Vodozemci i gmazovi

B. Janev Hutinec

PRIRUNIK
za inventarizaciju i praenje stanja

Zagreb, 2008.

Nakladnik: Dravni zavod za zatitu prirode Za nakladnika: Davorin Markovi Autori: Biljana Janev Hutinec Kristijan ivi, Vlatka Dumbovi, Duan Jeli, Struno urednitvo:  Maja Pavlini i Ana trbenac Lektor: Ivan Jindra Grafiko oblikovanje: Ermego d.o.o. Tisak: Denona d.o.o. Naklada: 1000 kom. Fotografija na naslovnici: Gatalinka (Hyla arborea), foto A. Dupli

ISBN 978-953-7169-49-7

CIP zapis dosupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 688199.

Umnoavanje i distribucija ove publikacije ili njezinih dijelova nije doputena ni u kojem obliku bez prethodne pisane suglas nosti izdavaa

Izradu ovoga prirunika potpomogla je Europska unija u okviru CARDS projekta EuropeAid/119879/C/SV/HR Institucionalno jaanje Dravnoga zavoda za zatitu prirode. Za sadraj prirunika odgovoran je konzorcij GOPA-COWI-Oikos. Sadraj nikako ne odraava stajalita Europske unije.

Sadraj
1.1 Uvod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3 2. Metodologija prikupljanje podataka o vodozemcima i gmazovima . . 5 2.1. Plansko prikupljanje podataka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9 2.1.1. Sustavno traenje vodozemaca i/ili gmazova radi prikupljanja podataka o njihovoj rasprostranjenosti . . . . . . . . 9 2.1.2. Lov klopkama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12 3. Ope preporuke za rad na terenu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17 4. Postupanje s vodozemcima i gmazovima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18 5. Formulari za biljeenje podataka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19 5.1. Formular za inventarizaciju i kartiranje pojedinih svojta vodozemaca i gmazova nekog podruja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19 5.2 Formular za praenje stanja vodozemaca i gmazova nekog podruja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24

umska smea aba (Rana dalmatina) Foto: B. Janev Hutinec

1. Uvod
Vodozemce (Amphibia) i gmazove (Reptilia) prouava zajednika grana zoologije koja se naziva herpetologija, iako su to, po sistematici, dva razliita razreda ivotinja. Hrvatsku faunu vodozemaca i gmazova odlikuje u europskim razmjerima velik broj vrsta - do danas je zabiljeeno 20 vrsta vodozemaca i 41 vrsta gmazova. Osobito se istie fauna gmazova naih otoka, gdje su neke podvrste hrvatski endemi. Svi vodozemci i gmazovi u Hrvatskoj zatieni su Zakonom o zatiti prirode iz 2005. godine (NN 70/05; 139/08), odnosno Pravilnikom o proglaavanju divljih svojti zatienim i strogo zatienim (NN 07/06), i to uglavnom u kategoriji strogo zatienih. No da bismo ih zatitili, nuno je ponajprije ouvati njihova stanita. Znamo li za raznolikost vodozemaca i gmazova, bit e nam jasno da su raznolika i stanita na kojima emo nai njihove predstavnike. Naime, svaka pojedina vrsta ima svoje zahtjeve prema stanitu. Vodozemci trebaju mjesto pogodno za mrijeenje, a mrjestilita su obino lokve, kanali, movarna podruja ili rukavci rijeka... Razlikuju se od vrste do vrste, a moraju omoguiti hranu, sklonite i mikroklimatske uvjete pogodne za razvoj jaja i liinaka. Nekoliko stotina metara od mjesta mrijeenja moraju biti pogodna terestrika stanita koja ivotinjama omoguuju sklonite i hranu. Gmazovima su pak potrebna otvorena stanita koja im omoguuju prostor za sunanje u blizini zasjenjenih, vegetacijom obraslih podruja, koja im slue kao dnevna sklonita (strukturalna raznolikost stanita). Prema Crvenoj knjizi vodozemaca i gmazova Hrvatske (Janev-Hutinec i dr. 2006) u neku od kategorija ugroenosti (CR, EN, VU, DD) svrstano je 16 svojta (27 %) od kojih je kod pet vrsta ugroena ili potencijalno ugroena samo neka njihova podvrsta ili dio populacije. Gotovo ugroenih (NT) je sedam vrsta (12 %), a 35 je vrsta svrstano u kategoriju najmanje zabrinjavajuih (LC) (61 %). Najei je uzrok ugroenosti vodozemaca i gmazova, kao i ostalih skupina ivotinja u Hrvatskoj, promjena stanita, bilo da je rije o njihovoj fragmentaciji prometnicama ili o degradaciji i potpunom nestajanju stanita pogodnih za ivot pojedinih vrsta, to je posljedica, ponajprije, razliitih ljudskih djelatnosti. esta su masovna stradavanja vodozemaca na prometnicama za proljetnih i/ili jesenskih migracija. Mnoge vrste ovisne su o tono odreenim mrjestilitima i u proljee ivotinje sa ireg podruja migriraju prema njima. Ako su im na putu vee prometnice, moe doi do masovnog mortaliteta produktivnog dijela populacije to moe dugorono negativno utjecati na veliinu cjelokupne populacije. To u Hrvatskoj posebno vrijedi za smeu krastau (Bufo bufo). Migracija krastaa je masovna, dogaa se u rano proljee (uglavnom u oujku), a

traje desetak dana. I mnogi gmazovi stradavaju na prometnicama jer im one slue kao mjesta za sunanje (termoregulaciju).

Slika 1. Stradavanje herpetofaune na prometnicama. Foto: B. Janev Hutinec i S. Struna

Invazija stranih vrsta moe neposredno ili posredno utjecati na promjene bogatstva vrsta, gustou populacija pojedinih vrsta i rasprostranjenost autohtonih vrsta. Negativan utjecaj moe izazvati unoenje novih parazita i patogenih organizama, promjene u hranidbenim lancima i ravnotei i sl. Zbog svog kompleksnog ivotnog ciklusa vodozemci se mogu smatrati visoko rizinom skupinom na unoenje bilo terestrike, bilo akvatike faune, posebice u njihovoj najranjivijoj liinakoj fazi i u fazi jaja. Na unoenje stranih vrsta posebice su osjetljive i sve otone vrste.

Slika 2. Prekomjeran broj crvenouhih kornjaa (Trachemys scripta elegans), unesene vrste. Foto: B. Janev Hutinec

Kao znaajan razlog ugroenosti, posebice kod vodozemaca istiu se i kemijske tvari (pesticidi, gnojiva, oneienje voda), a neke vrste i direktno stradavaju od ovjeka (ilegalni komercijalni lov, ilegalno skupljanje za terarije, ubijanje kao posljedica straha).

Potreba za praenjem populacija vodozemaca nikad nije bila jasnije izraena nego u posljednjih pedesetak godina kada je zamijeeno da se populacije mnogih vrsta irom svijeta drastino smanjuju, a da su neke vrste ak i izumrle. esto je to opadanje brojnosti prouzroio ovjek svojim djelovanjem. ini se da su vodozemci neto osjetljiviji na tetne promjene u okoliu od ostalih kraljenjaka, pa na njih relativno brzo reagiraju. Stoga su oni pogodna skupina za praenje stanja okolia (bioloki indikatori ili skraeno bioindikatori). Iz tih se razloga 1991. osnovao DAPTF (Declining Amphibian Population Task Force), organizacija pod okriljem IUCN-a/SSC (International Union for Conservation of Nature and National Resources/Species Survival Commision). Svojim radom obuhvaa i razvijanje standardnih metoda monitoringa populacija vodozemaca (Heyer i dr. 1994). Na internetskoj stranici http://www.open.ac.uk/daptf/index.htm mogu se pronai potanje informacije o razlozima opadanja populacije vodozemaca i o akcijama koje se poduzimaju da bi se zaustavilo. U Hrvatskoj djeluje Hrvatsko herpetoloko drutvo - Hyla koje moe pruiti dodatne informacije o vodozemcima i gmazovima u nas te o projektima koji se sada provode (http://www.hyla.hr/).

2.  Metodologija za prikupljanje podataka o vodozemcima i gmazovima

Budui da nedovoljno poznajemo ekologiju i rasprostranjenost naih vodozemaca i gmazova, veoma nam je teko procijeniti koliko su ugroeni. Stoga treba sustavno pristupiti njihovu kartiranju i inventarizaciji na podruju Hrvatske. Prije nego to ponemo prikupljati podatke o vodozemcima i gmazovima, valja nam znati da su to ivotinje promjenjive tjelesne temperature, pa njihova aktivnost ovisi o godinjem dobu. Hladan dio godine u naim krajevima te skupine ivotinja provode u zimskom mirovanju. U tom razdoblju ne mogu se prikupljati podatci o njihovoj rasprostranjenosti. Najaktivniji i najuoljiviji su u vrijeme razmnoavanja koje se razlikuje, ovisno o skupini i vrsti te klimatskim uvjetima. Ipak, treba imati na umu da su aktivnosti vezane uz razmnoavanje sezonske i da mogu biti nepredvidive. Razmnoavanje nekih vodozemaca je eksplozivno, pa ukupno moe trajati i samo nekoliko dana.

Slika 3. Smea krastaa (Bufo bufo) za vrijeme razmnoavanja. Foto: B. Janev Hutinec

Mrijeenje vodozemaca dobra je prilika za prikupljanje podataka o rasprostranjenosti vrsta jer se okupljaju u velikom broju na pojedinim lokalitetima poput lokava i slinih vodenih povrina. Postoje i vrste vodozemaca poput pjegavog dadevnjaka (Salamandra salamandra) koje umjesto jaja u vodu odlau liinke. Crni dadevnjak (Salamandra atra) uope ne treba vodu za svoje razmnoavanje, ve se liinke razvijaju u tijelu majke. Nekim vrstama vodozemaca lake je biljeiti liinke i jaja, pa se bolje usredotoiti na taj razvojni stadij. I gmazovi su neto aktivniji u vrijeme razmnoavanja, u Hrvatskoj uglavnom u travnju i svibnju.

Slika 4. Nakupina jajaaca (mrijest) smeih aba. Foto: S. Struna

Slika 5. Punoglavci smee krastae (Bufo bufo). Foto: B. Janev Hutinec

Osim u sezonskoj, te skupine ivotinja pokazuju razliku i u dnevnoj aktivnosti. Dok su neke od njih aktivne gotovo iskljuivo danju, veliki broj vrsta, posebice vodozemaca, aktivan je nou. Preteno danje aktivnosti, gmazovi su u vruem dijelu godine aktivniji u jutarnjim ili veernjim, odnosno neke vrste ak i u nonim satima. Mnogo je raznolikih stanita na kojima dolaze vodozemci i gmazovi. Dok su neke vrste vezane uz vlana stanita, druge vie vole suha i topla. Na slikama 6. 8. prikazana su samo neka pogodna stanita tih skupina ivotinja.

Slika 6. Movarna uma pogodno je stanite mnogim vrstama vodozemaca i nekim vrstama gmazova. Foto: B. Janev Hutinec

Slika 7. Lokva, vano stanite za razmnoavanje vodozemaca u krkom podruju. Foto: S. Struna

Slika 8. Stjenovita, topla stanita pogoduju mnogim vrstama gmazova. . Foto: B. Janev Hutinec

Prije poetka planskog prikupljanja podataka treba razmotriti aktivnost oekivanih vrsta. Metode istraivanja akvatike faze vodozemaca (jaja, liinke i odrasle jedinke uglavnom za vrijeme razmnoavanja) razlikuju se od metoda istraivanja njihove terestrike faze (odrasle jedin-

ke izvan sezone razmnoavanja). Neki vodozemci provode esto u vodi i svoju odraslu fazu (zelene abe, mukai). Brojne su metode istraivanja i monitoringa tih skupina (npr. Heyer i dr. 1994, Fitch 1987, Sutherland 1996) koje ukljuuju prikupljanje podataka o vrsti, njezinoj brojnosti ili gustoi, mikrostanitu Ako se eli provoditi podroban monitoring i odrediti njihova brojnost ili gustoa populacije na istraivanom podruju, korisno ih je individualno prepoznavati, to se moe postii trajnim i polutrajnim oznakama (rezanje trbunih ili repnih ljusaka zmija, zarezivanje oklopa kornjaa, rezanjem prstia vodozemaca i gutera), vanjskim oznakama (bojanje, tetoviranje), ugradnjom ipova za radiotelemetriju i prirodnim razlikama u oznakama koe (raspored mrlja, boja i sl.). No takve metode mogu primjenjivati samo profesionalni istraivai, i to uz doputenje ministarstva mjerodavna za poslove zatite prirode. Budui da za inventarizaciju i kartiranje vodozemaca i gmazova individualno prepoznavanje jedinka nije potrebno, u nastavku su potanje razraene samo metode planskoga prikupljanja podataka o njihovoj rasprostranjenosti. Herpetolozi na terenu primjenjuju brojne metode u istraivanju vodozemaca i gmazova, a ovdje e biti opisane samo neke najosnovnije. Sluajno prikupljanje opisano je u poglavlju o metodama prikupljanja podataka. Za planiranje podrobnih ekolokih istraivanja treba prouiti dodatnu literaturu.

2.1. Plansko prikupljanje podataka

2.1.1.  Sustavno traenje vodozemaca i/ili gmazova radi prikupljanja podataka o njihovoj rasprostranjenosti Potpuna inventarizacija vodozemaca i gmazova ukljuuje traenje jedinki i prikupljanje podataka na svim mikrostanitima, u razliita doba dana i godine zbog razlike u sezonskoj i dnevnoj aktivnosti. U vrijeme mrijeenja veina vodozemaca zadrava se u vodenim stanitima, pa ih je tada najlake nai hodajui uz vodu. Bezrepci (abe i gubavice) uglavnom skoe u vodu, ali nakon nekoliko minuta obino izrone. Vrste vodozemaca koje se mrijeste na nekom podruju mogu se odrediti i pomou mrijesta i/ili liinki. Dok enke nekih vrsta, poput smeih aba, odlau samo jedan mrijest, druge ostavljaju vie nakupina jajaaca na raznim mjestima. Na kopnenim stanitima vodozemce i gmazove odreujemo promatranjem, a esto ih treba uloviti radi determinacije.

 Promatranje  esto se vrsta moe odrediti ve i promatranjem ime se izbjegava nepotrebno uznemirivanje ivotinja. Ako to nije mogue, ivotinju treba na neki nain uloviti, primjenom neke od ovih metoda: Lovljenje rukom   ajjednostavnija metoda, esta na terenu, lovljenje rukom pogodno N je za mnoge vrste kornjae, beznoge gutere, zmije, bezrepce, dadevnjake i vodenjake. Obilazei teren pretrauju se pogodna stanita i skrovita (okree se kamenje, grane, drugi predmeti). Lovljenje mreicom   odozemce i njihove liinke u vodenim stanitima lovimo mreiV com, koja moe posluiti i za hvatanje slatkovodnih kornjaa. Za vodozemce koristimo se uzorkovanjem mreom s vrstim okvirom i gustim tkanjem (kako bi ulovili i sitne liinke). Uspjenost te metode ovisi o iskustvu onoga tko je provodi, to treba imati na umu pri usporedbi podataka dobivenih od razliitih osoba. Lovljenje omicom  etoda je prikladna za lovljenje guterica kako bi se pouzdano utvrM dila vrsta. Na dugaku, savitljivu i tanku granu ili ribiki tap privrsti se omica izraena izraena od ribikog najlona (flaks), vrstog konca, zubne svile i sl. prema slici 9. Polagano se pristupi ivotinji, omica joj se natakne na vrat i brzo se povue u smjeru repa. Ulovljena guterica zatim se njeno primi za noge i tijelo (nikako rep!) kako bi joj se paljivo skinula omica. Veina gutera ne boji se omice, ak ju pokuava i ugristi.

Slika 9. Shematski prikaz naina izrade omice. Crte: M. Dolenc

10

Poskok (Vipera ammodytes) Foto: B. Janev Hutinec

11

 Metoda cestovnog uzorkovanja  etoda je pogodna za biljeenje vodozemaca za njihove migracije M prema mrijestilitima ili od njih. Migracija je jaa nou i po kii, pa je takvo vrijeme najbolje iskoristiti za primjenu te metode. Cesta se pregledava pjeke ili iz auta u polaganoj vonji. Mora se zabiljeiti poetna i zavrna toka transekta i vrijeme obilaska, a svaki nalaz ivotinje biljei se GPS ureajem ili prijeenom kilometraom prema poetnoj toki. Transekt je potrebno ucrtati na kartu. Metoda se moe primijeniti i izvan sezone mrijeenja ako su vremenske prilike pogodne (kia). Obino se provodi nou, pa emo ako elimo prikupiti i podatke o mikrostanitu, transekt ponovno obii danju kada se biljei i okolno mikrostanite na toki gdje je jedinka zabiljeena. Mnoge se vrste gmazova takoer mogu zabiljeiti ovom metodom. Biljeenje glasanja vodozemaca  ako se veina bezrepaca u vrijeme mrjeenja glasa, u tom razdoK blju, a nekim vrstama i izvan razdoblja mrijeenja, prisutnost se moe zabiljeiti odreivanjem glasanja. Veina vrsta glasa se prepoznatljivo, a za prepoznavanje glasanja zelenih aba potrebno je iskustvo.

Slika 10. Mujak gatalinke (Hyla arborea) s vidljivim rezonatorom kojim doziva enke. Foto: S. Struna

2.1.2. Lovljenje klopkama Da bismo dobili podatke o sastavu vrsta i procijenili brojnost pomou klopki moemo se posluiti s vie metoda (Heyer i dr. 1994, Fitch 1987). 12

 lovne posude  ajjednostavnije je loviti pomou lovnih posuda koje se postave N na nekom podruju, pa ivotinje u prolazu sluajno upadnu u njih. Lovne posude moraju biti glatkih stijenki, visoke 30-50 cm i ukopane do razine zemlje. U njih treba staviti lia ili druge vegetacije za sklonite i zatitu ivotinja. Lovne posude moraju se redovito prazniti da uhvaene jedinke ne bi uginule. Ako se klopkama ne namjeravamo baviti, moramo ih zatvoriti da ivotinje ne bi upadale i stradavale. lovne posude s ogradicom (engl. drift fences)  porabu lovnih posuda moemo poboljati tako da im dodamo U ogradicu koja prijei ivotinjama slobodno kretanje i usmjerava ih prema lovnim posudama. Ogradica treba biti visoka oko 50 cm, od gusto tkanog materijala ili bez tkanja (plastika, lim) kako ivotinje ne bi mogle prijei. Donji dio ograde se ukopa u tlo da se ivotinje ne mogu provui, a uz nju se na jednolikim razmacima zakopaju lovne posude (kante) tako da rubovi budu u ravnini s tlom. Metoda je posebice prikladna za vodozemce prilikom njihove migracije na putu prema mrijestilitu i na povratku iz mrijestilita, odnosno lokava i drugih malih vodenih povrina koje se mogu potpuno okruiti
ogradica od aluminija, plastike ili vrstog platna plastine vezice za kablove metalni ili drveni stupii

plastine ili metalne kantice drenane rupice

Nain ukopavanja lovnih posuda u razini s zemljom i postavljanja ogradice

Tlocrtni prikaz ograivanja vodene povrine s lovnim posudama s ogradicom

Slika 11. Prikaz naina postavljanja lovnih posuda s ogradicom. Crte: B. Janev Hutinec

13

Slika 12. Primjer postavljenih lovnih posuda uokolo lokve. Foto: B. Janev Hutinec

ogradicom i lovnim posudama (slika 11 i 12). Posude se moraju postaviti na obje strane ogradice, to e pokazati i smjer migracije (prema vodi ili od vode). Klopke se esto postavljaju tako da na istraivanoj plohi budu u linijskom ili y transektu ili kvadratu odreene veliine (Heyer i dr. 1994). Tako se moe procijeniti relativna brojnost vrsta, ovisno o varijablama stanita kao to su nadmorska visina i vegetacija, a ako se ivotinje oznae, u kombinaciji s metodom lova i ponovnog ulova moe se procijeniti i gustoa populacije. vre za liinke vodozemaca i vodenjaka u vodi  ali vodozemci i njihove liinke mogu se loviti vodenim vrama, M izraenim od plastine PET ambalae (Griffits 1985). Treba ih namjestiti tako da ulovljene ivotinje mogu udahnuti zrak. Kao i sve druge klopke, i vre treba esto provjeravati, posebice zbog grabeljivih kukaca. vre za zmije (Fitch 1987)  potrebljavaju se u kombinaciji s ogradicom koja usmjerava ivotiU nje prema klopci. Klopka je napravljena poput vra za ribe i u osnovi je cilindar s otvorom na jednom i/ili na drugom kraju. Postavlja se na kopnena stanita. Vre je dobro natkriti kako bi zmijama posluile kao zaklon.

14

Mujak movarne smee abe (Rana arvalis) u vrijeme razmnoavanja Foto: B. Janev Hutinec

15

VODOZEMCI

GMAZOVI

16
Pogodna mjesta Prikladne metode Terestrika faza: ume Akvatika faza: rukavci potoka, izvori, lokve* Terestrika faza: promatranje, lovljenje rukom, lovnim posudama s ogradicom ili bez nje, metoda cestovnog uzorkovanje, podatci prikupljeni na pregaenim jedinkama Akvatika faza: lovljenje rukom, mreicom, vrama za liinke vodozemaca, promatranje Terestrika faza: raznolika stanita s pogodnim skrovitima u blizini vodenih povrina Akvatika faza: lokve i druge male vodene povrine Terestrika faza: promatranje, lovljenje rukom, lovne posude s ogradicom i bez nje Akvatika faza: promatranje, lovljenje rukom, mreicom, vre za male vodozemce u vodi Terestrika faza: brojna stanita, ovisno o vrsti Akvatika faza: lokve, rukavci potoka i rijeka, kanali. Terestrika faza: promatranje, lovljenje rukom, lovnim posudama s ogradicom i bez nje, metoda cestovnog uzorkovanja, podatci prikupljeni na pregaenim jedinkama Akvatika faza: promatranje, lovljenje rukom, mreicom, vrama za liinke vodozemaca, biljeenje glasanja Veliki broj stanita, ovisno o vrsti Promatranje, lov rukom, lovnim posudama s ogradicama ili bez nje, omicom; podatci prikupljeni na pregaenim jedinkama Promatranje, lovljenje rukom (OPREZ!)**, vrama za lovljenje zmija; podatci prikupljeni na pregaenim jedinkama, lovne posude (duboke) Promatranje, lovljenje rukom, mreama za lovljenje, lovnim posudama (velikim) Veliki broj stanita, ovisno o vrsti Veliki broj stanita, ovisno o vrsti

Tablica 1: Saeti prikaz aktivnosti, pogodnih mjesta i prikladnih metoda po skupinama vodozemaca i gmazova

Skupina

Aktivnost

Dadevnjaci

Uglavnom nou, a po kii i danju

Vodenjaci

Danju i nou

Bezrepci

Nou i danju

Guteri

Danju; a po vruem vremenu u jutarnjim i veernjim satima. Macaklini uglavnom sumrane i none

Zmije

Uglavnom danju; a za vrueg vremena u jutarnjim i veernjim satima; katkada nou

Kornjae***

Uglavnom danju

* Odnosi se samo na liinke pjegavog dadevnjaka (Salamandra salamandra) ** Vidi poglavlje 4 *** Odnosi se samo na kopnene i slatkovodne vrste

U tablici 1. saeto su prikazane aktivnosti, pogodna mjesta i prikladne metode po skupinama vodozemaca i gmazova. Kao to je ve spomenuto, neke vrste masovno stradavaju na prometnicama u razdoblju razmnoavanja. Kako se za prijelaze preko prometnica slue samo malim dionicama, biljeenjem mjesta njihova masovnog stradavanja mogu se odrediti tzv. crne toke i pokrenuti akcije zatite. Zato su podatci o tim lokalitetima izvanredno korisni i prilikom prikupljanja treba ih jasno istaknuti u formularima.

3. Ope preporuke za rad na terenu

Iz sigurnosnih razloga prije izlaska na teren valja isplanirati terenski rad (pristup, smjetaj, opskrba), a predvia li se obilazak terena nou, preporuljivo ga je prethodno proi danju radi upoznavanja. Openito, na teren ne treba izlaziti sam, osobito ne nou i na tee pristupane lokacije. Preporuuje se o izlasku na teren obavijestiti neku osobu/instituciju i nositi prikladnu terensku odjeu i obuu (gojzerice, gumene izme..). Na nonom obilasku treba imati rezervnu baterijsku svjetiljku. Lovljenje ivotinja ako nije prijeko potrebno, treba izbjegavati kako ivotinje ne bismo nepotrebno uznemirivali, ali i radi vlastite sigurnosti. Budui da su svi predstavnici tih skupina u Hrvatskoj zakonom zatiene ivotinje, za istraivanje i lov valja pribaviti doputenje ministarstva mjerodavna za poslove zatite prirode. Te ivotinje ne smiju se bez doputenja loviti, uznemirivati, ubijati ni uklanjati iz njihovih prirodnih stanita. Treba se pobrinuti i za suglasnost vlasnika zemljita i javne ustanove ako se terenske aktivnosti obavljaju u nekom zatienom podruju. Kako bi rad na terenu bio uspjean, treba prouiti dostupnu literaturu i pripremiti potreban pribor, tj.: - formular za unos podataka - podloga i olovka za pisanje - prirunici za odreivanje vrsta - karte podruja - GPS ureaj - fotografski aparat - kompas za procjenu poloaja (ekspozicije) stanita - jaka baterijska svjetiljka za noni obilazak, rezervne baterije i rezervna svjetiljka - termometar - ostali pribor (mreica, omica za lovljenje guterica, rukavice za hvatanje zmija i sl..), ovisno o metodi istraivanja

17

4. Postupanje s vodozemcima i gmazovima

Nakon determinacije ivotinje treba vratiti na mjesto gdje su ulovljene. Kako ne bismo nakodili sebi ili ivotinji, valja se pridravati nekih osnovnih pravila: 1. Iako se malo bolesti (zoonoza) prenosi s vodozemaca i gmazova na ovjeka, nakon svakog dodira ivotinja treba dobro oprati ruke. 2. Neki predstavnici tih ivotinja su otrovni. Otrovna im moe biti koa (mnogim vodozemcima) ili ugriz (zmijama otrovnicama). Otrovi vodozemaca ljudima uglavnom ne kode, ali treba paziti da ne dou u dodir sa sluznicom oiju, nosa, usta ili ranama na koi. Otrov je u lijezdama koje mogu biti rairene po cijelom tijelu (bradavice) i u nakupinama lijezda u zaunom dijelu glave. Meu vrstama koje ive u Hrvatskoj najjai otrov imaju crni i pjegavi dadevnjak, mukai i krastae. Dadevnjake nije dobro drati s ostalim ivotinjama, a posude u kojima smo ih drali prije ponovne uporabe valja isprati vodom. Hvatanje zmija otrovnica trebalo bi svakako izbjegavati zbog rizika od ugriza. 3. Kako e veina vrsta zmija u samoobrani pokuati ugristi napadaa, korisno je navui vrste rukavice, koje se mogu nabaviti u specijaliziranim prodavaonicama, a mogu se upotrijebiti i varilake rukavice (posavjetovati se sa strunjakom jesu li pogodne!). Kako zmije imaju mnogo zuba, a hrane se raznim drugim ivotinjama, ugriz neotrovne zmije moe uzrokovati infekcije te je ranu potrebno dezinficirati. Uporabom prikladnih rukavica osiguravamo se i od ugriza otrovnice. 4. Guteri imaju sposobnost autotomije, odnosno odbacivanja repa. Budui da svako odbacivanje repa ivotinji umanjuje sposobnost preivljavanja, treba jako paziti kako ga ne bi odbacile. Gutere, pa i one beznoge, ne smije se primati za rep ak ni laganim pritiskom jer ga mogu odbaciti. Nakon odbacivanja rep se jo dugo mie, to ivotinji olakava bijeg od napadaa. 5. Posude ili vreice u kojima drimo vodozemce ili gmazove ne smiju se ostavljati na suncu ili u automobilu. U iste posude se ne smiju stavljati pripadnici razliitih vrsta jer bi jedna drugu mogle ozlijediti (ugrizima, otrovom..) ili ak i pojesti. Katkada nije dobro drati zajedno ni predstavnike istih vrsta. 6. Koa vodozemaca je vlana i osjetljiva i moe se lako isuiti ako se previe dira. To se moe izbjei tako da se vodozemci dre mokrim rukama. 7. Liinke vodozemaca imaju krge pomou kojih uzimaju kisik iz vode, pa ih uvijek treba drati u vodi.

18

5. Formulari za biljeenje podataka

Svrha ponuenih formulara je postavljanje standarda pri prikupljanju podataka, kako bi se oni mogli meusobno usporeivati i upotpunjavati. Primijeeno je da brojni podatci gube na znaenju jer nedostaju neki bitni elementi, a upravo se standardiziranjem njihova unosa to pokuava izbjei. S obzirom na raznolikost moguih postupaka inventarizacije i praenja herpetofaune, na raspolaganju su dva tipa formulara: 1. formular za inventarizaciju i kartiranje pojedinih svojta vodozemaca i gmazova na nekom podruju 2. formular za praenje stanja vodozemaca i gmazova na nekom podruju** Na manjim podrujima podatke se moe biljeiti na cijelom prostoru obuhvata, a ako je podruje veliko treba izabrati reprezentativna stanita koja e obuhvaati sva stanita zastupljena na tom podruju, a koja su odreena prethodnim obilaskom ili poznavanjem terena. Oba tipa formulara podijeljena su na tri dijela: - na podatke o opaaima - na podatke o lokalitetu - na podatke o zabiljeenim svojtama

5.1. Formular za inventarizaciju i kartiranje pojedinih svojta vodozemaca i gmazova nekog podruja
U prilogu se nalazi formular F1 namijenjen inventarizaciji i kartiranju vodozemaca i gmazova na odreenom podruju. Treba ispuniti sva polja formulara, a svakako polja oznaena zvjezdicom (*) kako bi podatci imali uporabnu vrijednost. Jedan list formulara samo je jedan lokalitet i jedan dan opaanja tog lokaliteta. U nastavku se nalazi primjerak ispunjenoga formulara za inventarizaciju i kartiranje vodozemaca i gmazova odreenog podruja. U tablici 2 protumaena su polja formulara.
Tablica 2. Tuma polja formulara za inventarizaciju i kartiranje vodozemaca i gmazova nekog podruja Br. 1. Rubrika Broj * Opis rubrike Upisuje se broj formulara to sadrava podatak koje je to promatranje u tekuoj godini, zatim inicijale promatraa, pa godinu. Npr. 1-BJH-2007. Ime i prezime jednog ili vie sudionika promatranja.

2.

Ime i prezime

** Ovaj formular namjenjen je za detaljnije, opetovano prikupljanje podataka strunih osoba.

19

Br. 3. 4. 5. 6. 7. 8.

Rubrika Datum opaanja Kontakt adresa Tel. E-mail Lokalitet Kratak opis lokaliteta * * * * * *

Opis rubrike Datum promatranja (dan-mjesec-godina). Adresa na kojoj se promatra moe pronai. Brojevi telefona i/ili telefaksa promatraa. Elektronika adresa promatraa. Upisuje se naziv lokaliteta uz to to podrobniji opis smjetaja. Opis lokaliteta i opaanje o stanitu, vegetaciji, eventualnim uzrocima ugroenosti i dr. Porijeklo koordinate lokaliteta oznauje se upisom oznake X u odgovarajui kvadrati, to odreuje nain na koji je promatra odredio koordinatu nalazita:

9.

Porijeklo koordinate

1. GPS (koordinata dobivena upotrebom GPS ureaja) 2. Karta TK 100 (M 1:100 000) 3. Karta TK 50 (M 1:50 000) 4. Karta TK 25 (M 1:25 000) 5. ostalo (upisuje se kako je dobivena koordinata, npr. karta drugog mjerila). Oznauje se oznakom X u rubriku DA ako je promatra fotografirao lokalitet. Oznauje se oznakom X u rubriku da ako je promatra priloio fotografiju lokaliteta. Ako je fotografija priloena formularu, upisuje se naziv datoteke. Upisuju se vremenske prilike (sunano, oblano, vjetrovito) i temperature (po mogunosti izmjerene ili podatci najblie meteoroloke postaje). U rubriku od upisuje se vrijeme poetka promatranja, a u rubriku do vrijeme zavretka promatranja. U rubriku se upisuje odgovarajui broj iz zasjenjenog okvira u toj rubrici. Ako se primjenjuju druge metode, treba ih upisati.

10. 11. 12.

Fotografija lokaliteta Prilog Datoteka

13.

Vremenske prilike

14.

Vrijeme promatranja

15. 16. 17. 18. 19. 21.

Metoda istraivanja Vrsta Broj jedinki Starost Koordinate Foto br. *

Upisuje se latinski naziv svojte. Upisuje se broj ili procijenjeni broj jedinki. Upisuje se starost/stadij jedinke (mrijest, liinke, mlade ili odrasle jedinke). Koordinate nalaza upisuju se x, y, z na nain kako je to objanjeno u poglavlju dekodiranje u opem djelu. Ako je jedinka fotografirana, upisuje se naziv datoteke; ako nije, upisuje se znak X. Dodatan komentar promatraa o jedinki, lokalitetu. Svakako napomenuti ako je jedinka pronaena uginula, pregaena na cesti, deformirana, bolesna

22.

Napomena

20

Zidna guterica (Podarcis muralis) Foto: B. Janev Hutinec

21

Primjer ispunjenog formulara za inventarizaciju i kartiranje vodozemaca i gmazova u Hrvatskoj

F1
Podatci o opaaima
Ime i prezime: Kontakt osoba: Adresa:

VODOZEMCI I GMAZOVI

Formular za inventarizaciju i kartiranje vodozemaca i gmazova Hrvatske

Molimo ispuniti itko, velikim slovima, crnim ili plavim pisalom. Ispunjen formular poslati na: Dravni zavod za zatitu prirode, Trg Maurania 5, 10000 Zagreb, e-mail: vrste@dzzp.hr, website: www.dzzp.hr

Broj: 1-BJH-2007
Datum opaanja:

Biljana Janev Hutinec, Ivana Horvat Biljana Janev Hutinec Bezimena ulica bb, Zagreb

2 3. 03. 2 0 0 7 .
Tel. e-mail

01/1111111

ime.prezime@adresa

Podatci o lokalitetu
Lokalitet: Kratki opis lokaliteta:

Selo Budinjak, umberak, iza zadnjih kua u pravcu prema Kordiima Lokva veliine cca. 5 x 7 m; sa sjeveroistone strane obrasla grmljem; na livadi; nalazi se uz cestu

Fotografija lokaliteta: Porijeklo koordinate: GPS Vremenske prilike:

PRILOG

X
TK 50

DATOTEKA TK 25

Foto/001.jpg
Ostalo (upisati)

X TK 100
lagani vjetar 10 h

DASunano, temp. zraka 17 C, temperatura vode 19 C, pue

Vrijeme promatranja: OD

DO

14 h

Podatci o svojtama
METODA ISTRAIVANJA drugo:

1 - sluajno 2 - promatranje 3 - metoda cestovnog opaanja 4 - biljeenje glasanja 5 - lov rukom 6 - lov mreicom 7 - lov omicom 8 - lov klopkama 9 - drugo (upisati)

VRSTA

BROJ JEDINKI

STAROST

KOORDINATE

FOTO BR.

Bufo bufo Bombina variegata

20-tak 10-tak

Odrasle 5539027 Odrasle 5539027

5071607 730 m. n.v. Foto 002.jpg 5071607 730 m. n.v. Foto 003.jpg

VODOZEMCI I GMAZOVI INVENTARIZACIJA I PRAENJE STANJA Formular F1

22

Podatci o svojtama
VRSTA BROJ JEDINKI STAROST KOORDINATE FOTO BR.

X
5539027

Bufo bufo mrijest

5071607 730 m. n.v. Foto 004.jpg 5071607 730 m. n.v. Foto 005.jpg

Natrix natrix 20-tak Odrasle 5539027

NAPOMENA:

U bazi podataka:

Unosilac:

Datum unosa:

VODOZEMCI I GMAZOVI INVENTARIZACIJA I PRAENJE STANJA Formular F1

23

5.2. Formular za praenje stanja vodozemaca i gmazova nekog podruja

Pri praenju stanja vodozemaca i gmazova odreenoga podruja bitno je detaljno promotriti stanite, njegovu strukturu i potencijalne uzroke ugroenosti. Upravo zato u formularu je kombinirani pristup koji upozorava ne samo na zabiljeene vrste nego i na pogodnost stanita. U prilogu se nalazi formular namijenjen potrebama praenja stanja, koji se moe po potrebi umnaati, a u tablici 3. protumaena su polja formulara. Za praenje stanja podruje od interesa treba obilaziti najmanje svake tri godine, a preporueno je i krae razdoblje. U nastavku se nalazi primjerak ispunjenog formulara za praenje stanja herpetofaune odreenoga podruja.
Tablica 3. Tuma polja formulara za praenje stanja vodozemaca i gmazova odreenoga podruja. Br. Rubrika Opis rubrike Upisuje se broj formulara to sadrava podatak koje je to promatranje u tekuoj godini, zatim inicijale promatraa, pa godinu. Npr. 1-BJH-2007. Ime i prezime jednog ili vie sudionika promatranja koji su obavili procjenu. Datum opaanja (dan-mjesec-godina). Osoba s kojom se moe stupiti u vezu ako je bilo vie promatraa. Brojevi telefona i/ili telefaksa na kojima se s kontakt osobom moe uspostaviti veza. Adresa na kojoj se kontakt osoba moe pronai. Elektronika adresa na koju se promatrau moe pisati. Upisuje se naziv lokaliteta uz to podrobniji opis smjetaja. Opis lokaliteta i opaanje o stanitu, vegetaciji, eventualnim uzrocima ugroenosti i dr. Koordinata lokaliteta upisuje se za tokasti lokalitet X i Y ili se moe upisati UTM polje onako kako je objanjeno u poglavlju Geokodiranje u opem dijelu. Za linijski transekt treba zabiljeiti poetnu i zavrnu koordinatu tako da se odvoje kosom crtom (poetna koordinata/zavrna koordinata). Porijeklo koordinate lokaliteta oznauje se upisom oznake x u odgovarajui kvadrati, to pokazuje kako je promatra odredio koordinatu nalazita 1. GPS (koordinata dobivena upotrebom GPS ureaja) 2. Karta TK 100 (M 1:100 000) 3. Karta TK 50 (M 1:50 000) 4. Karta TK 25 (M 1:25 000) 5. ostalo (upisuje se kako je dobivena koordinata npr. karta drugog mjerila).

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.

Broj Ime i prezime Datum opaanja Kontakt osoba Tel. Adresa E-mail Lokalitet Kratak opis . lokaliteta

10.

Koordinate

11.

Porijeklo koordinate

24

Br. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27.

Rubrika Akvatiko stanite Tekuice Stajaice Tip Veliina Dubina Podloga Trajnost Oneienje Vodena vegetacija Struktura vegetacije Obala Obalna vegetacija Fotografija lokaliteta Terestriko stanite Nagib

Opis rubrike Ako se obrauje akvatiko (vodeno) stanite, oznauje se znakom X. U rubriku se upisuje odgovarajui broj iz zasjenjenog okvira u toj rubrici. U rubriku se upisuje odgovarajui broj iz zasjenjenog okvira u toj rubrici. U rubriku se upisuje odgovarajui broj iz zasjenjenog okvira u toj rubrici. U rubriku se upisuje procijenjena ili izmjerena veliina vodenog stanita u metrima i/ili povrina. U rubriku se upisuje odgovarajui broj iz zasjenjenog okvira u toj rubrici. U rubriku se upisuje odgovarajui broj iz zasjenjenog okvira u toj rubrici. U rubriku se upisuje odgovarajui broj iz zasjenjenog okvira u toj rubrici. U rubriku se upisuje odgovarajui broj iz zasjenjenog okvira u toj rubrici. U rubriku se upisuje odgovarajui broj iz zasjenjenog okvira u toj rubrici. U rubriku se upisuje odgovarajui broj iz zasjenjenog okvira u toj rubrici. U rubriku se upisuje odgovarajui broj iz zasjenjenog okvira u toj rubrici. Moe se upisati vie vrijednosti. U rubriku se upisuje odgovarajui broj iz zasjenjenog okvira u toj rubrici. U rubriku se upisuje odgovarajui broj iz zasjenjenog okvira u toj rubrici; ako je fotografija priloena formularu, kod datoteke se upisuje naziv datoteke. Ako se obrauje terestriko (kopneno) stanite, oznauje se znakom X. U rubriku se upisuje odgovarajui broj iz zasjenjenog okvira u toj rubrici. U rubriku se upisuje odgovarajui simbol iz zasjenjenog okvira u toj rubrici. Ekspozicija oznauje izloenost lokaliteta prema nekoj od strana svijeta. S = jug, SW = jugozapad, W = zapad, NW = sjeverozapad, N = sjever, NE = sjeveroistok, E = istok, SE = jugoistok. U rubriku se upisuje odgovarajui broj iz zasjenjenog okvira u toj rubrici. U rubriku se upisuje odgovarajui broj iz zasjenjenog okvira u toj rubrici. Moe se upisati vie vrijednosti. U rubriku se upisuje odgovarajui broj iz zasjenjenog okvira u toj rubrici. Moe se upisati vie vrijednosti. U rubriku se upisuje odgovarajui broj iz zasjenjenog okvira u toj rubrici. U rubriku se upisuje odgovarajui broj iz zasjenjenog okvira u toj rubrici; ako je fotografija priloena formularu, kod datoteke se upisuje naziv datoteke. U rubriku se upisuje odgovarajui broj iz zasjenjenog okvira u toj rubrici. Moe se upisati vie vrijednosti.

28.

Ekspozicija

29. 30. 31. 32. 33. 34.

Podloga Tip Mikrostanite Gustoa vegetacije Fotografija lokaliteta Koritenje prostora

25

Br. 35. 36. 37. 38. 39. 40. 41. 42. 43. 44. 45. 46. 47. 48.

Rubrika Ugroenost Razlozi ugroenosti Metoda istraivanja Prethodna promatranja Formular br. Vrsta AD?

Opis rubrike U rubriku se upisuje odgovarajui broj iz zasjenjenog okvira u toj rubrici U rubriku se upisuje odgovarajui broj iz zasjenjenog okvira u toj rubrici. Moe se upisati vie vrijednosti. U rubriku se upisuje odgovarajui broj iz zasjenjenog okvira u toj rubrici. Ako se primjenjuju druge metode, treba ih upisati. U rubriku se upisuje odgovarajui broj iz zasjenjenog okvira u toj rubrici. Ako postoje prethodna promatranja istog lokaliteta u nekom drugom formularu, ovdje se upisuje broj tog formulara kao poveznica. Upisuje se latinski naziv svojte. Upisuje se broj ili procijenjeni broj odraslih jedinka kojima nije odreen spol. Upisuje se broj ili procijenjeni broj odraslih jedinka koje su odreene kao mujaci. Upisuje se broj ili procijenjeni broj odraslih jedinka koje su odreene kao enke.

JUV Liinke Mrijest Foto br. Datum Napomena (u tablici) Vremenske prilike Vrijeme promatranja Napomena

Upisuje se broj ili procijenjeni broj mladih jedinka. Upisuje se procijenjeni broj liinaka u vodi tako da se upie neka od ovih kategorija pojedinano, nekoliko, dosta, puno. Upisuje se procijenjeni broj ili okvirna povrina mrijesta. Ako je jedinka fotografirana, upisuje se naziv datoteke; ako nije, upisuje se znak X. Izvanredno je vano upisati datum svakoga ponovnog obilaska istog terena. Za promatranja u razliitim godina treba ispunjavati zasebne formulare. Dodatan komentar promatraa o jedinkama. Svakako napomenuti ako je jedinka pronaena uginula, pregaena na cesti, deformirana, bolesna Upisati opaene vremenske prilike (sunano, oblano, vjetrovito..) i temperature (po mogunosti izmjerene ili po podatcima najblie meteoroloke postaje). U rubriku od upisuje se vrijeme poetka promatranja, a u rubriku do vrijeme zavretka promatranja. Dodatan komentar promatraa koji ukljuuje zapaanja o vremenskim prilikama, promatraima i sl.

49.

50. 51. 52.

26

Movarne smee abe (Rana arvalis) u vrijeme razmnoavanja. Foto: B. Janev Hutinec

27

Primjer ispunjenog formulara za praenje stanja vodozemaca i gmazova odreenoga podruja u Hrvatskoj

F2
Podatci o opaaima
Molimo ispuniti itko, velikim slovima, crnim ili plavim pisalom. Ispunjen formular poslati na: Dravni zavod za zatitu prirode, Trg Maurania 5, 10000 Zagreb, e-mail: vrste@dzzp.hr, website: www.dzzp.hr

VODOZEMCI I GMAZOVI

Formular za praenje stanja vodozemaca i gmazova odreenoga podruja

Broj: 1-BJH-2007
Datum opaanja:

Ime i prezime: Kontakt osoba: Adresa:

Biljana Janev Hutinec, Ivana Horvat Biljana Janev Hutinec Bezimena ulica bb, Zagreb

2 3. 03. 2 0 0 7 .
Tel. e-mail

01/1111111

ime.prezime@adresa

Podatci o lokalitetu
Lokalitet: Kratak opis lokaliteta:

Selo Budinjak, umberak, iza zadnjih kua u pravcu prema Kordiima Lokva veliine cca. 5 x 7 m; sa sjeveroistone strane obrasla grmljem; na livadi; nalazi se uz cestu

Koordinate: X Y Z UTM Ostalo (upisati)

5539027 5071607 730 m. n.v.

Porijeklo koordinate: GPS

X TK 100 X

TK 50

TK 25

AKVATIKO STANITE
(ukljuuje i neposrednu blizinu vode)

TERESTRIKO STANITE
NAGIB EKSPOZICIJA
1 - ravno 2 - srednji nagib 3 - strmo 1 - S 2 - SW 3 - W 4 - NW 5 - N 6 - NE 7 - E 8 - SE 1 - kamen ili stijene 2 - ljunak, sipar 3 - pijesak 4 - humus/zemlja 5 - glina 0 - neobrasle povrine 1 - suhi travnjak 2 - vlani travnjak 3 - livada s grmljem 4 - kamenjarski travnjak 5 - vritina 6 - kamenjar 7 - vonjak 8 - oranica 9 - vinograd 10 - dvorita i vrtovi 11 - ikara 12 - bjelogorina uma 13 - crnogorina uma 14 - mijeana uma 15 - movarna uma 16 - park 17 - naselje 18 - drugo (upisati)

TEKUICE

0 spora tekuica 0 brza tekuica 0

miruje STAJAICE s pritokom bez pritoka nepoznato

0 - ne odgovara 1 - izvor 2 - potok 3 - rijeka 4 - kanal

PODLOGA

0 1 0

0 - ne odgovara 1 - odgovara tvrdnji

TIP*

TIP

1 - jezero 10 - zamovarena uma 2 - ljunara 11 - poplavljene povrine 3 - akumulacija 12 - kaptaa/bunar 4 - ribnjak 13 - drugo 5 - lokva (bara) 6 - lokvice od kotaa 7 - cretite 8 - kanal 9 - zamovarena livada

drugo:

*moe se upisati vie vrijednosti

VODOZEMCI I GMAZOVI INVENTARIZACIJA I PRAENJE STANJA Formular F2

28

AKVATIKO STANITE VELIINA

TERESTRIKO STANITE

5X
DUBINA

m ili

35

m2

MIKROSTANITE*

2
OPIS

1 - do 30 cm 2 - 30-100 cm 3 - vie od 100 cm 4 - nepoznato

drugo: PODLOGA

1 - pijesak ili ljunak 2 - kamen 3 - mulj 4 - lie 5 - zemlja 6 - beton 7 - plastika 8 - biljke (alge, trava)

TRAJNOST

1 - nasip/brana 2 - sipina 3 - stijena 4 - stablo 5 - rub puta 6 - kanjon 7 - suhozid 8 - ivica 9 - nakupine kamenja 10 - drvee uz rijeke 11 - rub ume/prosjeka 12 - posjeena stabla 13 - nakupine granja 14 - umarak 15 - graevina 16 - put/bijela cesta 17 - asfaltna cesta 18 - ulazni dio spilje 19 - drugo (upisati)

1 - privremeno 2 - stalno 3 - nepoznato

GUSTOA VEGETACIJE Zeljasto bilje Grmlje Drvee

0 - nedostaje 1 - do 20% 2 - 20-80% 3 - vie od 80%

ONEIENJE

1 - ne primjeuje se 2 - oneieno 3 - jako oneieno

VODENA VEGETACIJA

1 - nema je 2 - srednje 3 - jako

FOTOGRAFIJA LOKALITETA Foto Prilog Datoteka

STRUKTURA VEGETACIJE

1 - horizontalna, na povrini vode 2 - podvodna, u stupcu vode 3 - vertikalna, viri izvan vode 4 - kombinirano (1 + 2 + 3) 1 - strma 2 - plitka obalna zona 3 - ljunak 4 - pijesak, mulj 5 - s vegetacijom

0 - nedostaje 1 - postoji

OBALA*

2 5

OBALNA VEGETACIJA

KORITENJE PROSTORA*

1 6

2 Zeljasto bilje 1 Grmlje 1 Drvee

0 - nedostaje 1 - srednje gusto 2 - gusto

drugo:

FOTOGRAFIJA LOKALITETA

1 - nije vidljivo 2 - vrt/park 3 - poljoprivreda 4 - ispaa stoke 5 - livada koanica 6 - zatieno podruje 7 - umarstvo 8 - kamenolom 9 - ribnjak 10 - groblje 11 - sport i rekreacija 12 - urbano koritenje 13 - vojno podruje 14 - drugo (upisati)

1 Foto 1 Prilog
Datoteka

0 - nedostaje 1 - postoji

Foto/001.jpg
Unosilac:

*moe se upisati vie vrijednosti

Datum unosa:

U bazi podataka:

VODOZEMCI I GMAZOVI INVENTARIZACIJA I PRAENJE STANJA Formular F2

29

UGROENOST

0 - nije vidljiva 1 - slabo 2 - srednje 3 - jako 4 - stanite uniteno 1 - gradnja ceste 2 - industrija 3 - stambeno podruje 4 - odvodnja 5 - smee/krupni otpad 6 - melioracija 7 - kanaliziranje vodotoka 8 - pritisak turista 9 - poumljavanje 10 - prenamjena prostora 11 - gnojenje/pesticidi 12 - sukcesija 13 - intenzivna poljoprivreda 14 - promet 15 - unesene strane vrste 16 - drugo

Molimo ispuniti itko, velikim slovima, crnim ili plavim pisalom. Ispunjen formular poslati na: Dravni zavod za zatitu prirode, Trg Maurania 5, 10000 Zagreb, e-mail: vrste@dzzp.hr, website: www.dzzp.hr

RAZLOZI UGROENOSTI* drugo:

1 2

*moe se upisati vie vrijednosti

Podatci o svojtama
METODA ISTRAIVANJA drugo:

1 - sluajno 2 - promatranje 3 - metoda cestovnog cestovnog uzorkovanja 4 - biljeenje glasanja 5 - lov rukom 6 - lov mreicom 7 - lov omicom 8 - lov klopkama 9 - drugo (upisati)

PRETHODNA PROMATRANJA

0 - nedostaju 1 - postoje

FORMULAR BR. FOTO BR.

VRSTA

BROJ JEDINKI
AD? juv liinke mrijest

DATUM

NAPOMENA dio mujaka enkama

Bufo bufo
Bombina variegata

20tak

10tak

Foto 23.3.2007. je u paru sa 002.jpg Foto 23.3.2007. 003.jpg

3 puno 1 1

Bufo bufo Natrix natrix

17.5.2007.

Foto love 004.jpg 17.5.2007. punoglavce?

VODOZEMCI I GMAZOVI INVENTARIZACIJA I PRAENJE STANJA Formular F2

30

Podatci o svojtama
VRSTA BROJ JEDINKI
AD? juv liinke mrijest

FOTO BR.

DATUM

NAPOMENA

VREMENSKE PRILIKE DATUM OPIS

VRIJEME PROMATRANJA od-do

NAPOMENA:

Sunano, temp. zraka 17 C, 23.3.2007 temperatura vode 19 C, 10-14 h lagani vjetar

17.5.2007 zraka 23 C, temperatura

vode 21 C

djelomino sunano, temp.

8-11 h

Tijekom posjeta 17. 5. 2007. primjeeno je da je razina vode znatno pala i da je lokva djelomino presuila na otprilike 1/2 povrine zabiljeene 23. 3. 2007.

U bazi podataka:

Unosilac:

Datum unosa:

VODOZEMCI I GMAZOVI INVENTARIZACIJA I PRAENJE STANJA Formular F2

31

Za one koji ele znati vie

 Arnold, E. N., Burton, J. A. & Overton, D. W. (1978): A field guide to the reptiles and amphibians of Britain and Europe. Collins, London.  Fitch, H. S. (1987): Collecting and life history techniques. In Snakes Ecology and Evolutionary Biology, ed. By R.A. Siegel, J. T. Collins & S. S. Novak, pp 143164. Macmilian, New York.  Griffiths, R. A. (1985): A simple funnel trap for studying newt populations and evaluation of trap behaviour in Smooth and Palmate Newts, Triturus vulgaris and T. helveticus. Herpetologica journal 1, 510.  Heyer, W. R., Donnelly, M. A., McDiarmid, R. W., Hayek, L. A. C. & Foster, M. S. (eds) (1994): Measuring and Monitoring Bioogical Diversity. Standard Methods for Amphibians. Smithsonian Institutions Press, Washington DC.  Honegger, Rene E. (1981): Threatened amphibians and reptiles in Europe. Ed. By the Europ. Committee for the Conservation of Nature and Natural Resources. Council of Europe. Wiesbaden . Akademische Verlagesgesellschaft.  Janev Hutinec, B. & Lupret-Obradovi, S. (2005): Zmije Hrvatske: prirunik za odre ivanje vrsta . Dru tvo za za titu i prou avanje vodozemaca i gmazova Hrvatske Hyla. Zagreb  Janev-Hutinec, B., Kleteki, E., Lazar, B., Podnar Lei, M., Skeji, J., Tadi, Z., Tvrtkovi, N. (2006): Crvena knjiga vodozemaca i gmazova Hrvatske. Ministarstvo kulture: Dravni zavod za zatitu prirode. Zagreb  Sutherland, W. J. (1996): Ecological census techniques: a handbook. Cambridge University Press. Cambridge.  Veenvliet, Paul i Kus Veenvliet, Jana (2003): Dvoivke Slovenije: prironik za doloanje. Zavod Symbiosis. Grahovo.

Livadna guterica (Lacerta agilis) Foto: B. Janev Hutinec

32