ARMIRANOBETONSKE KONSTRUKCIJE

ARMIRANOBETONSKI TEMELJI

V.pred. mr. sc. V. Herak-Marovi, d.i.g.

FUNKCIJA TEMELJA Trebaju biti projektirani tako da prenesu vertikalno i horizontalno optereenje jednostavno i sigurno u tlo.

OBLIKOVANJE TEMELJA Oblik temelja zavisi o vrsti konstrukcije, veliini i prirodi optereenja (centrini tlak, moment savijanja oko jedne osi, moment savijanja oko dvije osi), geolokih i hidrogeolokih uvjeta gradilita (kvaliteta tla, dubina nosivih slojeva). Bitno je da se projektirani temelji mogu brzo i jednostavno izvesti radi oteanih radnih uvjeta.

TIPOVI TEMELJA: TEMELJI SAMCI TRAKASTI TEMELJI TEMELJNE PLOE

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07 2

TEMELJI SAMCI
Temelji samci se predviaju za temeljenje stupova. Oblici temelja samaca: ploasti, piramidalni, stepenasti, stepenasto piramidalni

NEKE KARAKTERISTIKE: Ploasti oblik temelja najjednostavnija izvedba Piramidalni oblik temelja - zahtijeva manje armature, ali je sloenija izvedba (potrebna gornja oplata). Stepenasti oblik temelja za temelje vee visine; broj stepenica ovisi o ukupnoj visini temelja. Stepenasto-piramidalni oblik temelja najzahtjevnija izvedba, za temelje velike visine

ODABIR OBLIKA TEMELJA S OBZIROM NA VRSTU OPTEREENJA (centrini tlak, moment savijanja oko jedne osi, moment savijanja oko dvije osi): ako je temelj centrino optereen treba (ako je mogue zbog situacije na terenu) predvidjeti kvadratni oblik, za ekscentrino optereenje projektira se pravokutni oblik, u sluajevima izrazitog ekscentrinog optereenja rade se nesimetrini temelji. Raspodjela napona na temeljnoj plohi zavisi od krutosti temelja, karakteristika materijala temelja te od svojstava tla.
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07 4

Ekstremni primjeri raspodjele napona na temeljnoj plohi za:

a) krute temelje

b) temelje male krutosti

- U praktinim proraunima najee se pretpostavlja da je temelj velike krutosti i da je napon na temeljnoj plohi jednoliko rasporeen (ps).
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07 5

Kako odabrati dimenzije temelja? Ukupnu visinu temelja treba odrediti iz uvjeta nosivosti i kontrole da ne doe do proboja stupa kroz plohu temelja, a minimalna dubina temelja je 1.0 m od kote terena, to je uvjetovano smrzavanjem tla na manjim dubinama. Iz uvjeta da tlani napon na temeljnoj plohi bude u granicama doputenog, ili iz uvjeta nosivosti ili deformabilnosti, dobiva se potrebna povrina temelja. Duboki nearmirani temelj:

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

Rasprostiranje pritiska ispod stupa rauna se prema izrazu: tg = gdje je: fck - karakteristina vrstoa betona p - prosjeni tlani napon na temeljnoj plohi Iz gornjeg izraza slijedi:
b'

h 120 = p , f ck b

d 120 p f ck

TEMELJ C 16/20 p (MPa) b'/h TEMELJ C 25/30 p (MPa) b'/h

0.05

0.1 1.80 0.1 2.20

0.2 1.30 0.2 1.60

0.5 0.94 0.5 1.12

1.0 0.58 1.0 0.70

0.42

0.05

0.50 7

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

PRORAUN I ARMIRANJE TEMELJA SAMACA Temelji samci mogu biti: armirani i nearmirani. Temelje nije potrebno armirati (u praksi se svi temelji najee armiraju) ako je temeljna stopa unutar povrine na koju se rasprostire pritisak stupa, kao na slijedeem crteu: Duboki nearmirani temelj

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

Ako je irina temelja vea od irine rasprostiranja optereenja, temelje treba armirati, to je prikazano na slijedeem crteu: Plitki armiranobetonski temelj

POSTUPCI DIMENZIONIRANJA TEMELJA A) Primjer plitkog armiranobetonskog ploastog temelja:

Dio temelja u irini stupa uzima se kao sakriveni nosa, pa se moment na temelj dobiva kao kod konzolne ploe (za reaktivno optereenje tla rauna se moment za 1.0 m irine ili za cijelu irinu temelja ''b').
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07 10

Za b1 = b2 = b jednoliko reaktivno optereenje tla izazvano optereenjem stupa silom N prorauna se po izrazu:

p=

N b2
2

a potom se rauna moment savijanja koji djeluje na lice stupa:

1ba M I = M II = p 2 2
-

Moment savijanja proraunat po ovom postupku daje neto veu vrijednost od momenta proraunatoga po tonom postupku. Naime, optereenje na rafiranom dijelu temelja uraunato je dva puta (za svaki smjer posebno). Armatura temelja priblino se proraunava prema izrazu:

As1x = As1 y
gdje je:

M Sd = 0.9 d f yd

MSd - raunski moment savijanja (u presjeku I-I / II-II) fyd - raunska granica poputanja
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07 11

Nadalje je potrebno izvriti kontrolu proboja: * ako je zadovoljen uvjet VSd VRd1 temelj nee trebati dodatno armirati protiv proboja * ako je VSd > VRd1 proraunava se i postavlja u temelj poprena armatura za preuzimanje glavnih vlanih napona (kose ipke ili spone):

gdje je: VSd - raunska poprena sila VRd1 - raunska nosivost na poprene sile
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07 12

B) Primjer plitkog armiranobetonskog piramidalnog temelja:

Za b1 = b2 = b jednoliko reaktivno optereenje tla izazvano optereenjem stupa silom N prorauna se po izrazu:

p=

N b2
13

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

a potom se rauna moment savijanja koji djeluje na lice stupa:

M x = M y = p ( 2 A1e1 + A2 e2 )
Ako se uvrste vrijednosti za:
ba 1 A1 = 2 2
2

e1 =

2ba 3 2

ba A2 = a 2

e2 =

1ba 2 2

dobiva se:

Mx = My =

N 2 ( ) (2b + a ) b a 2 24b

Ovaj postupak prorauna u odnosu na toan postupak daje neto manji moment savijanja.
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07 14

Armatura se proraunava prema slijedeim izrazima:

As1x = As1 y =
gdje je:

M Sd d f yd

MSd - raunski moment savijanja (u presjeku I-I ili II-II) fyd - raunska granica poputanja koeficijent kraka unutarnjih sila (Koeficijent kraka unutarnjih sila moe se nai u tablicama ili uzeti da je priblino 0.8 - 0.9). Proraunatu armaturu treba postaviti gue u podruju stupa na irini b/3.

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

15

ARMIRANJE TEMELJA SAMCA

Armiranje simetrinog temelja

Armiranje nesimetrinog temelja

Temelji se mogu armirati s krino poloenim ipkama 10 mm, ali ga treba nastojati armirati zavarenim mreama (ako nisu temelji dinamiki optereenih konstrukcija). Veza temelja sa stupom ostvaruje se pomou armature u obliku sidara. Profil, broj i raspored sidara odgovara armaturi stupa na spoju s temeljem.
mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07 16

ARMIRANJE SPOJA STUP - TEMELJ

U temelj se trebaju ugraditi sidra, koja moraju imati istu povrinu kao i armatura stupa na spoju s temeljem. Sidra stupa treba saviti u temeljnu plou prema suprotnoj strani. Duljina preklopa ipki = duljini nastavka armature. Na mjestu preklopa armature proguuju se spone na 0.6 sw Kada stup ima veliku povrinu armature te kada je manje visine, moe se armatura iz temelja, bez prekida, voditi do vrha stupa. Kod malih posminih naprezanja treba temelj armirati samo ravnim ipkama 17 dostatno usidrenim, odnosno sa zavarenim mreama.

Simetrini temelj

Nesimetrini temelj

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

18

Kada je pritisak temelja samaca na tlo velik, odnosno kada je potrebna velika leajna povrina pojedinanog temelja, temelji samci se povezuju temeljnim trakama / gredama u jednom ili oba glavna smjera. Povezivanjem temelja samaca veznim gredama sprjeava se horizontalno razmicanje pojedinih temelja, te se omoguuje jednolika raspodjela horizontalnih sila (n. pr. sila vjetra i potresa) na sve temelje samce tj. omoguuje se zajedniko djelovanje. Ako razmak stupova nije jednak u oba smjera, temeljne trake se predviaju u jednom smjeru, a u drugom (okomitom) smjeru temelji se meusobno povezuju gredama.

19

TEMELJI SAMCI POVEZANI GREDAMA

(a) grede male krutosti na savijanje (prihvaaju uglavnom aksijalne sile) (b) krute grede (prihvaaju aksijalne sile i momente savijanja)

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

20

TRAKASTI TEMELJI
Trakasti temelji se izvode ispod niza stupova ili zidova, te kada je pritisak na temeljno tlo ispod temelja samaca velik. Temeljne trake slue i kao leajevi fasadnih i pregradnih zidova te sprjeavaju horizontalno razmicanje pojedinih temelja i ukruuju ih.

21

Temeljne trake u dva glavna smjera:

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

22

PRORAUN TRAKASTIH TEMELJA U uzdunom smjeru trakasti temelj nosi kao kontinuirani nosa na savijanje pod djelovanjem koncentriranih sila od stupova i od raspodijeljenih reaktivnih napona na temeljnoj plohi.

Visina temelja odabire se iz uvjeta osiguranja dovoljne krutosti trakastog temelja. Krutost protiv savijanja trakastog temelja i cijele konstrukcije nad temeljem mora biti tolika da ne nastane koncentracija napona ispod stupova i da nejednoliko slijeganje ne bude vee od 1/1000 dijela razmaka osi stupova. Proraun se provodi na slijedei nain: pretpostavi se krutost temelja; odrede se naponi u tlu za rezultantno vanjsko optereenje, a uz jednoliko naprezanje temeljnog tla; za poznato vanjsko djelovanje proraunaju se unutarnje sile (M i V) kao na tapnom sustavu; izvri se dimenzioniranje nosaa na savijanje i poprenu silu. 23

Proraun trakastih temelja esto se provodi kao proraun nosaa na elastinoj podlozi. Temeljno tlo se zamijeni gusto rasporeenim diskretnim oprugama (elastini leajevi) ije krutosti su ekvivalentne krutostima zamijenjenih dionica temeljnog tla irine b i duine l, to je prikazano na crteu: Proraunski model

Prednost ove metode je to se proraun moe obaviti elektronikim raunalom sa standardnim programima za tapne i povrinske sustave. Sustav mora biti 24 horizontalno pridran radi stabilnosti.

Za toniji proraun treba uzeti u obzir i dio tla ispod temelja. Numerikim postupkom kao to je MKE, tlo se modelira kao elastini poluprostor. Dio se tla podijeli na elemente u obliku paralelopipeda do potrebne dubine gdje se moe smatrati da su rubni uvjeti izjednaeni. Dio tla, temelji i konstrukcija ulaze u proraunsku analizu kao cjelina. Mogu se koristiti ravninski (2D) modeli ili prostorni (3D) modeli. Ravninski model

25

POPRENI PRESJECI TRAKASTIH TEMELJA:

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

26

ARMIRANJE TRAKASTIH TEMELJA 1) Armiraju se po principima koji vrijede za kontinuirane nosae: Armiranje trakastog temelja ispod dva stupa:

2)

Armiranje trakastog temelja ispod vie stupova (srednje polje):

Donja uzduna armatura rasporeuje se po cijeloj irini temelja, s tim to su 2/3 armature u granicama irine rebra. 27

TEMELJNE PLOE
Kad se ispod cijele graevine temelji samci ili trakasti temelji nalaze blizu jedan drugome, radi se temeljna ploa. Na temeljnim ploama se temelje visoki objekti te oni s velikim optereenjem (industrijski objekti kao na pr. skladita), ili ako je tlo male nosivosti. Tipovi armiranobetonskih temeljnih ploa: pune, rebraste, uplje, sanduaste:

28

Izbor tipa temeljne ploe zavisi od konstrukcijske sheme graevine koja se temelji, veliine i rasporeda optereenja u tlocrtu i od nosivosti i deformabilnosti tla. Puna temeljna ploa je s gledita izvedbe i prorauna najjednostavnija, ali je neto vei utroak gradiva. Preporuuje se debljina ploe 1/6 razmaka stupova. Rebrasta temeljna ploa je za vee razmake stupova i vee optereenje po stupu. Debljina ploe je 1/10 - 1/8 razmaka stupova, a rebra su u osima stupova. uplji sanduasti temelji imaju najveu krutost, ali oni zahtijevaju velik utroak gradiva, a i sloeni su za izvedbu.

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

29

PRORAUN TEMELJNE PLOE Temeljna ploa se u proraunu tretira kao povrinski nosa (vrlo kruta u horizontalnoj ravnini), ili se dijeljenjem u uzdune i poprene trake paralelne s osima stupova, aproksimira tapnim sustavom. Prema priblinom postupku temeljno se tlo zamjenjuje gusto rasporeenim diskretnim oprugama na razmacima l i b. Krutost vertikalnog stupia zglobno spojenoga na svojim krajevima (elastina opruga), ekvivalentna je krutosti pravokutne dionice temeljnog tla irine b i duine l. Detaljniji proraun pomou proraunskog modela temeljne ploe kao prostornog sustava treba se koristiti elektroniko raunalo sa programima za tapne i povrinske nosae, kao na slici:

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

30

Proraunski model

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

31

Jo tonije ponaanje cijele konstrukcije emo dobiti ako zajedniki promatramo plou i temeljno tlo, kao prostorni model pomou MKE. Vrlo su ''skupi'' pa se ne rabe esto u inenjerskoj praksi (a). Za detaljnije analize potrebno je promatrati konstrukciju, temelj i temeljno tlo kao jedinstveni sustav. Mogue su linearne i nelinearne analize konstrukcije i tla, uz ukljuivanje geometrijske nelinearnosti (b).

32

ARMIRANJE TEMELJNE PLOE Temeljne ploe se armiraju po principima armiranja ploa nosivih u dva smjera optereenih kontinuiranim optereenjem. Preporuuje ih se armirati u gornjoj i donjoj zoni (prihvaaju se momenti savijanja izazvani reaktivnim pritiskom tla, temperaturnim razlikama i nejednolikim skupljanjem). Najee se armiraju sa zavarenim mreama.

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

33

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

34

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

35

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

36

Izvedba temeljenja na pilotima mosta preko rnovnice

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

37

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

38

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

39

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

40

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

41

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

42

Temelj rasvjetnog stupa

mr. sc. V. Herak-Marovi, 2006/07

43