutva ija je osnovna zadaa briga o ivotinjskom svijetu na podrujima izvan lovita u vlasnitvu hrvatskih uma. Svojom vrijednosti, na podruju Baranje istie se lovite Tikve koje se moe pretvoriti u poeljnu destinaciju elitnog lovnog turzima s obzirom na svoje smjetajne potencijale i stanite u svijetu poznatog baranjskog jelena. Za razvoj kontinentalnog i destinacijskog turizma neophodno je uloiti dodatne napore na osnivanju partnerstva, standardizaciji ponude, zajednikom nastupu na tritu, te marktingu i drugim aktivnostima koje e dovesti do prepoznatljivosti Baranje kao turistike destinacije. Trend razvoja turizma na podruju Baranje posljednjih 10 godina prikazan je u grafikonu.
25000 20000 15000 10000 5000 0 2001 2002 2003 2004 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 Broj dolazaka i noenja turista u Baranji Dolasci Noenja

Grafikon 3: Broj dolazaka i noenja turista u Baranji (izvor podatkaka TZ) 17

1.2.2. STANJE GOSPODARSTVA Uvid u indeks razvijenosti pokazuje da podruje Baranje u drutveno-gospodarskom smislu zaostaje i sporije se razvija u odnosu na prosjek RH. Analiza kretanja stanovnitva pokazuje na probleme s kretanjem stanovnitva, njegovom dobnom strukturom, aktivnou i obrazovnom razinom. Stanovnitvo Baranje je glavni razvojni resurs, ali je ono istodobno i izvor brige u razvoju gospodarstva jer je za njega u svijetu naglih promjena potrebno osigurati nova radna mjesta koja donose viu stopu dodane vrijednosti, a to je mogue samo u poduzetniki dinaminom okruenju koje osigurava odrivu ekonomsku budunost. Analize koje slijede utemeljene su prvenstvano na podacima Financijske agencije- FINA o tzv. ivim poduzeima, tj. aktivnim pravnim osobama. Tablica 4: Struktura gospodarskih subjekata prema pravnom statusu 30.09.2012. Jedinica lokalne Trgovako R/b OPG Obrt UKUPNO samoprave drutvo 1. Grad Beli Manastir 309 133 121 563 2. Opina Bilje 291 73 62 426 3. Opina eminac 209 30 24 263 4. Opina Darda 296 74 68 438 5. Opina Dra 313 29 29 371 6. Opina Jagodnjak 309 11 12 332 7. Opina Kn. Vinogradi 393 72 46 511 8. Opina Petlovac 225 23 10 258 9. Opina Popovac 144 13 7 164 2.489 458 379 3.326 UKUPNO:
IZVOR PODATAKA: FINA, APPRRR, Hrvatska obrtnika komora

Podaci iz tablice pokazuju da je na podruju Baranje 30.09.2012. godine poslovalo 2.489 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, 458 obrta i 379 aktivnih trgovakih drutava. Na podruju Baranje kriterij velikih subjekata zadovoljava jedino Belje d.d. koje je 30.09.2012. godine zapoljavalo 1.798 zaposlenika. U posljednjih 5-6 godina, nakon ulaska Belja u sustav koncerna Agrokora, ovo poduzee je intenzivno poveavalo svoju dugotrajnu imovinu ulaganjima u izgradnju i rekonstrukciju farmi za tov svinja, farmi za muzne krave i farmi za tov junadi, te ulaganje u rekosntrukciju proizvodnih pogona Tvornice mlijenih proizvoda u Belom Manastiru, Pogona za preradu suhomesnatih proizvoda Baranjka u Belom Manastiru, Mlina i silosa za itarice u Belom Manastiru, Pogona Remonta u Belom Manastiru, Tvornicu stone hrane u Dardi i izgradnju nove vinarije u opini Kn. Vinogradi. Unato tome, Belje je zbog posljedica svjetske ekonomske i financijske krize tijekom 2011. godine smanjilo broj zaposlenih osoba. Najvei broj srednjih poduzetnika nalazi se na podruju Grada Belog Manastira. To su poduzea: Starco d.o.o. koje zapoljava 107 zaposlenika, Manastir-Teks d.o.o. (87 zaposlenika), Baranjski vodovod d.o.o. (56 zaposlenika) i Progres d.d. (83 zaposlenika) nad kojim je u meuvremenu pokrenut steajni postupak.

18

Na podruju Opine Darda registrirana su dva trgovaka drutva srednje veliine: Eko gradnja d.o.o. (123 zaposlena) i Prerada drveta (67 zaposlenih). Na podruju Opine Kneevi Vinogradi posluje poduzee Baranjski vonjaci d.o.o. koje zapoljava 88 zaposlenika i gradi u poslovnoj zoni hladnjau za voe. Na podruju Opine Petlovac djeluje poduzee Fermopromet d.o.o. Novi Bezdan koje je 30.09.2012. godine zapoljavalo 58 zaposlenika. Najvei broj poduzetnika u Baranji ipak pripada u kategoriju malih poduzetnika koji su 30.09.2012. godine zapoljavali 2.280 zaposlenika. Rije je o 370 poduzea koja u prosjeku zapoljavaju 6,1 osobu i nemaju dovoljno vlastitog kapitala, a bave se uglavnom pruanjem usluga, poljoprivredom i manjim dijelom proizvodnjom izvan sektora poljoprivrede. Trgovaka drutva na podruju Baranje 30.09.2012. godine zapoljavala su ukupno 4.640 zaposlenika to ini 11,8 posto ukupnog broja stanovnika. To je izrazito mali broj zaposlenih osoba u realnom sektoru. Aktivnim mjerama potrebno je osnaiti poduzetnitvo na podruju Baranje da se povea broj poduzetnika koji e se orjentirati na proizvode i usluge izvan sektora poljoprivrede kako bi se diverzificirala ponuda. 1.2.3. TRITE RADNE SNAGE Znanstvena istraivanja utvrdila su da funkcija rada nije ravnomjerno rasporeena u Baranji i da je trite rada oslabljeno.15 Funkcija rada jae je koncentrirana u gradu Belom Manastiru i opinskim sreditima, zbog lokacijskih prednosti, prometne dostupnosti i opinskog monocentrizma. Gotovo treina radnih mjesta je u Gradu Belom Manastiru kao administrativnom sreditu mikroregije. Ruralne opine karakterizira mala ponuda radnih mjesta. Zbog jae funkcije rada, naselja s izrazitijim urbanim obiljejima imigracijom vitalnijeg stanovnitva (radnog kontingenta) biljee ekspanziju. Belje je distribucijom svojih poslovnih jedinica pridonijelo razvoju centralne mree naselja. Meutim, uvoenjem u radne procese sve snanije poljoprivredne mehanizacije i industrijske tehnike, potreba Belja za radnom snagom se kontinuirano smanjuje, a to se negativno odrava na stopu zaposlenosti. Model manjih i srednjih poduzea pridonio bi odrivom gospodarskom razvoju, dinaminosti gospodarstva i zapoljavanju lokalnog stanovnitva. Beli Manastir i Darda su vodei centri rada u Baranji. Posljedica je to njihovog poloaja, urbanog karaktera, industrijalizacije te koncentracije tercijarnih i kvartarnih djelatnosti. Funkcija rada osnovni je nositelj preobrazbe prostora. U novije vrijeme esta je gradnja poslovno-industrijskih zona i pogona na rubovima naselja (Beli Manastir, Darda, eminac, Kn. Vinogradi, Bilje). Znaajan je i utjecaj Osijeka na bri razvoj funkcije rada baranjskih naselja koja su vre povezana s njime. Funkcionalnom preorjentacijom radnog stanovnitva i nepovoljnom strukturom poljoprivredne djelatnosti, u ruralnim opinama dolazi do depopulacije. Opina Petlovac biljei najmanji broj radnih mjesta. Opina je geografski smjetena vrlo blizu Belog Manastira i veina stanovnitva poslovno gravitira Gradu Belom Manastiru.

15

utini,; Kovai D: Percepcija kvalitete ivljenja i namjere o odlasku iz ruralnih sredina, Socioloka istraivanja br. 105-106, Zagreb, 2008, str. 139

19

Nezaposlenost je veliki problem koji generira brojne ekonomske, psiholoke i drutvene trokove koji imaju nepovoljan dugoroni karakter. Ekonomski trokovi veu se uz smanjenje efikasnosti stanovnitva na odreenom podruju, gubicima dohotka i nepovoljno se odraavaju na proraune jedinica lokalne samouprave. Psiholoki trokovi odnose se primarno na nezaposlene osobe i njihove obitelji. Drutveni trokovi nezaposlenosti posljedica su ekonomskih i psiholokih trokova. Ti trokovi se ispoljavaju kroz poveanje izloenosti siromatvu zajednice, poveanju nasilja i kriminala u zajednici, te dovode do percepcije javne nesigurnosti, emigracijskih procesa i slinih dugotrajno nepovoljnih trendova u zajednici. Stanje nezaposlenosti na podruju Baranje na dan 30.09.2012. godine prikazano je u tablicama. Tablica 5: Stanje nezaposlenosti 30.09.2012. R/b 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Opis Nezaposlene osobe Prvi puta trae zaposlenje Novoprijavljeni Zaposleni s evidencije Brisani iz evidencije Prijavljene potrebe za radnicima Realizirane potrebe za radnicima 30.09.2012. 6.269 1.071 666 163 126 320 140 30.09.2011. 5.553 989 1.035 336 158 268 506 Indeks 113,0 108,3 64,3 48,5 76,7 119,4 27,7

IZVOR PODATAKA: HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOLJAVANJE, BILTEN, BR. 10/XXI

Meu nezaposlenim prevladajaju ene (54%), te osobe s niim kvalifikacijima obrazovanja, a meu njima mlade osobe do 30 godine ivota i osobe starije od 50 godina ivota to je poseban problem jer takve osobe prati dugotrajna nezaposlenost i teko se ukljuuju u trite rada. Kretanje nezaposlenosti na podruju Baranje u razdoblju od 2007. do 2011. godine prikazano je grafikonom. Grafikon 3: Prikaz kretanja nezaposlenosti u razdoblju 2007. do 2011.godine
7000 6000 5000 4000 3000 2000 1000 0 2007 2008 2009 2010 2011 2012

20

Podaci iz grafikona pokazuju rast nezaposlenosti na podruju Baranje u razdoblju od 2008. do 2012. godine to je vezano uz ekonomsku i financijsku krizu u svijetu koja se odraava i na ruralno podruje Baranje.

1.3. Demografske i socijalne znaajke podruja

1.3.1. BROJ I GUSTOA STANOVNITVA Na podruju Baranje, prema popisu iz 2011. godine, ivi 39.261 stanovnik na povrini od 1.149 km2. Prosjena gustoa stanovnitva na podruju Baranje je 34 stanovnika/km i po tome podruje Baranje pripada u izrazito ruralna podruja. Tablica 6 : Broj i gustoa stanovnitva 2011. godina R/b Jedinica lokalne samoprave Broj stanovnika 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.

Grad Beli Manastir 10.068 Opina Bilje 5.642 Opina eminac 2.909 Opina Darda 6.809 Opina Dra 2.707 Opina Jagodnjak 2.023 Opina Kn. Vinogradi 4.614 Opina Petlovac 2.405 Opina Popovac 2.084 UKUPNO: 39.261 Izvor podataka: DZS i prostorni planovi JLS Najvei broj stanovnika na podruju Baranje ivi u gradu Beli Manastir (10.068), koji ima i najveu gustou naseljenosti (160 stanovnika na km2). Najmanji broj stanovnika ima opina Jagodnjak (2.023 stanovnika), dok je najmanja gustoa naseljenosti u opinama Kneevi Vinogradi (18), Dra (19) te Bilje i Jagodnjak (20). Podruje Baranje je multikulturano podruje na kojem prema posljedenjem popisu stanovnitva ivi najvie Hrvata (58,7%), Srba (19,1%), Maara (14,6 %) i drugih (7,7%) to se moe vidjeti iz tablica u prilogu ove strategije. 1.3.2. DEMOGRAFSKA KRETANJA Demografska kretanja na podruju Baranje odvijala su se razliitim intenzitetom to se odrazilo na strukturne promjene u demografskom, gospodarskom razvoju i sustavu naselja, a odraava se u indeksu razvijenosti pojedinih jedinica lokalne samouprave. Stanovnitvo ima temeljnu ulogu u socijalno-geografskoj preobrazbi odreenog podruja. U demografskom razvoju Baranje izdvajaju se dvije osnovne etape: prva, od sredine 19. stoljea do sedamdesetih godina 20. stoljea, koju karakterizira opi porast broja stanovnika, i druga, od poetka 1970-ih do danas koja je obiljeena manje ili vie izrazitom depopulacijom. Ovisno o intenzitetu depopulacije, u ovoj drugoj etapi mogue je izdvojiti dvije podetape: 1971.-1991. s blagim demografskim padom i 1991.-2011. s intenzivnom depopulacijom.

Povrina Km2 62,73 276,66 61,72 94,50 147,01 102,35 248,48 93,80 61.90 1.149,00

Gustoa Stan/km2 160 20 47 74 19 20 18 26 34 34

21

U pravoj etapi demografskog razvoja Baranje koje traje od 1857. do poetka 1970. godine generalno biljei rast broja stanovnika. stanovnika To je rezultat konstantne imigracije iz agrarno prenaseljenih podruja Hrvatske prije Drugog svjetskog rata na podruje Baranje. Baranje Nakon Drugog svjetskog rata uslijedila je daljnja imigracija i kolonizacija Baranje. U drugoj etapi demografskog razvoja dolazi do depopulacije uvjetovane drutvenim i ekonomskim uzrocima. Do 1991. godine polarizirani razvoj naselja, potaknut industrijalizacijom, industrijalizacijom, uzrokovao je emigraciju stanovnitva Baranje u vee centre. Nakon 1991. godine, uznapredovali proces emigracije, kao rezultat ratnih zbivanja tijekom prve polovice tog desetljea zbivanjima, intenzivirao je proces starenja. To se neposredno odrazilo odrazilo u pojaanom prirodnom padu denatalitetu, a posljedino u nastavku depopulacije i u posljednjem meupopisnom razdoblju, 2001.-2011. 2011. Indeks kretanja stanovnitva pokazuje izrazite razlike u smjeru i intenzitetu kretanja broja stanovnika izmeu pojedinih pojedinih jedinica lokalne samouprave prikazano grafikonom. Grafikon : Index kretanja stanovnitva po jedinicama lokalne samouprave
450 400 350 Index kretanja 300 250 200 150 100 50 0 Godina 2011 Godina1991 Godina 1857

Jedinice lokalne samouprave

Izvor podataka: alin, P: Demografski razvoj Baranje, Hrvatski geografski glasnik, br. 67, Zagreb, 2005,

Pozitivnom dinamikom od poetka 1990-ih 1990 ih godina izdvajaju Grad Beli Manastir i opine uz dravnu cestu Osijek Beli Manastir, a negativnom dinamikom se izdvajaju izrazito ruralne opine, pri emu se kao negativni pol posebno istie na krajnjem sjeveroistoku regije izdvojena, odnosno rubno smjetena opina Dra. Iskazani kontinuirani demografski porast Grada Belog Manastira odraz je relativne razvijenosti njegove funkcije rada i uslunih djelatnosti kao podrunog sredita. Za razliku od toga, dinamian demografski rast ruralnih opina, prije svega Darde, a potom eminca i Bilja, posljedica je njihove blizine i povoljne prometne dostupnosti centara rada, prvenstveno Osijeka. S druge pak strane, rubni poloaj u odnosu na grad Osijek, kao glavno ivotno arite ireg podruja 22

upanije, ije, odnosno udaljenost od glavne cestovne prometnice, istovremeno su i temeljni razlozi depopulacije izrazito ruralnih opina. opina Ukupno gledano Baranja u razdoblju od 1857. godine biljei kontinuirani rast (1971. Index od 141) da bi posljednjih desetljea, a posebice nakon 1991. godine uslijedio drastian pad koji se nastavio sve do danas ( 2011 zabiljeen index 99) i time se populacija spustila ispod poetne granice iz 1857. godine. Grafikon kretanja stanovnitva za ukupno podruje Baranje 1857-2011 1857 2011
160 140 Index kretanja stanovnitva 120 100 80 60 40 20 0 Godina 1857 Godina 1900 Godina 1971 Godina 1991 Godina 2001 Godina 2011

Izvor podataka: alin, P: Demografski razvoj Baranje, Hrvatski geografski glasnik, br. 67, Zagreb, 2005,

1.3.3. . OBRAZOVNA STRUKTURA STANOVNITVA Jedna od kljunih imbenika za uspjenost drutveno-ekonomskog drutveno ekonomskog razvoja odreenog produje jeste odgovarajue obrazovana radna snaga koja je spremna na cjeloivotno uenje. Obrazovna struktura stanovnitva kritian je imbenik u stvaranju i odravanju dinamikog poduzetnikog okruenja i kljuni element u izgradnji lokalne konkurentnosti. Ako pratimo promjene u obrzovnoj strukturi stanovnita u deset godina prije i nakon rata (1991. do 2001. godine) zamjetan je porast indeksa osoba koje imaju zavrenu visoku strunu spremu s 2,3 na 3,8, a znaajno se smanjio indeks osoba koje nemaju zavrenu osnovnu kolu. Na podruju Baranje je tradicionalno pristutna pojava odlaska visoko strunih osoba zbog blizine i privlanosti makroregionalnog sredita Osijeka, a dodatno je potaknut vanjskim faktorima, ratom i okupacijom.16 U skladu sa svojim urbanim karakteristikama, Grad Beli Manastir ima najpovoljniju obrazovnu strukturu (6,8% visokoobrazovanih, 3,4% nepismenih). Ruralne opine imaju nepovoljniju obrazovnu strukturu. Postoje razlike na
16

alin, P: Demografski razvoj Baranje, Hrvatski geografski glansik, br. 67, Zagreb, 2005, str. 74

23

razini ruralnih opina u stupnju obrazovanja. obrazovanja. Najnepovoljniju strukturu ima opina Jagodnjak, s najviim udjelom nepismenih (8,1%). Opine Bilje ima najpovoljniju obrazovnu strukturu meu opinama na podruju Baranje. Razlike na razini jedinica lokalne samouprave posljedica su povijesnih okolnosti i tradicionalnih obiljeja skupina doseljenog stanovnitva. Udjeli stanovnitva sa zavrenom osnovnom i srednjom kolom su visoki, to je posljedica funkcionalne usmjerenosti stanovnitva va na primarne djelatnosti zbog agrarnosti ovog podruja. Grafikon 6 : Promjene u obrazovnoj strukturi stanovnitva 1991-2001 1991 Promjene u obrazovnoj strukturi u %
45 40 35 30 25 20 15 10 5 0 -5 Bez osnovne kole 6,8 4,5 Nezavren a osnovna kola 29,0 17,4 Osnovna kola 28,9 31,4 Srednja kola 29,9 40,5 Visoka kola 2,3 3,8

Via kola 2,2 2,1

Nepoznato 1,0 0,3

Godina 1991 Godina 2011

Izvor podataka: alin, P: Demografski razvoj Baranje, Hrvatski geografski glasnik, br. 67, Zagreb, 2005,

1.3.4. STANJE KOLSTVA STVA I KULTURE Za stvaranje obrazovane radne snage potrebno je osigurati odgovarajuu strukturu kolstva. To je osobito znaajno u suvremenim suvremeni uvjetima rada kada se trai sve vei broj zaposlenika s odreenim specijalizacijama i kada se u radne procese ukljuuje sve vei broj ena. Ukljuivanje veeg broja ena u radne procese trai i mogunost smjetaja djece u djeje vrtie. Na podruju Baranje Baranje trenutno radi 8 osnovnih i 7 podrunih djeijih vrtia u kojima je smjeteno 579 djece. Analize pokazuju kako nedostaju djeji vrtii u naseljima s veim brojem stanovnika kao to su grad Beli Manastir, Bilje i Darda, dok u nasljima s manjim brojem stanovnika stanovnika postoje djeji vrtii koji nisu dovoljno iskoriteni. Na podruju Baranje dobro je razvijena mrea osnovno kolskih ustanova i ima 11 1 matinih kola i 21 podruna kola koje pohaa ukupno 3.463 uenika. Meu osnovnim kolama su dvije osnovne kole koje odravaju nastavu na maarskom jeziku, Osnovna 24

kola u Zmajevacu i Osnovna kola u Lugu. Problem je to nekoliko osnovnih kola na podruju Baranje nema zatvorenu sportsku dvoranu za odvijanje nastave tjelesnog odgoja u razdobljima hladnijeg vremena, a neke podrune kole nemaju izgraene vanjske sportske terene uz kolu. Na podruju Baranje, u gradu Belom Manastiru djeluju tri srednje kole. To su Gimnazija Beli Manastir koju pohaa 150 uenika, Prva srednja kola koju pohaa 360 uenika i Druga srednja kola koju pohaa 490 uenika. To je ukupno 1.000 uenika jer se vei broj djece s podruja Baranje, osobito s podruja koja su blia gradu Osijeku odluuje za nastavak srednjokolskog obrazovanja u Osijeku. Na podruju Baranje nema visokokolskih ustanova. Blizina grada Osijeka i dobra prometna povezanost podruja Baranje s Osijekom prua mogunost mladim osobama da nastave svoje obrazovanje na visokolskim ustanovama u Osijeku (Poljoprivredni fakultet, Prehrambeno-tehnoloki fakultet, Elektrotehniki fakultet, Ekonomski fakultet, Pravni fakultet, Filozofski fakultet), te u drugim gradovima Republike Hvatske. Obrazovne institucija koje omoguuju dodatno kolovanje i kolovanje za prekvalifikaciju, kao i kolovanje starijih osoba su Puko otvoreno uilite Baranyai Julia i Druga srednja kola u Belom Manastiru. 1.3.5. PODRUJA S TEIM UVJETIMA GOSPODARENJA Jedno od secifinosti prostora LAG Baranja je to to cijelo podruje ima status podruja od posebne dravne skrbi (PDS) i to I kategorije. Takvim podrujem odredio ih je Zakon o podrujima posebne dravne skrbi (NN 26/03-proieni tekst). Zakon o podrujima posebne dravne skrbi (NN 26/03) predvia mjere za ubrzanje gospodarskog razvoja i olakice za stanovnike na tim podrujima kako bi se potaknulo naseljavanje tih podruja. Mjere nisu dostatne da se rijee svi problemi koji se javljaju na tim podrujima te PDS i dalje zaostaju za prosjekom RH. Posebni reim povlastica i olakica koji vrijede na podrujima od posebne dravne skrbi vrijedit e samo do ulaska RH meu lanice EU, a podruja od posebne dravne skrbi bit e zamijenjena u potpomognuta podruja s teim uvjetima gospodarenja. Potpomognuta podruja definiraju se na razini jedinica podrune (regionalne) i lokalne samouprave. Prema Zakonu o regionalnom razvoju (NN 153/09), potpomognuta podruja obuhvaaju jedinice lokalne samouprave koja prema indeksu razvijenosti zaostaju za vie od 25 % za nacionalnim prosjekom. Najnii indeks razvijenosti na podruju Baranje ima Opina Jagodnjak koja je razvrstana u I kategoriju potpomognutih podruja, dok Grad Beli Manastir i Opina Bilje imaju indeks razvijenosti vei od 75 % prosjeka RH i razvrstani su u III kategoriju i ne pripadaju skupini potpomognutih podruja. Opine eminac, Darda, Dra, Kn. Vinogradi, Petlovac, Popovac razvrstane su u II kategoriju potpomognutih podruja.

25

2.

SWOT ANALIZA RAZVOJNIH MOGUNOSTI PODRUJA

2.1. Postojee snage i slabosti

Pri izradi strategije i odreivanju razvojnih mogunosti Baranje koritena je metoda SWOT analize prema sektorima, sudjelovanjem kljunih dionika lokalnog razvoja. Na temelju 4 sektorske analize (poljoprivreda, gospodarstvo, turizam i civilno drutvo,) stvorena je jedinstvena, temeljna SWOT analiza podruja LAG-a Baranja.

Snage
-

Slabosti

POLJOPRIVREDA Visokokvalitetno, zdravo i nezagaeno - Usitnjenost poljoprivrednih posjeda i zemljite nepovezanost izmeu poljoprivrednika Rapoloivi znaajni vodni resursi - Tradicionalni pristup proizvodnji i prevelika orjentiranost na ratarsku proizvodnju Povoljni pedoloki i klimatski uvjeti za poljoprivrednu proizvodnju - Nedostatak odgovarajuih skladinih i Dobra prometna povezanost (cestovna, preradbenih kapaciteta eljeznika, plovna, blizina zrane luke - Mehanizacija neprimjerena dananjim Osijek) potrebama - nepostojanje strojnog prstena Iskustvo i tradicija u poljoprivrednoj - Nedovoljno razvijeno trite poljoprivrednih proizvodnji (Belje i privatni sektor) proizvoda Razvijene gotovo sve grane poljoprivrede - Nedostatak zadruga i vodeih udruga i (ratarstvo, stoarstvo, voarstvo, nedovoljno razvijeni kooperantski odnosi vinogradarstvo, pelarstvo) - Mala koliina navodnjavanih povrina Relativno dobro izgraena kanalska mrea - Neodravanje postojee kanalske mree Registracija poljoprivrednika u skladu sa - Nepovoljna starosna struktura i razina propisima obrazovanja poljoprivrednika - Veliki broj nelegaliziranih objekata - Nedostatak vlastitih sredstava za kapitalna ulaganja GOSPODARSTVO Prirodni resursi (zemljite, ume, vode) - Prevelika orjentiranost na poljoprivredu Povoljni klimatski uvjeti (sunce, vjetar, - Nedostatak proizvodnih i preraivakih geotemalni izvori za koritenje obnovljivih kapaciteta izvora energije) - Zastarjela tehnologija malog i srednjeg Povoljan geostrateki poloaj i dobra gospodarstva prometna povezanost sa susjednim - Nedostatak poduzetnikog duha i tromost u zemljama prihvaanju promjena Dobra prometna povezanost i infrastruktura - Nezadovoljavajua obazovna i kvalifikacijska na lokalnoj razini struktura radne snage Tradicija u poljoprivrednoj proizvodnji- Nedovoljno institucija za prekvalifikaciju sirovine za preraivaku industrijsku radne snage Dobra suradnja s institucijama na lokalnoj - Nedostatak ljudi s razvijenim managerskim i razini marketinkim vjetinama 26

- Raspoloivi ljudski resursi obrazovani mladi - Mali broj brendiranih proizvoda ljudi - Niska kapitaliziranost gospodarstvenika - Zastupljenost nacionalih manjina kao - Nedovoljne poticajne mjere za razvoj poveznica sa gospodarstvima susjednih gospodarstva zemalja - Tei pristup financijskim institucijama - Prepoznatljivost Baranje kao regije odlazak banaka iz Baranje - Postojanje poduzetnike infrastrukture, - Nedovoljna iskoritenost poslovnih zona poduzetnikih zona TURIZAM - Dobro ouvana priroda, dijelom i zakonom - Vidljive posljedivce domonvinskog rata - Nedovoljno razvijena infrastruktura zatena - Ugodna i zdrava klima - Nedovoljna povezanost i suradnja meu poslovnim subjektima - Dunav, Drava i Kopaki rit - Ouvanost izvorne kulturne i povjesne - Nedovoljno smjetajnih kapaciteta batine - Odlazak kapitala i kvalificirane radne snage - Tradicionalna graditeljska batina - Nedovoljno struno obrazovanje lokalnih - Gostoljubivost domicilnog stanovnitva zajednica i turistikih djelatnika - Autohtona gastronomska ponuda - Nedovoljna turistika promidba i informiranost - Bogata enogastronomska ponuda - Vinske ceste, ureenje biciklistikih i - Nedovoljno diverzificirana turistika ponuda rekreativnih staza za etnju - Nedovoljna izbrendiranost regije - Kulturne manifestacije - Slaba financijska mo turistikih poduzetnika - Relativno dobra pokrivenost podruja telekomunikacijskom i internet mreom - Sve vei broj seoskih gospodarstava u funkciji ruralnog turizma - Blizira makroreginalnog centra Osijeka CIVILNO DRUTVO - Neujednaenost u razvoju i ukljuenosti - Veliki broj aktivnih civilnih organizacija i jaka utemeljenost u malim lokalnim zajednicama mladih i graana u pojedinim lokalnom - iroki krug djelovanja udruga i brzo sredinama reagiranje na probleme u zajednici - Nedovoljna koordiniranost meu udrugama, - Udruge provode aktivnosti od znaaja za preklapanje u aktivnostima marginalizirane skupine u drutvu - Nedovoljno meusobno povjerenje i - Koordinacije udruga i dobro razvijena mrea spremnost na suradnju i partnerstva OCD u pojedinim sredinama - Nedostatak odgovarajue podrke JLS u - Dobra komunikacija i suradnja sa JLS u nekim pojedinim sredinama sredinama - Nedovoljna ukljuenost javnosti - Iskustvo u pripremi i provedbi projekata - Nedovoljno znanja i vjetina o financijskom i prema EU standardima administrativnom upravljanju udrugama te - Bogata kulturna batina- podloga za rad PCM metodologije raznih kulturno umjetnikih drutava - Niski financijski kapaciteti civilnog sektora - Razvijenost sportova i sportskih objekata- Nedovoljna orijentiranost udruga na poticaj za razvoj udruga sportih i rekreativnih financiranje iz EU projekata djelatnosti - Nedostatna infrastruktura za sportske i - Dobro razvijena mrea ustanova zdravstvene rekreativne aktivnosti i socijalne skrbi 27

2.2. Prilike i prijetnje za razvoj LAG podruja Prilike za razvoj

-

Prijetnje razvoju

POLJOPRIVREDA Otvoranje trita - poveana mogunosti - Velika inozemna konkurencja plasmana poljoprivrednih proizvod na EU - Monopol velikih proizvoaa (Belje trite Fermopromet, ito) Pristup EU Fondovima - Nema jasne nacionalne strategije poljoprivrednog razvoja Povezivanje i zajedniki nastup na tritu Osnivanje zadruga, udruga i klastera u - Visoka reguliranost normi i zakona u EU poljoprivrednoj proizvodnji i nejasni propisi Zdrav okoli kao razvojni potencijal - Potreba prilagodbe u proizvodnjama i Racionalno koritenje vodnih resursa za asortimanu proizvoda zahtjevima EU navodnjavanje - Ogranieni zemljini resursi rapoloivi Koritenje obnovljivih izvora energije malim gospodarstvima Ekoloka proizvodnja i tradicionalne trnice - Nepovoljni kriteriji za dodjelu zemlje eko proizvoda na EU tritu malim poljoprivrednicima Usvajanje novih tehnologija i znanja - Nedovoljan nadzor nad Proizvodne nie ( proizvodnja baranjskog repromaterijalom i zatitnim kulena, slanine, varaka, paprike, enjaka, sredstavima meda) - Nepredvidivost plaanja / nemogunost Brendiranje lokalnih poljoprivrednih proizvoda naplate zbog ope nelikvidnosti - Tea dostupnost povoljnih kreditnih LAG-kao okosnica ruralnog razvoja linija za male poljoprivrednike GOSPODARSTVO Otvaranje granica i novih trita - povezivanje - Visoka reguliranost EU zakonodavstva s partnerima iz EU - Velika inozemna konkurenacija Decentralizacija sredstava i razvoj ruralnih - Zatvaranje velikih sustava u sebe bez podruja izgradnje kooperativnih odnosa Pristup EU fondovima - Iskoritavanje Baranje kao sirovinske baze bez preradbenih kapaciteta Osnivanje zadruga i clustera Jaanje preradbenih kapaciteta - Nedovoljna povezanost obrazovnih Osnivanje poduzetnikih inkubatora institucija s potrebama gospodarstva Stvaranje i pozicioniranje brenda Baranja - Nefleksibilnost bankovnog sustava Izgradnja informatike i telekomunukacijske - Nemogunost povlaenja sredstava iz mree EU fondova zbog nepripremljenosti Obnovljivi izvori energije (sunce, vjetar, projekata i osoblja geotermalni izvori, biomasa) potencijali za - Visoka nelikvidnost u uvjetima oteanog nove tehnologije poslovanja Usklaivanje sa zakonskim normama - Odlazak mladih obrazovanih ljudi iz razvijenog EU trita i vea spremnost na Baranje usvajanje novih znanja i tehnologija Stvaranje povoljne poduzetnike klime Stvaranje odrivih modela eko-socijalnog poduzetnitva 28

TURIZAM Bolja prometna povezanost (izgradnja - Opasnost od preizgraenosti i koridora 5C) prevelikog pritiska na okoli Koritenje EU fondova za investicije u svrhu - Loa demografska slika, starenje obnove i razvoja cjelokupnog podruja stanovnitva, smanjeni natalitet i Bolja prekogranina suradnja u u svrhu razvoja iseljavanje cijele regije - Inozemna konkurentnost i jeftinije Luka na Dunavu (Batina) susjedne zemlje (Vojvodina) Ouvanost eko sustava i ekoloka proizvodnja - Nestabilne klimatske promjene za razvoj eko turizam - Nedostatak dodatnih sadraja Baranjske ume kao potencijal za razvoj - Nedovoljna brendiranost proizvoda i rekreativnoj i lovnog turizma podruja Baranje Specifina hidrografska stuktura pogodna za - Pad kupovne moi stanovnitva - Apatija stanovnitva, posebno mladih razvoj ribolovnog turizama Nautiki kontinentalni turizam - Prilagoavanje novim zakonima i Zdravstveni turizam i cikloturizam propisima EU Vjerski turizam Koritenje arheolokih nalazita u turistike svrhe Kulturno turistike manifestacije Neispriane baranjske prie Poveanja smjetajnog kapaciteta Dolazak stranih turistikih agencija CIVILNO DRUTVO Partnerski odnosi sa JLS, institucijma i - Nedostatni financijski, kadrovski i gospodarstvom materijalni kapaciteti OCD u privlaenju EU fondova Ulazak u EU i meunarodni okvir djelovanja Nove prilike u financiranju iz sredstava EU te - Sve manje dostupnog novca za prilagodba standardima EU sufinanciranje te nepostojanje Reforma sustava socijalne skrbi i zakona o financijskih instrumenata za udrugama predfinanciranje projekata Edukacija za upravljanje i voenje projektnog - Proputanje prilika za socijalno ciklusa zapoljavanje - Visoka centraliziranost funkcija u Vea ukljuenost graana te prilike za pokretanje novih inicijativa i udruga sustavu socijalne skrbi Umreavanje udruga unutar Baranje i ire - Nepovjerenje prema udrugama i regije nedovoljno poznavanje rada udruga Suradnja sa srodnim udrugama u Hrvatskoj i - Politika nesigurnost, veliki utjecaj izvan nje politike na rad civilnog sektora Koritenje prilika za studijska putovanja u - Loa gospodarska situacija svrhu razvoja vlastitih kapaciteta te poslovnog - Odlazak mladih i strunih ljudi te povezivanja slabljenje interesa za neke segmente drutvenog ivota

29

3. RAZVOJNA VIZIJA
3.1. Razvojni ciljevi po osima ruralnog razvoja
Vizija kao osnova razvojne strategije temelji se na stavovima i promiljanju lokalnog stanovnitva o budunosti podruja na kojem ive i ele ivjeti.

Baranja kao prepoznatljiva mikroregija utemeljena na naelima odrivog razvoja uz optimalno koritenje razvojnih potencijala i jaanje konkurentnosti gospodarstva, razvoj ljudskih potencijala i zadovoljenje javnih potreba.
Strateki ciljevi obuhvaaju najznaajnije elemente budueg ekonomskog i drutvenog razvoja podruja ija e realizacija osigurati prepoznatljivost podruja, ekonomsku efikasnost i poveati kvalitetu ivota za sve stanovnike na podruju koje pokriva LAG Baranja. Strateki ciljevi utemeljeni su na rezultatima analize dosadanjih razvojnih postignua i problema, analizi postojeeg stanja podruja, provedenoj SWOT analizi i zajednikoj viziji koja je definirana na temelju stavova, elja i promiljanja lokalnog stanovnitva, te usklaivanja sa stratekim dokumentima vieg reda. Strateki ciljevi odreuju smjer kretanja buduih razvojnih procesa koji bi podruje LAG Baranja trebali u velikom stupnju izjednaiti po kvaliteti ivota s razvijenim podrujima Republike Hrvatske i razvijenim ruralnim podrujima Europske unije, te na taj nain uiniti ovo podruje atraktivnijim za ivljenje kako bi se zaustavili nepovoljni demografski trendovi i postigla demografska stabilnost. U tom smislu odreeni su glavni strateki ciljevi i to: 1. Poveanje konkurentnosti gospodarstva uz starteka partnerstva i poslovno povezivanje 2. Razvoj odrivih eko-socijalnih modela gospodarenja 3. Razvoj ljudskih resursa 4. Ouvanje kulturne batine i podizanje vrijednosti podruja

30

3.2. Opis mjera za dostizanje ciljeva

Strateki ciljevi obuhvaaju iroko podruje gospodarskog i drutvenog ivota stoga su definirani kroz etiri strateka cilja. U provedbi postavljenih ciljeva, zasigurno e postojati odreena ogranienja koja e utjecati na dinamiku i obujam njihove realizacije. Zbog toga su ovom startegijom definirana i prioritetna podruja te mjere za dostizanje ciljeva kako je to prikazano u tablici.

CILJ 1 PRIORITETI 1.1. Jaanje trino uvjetovane poljoprivredne proizvodnje 1.2.Meusektorsko povezivanje resursa 1.3. Razvoj mikro i malog poduzetnitva 1.4. Razvoj ruralnog turizma 1.5. Razvoj i promocija lokalnih proizvoda CILJ 2 PRIORITETI 2.1. Obnovljivi izvori energije 2.2. Poboljanje upravljanja vodnim resursima 2.3. Zatita okolia 2.4. Razvoj socijalnog poduzetnitva CILJ 3 PRIORITETI 3.1. Snaenje ljudskih kapaciteta 3.2. Snaenje lokalnih kapaciteta za ruralni razvoj i upravljanje na naelima LEADER pristupa

Poveanje konkurentnosti gospodarstva uz strateka partnerstva i poslovno povezivanje MJERE 1.1.1. Poveanje konkurentnosti i trine uinkovitosti 1.1.2. Jaanje trino orjentirane proizvodnje 1.1.3. Razvoj poljoprivrednih zadruga, udruga i clustera 1.2.1. Razvoj partnerstva i poslovnog povezivanja 1.2.2. Diverzifikacija gospodaskih aktivnosti 1.3.1. Poticanje novih mikro i malih poduzetnika 1.3.2. Osnaivanje postojeih mirko i malih poduzetnika 1.4.1. Poticanje razvoja ruralnog turizma 1.4.2. Poticanje razvoja specifinih oblika turizma 1.5.1. Potpora lokalno prepoznatljivim proizvodimazatita i brendiranje 1.5.2. Promocija lokalnih proizvoda i proizvoaa Razvoj odrivih eko-socijalnih modela gospodarenja MJERE 2.1.1. Poticanje projekata obnovljivih izvora energije 2.2.1. Racionalizacija koritenja postojeih vodnih resursa zbog prevencije gospodarskih teta 2.2.2. Koritenje vodnih resursa za razvoj turizma 2.3.1. Prilagodba EU standardima za okolino prihvatljive uvjete gospodarenja 2.4.1. Poticanje razvoja socijalnog poduzetnitva 2.4.2. irenje mree socijalnih usluga Razvoj ljudskih resursa MJERE 3.1.1. Poticanje razvoja ljudskih kapaciteta u zajednici 3.2.1. Jaanje znanja o ruralnom razvoju 3.2.2. Poboljanje informacijskih i komunikacijskih kanala 3.2.3. Razvoj kapaciteta i organiziranih aktivnosti za mlade 3.2.4. Unaprjeenje i ukljuivanje stanovnika u program kulture, sporta i tehnike kulture 31

3.3. Razvoj civilnog drutva i graanskih inicijativa CILJ 4 PRIORITETI 4.1. Ouvanje kulturne batine 4.2. Podizanje vrijednosti podruja

3.3.1. Unaprijeenje postojeih institucionalnih mehanizama za suradnju JLS i civilnog drutva 3.3.2. Poticanje graanskog aktivizma u razvoju zajednice Ouvanje kulturne batine i podizanje vrijednosti podruja MJERE 4.1. 1. Ouvanje kulturne batine, tradicijskih obiaja i arhitektonskih vrijednosti podruja 4.2.1. Podizanje svijesti o vrijednosima podruja i gospodarskom koritenju tih vrijednosti 4.2.2. Provedba infrastrukturnih projekata 4.2.3. Promocija vrijednosti Baranje

3.3. Oekivani rezultati po mjerama

STRATEKI CILJ 1. - POVEANJE KONKURETNOSTI GOSPODARSTVA UZ STRATEKA PARTNERSTVA I POSLOVNO POVEZIVANJE Mjerama poveanja konkurentnosti i trine uinkovitosti poticat e se projekti ija e realizacija doprinositi jaanju konkurentnosti, a koja e biti postignuta poveanjem kvalitete proizvodnje i prilagodbom koliine proizvodnje trinim zahtjevima kao i zadovoljenju higijenskih, fito-sanitarnih, zdravstvenih, okolinih standarda kao i zahtjeva dobrobiti ivotinja. U sklopu ove mjere poticat e se ulaganja u izgradnju i rekonstrukciju objekata za dranje muznih krava, za tov goveda i dranje krava dojilja, za dranje krmaa i tovljenika, za dranje peradi i kokoi nesilica, za staklenike i plastenike, za prihvat, uzorkovanje i skladitenje itarica i uljarica na poljoprivrdnom gospodarstvu, objekata za preradu mlijeka i proizvodnju mlijenih proizvoda, za klaonice i rasjekaonice mesa te preradu mesa, pogona za preradu riba i drugih vodenih beskraljenjaka, objekata za preradu voa i povra, te nabavku potrebne opreme i specijalizirane opreme za rad u polju, opreme za proizvodnju mlijeka i rukovanje mlijekom, opremu za uzgoj stoke, te skupljanje i spremanje krme i opreme za upravljanje panjacima, opremu za vinogradarstvo i opremu za vinarije, odnosno sve ono to je predvieno IPARD Mjerama101 i Mjera 103. Mjerama financijske potpore poveat e se konkurentnost obiteljskih gospodarstva kroz usvajanje novih znanja, modernizaciju proizvodnje, prilagodbu proizvodnje i kvalitete sukladno potrebama trita. Veina poljoprivrednih gospodarstava na podruju Baranje, osobito onih manjih nema dovoljno vlastitog kapitala da moe financirati vlastite projekte i potrebna im je pomo iz europskih i domaih fondova, budui da nemaju vlastiti kapital niti dovoljne kolaterale za koritenje kredita kod poslovnih banaka. Podrana ulaganja teit e modernizaciji, ali ne samo u smislu zamjene poljopivredne mehanizacije i opreme, nego u smislu modernizacije proizvodnje sukladno potrebama trita. Ova mjera provodit e se kod poljoprivrednih gospodarstva koja vode osobe s odgovarajuim kvalifikacijama. 32

Mjere jaanja trino orjentirane proizvodnje usmjerene su na izgradnju uinkovite trine infrastrukture kao to su veleprodaja, maloprodaja i udruene trnice, te skladini kapaciteti koji su neophodni za trokovno-uinkovitu prodaju. U sklopu mjere, u prvoj fazi izradit e se projekcija propusnosti trita i objekata koji su potrebni za uinkovitu trokovno-trinu prodaju. Pri tome je potrebno ukljuiti postojee resurse kojima raspolae Belje d.d. kao najvei poljoprivredni proizvoa na podruju Baranje i jedan od najveih preraivaa poljoprivrednih proizvoda u regiji. Potpore u sklopu ove mjere bit e ododbrene samo za one projekte kojima bude dokazana mogunost prodaje planirane proizvodnje Financijskim potporama u sklopu ove mjere planira se izgradnja poljoprivredno trinoinformacijskog sustava za podruje LAG-a za pruanje svakodnevnih informacija koji e omoguiti poljoprivrednicima da lake pregovaraju s kupcima svojih proizvoda i koji e olakati prostornu distribuciju proizvoda na podruju Baranje i izvan podruja LAG-a Baranja. Mjere razvoja poljoprivrednih zadruga, udruga i clustera poticat e se razvoj uinkovite povezanosti poljoprivrednika, udruga/zadruga i potroaa. U sklopu ove mjere poticat e se jaanje uloge zadruga tako da e postojee zadruge promijeniti svoju praksu, te potaknuti osnivanje novih udruga/zadruga koje e biti kontrolirane od samih zadrugara i djelovati u interesu zadrugara. Sama mjera protegnut e se kroz dulje vremensko razdoblje. U prvoj fazi, potaknut e se pripreme za razvoj poljoprivrednog trinoinformacijskog sustava na podruju LAG-a Baranja kako bi se olakali procesi donoenja odluka u poljoprivrednom poslovanju poevi od planiranja to proizvoditi do konane odluke kome prodati svoje proizvode. Mjerama razvoja partnerstva i poslovnog povezivanja poticat e se projekti koji se temelje na partnerstvima i poslovnom povezivanju sukladno naelima LEADER pristupa. U sklopu ovih mjera podupirat e se projekti u kojima je izraeno partnerstvo izmeu gospodarskih subjekata i jedinica lokalne samouprave, te projekata u kojima je izraena poslovna povezanost vie gospodarskih subjekta ili udruga s podruja Baranje na ostvarenju zajednikog cilja. Mjerama razvoja partnerstva poveat e se trina uinkovitost gospodarskih subjekata koji budu vezani u partnerstvima i zajedniki nastupaju prema treim osobama, te e doi do podizanja svijesti o lokalnom partnerstvu i meusobnoj povezanosti gospodarskih subjekata s jedinicama lokalne samouprave i udrugama civilnog drutva to je predvieno IPARD Mjerom 202 Mjerama devirzifikacije gospodarskih aktivnosti eli se pomoi malom gospodarstvu u ruralnim sredinama. Malo gospodarstvo u ruralnim sredinama tradicionalno je obiljeeno niskom razinom proizvodnje prvenstveno za lokalno trite, pri emu je prisutna alokacija kapitala u nepoljoprivredne aktivnosti, a poljoprivredna aktivnost se svodi na proizvodnju za vlastite potrebe. Prioritetno podruje primjene mjera diverzifikacije jeste tzv. socijalna poljoprivreda gdje se gospodarstvo orjentira na dohodak iz drugih izvora. Mala gospodarstava koja imaju manje od 10 ha zemljita ograniena su u razvoju i u uvjetima visoke unutarnje konkurencije ne mogu opstati na tritu, osobito ako se bave samo ratarskom proizvodnjom.

33

Mjerama financijske potpore u sklopu diverzifikacije gospodarskih aktivnosti poticat e se i ulaganja u partnerske projekte kojima e se poveati kapaciteti ruralnog turizma kroz izgradnju ili rekonstrukciju smjetajnih objekata, objekata za sportsku rekreaciju, objekata za jahanje, objekata za spotski ribolov, prodajnih prostora unutar vinarije, kuaonice vina i prostora za skladitenje vina, kampova, prostora za pripremu i usluivanje hrane i pia, rekonstrukcija starih tradicijskih kua i gospodarskih zgrada s izvornom tradicionalnom arhitekturom, te nabavka potrebne opreme sukladno programu IPARD Mjera 302. Poticat e se prvenstveno projekti koji mogu dokazati svoju odrivost na tritu bez pomoi zajednice i projekti koji e se oslanjati na resurse s podruje Baranje. Mjerama diverzifikacije gospodarskih aktivnosti poveat e se mogunosti zapoljavanja i razvoj poduzetnitva na podruju Baranje kako bi ovo podruje ostalo atraktivno za ivot buduim generacijama za budua vremena. Mjerama poticanja osnivanja novih mirko i malih poduzetnika poticat e se projekti otvaranja novih mirko i malih poduzea i obrta. U sklopu ove mjere podupirat e se poduzetnici koji ele pokrenuti vlastiti posao, a prednost e se pruati mladim poduzetnicima i enama poduzetnicima s podruja LAG Baranja. Mjerama poticanja osnivanja novih mirko i malih poduzetnika oekuje se jaanje sektora privatnog poduzetnitva uz mogunosti samozapoljavanja i zapoljavanja lanova obitelji u obiteljskim tvrtkama. Mjerama osnaivanja postojeih mikro i malih poduzetnika poticat e se odrivi projekti koji e dovesti do jaanja poslovanja mirko i malih poduzetnika na podruju LAG Baranja uz koritenje prirodnih i drugih resursa s podruja LAG Baranja. U sklopu ove mjere podupirat e se poduzetnici koji e zapoljavati domae stanovnitvo i koristiti poljoprivredne, umske, vodne i druge resurse na podruju LAG Baranja. Provedbom mjera za osnaivanja postojeih mikro i malih poduzetnika oekuje se jaanje njihove gospodarske snage uz poveanje zapoljavanja. Mjerama poticanja razvoja ruralnog turizma poticat e se projekti koji se temelje na povezivanju poljoprivredne proizvodnje i turistike ponude. U sklopu ovih mjera podupirat e se projekti seoskog turizma kako bi se poljoprivrednim proizvoaima omoguilo da u sklopu svog obiteljskog gospodarstva poveaju mogunosti prodaje vlastitih proizvoda na kunom pragu i kroz tursitiku ponudu steknu dodatni izvor prihoda. Podupirat e se projekti i programi koji doprinose poveanju smjetajnih kapaciteta za seoski turizam, nadogradnju gospodarskih objekata za pruanje usluga seoskog i kontinentalnog turizma, aparthotela, motela, izgradnju kuaonica vina, ureenju biciklistikih staza, ureenju ribolovnih terena i ureenju vinskih cesta. Mjerama poticanja specifinih oblika turizma koji se temelje na izgradnji staza za rekreacijski turizam, trim staza, kajak staza, kampova, odmorita, prenoita i svih drugih oblika turizma, lovnog, sportskog, zdravstvenog, avanturistikog i svim drugim specifinim oblicima turizma to e se ostvariti zajednikim naporima jedinica lokalne samouprave, poduzetnika i udruga s podruja Baranje. Mjerama potpore lokalnim prepoznatljivim proizvodima-zatita i brandiranje poticat e se i jaati razvoj lokalno prepoznatljivih proizvoda tako da se oni na tritu razlikuju od 34

konkurencije i da se prepoznaju kao vrijedni proizvodi kod potroaa.U sklopu ove mjere podupirat e se specifine aktivnosti kao to su razvoj mree odnosa izmeu proizvoaa i potroaa, kreiranje ugleda proizvoaa i proizvodno-opskrbnih lanaca, istraivanje trita s ciljem identifikacije elja potroaa. Mjerama potpore lokalnim prepoznatljivim proizvodima stvorit e se trino prepoznatljivi proizvodi sa zatienim porijeklom i na taj nain e im se poveati trina vrijednost. Ovim mjerama trebaju biti u razmatranju obuhvaeni proizvodi kao to su Baranjski kulen, Baranjska papirka, Baranjska rakija, Baranjsko vino, Baranjski sir, Baranjski med i drugi prepoznatljivi baranjski proizvodi za koje e se pokrenuti proces zatite geografskog porijekla i izvornosti proizvodnje. Mjerama jaanja promocije lokalnih proizvoda i proizvoaa podupirat e se razliiti vidovi promocije lokalnih baranjskih proizvoda i proizvoaa kroz organiziranje zajednikih nastupa, izdavanja broura i letaka, snimanje video clipova i drugim marketing tehnikama. STRATEKI CILJ 2- RAZVOJ ODRIVIH MODELA EKO-SOCIJALNOG GOSPODARENJA Mjerama poticanja projekata obnovljivih izvora energije poticat e se projekti koji dovode do smanjenja potronje elektrine, toplinske i drugih vrsta energija. Potpora e se pruati projektima proizvodnje energije iz obnovljivih izvora kao to su suneva energija, energija vjetra, geotermalna energija, energija proizvedena iz biomase ili energija proizvedena iz sekundarnog otpada. U sklopu mjera podupirat e se izgradnja postrojenja za proizvodnju elektrine energije, izgradnja kogeneracijskih postrojenja, te postrojenja za zagrijavanje plastenika i staklenika u neposrednoj blizini farmi. Kljunu uloga LAG Baranja je da vodi nadzor nad takvim projektima kako ne bi dolo do predimenzioniratnosti projekata, odnosno da se usklade stvarne potrebe i sirovinske mogunosti proizvodnje elektrine energije iz obnovljivih izvora. Mjerama racionalizacije koritenja postojeih vodnih resursa zbog prevencije gospodarskih teta podupirat e se projekti koji ele izbalansirati tokove rijeka i racionalno otjecanje kinice kako bi se sprijeilo brzo isuivanje tla. U sklopu mjere podupirat e se projekti navodnjavanja, odravanja nerazvrstanih kanala, te zatita prirodno stvorenih biljnih i ivotinjskih eko sustava povezanih s vodom kao to su movare i bajeri. Mjerama koritenja vodnih resursa za razvoj turizma poticat e se odrivi parnterski projekti kojima je cilj koristi postojee vodne resurse rijeke Dunav i Drava za obogaenje turistike i gospodarske ponude. U sklopu ove mjere oekuje se provedba projekta koji e na inovativan nain koristiti postojee vodne resurse i dovesti do jaanja turistike i druge pondue na podruju Baranje. Mjerama prilagodbe EU standardima za okolino prihvatljive uvjete gospadarenja pruat e se potpora programima i projektima koji imaju za cilj podizanje svijesti stanovnika na podruju LAG-a Baranja o metodama zatite okolia i primjene EU standarda za okolino prihvatljvie uvjete gospodarenja. 35

U sklopu ove mjere odrat e se niz edukacija kojima je cilj upoznavanje stanovnika s podruja LAG Baranja odredbama nitratne direktive, te koji je znaaj uvoenja poljopivredno-umarske mree NATURA 2000 i na to ona obvezuje poljoprivredne proizvoae i druge gospodarske subjekte na podruju Baranje. Mjerama poticanja razvoja socijalnog poduzetnitva poticat e se programi i projekti koji su inovativni i uspjeno spajaju ekonomske, socijalne i okoline ciljeve. Posebice se podravaju programi pokretanja socijalnih zadruga te drugih oblika participativnog poduzetnitva koje nastoji stvoriti nova radna mjesta za socijalno marginalizirane skupine i koristi za cjelokupnu zajednicu. Mjerama e se poveati broj poduzetnika na podruju Baranje, osobito mladih poduzetnika i poduzetnika-ena. U sklopu ove mjere pruat e se potpore projektima ulaganja u nove tehnologije, ulaganja u inovativne projekte, projektima koji doprinose jaanju konkurentnosti na temelju znanja i suradnje sa znanstvenim institucijama, te projektima u kojima su nositelji mlade osobe, poduzetnici poetnici i poduzetnici-ene. Mjerama irenja mree socijalnih usluga podupirat e se projekti pruanja drutvenih usluga kao to su jaslice, djeji vrtii i centri za djecu i centri za brigu o starijim osobama na podruju Baranje u onim sredinama gdje postoji potreba za takvim uslugama, te projektni namijenjeni osobama s posebnim potebama i druge usluge za kojima se pokae potreba a vezane su uz jaanje socijalne koherentnosti podruja. U sklopu ove mjere podupirat e se projekti koji imaju za cilj povezivanje poduzetnika, jedinica lokalne samouprave i civilnog drutva na irenju i izgradnji mree socijalnih usluga koje e dovesti do poboljanja uvjeta ivota na podruju LAG Baranja. 3. STRATEKI CILJ RAZVOJ LJUDSKIH RESURSA Mjerama poticanja razvoja ljudskih kapaciteta u zajednici podupirat e se programi i projekti usmjereni na poboljanje mogunosti stanovnika podruja Baranje da se upoznaju s novim informacijama i znanjima, osobito onima vezanim uz zatitu okolia. Mjerama e se podupirati projekti suvremenih tehnologija, uenja koje omoguuju bolji pristup usvajanja praktinih vjetina kod poljoprivrednika, gospodarstvenika, jedinica lokalne samouprave i civilnog sektora. Naglasak e biti na stjecanju praktinih znanja i vjetina koje osiguravaju veu konkurentnost na tritu rada, samozapoljavanje, doprinose razvojnim projektima te drutvenim i tehnolokim inovacijama. Mjerama e se dati podrka razmjeni znanja i informacija koje e pomoi svim dionicima da poveaju svoje kapacitete znanja i vjetina i unaprijede vlastitu ivotnu sredinu. Mjerama poboljanja informacijskih i komunikacijskih kanala podrat e se informacijske kampanje kod korisnika, poljoprivrednih proizvoaa s podruja Baranje kako bi se to bre prilagodili uvjetima poslovanja u okviru Zajednice. Razvojem infroamcijskih i komunikacijskih kanala omoguit e snanije povezivanje i informiranost o vrijednostima podruja , te turistikoj i drugoj ponudi na podruju Baranje. Mjerama razvoja kapaciteta i organiziranih aktivnosti za mlade podupirat e se projekti i inicijative kojima e se poticati razvoj kapaciteta i organiziranih aktivnosti kako bi se mladei pruila prilika za okupljanje, sastajanje, obuku i ostali oblici potpore s ciljem 36

privlaenja i zadravanja mladih u ruralnim sredinama pruanjem sadraja prema njihovim specifinim drutvenim, kulturnim i razvojnim potrebama. Mjerama unaprijeenja i ukljuivanja stanovnika u programe kulture, sporta i tehnike kulture poticat e se projekti i aktivnosti kojima e se poveati broj stanovnika s podruja Baranje aktivno ukljuenih u programe kulture, sporta i tehnike kulture. Poveanjem broja stanovnika koji su aktivno ukljueni u rad i programe kulture, sporta i tehnike kulture jaat e se unutarnja kohezija drutva i jaati svijet o multietninosti podruja. Mjerama unaprijeenja postojeih institucionalnih mehanizama za suradnju jedinica lokalne samouprave i dravnih institucija s organizacijama civilnih drutava poticat e se rad i razvoj civilnog sektora na podruju Baranje, te horizontalno i vertikalno povezivanje udruga za zajednike nastupe i projekte. Mjerama poticanja graanskog aktivizma poticat e se razne aktivnosti ukljuivanja graana, posebice ruralnih podruja, stvaranja graanskih inicijativa u rjeavanje problema lokalne zajenice. Posebno e se poticati projekti koji ukljuuju vei broj dionika, potiu suradanju i partnerske projekte srodnih organizacija civilnoga drutva kako bi se racionalno koristili postojei resursi zajednice. 4. STRATEKI CILJ OUVANJE KULTURNE BATINE I PODIZANJE VRIJEDNOSTI PODRUJA Mjerama ouvanja kulturne batine, tradicijskih obiaja i arhitektonskih vrijednosti podruja poticat e se programi i projekti kojima je cilj ouvati kulturnu batinu, tradicijske vrijednosti podruja Baranje. Podupirat e se projekti Baranjskih bua, Baranjskog bearca i drugih manifestacija u sklopu turistike ponude Baranje. U sklopu ove mjere podupirat e se projekti i programi kojima je cilj evidentirati, registrirati, katalogizirati i javnosti prezentirati arhitektonske vrijedne objekte na podruju Baranje i arhitektonski specifine objekte za podruje Baranje kao to su podrumi u lesu ili baranjska kua. Mjerama podizanja svijesti o vrijednostima podruja i gospodarskom koritenju tih vrijednosti u komercijalne svrhe podupirat e se projekti koji podiu i jaaju svijest o vrijednosti podruja Baranje u etnolokom i ekonomskom smislu, te poticati projekte kojima koritenje naziva Baranja podie vrijednost. Mjerama provedbe infrastrukturnih projekta u ruralnim sredinama poticat e se projekti kojima je cilj poboljanje ivota u malim sredinama na ureenju mjesta ili izgradnjom komunalne i drutvene infrastrukrutkure, obnove i revitalizacije znaajnih zgrada ili objekata u naselju kako bi se poveala vrijednost podruja. Mjerama promocije vrijednosti Baranje podupirat e se projekti kojima je svrha suvremenim marketing tehnikama prezentirati Baranju kao jedinstveno i specifino podruje kako bi Baranja postala prepoznatljivo podruje Republike Hravtske.

37

4. STRATEGIJA IZRADE I PROVEDBE

4.1. Znaajke partnerstva
LAG Baranja nastao je 04.02.2010. na inicijativu nekoliko JLS s podruja Baranje i uz konzultantsku podrku dr.sc. Branke Ljubii, samostalne strunjakinje za prava intelektualnog vlasnitva. Nakon vie odranih sastanaka sa kljunim dionicima iz sva tri sektora drutva odrana je osnivaka skuptina LAG-a Baranja, doneseni osnivaki akti i plan aktivnosti za naredno razdoblje. Jedan od osnovnih pokretaa udruivanja i okupljanja velikog broja ljudi i organizacija bio je osjeaj pripadnosti Baranji kao kompaktnom prostoru, potreba da se na najbolji mogui nain poveu postojei resursi te pokrene pomalo uspavani baranjski potencijal. Stanovnici Baranje ponosni su na svoju pripadnost Baranji, svjesni su velikog razvojnog potencijala mikro-regije kojoj pripadaju, ali i relativne zaputenosti prostora koji trpi velike tete neplanskog gospodarenja. LEADER pristup doekan je s velikim oduevljenjem kao nova prilika da Baranja pokae sav svoj razvojni potencijal. Od samog nastanka potovani su svi LEADER principi, a posebice zastupljenost privatnog i civilnog sektora te je osigurana ravnotea sudjelovanja predstavnika raznih etikih i dobnih skupina. U tom smislu odreeni su i ciljevi udruivanja: - okupiti kljune dionike razvoja - udruiti resurse organizacija i pojedinaca - povezati gospodarske aktivnosti kao osnove lokalnog razvoja - dodatno ojaati veze meu sektorima - razvijati nuno potrebnu socijalnu koheziju (povjerenje u zajedniki rad i udruivanje) - razviti razvojne kapacitete udruivanjem i jaanjem ljudskih resursa U samom procesu izrade LRS partnerstvo i ukljuivanje to veeg broja organizacija oznaeno je kao prioritet. U proces su bile ukljuene sve jedinice lokalne samouprave koje su na svom podruju organizirale sastanke i okupljale kljune dionike iz sva tri sektora. Isto tako, kroz sektorske forume izraene su sektorske analize te ponuena rjeenja i odreene perspektive razvoja cijelog LAG podruja. U izradi su sudjelovali i strunjaci udruge Slap, Hrvatske mree za ruralni razvoj te Regionalne razvojne agencije Slavonije i Baranje. Time je postignuta usaglaenost kod odreivanja prioritetnih pravaca djelovanja, ali i osjeaj sudjelovanja i suvlasnitva od strane svih relevantnih institucija, OCD, poduzetnika i suportivnih organizacija. Vana komponentna meuregionalne i meunarodne suradnje ostvarena je kroz nekoliko aktivnih partnerskih inicijativa: 1. lanstvom u HMRR i aktivnim sudjelovanjem u organizaciji (LAG Baranja kao suorganizator) nekoliko domaih i meunarodnih skupova iz raznih podruja ruralnog razvoja (marketing eko-turizma, modeli ruralnog razvoja, modeli socijalnog zapoljavanja);

38

2. Partnerstvom sa LAG-om u izrade zajednike razvojne strategije i akcijskog plana pograninog podruja hrvatske i maarske Baranje te dodatne aktivnosti jaanja kapaciteta i promocije LAG podruja i vrijednosti; 3. U okviru projekta EUROPE&ME (program Europa za graane) LAG sudjeluje u regionalnoj inicijativi povezivanja kljunih dionika ruralnog razvoja te razmjeni iskustava kroz vie meunarodnih dogaanja sa partnerima iz Maarske, Slovenije i Srbije, U pogledu odreivanja ciljeva, a temeljem SWOT analize poslovno povezivanje, udrivanje i meusektorska partnerstva odreeni su kao temelj postizanja konkuretnosti gospodarstva Baranje. U tom smislu razraene su i mjere koje potiu udrivanje kljunih gospodarskih resursa: 1.1.3. i 1.2.1. Partnerstvo je postavljeno i kao kriterij za procjenu prihvatljivosti i kvalitete predloenih projekata te oznaeno kao jedno od kljunih horizontalnih vrijednosti za sve razvojne projekte.

4.2. Primjena naela bottom-up

LEADER pristup je pokrenut 1991. godine, kao model aktivnog sudjelovanja lokalnih zajednica u kreiranju ruralnog razvojna, odnosno kreiranju vlastite budunosti. Povratne informacije dobivene sa organiziranih zajednikih sastanaka u procesu izrade Strategije lokalnog razvojna LAG Baranja pokazuju da je LEADER pristup neophodan alat koji dobro funkcionira u razliitim situacijama i podrujima, a ruralne politike prilagoava potrebama pojedinih ruralnih podruja sa svim svojim specifinostima. Primjena LEADER pristupa u analizi situacije po pojedinim sektorima je bila polazna toka za definiranje stratekih ciljeva, mjera i prihvatljivih, a provedivih projektnih ideja razvoja. Poticanjem lokalnog sudjelovanja u pripremi i primjeni strategija odrivog razvoja, iskoriten je vrijedan resurs u kreiranju budue ruralne politike na podruju LAG-a Baranja. Tijekom izrade Strategije LAG-a Baranja primjenio je pristup odozdo prema gore. Pristup se provodio na nain da su se organizirali sastanci u opinama lanicama LAG-a, kako bi lokalni akteri direktno sudjelovali u procesu izrade strategije i odreivanju prioriteta koji su primjenjivi i provedivi u njihovoj zajednici. Ovaj pristup je omoguio direktnu razmjenu informacija o strukturalnim problemima u poljoprivredi, ali i o mnogobrojnim mogunostima za poboljanje kvalitete ivota na navedenom podruju. Ukljuivanjem predstavnika javnih i privatnih ustanova, predstavnika civilnog sektora, predstavnika razliitih interesnih skupina naglasila se potreba za dodatnom izgradnjom kapaciteta u zajednici. To ukljuuje edukaciju, podizanje svijesti, sudjelovanje i mobilizaciju lokalnog stanovnitva kako bi se prepoznale prednosti i slabosti podruja (analiza). Na taj nain odreli su se jasni kriteriji za ostvarenje odgovarajuih aktivnosti (projekata) na lokalnom nivou kojima e se ostvarivati planirani strateki ciljevi.

39

Sudjelovanje navedenih predstavnika nije bilo ogranieno na inicijalni ili informativni sastanak, ve je trajalo tijekom cijelog procesa izrade strategije. Koritenjem interaktivne komunikacije, meusobnim dijalogom i pregovoranjem, otvorila su se vana pitanja vezana za transparentnost cjelokupnog procesa, kao i procesa donoenja odluka o raspodjeli moguih financijskih resursa, te meusobnoj podrci. Navedenim pristupom pojanjena je uloga LAG-a, nain upravljanja, iznaeni su modeli meusobne podrke javnog, privatnog i civilnog sektora vezano uz raspoloive ljudske, materijalne i financijske resurse. Posvjestile su se prilike za udruivanjem lokalnih aktera na zajednikim projektima, na multisektorskim aktivnostima radi poboljanja konkurentnosti podruja, kao i osjeaja zajednikog vlasnitva, postizanje sinergije i jaanje meusobnog povjerenja. Tablica 9: Proces i dinamika izrade Strategije LAG-a Baranja # 1 Aktivnosti Predstavljanje procesa (ciljevi, metodologija, dinamika) naelnicima opina Stvaranje timova za: a) mapiranje (istraivaki tim) b) izradu strategije (projektni tim) Edukacija istraivakog tima (3 radionice) Sastanci sa kljunim dionicima po opinama (javni pozivi) Tematski forumi (Gospodarstvo, Poljoprivreda, Turizam, Civilno drutvo) Motivacijski seminar 1. nacrt strategije Vrijeme provedbe travanj 2012. Ostvareni rezultati
Odgovorni za provedbu

Objava natjeaja za projekte i odabir projekata

lanice LAG-a Baranja upoznati sa procesom izrade Strategije, usaglaena dinamika i metodologija izrade svibanj 2012. Prikupljeni i objedinjeni podaci potrebni za izradu stratekog dokumenta (4 radionice) lipanj / srpanj lanovi istraivakih 2012. timova usvojili osnove projektnog promiljanja kolovoz / Odrano 9 radionica po rujan opinama na podruju 2012. LAG- baranja sa najmanje 150 sudionika listopad Izraene SWOT analize /studeni po sektorima 2012. predloeni prioriteti razvoja ( 4 radionice) studeni 2012. Na osnovu SWOT analiza predloeni prioriteti razvoja otvoren prostor za javnu raspravu prosinac Definiran tekst 2012./ sijeanj natjeaja, usuglaeni 2013. kriteriji za odabir

LAG Baranja

LAG Baranja, naelnici opina, Slap Slap

Slap, LAG

Slap, LAG

Slap, LAG

LAG, Slap

40

projekata, napravljena lista projektnih prijedloga 8 Izrada 2. nacrta LRS veljaa/oujak Predzavrni nacrt i javna rasprava 2013 dokumenta razmatran i usvojen od strane Predsjednitva i Glavnog odbora LAG-a; nacrt LRS objavljen na web stranicama otvoren za javnu raspravu 9 Usvajanje Strategije i 22. oujka Izraen strateki slubena objava na web 2013. dokument prema stranicama LAG-a predloenoj metodologiji Ministarstva Tijekom procesa izrade strategije, paralelno se odvijao proces izgradnje i ljudskih kapaciteta.

LAG Baranja

LAG Baranja

osnaivanja

Izgradnja kapaciteta lokalnih dionika zasnivala se na edukativnim aktivnostima koje su unaprijedile sposobnosti u smislu razrade projektne ideje sukladno pojedinim objavljenim natjeajima, a koji e se posvetiti odreenim aktivnostima, i naravno unaprijediti financijske vjetine za voenje tih aktivnosti. Koritenje dostupnskih komunikacijskih alata, (e-mail, internet, komunikaciju putem postojeih drutvenih mrea) bilo je od velike pomoi u dodatnom informiranju o LEADER-u, kao i poveanju interesa lokalnih dionika za pripremu lokalne strategije, razvoja zajednikih /slinih projektnih ideja, te se i na taj nain stvarala potrebna kritina masa. Jaanje kapaciteta nije bila zasebna, ve zajednika aktivnost u kojoj su kljuni dionici - nosioci aktivnosti postali svjesni ovog pristupa i naina njegove realizacije. Kljuni dionici su na taj nain ukljueni u proces sudjelovanja u izradi lokalne razvojne strategije Baranje, ime su stekli odreene korist od samog projekta.

4.3. Plan provedbe i slijed aktivnosti u ostvarenju ciljeva

Sukladno ciljevima i prioritetima razvoja za naredno razdoblje LAG Baranja donosi i akcijski plan provedbe strategije razvoja za razdoblje 1.4.-31.12.2013. Aktivnosti su usmjerene na ostvarenje zacrtanih ciljeva za LAG podruje te na organizacijski razvoj same akcijske grupe, odnosno udruge kao nositelja i koordinatora razvojnih aktivnosti. Kod izrade akcijskog plana vodilo se rauna i o raspoloivim resursima (primarno ljudskim) te dostupnosti sredstava i fondova potrebnih za realizaciju zacrtanih ciljeva. Naime, LAG Baranja sebe vidi kao poveznicu sva tri sektora drutva, ishodite razvojnih ideja i kadrova koji e biti u stanju pripremati i biti tehnika podrka u realizaciji planiranih projekata. Kako se radi o kratkom razdoblju planiranja, koje u sebi obuhvaa i sam proces

41

certificiranja LAG-a, bilo je vano odrediti realno provedive aktivnosti za planirano razdoblje. Za potrebe uinkovitog djelovanja LAG Baranja planira stvoriti operativni tim obrazovanih mladih ljudi koji e pored timova strunjaka za pojedina podruja initi okosnicu razvoja i podrku uredu LAG-a. U tijeku je provedba i IPA projekta prekogranine suradnje Hrvatska-Maarska Rural.net (iji je nositelj Udruga Slap iz Osijeka), a kojega je LAG Baranja primarni korisnik. U okviru projekta izraena je ova lokalna razvojna strategija, u tijeku je izrada regionalne/prekogranine razvojne strategije sa susjednim LAG-om xz te program jaanja ljudskih kapaciteta. Isto tako LAG Baranja lanica je Hrvatske mree za ruralni razvitak (HMRR) te aktivno sudjeluje u radu mree. lan Predsjednitva LAG-a, Gradonaelnik Belog Manastira gdin. Ivan Dobo ujedno je i lan UO HMRR. U tom smislu dio aktivnosti LAG-a svakako e biti usmjeren na daljnje umreavanje i razmjenu poticajnih modela ruralnog razvoja sa ostalim LAG-ovima u EU (lanstvom u ELARD-u), kao i prijenos znanja na podruje susjedne Republike Srbije. Pored programskih ciljeva LAG Baranja odredio je i 2 cilja organizacijskog razvoja samoga LAG-a, kao udruge koja povezuje, koordinira i stvara poticajno okruenje za razvoj cjelokupnog ruralnog prostora. Prioritetni razvojni ciljevi su: 1. stvaranje operativnog ureda LAG-a 2. jaanje regionalne i meunarodne suradnje, odnosno projektnog partnerstva U tom smislu predviene su aktivnosti koje su uklopljene u strateki cilj 3: Jaanje ljudskih resursa. Provedbu aktivnosti iz ovog akcijskog plana sustavno e pratiti Glavni odbor LAG-a Baranja, koordinacija e biti povjerena Predsjedniku i lanovima Predsjednitva, dok su za samu provedbu odreeni nositelji po aktivnostima. Tablica 10: Plan aktivnosti za razdoblje 1.4.-31.12. 2013. # Planirane aktivnosti / oekivani rezultati Razdoblje Nositelji

Cilj 1: Poveanje konkurentnosti gospodarstva

1.1. Organiziranje Baranjskih foruma gospodarstvenika tematskih travanj-listopad Ured LAG-a, JLS, gospodarstvenici,

Oekivani rezultati: Odrana 4 tematska foruma sa najmanje 50 sudionika Uspostavljena najmanje 4 modela poslovne suradnje

1.2. Organiziranje tematskih foruma za travanj-listopad poljoprivrednike: 1.Upoznavanje poljoprivrednika sa EU standardima poljoprivredne proizvodnje 2.Upoznavanje poljoprivrednika s funkcioniranjem EU trita 3.Nain ostvarijanja potpora u

Ured LAG-a, JLS Ministarstvo za poljoprivredu, Hrvatska gospodarska komora,

42

poljoprivredi
Oekivani rezultati: Odrana 3 tematska foruma sa najmanje 60 sudionika Podignuta razina znanja o EU standardima i funkcioniranju EU trita, te naina ostvarivanja potpora

1.3. Povezivanje poljoprivrednika i lipanj-prosinac znanstvenih institucija u cilju razvoja i brendiranja lokalnih proizvoda

Ured LAG-a, Poljoprivredni fakultet, Prehramb. tehnoloki fakultet, Ekonomski fakultet, Zavod za tlo

Oekivani rezultati: 3-5 zatienih poljoprivrednih proizvoda pod nazivomBaranjski....

1.4. Ukljuivanje u sudjelovanje i provedbu veljaa- srpanj lanova LAG-a u projekt Wine tour

OB, TZ Baranje, lokalni proizvoai vina

Oekivani rezultati: Odrano 6 radionica sa najmanje sa najmanje 40 sudionika Podignuta razina znanja o vinskom turizmu, kreiranju i promociji kulturnih turistikih proizvoda, zajednikom nastupanju na tritu i unaprijeenju usluga opskrbe pripremljenom hranom i piem

1.5.
Oekivani rezultati:

Cilj 2: Razvoj odrivih eko-socijalnih modela gospodarenja

2.1. Organiziranje radionica o zatiti okolia listopadprosinac Udruga Baranja, Baranja Ruralnet LAG

2.2. Organiziranje poduzetnitva

Odrane 2 radionice na temu : Prilagodba EU standardima za okolino prihvatljive uvjete gospodarenja-nitratna direktiva i zbrinjavanje stajskog otpada sa najmanje 30 sudionika Podignuta razina znanja o zatiti okolia

radionica

socijalnog travanj-svibanj

Slap, Ured LAG-a, Baranja Bilje, Zeleni Osijek, Grad B.M.

Oekivani rezultati: 15-20 potencijalnih socijalnih poduzetnika prolo 3 modula uvodnih radionica za razvoj socijalnog poduzetnitva

2.3. Mapiranje potencijala za razvoj socijalnog svibanj-rujan poduzetnitva

Slap, ured LAG-a, OCD, JLS

Oekivani rezultati: Izraena mapa resursa i potencijala za razvoj socijalnog poduzetnitva u Baranji Izraen akcijski plan razvoja socijalnog poduzetnitva u Baranji

2.4. Organiziranje sajma razvojnih ideja

svibanj

Slap, ured LAG-a, lanovi LAG-a

Oekivani rezultati: Odran prvi meunarodni sajam razvojnih ideja u Baranji

43

Izraeni poslovni modeli za 7-10 poslovnih poduhvata eko-socijalnog gospodarenja ruralnim prostorom

2.5. Organiziranje studijskog posjeta i tematskih radionica (Europa za graane)

rujan

Ured LAG-a

Oekivani rezultati: Odrano etverodnevno multikulturano poslovno dogaanje Uspostavljena meunarodna suradnja izmeu baranjskih i EU poduzetnika te izgraena najmanje 2 modela poslovnog partnerstva

2.6.
Oekivani rezultati:

Cilj 3: Razvoj ljudskih resursa

3.1. Mapiranje potencijala i izrada baze znanja oujak-travanj i vjetina za podruje Baranje
Oekivani rezultati: izraena baza znanja i vjetina Baranja knows how

Slap, ured LAG-a

3.2. Izrada curriculuma programe

za

edukacijske oujak

Slap, ured LAG-a

Oekivani rezultati: Izraena 4 curriculuma za jaanje kapaciteta za upravljanje ruralnim razvojem

3.3. Organiziranje radionica za mlade lidere travanj/svibanj ruralnog razvoja

Slap, ured LAG-a

Oekivani rezultati: Osposobljeno 20 mladih visokoobrazovanih lidera ruralnog razvoja kroz 3 modula edukacije

3.4. Organiziranje ljetnog kampa za mlade i kolovoz edukacije o jaanju znanja o ruralnom razvoju
Oekivani rezultati: najmanje 30 mladih ukljueno u kamp za mlade jaanje unutarne kohezije mladih osoba s podruja Baranje

Slap, ured LAG-a, Udrenje Baranja

3.5. Stvaranje razvojnog tima LAG-a Baranja

svibanj-rujan

Slap, ured LAG-a

Oekivani rezultati: Stvoren i struno osposobljen razvojni tim LAG-a Baranja

3.6. Pruanje tehnike podrke lanovima svibanj-prosinac LAG-a u pripremi projekata

Slap, ured LAG-a

Oekivani rezultati: Najmanje 20 lanova LAG-a dobilo tehniku i konzltantsku podrku u pripremi projekata

3.7. Edukacijski program za razvoj rujan-prosinac administrativnih kapaciteta za EU projekte

Slap, ured LAG-a, JLS, OCD

Oekivani rezultati: 12-15 mladih visokobrazovanih ljudi osposobljeno za administriranje i provedbu projekata prema EU standardima

Cilj 4: Ouvanje kulturne batine i podizanje vrijednosti podruja

4.1. Izrada marketing plana za LAG svibanj Slap, ured LAG-a 44

Oekivani rezultati: Izraen marketing plan pozicioniranja Baranje

4.2. Sudjelovanje u organizaciji meunarodnog dogaanja DonauWandel u Baranji

lipanj

Slap, Zeleni Osijek, Baranja Bilje, Bilje+

Oekivani rezultati: Organizirano meunarodno dogaanje te uspostavljena suradnja sa 20-ak organizacija iz zemalja Podunavlja

4.3. Izrada plana javnih kulturnih dogaanja oujak-travanj na podruju Baranje

Ured LAG-a, Baranja

TZ

Oekivani rezultati: Izraen jedinstveni plan kulturnih dogaanja na podruju Baranje i akcijski plan sudjelovanja LAG-a Baranja

4.4. Sudjelovanje u organizaciji javnih travanj-prosinac kulturnih dogaanja na podruju Baranje

lanovi LAG-a

Oekivani rezultati: LAG aktivno sudjelovao u najmanje 10 javnih dogaanja na podruju Baranje

4.5. Odravanje radionica strune skupine za brendiranje Baranje

radne svibanj-listopad

Radna skupina, Slap, Branka Ljubii

Oekivani rezultati: Izraen operativni plan brendiranja Baranje te plan zatite 3-5 lokalnih proizvoda

4.6. Priprema i provedba promo kampanje

travanj-prosinac

Slap, Ured LAG-, TZ Baranje, opine i Grad B.M

Oekivani rezultati: Izraen plan promotivne kampanje Provedena promo kampanja

4.7.
Oekivani rezultati:

4.4.

Sposobnost upravljanja javnim sredstvima

Pristup financijskim sredstvima kljuno je pitanje lokalnog razvoja. Mogunost izravne dodjele potpora i/ili pomo u povezivanju s financijskim izvorima jedan je od moguih naina kojima LEADER-ove skupine upravljaju svojim programom. Decentralizirano donoenje odluka o raspodjeli sredstava i o upravljanju njima u skladu je s LEADER pristupom, a u praksi su lokalne akcijske grupe odgovorne za donoenje i provoenje odluka o financijskoj podrci.17 Sposobnost upravljanja javnim sredstvima predstavlja jedan od kljunih uvjeta za uspjenu provedu strategije. Na LAG Baranja stoji odgovornost za prihvaanje projekata
LEADER od inicijative do metode, Vodi za poduku o LEADER pristupu, ZOE Centar za odriv razvoj ruralnih krajeva, Zagreb, 2004, str.229.
17

45

koji su u funkciji realizacije temeljnih ciljeva lokalne razvojne strategije Baranje. Odgovornost za prihvaanje projekata koji su u funkciji temeljnih ciljeva razvojne strategije Baranje podrazumijeva i odgovornost za upravljanje javnim sredstvima. LAG Baranja je od poetka svoga rada i od poetne faze u pripremi izrade lokalne razvojne strategije vodio rauna da procedura odluivanja o upravljanju javnim sredstvima bude to jednostavnija i potpuno transparentna. To znai da su maksimalno pojednostavljeni mehanizmi podrke, te da su istodobno osigurani jasni kriteriji za raspodjelu odgovornosti i transparentno upravljanje javnih sredstvima. U tu svrhu izraen je Pravilnik o provedbi natjeaja i odabiru projektnih prijedloga za koje e LAG Baranja davati potporu. U procesu odabira projekata sudjeluje posebna komisija koja je neovisna u odnosu na korisnike. Komisija broji 5 lanova i odluuje neovisno od upravljake strukture LAG-a i korisnika kako bi se sprijeio mogui sukob interesa, sukladno Zakonu o sprjeavanju sukoba interesa (NN 26/11, 12/12). Najveu odgovornost za koordinaciju i upravljanje procesima oko provedbe stratekih ciljeva, a time i u upravljanju javnim sredstvima ima upravljaka struktura LAG Baranja. To je prije svega predsjednik LAG-a Baranja i Glavni odbor LAG Baranja. Oni e imati najvaniju ulogu u upravljanju javnim sredstvima. Uloga Predsjednitva i Glavnog odbora LAG-a Baranja je prvenstveno kontrolna funkcija nad namjenskim troenjem odobrenih sredstava u skladu s projektnom dokumentacijom. Znaajnu ulogu u upravljanju javnim sredstvima, koja e biti namijenjena za ostvarenje dugoronih ciljeva, imat e i opine koje se nalaze na podruju LAG Baranja i to njihove upravljake i strune slube. U rad LAG Baranja ukljueno je vie osoba koje imaju dovoljno iskustva u upravljanju javnim sredstvima. Rije je o osobama koje ine projektni tim LAG Baranja a do sada su sudjelovale u izradi ili financiranju projekta lokalnog razvoja kroz IPARD programe ili projekte nevladinog sektora. lan LAG-a je i Poduzetnika mrea koja ima status ovlatenog konzultanta HAMAGA i konsultanta u Ministarstvu poljoprivrede za IPARD projekte, a vodi raunovodstvenoknjigovodstvene poslove. U rad LAG-a ukljueno je nekoliko mladih osoba koje su zavrile obrazovanje za upravljanje projektnim ciklusom koritenja sredstava iz EU fondova, ali su im je potrebna odreena dodatna iskustva da mogu samostalno raditi na poslovima voenja projektnog ciklusa ruralnog razvoja. Navedeno pokazuje da LAG Baranja ima dobru kadrovsku struktura i da je svojim kadrovskim potencijalima sposoban upravljati javnim sredstvima.

4.5. Utjecaj provedbe strategije na okoli

U okviru lokalne razvojne strategije Baranje poticat e se oni projekti koji u svom programu imaju unaprijeenje i zatitu okolia. Sustav za unaprijeenje i zatitu okolia jedna je od osnovnih uvjeta na kojem e se temeljiti budua kvaliteta ivota na podruju Baranje. Rije je o vrlo kompleksnim aktivnostima koje treba provoditi premanentno u 46

okviru svih gospodarskih aktivnosti. Okoli se u okviru lokalne razvojne strategije tretira prije svega kao razvojni imbenik, odnosno kao ambijent unutar kojeg je organiziran cjelokupni drutveno-ekonomski ivot podruja Baranje. Unaprjeenje i zatita okolia na temeljima odrivog razvoja postat e kriterij prihvatljiivosti za svaku aktivnost, osobito za gospodarske aktivnosti, u svakom projektu i pothvatu koji se eli provesti na podruju Baranje. Znaajnu ulogu u tome preuzet e aktivnosti LAG-a kroz organiziranje edukativnih i promotivnih kampanja, te kroz poticanje aktivnosti koje e dovesti do podizanja svijesti o potrebama zatite i unaprjeenja okolia na temeljima odrivog razvoja. Svi projekti i aktivnosti koje e se odvijati na podruju Baranje morat e dostaviti dokaze da su usklaeni s odgovarajuim EU standardima i nacionalnim standardima koji reguliraju pitanje zatite okolia i podruja sigurnosti i zatite zdravlja na radu. To se prije svega odnosi na Nitratnu direktivu koja regulira pitanje koritenja mineralnih gnojiva u poljoprivredi, te na direktivu IPPC koja regulira pitaje zbrinjavanja stajskog gnoja i mogueg zagaenja vodnih tokova. Ova pitanja su osobito vana za podruje Baranje koje se nalazi u prijedlogu NATURA kao zatieno podruje RH, te zbog blizine zatienog parka prirode Kopaki rit jer bi oneienje vodotokova iz okoline negativno djelovalo na stanje vode u samom parku prirode. Lokalnom strategijom razvoja poticat e se rad ekolokih ustanova i udruga koje se bave ekolokim pitanjima, kako bi se stvorili i poboljali uvjeti kvalitetnijeg ivota za stanovnitvo, te za gospodarske aktivnosti vezane uz ekologiju kao to je ekoloka poljoprivreda i ekoloki turizam. Lokalnom razvojnom strategijom poticat e se uvoenje energetske uinkovitosti i novih tehnologija, te proizvodnja energije iz obnovljvih izvora kao to su suneva energija, energija vjetra, geotermalna energija i osobito izgradnja kogeneracijskih postrojenja za proizvodnju elektrine i toplinske energije iz biomase i sekundarnih sirovina.

4.6. Izvori financiranja i odrivost strategije bez sredstava javne pomoi

Kada se govori o izvorima financiranja i odrivosti stetegije bez sredstava javne pomoi, tada se misli prije svega na proraunska sredstva s kojima raspolau jedinice lokalne samouprave (Grad Beli Manastir i opine) na podruju LAG Baranja. Prvo pitanje koje se postavlja je koliki su financijski kapaciteti jedinica lokalne samouprave na podruju koje pokriva LAG Baranja, odnosno koliko bi jedinice lokalne samouprave mogle pokriti vrijednosti projekata da bi se mogli provesti dugoroni strateki ciljevi. Investicijski potencijali jedinica lokalne samouprave na podruju Baranjne izraunati na temelju podataka za 2012. godinu prikazani su u tablici.

47

Tablica 10: Investicijski potencijali JLS za 2012.godinu u Baranji R/b Jedinica lokalne samoprave Izvorni proraunski prihodi Grad Beli Manastir 26.259.628,10 Opina Bilje 25.107.780,00 Opina eminac 5.977.665,20 Opina Darda 11.874.700,00 Opina Dra 13.497.898,58 Opina Jagodnjak 3.279.504,00 Opina Kn. Vinogradi 31.216.064,00 Opina Petlovac 7.560.500,00 Opina Popovac 4.214.134,92 UKUPNO: 128.987.874,80 Izvor podataka: Prorauni JLS 2012. godina bez transfera 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.

-u kn Kreditni potencijal 20 % iz prorauna 5.251.925,62 5.021.556,00 1.195.533,04 2.374.940,00 2.699.579,72 655.900,80 6.243.212,80 1.512.100,00 842.826,98 25.797.574,96

Iz navedene tablice vidljivo je da je kreditni potencijal jedinica lokalne samouprave na podruju Baranje 25.797.574,96 kn za provdbu razvojnih projekata kojima su nositelji opine, odnosno Grad Beli Manastir. Jedinice lokalne samouprave mogle bi provesti samo dio projekta, koji su znatno iri i kompleksiniji da bi se provela lokalna strategija razvoja u cijelosti. Zato e za provedu lokalne razvojne strategije Baranje biti potrebno osigurati sredstva iz drugih izvora. Tu se prije svega misli na sredstva iz fondova Europske unije koja e biti dostupna na raspolaganju Republici Hrvatskoj za razne oblike potpore, pri emu se prvenstveno misli na sredstva za razvoj ruralnih podruja. LAG Baranja e u jedinicama lokalne samouprave koje do sada nisu ostvarile pravo na sredstva potpore iz fondova EU organizirati potrebne edukacije kako se te jedinice lokalne samouprave osposobile da mogu uspjeno aplicirati na projekte iz sredstava EU fondova, kako bi potaknule razvoj i zapoljavanje u tim jedinicama lokalne samouprave, jer e se novim zapoljavanjem poveati proraunski kapaciteti jedinica lokalne samouprave i stvarati vlastita sredstva za provebu dugoronih stratekih ciljeva LAG Baranja. Procesu provedbe lokalne razvojne strategije prilazit e se u skladu s mogunostima i raspoloivim sredstvima, ali uvijek s namjerom ostvarenja prioritetnih dugoronih strateskih ciljeva koji e dovesti do poveanja zaposlenosti na podruju Baranje i jaanja proraunskih kapaciteta jedinica lokalne samouprave koje pokriva podruje LAG Baranja. Budui da se ova lokalna razvojna strategija oslanja na proraunsko razdoblje EU od 2007.-2013. godine, pravilnikom o provedbi Mjere 202 predvieno je da se financiranje projekta usmjeri na projekte unutar IPRAD program i Mjeru 101, Mjeru 103, Mjeru 302 za koje e biti otvoreni natjeaji tijekom 2013. godine.

4.7. Procjena broja projekata i potrebna sredstva

LAG Baranja je objavio javni natjeaj za odabir projekata i projektnih ideja za uvrtenje u lokalnu razvojnu strategiju Baranje. Pozivom su obuhvaeni projekti i projektne ideje iz podruja proizvodnje, poljoprivrede, turizma i usluga, obnovljivih izvor energije, izgradnje infrastrukture, te civilnog sektora koji doprinose poveanju zaposlenosti, povezivanju stanovnika Baranje i jaanju njihove sposobnosti i vjetina za zajedniki rad u 48

partnerstvima, aktivnom ukljuivanju mladih osoba, ena, marginalnih skupina i socioekonomskih skupina u zajednicu, jaanju socijalnog i ljudskog kapitala u Baranji, prikupljanju, ouvanju i zatiti tradicijskih znanja Baranje i edukaciji o njihovom moguem gospodarskom iskoritavanju na dobrobit pojedinca i zajednice kao i razvoju pruanja socijalnih usluga. Natjeaj je objavljen u Glasu Slavonije, te opetovano emitiran poziv na Radio Baranja. Na natjeaj je bilo prijavljeno 106 projektna ideja. LAG Baranja je formirao radni tim koji je pregledao i vrednovao prispjele projektne prijedloge, te predsjednitvu i Glavnom odboru LAG-a dostavilo listu prihvatljivih projektnih prijedloga za uvrtenje u lokalnu razvojnu strategiju. Projektne prijedlozi podjeljeni su u tri skupine: 1. skupina projektni prijedlozi IPARD programa za razdoblje 2013.-2014. godine -15 prijedloga 2. skupina odabrani razvojni projektni prijedlozi za razdoblje 2013.-2014. godine 68 projektnih prijedloga 3. skupina- projektni prijedlozi koji se planiraju realizirati u razdoblju 2014.2020.godine-23 projektna prijedloga Procjena broja projekata i potrebnih sredstava za IPARD program za razdoblje 2013.-2014. godina prikazana je u tablici.

Tablica 11: Procjena broja projekta i potrebna sredstva za IPARD programe Indikativan broj projekata 2013 2014

MJERA 101-"Ulaganje u poljoprivredna gospodarstva u svrhu restrukturiranja i dostizanje standarda Zajednice" 103-"Ulaganje u preradu i trenje poljoprivrednih i ribljih proizvoda u svrhu restrukturiranja tih aktivnosti i dostizanja standarda Zajednice" 301-"Poboljanje i razvoj ruralne infrastrukture" 302-"Diverzifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti" UKUPNO

Plan potrebnih sredstava (kn) 2013 2014

- 17.085.000,00

4 4 11

- 31.581.415,00 4 -

1.768.905,00 37.325.000,00

4 50.435.320,00 37.325.000,00

49

Pregled odabranih razvojnih projektnih prijedloga za razdoblje 2013-2014 godina i procjena potrebnih sredstava po ciljevima u okviru lokalne razvojne startegije prikazan je u tablici. Tablica 12:. Broj projekata i potrebna sredstava-odabrani razvojni projekti CILJ 1 1. Poveanje konkurentnosti gospodarstva uz strateka partnerstva i poslovno povezivanje Prioritet 1.1. Jaanje trino uvjetovane poljoprivredne proizvodnje 1.2. Medusektorsko povezivanje resursa 1.3. Razvoj mikro i malog poduzetnitva 1.4. Razvoj ruralnog turizma 1.5.Razvoj i promocija lokalnih proizvoda 2.Razvoj odrivih eko-socijalnih modela gospodarenja UKUPNO CILJ 1 2.1. Obnovljivi izvori energije 2.2.Poboljanje upravljanja vodnim resursima 2.3. Zatita okolia 2.4. Razvoj socijalnog poduzetnitva UKUPNO CILJ 2 3.1. Snaenje ljudskih kapaciteta 3.2. Snaenje lokalnih kapaciteta za ruralni razvoj i upravljanje na naelima LEADER pristupa 3.3.Razvoj civilnog drutva i graanskih inicijativa UKUPNO CILJ 3 4.1. Ouvanje kulturne batine 4.2. Podizanje vrijednosti podruja UKUPNO CILJ 4 SVUKUPNO Broj projekata 5 Ukupno planirana sredstva kn 2013 1.350.000,00 2014 2.250.000,00

13.963.700,00

14.940.000,00

765.000,00

150.000,00

7 2 22 3 2 1 5 11 2 13

565.000,00 75.000,00 16.718.700,00 9.595.000,00 5.000.000,00 50.000,00 2.810.000,00 17.455.000,00 150.000,00 1.850.000,00

600.000,00 350.000,00 17.540.000,00 1.000.000,00 5.000.000,00 0,00 4.500.000,00 10.500.000,00 525.000,00 1.500.000,00

3.Razvoj ljudskih resursa

3 18 5 12 17 68

1.127.500,00 3.127.500,00 776.000,00 11.033.500,00

1.000.000,00 3.025.000,00 1.000.000,00 17.000.000,00

4.Podizanje vrijednosti podruja

11.809.500,00 18.000.000,00 49.110.700,00 49.065.000,00 50

Obabrani razvojni projektni prijedlozi za razdoblje 2013.-2014. godine prepoznati su kao prioriteti koje je potrebno provesti kako bi se poboljali uvjeti ivota stanovnitva na podruju LAG Baranja. Meu razvojnim projektima nalaze se i projektni prijedlozi iz gospodarstva koji e se financirati iz sredstava koja nisu proraunska sredstva jedinica lokalne samouprave, a projektni prijedlozi su znaajni za razvoj podruja Baranje i poveat e zapoljivost na podruju Baranje, te na taj nain ojaati izvorne prihode jednica lokalne samouprave. LAG Baranja spreman je za gospodarske projekte pruiti potrebnu pomo pri apliciranju na neki od fondova EU ili nacionalnih fondova. Glavni odbor LAG Baranja odluio je dio projektnih prijedloga razvrstati u skupinu dugoronih projekata. Rije je o pojektima za iju je pripremu i provedbu potrebno dulje vremensko razdoblje, a budui da je ova lokalna razvojna strategija vremenski ograniena na 2013. i 2014. godinu, navedeni projekti ukljueni su u bazu projektnih prijedloga u LAG Baranja i oni e biti razmatrani i ukljueni u lokalnu razvojnu strategiju za idue proraunsko razdoblje EU. Pregled broja projekata i potrebnih sredstava za dugorone projekte koji zahtijevaju dulje vrijeme pripreme i izvedbe po ciljevima i prioritema u okviru lokalne razvojne strategije prikazan je u tablici. Tablica 13. Broj projekata i potrebna sredstava dugoroni projekti Cilj Opis Broj projekata 1. Poveanje 1.1. Jaanje trino uvjetovane 2 konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje gospodarstva uz 1.2. Medusektorsko povezivanje 1 strateka resursa partnerstva i poslovno 1.4. Razvoj ruralnog turizma 1 povezivanje UKUPNO CILJ 1 2.1. Obnovljivi izvori energije 4 6

Potrebna sredstva u Kn 14.000.000,00 3.000.000,00

1.000.000,00 18.000.000,00 207.050.000,00

2.Razvoj odrivih ekosocijalnih modela gospodarenja 3.Razvoj ljudskih resursa

UKUPNO CILJ 2 3.2. Snaenje lokalnih kapaciteta za ruralni razvoj i upravljanje na naelima LEADER pristupa UKUPNO CILJ 3 4.1. Ouvanje kulturne batine 4.2. Podizanje vrijednosti podruja UKUPNO CILJ 4 SVUKUPNO

6 2

207.050.000,00 43.000.000,00

4.Podizanje vrijednosti podruja

2 1 10 11 23

43.000.000,00 40.000.000,00 123.000.000,00 163.402.500,00 431.452.500,00 51

4.8. Praenje provedbe strategije

Radi ocjene provedbe LRS Baranje i njezinih rezultata, te poticanja njezine provedbe uspostavljen je sustav za praenje i procjenu. Informacijski sustav e sadravati podatke o stratekim ciljevima i prioritetima, mjerama i razvojnim projektima. O stratekim ciljevima, prioritetima i mjerama vodit e se svi potrebni podaci, koji ukljuuju podatke o nazivu stratekog cilja, odnosno prioriteta i mjere, njegovoj hijerarhijskoj povezanosti, usklaenosti i povezanosti s ciljevima u drugim stratekim dokumentima i programima, dinamici njihove provedbe, okvirnim financijskim sredstvima, te pokazateljima za praenje njihovog ostvarenja. Istovremeno, ured LAG-a stvorit e bazu razvojnih projekata, koja e sadravati podatke o nazivu i sadraju projekta, nositeljima, potrebnim sredstvima i planiranim izvorima, mjerama u okviru kojih se nalazi projekt, realizaciji i drugi podaci od znaaja za svaki od projekata. Za praenje provedbe i koordinaciju aktivnosti biti e zaduen ured LAG-a Baranja te o rezultatima provedbe, prema potrebi, a najmanje jednom godinje izvjetavati zainteresiranu javnost, jedinice lokalne samouprave, te resorno Ministarstvo poljoprivrede RH o svim aktivnostima sukladno zakonski propisanim odreenjima.

4.9. Procedura donoenja odluka i odabir projekata

LAG Baranja je od poetka priprema i izrade lokalne razvojne strategije veliku pozornost posveivao procedurama za donoenje odluka kako bi rad LAG-a Baranja bio potpuno transparentan. Odluke u LAG-u Baranja donose se u skladu sa Statutom LAG-a Baranja. Predsjednitvo LAG-a Baranja je predloilo, a glavni odbor LAG-a Baranja je usvojio interni Pravilnik o provedbi natjeaja i odabiru projektnih prijedloga za koje e LAG izdati pismo preopruke, a koji sadri procedure za sustav i metodologiju prikupljanja projektnih ideja, obradu projektnih ideja i administrativnu provjeru, naine izbjegavanja sukoba interesa, sustav za vrednovanje projektnih ideja, evaluacijska tijela i postupak odluivanja o potporama nakon evaluacije. Predsjednitvo i Glavni odbor LAG-a Baranja su sukladno navedenom Pravilniku u javnim glasilima objavili Natjeaj za odabir projekata i projektnih ideja za uvrtenje u lokalnu razvojnu strategiju Baranje. Pri procjeni projekata vodilo se rauna slijedeim o sljedeim kriterijima: - projekti se provode na podruju Baranje - projekti doprinose ostvarenju nekog od prioritetnih ciljeva LRS - predlagatelj ima kapacitete za provedbu i pristup financijskim sredstvima potrebnim za sufinanciranje/predfinanciranje - projekti zadovoljavaju sve zakonske pretpostavke te nemaju negativan utjecaj na okoli

52

Kako u fazi prije certificiranja, LAG jo uvijek nema odluujuu ulogu u odabiru projekata za financiranje, radna skupina za pocjenu projekte nije bodovala niti rangirala, ve je ih je ocjenjivala prema kriterijima prihvatljivosti te nakon toga razvrstavala prema ciljevima i prioritetima. Odreena je zasebna grupacija projektnih ideja za IPARD te veih dugogodinjih projekata, ija priprema moe zapoeti u 2013, ali e se relizirati u narednom razdoblju. U buduem radu LAG Baranja e, sukladno navedenom Pravilniku za sve projekte kojima e se davati bilo koji oblik potpore, objavljivati javne natjeaje kojima e prikupljati projektne prijedloge. Projektni prijedlozi moi e se dostavljati iskljuivo na unificiranim obrascima LAG Baranja koji e biti sastavni dio natjeaja u zatvorenim kovertama. Projektne prijedloge vrednovat e posebno povjerenstvo e potpisati Izjavu o potivanju povjerljivosti i nepostojanju sukoba interesa. Svi dostavljeni projektni prijedlozi nosit e oznaku tajnosti podataka do konane odluke kada e predsjednitvo LAG Baranje donijeti odluku koji se podaci mogu javno obznaniti. Za sve projekte za koje se donese odluka o potpori, LAG Baranja e organizirati sustavno praenje i nadgledanje projektnih aktivnosti, troenje financijskih sredstava, te potovanje svih ugovornih obveza u roku 5 godina od dana donoenja odluke. Isto tako, za sve odobrene projekte podnositelj e najmanje jednom godinje izraivati periodino izjee o napretku i financijskom poslovanju projekta i dostavljati ga LAG Baranja. Sva izvjea podnose se na propisanim obrascima, a vrednuju ih strune slube LAG Baranja i predsjednitvo LAG Baranja. Slijedom rezultata vrednovanja periodinih izvjea Glavni odbor odluuje o daljnjim potporama projektu. Nakon zavretka projekta, u roku od 30 (trideset) dana podnositelj e obvezno podnijeti zavrno izvjee i izvjee o utroenim sredstvima.

53

5. USKLAENOST STRATEGIJE S NADREENIM STRATEKIM DOKUMENTIMA

Podruje LAG Baranja sastavni je dio nacionalnog prostora Republike Hrvatske i istodobno sastavni dio Osjeko-baranjske upanije. Lokalna razvojna strategija Baranje uklaena je s razvojnim planovima vieg reda, odnosno s nadreenim stratekim dokumentima i to: Nacionalnim stratekim referentim okvirom 2012.-2013. godine, staretgijom ruralnog razvoja 2008.-2013. godine, IPARD programom 2007-2013.godine i upanijskom razvojnom strategijom 2011.-2013. godine

5.1.

Nacionalni strateki referentni okvir 2012.-2013.

Vlada Republike Hrvatske usvojila je krovni strateki dokument pod nazivom Strateki okvir za razvoj 2006.-2013. godine kojim se usmjerava gospodarska politika RH u razdoblju od 2006.-2013. godine. Glavni ciljevi utvreni ovim dokumentom temelj su i strategije programa Vlade RH kojima se na trogodinjoj osnovi odreuju glavna prioritetna podruja i instrumenti primjene kojima e se postii zacrtani ciljevi navedeni u stratekom okviru za razvoj 2006.-2013. godine. Stratekim okvirom za razvoj 2006.-2013. godine definirana su tri glavna strateka cilja:18 1. Bri gospodarski rast zasnovan na integraciji trita i institucionalnim reformama 2. Vea zaposlenost bre otvaranje radnih mjesta 3. Promicanje odrivog razvoja Vizija stratekog razvoja Hrvatske obuhvaa sva podruja gospodarskog i drutvenog razvoja s krajnjim ciljem odrivog gospodarskog rasta. Nacionalni strateki referentni okvir 2012.-2013. godine obuhvaa ciljeve stratekog razvoja, za koje se planira da e se rjeavati tijekom prvog programskog razdoblja nakon pristupanja RH u EU. Tematski prioriteti nacionalnog startekog referentnog okvira 2012.-2013. godine podijeljeni su u etiri skupine:19 1. Potreba za ubrzanjem stope gospodarskog rasta. Ulaganja u infrastrukuru radi poveanja dostupnosti i privlanosti hrvatskih regija i ulaganja u cilju poveanja konkurentnosti poduzea, dok se od institucionalnih reformi oekuje da doprinesu dodatnom rastu u srednjoronom razdoblju 2. Obveza pruanja podrke ulaganjima koja promiu odrivi rast i okolino prihvatljiv rast kroz ulaganja koja promiu odriv dugoroni rast i racionalno koritenje resursa 3. Potreba za ulaganjima u razvoj ljduskih potencijala radi poveanja zapoljavanja i osiguranja boljeg pristupa obrazovanju i cjeloivotnom uenju.

18

www.efzg,/dok/UMS/Nacionalni strateki referentni okvir 2012.-2013.pdf, str. 4. www.efzg,/dok/UMS/Nacionalni strateki referentni okvir 2012.-2013.pdf, str. 73.

19

54

4. Obveza poboljanja izgradnje institucionalnog i upravnog kapaciteta u cilju podrke uinkovitoj provedbi strategije i racionalnoj provedi intervencije strukturnih fondova i Kohezijskog fonda U okviru nacionalnog startekog referentnog okvira izraen je dokument kojim je utvrena strategija ulaganja iz fondova koji e Hrvatskoj biti dostupni nakon stupanja u lanstvo EU, tonije strukturnih fondova (Europski fond za regionalni razvoj i Europski socijalni fond), te Kohezijskog fonda. Za razdoblje 01.01.-31.12.2013. godine, kada zavrava aktualna financijska perspektiva EU izraen je dokument koji ujedno predstavlja i okvir za utvrivanje opsega i sadraja operativnog programa. Nacionalni starteki referentni okvir u spomenutom razdoblju od 01.01.-3112.2013. godine fokusira se na etiri kljuna sektora za razvoj, a to su: 20 1. Promet 2. Zatita okolia 3. Regionalna konkurentnost 4. Razvoj ljudskih potencijala Sami operativni programi koji proizlaze iz Nacionalnog stratekog referentnog okvira vezani su upravo uz navedena etiri sektora i definiraju prioritete koji e se u okviru spomenutih sektora financirati u referentnom razdoblju. Nacionalni strateki referentni okvir usko je povezan sa sljedeim stratekim dokumentima: Strateki okvir za razvoj 2006.-2013., Okvir za usklaenost strategija 2007.2013. (izraen kao krovni dokument za Operativne programe pod komponentama III i IV programa IPA), Pretpristupni ekonomski program, Smjernice ekonomske i fiskalne politike, Strategija Vladinih programa za razdoblje 2010.-2012. Na temelju navedenog vidljivo je da je lokalna razvojna strategija Baranje usklaena s ciljevima i prioritetima Nacionalnog stratekog referentnog okvira 2012.-2013. godine.

5.2.

Strategija ruralnog razvoja 2008.-2013.

Vlada Republike Hrvastke usvojila je startegiju ruralnog razvoja 2008.-2013. godine. Strategijom ruralnog razvoja definirani su sljedei strateki ciljevi: 1. Postizanje ubrzanog rasta realnog BDP i zaposlenosti, kao i bolji ivotni standard u usporedbi s bogatijim regijama Europe, 2. Postizanje vee konkurentnosti nacionalog gospodarstva u usporedbi s razvijenim regijama Europe, 3. Smanjenje regionalnih nejednakosti unutar zemlje stvaranjem povoljnih uvjeta za sociojalno-ekonomski razvitak u najnazadnijim regijama. U svrhu ostvarenja pretpostavki strategije definirani su strateki ciljevi ruralnog razvoja od 2008.-2013. godine koji odgovaraju navedenim globalnim ciljeva i doprinose njihovom ostvarenju, a to su: 1. Poboljanje konkuretnosti poljoprivrednog i umarskog sektora,
20

www.mrrfeu.hr

55

2. Ouvanje, zatita i odriva uporaba okolia, krajolika, prirodnog i kulturnog nasljea 3. Poboljanje kvaliteta ivota u ruralnim podrujima i proirenje gospodarskog programa ruralnog gospodarstva 4. Poboljanje uinkovitosti institucijskog okruenja Na temelju navedenog vidljivo je da je lokalna razvojna strategija Baranje usklaena s ciljevima i prioritetima Strategije ruralnog razvoja 2008.-2013. godine.

5.3.

IPARD program 2007.-2013. godine

IPARD je sastavni dio IPA i to njegove V. komponente - ruralni razvoj, a kao predpristupni program EU za obraunsko razdoblje 2007.-2013. godine predstavlja strategiju koja se bavi specifinim nedostacima u ruralnim podrujima Hrvatske, koji su prepoznati u analizi poljoprivrednog i ruralnog sektora. Prioritetni cilj IPARD programa je doprinos odrivom i socijalno skladnom procesu ruralnog razvoja u skladu s meunarodnom ekolokom praksom kroz razvijanje ruralne ekonomije, poveanje prihoda i omoguavanje i osiguravanje mogunosti zapoljavanja u ruralnim podrujima u svrhu uravnoteenja nejednakosti izmeu pojedinih regija i u usporedbi s urbanim podrujima, kao i razvoj osnovne ruralne infrastrukture, takoer i u ratom pogoenim podrujima. Kao to se vidi iz navedenog, prioritetni ciljevi lokalne razvojen srategije usklaeni su s prioritenim ciljem IPARD programa. Program IPARD se provodi kroz 3 prioritetna podruja usmjerena na diverzifikaciju ekonomskih aktivnosti, razvoj malog i srednjeg poduzetnitva te posebnu skrb za zatitu okolia. Za svako prioritetno podruje definiran je po jedan specifini cilj koji e se ostvarivati putem odgovarajuih mjera.21 Tablica 14: Prioriteti, ciljevi i mjere IPARD programa u RH22 PRIORITET 1. Poboljanje trine uinkovitosti i provedba standarda Zajednice SPECIFINI CILJ Jaanje i poboljanje poljoprivredne proizvodnje i trinog kapaciteta MJERA 101 Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva u svrhu restrukturiranja i dostizanja standarda Zajednice 103 Ulaganje u preradu i trenje poljoprivrednih i ribljih proizvoda u svrhu restrukturiranja tih aktivnosti i dostizanja standarda Zajednice
21 22

www.apprrr.hr/mjera-301-108-aspx Preuzeto od: www.apprrr.hr/mjera-301-108-aspx

56

2. Pripremne radnje za provedbu poljoprivrednookolinih mjera i lokalnih strategija ruralnog razvoja

Jaanje i poboljanje kapaciteta provedbe obveznog pilot projekta u poljoprivrednom okoliu i pristup temeljen na LEADER pristupu Stvaranje boljih ivotnih uvjeta u ruralnim podrujima poboljanjem ruralne infrastrukture i promicanjem poslovnih aktivnosti

201 Radnje za poboljanje okolia i krajolika 202 Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvoja 301 Poboljanje i razvoj ruralne infrastrukture 302 Diversifikacija i razvoj ruralnih ekonomskih aktivnosti

3. Razvoj ruralne ekonomije

Lokalna razvojna strategija sadri projekte koji su usklaeni s prioritetima, ciljevima i mjerama IPARD programa. Iz svega navedenog vidljivo je da je lokalna razvojna stretagija Baranje u cijelosti usklaena s prioritentim ciljevima IPARD programa za Republiku Hrvatsku, te s njegovim specifinim ciljevima i mjerama.

5.4 upanijska razvojna strategija Osjeko-baranjske upanije 2011.-2013.

Osjeko-baranjska upanija donijela je upanijsku razvojnu strategiju Osjeko-baransjke upanije 2011.-2013. godine u kojoj su navedena tri strateka cilja jednake vanosti: 1. odrivi razvoj i unaprijeenje prostora 2. Razvoj konkurentnog gospodarstva 3. Razvoj ljudskih resursa i kvalitetno zadovoljavanje javnih potreba graana Za svaki od navedenih stratekih ciljeva definirane su mjere i financijski okvir. Navedeni ciljevi sastavni su dio lokalne razvojne strategije Baranje, a predloene mjere u lokalnoj razvojnoj strategiji Baranje usklaene su s mjerama upanijske razvojne strategije Osjeko-baranjske upanije 2011.-2013. godine.

57

6. ZAKLJUNA RIJE
Lokalna razvoja strategija podrazumijeva cjelovit i usklaen skup ciljeva, prioriteta, mjera i aktivnosti usmjerenih na poticanje odrivog gospodarskog rasta, te unaprijeenje ekonomskog i drutvenog stanja na odreenom podruju. Pristupanjem Republike Hrvatske u lanstvo Europske unije sve vei znaaj pripadat e lokalnoj i regionalnoj razvojnoj politici i pripremljenosti za koritenje sredstava iz fondova Europske unije. Vlada Republike Hrvatske donijela je Pravilnik za provedbu Mjere 202 Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvoja unutar IPARD Programa kojim je propisana obveza izrade lokalnih razvojnih strategija sukladno LEADER metodi. Pravilnikom su utvreni nain i uvjeti vezani uz provedbu Mjere 202, a izradu i provedbu lokalnih razvojnih strategija odreena je Lokalna akcijska grupa (LAG) koja predstavlja partnerstvo predstavnika javnog, gospodarskog i civilnog sektora odreenog ruralnog podruja. Lokalna akcijska grupa Baranja osnovana je 04.02.2010. godine. Sjedite udruge je u Belom Manastiru, Imre Nagy 2. U registru udruga RH, LAG Baranja je registriran pod brojem udruge 14003003, OIB udruge je 581280254467. Podruje Baranje smjeteno je na krajnjem sjeveristonom podruju Republike Hrvatske. Omeeno je rijekama Dravom na zapadu i Dunavom na istoku, te hrvatsko-maarskom granicom na sjeveru i gradom Osijekom na jugu. Zauzima povrinu od 1.149 km2 na kojoj je 2011. registrirano 39.261 stanovnik. Po svojim opim prirodno-geografskim obiljejima to je pravi panonski prostor, gdje se izdvajaju Bansko brdo s najviom kotom 243 metra nadmorske visine (danas glavna vinogradarska zona) i movarno podruje utoka Drave u Dunav, Kopaki rit (zatien u kategoriji parka prirode) koji predstavlja jedinstven rezervat u Europi te prua izuzetne pogodnosti za odmor, rekreaciju, sport i mogunost razvoja izletnikog i boravinog turizma. Zbog iznimne prirodne vrijednosti Kopaki rit je 1993. godine uvrten na listu podruja zatienih Konvencijom o vlanim podrujima od meunarodnog znaaja. Podruje Baranje podijeljeno je na 9 jedinica lokalne samouprave. To su Grad Beli Manastir, Opina Petlovac, Opina Jagodnjak, Opina eminac, Opina Darda, Opina Kneevi Vinogradi, Opina Dra, Opina Popovac i Opina Bilje. Najznaajniji prirodni potencijal Baranje je kvalitetno, nezagaeno poljoprivredno zemljite i tradicija u poljoprivrednoj proizvodnji. Na podruju Baranje obrauje se oko 55.000 ha poljoprivrednog zemljita. Od toga oko 20.000 ha ili vie od jedne treine obrauje poduzee Belje. Na podrujima jedinica lokalne samouprave postoje poduzea i obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja trenutno obrauju od 300-1.000 ha oraninih povrina i pripadaju skupini malih i srednjih poduzetnika. Ovi poduzetnici koriste svu suvremenu poljoprivrednu mehanizaciju koja je njihovo privatno vlasnitvo. Na podruju Baranje djeluje 2.489 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, koji pripadaju u skupinu obiteljskih poduzetnikih poduhvata ija je osnovna djelatnost poljoprivredna proizvodnja a obrauju u prosjeku od 5-10 ha oraninih povrina. 58

Na podruju Baranje je 30.09.2012. godine poslovalo 2.489 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, 458 obrta i 379 aktivnih trgovakih drutava. Veina poduzetnika s podruja Baranje pripada kategoriji malih poduzetnika. Istraivanja su utvrdila da funkcija rada nije ravnomjerno rasporeena u Baranji i da je trite rada oslabljeno. Funkcija rada jae je koncentrirana u gradu Belom Manastiru i opinskim sreditima, zbog lokacijskih prednosti, prometne dostupnosti i opinskog monocentrizma. Gotovo treina radnih mjesta je u Gradu Belom Manastiru. Podruje Baranje susree se s problemom depopulacije. Pozitivnom dinamikom od poetka 1990-ih godina izdvajali su Grad Beli Manastir i opine uz dravnu cestu Osijek Beli Manastir, a negativnom dinamikom se izdvajaju izrazito rubne ruralne opine. Iskazani kontinuirani demografski porast Grada Belog Manastira odraz je relativne razvijenosti njegove funkcije rada i uslunih djelatnosti kao podrunog sredita. Za razliku od toga, dinamian demografski rast ruralnih opina, prije svega Darde, a potom eminca i Bilja, posljedica je njihove blizine i povoljne prometne dostupnosti centara rada, prvenstveno Osijeka. Na podruju Baranje, 30.09.2012. godine bilo je 6.269 nezaposlenih osoba, to ini 15,9 posto ukupnog broja stanovnika. U strukturi nezaposlenih prevladavaju ene (54 %), te mlade osobe do 30 godina i osobe starije od 50 godina s niim stupnjem obrazovanja koje se teko ukljuuju na trite rada. Za potrebe lokalne razvojne strategije izraena je SWOT analiza podruja Baranje. SWOT analiza u obliku tablice kombinira i sintetizira pokazatelje o stanju i tendencijama na podruju LAG Baranja, rasprave koje su se vodile na radionicama, te stavove i miljenja stanovnika na podruju LAG-a. U SWOT tablicama identificirane su snage i slabosti podruja koje se mogu iskoristiti za realizaciju uoenih prilika, te minimizaciju uoenih prijetnji ije se izvorite nalazi u okruenju LAG podruja i unutranjim generiranim procesima. Na temelju rezultata SWOT analize, lokalnom strategijom razvoja Baranje definirani su strateki ciljevi i prioriteti u iduem srednjoronom razdoblju. Strateki ciljevi utemeljeni su na rezultatima analize dosadanjih razvojnih postignua i problema, analizi postojeeg stanja podruja, provedenoj SWOT analizi i zajednikoj viziji koja je definirana na temelju stavova, elja i promiljanja lokalnog stanovnitva, te usklaivanja sa stratekim dokumentima vieg reda. Strateki ciljevi odreuju smjer kretanja buduih razvojnih procesa koji bi podruje LAG Baranja trebali u velikom stupnju izjednaiti po kvaliteti ivota s razvijenim podrujima Republike Hrvatske i razvijenim ruralnim podrujima Europske unije, te na taj nain uiniti ovo podruje atraktivnijim za ivljenje kako bi se zaustavili nepovoljni demografski trendovi i postigla demografska stabilnost. U tom smislu odreeni su glavni strateki ciljevi i to:

59

Poveanje konkurentnosti gospodarstva uz starteka partnerstva i poslovno povezivanje Razvoj odrivih modela eko-socijalnog gospodarenja Razvoj ljudskih resursa Ouvanje kulturne batine i podizanje vrijednosti podruja

Za svaki od navedenih stratekih ciljeva definirane su mjere, kojima je cilj poboljati i unaprijediti postojee stanje na podruju Baranje kako bi se poveala zapoljivost i osigurao gospodarski rast u skladu s odrivim razvojem podruja. Na definniranje stratekih ciljeva, prioriteta i mjera utecali su i prikupljeni projektni prijedlozi iz tazliitih sektora na temelju objevljenog Natjeaja. Lokalna razvojna stretagija izraena je na LEADER pristupu koritenjem naela bottomup kako bi se dobile vjerodostojne potrebe lokalnog stanovnitva u dimenzioniranju lokalnog razvoja. U izradi lokalne razvojne startegije Baranje potovala su se sva naela LEADER pristupa. Lokalna razvojna strategija Baranje usklaena s ciljevima i prioritetima Nacionalnog startekog referentnog okvira 2012.-2013. godine, Strategije ruralnog razvoja 2008.-2013. godine, IPARD programa 2007.-2013, upanijskom razvojnom strategijom Osjekobaranjske upanije 2011.-2013. i drugim pripadajuim stratekim dokumentima koji se odnose na izradu lokalne razvojne strategije podruja Baranje.

60

PRILOZI:

61