dr ing. RUICA LEI, dr ing. PAULA PAVLEK mr ing.

JOSIP BOROI

IZ VLASTITOG VRTA
Tree, izmijenjeno i dopunjeno izdanje

POVRE

Sadraj

VLASTITI VRT - HOBI, REKREACIJA I VRAANJE PRIRODI (R. Lei) POVRTNJAK U SKLOPU HORTIKULTURNOG UREENJA KUE ILI VIKENDICE (R. Lei i P. Pavlek) V A N O S T POVRA U PREHRANI (P. Pavlek) POTREBA POVRA ZA PETEROLANU OBITELJ (P. Pavlek) PLAN OBITELJSKOG POVRTNJAKA (P. Pavlek) VRTLARSKO ORUE I OPREMA (J. B o r o i ) TLO I OBRADA TLA (P. Pavlek i J. B o r o i ) BILJNA HRANIVA I GNOJIDBA POVRA (3. B o r o i ) V O D A I NAVODNJAVANJE POVRTNJAKA (P. Pavlek) BORBA PROTIV KOROVA ( I B o r o i ) PLODORED (P. Pavlek) ZATIENI PROSTORI (R. Lei) Materijali za zatiene prostore 59, Klijalita 6 1 , Zagrijavanje klijalita 63, Priprema klijaline zemlje 64, Zatieni prostori u toku uzgoja 66 SJEME, SJETVA I VEGETATIVNO R A Z M N A A N J E POVRA (R. Lei) Sjeme 72, Sjetva 74, Vegetativno razmnaanje 76 U Z G O J PRESADNICA (R. Lei) U z g o j presadnica rajice 78, U z g o j presadnica ranog kupusa, cvjetae, kelja ili korabice 8 1 , Uzgoj presadnica poriluka 82 SORTE POVRA (R. Lei)

ZATITA POVRA OD BOLESTI I TETNIKA (3. B o r o i ) 7 10 14 18 19 26 31 38 bO 53 56 58 KLIMATSKE PRILIKE I MOGUNOSTI UZGOJA RAZLIITIH POVRTNIH KULTURA (P. Pavlek) ZELJASTO POVRE KUPUSNJAE (P. Pavlek) Kupus 113, Cvjetaa ili karfiol 116, Kelj 118, Korabica 119, Brokula 120, Kelj pupar 121, Ratika 121, Kineski kupus 122, LISNATO POVRE (P. Pavlek) Salata 124, Endivija 126, Radi 127, Matovilac 129, pinat 130, Blitva 131, Novozelandski pinat 132, Loboda 132, Komora 133 KORJENASTO POVRE (P. Pavlek) Podzemna koraba 136, Rotkva 137, Rotkvica 138, Mrkva 139, Perin 140, Pastrnjak 141, Celer 14 2, Cikla 143, Crni korijen 144, Vrtni turovac - bijeli korijen 145, Hren 146 PLODOVITO POVRE (R. Lei) 72 Rajica 149, Paprika 155, Patlidan 156, Krastavac 157, Tikvice, bundeve, bue 159, Dinje i lubenice 161, Bamija 162 L U K O V I A S T O POVRE (P. Pavlek) Luk 164, Luk srebrenac (ozimi luk) 166, enjak 167, Kozjak (ljutika) 168, Vlasac (luk rezanac) 169, Zimski luk 169, Stogodinji luk 170, Poriluk 170,

90 110 112

124

135

148

77

163

88

Vlastiti vrt - hobi, rekreacija i vraanje prirodi

M A H U N A R K E (R. Lei) Graak 173, Grah mahunar 175, Bob 177, Kukuruz eerac 178 VIEGODINJE POVRE (R. Lei) parga 180, Rabarbara 183, Artioka 184, Kiselica 185 MIRODIJSKO BILJE (P. Pavlek) Majoran 187, Mauran 188, Bosiljak 189, Menta 189, Pelinja metvica 190, Rumarin 191, Portulak 192, Ruta 192, Bore 193, Pelin 194, Maslaak 194, Kiml 195, Ani 197, Korijandar 198, Kopar 199 GLJIVE (R. Lei) Peurke 200 Mogunosti uzgoja jo nekih vrsta gljiva SPREMANJE I UVANJE POVRA PREKO ZIME (R. Lei) KALENDAR SJETVE SADNJE I BERBE POVRA (P. Pavlek) KALENDAR RADOVA PO MJESECIMA (1 B o r o i ) Kontinentalno podruje 214, Mediteransko podruje 222 RAZNA IMENA ISTOG POVRA R A Z N A IMENA ISTIH MJESECI

173

180

187

200 202 203 206 214

227 233

Nain i tempo suvremenog ivota zahtijevaju relativno malo fizike aktivnosti. Strojevi i apara ti uspjeno zamjenjuju ovjeka u teim fizikim poslovima, ali ga, s druge strane, prisiljavaju i ograniavaju na jednoline radnje u istom polo aju u zatvorenom prostoru, esto izloenom pra ini, umovima i buci. Naoko lagani fiziki rad zahtijeva veliku koncentraciju, koja ne smije po pustiti ni pri povratku kui u zaguenom prometu gradskih ulica i prigradskih prometnica. Intelek tualni rad jo je vee optereenje za ivani su stav u suvremenom moru spoznaja i informacija. Okretanje prirodi i fizikoj aktivnosti predstav lja izvanrednu protuteu. Mali vrt - povrtnjak idealno je mjesto za takav hobi. Raznolike fizike radnje, kretanje na istom zraku i veselje pri pro matranju gotovo svakodnevnih promjena u rastu i razvitku povrtnih kultura te, konano, berba, oigledni rezultat tih aktivnosti, .pruaju ovjeku zadovoljstvo. Tu ne treba ekati Cijelu sezonu. Uvijek se neto sije, sadi ili bere. Salata iz vlasti tog vrta ima posebnu vrijednost, ako i nije onog izgleda kao iz staklenika ili nekoga drugog inten zivnog uzgoja, kvaliteta joj je bolja, jer je sasvim svjea, Povrtnjak uz obiteljsku kuu ili vikendiCLi pra va je kola za djecu i omladinu. Znanost o prirodi

tu je prisutna u stvarnosti, a ne samo u knjizi i na nastavi u koli. Pomaui u radovima u vrtu, mladi e ljudi nauiti cijeniti hranu. Shvatit e koliki je rad u to uloen i kako je besmisleno i tetno bacati hranu. Generacije koje su preivjele razdoblje oskudice to znaju, ali dolaze nove, koje to ne znaju. U dananjem svijetu, gdje jo mnogo ljudi oskudijeva hranom, treba koristiti sve puto ve i naine da mladi shvate vrijednost hrane. Zato domaice najradije kupuju povre na trnici od individualnih proizvoaa? Sigurno po gaate. Zato to vie cijene, i to s pravom, svjee ubrano povre, a ono je ipak ubrano prije vie od 12 sati. Iz vlastitog vrta moete imati sasvim svje e, gotovo direktno iz vrta na stol. To je velika prednost, jer je upravo svjee povre najbogatije vitaminima. Povre koje je prolo svoj neminovni put od proizvoaa do potroaa, to ponekad ukljuuje i krae skladitenje u hladnjai, gubi ne samo dio vitamina nego i eera, aromatskih tva ri i vode, a sve to utjee da se kvaliteta postupno smanjuje. Izbor povra iz vlastitog vrta moe biti mnogo bogatiji nego to se moe nai u naim prodava onicama, pa ak i na trnicama manjih gradova i mjesta. To znai ne samo bolju kvalitetu prehra ne ve i veu arolikost i mogunost najrazliitijih jela. U kunom vrtu najvei dio radova izvodi se ru no i zbog toga se mnogo manje primjenjuju ke mijska sredstva za zatitu bilja i borbu protiv ko rova. To je u izvjesnom smislu prednost, jer uz ispravnu primjenu neophodnih sredstava za za titu moemo biti sigurni da je povre zdravo i bez tetnih ostataka pesticida. Prema normativima suvremene prehrane, go dinje bi trebalo troiti po osobi oko 100 kg povra

bez krumpira, odnosno peterolana obitelj treba la bi u toku godine oko 500 kg razliitog povra. Ako izuzmemo 10 do 20% svjeega zimskog povr a iz mediteranskog podruja, te povra iz stakle nika, sve se to povre moe proizvesti u kunom vrtu od oko 250 m 2 iste povrine (bez putova). Aktivni odmor uz rad u vrtu moe pridonijeti kunom budetu ne samo vrijednost povra nego i utedu vremena za nabavu i dopremu. Tako mo e ostati vie vremena za pripremu jela i oivlja vanje starih recepata naih baka. Ovom knjigom elimo vam pomoi strunim savjetima, da to to bolje i uz najmanje truda ostvarite.

Povrtnjak u sklopu hortikulturnog ureenja kue ili vikendice

Uz povrtnjak treba predvidjeti mjesto za kompostite, gdje e se odlagati biljni ostaci, kojih e u toku godine iz vrta biti mnogo. Kompostite se moe prikriti ili kakvom bilj kom, kao to je grah pritka, kukuruz eerac ili visoki ukrasni suncokret i slino.

U prigradskim naseljima, veim i manjim mje stima, u zadnje je vrijeme izgraeno i jo se uvijek gradi mnogo novih kua. esto su radovi jo u toku a pred kuom je ve zasaeno cvijee, zeleni se novoposaeni bor i breza. ovjek ima potrebu da uljepa svoju okolicu zelenom tratinom, cvije em, ukrasnim grmljem i drveima. Kako uklopiti povrtnjak? To nije teko, jer je, sreom, i povre lijepo. Pogledajmo samo izloge naih cvjearnica, Rijetko gdje neete nai pone ko povre: papriku, artioku, tikvicu. Zapravo, ne ma otre granice izmeu povra i ukrasnog bilja. Tako, na primjer, u Japanu se vrlo cijeni lie od jesenskih krizantema - katarinica kao povr e. Kad odluujete kako ete smjestiti povrtnjak, dobro je imati na umu neke vane momente. Ako je kua uz prometnicu, povrtnjak treba smjestiti iza kue. To je vano zbog zatite povra od tetne praine i izlaznih plinova automobila. Olovo kao jedan od sastojaka tih plinova veoma je tetno za ljudsko zdravlje. Povrtnjak ne smije biti u sjeni druge zgrade jer veina po vrtnih vrsta treba mnogo svjetla i sunca. Blaga sjena kakve voke manje je tetna i neke se kulture mogu uz njih uzgajati.

Povrtne kulture mogu se uzgajati u pravilnim gredicama, ali i nepravilnim povrinama koje mogu stvarno podsjeati na umjetniki park. Tu, svakako, treba vie umjenosti, pa zbog toga pre poruujemo da se ipak drimo gredica (si. 1 ) . Evo jednog primjera plana ureenja kue i okunice (si. 2). Ondje gdje je izbor mjesta za povrtnjak mogu, kao na veim okunicama i uz vikendice, treba obratiti panju na poloaj. Povrtnjak ima dobar poloaj onda ako je zati en sa sjeverne strane, jer mu se tlo u proljee bre zagrijava i ima sunca u toku cijelog dana. Najidealniji je poloaj ako je tlo malo nagnuto prema jugu ili jugoistoku. Tada e u povrtnjaku biti dovoljno sunca, zemljite nee biti previe vlano, te e se svi dijelovi moi iskoritavati ci jele godine. Otvoren poloaj, tj. nezatien od vjetrova, ma nje je povoljan za povrtnjak. Hladni proljetni vje-

Ograda u povrtnjaku Iz nekoliko razloga ograda je vrlo vana. U vje trovitim krajevima ograda titi po vrtne usjeve. Za takve sluajeve najpovoljnija je ivica. Osim toga, ograda titi povrtnjak od nepoeljnih gostiju: ko koi, zeeva ili bilo koje ivine, koja rado zaluta u povrtnjak i moe prouzroiti priline tete. Hoemo li izgraditi ogradu iz drvenih letava, kamena ili pak podignuti ianu ogradu, ovisit e o prilikama, tj. izgradit emo od najjeftinijeg i naj prikladnijeg materijala.

SI. 2. Primjer plana ureenja okolia kue za odmor (1 kua za odmor, 2 garaa, 3 terasa, 4 tratina, 5 cvjetnjak, 6 vonjak, 7 nasad jagodiastog voa, 8 povrtnjak, 9 kompostite, 10 ivica)

trovi mogu otetiti rano zasijano povre, pa ono poslije toga raste i sporije i slabije. Vjetrovi brzo osue tlo i pospjeuju isparivanje biljaka, a povre treba mnogo vlage za svoj rast. Kako je voda od velikog znaenja u uzgoju povra, potrebno je da se u blizini povrtnjaka na lazi prikladna voda za zalijevanje, tj. hidrant, bu nar, cisterna, potok ili si.

Vanost povra u prehrani

Od minerala koje sadri povre osobito su va ni kalcij ili vapno i eljezo te fosfor i kalij. Kalcij slui kao materijal od kojeg se tvori kotano tkivo organizma. Najbogatije je kalcijem zeljasto i li snato povre. Vrijednost povra kao sastavnog dijela ljudske hrane u veem stupnju zavisi od naina upotrebe za ishranu. Prvenstveno u svjeem stanju upotrebljava se: salata (lisnata i glavatica), endivija, rotkvica, lie luka i glavice luka, lie perina, celera, te hren. U svjeem i u preraenom stanju upotrebljavaju se: rajica, krastavci, paprika i si. Preteno u pre raenom stanju upotrebljavaju se: poriluk, korabica, cikla, blitva, pinat, graak, grah mahunar i parga Mnogi dosadanji naini spremanja povra za hranu esto smanjuju njegovu hranjivu vrijed nost. Kuhanje, npr., povra na visokoj temperaturi prevodi neke soli u takvo stanje u kojem ih orga nizam teko iskoritava. Zato je pravilnije da se povre kuha na slaboj vatri, ali due vrijeme. Naj bolji nain spremanja povra smatra se kuhanje u pari. Kuhanje povra s malom koliinom vode ^takoer je podesno. Valja napomenuti da kiseljenje kupusa, krasta vaca i zelenih rajica ne izaziva znatne gubitke vitamina i mineralnih soli. Pod utjecajem mlijeno-kiselog vrenja, koje se razvija pri kiseljenju i soljenju dobivaju se proizvodi koje organizam do bro probavlja.

Povre je sastavni dio naih svakodnevnih je lovnika. Njegova vrijednost sastoji se u tome to, uz osnovne hranjive tvari - ugljikohidrate i bje lanevine, sadri jo i celulozu, mineralne tvari, vitamine, organske kiseline i dr. Celuloza* nema hranjive vrijednosti, ali daje vo lumen obroku, pa tako utjee na probavu. Povre sadri razne glikozide,** te druge tvari koje djeluju na probavu sulforafen i si. (kao rotkvica i rotkva), zatim razna eterina ulja koja daju poseban miris i okus (mrkva, perin, celer, pastrnjak, hren i si.) te djeluje na bolje iskorita vanje ostalih jela, prvenstveno mesa. Mnoge vrste povra imaju tzv. fitoncidna*** svojstva (kao npr. luk, hren, enjak) koja djeluju ljekovito protiv raznih bakterijskih bolesti. Povre, kao i krumpir, odlikuje se najveom ko liinom mineralnih spojeva baznog karaktera, pa se, zahvaljujui tomu, upotrebom povra u pre hrani bolje iskoriuju bjelanevine, kao npr. me so, jaja, mlijeko i si.
*Celuloza - spada u grupu ugljikohidrata, a u ishrani regulira rad crijeva (tzv. peristaltiku crijeva). **Glikozidi, sulforafen, eterina ulja - kemijski spojevi koji povoljno djeluju na probavu. ""Fitoncidi - spojevi razliitog kemijskog sastava, koji djeluju ljeko vito protiv raznih bakterijskih bolesti.

Potreba povra za peterolanu obitelj

Plan obiteljskog povrtnjaka

Rauna se da za zdravu prehranu treba po oso bi na godinu 80 do 100 kg raznovrsnog povra bez krumpira, a ako se ukljui i krumpir, 160 do 200 kg. Noviji normativi predviaju slijedee koliine pojedinih vrsta povra:
Tabela 2 GODINJA POTREBA POVRA KG PO O S O B I (u zagradi za 5 osoba)

Navest emo primjer obiteljskog povrtnjaka za pet osoba. Prema priloenim tabelama 3, 4 i 5 oko 500 kg povra moe se pobrati na oko 250 m2 (iste povrine) koristei djelomino jednu povri nu s dvije kulture. Kao to se vidi iz priloenih tabela, povrinu naeg povrtnjaka razdijelili smo na tri dijela. Na jednom je dijelu povre ljetne sjetve, odnosno sad nje. Ta ista povrina moe se koristiti za neke je senske, odnosno proljetne usjeve, to je u tabeli 3 naznaeno. Na drugom dijelu dolaze kulture proljetne sje tve, odnosno sadnje. Tu istu povrinu moemo ko ristiti za neke kulture kasne sjetve, odnosno sad nje, to je ^akoer naznaeno u tabeli 4. Na treu povrinu dolazi povre koje ostaje ne koliko godina na istom mjestu, pa ga i nazivamo viegodinje (tabela 5). Ovakav plan moe posluiti za orijentaciju, a svatko na osnovi ovoga moe napraviti plan i kombinirati vrste povra kako njemu to najbolje odgovara, odnosno prema uvjetima uzgoja (s ob zirom na klimu). Preporuuje se da se razradi plan po moguno sti u toku zime, tako da se na vrijeme moe na baviti potrebno sjeme, kao i sve ostalo to je po-

trebno za rad u povrtnjaku. Poeljno je nabaviti mineralno gnojivo, izgraditi klijalite, nabaviti po treban alat i drugo. Osim prikazanog plana, u kojem poslije ili prije jedne kulture dolazi neka druga, moe se povrt njak iskoritavati jo intenzivnije, i to tako da se na istoj povrini uzgajaju po dvije kulture istovre meno, tj. da se npr. sije ili sadi neka kultura prije nego to je prethodna pobrana. Npr. pinat ili bli tva moe se sijati u jesen, pa traje do travnjasvibnja. Ve u oujku ili na poetku travnja moe se u usjev pinata saditi rani kupus ili kelj. Na taj nain, do vremena dok se pobere pinat ve se dobro ukorijene kelj ili kupus te tako, uz ostalo, dobijemo i na vremenu. Isto tako, u prvo vrijeme vegetacije u proljee moe se u usjev bilo koje kulture sijati npr. rotkvica (povrtnica mjesearka), koja doraste za potronju za 4 5 tjedna. Svatko moe sam izvesti, prema svojim mogunostima i potrebama, najprikladnije kombinacije. U navedenom planu (tabele 3 5) predvidjeli smo relativno manje prirode, raunajui s mogu nou neuspjeha nekih kultura. Osim toga, pretpostavlja se da e se dio povra konzervirati ili spremiti za zimu u svjeem stanju. Tako se, na primjer, planiranih 50 kg zrna graka ne moe utroiti u relativno kratkoj sezoni. Smrzavanjem se graak odlino konzervira i maksimalno uva njegova kvaliteta.

Tabela 3

PLAN POVRTNJAKA NA O S N O V I O K O 100 KG POVRA PO O S O B I - GODINJE ZA 5 O S O B A Ljetna sjetva, odnosno sadnja (od svibnja do sredine srpnja)

Jesenska sjetva, odnosno sadnja od srpnja do rujna, i proljetna sjetva, odnosno sadnja od veljae do svibnja djelomino na istoj povrini

Tabela 4 PLAN POVRTNJAKA NA O S N O V I O K O 100 KG PO O S O B I GODINJE ZA 5 O S O B A Proljetna sjetva, odnosno sadnja

Tabela 5 VIEGODINJE POVRE

Ukupne povrine prema nainu koritenja: Proljetna sjetva, odnosno sadnja i kasna ljetna sjetva, odnosno sadnja 115 m2 Ljetna sjetva, odnosno sadnja,, te jesenska i rana proljetna sjetva, odnosno sadnja 90 m2 Viegodinje kulture 45 m 2
Ukupno 250 m 2

Kasne ljetne sjetve, odnosno sadnje

PLAN GODINJE SJETVE I SADNJE U POVRTNJAKU POVRINE 250m 2 Brojke na okomici oznaavaju potrebnu povrinu za dotinu kulturu u m 2 (vidi i tabele 3, 4 i 5). Vodoravno su oznaeni mjeseci u toku kalendarske godine. Tabela prikazuje vrijeme sadnje, vegetacije i berbe pojedine kulture kao i veliinu povrine potrebne za uzgoj neke kulture da bi se dobili prinosi potrebni peterolanoj obitelji. Takoer je iz tabele vidljivo koje se kulture mogu uzgajati na istom zemljitu ali u razliito vrijeme tokom godine.

Vrtlarsko orue i oprema

Za obavljanje poslova u uzgoju povra treba da imamo i odgovarajua orua i opremu.

SI. 3. a Lopata (riljaa, aov), b motika, c grabljice, d vile

Za obradu tla (osnovnu, dopunsku) na veim povrinama sluimo se raznim plugovima, tanjuraama, drljaama, kultivatorima, rotirajuim motikama, frezama itd. Na manjim povrinama sluimo se runim oruima (slike 3-7). Lopata riljaa slui za rigolanje i osnovnu obradu tla pri je sjetve ili sadnje (si. 3a). Motika je staro klasino orue. Slui za osnovnu i dopunsku obradu tla (si. 3b). Motiica ima radno tijelo slino motici (si. 4ab), slui za dopunsku obradu (usitnjavanje tla u klijalitu ili najee u vegetaciji za okopavanje izmeu biljaka i unitavanje korova). Grabljice su orue za dopunsku obradu (si. 3c). Njima usitnja vamo i time ravnamo povrinu tla neposredno

prije sjetve ili sadnje. Runi kultivatori mogu ima ti razliiti oblik radnog tijela (si. 5abc), a slue za dopunsku obradu u vegetaciji, kao i unitavanje korova. Grabljice za plijevljenje korova mogu imati razliit oblik (si. 6ab). Lopaticu (si. 7a) kori stimo za vaenje presadnica iz klijalita. Sadilicu (si. 7b) koristimo za sadnju presadnica. Moe biti drvena, plastina ili metalna.

Vile (si. 3d) slue za razbacivanje stajskog gnoja, skupljanje i pripremu organskog materijala za pravljenje komposta, slaganje stajskoga gnoja ili slame u klijalite itd. Na naoj povrini od 250 m2 sve poslove moi emo obaviti runim oruem.

2,2-13 kW (3-18 KS). Jednoosovinski traktori opremljeni su prikljunim ratilima: plug, rotirajua motika, freza, kultivator, kosilica, prikolica, itd.

SI. 6. Grabljice za plijevljenje korova

SI. 8. Runa prskalica

b
SI. 7. a Lopatica, i b sadilica

Samo emo spomenuti da za obradu tla na ma lim povrinama postoje danas tzv. motike na mo torni pogon ili motorne kopaice jaine 1,8-4,8 kW (2,5-6,5 KS) i jednoosovinski traktori jaine

Povre sadri mnogo vode. Prema tome, i u sa mom uzgoju ono zahtijeva dosta vode. Ako ima mo mogLinosti prikljuenja na hidrant, problem smo uglavnom rijeili. Treba samo nabaviti gu mene ili plastine cijevi dovoljne duljine. Za pre ciznije zalijevanje na manjoj povrini (klijalite, gredica) koristimo kante s ruom za zalijevanje. Za provoenje mjera zatite od bolesti i tetnika dovoljno je da imamo jednu prskalicu na runi

pogon i eventualno jedan runi zapraiva. Lene prskalice su od bakrenog, a u novije vrijeme pla stinog materijala. Plastine imaju prednost jer su lake. Rezervoar im je 12-20 1. Danas se rade i vrlo jednostavne plastine prskalice rezervoara 5 1 i manje, a oblikom podsjeaju na kanistar (si. 8). Prikladne su za tretiranje malih povrina. Jedna takva prskalica najprikladnija je za obitelj ski povrtnjak. Za proizvodnju presadnica ili povra u klijalitu ili plastinom tunelu potrebno je imati jedan ili vie termometara za mjerenje temperature tla. Termometar je tako izveden da se lako ubode u rahlo klijalino tlo do potrebne dubine.

Tlo i obrada tla

Veina povrtnih kultura zahtijeva plodno tlo, povoljne strukture. Struktura je sposobnost tla da se raspada na estice. Najpovoljnija je mrviasta struktura. Takvu strukturu imaju tla bogata hu musom. U tim tlima najpovoljniji je odnos vode i zraka, najvea je mikrobioloka aktivnost, biljna su hraniva dostupna biljkama. Humus je organska tvar u tlu. On je hrana i izvor energije mikroorganizmima. Mikroorganiz mi razgrauju humus, pri emu se iz njega oslo baaju hraniva za biljke. Trajan humus je glavna rezerva duika u tlu. Koliina humusa razliita je u razliitim tlima i moe iznositi 1-6%. Humus po veavamo gnojidbom organskim gnojivima. Reakcija tla utjee na prirod povra. Ona moe biti kisela, neutralna ili alkalna (bazina). Openi to, za povrtnjak bi najbolja bila neutralna do sla bo kisela reakcija tla (pH 6-7). Kiselu reakciju tla popravljamo unoenjem vapna u tlo, a alkalnu gnojivima: stajskim gnojem, amonijevim sulfa tom, superf osf atom. Koliina hraniva, lako pristupanih biljkama, glavni je inilac plodnosti tla. Ako je tlo suvie vlano, prekomjerna se voda mora ukloniti tako da se iskopaju jarci ili grabe za odvod suvine vode. Gnojenje vapnom isto ta-

ko koristi za tu svrhu. Takva tla, odnosno teka, da bi postala laka i rahlija, treba duboko obra ivati i obilno gnojiti stajskim gnojem ili kompostom. Suvie pjeskovito tlo moemo popraviti obil nom gnojidbom stajskim gnojem, kompostom a i zelenom gnojidbom, tj. sjetvom lupine ili neke druge lepirnjae, koja se zaore u asu kada je obilno razvila zelenu masu. Na manjim povrinama nije teko dobiti za ne koliko godina dobro vrtno tlo. Tu se obilno gnoji i stalno obraduje, pa se za dvije-tri godine moe popraviti i vrlo loe tlo.

Obrada tla Kad smo ve odabrali tlo za povrtnjak, potreb no je da ga oistimo od korova i eventualno ka menja, da zatim povrtnjak ogradimo i da ga do bro pognojimo. Rigolanje je duboko prekopavanje. Prije nego ponemo s rigolanjem, moramo znati do koje e mo dubine rigolati. Ako je tlo teko, rigolat emo do dubine od 50 cm - ako je tlo neto lake, ma nje zbito, tada emo rigolati neto dublje, a lako pjeskovito tlo do dubine od 70 i vie cm. Pri rigolanju istodobno moemo tlo i pognojiti organskim gnojivom. Gnoj ne smijemo zakopati u tlo dublje od 20 cm. Prilikom rigolanja uklonit emo iz tla razno kamenje, cigle i sline predmete, ukoliko ih ima u tlu. Obino rigolamo u jesen ili zimi, tako da se do proljea, prije sjetve i sadnje, tlo moe dovoljno slei. Rigolanjem popravljamo tlo. U rigolanom,

SI. 9. Rigolanje tla uz mijeanje slojeva a) Prvo se izbacuju slojevi tla A i B b) Zatim na mjesto sloja B dolazi sloj C, a na mjesto sloja A sloj D c) Na mjesto sloja D dolazi sloj E, a na mjesto sloja C sloj F itd.

tlo sadri suvie vlage, ona se lake ocjeuje u nie slojeve. Razlikujemo dvije vrste rigolanja prvo, ako su donji slojevi dobri i plodni ba kao i gornji, onda pri rigolanju moemo izmijeati donje sloje ve s gornjim (si. 9), te drugo - ako su donji slojevi slabiji i loi, gornje dobre slojeve pri rigolanju ba camo na posebnu hrpu. Zatim prekopamo donje slojeve, pa na njih poslije toga opet stavljamo gor nje (si. 10). Dakle, prije nego se odluimo na rigo lanje, moramo poznavati svojstva tla, koje misli mo rigolati.

SI. 11. Jesenska duboka obrada SI. 10. Rigolanje tla pri kojem se slojevi ne mijeaju a) Prvo se izbacuju slojevi tla A, B i C b) Zatim na mjesto sloja B dolazi sloj D, a na mjesto sloja A sloj E c) Na mjesto sloja D dolazi sloj F, a na mjesto sloja C sloj G itd.

razrahljenom tlu ima obilno zraka. Isto tako, struktura tla je povoljna, pa za vrijeme sue bilje moe bolje iskoristiti vlagu u tlu, a u proljee, ako

Jesenska obrada. Duboku jesensku obradu tre ba u povrtnjaku obaviti to ranije, naroito na te im tlima. Ima nekoliko razloga zbog kojih je po trebno to prije zavriti s dubokim jesenskim ko panjem. Prije nego nastupi zima i mrazovi, treba iskoristiti djelovanje bakterija na svjee obrae nim povrinama, koje za vrijeme jake zime potpu no prestaje. to se tlo ranije obradi, bolje e se i vie iskoristiti jesenske kie.

Na neobraenim i nepooranim povrinama tla voda se slijeva, te ili otjee ili ostaje na povrini. Tlo je jae zbijeno, te je manja njegova sposobnost i mogunost upijanja vode. Nije potrebno isticati od kakve je vanosti da tlo sadri to vee rezerve vlage, koja je neophodno potrebna preko ljeta, ka da nema dovoljno oborina. Tlo koje ima vee re zerve vlage, te koje ima povoljnu strukturu, trebat e manje natapati, istodobno e se utroiti manje rada, pa e uzgoj biti laki. Prekopava se na dubinu od 25 do 30 cm (si. 11). Nakon toga, sve do proljea, ostaje tlo u gruboj brazdi, tako da se preko zime, pod utjecajem mra za, dobro izmrvi. Na jesen se obino gnoji stajskim gnojem. Ako se prekopava na veu dubinu, najprije se gnoj razbaca po parceli, te se ukopa na 15 cm dubine, a tek zatim se duboko prekopa. Jesenskim se prekopavanjem unitavaju i razni tetnici. Izbacuju se tetnici koji ive u dubljim slojevima na povrinu, npr. rovac, grica, hrut i drugi, te oni tako na povrini uginu, dok liinke kupusnog bijelca i si. dolaze u nie slojeve gdje se ugue.
Proljetna obrada. Tla koja su na jesen pognojena i duboko prekopana bit e jednolinih osobina i prikladne strukture. Na jesen duboko prekopana tla ne treba na proljee ponovno prekopavati, nego samo dobro izgrabljati grabljama. S tim se poslom treba uri ti, jer se pod utjecajem sunca tlo brzo sui i tako gubi dragocjenu vlagu. Ako je pak tlo preko zime bilo pod vodom, pa se jako zbilo, potrebno ga je plitko prekopati, ka ko bi se za sjetvu ili sadnju priredio tanji sloj svjeeg i razmrvljenog tla, tj. sloj do dubine od 8 do 12 cm.

Ukoliko nije tlo na jesen prekopano, to se mora prekopati na proljee. Prekopa se kad tlo nije ni prevlano, ni presuho na dubinu od 15 do 18 cm. Odmah nakon prekopavanja treba tlo usitniti grabljama. Obrada za vrijeme uzgoja. Okopavanje je re dovna mjera obrade koja se primjenjuje za sve po vrtne kulture. Pri tome se unitavaju korovi i rahli povrinski sloj tla oko biljaka. S prorahljene povrine manje se gubi vlaga tla i bolji je pristup zraka u tlo, to sve pogoduje rastu korijena. Plitko okopavanje neophodno je poslije svakog navod njavanja ili jae kie, da se izbjegne stvaranje pokorice i bolje sauva vlaga tla.

Biljna hraniva i gnojidba povra

Fosfor ulazi u gradu veoma vanih spojeva u stanicama svih ivih bia. Utjee na pravilan rast, cvatnju i pravovremeno sazrijevanje plodova. Ne dostatak fosfora, kao i duika, smanjuje rast, cvat nju i razvoj plodova, lie je sitnije, otpada od sta rijeg prema mlaem. Lie dobiva crvenkastoljubiaste pjege. Kalij se nalazi u svim mlaim dijelovima biljke. Zato je neophodan za formiranje plodova i rast vegetativnih organa. Smanjuje transpiraciju, pa biljke dobro opskrbljene kalijem bolje podnose suu. Kalij, takoer, poveava otpornost prema biljnim bolestima. Najoitiji znak nedostatka kali ja jest smedenje vrhova i rubova listova. Listovi se uvijaju, rast je slabiji, razvoj plodova uspo ren. Ova tri hraniva redovno se gnojidbom unose u tlo, a ostala prema potrebi. O emu ovisi koliina hraniva koju gnojidbom dajemo tlu? Ovisi o po trebi kulture koju uzgajamo i o opskrbljenosti tla hranivima. Za uzgoj povra tlo treba da bude opskrbljeno s oko 30 mg P2Os (fosfora) na 100 g tla i 30 mg K 2 0 (kalija) na 100 g tla. Laka pjeskovita tla mogu imati i manje, a tea glinena tla trebala bi da imaju veu koliinu ovih hraniva.

Biljna hraniva, tj. kemijske elemente potrebne za rast biljke dijelimo na makroelemente: kisik (O), vodik (H), ugljik (C), duik (N), fosfor (P), kalij (K), kalcij (Ca), magnezij (Mg), sumpor (S), eljezo (Fe), i mikroelemente kojih biljke trebaju u ma njim koliinama: bor (B), cink (Zn), bakar (Cu), mangan (Mn) i molibden (Mo). Ugljik biljke pri maju iz zraka procesom fotosinteze, kisik i vodik iz vode, a ostala hraniva iz tla. Svi ovi elementi jednako su vani za pravilan rast i razvoj biljke, bez obzira na koliinu koja je potrebna biljci. Osvrnut emo se na ulogu nekih makroelemenata u ishrani bilja, koje inae gnojidbom redovno svake godine unosimo u tlo. Duik je sastavni dio aminokiselina koje izgra uju biljne bjelanevine. Od teine bjelanevina na duik otpada 16 18%. Neophodan je za rast biljaka. Nedostatak duika manifestira se u sla bom rastu biljke, listovi su sitni, blijedozelene bo je i ranije se sue, cvatnja je slaba, plodovi sitni, i malo ih je. Prevelika koliina duika produuje vegetativni rast, uzrokuje previe bujan rast stab ljike i lia, usporava sazrijevanje plodova, kvali teta jestivog dijela plodova je loija (manje eera, suhe tvari i C-vitamina).

Duik se koristi najvie iz humusa. U dobrom tlu treba da je najmanje 5% humusa. Treba naglasiti da je pri upotrebi pojedinih bilj nih hraniva, ili u obliku mineralnih gnojiva ili u organskim gnojivima (stajski gnoj, kompost), od osnovne vanosti odnos pojedinih hraniva, tj. od nos duika, fosfora i kalija. Npr., za kupus je najpovoljniji odnos duika, fosfora i kalija 2:1:3,5. To znai, ako je tlo pregnojeno duikom u odnosu na kalij, nee se razvijati vrste kvalitetne glave.

K o d p o j e d i n i h k u l t u r a o z n a i t e m o o d n o s po jedinih h r a n i v a za s k l a d a n rast dijela biljke koju uzgajamo. Pri podizanju n o v o g povrtnjaka, k a o i svake 3 4 g o d i n e p o n o v o , t r e b a d a t i t l o na i s p i t i v a n j e u odgovarajui laboratorij. Na nekoliko se mjesta l o p a t o m u z m u u z o r c i tla. U z o r c i s e u z i m a j u d o d u b i n e o b r a d i v o g s l o j a t l a ( 2 0 - 3 0 c m ) , t a k o d a svi slojevi t l a d o i s p i t i v a n e d u b i n e b u d u p o d j e d n a k o zastupljeni. Pomijeaju se zajedno i za a n a l i z u se d a j e p r o s j e n i u z o r a k t e i n e d o 1 kg. A n a l i z o m traimo, najee, podatke o koliini osnovnih h r a n i v a u t l u (N, P, K), k o l i i n i h u m u s a i r e a k c i j i t l a (pH).

Gnojiva
Gnojiva dijelimo na o r g a n s k a (domaa) i mine r a l n a ( t v o r n i k a ) . O b j e v r s t e o b o g a u j u tlo b i l j n i m h r a n i v i m a i t i m e p o v e a v a j u p l o d n o s t tla. D o m a a g n o j i v a g o t o v o su s v a organskog sa stava, a n a s t a j u na s a m o m g o s p o d a r s t v u ili u ljudskim naseljima. O r g a n s k a su gnojiva nosioci h u m u s n i h t v a r i k o j e s u v e o m a z n a a j n e z a plod nost tla. U o r g a n s k a gnojiva u b r a j a m o stajski g n o j , k o m p o s t , z e l e n u g n o j i d b u i dr. Stajski gnoj s m j e s a je i z m e t i n a d o m a i h ivoti n j a i stelje. Za gnojidbu se koristi zreli stajski gnoj. To je poluhumificirana masa, a dobiva se leanjem stajskoga gnoja nekoliko mjeseci. Koliina hrani va u s t a j s k o m g n o j u v a r i r a p r e m a vrsti i starosti stoke, n a i n u i s h r a n e stoke i stupnju zrelosti gno ja.

Za i z r a u n a v a n j e k o l i i n a h r a n i v a k o j a se daju tlu g n o j i d b o m s t a j s k i m g n o j e m , r a u n a s e d a staj ski gnoj sadri 0,50% N, 0,25% P 2 0 5 , 0,50% K 2 0 i 2 0 % o r g a n s k e tvari. D o z a s t a j s k o g a g n o j a ovisi o k o l i i n i h u m u s a u tlu, o p s k r b l j e n o s t i t l a h r a n i v i m a i d u l j i n i v r e m e n a o d k a d a j e v r e n a posljed nja gnojidba organskim gnojivom. Gnojidba s ma n j e o d 200 k g s t a j s k o g a g n o j a n a 100 m 2 s m a t r a s e s l a b o m d o z o m , a v i e o d 400 k g j a k o m d o z o m gnojidbe. Nakon razbacivanja stajskoga gnoja po povrini, gnoj t r e b a to prije zakopati, j e r se gubi o r g a n s k a t v a r i duik. Z a r a n e p r o l j e t n e k u l t u r e g n o j i se u j e s e n , a za k a s n i j e r a n o u p r o l j e e . G n o j i d b a s t a j s k i m g n o j e m djeluje v i e g o d i n a , n a lak im pjeskovitim tlima k r a e a na teim glinastim t l i m a due. O b i n o s e r a u n a d a j e iskoritenje h r a n i v a u prvoj g o d i n i 5 0 % , u d r u g o j 3 0 % , a u treoj 2 0 % . T e i n a je 1 m3 dobroga zrelog stajskog gnoja o k o 1000 kg, a o n o g s j o n e r a z g r a e n i m dijelovi m a s t e l j e 7 0 0 800 kg. A k o n a 100 m 2 v r t a p r i m i j e n i m o 1/2 m 3 z r e l o g a g n o j a , m o e m o t o s m a t r a t i d o b r o m gnojidbom, p r i k l a d n o m za kulture koje imaju velike zahtjeve u pogledu strukture tla i vodno-zranog reima. S p e c i f i a n je gnoj peradi. I m a k u d i k a m o vie h r a n i v a i o r g a n s k e tvari, j e r s a d r i m a n j e vode. M o e s e p r i m i j e n i t i u k r u t o m s t a n j u ili r a z r i j e e n vodom. O b i a v a se mijeati i s p l o d n o m z e m l j o m ili t r e s e t o m . N a 1 dio g n o j a d o l a z e 2 - 3 d i j e l a z e m lje. M o e s e m i j e a t i s a s l a m o m i d r u g i m o r g a n skim o t p a c i m a uz u m j e r e n o vlaenje vodom. U k r u t o m s t a n j u g n o j i s e d e s e t a k d a n a p r i j e sjetve, a s v o d o m n e p o s r e d n o prije s j e t v e ili s a d n j e . Kompost j e o r g a n s k o g n o j i v o . D o b i j e se, r a d o m m i k r o o r g a n i z a m a , i z s m j e s e r a z n i h o r g a n s k i h ot p a d a k a kuanstva, g o s p o d a r s t v a i naselja, pa raz-

likujemo i razne vrste komposta: obini kompost (otpaci iz kuanstva i gospodarstva), kompostirani stajski gnoj, kompost od slame ili kukuruzovi ne, kompost od treseta, kompostirano gradsko smee itd. Zreli kompost je tamnosmede do sive boje, bogat trajnim humusom, dobro dri vodu i biljna hraniva u tlu. Budui da n a m smee i razni otpaci esto ine problem, uinimo od njih korist! Tvari obinog komposta mogu biti ivotinjskog podrijetla (krv, kosti, perje, dlaka, pa i fekalije do maih ivotinja), biljnog podrijetla (listinac, ostaci kulturnoga poljoprivrednog bilja i korovskog bi lja, neupotrebljiva stona h r a n a i silaa, kuhinjski otpaci, ostaci pri preradi groa i voa) i mineral nog podrijetla (pepeo, aa, vapneni otpaci poru enih ili adaptiranih graevinskih objekata, sme e iz gospodarskog dvorita, mulj iz k a n a l a i vo dotoka). T r e b a paziti da se u kompost ne ulau tvari koje se ne mogu humificirati, kao razni predmeti od stakla, metala i plastike. Isto tako, u kompost se ne smiju stavljati tvari koje mogu tetiti tlu, kulturama koje uzgajamo, te zdravlju ljudi i do maih ivotinja. To su sjeme korova ili dijelovi korova koji se razmnoavaju vegetativno, zarae ne biljke i dijelovi povra, zatim leevi ivotinja uginulih od zaraznih bolesti, te otrovna sredstva za zatitu bilja. Mjesto za spremanje komposta, tzv. kompostite, m o r a biti ravno i ocjedno. Dobro je da se tlo prethodno nabije, pogotovo ako je na lakem, od nosno pjeskovitom tlu. T r e b a birati sjenu drvea ili zgrada. Baza kompostita, tj. hrpe na koju se odlau otpaci iroka je 1,5 do 2 m, a duljina je prema potrebi, odnosno raspoloivoj koliini ma terijala za odlaganje. Visina je obino 60 do 120 cm. Na povrinu tla dobro je najprije staviti sloj

listinca, slame ili pljeve, zatim se slae sloj otpa daka, pa sloj zemlje ili mulja i tako redom do vr ha. Hrpa se izvana oblae slojem zemlje oko 10 cm, koji titi od izravnog djelovanja atmosferilija (si. 12).

SI. 12. Shema presjeka tek sloene hrpe za kompostiranje; A tlo, B otpaci, c listinac ili slama

Postupak spremanja komposta sastoji se u pre bacivanju hrpe 2 do 3 puta na godinu, odravanju povoljne vlanosti i poticanju mikroorganizama na razlaganje organskih tvari. Prebacivanjem se odstranjuju i eventualne tetne i nepoeljne pri mjese u kompostu. Prvo mijeanje izvodi se oko mjesec dana nakon slaganja hrpe. U nedostatku oborina, kompost se polijeva vodom, a jo bolje gnojnicom. Za vrijeme sunog razdoblja, a poslije kie ili polijevanja vodom pri prebacivanju hrpe, moe se pokriti plastinom folijom radi boljeg u vanja vlage. Za stimuliranje rada mikroorganizama dobro je dodati kalcij u obliku ivog vapna ili vapnenca. Time se ubrzava proces humifikacije. Na 1 m 3 komposta daje se u prosjeku 1 0 - 1 5 kg ivog vap-

na. Gnojnicom se smije polijevati tek neko vrije me nakon dodavanja vapna. Karakteristika je komposta, kao i ostalih organsko-humusnih gnojiva, da ne sadri velike kolii ne biljnih hraniva, ve ima obilje trajnog humusa, ime se poboljava struktura tla, odnos vode i zraka u tlu i poveava mikrobioloka aktivnost tla. Ukratko, gnojidba kompostom poveava plod nost tla. Za poveanje hranjivog sastava u kom post se mogu unijeti druga gnojiva. Duik pove avamo dodavanjem stajskoga gnoja i mineral nih duinih gnojiva. Najpovoljnije mineralno duinb gnojivo jest vapneni duik ili kalcijev cijanamid, kojim se odrava neutralna ili alkalina reakcija komposta, povoljna za mikrobioloku ak tivnost. Vapneni duik dodaje se u koliini 1,5 do 2 kg/m3. Sve dok kompost zri, treba ga uvati od izrav noga sunanog osvjetljenja, smrzavanja, kao i vi ka ili manjka vode. Dobro je da zreo kompost promrzne. S obzirom na vrlo razliite tvari koje se ulau u kompost, varira i njegov sastav: 2 0 - 3 0 % organ ske tvari, 0,35% N, 0,20% P2Os i 0,25% K 2 0. Obino je siromaniji hranivima od stajskoga gnoja, ali sadri vie tvari za trajnije popravljanje plodnosti tla. Zreo je kompost bioloki indiferentan, tj. od mah po izvrenoj gnojidbi moe se sijati ili saditi. Dobro djeluje na teim tlima s nepovoljnom strukturom. Kompost sazrijeva pola do dvije godine. Gnoji se u koliini 200-400 kg/100 m2. Njegovo gnojidbeno djelovanje traje 1 -2 godine. Teina 1 m 3 zre log komposta rauna se na 600-800 kg. Danas se ve radi na pronalaenju metoda za bre dozrijevanje komposta. U Laboratoriju za

tehnologiju vrenja i bioloku obradu otpadnih vo da Prehrambeno-biotehnolokog fakulteta u Za grebu moe se nabaviti preparat mjeovitih mikrobnih kultura za bre kompostiranje odreenih vrsta komposta.
Zelena gnojidba (sideracija) jest unoenje u tlo nadzemne mase u tu svrhu posebno uzgojenih kultura. Vrijednost je zelene gnojidbe u unoenju svjee organske tvari, a kod leguminoza i oboga ivanju tla duikom. Openito, zelena gnojidba popravlja strukturu tla. Za zelenu gnojidbu kori ste se: lupine, grahorice, smiljkita, djeteline, bob, repica, ogrtica, goruica, facelija itd. Ako za na povrtnjak nemamo osigurano dovoljno organskih gnojiva, pogotovu ako je razina humusa u tlu ni ska, moe zelena gnojidba posluiti za poveanje humusa i poboljanje strukture tla. Usjev za zelenu gnojidbu primjenjuje se kad ima najbujniju zelenu masu, a nema jo razvijeno sjeme. Povalja se ili pogazi i ukopa, okreui slo jeve. Treset takoer smatramo organskim gnojivom. Pomijean u povrinski dio tla poboljava struk turu, manje se stvara pokorica, tlo je propusnije, a bolje uva vodu u sunim razdobljima. Danas se nalazi u prodaji prvenstveno za uzgoj ukra snog bilja. Treba obratiti panju na reakciju tre seta, koja je oznaena na omotu. Za povrtne kul ture prednost ima treset neutralne reakcije (pH 6,5). Mineralna gnojiva su osnova intenzivne poljo privredne proizvodnje. Openito, povre je veliki potroa biljnih hraniva. Iako moda imamo do voljno organskih gnojiva, visoke prirode neemo postii bez gnojidbe mineralnim gnojivima. Za njih kaemo da su glavni izvor biljnih hraniva. Veina je mineralnih gnojiva u granuliranom sta-

nju, p a j e t a k o o l a k a n o r a v n o m j e r n i j e r a s i p a n j e po povrini. M i n e r a l n a gnojiva dijelimo na p o j e d i n a n a i s l o e n a , p r e m a t o m e s a d r e l i j e d n o ili vie b i l j n i h hraniva. P o j e d i n a n a g n o j i v a m o g u biti d u i n a , f o s f o r na, kalijeva. N a b r o j i t e m o n e k a d u i n a g n o j i v a : r a z n e sa l i t r e (ilska, n o r v e k a ) , K A N ( k a l c i j - a m o n i j e v ni t r a t ) ili v a p n e n o - a m o n i j e v a s a l i t r a , z a t i m u r e a , v a p n e n i d u i k ( k a l c i j e v c i j a n a m i d ) , a m o n i j e v ni trat, itd. S v a k o o v o d u i n o g n o j i v o i m a r a z l i i t p o s t o t a k d u i k a . T a k o , npr., u r e a i m a 4 6 % N , K A N i m a 2 0 , 5 % , 2 5 % ili 2 7 % N , itd. D u i k j e l a k o m o b i l n o b i l j n o h r a n i v o . B r z o s e g u b i i z tla, p o g o t o v u neki oblici duika. Zalijevanje p o v r a pogoduje j o b r e m i s p i r a n j u d u i k a u d u b l j e s l o j e v e tla. Z b o g t o g a s e g n o j i d b a d u i n i m g n o j i v i m a izvodi n e p o s r e d n o prije s j e t v e ili s a d n j e p o v r a . Z a povr e d u e v e g e t a c i j e vri s e p r i h r a n j i v a n j e d u i n i m g n o j i v i m a u s a m o j vegetaciji. Z a t o se velikim ko l i i n a m a duika ne gnoji n a j e d n o m ve u vie na v r a t a . Z a s v a g n o j i v a vrijedi p r a v i l o d a s e p o s l i j e r a s i p a n j a t o prije s p o v r i n e u n e s u u tlo. To je o s o b i t o v a n o z a d u i n a g n o j i v a k o j a t r e b a plit ko u n i j e t i u tlo. Fosforna pojedinana gnojiva jesu: superfosfat - o b i n i i k o n c e n t r i r a n i , T h o m a s o v fosfat (Thom a s o v a d r o z g a ) , p e l o f o s i dr. Z a r a z l i k u o d dui k a , f o s f o r j e s l a b o p o k r e t a n u t l u i biljci. S v a fos f o r n a g n o j i v a d a j u s e u j e d n o m n a v r a t u p r i os n o v n o j o b r a d i ili d o p u n s k o j o b r a d i t l a prije sjetve. J e d n i m dijelom fosfornim gnojivom m o e se gnojiti u j e s e n . K a l i j e v a p o j e d i n a n a g n o j i v a j e s u : k a l i j e v e soli (klorid i sulfat) razliitih k o n c e n t r a c i j a K20. Kalijev sulfat naroito je povoljan za gnojidbu nekih
Hi

vrsta p o v r a k o j i m a ne prijaju kloridi. Kalijevim gnojivima gnoji se i s t o v r e m e n o k a d a i fosfornim, ali se m a n j i dio m o e dodati (prihraniti) u vege taciji. P o k r e t n o s t k a l i j a j e i z m e u d u i k a i fosfo ra. Sloena mineralna i kompleksna. gnojiva mogu biti mijeana

Mijeana gnojiva f i z i k e su s m j e s e p o j e d i n a nih gnojiva. D a n a s se n a j e e i n a j v i e p r o i z v o d e komplek sna m i n e r a l n a g n o j i v a k o j a r e d o v i t o s a d r e s v a t r i g l a v n a b i l j n a h r a n i v a (N, P, K), a m o g u s a d r a t i i o s t a l a m a k r o i m i k r o h r a n i v a , pa i s t i m u l a t o r e r a s t a i n e k e pesticide. Trgovaki, ta se gnojiva o z n a a v a j u b r o j e v i m a koji p r e d s t a v l j a j u b i l j n a h r a n i v a u % a k t i v n e tvari. Npr., N P K - g n o j i v o 12:12:12 - s a d r i 1 2 % N, 1 2 % P 2 0 5 i 1 2 % K 2 0 , ili u 100 kg o v o g g n o j i v a i m a 12 kg d u i k a , 12 kg fosfora i 12 kg kalija k a o istih hraniva. Kombi n a c i j a 0:20:20 g o v o r i d a j e o v o g n o j i v o b e z dui ka. Evo nekoliko primjera kombinacija komplek snih m i n e r a l n i h NPK-gnojiva koja se proizvode u n a s : 12:12:12; 14:14:14; 17:8:9, 11:11:16, 7:14:21, 8:16:22, 9:18:18, 10:20:10, 10:20:30, itd. K a d a gnojiti n e k o m o d r e e n o m k o m b i n a c i j o m ? Pri osnovnoj obradi tla gnoji se formulaci j o m s v e o m k o l i i n o m f o s f o r a i k a l i j a b e z dui ka. U p r e d s j e t v e n o j o b r a d i ili sjetvi i s a d n j i u z i m a ju se g n o j i v a s v i e f o s f o r a i k a l i j a ili j e d n a k i m o m j e r o m glavnih hraniva. Za prihranjivanje dola ze u o b z i r k o m b i n a c i j e s p o v e a n o m k o l i i n o m d u i k a ili p o j e d i n a n a d u i n a g n o j i v a (KAN, u r e a i si.). M i n e r a l n a g n o j i v a u p r e d s j e t v e n o j p r i p r e m i tla, k a o i u toku vegetacije, r a s i p a m o r u k o m i r o m po cijeloj p o v r i n i . G n o j i v o u n o s i m o u t l o k o p a n j e m 47

motikom ili grabljicama. Pri prihranjivanju valja paziti da gnojivo ne dolazi izravno na biljke ili tik uz posaene presadnice. Korijenov sistem razvija se i u irinu. Zato se gnojivo rasipa po cijeloj gre dici. Posebna je grupa mineralnih gnojiva kojima vrimo folijarnu gnojidbu. To je gnojidba preko lista, tj. prskanjem biljaka u vegetaciji. Hraniva liem ulaze u biljku. Ta gnojiva pored glavnih hraniva (NPK) obino sadre i neke mikroelemente, a poneka i biljne hormone i vitamine. Mogu biti u krutom i tekuem stanju, a razrjeuju se vodom. Folijama gnojidba izvodi se kada kultura razvije dovoljno veliku lisnu masu i kada je lie jo u intenzivnom porastu. Folijama gnojidba ne moe u potpunosti opskrbiti kulturu biljnim hranivima, ve samo dopunjava osnovnu gnojidbu tla, pogotovu ako su pogorani vanjski uvjeti pro izvodnje, pa je osnovna gnojidba nedostatna za normalan rast biljaka. Prskanje se moe provesti u vie navrata, a gnojiva za folijarnu prihranu mogu se mijeati s veinom sredstava za zatitu bilja. Navodimo neke trgovake nazive mineral nih gnojiva za folijarnu gnojidbu povra: Folifertil (22% N, 21% P 2 0 5 , 17% K 2 0, Mn, Mg, Zn, Cu, B, Fe, Co, Mo) koristi se u koncentraciji 0,15% (15 g/10 1 vode). U klijalitima i staklenicima upotreb ljava se nia koncentracija (0,075%). Wuksal i Plantan (9% N, 9% P 2 0 5 , 7% K 2 0, mikroelementi, biljni hormoni i vitamini) koriste se u koncentra ciji 0,2% (20 ml/10 1 vode). Duinim gnojivom ureom takoer se moe prihranjivati preko lista. Organsko-mineralna gnojiva dobivaju se mije anjem organskih tvari (gnojiva) i mineralnih gnojiva. Karakterizira ih visoki postotak organ ske tvari 25 80%, te da sadre sva makro- i ve
in

inu mikrohraniva. To znai da sjedinjuju sva do bra svojstva organskih i mineralnih gnojiva. Jed no takvo tresetno organsko-mineralno gnojivo domae proizvodnje je Bioter. Sadri 35 40% or ganske tvari, 2 - 3 % NPK-hraniva, mikroelemente. Na 10 m2 povrine gnoji se sa 1015 1.

li)

Voda i navodnjavanje povrtnjaka

odrediti vlanost tla tako da se uzme u ruke gru da zemlje iz dubine 5 6 cm i stisne u ruci. Ako se gruda potpuno raspadne, znai da ne sadri vode ili je pak sadri jako malo. Meutim, ako se pojedine grude dre na okupu, znai da ima do voljno vlage u tlu. Pri upotrebi vode u povrtnjak u moramo znati da li n e k a kultura zahtijeva vlano tlo ili pak vlano tlo i vlani zrak. P r e m a tome, razlikujemo natapanje i oroavanje (zalijevanje).

V e i n a povrtnih kultura troi velike koliine hraniva za koje je potrebno, da bi ih biljke mogle koristiti, dovoljno vlage u tlu. Osim toga, sadraj vode u povru kree se izmeu 85 97%, pa je za veinu povra potrebno osigurati dovoljno vode. U veini sluajeva, znai, osnovno je pravilo: bez navodnjavanja n e m a uzgoja povra. Za vrijeme ljetnih vruina povre m o r a dobiti pri svakom zalijevanju 10 pa ak do 25 litara vode na 1 m2, to ovisi i o kraju i o kulturi. Izvori vode mogu biti: bunari, kinica iz cisterne, jezera, po toci koji preko ljeta ne presue, te rijeke. Na ma lim povrinama, u kunim vrtovima najbolje je na samoj povrini povrtnjaka predvidjeti odreeno mjesto za vodu. Moe se izgraditi i bazen za vodu, ali je jo jednostavnije ako jednu, dvije ili vie baava ukopamo u tlo, pa ih ili povremeno punimo vodom iz naprijed navedenih izvora ili ih pak smjestimo uz kuu, pa skupljamo kinicu. Valja napomenuti da voda za navodnjavanje ne smije biti boata (ne smije imati soli, a to moe biti problem u primorskim podrujima). Najbolja voda za navodnjavanje jest kinica. O vremenu kada je potrebno navodnjavati pro suuje se po vlanosti tla i vanjskom izgledu bilj ke. Odoka, na brzinu moe se vrlo jednostavno

SI. 13. Natapanje izmeu gredica

Pod natapanjem podrazumijevamo dodavanje vode izravno pod biljku, tj. direktno vlaenje tla (si. 13), dok pod zalijevanjem (oroavanjem) podra zumijevamo takvo dodavanje vode kojom se ovla zi itava biljka. To se obino radi tzv. kantom s ruom za zalijevanje ili gumenim ili plastinim cijevima s ruom za zalijevanje - oroavanje. Za neke povrtne kulture povoljniji je prvi nain, tj. natapanje, dok je za neke druge bolje oroavanje. Prvi nain upotrebljava se kod rajice, paprike, patlidana, dinja, tikva, j e r su to biljke koje trae

m n o g o vlage, ali istodobno i m a n j e vlage u zraku. P r e m a t o m e , o r o a v a n j e b i u o v o m s l u a j u djelo v a l o n e p o v o l j n o n a t e biljke. Zalijevanje oroavanjem preporuuje se za sve k u p u s n j a e , tj. za k u p u s , kelj, c v j e t a u , i dr. z a t i m s a l a t u i k r a s t a v c e . O v e k u l t u r e uz v l a g u u t l u za htijevaju i dovoljno vlage u zraku. O s i m v l a n o s t i tla, p r i u s t a n o v l j a v a n j u v r e m e n a z a l i j e v a n j a t r e b a voditi r a u n a i o s t a n j u r a s t a i r a z v i t k a biljke. Npr. k u p u s t r e b a o b i l n o z a l i j e v a t i ( o r o a v a t i ) u a s u k a d s e p o i n j e glaviiti. R a j i c e i krastavce ne t r e b a natapati u asu k a d a cvate v e i n a b i l j a k a , o d n o s n o n a t a p a n j e t r e b a t a d a sve sti n a n a j m a n j u m j e r u . Ali i m p o i n j u p l o d o v i dozrijevati, t r e b a obilnije i natapati. Luk t r e b a ja e n a t a p a t i na p o e t k u i u s r e d i n i v e g e t a c i j e , a prestati s n a t a p a n j e m pod k o n a c vegetacije. Korj e n a s t o p o v r e t r e b a r a v n o m j e r n o n a t a p a t i u to ku itave vegetacije. D a b i s e v l a g a u t l u t o dulje s a u v a l a , p o t r e b n o je tlo tako obraivati da se sprijei isparavanje, pa se zato preporuuje okopavanje i razbijanje p o k o r i c e poslije s v a k o g o r o a v a n j a (zalijevanja) ili n a t a p a n j a . O s i m t o g a , v l a g a s e u tlu m o e s a u v a t i , o d n o sno smanjiti prekomjerno isparivanje vode za v r u i h d a n a tzv. m a l i r a n j e m . T a j j e n a i n da n a s vrlo,rairen, a u k u n i m vrtovima, na m a l i m povrinama, moe se vrlo jednostavno i uspjeno primijeniti. M a l i r a n j e se sastoji u prekrivanju tla o k o b i l j k e r a z n i m m a t e r i j a l o m , koji o t e a v a p r e b r z o s u e n j e tla. Z a m a l i r a n j e n a j v i e s e u p o t r e b l j a v a : s l a m a , p o k o e n a t r a v a s t r a t i n e , listi n a c , p l a s t i n e folije i si.

Borba protiv korova

K o r o v i s u b i l j k e k o j e n i s u cilj u z g o j a , a j a v l j a j u se z a j e d n o s k u l t u r o m koju uzgajamo. U n a e m v r t u o d r a n o g p r o l j e a d o k a s n e j e s e n i , o d sjetve i n i c a n j a , pa sve do b e r b e povra, korovi p r o r a u j u tlo z a j e d n o s p o v r e m . D a i h n e u n i t a v a m o , svi z n a m o , b e r b u n e b i s m o n i d o e k a l i . Korovi oduzimaju kulturnim biljkama vegetacijski p r o s t o r . O n i s u i m k o n k u r e n t i z a i v o t n e f a k t o r e : svjetlost, v o d u i b i l j n a h r a n i v a . R i z o m i (podanci) nekih viegodinjih korova stvaraju s m e t n j e u o b r a d i tla. N e k i s u k o r o v i p r e n o s i o c i b o l e s t i i t e t n i k a p o l j o p r i v r e d n o g bilja, pa t a k o i povra. To su glavne tete od korova. B o r b u p r o t i v k o r o v a v o d i m o p r e v e n t i v n o i di rektno unitavanjem korova. Z a n a s s u v r l o v a n e m j e r e p r e v e n t i v n o g suzbi j a n j a k o r o v a . S i j e m o i s t o s o r t n o s j e m e k o j e svo j o m deklaracijom g a r a n t i r a da ne sadri s j e m e n a korova. Biljni o s t a c i vrta koje e v e n t u a l n o koristi mo za s p r e m a n j e k o m p o s t a ne smiju sadravati o s j e m e n j e n e k o r o v s k e vrste. O s j e m e n j e n e k o r o v e t r e b a s k u p i t i i spaliti. S v i z a h v a t i o b r a d e tla, o d duboke jesensko-zimske do plitkog o k o p a v a n j a u v e g e t a c i j i , s m a n j u j u z a k o r o v l j e n o s t p o v r i n a . Iz m j e n a k u l t u r a p o v r a ( p l o d o r e d ) n a istoj p o v r i n i t a k o e r s n i z u j e b r o j k o r o v a , d o k e s t i uzgoj i s t e

vrste povra na istoj povrini pogoduje irenju korova. Maliranje, pored ostalih dobrih strana, uveliko snizuje i zakorovljenost, naroito primje na crne folije. Preventivnim mjerama gotovo nikada ne uni timo korove do podnoljive granice, ve ih mo ramo i izravno suzbijati. Korove mehaniki suzbi jamo obradom tla i plijevljenjem. Potpuno razvi jene korove unitavamo samo dubljom obradom tla. Osjemenjele korove i korove s rizomima plit ka obrada jo vie iri. Dok je korov jo ispod po vrine tla ili je tek niknuo, dobro se unitava plit kom obradom (kultiviranjem). Plijevljenjem se ko rov upa iz tla rukom ili prigodnim alatom. Za plijevljenje tlo bi trebalo biti pogodne vlanosti, da se nadzemni dijelovi korova ne otkinu, to je sluaj kada je tlo suho i tvrdo. Vano je oplijeviti prije nego se korov osjemeni. Oplijevljenu masu korova treba skupiti izvan gredice i ostaviti da se osui na suncu. Kemijske metode suzbijanja korova temelje se na primjeni kemijskih tvari - herbicida. Pojavom i primjenom herbicida poljoprivreda je snano kroila naprijed. Herbicidima se korovi najpotpu nije unitavaju. Da li za povrinu od 250 m 2 naeg vrta koristiti herbicide? Ne, tim vie to nema uni verzalnog herbicida koji bi unitavao sve korovske vrste a ne bi bio fitotoksian za povrtne kul ture. Najee za svaku vrstu povra treba upotri jebiti drugi herbicid. Koliine herbicida kojima bi smo suzbijali korov u naim kulturama tako su male da bi nam odreivanje tone doze inilo po tekoe. Evo primjera: Korove u mrkvi moemo suzbiti herbicidom Prometrin u koliini 3 kg/ha. Prema naem planu mrkvu uzgajamo na 10 m2. Tu povrinu treba prskati s 4-5 dl vode u kojoj je otopljeno 3 g Prometrina. Napominjemo da naj-

manji omoti pesticida iznose 100 g. Nakon tretira nja herbicidom esto ne moemo u istoj kalendar skoj godini na toj gredici nita drugo uzgajati. Pri samom prskanju treba paziti da nimalo sredstava ne doe na susjednu gredicu, na kojoj je salata ili neko drugo povre, jer moe potpuno stradati. Sve su to razlozi zbog kojih na ovoj maloj povrini neemo korove unitavati herbicidima. Zato je mehaniko unitavanje korova, obradom tla i pli jevljenjem, u naem vrtu osnovna metoda borbe protiv korova.

Plodored

Izmjenu kultura na istoj povrini nazivamo plodoredom. Povrarske kulture ne smiju se sijati, odnosno saditi nekoliko godina na istoj parceli. Pojedine vrste povra napadaju razni tetnici i bolesti, te da suzbijemo njihovo irenje, ne uzgaja se na is tom tlu stanovita kultura nekoliko godina za re dom. Zatim razne vrste povra imaju i razne po trebe za hranivima, tj. jedne kulture troe neka hraniva vie, a druge manje, pa bi uslijed uzgoja samo jedne kulture na istoj povrini dolo do ne pravilnog i jednostranog iskoritavanja hraniva iz tla. Osim toga, razne vrste povra imaju nejed nako razvijen korijenov sustav. Npr. krastavci, di nje, tikve i lubenice razvijaju korijenje u viim slo jevima tla, ono se grana slino kao nadzemna stabljika, vie horizontalno nego vertikalno, pa prema tome i troe ona hraniva koja se nalaze u povrinskom sloju tla. Meutim, korjenasto povre, pa grah mahunar, graak i jo neke vrste razvijaju dosta duboko korijenje, te mogu iskori tavati hraniva i iz dubljih slojeva tla. Izmjenom tih kultura na jednoj parceli najbolje e se isko ristiti hraniva u tlu. Povre trai relativno dobra, organskim tvari ma (stajski gnoj, kompost) bogata tla, zatim zahti-

jeva esto natapanje, odnosno oroavanje. Pozna to je da se estim natapanjem i oroavanjem na ruava struktura tla, da se brzo troi humus (mineralizira se) koji treba obilno nadoknaivati, jer se na takvom, humusnom tlu mogu jedino racio nalno iskoritavati vee koliine vode potrebne za povre. To ispada kao neki zaarani krug: mnogo vode koje treba povre, a koja ujedno naruava strukturu tla mnogo humusa, koji popravlja strukturu tla i omoguuje dalje korite nje dodane vode. Humus sadri i hraniva, ali su ona u naem sluaju od manjeg znaenja, jer se mogu i moraju dodati u obliku mineralnih gnojiva. Meutim, kako sve povre ne treba istu kolii nu vode, obino gnojimo organskim gnojivima svake druge godine. Na povrinama koje smo do tine godine gnoj ili organskim gnojivima (stajski gnoj ili kompost) uzgajamo kulture koje treba obilno natapati ili oroavati, a to su rajica, papri ka, patlidan, kupusnjae, krastavci, dinje, lubeni ce i si. a manje vode trai lukoviasto povre, mahunjae i korjenjae, te se ono uzgaja na po vrinama koje smo za prethodne kulture gnojili organskim gnojivima. Zato esto govorimo o povru koje dolazi na prvo mjesto u plodoredu, tj. za koje je tlo gnojeno organskim gnojivima, te povre koje dolazi na drugo mjesto u plodoredu tj. koje dolazi iza kul tura za koje je tlo gnojeno organskim gnojivi ma.

Zatieni prostori

Materijali za zatiene prostore

Staklo je n a j s t a r i j i p r o z i r n i m a t e r i j a l koji se k o r i s t i z a p o k r i v a n j e k l i j a l i t a i s t a k l e n i k a . Z a klijalita i m a n j e staklenike zadovoljava o b i n o r a v n o p r o z o r s k o s t a k l o d e b l j i n e 2-3 m m . T r e b a o b r a t i t i panju da u staklu ne bude mjehuria zraka, jer o n i d j e l u j u k a o l e a , tj. s k u p l j a j u s u n e v e z r a k e , p a m o e doi d o o e g o t i n a n a biljkama. S t a k l o d o b r o p r o p u t a s u n e v o svjetlo, u z p r e t p o s t a v k u da je isto. O n o p r o p u t a toplinske zrake, pa se p r o s t o r z a t i e n s t a k l o m u t o k u d a n a d o b r o za grijava, a n o u sporije hladi n e g o vanjski pro stor. S t a k l o n e p r o p u t a v o d e n u p a r u n i plinove, ot p o r n o je na vodu i r a z n e k e m i j s k e sastojke, ali je t e k o i lomljivo, t o m u j e v e l i k i n e d o s t a t a k . Z b o g t o g a s t a k l o m o r a i m a t i o k v i r n a j e e drveni, a okvir se polae na odgovarajuu potporu. Plastini materijali k o r i s t e se u n o v i j e v r i j e m e , a njihova se svojstva s t a l n o usavravaju. Folije su l a g a n e , v r s t e i e l a s t i n e , n e t o s l a b i j e proputaju svjetlosne z r a k e nego staklo, ali jo uvijek dovoljno za r a s t i d r u g e ivotne p r o c e s e u b i l j k a m a . O n e n e m o r a j u biti p r o z i r n e i n a j e e djeluju k a o zamagljene, j e r raspruju s u n a n e zrake. To je jo i bolje, j e r u t a k o z a t i e n o m pro storu n e m a sjena od noseih konstrukcija. Za razliku od stakla, folije koje se upotrebljava ju za z a t i e n e prostore vrlo su tanke. Ovisno o n a m j e n i , k o r i s t e s e d e b l j i n e 0,03-0,2 m m . P r o s t o r pokriven folijama d o b r o se zagrijava u toku dana, ali se n o u bre hladi, j e r folija bolje p r o p u t a o n e t o p l i n s k e z r a k e k o j e n o u i z d v a j a tlo i b i l j k a . Folija ne proputa vodu ni vodenu paru, a zbog povrinske napetosti dosta se oroavaju - a k o je

Svaka povrtna kultura ima odreene potrebe z a t o p l i n o m b e z k o j e n e m o e r a s t i i r a z v i j a t i se. Vei broj vrsta potjee iz tropskih podruja, k a o r a j i c a , p a p r i k a , k r a s t a v c i i dr. p a s u n j i h o v e po trebe za toplinom naroito izraene. Te su kulture v r l o o s j e t l j i v e n a n i s k e t e m p e r a t u r e i s p o d 0C p a ih v e i n a ve za m a n j e g m r a z a strada. Ako tem p e r a t u r e i nisu ispod nule v e se s a m o priblie toki smrzavanja, ve dolazi do jaih oteenja od kojih se biljke vrlo t e k o i sporo oporavljaju. A k o e l i m o uzgojiti b i l j k e u v r i j e m e k a d a kli m a t s k i uvjeti v a m n i s u z a n j i h povoljni, u z g a j a m o ih u z a t i e n o m prostoru, gdje n a s t o j i m o stvoriti povoljnije uvjete za r a s t i razvitak. Za tu se svrhu k o r i s t e r a z l i i t i tipovi z a t i e n i h p r o s t o r a k a o klij a l i t a , p o k r i v e n o tlo, m a l i - t u n e l i , p l a s t e n i c i i sta klenici. S v i m a je njima zajedniko da su to prosto ri p o k r i v e n i p r o z i r n i m m a t e r i j a l o m , koji omogu uje b i l j k a m a dovoljno svjetla a zatiuju ih od niskih temperatura.

vani niska temperatura. To opet smanjuje propu snost za svjetlost, ali poveava uvanje topline. Za razliku od stakla, folije djelomino proputaju ki sik i ugljini dioksid. Nedostatak im je to s vremenom stare, sma njuje im se propusnost za svjetlo te postaju lom ljive. Zbog toga im je vijek trajanja ogranien pa se moraju mijenjati. Osim toga, zbog statikog elektriciteta privlae prainu i ostalu neistou iz zraka, to takoer s vremenom smanjuje propu snost za svjetlost. Folije se izrauju od dvije vrste materijala koje se donekle razlikuju. To su polietilen i polivinil klorid, za koji se ee upotrebljava kratica PVC. Polietilenske su folije lake i jeftinije, ali im je vijek trajanja krai, a uz to su i slabija zatita u hladnim noima. Polivinilske se folije izrauju u manjim irina ma od polietilenskih, tee su i neto skuplje, ali su trajnije i bolje uvaju toplinu. Pleksi-staklo jest plastini materijal u obliku ploa, valovitih ploa ili cijelih konstrukcija. Do sta je skupo, ali ima mnogo dobrih svojstava. Lak e je od stakla, vrsto i elastino, trajno gotovo kao staklo, ima dobru propusnost za svjetlost i odlino uva toplinu, jo bolje od stakla. Danas se na tritu pojavljuju i valovite poliesterske ploe za pokrivanje malih plastenikih konstrukcija. Po svojim su svojstvima sline pleksi-staklu, a jeftinije su od obinog stakla. Trajnost iznosi desetak godina.

Klijalita
Klijalita se najvie koriste za uzgoj presadnica. To je ograeni prostor pokriven ostakljenim pro zorom. Ako se klijalite zagrijava samo suncem preko prozora zovemo ga hladno klijalite. Za proizvodnju presadnica u naim kontinentalnim podrujima potrebno je vie topline pa se klijali ta zagrijavaju. Kako sagraditi jednostavno toplo klijalite za proizvodnju presadnica za vlastite potrebe? Izabrati dobro zatieno mjesto okrenuto pre ma jugu ili jugozapadu. Iskopati jamu 1-1,5 m 2 , dubine 40-50 cm. Prilikom kopanja povrinski sloj tla odvojiti po sebno za pripremu klijaline zemlje. Iznad r u b a j a m e postaviti okvir od dasaka koji treba da bude sa sjeverne strane za oko 5 cm vii, tako da prozor ima pad p r e m a jugu (si. 14 i 16).

SI. 14. Klijalini okvir

Preostalom zemljom od iskopane j a m e obloiti okvir izvana da se bolje uva toplina. Pripremiti prozor p r e m a dimenzijama okvira. Ako je prozor ostakljen, bolje je koristiti vie ko m a d a stakla koje treba sloiti poput crepova na krovu, a na donjem rubu okvira nainiti ljebie,

da se v o d a u s l u a j u k i e l a k e s l i j e v a (si. 15 i 16). A k o s e n a o k v i r s t a v l j a folija, o k v i r m o e biti i jednostavnije izrade. B o l j a je polivinilska folija a preporuujemo da se stave dva sloja s r a z m a k o m 3-5 c m , j e r s e t a k o b o l j e u v a t o p l i n a . S l o j z r a k a m e u f o l i j a m a djeluje k a o izolacijski jastuk.

Zagrijavanje klijalita
Najjednostavniji i najjeftiniji n a i n zagrijavanja klijalita jest zagrijavanje bioenergetskim materi jalom. P r o l a z e i p o r e d g o s p o d a r s k i h d v o r i t a z i m i ili r a n o u p r o l j e e vidjeli s t e s i g u r n o k a k o s e p u e gnoj ita iza tala. t o se ondje d o g a a ? U stajskom se gnoju nalazi velika koliina mi k r o o r g a n i z a m a , a o r g a n s k a tvar stelje i v o d a obo gaena mineralnim tvarima idealna je podloga za njihove ivotne procese. M i k r o o r g a n i z m i raz g r a u j u o r g a n s k u tvar, p r i e m u s e o s l o b a a to plina. Toplina, koja se s m i l j e n o proizvodi istim pro c e s i m a , koristi se za zagrijavanje klijalita. U poljoprivrednim g o s p o d a r s t v i m a zagrijava nje klijalita najjednostavnije je svjeim stajskim g n o j e m . K o n j s k i g n o j s m n o g o s t e l j e n a j b o l j i je, a l i g a d a n a s r i j e t k o gdje i m a . G o v e i g n o j o b i n o je previe vlaan pa mu t r e b a primijeati suhe s l a m e , p o p r i l i c i n a 1 dio g n o j a 1 dio s l a m e . M n o g a gospodarstva d a n a s ne dre krupnu stoku, a l i i m a j u s v i n j e ili k o k o i . I taj se g n o j m o e k o r i s t i t i z a z a g r i j a v a n j e k l i j a l i t a u z d o d a t a k or g a n s k e tvari (slame, s j e c k a n e kukuruzovine, ko-

muine, listinca i si.) i vode da se stvore povoljni uvjeti za rad mikroorganizama. Cak i oni koji nemaju nikakvoga stajskog gnoja kao ljudi koji ive u obiteljskim kuama u gra du i prigradskim naseljima ili vikendai mogu zagrijavati malo klijalite organskim otpacima iz vrta i liem koje se u jesen treba prikupiti i jo dok je suho pokriti plastinom folijom. U proljee - dva do tri tjedna prije prve sjetve izmijeani organski materijal sloi se rahlo u klijalinu jamu sve do gornjeg ruba okvira. Ako niste imali nikakvoga stajskog gnoja, u materijal treba dodati oko 5 kg duinoga mineralnog gno jiva KAN-a na oko 1 m3 organske mase. Da bi mikroorganizmi brzo poeli djelovati, masa treba da je vlana. Dodavanjem mlake vode pro cesi e prije poeti. Na rahlo sloeni materijal stavi se prozor, da se za sunanih dana organska tvar malo ugrije. Za oko 5-6 dana ovisno o vanjskoj temperaturi bioenergetski procesi poinju, a za 8-10 dana u unutranjosti se digne temperatura na 35-40C. Sada je moment da se organska masa zbije smanji koliina zraka, da se procesi uspore, kako bi zagrijana organska masa to dulje grijala kli jalinu zemlju.

viasto, bogato organskom tvari i biljnim hranivima. Ako u gospodarstvu ima zreloga stajskog gnoja ili komposta, dobro se izmijea sa spome nutom zemljom dio gnoja na dva dijela zemlje, a komposta moe biti i vie. Ondje gdje nema gnoja ili komposta dobro je u zemlju dodati obogaenog treseta, koji se moe kupiti u poljoprivrednim apotekama ili drugim specijaliziranim trgovina ma. Da ne bi presadnice previe bujno rasle zbog obilja duika u stajskom gnoju, treba dodati jo mineralnog gnojiva koji sadri fosfor i kalij (npr. 0:17:17 NPK oko 200 g/l,5m2). Na zbijeni bioenergetski materijal, koji je sada oko 5 cm ispod donjeg ruba klijalinog okvira, stavi se sloj 15-20 cm klijaline zemlje, ponovno pokrije klijalinim prozorom i ostavi nekoliko da na da se zemlja ugrije. Kada zemlja postigne po trebnu temperaturu 15 ili 20C, moe se priprema ti za sjetvu (si. 16).

Priprema klijaline zemlje Za vrijeme dok se organska masa zagrijava tre ba pripremiti klijalinu zemlju. Ve smo spome nuli da gornji sloj tla - prilikom kopanja klijali ne jame treba spremiti posebno. Tlo za klija lite treba da bude naroito dobre strukture, mrSI. 16. Presjek toplog klijalita pripremljenog za sjetvu; 1 klijalino tlo, 2 bioenergetski materijal i 3 izolacijski sloj (slama, kukuruzovina).

Prva je faza pripreme kopanje - sve do sloja bioenergetskog materijala, to je vrlo vano, zbog potrebe da iz pora tla izie sav amonijak nastao

-razgradnjom stajskoga gnoja. Amonijak i u maloj koliini moe biti tetan za biljke. Zatim se povr ina izravna grabljicama, rubovi uz klijalini okvir dobro pritisnu, da se kasnijim slijeganjem ne stvori upljina. Ako se tlo ve dugo koristi za proizvodnju povra, dobro je prije sjetve u povr inski sloj rasuti 50 g/1,5 m2 bakrenog vapna, koje e zatititi mlade biljke u nicanju od bolesti korijenova vrata to se popularno naziva padavica. Tako je klijalite pripremno za sjetvu.
Hladno klijalite nema jasno niti bioenergetskog materijala, nego se samo na ve opisani nain pripremi klijalina zemlja koja se zagrijava preko stakla ili plastine folije. Takvo klijalite moe posluiti samo za one vrste koje nemaju ve like zahtjeve za toplinom ili pri kasnijoj sjetvi. Tople gredice pokrivene specijalno izraenim pokrivaem od pleksi-stakla (si. 17 u prilogu) vrlo su prikladne za uzgoj presadnica. Zahvaljujui karakteristikama toga materijala i bez posebnog zagrijavanja tla toplina od sunca se dobro uva, to biljkama prua mogunost dobrog razvoja korijenova sustava.

Zatieni prostori u toku uzgoja Zatita od niskih temperatura, vjetrova, isuiva nja tla a prema tome bre nicanje i bolji rast i razvoj povrtnih kultura moe se postii razliitom primjenom plastinih folija. Pokriveno tlo. Dva su naina rairena u vrtlar skoj praksi. Pokrivanje tla, a ne biljaka - naziva

se mal ili mul, a nain gdje se pokrivaju i biljke pokrivene gredice i mini-tuneli. Mal. Za pokrivanje tla najee se koristi crna polietilenska folija debljine 0,05-0,1 mm i irine 1,2-1,5 m. Gredica pripremljena za sjetvu ili sadnju pokrije se folijom, koja se poloi na tlo. Da je vje tar ne digne, rubovi se zagrnu zemljom. Na mje stima gdje e se posijati ili posaditi naprave se odgovarajui otvori (noem, karama ili kakvom eljeznom cijevi koje se rub uari i samo pritisne na foliju). Kakve su prednosti primjene mala? Tlo ispod crne folije bolje se zagrijava, a u to plijem tlu sjeme bre nie, presadnice se bre ukorjenjuju i bre nastavljaju rast. Ispod folije bolje se uva vlaga tla, to je tako er povoljno za nicanje i rast. Hraniva ostaju na dohvatu korijenovu sustavu, jer ih kie ne ispiru. uva se struktura povrine tla ne stvara se pokorica, a to znai dovoljno zraka za korijenov sustav. Ispod crne neprozirne plastike ne raste korov - jer u mraku nita ne raste. Plodovi koji su blizu tlu ostaju isti, pa je manja mogunost oteenja i gnjiloe. Ovaj se nain osobito preporuuje za vrtne ja gode, ali je koristan i za krastavce, tikvice, rajicu, papriku i patlidan. Rani krumpir ispod crne fo lije gomolje stvara na povrini tla, pa se moe samo odgrnuti folija, pokupiti gomolje bez otee nja biljke, koja i dalje raste i stvara nove gomolje.
Pokrivene gredice. Za rane proljetne kulture: pinat, salatu, graak, mrkvu, perin i dr. nakon sjetve ili sadnje gredice se mogu pokriti prozir nom polietilenskom folijom debljine 0,03 ili 0,05 mm. Prije polaganja na gredicu folija se viestru-

ko presavije i na njoj izbue rupe promjera oko 1 cm. Na 1 m2 folije treba nainiti 60-80 rupa. Rupe se mogu buiti svrdlom (elektrinim ili runim), ili uarenom eljeznom ipkom, ali se u potonjem sluaju folija ne smije viestruko presavijati, jer se slojevi mogu meusobno zavariti. Na posijanu ili posaenu gredicu poloi se tako pripremljena folija, a rubovi zagrnu zemljom da je vjetar ne digne. Rupice na foliji spreavaju pre tjerano zagrijavanje za sunanih dana, osigura vaju bolji pristup zraka, smanjuje se vibriranje u sluaju vjetra da se od udaraca ne otete mla de biljke, a kinica polako kroz rupice dolazi u tlo. Folija uva povrinsku vlagu i strukturu, pa uza sve prednosti koje smo naveli kod crne folije po sijano sjeme bre i jednolinije nie a posaene se biljke bolje primaju i bre nastavljaju rast. Meutim, to je premali prostor za biljku, pa gre dica ne smije dugo ostati tako pokrivena. Ako smo pokrili posijanu gredicu, foliju treba skinuti kad se na biljkama razvije prvi pravi list (si. 18).

Usjevi salate, rotkvice, korabice, mrkve i drugih kultura mogu biti i dulje vremena pokriveni perforiranom folijom, kod kultura krae vegetacije gotovo do berbe. U tom sluaju po 1 m2 folije tre ba nainiti 500-1000 rupa promjera oko 1 cm. Raz mak rupa tada iznosi 2,5-4 cm x 4-5 cm. Zagrnuti rubovi folije moraju biti dovoljno iroki. Rast se biljaka omoguuje kasnijim djelominim odgrta njem i poputanjem rubova folije. Na taj se nain postie ranija berba za 10-20 dana. Mini-tunel. To je takoer pokrivena gredica, ali se ona priredi tako da su joj rubovi uzdiguti oko 10 cm a folija napeta preko tih rubova. Za mini-tunel se takoer koristi izbuena folija (si. 19). Sve prednosti ove folije jednake su kao i u pokrivene gredice, samo to ovdje biljke imaju vie prostora pa folija moe due ostati to je taj prostor ve i.

SI. 19. Mini-tunel

SI. 18. Detalj pokrivene gredice kada treba skinuti foliju

Ako smo pokrili, na primjer, presaenu salatu, foliju treba skinuti, kad se na presadnicama ra zvije prvi novi list koji se dobro raspoznaje po boji.

Niski tuneli. Rane proljetne kulture mogu stii za berbu dva do tri tjedna ranije, ako se uzgajaju u tunelima od plastinih folija. Isto tako, kasne jesenske i neke zimske kulture mogu dulje u je sen ostati svjee i neoteene od kia i mrazeva. Kao to se vidi na slici (si. 20 u prilogu), i niskim tunelom se pokriva gredica, ali tu je folija polo ena na armaturu svijenu u luk i privrena iz vana uzicom ili plastinim kopama. Za pokriva nje tunela upotrebljava se polietilenska i PVC-

21 i 22 u p r i l o g u ) . J e d a n l u k za n a v e d e n u g r e d i c u d u g a a k je 2,7 m a t e i n a mu je 580 g. U t u n e l u ovakvih dimenzija na svaki m e t a r duljine t u n e l a d o l a z i p o j e d a n luk. Vrlo je vano da se folija dobro uvrsti na ar maturu, te na vrst k o l a c na e l u i zaelju tunela. Sjeverna strana dobro se zagrne zemljom a juna s a m o provizorno jer se s te strane p r e m a potrebi tunel zrai. Z a s u n a n i h d a n a u p r o l j e e , a k o j e t u n e l zatvo r e n , t e m p e r a t u r a u t u n e l u m o e se povisiti i i z n a d 30C t o j e n e p o v o l j n o z a k u l t u r u . A k o n e m a m o mogunosti da vodimo brigu o zraenju, bolje je u p o t r i j e b i t i foliju s r u p i c a m a . U t r g o v i n i se m o g u n a b a v i t i i t u n e l i v e l i k i h di m e n z i j a u k o j e s e m o e ui, a l i t o j e p r i k l a d n o z a o n e g o s p o d a r e koji p o v r e p r o i z v o d e n e s a m o z a vlastitu potronju n e g o i za prodaju. I s t o t a k o , ljubitelji v r t l a r s t v a koji z a t o i m a j u m o g u n o s t i n a junoj strani k u e p o n e k a d g r a d e i s t a k l e n i k (si. 23) k o j i se z a g r i j a v a u s i s t e m u c e n t r a l n o g a grijanja kue. T a k o se m o e i zimi pro izvoditi p o v r e i c v i j e e , a l i t o n e m o e biti t a k o e k o n o m i n o kao to je na velikim gospodarstvi ma.

SI. 23. Mali staklenik

f o l i j a d e b l j i n e 0,10 ili 0,20 m m i i r i n e p r e m a i r i n i g r e d i c e i visini l u k a . U v i j e k t r e b a r a u n a t i d a s a s t r a n e o s t a n e n a j m a n j e 2 0 c m folije k o j a e s e zagrnuti zemljom da vjetar ne digne tunel. Tako, n p r , za tunel irine na bazi 1 m, visine 0,60 m p o t r e b n a je i r i n a folije od 2 m. N o s e i lukovi m o g u se n a i n i t i od ljeskovih p r u t o v a d e b l j i n e 3-4 c m , o d d e b l j e p o c i n a n e i c e b r . 23 ili od p l a s t i n i h cijevi p r o m j e r a 1,5-2 cm (si.

Sjeme, sjetva i vegetativno razmnaanje povra

p a p r i k a p o s j e t i o j e n e k i k u k a c i d o n i o m a l o pelud a s d r u g o g c v i j e t a n e k e z a i l j e n e ljute p a p r i k e . Nekoliko s j e m e n i h z a m e t a k a bilo je o p l o e n o tim p e l u d o m i t a k o s u i z s j e m e n a s l a t k e p a p r i k e izra s l e b i l j k e ljutih p l o d o v a i r a z l i i t o g o b l i k a . To i ne bi bila najvea nesrea. Meutim, mno ge se biljne bolesti p r e n o s e s j e m e n o m , pa a k o je s a m o j e d n o z a r a e n o sjeme, iz n j e g a e izrasti bo l e s n a biljka, o d k o j e e s e b o l e s t iriti n a z d r a v e biljke, p a s a v t r u d m o e b i t i u z a l u d a n . Zato je najbolje kupiti sjeme, j e r se sve sjeme koje se prodaje pakirano, proizvodi pod s t r u n i m rukovodstvom i nadzorom, pa je to najsigurniji n a i n da se izbjegnu n e u g o d n a iznenaenja. Na svakom, pa i n a j m a n j e m pakiranju od neko liko g r a m a sjemena, otisnuti su osnovni podaci o s j e m e n u . O d tih j e p o d a t a k a n a j v a n i j a klijavost, p a o t o m e s v a k a k o t r e b a v o d i t i r a u n a . Ako, n a primjer, pie da je klijavost 7 0 % , to z n a i da od s v a k i h 1 0 s j e m e n k i s a m o 7 m o e d a t i z d r a v u kli cu, p a p r i sjetvi o t o m e t r e b a voditi r a u n a . A k o n a m je ostalo s j e m e n a od prole godine, a uvali s m o ga na s u h o m i h l a d n o m mjestu, ipak m o r a m o r a u n a t i d a s e klijavost smanjila. S j e m e koje je sluajno ostalo na vlanom mjestu bolje je ne sijati. Koliko sjemena trebamo? U o b i t e l j s k o m p o v r t n j a k u p o v r i n e su m a l e i ri jetko p r e l a z e 10 mz za j e d n u vrstu i sortu. Zato e u veini sluajeva biti d o s t a t n a j e d n a k e s i c a naj m a n j e g p a k i r a n j a , j e r s u t e k o l i i n e v e i n o m pri l a g o e n e p o t r e b a m a o b i t e l j s k o g vrta. I p a k , p r o vjerite p o t r e b u s j e m e n a u t a b l i c a m a na kraju knjige.

V e i n a povrtnih vrsta r a z m n a a se s j e m e n o m a s a m o n e k e vegetativno - dijelovima biljke g o m o l j e m , l u k o v i c o m ili d i j e l o m l u k o v i c e , d i j e l o m p o d a n k a , ili z e l e n o m r e z n i c o m .

Sjeme
Kvalitetno sjeme i m a sposobnost da se iz njega r a z v i j a n o v a biljka, k o j a p o s v o j i m o s n o v n i m ka r a k t e r i s t i k a m a o d g o v a r a r o d i t e l j s k o j biljci ili sje dinjuje d o b r a i jo poboljava d o b r a svojstva ro diteljskih parova, a k o se radi o h i b r i d n o m sjeme nu. S v a k o s j e m e n e m o r a biti k v a l i t e t n o . U t o s u s e m n o g i uvjerili k a d su, n a p r i m j e r , n a t r n i c i k u p i l i k r a s n u c r v e n u p a r a d a j z - p a p r i k u , p a j e r j e b i l a ta k o l i j e p a ostavili s j e m e d a g a posiju s l i j e d e e go d i n e . I a k o j e p a p r i k a i z k o j e s u s j e m e izvadili b i l a slatka, d o g o d i n e je m e d u s l a t k i m p a p r i k a m a bilo i ljute, a m e d u p a r a d a j z - p a p r i k a m a i o n i h k o j e to vie n i s u bile, n e g o s u i m a l e r a z l i i t e o b l i k e , m a l o izduene, pa a k i m a l o zailjene. to se dogodilo? Cvijet i z k o j e g a s e r a z v i l a l i j e p a c r v e n a p a r a d a j z -

Sjetva
V e p r i l i k o m sjetve t r e b a misliti d a s v a k a biljka k o j a e s e i z s j e m e n a r a z v i t i t r e b a svoj v e g e t a c i j ski p r o s t o r . N a j i d e a l n i j e b i bilo k a d b i taj p r o s t o r b i o k r u g , ali j e t o t e k o izvedivo, p a j e z a p r a v o taj p r o s t o r k v a d r a t ili p r a v o k u t n i k . A k o n a j e d n o m m j e s t u r a s t u d v i j e ili v i e b i l j a k a , o n e k o r i s t e h r a niva i v o d u s istoga vegetacijskog prostora, pa n i j e d n a n e e m o i d o s e i svoj p u n i r a z v o j . Z a t o r a s p o r e d s j e m e n a p r i sjetvi t r e b a d a p r i b l i n o o d g o v a r a eljenom r a s p o r e d u biljaka..Ve je s p o m e n u t o d a p r i t o m e t r e b a voditi r a u n a o klijavosti s j e m e n a i r a u n a t i s a m o s klijavim s j e m e n k a m a . M e u t i m , ni s v a k a klijava s j e m e n k a n e e se ra zviti u biljku. To o s o b i t o vrijedi za s i t n o s j e m e , k o d k o j e g s u v e i g u b i c i z b o g n e r a v n o g tla, p r e d u b o k o g ili p r e p l i t k o g p o l o a j a s j e m e n k e , p o k o r i c e i si. Z a t o uvijek t r e b a predvidjeti i rezervu, koja je to v e a t o je s j e m e sitnije. D u b i n a sjetve v r l o j e v a n a , a m o e s e svesti n a j e d n o s t a v n o p r a v i l o d a s j e m e t r e b a biti p o k r i v e n o s l o j e m z e m l j e koji o d g o v a r a s e d m e r o s t r u k o m p r o m j e r u sjemena, Npr., p r o m j e r s j e m e n a p a p r i k e jest o k o 3 m m , p a z a p a p r i k u o d g o v a r a d u b i n a sjetve od 7 x 3 m m , o d n o s n o o k o 2 c m . R a z l i k u j e m o 3 n a i n a s j e t v e : u redove, u kuice omake. N a j e e s e sije u redove (si. 2 4 a). M a l o m m o tiicom izvue s e b r a z d a u z d u uzice n a eljeni razmak, sjemenke poloe na d n o brazde, zagrnu i m a l o p r i t i s n u da s j e m e d o d e u doticaj s estica ma vlanog tla i o d m a h p o n e bubriti. i S a m o n e k e v r s t e siju s e u kuice (si. 2 4 b), tj. p o nekoliko sjemenki zajedno na o d r e e n o m razma ku u redu, kao na primjer g r a h m a h u n a r i zrna.

Ovaj n a i n sjetve i m a p r e d n o s t n a t e i m glinovit i m t l i m a n a kojima s e l a k o s t v a r a pokorica. Vie biljaka zajedno imaju vie s n a g e u nicanju, pa b o l j e i j e d n o l i n i j e n i u (si. 25).

SI. 24. Naini sjetve: A u redove (pinat), B u kuice (niski grah mahunar) i C omake (matovilac)

SI. 25. Vie biljaka zajedno lake probijaju pokoricu

Omake (si. 2 4 c ) s e n a j e e siju b i l j k e k r a t k e vegetacije i o n e kojih t r e b a m n o g o po jedinici po v r i n e k a o m a t o v i l a c , p i n a t , r o t k v i c a i si. B a cajui sjeme s visine, o n o se sluajno r a s p o r e u j e , a o n d a g r a b l j i c a m a u k o p a u p o v r i n s k i sloj b e z povlaenja grabljica. T a k o s v a k a biljka i m a vie m o g u n o s t i da dobije m a n j i ali pravilniji vegetacijski p r o s t o r , a v i e j e b i l j a k a p o j e d i n i c i p o v r i n e , pa i vei p r i r o d . O v a j n a i n sjetve i m a i svoj n e -

d o s t a t a k . A k o s e t a k v a g r e d i c a z a k o r o v i , plijevljenje je vrlo s p o r i d o s a d a n posao, j e r t r e b a d o b r o p a z i t i g d j e je biljka, a g d j e k o r o v . P r i p l i j e v l j e n j u b i l j a k a k o j e su p o s i j a n e u r e d o v e ili u k u i c e , ko r o v u m e d u r e d o v i m a m o e m o l a k o unititi i m o t i k o m , a k a s n i j e isplijeviti s a m o r e d o v e .

-Uzgoj presadnica

Vegetativno razmnaanje
Neke povrtne kulture u naoj klimi uope ne d o n o s e sjeme - k a o enjak, luk kozjak i hren, a n e k e donose, ali se z b o g drugih r a z l o g a uzga jaju iz vegetativnih dijelova biljke: gomolja, dijela l u k o v i c e ili d i j e l a p o d a n k a . Z a s v e o v e k u l t u r e vrijedi p r a v i l o d a s e z a sad nju u z i m a s a m o zdravi i kvalitetni sadni materijal i z a b r a n od najboljih biljaka iz svoje sorte. M n o g e povrtne kulture uzgajaju se iz presadni ca. M l a d e biljke uzgoje s e n a m a l o m prostoru, gdje i m s e m o g u pruiti povoljniji uvjeti, a k a d s e biljke ojaaju, presauju se na stalno mjesto. Koje se kulture uzgajaju iz p r e s a d n i c a ? T o su, u p r v o m r e d u , k u l t u r e k o j e p o t j e u i z t r o p s k i h p o d r u j a p a i m a j u v e l i k e p o t r e b e z a to p l i n o m . U v r i j e m e sjetve u n a i m k l i m a t s k i m uvje t i m a n e m a d o v o l j n o t o p l i n e , p a s e p r e s a d n i c e uz gajaju u z a t i e n o m prostoru, toplim klijalitima, t o p l i m g r e d i c a m a ili h l a d n i m k l i j a l i t i m a ( r a j i c a , p a p r i k a , p a t l i d a n , k r a s t a v c i , tikvice). U zatienom prostoru r a n o u proljee uzgajaju se p r e s a d n i c e i onih kultura koje n e m a j u toliko velike zahtjeve za toplinom, ali elimo da o n e ra nije stignu za b e r b u n e g o to bi stigle da s m o ih sijali v a n i ( s a l a t a , k u p u s n j a e , c i k l a , blitva, c e l e r i dr.). N e k e ljetne i j e s e n s k e k u l t u r e t a k o e r se uzga jaju iz presadnica, za koje nije p o t r e b a n zatieni prostor, n e g o se uzgajaju na otvorenim gredica m a gdje j e m o g u e e e z a l i j e v a n j e i b o l j a n j e g a , pa se ve o j a a l e biljke presauju na s t a l n o mje s t o ( k a s n e k u p u s n j a e , endivija, z i m s k a s a l a t a , po riluk, l u k s r e b r e n a c i dr.). T a k o s e b o l j e k o r i s t e

povrine, jer se na taj nain na istoj povrini mo gu uzgojiti dvije kulture. Navest emo jedan primjer naina uzgoja za svaku navedenu grupu.

u kui, u prostoriji koja se grije na dobro osvijet ljenu sunanu prozoru. Za 50 presadnica rajice za pikiranje bit e dovoljno 7 8 aa od jogurta ili manji broj veih cvjetnih lonaca.

Uzgoj presadnica rajice Toplo klijalite ili toplu gredicu treba pripremi ti za sjetvu 60-70 dana prije mogueg presaiva nja, tj. kad proe opasnost od mrazova. To je u naim kontinentalnim podrujima 515. svibnja, a u mediteranskim oko sredine travnja. Znai, u kontinentalnom podruju treba sijati u prvoj po lovici oujka, a u mediteranskom u veljai. Sije se u redove razmaka 10 cm koji se naine daicom na dubini oko 2 cm, oko 1 cm sjemenka od sjemenke. Zagrne se i zalije mlakom vodom. Klijalite ostaje pokriveno sve do nicanja. Ako su noi hladne, dobro je preko stakla ili folije staviti jo jednu zatitu (hasuru od slame ili trstike, ne koliko slojeva novina, plou do stiropora i si.). Ako je tlo u klijalitu dobro zagrijano, rajica e nik nuti za 6 - 8 dana. Tada klijalite treba poeti oprezno zraiti u po dnevnim satima, otvarajui prozore s june stra ne (si. 26 i 27). Ako povrinski sloj tla zasui, za lijeva se mlakom vodom (oko 20C) kantom s ru om, da se izbjegne prejaki mlaz. Prvi jednostavni listii (supke ili kotiledoni) pr vo su na vrhu sastavljeni, onda se rastave, a oko tri tjedna nakon nicanja razvija se prvi pravi list (si. 28). To je momenat kada se rajica pikira (si. 29). Dio uzgoja presadnica do pikiranja moe se izvesti i

SI. 26. Zraenje klijalita s june strane

SI. 27. Zranik

SI. 28. Nicanje rajice

Pikiranje je, zapravo, presaivanje u drugo to plo klijalite, ili u isto, ali na vei razmak (red od reda 8 - 1 0 cm i biljka od biljke 5 - 8 cm). Pri pikiranju biljka se presadi dublje, gotovo do kotiledona jer to pospjeuje razvoj korijenja. Prvih 4 - 5

doputa, ne t r e b a ni n o u pokrivati, da se biljke b o l j e p r i l a g o d e v a n j s k i m u v j e t i m a . A k o u klijalitu biljke previe brzo rastu, pa prijeti o p a s n o s t da lie i vegetacijski vrh dodiruju staklo prozora, t r e b a ograniiti zalijevanje. Ako se to i uz ograni e n o z a l i j e v a n j e dogodi, t r e b a m a l o n a d i g n u t i klij a l i n i o k v i r p o d m e t n u t i c i g l u ili n e t o s l i n o . U s l u a j u m r a z a , a k o l i e ili v r h o v i b i l j a k a dodi ruju staklo, doi e do j a e g oteenja.
SI. 29. Jedan od naina pikiranja

d a n a n a k o n pikiranja, a k o j e s u n a n o vrijeme, klijalite t r e b a m a l o zasjeniti da biljice ne g u b e p r e v i e vode, d o k s e j o n i s u d o b r o u k o r i j e n i l e . N a k o n m a n j e g z a s t o j a , p i k i r a n e b i l j k e p o i n j u in tenzivnije rasti i do v r e m e n a sadnje p r e s a d n i c a je v i s o k a o k o 30 c m , i m a r a z v i j e n i h 7 8 l i s t o v a i z a m e t n u t u p r v u c v j e t n u g r a n i c u (si. 30). P e t do e s t d a n a prije p r e s a i v a n j a , k l i j a l i n e p r o z o r e ili foliju t r e b a d a n j u s a s v i m skidati, a a k o v r i j e m e

J e d a n d a n p r i j e p r e s a i v a n j a t r e b a k l i j a l i t e do b r o zaliti, d a s e b i l j k e l a k e v a d e i d a s e k o r i j e n o v s u s t a v p r i l i k o m v a e n j a t o m a n j e oteti. S l i a n je n a i n uzgoja p r e s a d n i c a paprike i patlidana, d o k s e p r e s a d n i c e k r a s t a v a c a , tikvica, d i n j a i lu b e n i c a u z g a j a j u b e z p i k i r a n j a , siju u l o n c e ili polietilensku kesicu, da se zajedno s g r u d o m zemlje p r e s a d e n a s t a l n o m j e s t o , j e r s u v r l o osjetljive n a oteenje korijena.

Uzgoj presadnica ranog kupusa, cvjetae, kelja i korabice

R a n e kupusnjae u k o n t i n e n t a l n o m se podru ju m o g u p r e s a i v a t i u prvoj p o l o v i c i t r a v n j a , a u m e d i t e r a n s k o m oko mjesec d a n a ranije. Sije se u klijalite oko est t j e d a n a prije sadnje. Najbolje je sijati u r e d o v e n a r a z m a k 7 1 0 c m r e d o d r e d a 1 oko 1 cm sjemenku od sjemenke na dubinu oko 2 c m . A k o j e k l i j a l i t e d o v o l j n o toplo, k u p u s n j a e n i u za 6 8 d a n a . Z a l i j e v a n j e i z r a e n j e isto je k a o i za rajicu, s a m o to k u p u s n j a e t r e b a jo vie z r a i t i n e g o r a j i c u . T a k o e r p r e s a d n i c e t r e ba dobro pripremiti za presaivanje, ostavljajui k l i j a l i t e o t v o r e n o i p r e k o n o i n e k o l i k o d a n a pri-

SI. 30. Presadnica rajice

je presaivanja. Dobra presadnica kupusnjaa ima kratku vrstu stabljiku i 5 6 listova (si. 31).

Nicanje se moe oekivati za 2 3 tjedna, a i poslije nicanja biljke se sporo razvijaju, pa ih u to vrijeme treba redovno zalijevati i uvati od ko rova. Dobra presadnica poriluka debljine je olov ke. Prije presaivanja treba dobro zaliti, a izvae nim presadnicama skrati se lie na oko polovicu. Tako mlada biljka troi manje vode, dok se jo dobro ne ukorijeni. Iz ovih se primjera vidi da za uzgoj nekih pre sadnica treba vie truda i svakodnevne panje, pa je u nekim sluajevima jednostavnije kupiti pre sadnice od specijaliziranih proizvoaa, koji tre ba da garantiraju kvalitetu, sortu i zdravstveno stanje presadnice. U slijedeem pregledu uzgoja presadnica u kontinentalnom i mediteranskom podruju nave deni su rokovi sjetve i sadnje, koji se najee pri mjenjuju. Meutim, mogua je i koji tjedan ranija ili kasnija sjetva i sadnja, ovisno o sorti i mjesnim prilikama. Pri tome svakako treba voditi rauna o pojavi kasnog proljetnog mraza za kulture koje ga ne podnose. Jo se neke kulture mogu uzgojiti iz presadnica, ali je jednostavniji uzgoj direktnom sjetvom, pa ih stoga ovdje nismo ukljuili.

SI. 31. Presadnica kupusa

Uzgoj presadnica poriluka Jesenski poriluk sadi se u prvoj polovici srpnja. Za proizvodnju presadnica treba 2 mjeseca, pa ga, prema tome, treba sijati u svibnju. Temperature su u to vrijeme povoljne i vani pa se za uzgoj presadnica pripremi gredica vrlo dobre strukture i pognoji organskim gnojem. Bolje je sijati u redo ve, jer se presadnice lake uvaju od korova. Raz mak redova je 10 cm a u redu oko 1 cm sjemenka od sjemenke. Kako je sjeme sitno, ne treba ga si jati dublje od 2 cm. Ako je tlo teko i lako se stvara pokorica, dobro je staviti na povrinu malo trese ta izmijeanog sa zemljom. Sjeme luka vrlo sporo nie i zbog toga treba voditi rauna da povrinski sloj uvijek bude vlaan. Ako naklijalo sjeme ili sasvim mlada klica zasui, moe uginuti.

Sorte povra

c i d i m a ) p a j e m a n j a o p a s n o s t o d tih s r e d s t a v a z a ljudsko zdravlje u sluaju n e s t r u n e primjene. N e k e s e s o r t e v e v r l o d u g o uzgajaju, a l i s e n e p r e s t a n o poboljavaju, pa dolaze pod istim ime nom, kao sorta mrkve nantes, neke brzo nestaju a d o l a z e n o v e . Z a t o savjet z a i z b o r s o r t e t r e b a u v i j e k p o n o v n o p o t r a i t i . P r i l i k o m k u p o v i n e sje m e n a ili p r e s a d n i c a t r e b a p r o v j e r i t i j e l i s o r t a pri k l a d n a z a o n u n a m j e n u k o j u s m o eljeli.

S v a k a povrtna vrsta o b u h v a a brojne sorte- s k u p i n e b i l j a k a m a n j e ili v i e i z j e d n a e n i h os n o v n i h s v o j s t a v a . T k o nije u o z a k u p u s v a r a d i n ski, m r k v u n a n t e s , r a j i c u No 10 x b i z o n ? S v e su ove sorte n a s t a l e u p r o c e s u selekcije raz liitim znanstvenim m e t o d a m a . Selekcijski rad na p o v r u v r l o j e i n t e n z i v a n u svijetu, t a k o d a n a s p o s t o j i n a t i s u e sorti. S v a k a o d njih s e l e k c i o n i r a n a j e d a zadovolji o d r e e n e zahtjeve to s e tie u z g o j a , n a m j e n e i k v a l i t e t e p r o i z v o d a . T a k o su, n a p r i m j e r , s e l e k c i o n i r a n e s o r t e r a z l i i t e d u l j i n e ve getacije, pa ih obino dijelimo u rane, srednje ra n e , s r e d n j e k a s n e i k a s n e . N e g d j e j e p o e l j n a ve lika bujnost rasta, negdje srednja a negdje i slabo b u j a n rast. S v e i m b r o j e m biljaka m a n j e bujnosti neki put se postie vei i kvalitetniji prirod. Trai se otpornost na niske temperature za zimske i r a n e proljetne kulture, zatim otpornost na visoke t e m p e r a t u r e i suu za ljetne kulture. O d r e e n a k v a l i t a t i v n a s v o j s t v a t a k o e r s u v a n a oblik, v e l i i n a i b o j a j e s t i v o g dijela, s a d r a j h r a n j i v i h t v a r i i v i t a m i n a , o d r e e n a v r s t o a i t r a j n o s t kva litete p r i u v a n j u . M e u najvanija svojstva s v a k a k o s p a d a otpornost na bolesti i tetnike, j e r se otporne sorte m a n j e t r e t i r a j u s r e d s t v i m a z a z a t i t u b i l j a (pesti-

Zatita povra od bolesti i tetnika

Sve vrste povra mogu napasti mnogobrojne bolesti i tetnici. Moemo li u naem vrtu uzgojiti povre bez ikakve zatite? Ako ne, to o zatiti od bolesti i tetnika moramo znati? Bolesti su poremeaji u rastu biljke. Neparazitske bolesti nastaju utjecajem klimatskih faktora, nedostatkom pojedinih hraniva u tlu i si. Patogeni mikroorganizmi uzronici su parazitskih bolesti. tetnici mogu biti: insekti (kukci), stonoge, gri nje, nematode, puevi, ptice i neki sisavci. Grinje (preglji) su siune ivotinjice. Neke se vrste vide prostim okom, a najee tek pod po vealom. Napadaju zelene dijelove biljke (lie). Nematode (giistaci) su nametnici koji uglavnom prave tete na korijenju biljaka, jer ive u tlu. Valjkastog su oblika, duljine oko 1 mm. I bolesti i tetnici napadaju sve dijelove biljke: korijen, stabljiku, list, cvijet, plod, sjeme. Bolesti i tetnici onemoguuju normalan rast i razvoj bilj ke, jestivi dio biljke je oteen ili se nije razvio, a moe doi i do uginua itave biljke. Danas je esto nemogue proizvesti pojedino povre bez zatite kemijskim metodama. Sve dru ge metode zatite od bolesti i tetnika mogu samo smanjiti upotrebu kemijskih metoda. Tako uzgo-

jem otpornih sorti na odreene vrste bolesti i tet nika, pravilnim koritenjem plodoreda, sjetvom i sadnjom zdravog sjemena i sadnica, pravovreme nom i pravilnom obradom, gnojidbom, navodnja vanjem i kultivacijom, samo smanjujemo tretira nje povra kemijskim sredstvima. Kemijska sred stva za zatitu bilja ili pesticidi suzbijaju gotovo sve vrste biljnih bolesti i tetnika. Veliki im je ne dostatak otrovnost za ovjeka i ostala iva bia u toku primjene ili pak kasnije prilikom potronje povra. Pesticidima se provodi zatita nadzemnih bilj nih dijelova, zatim tretiranje tla i sjemena. Koriste se u tekuem (prskanje, rasprivanje, zamagljiva nje, zatim zalijevanje i utrcavanje u tlo) i u kru tom obliku (zapraivanje i rasipanje granula). Koje emo metode primjene pesticida koristiti u naem vrtu? To e najee biti prskanje otopi nom pesticida koji je kao komercijalni preparat u obliku praiva ili tekuine. Rjee emo vriti zalijevanje tla i biljaka, zapraivanje biljaka praivom i rasipanje granula po tlu. Pesticidi imaju naziv prema svojoj aktivnoj tvari, dok u prometu dobivaju razne komercijalne nazive. Npr., dimetoat je insekticid za suzbijanje nekih tetnih insekata, a u trgovini ga kupujemo pod nazivom: Rogor 40, Fosfamid 40, Sistemin 40, itd. Prema stupnju opasnosti aktivne tvari, svi pe sticidi svrstani su u etiri skupine: najopasnije, veoma opasne, opasne i neznatno opasne, to je regulirano Zakonom o otrovima (1977). Na omotu preparata postoji deklaracija koja, uz ostale po datke, ima i oznaku skupine otrova kojoj preparat pripada. Paljivo proitajte sve to na omotu pre parata pie! Pesticidi se razgrauju u biljnim dijelovima ili u tlu razliitim brzinama. Za nas e biti osobito

vano da se svaka upotrijebljena kemijska tvar u zatiti povra razgradi do asa berbe, odnosno potronje. Prema tome, birat emo preparate ma nje otrovnosti, koji se bre razlazu, a drat emo se i propisanog roka do kada je doputeno zadnje tretiranje pred berbu. Vrijeme koje mora proi od zadnje primjene pesticida do berbe povra zove se karenca. Karenca je, takoer, navedena u uputi za primjenu koja se mora izdati kupcu zajedno s omotom preparata. U toj uputi opisan je i nain primjene kao i doza (kilograma ili litara na hek tar) ili koncentracija u postocima (kg ili 1 na 100 litara vode). Poveanje koncentracije iznad propi sane dovodi do nagomilavanja otrova. Ako za neki preparat u uputi pie da se primje njuje u koncentraciji 0,1%, znai da se u 10 1 vode otopi 10 grama praiva ili 10 mililitara (10 cm3) tekueg preparata. Prema planu naeg povrtnjaka, za prskanje bi lo koje kulture dovoljno e biti i manje tekuine od 10 1. Mjerenje ovako malih koliina sredstava stvara tekoe. Sredstva u obliku tekuina tono se izmjere menzurom od 10 ili 25 ml. Sredstva u obliku praiva moraju se izvagati na preciznoj va gi. Ako se isto praivo ee koristi, obujam izvaganog praiva moe se odrediti u nekoj uskoj posudici. Na taj nain, isto sredstvo ne treba ponovo vagati. Izmjerenu koliinu tekueg sredstva najbolje je uz mijeanje otopiti u manje vode u posebnoj po sudi, a zatim uliti u prskalicu. Praivo se sipa u malu koliinu vode, mijeanjem se napravi kaa, a zatim se dolijeva jo vode. Koritenu posudu isplahnut emo vodom koju takoer ulijemo u prskalicu i prskalicu dopunimo vodom do potreb nog volumena.

Priprema tekuine za prskanje najopasnija je faza rukovanja pesticidima. Nepropusne rukavi ce i titnik za lice sprijeit e dodir pesticida s koom ili njegovo udisanje. Praivo valja oprezno sipati da ne doe do nepotrebnog praenja i udi sanja. Ne valja tretirati po vjetru. Za vrijeme rada ne smije se puiti ni jesti. Prskalicu treba dobro oprati. Prati na takvom mjestu da ostaci sredstava ne dopru u tekuu ili stajau vodu, i gdje nema opasnosti za domae ivotinje. Neupotrijebljene ostatke pesticida treba zako pati u tlo daleko od bunara i tekuih voda, a pa pirnatu ambalau spaliti. Pesticidi se uvaju na suhom i hladnom mjestu, u prostoriji gdje ne stoje ivene namirnice. Naj bolje je da su zakljuani u posebnom ormariu, gdje su nedostupni djeci ili ivotinjama. Zakljuak bi bio slijedei: za svako prvo tretira nje nove bolesti ili tetnika treba konzultirati od govarajue strunjake. Treba se strogo drati uputa o nainu primjene, koncentraciji, mjerama zatite pri radu i propisa noj karenci. Prskati samo ono to je nuno! Ponekad ne moemo suzbiti odreenu bolest kada se ona pojavi. U tom je sluaju ve prekasno. Za te vrste bolesti tretiranje se provodi preventiv no, tj. prije pojave simptoma bolesti. Jedna od preventivnih mjera zatite od bolesti jest dezinfekcija klijalinog tla ili tla nekoga dru gog zatienog prostora. Na tom tlu uzgajamo presadnice povra. Teimo da im, to je vie mo gue, damo optimalne uvjete za rast i razvoj. Vi soka relativna vlaga zraka i vlaga tla te povoljni toplinski uvjeti, takoer su optimalno mjesto za razvoj bolesti i tetnika. Najee to tlo i slijedeih

godina slui za uzgoj presadnica istih kultura. Ta ko dolazi do akumulacije istih uzronika bolesti.Iz klijalinog tla zaraza se moe prenijeti na gredi ce. Presadnice mogu u klijalitu stradati od bole sti od najranije faze, odmah nakon nicanja. To je bolest pale klica ili padavica. Tek iznikle biljice polegnu i osue se. S razvitkom prvih pravih listova mogu se pojaviti i druge bolesti. Ako smo sijali zdravo sjeme, izvor zaraze je klijalino tlo. Kako klijalino tlo najjednostavnije dezinficira ti? Postoji vie sredstava za kemijsku dezinfekciju tla, kao to su formalin, dazomet, m e t a m i n e k a druga otrovnija, pa ih ovdje ne spominjemo. Formalin je staro sredstvo za dezinfekciju tla. U prometu se nalazi kao 40%-tni formaldehid. Dva decilitra otope se u 10 1 vode. Primjenjuje se u koliini 10-20 l/m 2 , ili 25-30 l/m 3 tla. Najbolje je dezinfekciju obaviti u jesen. Tlo se zajedno s razgradenim bioenergetskim materijalom izvadi iz klijalita i slae u hrpu. Pri tom se polijeva oto pinom formalina i mijea. Preporuuje se dezin ficirati suho tlo. Mokro i smrznuto tlo ne moe se dezinficirati. Dezinficirano tlo pokrije se pla stinom folijom. Od dezinfekcije do sjetve mora proi najmanje 15 dana. Basamid-granulat trgovaki je naziv za dazo met. Dolazi u obliku mikrogranula. Granule se mijeaju s tlom. Tlo se pokriva plastinom folijom. Dezinficira se najmanje mjesec d a n a prije sjetve. Doza primjene: 40-60 g/m 2 , ili 200-250 g/m 3 tla. uvapin je trgovaki naziv za metam. Primje njuje se zalijevanjem povrine u dozi 100200 ml/ m 2 , uz utroak najmanje 5 1 vode po m 2 . Sjetva ili sadnja je mogua 3-4 tjedna n a k o n tretiranja. Navedena sredstva djeluju u tlu u obliku plina. Stoga valja obavezno osigurati plastinu foliju za pokrivanje povrine ili hrpe dezinficiranog tla.

Optimalni temperaturni uvjeti za dezinfekciju je su 15-20 C u tlu. Tretirano tlo ne bi smjelo imati manje od 10 C niti vie od 25 C. Zbog toga je, za ranu proljetnu sjetvu ili sadnju na takvom tlu, de zinfekciju najbolje obaviti u jesen. Ako nije obavljena dezinfekcija tla, neke uzro nike bolesti presadnica moemo suzbiti i zalijeva njem tla iza sjetve i kasnije, u toku rasta presad nica, sredstvima na bazi kaptana, Urama i cineba. Koriste se u koncentraciji 0,2-0,3 % (2030 g/10 1 vode). Zalijevanjem se troi 3-5 1 vode na m 2 . Osim zalijevanjem, navedeni preparati mogu se koristi ti i rasipavanjem ravnomjerno po povrini tla pri je sjetve ili sadnje. Obradom se unesu u tlo na 10-20 cm dubine. Troi se oko 10 g preparata na m2. Odmah po razvitku prvoga pravog lista presad nice se prskaju svakih 4-7 dana nekim od prepa r a t a na bazi cineba, propineba, mankozeba, kap tana, metirama. U uzgoju povra esto mogu velike tete napra viti tetnici u tlu. To su injaci, grice hruta, rovac, podgrizajue sovice i dr. Njihove tete najbo lje se vide kada po sadnji kupusa ili rajice nae mo nekoliko biljaka odgrienih u zemlji. T a d a je obino kasno provoditi efikasnu zatitu. Prije sje tve ili sadnje, k a d a grabljicama pripremamo tlo, rasipamo po tlu odgovarajui insekticid. Grablji c a m a ga unesemo u tlo. Insekticidi protiv tetnika u tlu su u obliku granula, lako ih rasipamo, ne zadravaju se na koi, niti ih moemo udisati. Evo nekoliko komercijalnih preparata: Akotion G-5, Galition G-5 (10 g/m 2 nije za kupusnjae), Dursban G-7,5 (6 g/m 2 nije za mrkvu), Volaton G-5 (10 g/m 2 ), Volaton G-10 (5 g/m 2 ), Basudin 10 granulat (6 g/m 2 ).

Z a p r e s a d n i c e u klijalitu, t e k i z n i k l e b i l j k e ili p o s a e n e n a g r e d i c i , p u e v i s u e s t i gosti. S r e d stvo protiv p u e v a (Puomor, Polopin, Limax, M e s u r o l ) r a s i p a s e p o t l u o k o b i l j a k a ili o k o klijalinog okvira a k o puevi ulaze u klijalite koje zraimo. A k o se u v r t u p o j a v e poljski m i e v i i v o l u h a r i c e , k o j e m o g u u i n i t i z n a t n e tete, m o e m o i h s u z b i t i otrovnim m a m c i m a . Otrovni m a m c i prodaju se pod r a z n i m nazivima: Faciron-mamac, G r a i n s Quick, Cinkfosfid-mamac. Stavljaju se u hodnike tetnih glodara p r e m a p r i l o e n o j uputi. T o s u o s o b i t o o p a s n i o t r o v i i t r e b a s e s t r o g o p r i d r a v a t i svih u p u t a o p r i m j e n i i uvanju. N a g l a a v a m o da u tlu n a e g vrta hodnike bui i k r t i c a . O n a s e u g l a v n o m h r a n i t e t n i c i m a u tlu. Z b o g t o g a j e k o r i s n a i n i k a k o j e n e s m i j e m o uni t a v a t i . t o p o n e k a d , r u j u i u tlu i i z b a c u j u i s t l o m m l a d e b i l j i c e i p r e s a d n i c e , i n i tetu, m o r a m o joj oprostiti. A k o p r a v i tete, n a s t o j i m o j e otje rati. U k r t i i n h o d n i k , n a d u b i n i 1 5-20 c m , s t a v i m o k r p i c e n a m o e n e u n a f t u ili b e n z i n ili k o m a d i e kalijeva karbida. Osim navedenih zajednikih tetoina, svaku povrtnu kulturu napadaju i specifine bolesti i tetnici. U t a b e l a r n o m pregledu navode se glavne z n a a j n e bolesti i tetnici povra, koji se m o g u p o j a v i t i p o s l i j e sjetve ili s a d n j e n a g r e d i c a m a , t e m o g u n o s t i s u z b i j a n j a k e m i j s k i m s r e d s t v i m a (ta b e l a 10). Ovaj p r e g l e d n a m n e g o v o r i d a e m o uvi j e k m o r a t i vriti z a t i t u p r o t i v svih n a v e d e n i h te toina, a t a k o e r ni i z d a l e k a ne o b u h v a a sve v r s t e b i l j n i h b o l e s t i i t e t n i k a koji s e m o g u pojavi t i u n a e m vrtu. M o e m o n a g l a s i t i d a j e z a t i t a rajice i luka protiv p l a m e n j a e jedina stalna mje ra zatite, a sve drugo r a d i m o p r e m a potrebi.

Na veini povrtnih vrsta javljaju se tetni insekti - l i s n e ui. S i s a n j e m s o k o v a iz z e l e n i h d i j e l o v a b i l j k e n a s t a j u r a z n e d e f o r m a c i j e ( k o v r a n j e listo va) i zastoj u rastu. P o n e k a d e m o m o r a t i i njih suzbijati. E v o n e k o l i k o p r e p a r a t a :

P r i p r s k a n j u luka, k u p u s a , c v j e t a e i s l i n i h kul t u r a k o j e i m a j u v o t a n u p r e v l a k u n a liu, u oto pinu se dodaje preparat Sandovit u koncentraciji 0,1 0 , 1 5 % . N a taj s e n a i n p o s t i e b o l j e p r i a n j a n j e kapljica na liu i due traje djelovanje pesticida. V a n o j e z n a t i d a sve z a r a e n e o s t a t k e p o v r a n e s m i j e m o o s t a v i t i n a g r e d i c i n i t i i h staviti u k o m p o s t . T r e b a i h s k u p i t i i z a p a l i t i . T a k o s m o eli m i n i r a l i j e d a n d i o p r i m a r n o g i z v o r a z a r a z e bilj nih bolesti.

Klimatske prilike i mogunosti uzgoja razliitih povrtnih kultura

U naoj zemlji vladaju, openito uzevi, dva klimata: kontinentalni i mediteranski. Kontinentalni klimat odlikuje se relativno to plim ljetima i hladnim zimama. U tom klimatu ima krajeva gdje je vei ili manji utjecaj planinske klime, pa su u tom sluaju ljeta umjerenija i ima vie oborina. Mediteranska se klima odlikuje toplim ljetima i umjerenim zimama. I u tom podruju ima raz nih varijanata. U Istri i Hrv. primorju temperatu re su neto nie nego u Junoj Dalmaciji. U povrtnih vrsta izmeu ostalih uvjeta (vlaga, svojstva tla) rok sjetve i sadnje ovisi i o tempera turama. Jedan od vanih pokazatelja temperaturnih uvjeta jesu mrazovi. Npr., rajicu, papriku, patlidan, krastavce i si. moemo sijati, odnosno presaivati kad proe opasnost od mrazova, a uzgajati sve do jesenskozimskih mrazeva. U tome je razlika, za te i njima sline kulture, u duljini vegetacije u kontinentalnim i mediteran skim podrujima. U kontinentalnim podrujima obino jo do sre dine svibnja moe doi do mrazova. Bezmrazno razdoblje u tom je podruju sve do konca rujna.

Iz toga proizlazi da sve povre koje je osjetljivo na mrazove, a to su rajica, paprika, patlidan, krastavci, dinje, lubenice i si., moemo uzgajati od sredine svibnja do sredine rujna, U mediteranskom podruju vegetacija je dulja, jer u pravilu, ve od sredine travnja nema mra zova pa sve do kraja listopada (a i dalje). Prema tome, tu se moe uzgajati navedeno povre od sredine travnja do konca Listopada, a to je oko 2 mjeseca dulje nego u kontinentalnom podruju. S obzirom na svojstva nekih povrtnih kultura, u kontinentalnim se podrujima mogu sijati na jesen, s time da dolaze za tronju slijedee godine u rano proljee ili ljeti (matovilac, luk srebrenac, enjak, zimska salata, pinat, zimske sorte kelja). U mediteranskom podruju mogunosti su mnogo vee i, uz navedene kulture, koje se uzga jaju u kontinentalnom podruju zimi, uzgajaju se u toku zime: endivija, kupus, kelj, cvjetaa (sije se i sade u lipnju-srpnju a beru od listopada do travnja). Uzgoj povra uz kuu ili vikendicu ima neto povoljnije klimatske uvjete nego to su u doti nom kraju, jer je vrt uz kuu obino zatien od vjetrova, pretjeranog isuivanja tla, te tempera turnih kolebanja. Prema tome, pri planiranju uzgoja povra u kunom vrtu, treba da uzmemo u obzir kakvi su openito klimatski uvjeti, te kakvi su tzv. mikroklimatski uvjeti u naem vrtu (poloaj vrta, zatienost od vjetrova i si.). U daljnjem izlaganju (specijalnom dijelu) izne seni rokovi sjetve i sadnje orijentacijski su toni, ali ih moramo prilagoditi naim konkretnim uvje tima, pa eventualno pomaknuti za nekoliko dana na raniju ili kasniju sjetvu, odnosno sadnju.

Prilog I

ZELJASTO POVRE

Zeljasto povre kupusnjae

U o v u g r u p u p o v r a u b r a j a m o : k u p u s , kelj g l a vati i l i s n a t i , c r v e n i k u p u s , c v j e t a u , kelj p u p a r , brokulu, ratiku, k o r a b i c u i kineski kupus. S v e ze l j a s t o p o v r e , o s i m k o r a b i c e , t r e b a u z g a j a t i n a tlu k o j e j e u j e s e n o b i l n o g n o j e n o s t a j s k i m g n o j e m ili u proljee kompostom. Zeljasto povre razvija m n o g o zelene m a s e i za njenu izgradnju troi m n o g o hraniva, od kojih su najvanija duina. Da im osiguramo dovoljno hrane, potrebno je osim stajskoga gnoja upotrebljavati i m i n e r a l n a gnojiva. Z e l j a s t o p o v r e o b i n o n e s i j e m o i z r a v n o u po lje, n e g o n a j p r i j e u z g o j i m o p r e s a d n i c e u klijalitu, ili n a p o s e b n o z a t u s v r h u p r i r e e n o j g r e d i c i . H o e m o l i sijati u k l i j a l i t a ili v a n i n a p o s e b n e g r e d i c e , ovisi p r v e n s t v e n o o g o d i n j e m d o b u . P o t a n j e 0 t o m e bit e g o v o r a p r i o p i s u u z g o j a p o j e d i n i h kultura. Zeljasto povre potjee iz k r a j e v a s u m j e r e n o m k l i m o m , gdje, n a r o i t o u v r i j e m e s v i j a n j a g l a v i c a , i m a dovoljno vlage u zraku. S u n a i v r u a ljeta n e p o d e s n a s u z a uzgoj z e l j a s t o g p o v r a . K u p u s n j a e s a d r e n i z h r a n j i v i h tvari. M a k s i m a l n a koliina bjelanevina nalazi se u puparu 1 l i s n a t o m kelju, c v j e t a i , t e k i n e s k o m k u p u s u .

Kineski kupus

Nagaoka F

Poriluk

SI. 17. Salata na toploj gredici pokrivenoj pleksi-staklom (foto: E. Leskovec)

SI. 20. Gredica jagoda pokrivena niskim tunelom na icanoj armaturi Kopar Korijandor

Kupusnjae sadre i neke esencijalne aminokiseline kao to su arginin, fenilalanin, lizin. Od vitamina valja spomenuti C-vitamin (askorbinska kiselina), tiamin (B,-aneurin), riboflavin, (BJ, niacin (nikotinska kiselina PP), biotin (vitamin H), karoten (provitamin A) i druge. Od mineralnih tvari sadre kalij, kalcij, te fos for. Vee koliine kalija, fosfora i eljeza ima ki neski kupus. Cvjetaa i kelj pupar imaju vee koliine fosfora i kalcija, i to u obliku topljivih soli.

Brassica

oleracea

Kupus

var.

capitata

Uzgoj kupusa rairen je i poznat gotovo u svim naim krajevima. Za kupus treba tlo obilno gnojiti stajskim gnojem ili kompostom, a osim toga treba gnojiti i mineralnim gnojivima. Kupus naroito mnogo troi kalija. Ako u tlu nema dovoljno ka lija, tada i uz ostale dovoljne koliine drugih hra niva kao, npr., vapna, duika i fosfora, kupus nee razviti lijepe, vrste glave, nego rahle, mekane glavice neprijatnog okusa i mirisa. Pored gnojid be organskim gnojivima prije sadnje treba dodati 120 g/m2 kompleksnog NPK-gnojiva 7:14:21, te jo 50 g/m2 KAN-a pred poetak glavienja. Tlo za kupus treba u jesen duboko prekopati, a neposredno prije sadnje usitniti i tako prirediti za sadnju. Rani kupus sijemo najprije u klijalite, a sred nje kasni i kasni na za tu svrhu prireenu gredicu u vrtu te, kad uzraste, tj. kad razvije 3 5 listia, presaujemo vani na otvoreno. Gredicu, na kojoj

SI. 22. Ista gredica slikana zimi

kanimo sijati srednje kasni i kasni kupus, pripre mimo na poloaju, koji je zatien od sjevernih vjetrova i koji je, po mogunosti, okrenut k jugu. Njega presadnica u klijalitu ili sanduiima te i onih na gredici sastoji se u prorjeivanju, rahljenju medu redovima, zalijevanju i plijevljenju. Za lijevamo prema potrebi svakih nekoliko dana, da kle, ne preesto, ali dajemo obilno vode, tako da se tlo natopi do 10 cm dubine. Na 1 m2 dajemo otprilike jednu kantu, tj. 1 0 - 1 2 1 odjednom. Na dan sadnje, odnosno vaenja presadnice treba barem 2 - 3 puta prije dobro zaliti. Tada emo ih lako vaditi, korijenje e biti oblijepljeno zemljom, pa e se prilikom sadnje lake primiti. Presadnice zeljastog povra sadimo obino neto dublje nego to je to bilo u klijalitu ili na gredici.

da ga ne svinemo. Tada zabodemo sadilicu pokraj presadnice i dobro prigrnemo zemlju uz biljku. Nakon sadnje svaku biljku treba obilno zaliti. U toku vegetacije potrebno je kupus nekoliko puta okopati i prema potrebi zalijevati. Kupus najbolje uspijeva ako ima dovoljno vlage, ne samo u tlu nego i u zraku. Naroito je potrebna dovoljna vla ga u vrijeme svijanja glavica. Rani kupus sadimo
na razmake 50x50 cm, kasni na 60x60 cm ili 6 0 x 7 0

cm razmaka. U sjevernim (kontinentalnim) krajevima najvie se uzgaja kasni kupus, koji se u pravilu sije u travnju ili svibnju, a presauje u lipnju ih srpnju, tako da dospijeva za potronju od listopada dalje. To su: varadinski, futoki, kranjsko ogroglo, emona, rubin i dr. U tim krajevima mogu se uzgajati i rane i sred nje rane sorte kupusa. Rane sorte sijemo u veljai, a presaujemo u travnju, da dozru u lipnju. Uzgoj ranih sorti kupusa u sjevernim krajevima esto je otean ako nastupe rane proljetne sue, te ako dovoljno ne zalijevamo. Zato, ako elimo osigurati siguran prirod ranog kupusa, ne smijemo zaka sniti sa sjetvom ili sadnjom, te osigurati redovito zalijevanje (oroavanje). Za rani uzgoj u tom po druju uzgajaju se rane sorte: ditmar, prva etva, junski, nomer pervi i si. Srednje rane sorte siju se u travnju, presauju u svibnju a dospijevaju ljeti. Za taj rok prikladne su sorte: slava, kopenhaki i si. U naim mediteranskim krajevima vladaju bla ge Zime, ima dovoljno vlage u zraku. U tim se krajevima uzgaja kupus u toku zime. Sije se i pre sauje od sredine lipnja do konca kolovoza, te dolazi za potronju ve od listopada, a traje do travnja. Vaan je izbor sorti za ta podruja. Sva-

Najpovoljnije je ako kupus presaujemo kad je oblano i bez vjetra. Biljka se tada najmanje isuuje i dobro se primi, pogotovu ako ima u tlu do voljno vlage. Zato je bolje tlo prije presaivanja obilno natopiti, a ako nam to nije mogue, svaka ko ga trebamo zaliti odmah nakon presaivanja. Kupus presaujemo tako da sadilicom naini mo rupu u koju stavimo presadnicu (si. 32). Tu moramo paziti da korijen posadimo okomito, tj.

kako je potrebno naglasiti da ne dolaze u obzir sorte koje se jaroviziraju, a to znai koje e, prije nego razviju oekivanu glavu, prorasti, potje rati postrane izboje. Za taj rok dolaze u obzir sorte tipa langedijker. Uz to kupus se moe sijati, odnosno saditi od sijenja do oujka, a brati od travnja do svibnja-lipnja. Za taj rok uzgajaju se sorte ditmar, slava i sline, ali uz obavezno zalijevanje. Kupus beremo kad glavice postignu potrebnu veliinu i tvrdou. Kasne sorte ne valja brati pre rano, jer se tee uvaju. Na 1 m2 moe se dobiti 2-3 kg ranog kupusa, te 3-5 kg kasnog kupusa. Za 1 m2 potrebne su 3-4 presadnice.

U naim sjevernijim krajevima uspijevaju rane i kasne sorte cvjetae. Rane sorte treba sijati u veljai u klijalite, a presaivati vani na otvoreno u oujku ili travnju. Kasne sorte siju se u travnju ili svibnju, a presauju u lipnju tako da u jesen dospiju za tronju. Za rani uzgoj dolaze u obzir erfurtska rana, snjena gruda, white top za kasni ljetno-jesenski uzgoj master, idol i si. Uzgoj rane cvjetae u nas najvie je rasprostra njen u Dalmaciji, Hrv. primorju i Istri. Blaga zima, te dovoljna vlaga u zraku, uz ostale povoljne uvje te tlo, gnojenje, obrada vrlo povoljno utjeu na razvoj cvjetae. Cvjetaa se u mediteranskom podruju sije, odnosno sadi od lipnja do konca kolovoza, a bere se od studenog do travnja. Za to podruje dolaze u obzir domaa populacija tipa trogirska rana, srednje rane i kasne, te aprilex, armado, armado tardo i si. Vrlo dobro moe uspijevati rana cvjetaa"! u naim planinskim krajevima: treba je sijati od oujka dalje, a presaivati u svibnju. Cvjetau presaujemo kao i kupus. Rane sorte sadimo na razmake 50 x 50 cm, a kasne na 60 x 60 cm ili 80x70 cm razmaka. Za 1 m2 potrebne su 2-4 presadnice. Njega cvjetae nakon sadnje sastoji se u okopa vanju tla i zalijevanju te prignojavanju KAN-om. Kada se razvije cvat, treba ga zasjenjivati, da bi ostao lijep, bijel i svje. Zasjenjujemo ga najjedno stavnije prekrivanjem jednim ili sa dva lista. Na kon berbe cvjetaa jo raste, tj. na raun rezer vnih hraniva u liu razvija se cvat. Zato ne valja odmah od cvata otkinuti sve listove, ako je ne na mjeravamo odmah troiti. Na 1 m2 moe se dobiti 2-4 kg cvata, a i vie.

Cvjetaa ili karfiol

Brassica oleracea var. cauliflora botrytis subvar.

Cvjetaa je vrlo dragocjeno povre, od kojega moemo prireivati svakovrsna ukusna jela, oso bito za djecu i bolesnike. I cvjetaa spada meu ono povre za koje je potrebno tlo obilno gnojiti stajskim gnojem ili kompostom, a uz to i kom 2 pleksnim mineralnim gnojivom 100 g/m 7:14:21 NPK, te pri poetku bujnijeg razvoja lia sa jo 50 g/m2 KAN-a. Cvjetaa zahtijeva bolje tlo nego kupus, te mno go veu njegu i panju pri uzgoju. Najbolje uspi jeva na tlima koja obiluju dovoljnim koliinama hraniva. Cvjetau, slino kao i kupus, najprije treba sijati u klijalita ili na otvorene gredice, a tek kad ra zvije 3-5 listova, presaujemo je na polje ili vrt.

Brassica

oleracea

Kelj

var.

sabauda

kod kupusa (okopavanje, prignojavanje, zalijeva nje). Gnoji se kao i kupus.

Iako uzgoj kelja nije toliko rasprostranjen kao uzgoj kupusa, ipak je kelj poznato povre te se naroito u zimskim mjesecima mnogo upotreblja va za varivo. Sve to smo kazali o uzgoju kupusa, vrijedi i za kelj, koji je uz to mnogo otporniji pre ma niskim temperaturama, te moe vrlo dugo ostati u vrtu, a za blagih zima moe vani prezi miti. tovie, kada mu mraz malo ofuri lie, jo je boljeg okusa. Isto kao i kod kupusa, imamo ranih i kasnih sorti kelja. Rane sorte u sjevernim krajevima tre ba sijati u veljai, i to u klijalita. Kasni kelj sije se u isto vrijeme kada se sije i kasni kupus, a moemo ga sijati i ljeti, s tim da ga u jesen pre sadimo na otvoreno, te tako ve rano u proljee dospije za potronju. U mediteranskim se podrujima kelj sije, odno sno sadi od lipnja do kolovoza, bere od rujna do travnja, a moe se uzgajati u tom podruju i u proljee kao i kupus. Preporuuju se rane sorte: kapucinski, verbote, te ozime Advent Bonner, srednje rana eljezna glava, srednje kasne Vertus i Hammer. Sorte Winterfurst, Wirosa proirene su u mediteran skom podruju. Rane sorte kelja sadimo na razmake 50 x 50 cm i 60x60 cm kasne. Prirodi ranih sorti prosjeno su 1-2 kg na 1 m2, a kasnih 2-3 kg. Za 1 m2 potreb ne su 3-4 presadnice. Ako na stabljici ranih sorti kelja poslije berbe ostavimo 2-3 donja lista, iz pazuca listova izbit e po 1-2 manje glavice, koje su za jelo vrlo do brog okusa. Njega je u toku vegetacije ista kao i

Brassica

oleracea

Korabica

var.

gongylodes

Za razliku od ostalih kupusnjaa, korabica naj bolje uspijeva na tlu koje smo gnojili stajskim gnojem prole godine, odnosno za prethodnu kul turu. Kompleksnim mineralnim gnojivom gnoji se kao i za kupus, a u poetku formiranja zadeb ljale stabljike dodaje se jo 30 g/m2 KAN-a. Korabicu uzgajamo radi zadebljale stabljike, koja je nalik na jabuku. Najbolje uspijeva na ne to lakim tlima. Ima ranih i kasnih sorti korabice. Rane sorte narastu za upotrebu za 10-15 tjeda na, a kasne za 15-20 tjedana, pa je zato moemo uzgajati preko itave godine. Rane sorte korabice treba sijati u klijalite a na otvorene gredice od travnja pa sve do kolovoza; u toplijim krajevima sijemo je vani na gredice sve od oujka do rujna, i to u razmacima 3-4 tjedna izmeu svake sjetve, tako da uvijek moemo imati svjee mlade kora bice, jer, naroito ljeti, brzo odrveni, postane rubena, pa nije za jelo. Kad razvije 3-4 lista, presa ujemo je na otvoreno, i to na razmake 25 x 30 cm ili 30x30 cm. Na 1 m2 treba 11-16 presadnica. Sje tvu u klijalite treba zapoeti ve u veljai, a za tim kasnije, kao to smo spomenuli, na otvorenu gredicu. Neke rane sorte korabice moemo uspjeno uz gajati i u planinskim predjelima, pa tako i u ljet noj sezoni i u ovim podrujima imamo 2-3 berbe

korabice. U toku rasta korabicu treba okopati 2-3 puta, a za vrijeme sue zalijevati, da ne bi odrve njela prije vremena. Ako ljeti odreemo korabici samo dvije treine glave, tako da na preostalom dijelu ostane nekoliko listova, u toku ljeta u pazucima tih listova izrast e male korabice, pa ta ko moemo postii dvostruki prirod. Na 1 m2 mo emo dobiti 1-3 kg korabice. Od ranih sorti treba spomenuti: beka plava, beka bijela, srednje ra na delikates i kasna golijat.

Brassica

oleracea

Kelj pupar

var.

gemmifera

Brassica

oleracea

var.

Brokula

botrytis

subvar.

cymosa

Brokula se uzgaja najvie u Dalmaciji. Slina je cvjetai, pa se i nju uzgaja radi cvatova. Cvatovi se razvijaju na izduenim mesnatim peteljkama, koje nam isto tako slue za hranu. Brokula je po znata i pod imenom kavulin ili kaulin. Uzgajamo je i gnojimo na isti nain kao i cvje tau u mediteranskom podruju, te u razdoblju od prosinca dalje daje odlino zimsko povre. Presadnice brokule presaujemo 4-6 tjedana nakon sjetve, na razmake 70 x 60 cm, a beremo je postepeno, ve prema tome kako se razvijaju iz bo j i s cvatom, tj. beremo odozdo prema gore, i to u asu kad se potpuno razvije cvat. Osim navedenog, uzgaja se tip brokule koja je nalik cvjetai, s tim da se u centru razvije skupina zelenih cvatnih izboja 7,5 do 15 cm u promjeru. Sve to smo kazali o rokovima sjetve i sadnje u pojedinim podrujima te o uzgoju i njezi cvje tae, vrijedi i za brokulu.

Kelj pupar je u nas malo poznat i poeo se vie uzgajati posljednjih godina. Uzgaja se radi zele nih glavica, koje se razvijaju u pazucima listova uzdu stabljike. Ima dvaput vie bjelanevina ne go, kupus, te je stoga vrlo cijenjeno i hranjivo povre. Kad se ve razviju male glavice, dobro je gornji dio stabljike prikratiti, tako da se sprijei rast biljke u visinu, a ujedno omogui i bolji ra zvoj malih glavica, Beremo ih prema dozrijeva nju, tj. odozdo prema gore. Kelj pupar gnoji se kao i kupus, a prignojava dva puta sa po 50 g/m2 KAN-a. Od svih kupusnjaa na zimu je najotporniji. U naim sjevernim krajevima kelj pupar sije se obino kada i kasni kupus, a presauje na raz mak 70x50 cm. U mediteranskom se podruju uzgaja kao zim ska kultura: sije se od lipnja, presauje u srpnju, kolovozu, a bere od prosinca do oujka. Da gla vice sazru za berbu, treba oko 220 240 dana, tj. 7-7,5 mjeseci. Sadi se na razmake 60x60 cm (ra ne sorte) ili 50 x 80 cm, odnosno 70 x 80 cm (kasne sorte) a za 1 m2 potrebne su 3 4 presadnice. Na 1 mz moemo dobiti 0,5-0,8 kg glavica. Sorte: Rossella, Peer Gynt i Fi

Brassica

Ratika oleracea var.

acephala

Ratika je najvie rairena u naim junim i to plijim krajevima (Istra, Hrv. primorje, Dalmacija), iako vrlo dobro uspijeva i u ostalim krajevima,

kao i u planinskim predjelima. Uzgajamo je radi lia te postranih izboja koji se razvijaju u pazucu lista. Ratika vrlo dobro iskoritava hraniva, preosta la nakon uzgoja povra, za koje se obilno gnojilo stajskim gnojem ili kompostom. Uspijeva na sva kom tlu, te od svih kupusnjaa ima najmanje za htjeve na tlo i na obradu. Dovoljno je da tlo gnojimo samo mineralnim gnojivima, slino kao i ku pus. U mediteranskom se podruju sije i sadi kada i kupus za uzgoj preko zime, a u sjevernim kra jevima kada i rani ili kasni kupus. im razvije 3 5 listova, presaujemo na razmake 6 0 x 8 0 cm, 1 to sve do konca kolovoza. Na 1 m2 treba oko 3 presadnice. Nakon presaivanja potrebno je bilj ke dobro zaliti, a u toku razvoja okopavati, plijeviti i obirati listove. Vrlo su dobrog okusa mladi, tek razvijeni izboji. Na 1 m2 moemo dobiti oko 2 5 kg lia i izbojaka ratike. Listove i jo vie postrane mlade izboje ratike upotrebljavamo za varivo.

Za ranu proizvodnju u sjevernim podrujima sije se na kraju sijenja u zatienom prostoru pa se uzgoje presadnice. Nakon dva tjedna biljke se pikiraju na razmake 3 - 4 cm. Pri kraju veljae pikirane se biljke sade u drugi zatieni prostor na razmake 1 6 x 1 6 cm. Kad biljka razvije lisne rozete od 100 do 150 g, vadi se svaki drugi red i koristi kao salata. Ostale se beru kad dostignu teinu 2 0 0 - 3 0 0 g. Mogu se postii prirodi od 1,5 do 3 kg/m2. Njega je u toku vegetacije kao i kod cvjetae. Sorte: Granat, Nagaoka F. i dr.

Brassica

Kineski kupus

pekinensis

Dovoljno vlage u tlu kao i u zraku, te prohladno vrijeme, uz tlo bogato humusom uvjeti su za uzgoj kineskoga kupusa. Gnoji se slino kao kupus. Za jesenski uzgoj sije se na kraju srpnja, pa se bere u listopadu studenom. Sije se na razmake 3 0 - 5 0 cm medu redovima. Prilikom prorjeivanja biljke se ostavljaju u redovima na 3 0 - 4 0 cm razmaka.

Lisnato povre

Salata najbolje uspijeva u podrujima s blagom klimom. Suvie arka, vrua ljeta nisu podesna za uzgoj salate. Zato ju je potrebno za vrijeme jaih vruina zalijevati (oroavati). Za proizvodnju salate treba tlo dobro pripremi ti i obraditi prije sjetve, odnosno sadnje. Gnoji se kompleksnim mineralnim gnojivom 7:14:21 NPK, 70 g/m2 prije sadnje ili sjetve, a u toku rasta jo sa 20 g/m2 KAN-a.

U ovu grupu ide sve ono povre koje se uzgaja radi lia. Izuzetak su kupusnjae, koje tvore po sebnu skupinu. Po nainu pripreme za jelo neko se uiva svjee - salata, radi, matovilac, endivi ja, neka pak kao varivo - pinat, blitva.

Lactuca

Salata

sativa

Salata se sije ili direktno ili se uzgaja iz presad nica. Presadnice se uzgoje na gredici ili u klijali tu, a za presaivanje upotrebljavaju se samo zdrave i lijepo razvijene. Salata se presauje na razmake 30 cm red od reda, 25 cm biljka od biljke, odnosno 2 0 x 2 0 u zimskom uzgoju ili u zatvore nom prostoru. Prednost uzgoja iz presadnica jest u tome to se biljke bre i jednakomjernije razvi jaju, a i sjemena treba mnogo manje. Pri uzgoju iz presadnica treba oko 1 5 - 2 5 presadnica, dok za direktnu sjetvu treba 0 , 5 - 1 g sjemena na 1 m2. Najraniju salatu moemo proizvesti u klijalitu ili u niskom tunelu (sorte svibanjska kraljica i Bottnerova). Ljetna salata moe se uzgajati u toku itavog ljeta ili direktnom sjetvom ili uzgojem iz presad nica. Najrairenije ljetne sorte u nas jesu: ljub ljanska ledenka, zagrebaka kristalka, Cazart i si. Ozima salata se sije krajem kolovoza ili poet kom rujna, a presauje krajem rujna do sredine listopada. Najrairenije u nas ozime sorte jesu nansen i rjavka iz grupe maslenki, novije sorte Posavka i Vegorka iz grupe kristalki, te u primorskim pod rujima dalmatinska ledenka.

Salata i endivija prvenstveno su izvor mnogih vitamina, kao to su askorbinska kiselina, zatim tokoferol, tiamin (vitamin B,). Uz to sadri organ ske kiseline (jabunu, limunsku). Od mineralnih tvari valja spomenuti kalij, kal cij, fosfor, magnezij i silicij. Posebni okus salata, slino kao i endivija, ima od specifinih tvari gorkastog okusa (laktucin i hiosciamin). Salata se moe uzgajati gotovo u to ku cijele godine, tj. od ranog proljea, pa i preko zime. To omoguuje veliki broj sorti - zimskih, ljetnih i proljetnih, kao i onih koje se uzgajaju u zatienom prostoru (klijalita, plastenici, stakle nici).

Salata ima sitno sjeme, pa ako se sije direktno, pomijea se s pijeskom ili pilovinom, da prilikom 2 sjetve bolje i jednolinije pada. Na 1 m moe se postii prirod od 1 do 3 kg pa i vie.

Cichorium

Endivija

endivia

U nas se mnogo uzgaja endivija kao jesenska i zimska salata. Najee se sije kasnije, za jesen sku i zimsku potronju. Endivija razvija veliku rozetu sa mnogo lia ili pak svija lie, tvorei glavu slino kao salata gla vatica. Lie joj je valovito i na rubu jae ili slabije nazubljeno. Najpovoljnije tlo za uzgoj endivije duboko je obraeno, humusno, vrtno tlo. Uzgaja se poslije kulture gnojene stajskim gnojem ili kompostom. Prije sadnje primjenjuje se 70 g/m2 kompleksnog NPK-gnojiva 7:14:21, a kad pone intenzivnije ra sti, jo sa 20 g/m2 KAN-a. Za jesensku, odnosno zimsku potronju, sije se endivija na kraju lipnja i poetkom srpnja, i to ili direktno ili na gredicu s koje se kasnije, nakon 4 6 tjedana presadnice presauju na stalno mje sto. Sadi se na razmake 4 0 x 4 0 cm, a sije se u redove na razmake od 40 cm, pa se kasnije prorjeuje na razmake 3 5 - 4 0 cm. Endivija razvija mnogo bujnije lie nego salata glavatica, pa se zato i uzgaja na veim razmacima. Za 1 m2 treba cea 6 - 7 presadnica, dok za direktnu sjetvu 0 , 5 - 1 g g/m2 sjemena.

Njega endivije u toku vegetacije sastoji se u plijevljenju, okopavanju i zalijevanju, sve dok joj li e ne prekrije tlo. Endivija se moe uzgajati kao druga kultura u vrtu, i to: nakon ranoga kupusa, graka, rane korabice i si. Ve 44,5 mjeseca nakon sjetve endivi ja je prikladna za berbu, odnosno potronju. U mediteranskom podruju endivija se uzgaja za potronju preko zime pa se sije od lipnja do rujna, a presauje od srpnja do listopada. Na 1 m2 moe se dobiti 1 3 kg. U nas se uzga jaju sorte: eskariol uta, eskariol zelena bubikopf, i kopica. Radi

Cichorium

intybus

var.

foliosum

Naroito se mnogo radi uzgaja u naim pri morskim krajevima, gdje se troi u toku jeseni, zime i proljea. U tim se podrujima sije od lipnja do rujna. U kontinentalnim podrujima radi se sije u lipnju, i to plitko u redove na 3 0 4 0 cm razmaka. Kad biljke razviju 3 4 listia, prorjeduje se na 15 cm razmaka. Za 1 m2 treba oko 1 1,5 g sjemena, Radi se moe uzgajati i iz presadnica, pa je u tom sluaju potrebno oko 22 25 presadnica na 1 2 m . Gnoji se sa 2,5 g duika, 2 g fosfora i 5 5,5 2 g kalija na 1 m . Za vrijeme vegetacije potrebno je okapati i za lijevati. im se lie poinje bujnije razvijati, po inje i berba. U Dalmaciji i Primorju, esto radi i kose, a moe biti i etiri do est otkosa u toku godine. U tom sluaju moe se gusto sijati. Na 1 m2 moe se dobiti prirod od 0 , 5 - 1 kg pa i vie.

Novoselekcionirane sorte radia razvijaju veli ko lie, koje tvori izduene ili okrugle glavice. U nas dolaze sorte Pan di zucchero, crveni treviki, verona, milanski uti i drugi. Posebne sorte radia uzgajaju se za pospjeiva nje. To su sorte tzv. witloof - tipa, a naziv witloof znai bijelog lia. Njihovo lie ima uspravan rast, lisne su plojke izduene. To se lie ne bere ve se puta da se razvije to vea lisna masa. Na taj se nain razviju deblji korijenovi.

korijena. Do poetka pospjeivanja korijenovi se uvaju u umjereno vlanom pijesku, u podrumu ili trapu. Praktian je nain pospjeivanja u sanduku (ja buaru ili si.). U folijom obloeni sanduk na dno se stavi malo vlanog komposta i korijeni sloe gusto jedan do drugog, tako da im pupovi budu na istoj razini. Izmeu korijena dodaje se samo toliko komposta da se popune eventualne uplji ne. Sanduk se dri na umjereno toplom mjestu (temperatura: 14-20C), ali ne gdje je suhi zrak, pokrije crnom folijom tako da iznad korijena bu de jo dvadesetak centimetara slobodnog prosto ra, te svaka 2 3 dana vlazi. Za oko tri tjedna iz svakog vrnog pupa na korijenu razvije se bijela izduena glavica, njenog krhkog lia, to je izvr sna zimska salata. U jednom sanduku jabuaru dobije se oko 5 kg glavica radia. (Vidi prilog V.)

SI. 33. Presjek prirune posude u kojoj su korijeni radia stavljeni u umjereno vlano tlo. Stavljanjem manje koliine na pospjeivanje, sva kih 7 - 1 0 dana, moemo od studenog do veljae imati stalno svjeu salatu.

Matovilac Valerianella olitoria

U kontinentalnom podruju siju se u lipnju. Ovisno o duini vegetacije sorte kao i od poetka pospjeivanja, korijenovi se vade od rujna do stu denog*. Idealna veliina korijena je s promjerom 5 - 6 cm na glavi korijena. Da se postigne ta debljina, lie se ne ree u toku vegetacije. Poslije vaenja korijenovi se s liem ostave 45 dana. Zatim se lie odree, pri emu se ne smije povrijediti vegetacijski vrh na glavi korijena. Ree se tako, da se ostavlja 2 cm lia na glavi
* Pospjeivanje je postupak za ubrzanje r a s t a pod umjetnim uvjetima.

Matovilac raste u nas samonikao, a bere se pre ko zime i rano u proljee. Meutim, matovilac se uzgaja i u vrtovima. Sije se u rujnu. Matovilac ima sitno sjeme, koje slabo i nejednolino nie, ako se posije u grubo pripremljeno tlo. Zato je potrebno za matovilac tlo dobro pripremi ti i usitniti. Matovilac se obino sije omake, ali, kao i kod ostalih kultura, bolje je sijati u redove. Sije se na razmake 10-20 cm red od reda. Za 1 m2 treba 1,2 g sjemena. Na 1 m2 mogu se postii prirodi od 0,5 do 0,6 kg. Poznate su sorte ljubljanski i holandski.

Spinacea

pinat

oleracea

pinat ima osobitu vrijednost u prehrani sla bokrvnih i mladih organizama zbog velike kolii ne eljeza (4-6 mg/ 100 g lia). U listovima pinata naen je i jod. pinat je dobar izvor vitamina C. Od organskih kiselina pinat sadri i oksalne kiseline, te limunske i jabune. pinat je bogat i duinim tvarima, odnosno aminokiselinama. U liu i peteljci pinata u okviru duinih tvari dolaze i nitrati. Nakon berbe ako due stoji, nitra ti mogu prijei u nitrite, koji su tetni. Idealno je ako imamo pinat iz vlastitog vrta, koji odmah ub ranog pripremamo. pinat se mora dobr isprati jer time ispiremo djelomino i nitrate. Preporuu je se svjee pripremljeno odmah jesti. Prigrijani pinat moe biti tetan posebno za djecu do 1 go dine. pinat se sije rano u proljee, sredinom kolovoza ili u listopadu. Prema tome, pinat se moe sijati i kao postrni usjev poslije neke druge povrtne kulture, tj. poslije ranog kupusa ili kelja, nakon krastavaca, dinja ili bilo koje kulture, koja se pobere do sredine rujna. (Pogledaj kalendar sjetve str. 2 0 6 i 210.) U proljee, nakon zimskog pinata jo se moe tlo iskoristiti uzgojem rajice, paprike ili bilo koje druge povrtne kulture, koja se sadi ili sije od sre dine svibnja i kasnije. Na 1 m2 gnoji se sa 100 g/m2
kompleksnog NPK-gnojiva 7:14:21.

Za jaih zima, ukoliko nema snijega, korisno je pinat pokrivati slamom, da bi se bolje sauvao od smrzavanja. Proljetni i ljetni uzgoj pinata esto nije pouz dan, jer im nastupe dulji i topliji dani, moe brzo razvijati cvjetnu stabljiku, cvijet i plod, te lie po staje tvrdo i neukusno. Zato treba odabirati sorte otporne prema prijevremenoj cvatnji. Za tu se svrhu preporuuje sorta Wobli. Pri branju lie se moe optrgavati, a ne upati. Sredinji dio iz kojeg se razvija novo lie ne smi je se prilikom obiranja ozlijediti. Na 1 m2 povrine mogu se postii prirodi 0,5-1 kg. U nas su najvie rairene sorte pinata Viroflay, matador, za jesensku i zimsku proizvodnju.

Beta

vulgaris

Blitva

var.

cicla

pinat se sije u redove na razmake 20-25 cm red od reda. Izmeu biljaka razmak je 3 5 cm. Za 1 m2 treba oko 2,5 do 3,0 g sjemena.

Blitva ili mangold sije se na dobro prireeno i gnojeno tlo. Osim kompostom ili zrelim stajskim gnojem, dobro je gnojiti i mineralnim gnojivima. Sije se u redove na razmake 30-40 cm. im biljke niknu, treba ih prorijediti na razmake od 20 do 2 35 cm u redu i okopati. Za 1 m treba oko 1-2 g sjemena. Blitva se moe uzgajati i iz presadnica, koje se presauju na razmake 30 x 40 cm. U tom 2 sluaju treba oko 8-9 presadnica na 1 m . Sije se za ljetnu potronju u oujku, travnju, a za jesensku u kolovozu, a gnoji se kao pinat. Uzgoj blitve rairen je naroito mnogo u medi teranskom podruju, gdje se uzgaja preko zime. U nas su u prodaji sorte srebrnolisna i Lukulus. Na 1 m2 moe se dobiti 2-3 kg lia blitve.

Novozelandski pinat
Tetragonia expansa

Novozelandski pinat voli vlagu i toplinu. to je ljeto toplije, te ako ima dovoljno vlage u tlu, davat e i vee prinose. Sije se od travnja do svib nja direktno na prireeno tlo, a moe se uzgajati i iz presadnica. U tom se sluaju u oujku sije u klijalite. Kako sjeme polagano nie, najbolje je prije sjetve namoiti ga dva do tri dana u mlanu vodu, da bi omekalo drvenasto tkivo. Moe se sijati i u jesen, ali sjeme onda nie tek na proljee. Sije se u kuice na razmake 20 x 80 cm. Za vrijeme vegetacije treba 1-2 puta okopati i plijeviti. Moe mo ga gnojiti kao i pinat. Lie se u toku ljeta obire, te to se vie obire, jae razvija nove izboje. Cvjetove treba stalno ot kidati. Na 1 m2 treba 1 g sjemena, a na istoj se povrini moe dobiti 2-3 kg lia. Novozelandski pinat uz gaja se u toku ljeta, kada se pinat manje uzgaja (jer brzo tjera u sjeme). Potjee iz Novog Zelan da, pa mu odatle i ime. Dolazi na drugo mjesto u plodoredu, tj. iza povrtnih vrsta za koje je gno jeno humusnim gnojivima.

njegu. Sije se od oujka do kolovoza u redove na 2 razmak 30-40 cm. Za 1 m treba 1-1,5 g sjemena. im se razvije 2-5 listova, biljka se prorjeuje na razmake 20-25 cm. U toku vegetacije treba okopa vati, plijeviti i naroito za vrijeme vruih dana zalijevati. Da bi se postrano lie to bolje razvilo, dobro je otkinuti vrh biljke. Na 1 m2 mogu se po stii prirodi od 1,0 do 1,5 kg pa i vie.

Foeniculum

Komora Finocchio
vulgare var.

dulce

Atriplex

Loboda

hortense

Loboda se uzgaja u toku ljeta, a lie slui ili kao salata, u zelenom, ili za varivo slino kao pi nat. Loboda nema neke naroite zahtjeve niti na tlo niti na poloaj, a ne zahtijeva ni neku naroitu

Komora je za nas nova po vrtna kultura. Divlji komora raste u mediteranskom podruju, a lie se odavno upotrebljava u poznatim jelima dalma tinske kuhinje. Povrtni komora ima jako zadebljale lisne ru kavce, koji omataju spavajue pupove, pa tako formiraju neku vrstu lukovice. Taj dio zajedno s malo najmlaeg lia upotrebljava se za salatu, ili kuhan na leo zainjen octom i uljem, ili ma slacem s mrvicama. Ima dosta eterinih ulja, pa ima vrlo intenzivan miris i aromu. Bogat je vita minima i mineralnim solima, a po osnovnim hra njivim sastojinama moe se usporediti s mrkvom. Zapravo, ugljikohidrata ima podjednako, a bje lanevina dvostruko vie nego mrkva. Komora ima snaan i dubok korijen, pa dobro uspijeva na duboko obraenom tlu, koje je pret hodne godine gnojeno organskim gnojivima. Prije sjetve ili sadnje treba pognojiti mineralnim gno jivom. Najbolje bi odgovaralo kompleksno NPKgnojivo 7:14:21 u koliini 100 g/m2.

Ima vie naina uzgoja komoraa. Za kontinen talna podruja komora je najbolje uzgajati kao jesensku kulturu, a za mediteransko kao zimsku. Moe se uzgajati iz presadnica i direktnom sje tvom, ali je jednostavnije direktnom sjetvom. U kontinentalnim podrujima sije se na koncu lipnja na razmak redova 40-60 cm, a u redu 5-10 cm. Nakon nicanja dobro je malo prorijediti tako da biljka od biljke ostane na oko 15 cm. Za suhog vremena treba zalijevati. Kada lisni rukavci po nu zadebljavati, dobro je prignojiti duinim gno jivom (KAN oko 20 g/m2). Talijanske sorte Mamuth i napuljski do sredine listopada razviju zadebljali dio od 200 do 300 g. Pri berbi glavica se odree malo iznad korijena, otkinu dva vanjska lisna rukavca i odree sve li e osim najmlaeg. Komora moe podnijeti blage mrazove, pa se zato u mediteranskom podruju moe uzgajati kao zimska kultura. Od jaih mrazeva titi se zagrtanjem. Sije se u kolovozu na ve opisani nain, a bere od prosinca do oujka.

Korjenasto

povre

U ovu grupu spadaju one vrste povra koje uz gajamo radi zadebljalog korijena. To su: podzem na koraba, rotkva, rotkvica, mrkva, perin, pastr njak, celer, cikla, bijeli korijen, crni korijen i hren. Sve ove vrste povra obino su dvogodinje biljke, tj. u prvoj godini razvijaju zadebljali korijen, a tek u drugoj cvatu i daju sjeme. Sve korjenasto povr e dolazi nakon povra za koje je tlo bilo u pret hodnom usjevu gnojeno kompostom ili stajskim gnojem odnosno ne voli tlo koje je gnojeno staj skim gnojem ili kompostom neposredno prije sje tve. Sijemo ih direktno. Izuzetak je celer, koji naj bolje uspijeva na tlima gnojenim kompostom ili stajskim gnojem, a i sijemo ga najprije u klijalite, a tek nakon pikiranja presaujemo na otvoreno. Za mrkvu, celer, pastrnjak i perin, karakteri stino je da su bogati mirisnim tvarima, koje po tjeu od eterinih ulja. Zato te vrste povra esto slue i za zaine pri pripremi jela. Za mrkvu je posebno vano istaknuti da sadri karotene koji imaju provitaminsko djelovanje vi tamina A. Vitamin A regulira vid i naroito je vaan za malu djecu, odnosno djecu u uzrastu. Uz to mrkva sadri eera, mineralnih soli, a i ostalih vitami na.

Lie perina bogato je vitaminom C (askorbinska kiselina), isto vrijedi za lie celera i pastrnja ka. Korijeni tih kultura sadre eere, mineralne soli, te se, posebno celer i pastrnjak, mogu prire ivati kao salata. Djeluju vrlo osvjeavajue i vrlo su ugodnog okusa.

U planinskim predjelima sije se u travnju obi no kao glavna kultura, dok je u toplijim nizinskim krajevima povoljnija kasna sjetva ili postrna u lipnju, tako da se razraste i dozri poslije velikih ljetnih vruina. Do berbe za potronju potrebno je 4 - 5 mjeseci (od kolovoza do studenog). Na 1 m2 moemo dobiti 3 6 kg korijena, te 0,51 kg lia (koje moe sluiti kao hrana za zeeve i si.).

Brassica

Podzemna koraba
napus

napobrassica

Rotkva Podzemna koraba sadri cea 20% suhe tvari. Oko 50% od suhe tvari otpada na razne eere. Za podzemnu korabu karakteristina je prisut nost eterinih ulja koja joj daju poseban okus. Od vitamina valja spomenuti C-vitamin. Sadri kalij, kalcij, eljezo, fosfor, mangan. Podzemna koraba dosta je rairena u Sloveniji i vrlo dobro uspijeva u svim krajevima s umjere nom klimom (Gorski kotar i si.). Vrua suha ljeta nisu podesna za uzgoj podzemne korabe. Moe mo je sijati od travnja pa sve do srpnja, tj. kao glavni usjev, ako je sijemo u proljee, ili kao postrni, ako je sijemo ljeti nakon neke druge povrtne kulture, kao npr. ranoga graka, ranoga kupusa i si. Tlo za uzgoj treba gnojiti mineralnim gnoji vima, naroito kalijevim. 2 Sijemo je direktno, i to 2 3 g sjemena na 1 m . Sijemo je u redove s razmacima 50 60 cm, a kasnije je prorjeujemo, tako da biljka od biljke bude udaljena 3 0 - 4 0 cm. Podzemnu korabu mo emo uzgajati iz presadnice, tj. najprije je posijemo na prireene gredice, kao npr. kupus, pa je kasnije presaujemo na razmake 6 0 - 5 0 cm red od reda, a 3 0 - 4 0 cm biljku od biljke.
Raphanus sativus var. maior

Rotkva od suhih tvari ima najvie eera (pre vladava glukoza). Zatim sadri neke aminokiseline. Od vitamina valja spomenuti askorbinsku kiselinu-vitamin C. Uz to rotkva predstavlja izvor va nih mineralnih elemenata kao to su kalij, kalcij, eljezo, fosfor, mangan i neke druge, a sadri i neke karakteristine specifine tvari koje joj daju poseban miris i okus kao to su sulforafeni. Rotkva ili povrtnica ima vrlo dobar okus i hra njivo je povre, iako se u nas malo upotrebljava. Uzgajamo je radi zadebljalog korijena, koji je so an i ugodnoga ljutog okusa. Rotkva nema velike zahtjeve prema tlu i obradi, te vrlo dobro uspijeva i kao medukultura. Gnoji se sa 60 g/m2 komplek snog NPK-gnojiva 12:12:12. Sije se direktno. Ljetne i jesenske sorte siju se u svibnju i lipnju, a dospi jevaju za berbu od kolovoza do listopada. Zimske se sorte siju od lipnja do kolovoza a beru se u studenom i prosincu. Ljetne sorte treba sijati na razmake 2 0 - 2 5 cm, a jesenske i zimske 3 0 - 4 0 cm red od reda. Za 1 m2 treba 2 - 5 g sjemena.

Nakon nicanja prorjeujemo je na razmake 1 0 - 1 5 c m b i l j k a o d biljke. R o t k v u m o r a m o plijeviti i o k o p a v a t i , a l j e t n e s o r t e i r e d o v i t o zalijevati, o d n o s n o n a t a p a t i . Na 1 m 2 m o e m o d o b i t i o k o 1 - 1 , 5 k g r a n i h sorti, a ljet n i h i z i m s k i h o k o 2 - 2 , 5 kg. P r e m a o b l i k u k o r i j e n a r a z l i k u j e m o d u g u l j a s t e , v r e t e n a s t e , o k r u g l e i si., a p r e m a boji d i j e l i m o i h n a bijele, sive, c r n e , c r v e n e , ute i ljubiaste. M e s o im je uvijek bijele boje. U n a s dolaze sorte c r n a z i m s k a i bijela zimska.

lje j e n a k o n sjetve p o k r i t i tlo t a n k i m s l o j e m f i n e , vrtne, sipke zemlje. Na 1 m2 t r e b a oko 1015 g s j e m e n a , a s i j e m o je u r a z m a k e 2 4 cm b i l j k a od biljke i 1 0 - 1 5 cm r e d od reda. Na 1 m2 m o e m o d o b i t i 0,8 1 kg p r i r o d a . N a j r a i r e n i j e s o r t e u n a s jesu: n o n plus ultra, S a x a i National. N e b e r e m o n i k a d a v i e n e g o t o t o m o e m o po troiti, j e r r o t k v i c a b r z o u v e n e i t i m e g u b i n a kva liteti. Z a t o se i sije u n e k o l i k o n a v r a t a .

Raphanus

Rotkvica sativus var.

Mrkva Daucus carrota radicula M r k v a je u nas najrasprostranjenija povrtna k u l t u r a i z g r u p e k o r j e n a s t o g p o v r a . T o j e dvogo d i n j a biljka, k o j a u prvoj g o d i n i r a z v i j a z a d e b l j a li, s o a n k o r i j e n , r a d i k o j e g j e i u z g a j a m o . N a te im tlima slabe strukture otean je rast korijena, pa esto dolazi do nepravilnog r a s t a i ravanja, a o t e a n o j e i v a e n j e . D o b r o , v r t n o tlo, n a k o j e m u toku nekoliko g o d i n a uzgajamo povre, k a o n p r . k u p u s , k r a s t a v c e , p a p r i k u , r a j i c e , d i n j e i si. vrlo je podesno za uzgoj mrkve. M r k v a se moe uzgajati u svim n a i m podru jima. P r e m a duljini vegetacije razlikujemo: rane, s r e d n j e i k a s n e s o r t e . A k o nije s u v i e h l a d n o , a tlo j e p r i k l a d n o v l a n o , r a n e s o r t e m o e m o sijati od k o n c a veljae, te u oujku. S r e d n j e r a n e i ka s n e s o r t e m o e m o sijati o d s v i b n j a d o k o n c a lip nja. K a s n e s o r t e r a s t u d u l j e v r e m e n a i d a j u v e e p r i r o d e . U m e d i t e r a n s k o m p o d r u j u m o e m o sija ti mrkvu od r a n o g p r o l j e a do jeseni, pa dolazi za potronju u toku cijele godine. S j e m e nie vrlo sporo. Da bre nikne, n a v l a u j e m o s j e m e na sob-

R o t k v i c a je j e d n o g o d i n j a biljka, tj. v e u g o d i n i sjetve c v a t e i daje sjeme. U z g a j a m o je k a o i rotkvu r a d i z a d e b l j a l o g k o r i j e n a , koji j e m e s n a t i s o a n , a l i i sitniji o d k o r i j e n a r o t k v e . P o o b l i k u r a z l i k u j u se d u g u l j a s t e , o v a l n e , o k r u g l e i si. s o r t e , a po b o j i k o i c e bijele, c r v e n e , a r e n e i si. M e s o je b i j e l o ili crvenkasto-bijelo. U povoljnim uvjetima m o e da d o z r i z a 2 5 3 0 d a n a , z b o g e g a j e i n a z i v a m o rot k v i c a ili p o v r t n i c a m j e s e a r k a . S v e t o s m o k a z a l i o uzgoju, g n o j i d b i i n j e z i r o t k v e , vrijedi i za rot kvicu. M o e m o j e sijati u t o k u i t a v e g o d i n e , a l i s e n a j v i e u z g a j a i sije o d v e l j a e o u j k a t e pot k r a j ljeta, j e r ljeti b r z o t j e r a u s j e m e . A k o e l i m o r o t k v i c u u z g a j a t i ljeti, m o r a m o o b i l n o zalijevati, te g r e d i c e pokrivati h a s u r a m a od 6 sati n a v e e do 6 s a t i u j u t r o . T a k o e m o z a p r i j e i t i tjeranje, od n o s n o razvoj cvjetne stabljike, a omoguiti razvoj zadebljalog korijena. Za najraniju proizvodnju s j e t v a u v e l j a i - o u j k u - sije se u k l i j a l i t a . Za uzgoj r o t k v i c e tlo m o r a biti f i n o u s i t n j e n o . N a j b o -

noj temperaturi (18-22C), i to 1-2 dana, pa tek nakon toga sijemo u redove razmaka 20 25 cm. im nikne, prorjedujemo biljke na razmake 810 cm to ovisi o sorti. Neke sitne sorte mrkve mogu 2 se sijati i gue, kao npr. parika rana. Na 1 m treba 2 8 g sjemena (ovisno o gustoi i sorti). Tlo za sjetvu mrkve treba duboko prekopati, obino do 25 cm, tako da bi se to vie prorahlilo i time osigurali najbolji uvjeti za razvoj korijena. Prije sjetve gnoji se kompleksnim NPKmineralnim gnojivom 7:14:21, i to 150 g/m2, a uz drugo okopavanje treba prihraniti sa 30' g/m2 KAN-a. Njega mrkve sastoji se u prorjeivanju, okopavanju, plijevljenju i prihranjivanju. Mrkvu vadimo za suhog vremena, jer vlane brzo gnjiju. Sitnije sorte moemo upati rukom, a krupnije vadimo motikom. Prinos ovisi o sorti, pa tako: rane male sorte mogu dati 1 do 2 kg, kasne i krupnije i oko 2,5-5 kg a i vie na 1 m2. Za najraniju proizvodnju najpodesnija je sorta parika rana, zatim su u nas vrlo rasprostranjene sorte nantes, antenaj, braunvajska i neke druge.

ljea, odnosno rokovi sjetve u sjevernim podru jima kao i u mediteranskom, slini su s rokovima sjetve mrkve. Sije se u redove, na razmak 20 25 2 cm red od reda. Za 1 m treba oko 1 6 g sjemena. Nakon sjetve prekrijemo sjeme slojem 12 cm sipke zemlje. Kad nikne, prorjedujemo biljke na razmake 35 cm. Gnojimo kao i za mrkvu. Lie perina moemo obirati u toku cijele go dine, samo pri tom moramo paziti da ne otetimo srednji dio lia, tj. tzv. srce, jer upravo iz tog di jela raste novo lie. Korijen perina treba brati po mogunosti za lijepog, suhog vremena. Na 1 m2 dobijemo 2 - 4 kg korijena i oko 0,3 0,8 kg li a. U toku zime moemo imati svjeeg lia peri na na taj nain da korijen usadimo u sandui i drimo u toploj prostoriji ili ga posadimo u polutoplo klijalite. Poznate su u nas sorte delikates, berlinski i drugi. Sorte perina listaa (mooskrause, non plus ul tra) imaju vrlo bujno i dekorativno lie, a korijen im je nepravilan i ravast pa se ne upotrebljava. Pastrnjak
Pastinaca sativa

Perin
Petroselinum hortense

Uzgajamo ga ne samo radi zadebljalog korijena nego i radi lia, koje slui za zain. Lie perina bogato je, kao to je ve spomenuto, vitaminom C. Tlo za sjetvu prireujemo na isti nain kao i za mrkvu. Sjeme perina nie vrlo sporo, isto kao i mrkve, te je vrlo dobro da ga prije sjetve drimo navlaeno na sobnoj temperaturi. Sijemo od pro-

U nas je slabo rairen, iako uspijeva u svim na im krajevima. Korijen se upotrebljava kao varivo ili salata, te za zain kao perin, mrkva i celer. Sijemo ga u proljee, tako da dozre do jeseni, a u toplijim krajevima moemo ga sijati u jesen, ta ko da dozre za berbu do proljea. Uzgoj je slian 2 uzgoju mrkve. Za 1 m treba 2 6 g sjemena. Klijavost sjemena vrlo je mala, oko 50 70%, pa ga zato treba sijati neto gue, i to u redovima s razmakom 3050 cm. Kad nikne i razvije 3 5 li stia, prorjedujemo biljke na razmake 1015 cm.

Od sjetve do branja korijena treba oko 150- 175 dana. Na 1 m2 moemo dobiti 4 - 6 kg pa i vie kori jena. Sorta Podravkin bijeli najvie je rairena.

Celer se mnogo bolje razvija u uvjetima umje rene, vlane klime nego u suvie sunim predje lima. Stoga ukoliko je suho i vrue ljeto, moramo redovito zalijevati. Njega celera u toku rasta sa stoji se u okopavanju, plijevljenju i prihranjivanju. Rane sorte celera dorastu za 18 22 tjedna, a kasne za 24 30 tjedana. U nas su rairene sorte: praki orija, Dolvi i Volltreffer. Kako celer sadimo tek u svibnju ili lipnju, to obino dolazi poslije ranoga graka, pinata, zim skog luka srebrenca, zimske salate ili kojega dru gog zimskog usjeva. U tom sluaju treba prije sadnje tlo gnojiti zrelim gnojem ili kompostom. Na 1 m2 moemo dobiti 2 4 kg korijena i oko 0,5-0,8 kg lia.

Apium

Celer

graveolens

U nas je dobro poznat uzgoj celera korjenaa, a manje uzgoj celera bjelaa, koji se uzgaja radi zadebljalih lisnih peteljki, te celera listaa koji se uzgaja radi listova. Celer, koji je u nas rairen, uzgajamo radi zadebljalog, okruglog korijena pa i lia. Korijen je soan i aromatian, te se prire uje kao salata, a moe i kao zain (korijen i list). Tlo treba obilno pognojiti stajskim gnojem ili kompostom. Prije sadnje treba dodati 200 g/m2 kompleksnog NPK-gnojiva 7:14:21 a pri drugom okopavanju jo 40 g/m2 KAN-a. Celer je vrlo osjet ljiv na pomanjkanje vapna u tlu, pa osobito tla kisele reakcije treba gnojiti vapnom. Sije se u klijalite, i to u veljai ili na poetku oujka. Prije presaivanja u vrt presadnice pikiramo na razmake 5 8 cm. Od sjetve do presaivanja treba 23 mjeseca, jer se presadnice razvijaju vrlo sporo. Presaivati ga treba sredinom svibnja ili u lipnju, i to u vla no tlo. Ukoliko je tlo suho, a prije sadnje nismo zalili, potrebno je biljke obilno natopiti nakon sadnje, i to: 5 - 8 1 na 1 m2. Presadnice sadimo u redove s razmakom 3 0 - 4 0 cm red od reda i oko 2 5 - 3 5 cm biljka od biljke. Za 1 m2 potrebno je oko 9 - 1 4 presadnica.

Beta

vulgaris

Cikla

subsp.

rubra

Korijen cikle ima oko 18% suhe tvari. U suhoj tvari prevladavaju eeri. Korijen sadri vitamine C (askorbinsku kiseli nu), vitamin B, (tiamin) zatim minerale kalij, natrij i kalcij. Biljni sok djeluje kao purgativ. Cikla se moe uzgajati u svim naim podruji ma. To je dvogodinja biljka, koju uzgajamo radi zadebljalog sonog korijena. Cikla je vrlo osjetlji va na kiselu reakciju tla, pa zato treba u jesen gnojiti i vapnom. Prije sjetve gnoji se kompleksnim NPKgnojivom 7:14:21, i to 100 g/m2, a pri drugom oko pavanju dodaje se jo 20 g/m2 KAN-a.

R a n e s o r t e m o g u s e sijati n a p o e t k u o u j k a u klijalite, a p r e s a i v a t i n a k o n c u t r a v n j a . M o g u s e sijati i n a o t v o r e n o m n a k o n c u o u j k a . O d s j e t v e d o b e r b e t r e b a 9 0 d o 100 d a n a , p a t a k o o d p r o l j e t n e s j e t v e i m a m o p r i r o d e v e u t o k u ljeta. Z a k a s n i j u u p o t r e b u u t o k u z i m e , s i j e m o c i k l u o d svib n j a d o k o n c a lipnja, a o n a d o z r e z a 120 1 5 0 d a n a , tj. u l i s t o p a d u ili na p o e t k u s t u d e n o g . Ciklu sijemo u redove s m e u s o b n o m udaljeno sti 2 5 3 0 c m . N a 1 m 2 t r e b a o k o 2 - 3 g s j e m e n a . K a d biljice niknu, prorjeujemo ih na r a z m a k e 1 0 - 1 5 cm. Njega cikle sastoji se u okopavanju, plijevljenju i z a l i j e v a n j u . K a d s e l i e p o n e suiti, znak je da treba zapoeti s berbom. to ranije b e r e m o , cikla je boljeg o k u s a za jelo. U n a i m junim i primorskim krajevima moe m o c i k l u o s t a v i t i p r e k o z i m e u polju i v a d i t i j e p r e m a potrebi. Na 1 m2 m o e m o dobiti 3 4 kg korijena. Najrairenije sorte u n a s su egipatska, Detroit i Bikor.

i mrkva. K a d nikne, razrjeujemo ga na r a z m a k u r e d o v i m a 1 0 - 1 5 cm, a plijevimo i o k o p a v a m o po potrebi. i m primijetimo da n e k a biljka tjera cvjetnu stabljiku, m o r a m o je odrezati, da se bolje razvije korijen. V a d i se od r u j n a do studenog. Za v r i j e m e z i m e m o e b i t i u z e m l j i t e s e v a d i p o po trebi za kuhanje. Pri v a e n j u k o r i j e n a t r e b a paziti d a g a n e pre l o m i m o ili n e p o v r i j e d i m o .

Vrtni turovac, bijeli korijen

Tragopogon porrifolius

U z g a j a s e r a d i j e s t i v o g k o r i j e n a . T o j e dvogodi nja kultura, koja potjee iz june Evrope. Naraste o k o 6 0 c m , listovi s u s l i n i p o r i l u k u . C v a t e u l i p n j u i srpnju u drugoj godini vegetacije, ali vrlo e s t o c v a t e v e u prvoj g o d i n i . K o r i j e n je d u g o k o 15 do 30 c m , p r o m j e r a 2 do 3,5, b o j e je u t e i z v a n a , a i z n u t r a bijele. Sije se od oujka do svibnja na dubokim, razrahljenim tlima u r a z m a c i m a od 20 do 25 cm. Na 1 m2 t r e b a oko 2 g s j e m e n a . K a d razvije n e k o l i k o listia, r a z r j e u j e s e u r e d u n a r a z m a k e o k o 8 - 1 0 c m b i l j k a o d biljke. D o s p i j e v a u l i s t o p a d u . A k o c v a t e v e u prvoj g o d i n i , t r e b a c v j e t o v e u k l a n j a t i . I z u z g o j a sve g a v i e p o t i s k u j e c r n i k o r i j e n .

Scorzonera

Crni korijen

hispanica

U z g a j a s e r a d i m e s n a t o g , k r h k o g a k o r i j e n a pri jatnog okusa i blagog mirisa. Prireuje se slino kao cvjetaa. C r n i k o r i j e n voli l a k o , r a h l o i v i e p j e s k o v i t o tlo b o g a t o o r g a n s k i m s a s t o j c i m a . N e voli d i r e k t n o g n o j e n j e s t a j s k i m g n o j e m . S i j e m o g a r a n o u pro l j e e s v e do svibnja, i to u r e d o v e d u b o k o 2 3 c m , a n a r a z m a k 2 5 - 3 0 c m . Z a 1 m 2 t r e b a 2 - 4 g sje m e n a . N a k o n s j e t v e s j e m e p o k r i j e m o t a n k i m slo jem komposta. Za nicanje treba mnogo vlage kao

Armoracia

Hren

lapathifolia

Hren ima veu koliinu eterinih ulja posebnog mirisa i okusa, uz to sadri tvari baktericidnih svojstava (fitoncide) koje onemoguuju rast raz nih tetnih mikroorganizama. Hren je relativno bogat askorbinskom kiselinom (vitaminom C) ko je ima i preko 200 mg/100 g, pa se, po toj osobini pribliuje paprici. Slino kao i rotkva, rotkvica i podzemna koraba, hren predstavlja izvor najva nijih mineralnih soli, kao to su kalij, kalcij, elje zo, fosfor i mangan. Divlji hren je viegodinja biljka, koja raste sa monikla i u nas. Kultivirani hren razvija vee i deblje podanke i obino se proizvodi svake godi ne iznova, tako da je u tom sluaju jednogodinja kultura, ali moe ostati i nekoliko godina u tlu, pa je viegodinja. Budui da se uzgaja radi zadebljalog podanka, najbolje uspijeva na rahlim, laganim tlima boga tim hranivima. Ako bismo hren uzgajali na pre tekom tlu, razvio bi suvie ilav i drvenast podanak. Zato se prije sadnje reznica treba tlo preko pati na 30 40 cm dubine. Hren se moe saditi u jesen ili na proljee. Najee se sadi u proljee, ve u oujku ili travnju. Hren se razmnaa dijelovima podanka. Za sad nju se uzimaju reznice debljine oko 1 cm i duge oko 20 25 cm. Reznice se prireuju na jesen, te ukoliko se odmah i ne sade, do proljea se uvaju, na taj nain to ih preko zime utrapimo u podru mu u umjereno vlaan pijesak. Prije sadnje isko paju se jarci koji su meusobno udaljeni oko 50 cm. Sadnice se sade u meusobnoj udaljenosti od 40 cm. Povoljnija je sadnja ako se sadnice polau

vie vodoravno, odnosno malo ukoso tako da gor nji dio bude izvinut prema gore. Ako se tako sadi, jarci ne trebaju biti dublji od 10 cm. Poslije sadnje reznice se zatrpaju zemljom. Nakon 15-20 dana poinje hren razvijati listo ve. U toku vegetacije hren treba nekoliko puta okopati. Na kraju listopada i poetku studenog poinju se suiti nadzemni dijelovi hrena. To je znak da treba poeti s vaenjem hrena. Meutim, hren moe u zemlji i prezimiti. Nakon vaenja hren se oisti od postranih ila, sortira i vee u snopove. Preko zime se uva u podrumima zatrapljen. Tom prilikom posebno se sortiraju podanci za sadnju. Hren se vrlo lagano ukorjenjuje i razmnaa, pa esto ostaje i kao korov ako se svi dijelovi paljivo ne odstrane. Na 1 m2 treba oko 3 - 4 reznika, a moe se ra unati s prirodom od najmanje 0,7 1,5 kg na 1 m2.

Plodovito povre

Rajica Lycopersicum

esculentum

U ovu grupu svrstavamo one kulture koje uzga jamo radi jestivih plodova. Neki se plodovi koriste dok su jo sasvim mladi, a sjeme im jo nije pot puno razvijeno, kao mlade tikvice, krastavci, pa prika, patlidan i bamija, a drugi se koriste u zre lom stanju, kad im je i sjeme zrelo, kao dinje, lu benice, rajica, tikve peenice i paprika. Zrela pa prika ima obino crveno ili naranasto meso, a mladi plodovi su zeleni ili uti. Plodovito povre ima vie ili manje razliitih vitamina, ovisno o vrsti, mineralnih tvari, organ skih kiselina, a zbog aromatskih tvari dobro se uklapaju u svako jelo. Iako u pojedinim vrstama nema tako mnogo vitamina, dnevni obroci su do sta veliki, pa su svejedno vrijedni izvori vitamina. Na primjer dva ploda rajice srednje veliine (100 g) sadre dnevnu potrebu vitamina C za odraslu osobu. Sve ove vrste potjeu iz tropskih podruja, pa su vrlo osjetljive i na blage mrazeve. Jo im je jedna zajednika karakteristika, da najbolje uspi jevaju na tlima obilno gnojenim organskim gno jivima.

U svijetu je jedna od najrairenijih povrtnih kultura, zahvaljujui svojoj mnogostranoj upotre bi u svim svjetskim kuhinjama. Troi se svjea, kao salata, kuhana i konzervirana u najrazliitijim jelima, a u zadnje vrijeme sve se vie propa gira njena upotreba kao voa - bez zaina i bilo kakvog pripremanja. Za potrebe domainstva u kunom vrtu rajica se uzgaja iz presadnica, jer se tako postigne ra nija berba, a uz dobru njegu bere se do prvoga jesenskog mraza. O uzgoju presadnica ve je bilo govora u ranijem poglavlju (str. 78). Zbog ravnomjerne zriobe dobro je uzeti dvije sorte - jednu ranu - jednu etvrtinu ili jednu treinu presadnica, i jednu srednje kasnu, bujnu i produktivnu sortu. Za ranu proizvodnju najbolje su hibridne sorte kao MilO, Mil3 ili rapid, a za ljetnu proizvodnju mogu je vei izbor. Dobre su sorte jabuara Saint Pierre i Rutgers s krup nim i mesnatim plodovima. Sve su spomenute sorte visoke - pa pravovremeno treba misliti na potporu - kolce, kolce i trstiku, kolce i icu ili slino. Ondje gdje je teko nabaviti dobru potporu za visoke sorte, bolje je uzgajati niske. Ako elimo kvalitetne plodove, i te sorte trebaju potporu, ali to mogu biti i manji kolci (80 cm - lm) i jedan red ice, trstike ili si. Kao nisku ranu sortu moe se preporuiti zagrebaka rana, a od kasnijih He inz 1370 ili Campbell 1327. Ve smo spomenuli da ne treba saditi prije nego to proe opas nost od kasnih proljetnih mrazova. Meutim, i prohladno vrijeme bez mrazova nije povoljno za ukorjenjivanje, pa je bolje malo priekati. Pri vi-

im temperaturama presadnice se brzo prilago uju vanjskim uvjetima. Ako se ipak eli ranije presaditi, da bi se ranije bralo, iznad redova treba postaviti tunel od pla stine folije. Tako e se u prvo vrijeme u tunelu postii nekoliko stupnjeva via temperatura, to e pogodovati razvoju. Nakon 3 tjedna tunel se skine. Ako smo tlo pognojili organskim gnojem prije sadnje, dobro je jo prignojiti mineralnim gnojem - kombinacija NPK 7:14:21 - 100 g/m2 bit e do voljna za poetnu fazu razvitka. Razmak sadnje ovisi o sorti i potpori. Rani hibridi i niske sorte sade se na manji razmak, a visoke kasne i bujne sorte na vei.

Ako se uzme 1/4 raznih hibridnih sorti i 3/4 srednje kasnih za planiranu povrinu od 17 m2 potrebno je 13-19 presadnica ranih sorti i 26-33 srednje kasnih. Pri upotrebi niskih sorti trebat e ukupno 53-81 presadnica. Presadnice se mogu posaditi na dva naina: okomito ili koso (slika 35). Ako nema dovoljno vo de za zalijevanje, treba saditi okomito, jer uz ta kvu sadnju korijen bolje koristi vodu iz dubljih slojeva. Koso posaena presadnica razvija korijen u povrinskom sloju tla, koji je bogatiji. Pri oba naina sadi se dublje nego to je biljka bila u klijalitu. Poslije sadnje treba dobro zaliti.

Razmaci za rane i niske sorte (si. 34): 80 x 30 cm, 60 4- 80 x 30 cm, 80 x 40 cm, 60 + 80 x 40 cm Razmaci za visoke sorte (si. 35): 80 x 50 cm, 60 + 100 x 60 cm, 100 x 50 cm

P o t p o r a s e m o e p o s t a v i t i p r i j e ili p o s l i j e s a d n j e , ali j e vrlo vano d a unaprijed z n a m o k a k o e m o j e postaviti. A k o s e k o r i s t i o b i n i k o l a c ( v i s i n a n a j m a n j e 1,5 m), k o l a c se z a b i j e uz b i l j k u sa s j e v e r n e s t r a n e . D e b l j i k o l c i ( p r o m j e r a p r e s j e k a 8-10 c m ) m o g u se postaviti slino k a o za v i n o g r a d (slika

ka. A k o s u k o l c i d o v o l j n o vrsti, n a j e d a n r e d i c e m o g u s e v e z a t i i d v a r e d a r a j i c e ( s l i k a 37c). K a d se p o s a e n e biljke d o b r o ukorijene, p o n u i n t e n z i v n o r a s t i i v e 8 -10 d a n a n a k o n s a d n j e po j a v i t e s e prvi cvijet. I s t o v r e m e n o i z p a z u h a sva k o g l i s t a p o j a v l j u j u s e p o s t r a n e g r a n e k o j e zo vemo zaperci. U r a n i h hibrida o d s t r a n j u j e m o sve zaperke, a k a d s e r a z v i j e e t v r t a ili p e t a c v j e t n a g r a n i c a , i z n a d n j e o s t a v l j a m o 3 l i s t a i p r i k r a u j e m o vrh. To se u vrtlarskoj praksi n a z i v a pinciranje. Plodo v i o v a k o f o r m i r a n e b i l j k e p r i j e e s a z r e t i i bit e krupniji. S r e d n j e k a s n e s o r t e m o e m o p i n c i r a t i n a isti nain, ali m o e m o ostaviti i j e d n u s e k u n d a r n u g r a n u (onu koja je ispod prve cvjetne granice), n a k o j o j e s e t a k o e r n a k o n 3 l i s t a pojaviti cvjet n a g r a n i c a . T a k o e m o postii veu rodnost. N i s k e s o r t e o b i n o s e n e p i n c i r a j u ili s e p i n c i r a j u s a m o s e k u n d a r n e g r a n e k o j e s e p o j a v e i z pa z u h a p r v i h 4-5 listova. O v e s o r t e j a e g r a n a j u i n a g r a n a m a n o s e c v j e t n e g r a n i c e , p a s e t i m e posti e bolja rodnost. Vezanje uz potporu treba pravovremeno poeti d a n a m b i l j k a uslijed k i e n e l e g n e . V e z a t i t r e b a l a b a v o m p e t l j o m , j e r e s t a b l j i k a j o r a s t i u irinu, p a t r e b a r a u n a t i d a s e vezivo n e usijee. O n d j e g d j e v e e m o b i l j k e s a m o u z j e d n u icu, k o j u p o s t a v i m o n a v i s i n u o k o 1,2 m , s v a k a s e bilj k a v e e l a b a v o m p e t e l j o m p r i zemlji, a u z i c a za v e e z a i c u (si. 38). K a k o b i l j k a r a s t e , t a k o s e o m o t a v a o k o u z i c e n a s l i a n n a i n k a k o s e visoki g r a h penje o k o pritke. Meutim, biljka r a j i c e to n e e u i n i t i s a m a , m o r a m o joj m a l o p o m o i . U toku r a s t a dobro je rajicu dvaput prihraniti. P r v i p u t k a d a p l o d o v i n a prvoj g r a n i c i d o s e g n u v e l i i n u o r a h a , a d r u g i p u t k a d prvi p l o d o v i p o -

SI. 37. Armatura za vezanje rajice; a tri reda ice, b jedan red ice (vezanje uz pagu) i c jedan red ice (dva reda rajice veu se uz pagu)

37): a) r a z m a k k o l a c a 4 m - 3 r e d a ice, b) r a z m a k k o l a c a 4 m - 1 r e d i c e (biljke se v o d e uz uzicu). U v a r i j a n t i b) u m j e s t o i c e m o e se k o r i s t i t i trsti-

n u crvenjeti. N a vrlo p l o d n i m t l i m a prihranjuju se s o k o 20 g KAN-a/m2, a na s i r o m a n i m 50 g / m 2 k o m p l e k s n o g g n o j i v a N P K 12:12:12.

P r v i p l o d o v i bit e z r e l i p o t k r a j k o l o v o z a , p a s e m o g u b r a t i d o b r i z d r a v i p l o d o v i s v e d o k a s n e je seni. K a d p o n e razdoblje kia, i z n a d r e d a m o e s e p o s t a v i t i t u n e l o d folije, t o e j o v i e p r o d u i t i berbu.

Capsicum

Paprika

annuum

SI. 38. Nain vezanja page za biljku rajice ako se ko risti armatura prema slici 37 b) i c).

Za d o m a u upotrebu najbolje je brati sasvim z r e l i c r v e n i , a l i j o v r s t i plod, j e r j e o n n a j b o g a t i j i vitaminima. Pretkraj sezone, kad t e m p e r a t u r e u j e s e n p o n u padati - z e l e n e plodove koji su jo zdravi bolje je pobrati i spremiti ih na h l a d n o m j e s t o ( o k o 10C). T a k v i p l o d o v i p o s t u p n o dozrije v a j u j o o k o m j e s e c d a n a . A k o e l i m o d a b r z o dozru, s t a v i m o i h 2-3 d a n a n a s o b n u t e m p e r a t u r u . R a n e s o r t e m o g u d a t i d o 1 k g p o biljci, a s r e d n j e k a s n e do 1,5 kg p l o d a . U m e d i t e r a n s k o m podruju, gdje je razdoblje b e z m r a z o v a due, m o e s e u z g a j a t i k a s n a r a j i c a . S i j e s e d i r e k t n o u k u i c e p o 3-4 s j e m e n k e k o n c e m s v i b n j a , n a i s t e r a z m a k e k a o i r a n a r a j i c a , ili s e uzgoje p r e s a d n i c e uz sjetvu s r e d i n o m svibnja i p r e s a i v a n j e p o e t k o m s r p n j a - k a o d r u g i usjev.

P a p r i k a je kao i rajica biljka toplih podruja, pa se z b o g t o g a u n a s u z g a j a iz p r e s a d n i c a . Uzgoj p r e s a d n i c a p a p r i k e n e r a z l i k u j e s e m n o g o o d uz goja p r e s a d n i c a rajice. Za kasniju papriku pre s a d n i c e s e o b i n o n e p i k i r a j u . S i j e s e u v e l j a i ili p o e t k o m o u j k a u t o p l o k l i j a l i t e u r e d o v e , uz r a z m a k r e d o v a 8-10 cm i r a z m a k u r e d u 1-1,5 c m . D o b r a presadnica paprike visoka je oko 20 cm, d e b e l a n a b a z i 3-4 m m i i m a o k o 5-7 listova. P r i p r e m a tla i gnojidba ista je k a o i za rajicu, a presaivanje nekoliko d a n a poslije rajice, j e r j e p a p r i k a j o osjetljivija n a h l a d n o u n e g o r a j i ca. S a d i s e n a r a z m a k r e d o v a 50-60 c m , a u r e d u 15-20 c m . P a p r i k a i m a p o v r i n s k i k o r i j e n , p a j e t r e b a e e i obilnije zalijevati. K o j e e m o s o r t e i z a b r a t i , ovisi o p o d r u j u g d j e s e p a p r i k a u z g a j a . O n d j e g d j e s u d u g a t o p l a ljeta, k a o u m e d i t e r a n s k o m podruju, istonoj Slavoniji i V o j v o d i n i m o g u se u z g a j a t i s o r t e s d u o m v e g e t a c i j o m k a o t o s u b a b u r e AL-12 i o r o k a r i , t e k a p i j e - k o j e s e n a j v i e t r o e z r e l e - c r v e n e . Z a po druja s k r a i m ljetom bolje su ranije sorte kao b a b u r a P-26 t e p a r a d a j z - p a p r i k a B o t i n e k a u t a . O n e e prije poeti roditi p a e d o prvih m r a -

zova dati vei prirod. Papriku treba brati kad je plod potpuno narastao, vrst i jedar. Ako na jed noj biljci ostavimo plodove da sazru, ona prestaje cvasti. Ondje gdje plodove beremo, biljka dalje cvate i donosi nove plodove. Zelena ili uta papri ka vrlo je bogata vitaminom C, a zrela - crvena paprika ima ga neto manje, ali zato ima vie provitamina A, vie suhe tvari i eera, te vie mine ralnih tvari. Prirod paprike moe biti vrlo razliit - a najvie ovisi o duljini berbe od 1-4 kg/m2. Ako se eli pospjeiti berba, nakon presaiva nja redovi paprike mogu se pokriti tunelom s fo lijom.

Cucumis

Krastavac

sativus

Solarium

Patlidan

melongena

Patlidan je biljka vrlo srodna rajici i paprici, pa se i uzgoj mnogo ne razlikuje od rajice i pa prike. Uzgaja se iz presadnica, koje su neto vee nego presadnice paprika, pa u klijalitu trebaju malo vei prostor (10 cm red od reda i 2-3 cm biljka od biljke). Dobre presadnice mogu se dobiti i bez pikiranja. Priprema tla i gnojidba ista je kao i za rajicu i papriku, a zbog velike potrebe za toplinom ^-adi se kao i paprika ili koji dan kasnije. Sadi se na razmak 60 cm red od reda i 40 cm biljka od biljke. U toplijim podrujima razmak moe biti i vei jer se ondje biljka bujnije razvija. Ima sorti s jajolikim, krukolikim ili valjkastim plodom. Plod je zreo za berbu kad ima oko 300 g, sjajne je ljubiasto-plave boje i jedar. Na 1 m2 moe se dobiti 1,5-3,0 kg plodova.

Druga skupina plodovitog povra - krastavci, tikvice, dinje i lubenice spadaju u porodicu tikvenjaa, a takoer potjeu iz tropskih podruja. Zbog toga za svoj razvoj trebaju mnogo topli ne. Biljka krastavca u povoljnim uvjetima raste vr lo brzo. Pedeset do sedamdeset dana nakon sjetve moe se oekivati prva berba. Zahvaljujui tome, krastavci se mogu uzgajati i u podrujima s krat kim ljetom, a ondje gdje su ljeta duga, obino se siju u dva navrata. Krastavci vole dobro gnoj eno tlo organskim gnojivima, a treba paziti da se ne pretjera s mi neralnom gnojidbom. Prije sjetve bit e dovoljno 50 g/m2 kompleksnog gnojiva NPK 7:14:21. U toku rasta moe se 2 do 3 puta prihranjivati KAN-om po 10 g/m2. Krastavci se uzgajaju iz presadnica samo ako elimo ranu proizvodnju. Za tu svrhu sijemo po 3 do 5 sjemenki u cvjetne lonce promjera najma nje 10 cm. Umjesto lonca moe se koristiti polietilenska kesica veliine 12x15 cm ili slina, koja se napuni dobrom klijalinom zemljom. Moe se mijeati i malo treseta. Lonci se stave u toplo kli jalite te na temperaturi od 20 krastavci niknu za 4-5 dana. U jednom loncu ne treba ostaviti vie od 3 biljke. Suvine biljke ne smiju se upati, nego se odreu noem. Uz dobru njegu, zraenje i za lijevanje presadnice su spremne za presaivanje kad razviju 3 prava lista, a to je 30 do 40 dana nakon sjetve (si. 39). Presadnice se mogu saditi na stalno mjesto kad proe opasnost od mraza i kad se tlo ugrije. Ako

smo planirali da ih uzgajamo u niskom tunelu, mogu se saditi oko dva do tri tjedna ranije nego bi bilo normalno saditi vani.

SI. 39. Presadnica krastavca

Gredica za pokrivanje treba da je iroka najma nje 1 m. Po sredini gredice sadi se jedan red kra stavaca. Presadnice se paljivo izvade iz l o n c a ili se raspore kesice a 2-3 biljke s grudom zemlje posade se tako da budu malo izdignute iznad ra zine tla. Dobro je upotrijebiti i crnu polietilensku foliju kao mal, kako je ve opisano na str. 66 a iznad gredice postavi se tunel. Za ovaj nain uzgoja upotrebljavaju se obino krupno-plodne sorte kao sunani potok, dugi ze leni i si. Oko deset d a n a nakon sadnje krastavci e po eti cvasti. U to vrijeme treba tunele zraiti da se omogui let pela i ostalih kukaca, koji vre oplodnju. Od zametanja ploda do berbe plodova dugih 15-25 cm i tekih oko 300 g treba daljnjih 15-20 dana. U to vrijeme ve se moe skinuti folija. Krastavci obino cvatu i zameu mnogo plodova, ali je vrlo vano da se svi plodovi beru, pa i oni koji su sluajno krljavi i nepravilni. Ako na biljci sazre samo jedan plod, ona e prestati cvasti. Zdrava i n e o t e e n a biljka moe donositi plodove sve do jeseni.

Krastavci se najvie siju direktno kad proe opasnost od mrazova. To je, kako je ve spomenu to, u kontinentalnom podruju u prvoj polovici svibnja, a u mediteranskom u toku travnja. Kako krastavac razvija veliku vrijeu, sije se u redove na razmak 1 1,5 m a biljka od biljke u redu 5-10 cm. Redovna njega i zalijevanje pospje uje rast i poveava rodnost. Zastoj u rastu uslijed sue ili niskih temperatura, oteenja vrijea ili lia moe izazvati pojavu gorine u plodovi ma. Uzgoj krastavaca za konzerviranje ne razlikuje se od uzgoja salatnih krastavaca, ali se za tu na mjenu koriste druge sorte. Najrairenije su i za sada najbolje hibridne sorte kao parifin, VVitlo i Nais mix. Krastavci za konzerviranje beru se sva ki dan, ako elimo sasvim male krastavce do 9 cm duljine. Ako volimo one malo vee, treba brati svaka 23 dana. Krastavci za konzerviranje mo gu se sijati i kasnije, osobito ako elimo da n a m glavnina berbe bude na kraju kolovoza i poetku rujna. Onda treba sijati u drugoj polovici lipnja, i to neto gue nego u proljetnoj sjetvi. Salatni krastavci mogu dati vrlo velike prirode i do 5 kg/m 2 - a konzervni 1-2 kg, j e r se beru sitniji.

Tikvice, bundeve, bue

Cucurbita pepo

Tikvice imaju viestruku namjenu. Koriste se ili sasvim mladi plodovi, cijeli, ili neto stariji, ali bez sjemenita. Tikva peenica Cucurbita m a x i m a koristi se i zrela, a dobro se uva i preko zime.

Ima dugu vegetaciju pa u hladnijim podrujima ne uspije sasvim sazrijeti. Tikvice se odlino uklapaju u dijetalne jelovni ke, jer imaju sasvim malo celuloze, a od hranjivih sastojaka prevladavaju ugljikohidrati. Od vitami na karakteristina je B-skupina. Tikvice se siju kad proe opasnost mrazova. U kontinentalnom podruju prva berba moe se oekivati u srpnju, a u mediteranskom ve u dru goj polovici lipnja. Zdrave biljke beru se do prvog mraza. Za kuni vrt najprikladnije su sorte bez vrijea, tj. one koje imaju vrlo kratke vrijee, pa se previe ne ire, kao beogradska ili Vegetable Marrow bijele kore, te Cocozelle zelene prugaste. Tikvice vole bogato tlo, pa se gnoje na isti nain kao i krastavci. Siju se u kuice po 3-4 sjemenke na razmak 150 cm red od reda i 50 cm kuica od kuice. Ukoliko se eli neto ranija berba, tikvice se mogu sijati u tople kuice oko tri tjedna ranije. Iskopa se jama dubine oko 40 cm i napuni svjeim stajskim gnojem ili smjesom biljnih ostataka i ko kojega gnoja te dobro zalije. Na povrinu se stavi oko 10 cm komposta, posiju tikvice i pokriju polietilenskom folijom, na slian nain kao za mini-tunele. Jo ranija berba (oko mjesec dana) moe se po stii ako se uzgoje presadnice u zatienom pro storu, ali u loncu ili kesici, jer tikvice treba pre saivati s grudom zemlje, da se korijen ne oteti. Na toplu kuicu presade se ve razvijene 2-3 bilj ke sa 3 lista, ali u tom sluaju treba osigurati ar maturu za foliju. Biljke tikvice brzo rastu, pa vi sina tunela treba da bude najmanje 40-50 cm. Kad biljka naraste do te visine, folija se skine.

Tikvice mogu dati velike prirode pa i do 5 kg/ m2. Zvjezdaste tikvice (patison) je tip tikve (Cucurbita pepo) koja se u zadnje vrijeme sve vie koristi za konzerviranje. Uzgaja se kao i svaka druga tik va, ali se beru sasvim mladi plodovi promjera do 10 cm i konzerviraju na isti nain kao krastavci. Razvijeni plod ima oblik diska veliine tanjura s valovitim rubom.

Cucumis

Dinje i lubenice
melo i

Citrulus

aedulis

Dinje i lubenice najbolje uspijevaju u podruji ma s dugim toplim ljetom, jer za zriobu plodova zahtijevaju mnogo topline. Zbog toga se mogu uz gajati samo u nekim podrujima kontinentalne klime, a u mediteranskom podruju ondje gdje su prikladna tla. Dinje i lubenice najbolje uspijevaju na dubokim strukturnim tlima s mnogo organske tvari i neu tralne reakcije, a ne bi se smjele uzgajati na istom tlu 5-8 godina. Ako u blioj okolici ima netko tko uzgaja dinje i lubenice za trite, moe se oekivati da e uzgoj uspjeti i u vrtu. Ako to nije sluaj, mali su izgledi za uspjeh, pa je bolje i ne pokuavati jer one za uzimaju dosta mjesta u vrtu. Za dinje i lubenice treba svakako dobro pogno jiti organskim gnojivima, a prije sjetve jo i kom pleksnim mineralnim gnojivom NPK 7:14:21, 200 g/m2. Na poetku cvatnje moe se jo dodati 50 g/m2 KAN-a.

S i j e s e u k u i c e p o 3-4 s j e m e n k e , d i n j e n a r a z m a k 100 x 60 c m , a l u b e n i c e 180 x 60 c m . P o e t a k zriobe m o e m o oekivati na poetku kolovoza. N a j b o l j u k v a l i t e t u i m a j u s a s v i m z r e l i plodovi. P o z n a m o i h p o t o m e t o s e p l o d dinje l a k o o d v a j a od peteljke. Zrelu l u b e n i c u je tee poznati. Ako je z a d n j a v i t i c a prije p l o d a s u h a , a p l o d n a p r i t i s a k p u c k e t a ili n a k u c a n j e d a j e j a s a n zvuk, m o e m o oekivati da je l u b e n i c a zrela.

Lukoviasto povre

Hibiscus

Bamija esculentus

B a m i j a je p o v r t n a k u l t u r a k o j a se najvie uzga ja u B o s n i i H e r c e g o v i n i i M a k e d o n i j i . U p o t r e b l j a v a j u s e s a s v i m m l a d i plodovi, n a j e e u j e l i m a od mijeanog povra. B a m i j a se sije u s r e d i n i t r a v n j a , a d o s p i j e v a za berbu od srpnja do prvih mrazova, a k o se mladi p l o d o v i r e d o v n o o b i r u . S i j e s e n a r a z m a k 30-40 c m r e d o d r e d a i 20-25 c m b i l j k a o d biljke. U z r e d o v n o o k o p a v a n j e i z a l i j e v a n j e m o e s e u b r a t i o k o 0,5 k g svjeih p l o d o v a p o m 2 . P l o d o v i s e p o n e k a d s u e n a n i z a n i u v i j e n c e , pa se k o r i s t e u t o k u z i m e .

Zajednika je osobina povra iz te skupine da se uzgaja radi p o d z e m n e stabljike lukovice. Po r i l u k s e u z g a j a i r a d i z a d e b l j a l i h , m e s n a t i h listo va. Lukoviasto povre, osobito luk i enjak, zahti j e v a j u z a uzgoj, u v r i j e m e d o z r i j e v a n j a l u k o v i c a , toplo i s u h o vrijeme pa u n a s u m n o g i m n a i m k r a j e v i m a p o s t o j e v r l o d o b r i k l i m a t s k i uvjeti z a uzgoj tih kultura. R a z n e v r s t e l u k a (luk, e n j a k , p o r i l u k , v l a s a c i dr.) i m a j u n e s a m o h r a n j i v i h o s o b i n a n e g o i lje kovitih. E t e r i n o ulje od kojih i p o t j e e k a r a k t e r i stian miris luka i enjaka, kao i ostalih vrsta l u k a , p o s j e d u j u tzv. f i t o n c i d n a svojstva. P o d fitonc i d i m a p o d r a z u m i j e v a m o tvari biljnog podrijetla, r a z n o g s a s t a v a , k o j i s p r e a v a j u r a s t r a z n i h tet n i h m i k r o o r g a n i z a m a . T a k o fitoncidi luka i jo vie e n j a k a posjeduju b a k t e r i c i d n a , f u n g i c i d n a t e l j e k o v i t a svojstva. Uz s p o m e n u t e fitoncide, r a z n e vrste l u k a sadr e e e r e , a m i n o k i s e l i n e , a o d v i t a m i n a v a l j a spo m e n u t i a s k o r b i n s k u k i s e l i n u ( v i t a m i n C), k o j e u v e l i k i m k o l i i n a m a i m a z e l e n o l i e l u k a , t e tiam i n (B,), r i b o f l a v i n (B 2 ) i d r u g e v i t a m i n e . L u k o v i s a d r e i r a z n e m i n e r a l n e tvari.

Luk Allium epa

L u k j e t r o g o d i n j a k u l t u r a . P r v e g o d i n e i z sje m e n a d o b i j e s e l u i c a ili a r p a d i k , d r u g e g o d i n e iz luice dobiju se glave luka, to i jest g l a v n a s v r h a uzgoja luka, a tek t r e e g o d i n e dobije se s j e m e iz glave luka. U izvjesnim s l u a j e v i m a m o e l u k biti i d v o g o d i n j i , tj. a k o se d i r e k t n o iz sje m e n a u z g a j a v e a g l a v a ( l u k o v i c a ) ili pak, k a o t o je to sluaj u proizvodnji l u k a s r e b r e n c a , a k o se luk proizvodi iz presadnica. U n a s j e n a j v i e r a i r e n uzgoj l u k a i z l u i c a ili arpadika. Najbolje je luk uzgajati na g r e d i c a m a . P r i p r i p r e m a n j u g r e d i c a tlo s e d o b r o r a z r a h l i , a ujedno pri uzgoju n a g r e d i c a m a n e postoji opa snost od prevelike vlage. U n a i m sjevernim kra j e v i m a s a d i s e l u i c a u o u j k u z a p r o i z v o d n j u lu ka, a u m e d i t e r a n s k o m p o d r u j u u v e l j a i . Sa s a d njom se ne smije kasniti. P o z n a t o je da luk razvija p l i t k o , u p a v o k o r i j e n j e , t e a k o s e r a n i j e sadi, d o k jo nisu nastupile vee vruine, luica e se dobro u k o r i j e n i t i . A k o s e k a s n i j e sadi, n a d z e m n i e dije lovi b r z o p o t j e r a t i , p a e k o r i j e n o v sustav, k o j i s e p o l a g a n o razvija, z a o s t a t i z a r a z v o j e m n a d z e m n o g dijela, tj. n e e biti u m o g u n o s t i d a o p s k r b l j u je c i j e l u biljku, i b i l j k a e z a o s t a t i u r a s t u . Luk se sadi iza kulture g n o j e n e o r g a n s k i m gno j i v i m a , a p r i j e s a d n j e g n o j i s e s a 120 g / m z k o m p l e k s n o g m i n e r a l n o g N P K - g n o j i v a 7:14:21. A k o s e primijeti da luk sporo napreduje, m o e se prihra niti s a 2 0 g / m 2 KAN-a. Isto tako, u prvo vrijeme vegetacije, luk zahtije v a vie vlage, p a t r e b a natapati, ali pod k o n a c vegetacije, osobito u vrijeme dozrijevanja, najpo v o l j n i j e je s u h o i t o p l o v r i j e m e .

Sadi se na r a z m a k e 10 cm luica od luice i 15 20 cm red od reda. Na lakim se tlima sadi dublje, a n a t e i m p l i e . N a 1 m z p o v r i n e t r e b a o k o 5 0 - 6 0 k o m a d a lu ica. Za proizvodnju glava l u k a najbolje su luice v e l i i n e od 1,5 do 2,4 c m . A k o s a d i m o v e e l u i c e , izvjestan broj biljaka v e e iste g o d i n e otii u sjeme. Luice za proizvodnju luka dobivaju se sjetvom s j e m e n a . Sije se u isto vrijeme k a d a se sadi luica, tj. u m e d i t e r a n s k o m p o d r u j u u veljai, a u sjever n i m p o d r u j i m a u oujku. S i j e s e g u s t o ( n a 1 m 2 o k o 10 g sjemena), t a k o da bi se dobile luice pro m j e r a 1,5 2,4 c m , k a o t o s m o s p o m e n u l i . K r u p n i j e l u i c e v r l o e s t o u m j e s t o l u k o v i c a tjeraju u sjeme. Na 1 m 2 m o e se d o b i t i 1 1,5 kg l u i c a . Dolaze u obzir d o m a e sorte turopoljska, herce govaka, ptujska, kupusinski j a b u a r , rapski, te s t r a n e k a o t o j e h o l a n d s k i uti. M l a d i l u k ili l u k a c d o b i v a s e s a d n j o m l u i c a ili arpadika, koje su p r e k r u p n e za proizvodnju gla va l u k a . P r o m j e r tih l u i c a i z n o s i o k o 2,5 3 c m . S a d e se sasvim plitko na r a z m a k e 10 x 10 cm, od p o l o v i c e r u j n a ili r a n o u p r o l j e e . T r o e se u ze l e n o m s t a n j u , tj. i m n a d z e m n i dijelovi d o s t i g n u v i s i n u 3 0 - 4 0 c m , a t o j e o b i n o o k o 1,5 m j e s e c n a k o n sadnje. Zeleni luk je vrlo dobrog okusa, u zelenim dijelovima i m a m n o g o vitamina, naroito vitamina C. Troi se u vrijeme k a d a n e m a m n o g o svjee h r a n e , pa je zato vrlo cijenjen.

Luk srebrenac (ozimi luk)

Allium epa

L u k s r e b r e n a c ili o z i m i l u k u z g a j a s e z a n a j raniju potronju. Taj je luk vrlo otporan, d o b r o p o d n o s i h l a d n o u te se i sadi na jesen, a p r e k o z i m e o s t a j e vani. R a z v i j a b i j e l u g l a v i c u ( z a t o s e i n a z i v a s r e b r e n a c ) , o k u s m u j e m n o g o b l a i i slai, a b e r e s e i m r a z v i j e z e l e n e dijelove. T r o i s e n a j v i e u z e l e n o m s t a n j u , a a k o ga o s t a v i m o d u l j e u polju, r a z v i j a p l o s n a t e b i j e l e g l a v e p r o s j e n e tei ne od oko 3 0 - 4 0 g. Dozrijeva obino od k o n c a t r a v n j a d o k o n c a lipnja, d a k l e u v r i j e m e k a d a s u v e p r o l o g o d i n j e z a l i h e l u k a p o t r o e n e . Nije pri k l a d a n z a uvanje p r e k o zime, p a s e m o r a troiti o d m a h n a k o n berbe. Z a s r e b r e n a c ili o z i m i l u k b u d u i d a s e u z g a j a n a k o n kulture za koje je gnojeno kompostom mo e s e i s k o r i s t i t i j o j e d n o m i s t a p o v r i n a u istoj godini. O z i m i luk ostaje u tlu u toku cijele zime, z a t o g a t r e b a saditi n a l a k i m i p r o p u s n i j i m t l i m a . Na teim t l i m a za j a i h i vlanijih z i m a m o e stra dati. Sije se u kolovozu na gredice. N a k o n sjetve m o r a s e svaki d a n zalijevati. D o b r o j e s j e m e pokriti t a n k i m slojem k o m p o s t a , tako d a s e to vie s m a nji i s u i v a n j e . i m n i k n e , z a l i j e v a se s v a k a 2 3 dana. Presadnice dorastu za presaivanje za 4 0 - 6 0 d a n a . A k o s e r e d o v i t o zalijevaju, p r e s a d n i c e e s e b r e razviti. S r e b r e n a c ili o z i m i l u k p r e s a u j e s e n a k o n c u r u j n a ili p o e t k u l i s t o p a d a . T l o z a s a d n j u l u k a s e usitni a presadnice se sade na r a z m a k 20 cm red od r e d a i 10 cm biljka od biljke. Za 1 m2 t r e b a o k o 5 0 p r e s a d n i c a . P r e p o r u u j e s e uzgoj n a p o v i e n i m

g r e d i c a m a , tako da ne s t r a d a od suvika vlage. S proljea, im prestanu opasnosti od smrzava n j a s r e b r e n a c ili o z i m i l u k p l i t k o s e o k o p a . D a s e u b r z a r a z v o j z e l e n i h dijelova, d o b r o j e o v r n o gnojiti. G n o j i s e i s t o k a o l u k - K A N - o m . N a 1 m 2 m o e s e d o b i t i 12 k g l u k a , t o z a v i s i o d t o g a u k o m e s e s t a d i j u l u k b e r e , tj. j e l i l u k m l a i ili stariji. D o l a z e u obzir sorte: aprilski, majski, junski.

Allium

enjak

sativum

e n j a k s e m o e u z g a j a t i ili k a o p r o l j e t n i ili k a o j e s e n s k i usjev. T l o s e s r e d n j e d u b o k o p r e k o p a , a z a t i m s e t o b o l j e usitni. S a d i s e o b i n o n a r a z m a ke 10 x 15 c m . Na 1 m2 t r e b a pri t a k v o m n a i n u oko 5 0 - 6 0 enjeva ( 8 - 1 0 glavica enjaka). Z a sadnju su prikladniji krupniji enjevi. P r o l j e t n i se e n j a k s a d i u v e l j a i u m e d i t e r a n s k o m podruju, odnosno u oujku u kontinental n o m , a o z i m i u j e s e n n a k r a j u r u j n a ili p o e t k u l i s t o p a d a . t o s e r a n i j e sadi, t o j e b o l j e - j e r e se bolje ukorijeniti. Ozimi se e n j a k sadi na oko 3 cm d u b i n e , a p r o l j e t n i n e t o p l i e do 1 cm d u b i n e . P r e p o r u u j e se uzgoj k a o i k o d luka. P r i j e sadnje gnoji se k o m p l e k s n i m NPK-gnojivom 12:12:12, i to 70 g / m 2 . U t o k u v e g e t a c i j e e n j a k se m o r a 2 3 p u t a okopati. Ako se jesenski e n j a k sadi dosta dubo ko, na dubini od oko 3 cm, p o t r e b n o ga je u toku lipnja, d a m o e b o l j e s a z r e t i , s a s v i m p l i t k o o d g r nuti. P r o l j e t n i e n j a k d a j e m a n j e p r i r o d e o d j e senskog. enjak sazrijeva u srpnju i kolovozu.

Vrijeme berbe poznaje se po tome to lie po uti, a stabljika se posui. Nakon vaenja, ostavlja se 3 4 dana na polju da se dobro prosui. Ako se ne moe suiti na vrtu, sui se u natkritom prostoru, i to u tankom sloju. Za suenje mora se enjak nekoliko puta preokrenuti tako da se to jednolinije posui. Kad je suh, enjak se slae ili sortira prema krupnoi. Najbolje se uva tako da se plete u vijenac (u tom se sluaju stabljika ne prikrauje). uva se slino kao i luk, na zra nom i suhom mjestu. Jesenski ekotipovi enjaka imaju krupniju gla vicu s manje enjeva. Proljetni se bolje uva, sve do svibnja. Kozjak (ljutika)
Allium ascalonicum

Allium

Vlasac (luk rezanac)

schoenoprasum

Luk vlasac raste samonikao u nas na naim planinskim livadama i nekim drugim podrujima. Uzgaja se radi mladih, tankih njenih listia za dodatak salatama koji se, im dostignu visinu od oko 15 20 cm ponu brati. Lie se postupno obi re u toku nekoliko mjeseci. To je viegodinja kul tura. Moe se razmnaati ili sjemenom ili dijelje njem busova. Sjeme se sije u proljee na razmak od 20 cm. Sadnja dijeljenjem busova mnogo je praktinija i vie rairena. Moe se saditi u pro ljee ili jesen na dobro prireeno tlo i na razmake 20 x 25 cm. Gnoji se kao i luk.

Kozjak, ljutika ili alota najbolje uspijeva na plodnom, neto lakem tlu, koje sadri i neto vapna. Gnoji se kao luk. Uzgaja se iz malih luko vica, koje se sade oko 4 - 5 cm duboko, i to od kolovoza do polovice rujna. Moe se, meutim, sa diti i u proljee, kao i enjak, ve pri koncu ve ljae ih u oujku.'Sadi se na razmake 20 cm red od reda i 10-15 cm biljka od biljke. Za 1 mz treba 50 60 luica, a na istoj povrini mogu se postii prirodi 12, pa i vie kilograma. Zreo kozjak poznaje se po tome to se nadzem ni dijelovi biljke posue, a to je od jesenskog uz goja obino u lipnju ili srpnju, odnosno od proljet nog uzgoja u kolovozu. Nakon vaenja ostavljaju se biljke 2 3 dana da se prosue, a poslije toga se pojedine luice odijele, pa se uvaju na tavanu ili nekom drugom suhom i prikladnom mjestu u tankom sloju.

Allium

Zimski luk

fistulosum

Zimski luk kao i vlasac jest viegodinja vrsta luka. Uzgaja se radi lia i izduenih sonih luko vica. Razmnaa se slino kao i vlasac, ili sjeme nom ili diobom busova. Ovaj drugi nain mnogo je vie udomaen. Sije se od oujka do poetka svibnja. Ako se razmnaa dijeljenjem busova, tada se sadi u srpnju ili kolovozu, i to na razmake 25 30 cm red od reda i oko 35 cm biljka od biljke. Obire se slino kao i vlasac.

Allium

Stogodinji luk

scorodoprasum

Stogodinji luk je trajnica, koja se uzgaja neko liko godina na istom mjestu, po tome mu i ime stogodinji, a slui za potronju zelenih dijelova. Za razliku od ostalih vrsta luka, a i veine biljaka, na tom luku, na cvjetnim stapkama, umjesto cvje tova, razviju se male luice, koji dozru na kraju srpnja i u kolovozu. Te se luice sade ili na jesen ili u proljee, te zeleni dijelovi koji se iz njih razvi ju slue za potronju. Luice ostaju u tlu, kao to smo ve spomenuli, nekoliko godina, svejednako rastu, i cijele godine razvijaju zelene dijelove, pa tako i m a zelenog mladog luka u toku cijele godi ne.

pavanju prihrani se sa 30 g/m KAN-a. Vrlo dobro podnosi hladnou. Budui da se poriluk moe proizvoditi za proljetnu, ljetnu ili zimsku potro nju, sije se, odnosno sadi, u razliito vrijeme. Za ljetnu potronju sije se u oujku u klijalita, a pre sauje u svibnju lipnju. Za kasniju potronju si je se vani na otvoreno u svibnju i lipnju, a presa uje u kolovozu. Sjeme nie polagano, za 23 tjedna. Gredica za sjetvu (za uzgoj presadnica) m o r a se dobro prirediti, tlo treba usitniti, tako da sjeme moe nicati to jednolinije. Presadnice se presauju kada se razviju oko 56 mm u promje ru (otprilike debljine olovke). U sunim godinama, osobito neposredno nakon sadnje potrebno je poriluk zalijevati. Pri sadnji prikrauje se p r e s a d n i c a m a vrak korijena i lia. Sadi se u redove meusobno raz maknute 30 cm, a biljka od biljke 15 cm. Na 1 m 2 treba oko 22 presadnice. Ljetnom sadnjom poriluka za zimsku potronju iskoriuje se jo jednom ista povrina, a poslije berbe neke od ranijih kultura. Sadi se dublje nego su bile presadnice u klijalitu. Da se donji dio bolje i ljepe razvije i da bude kvalitetniji, esto se poriluk sadi u jarke du boke oko 15 cm, a koji se za vrijeme rasta pori luka postupno nagru. Isto se to moe postii ako se i u toku vegetacije poriluk nagre. Kasno posaen poriluk esto ne izraste za po tronju do kasne jeseni, ali prezimi na gredici, te u proljee potjera i odeblja do svibnja. Poriluk, koji je izrastao za potronju do zime, moe se pred zimu vaditi i posebno utrapiti, a moemo ga ostaviti i u zemlji i vaditi po potrebi. Poriluk se utrapljuje u vrtu na zaklonjeno mje sto ili u podrum u pijesak.

Allium

Poriluk

porrum

Poriluk je u nas vrlo r a i r e n a povrtna kultura. To je dvogodinje povre koje prve godine razvije samo listove, koji su na donjem dijelu odebljali, meusobno se pokrivaju i svijetle su boje, dok su u gornjem dijelu produljeni i zeleni. Poriluk uspijeva u svakom tlu bogatom humu som, tj. dobro pognojenom kompostom ili staj skim gnojem. Osjetljiv je na pomanjkanje duika u tlu. Prije sadnje tlo se gnoji kompleksnim mineral nim gnojivom 7:14:21 100 g/m 2 , a pri drugom oko-

Na 1 m* m o e se d o b i t i 1 - 5 kg pa i vie, t o u m n o g o m e ovisi o u z g o j u , s o r t i i r a j o n u . Od sorti poriluka najvie se u n a s uzgaja karentan, d o m a i dugi i E l e p h a n t .

Mahunarke

Ove se kulture uzgajaju radi plodova - m a h u n a . S p a d a j u u p o r o d i c u l e p i r n j a a , k o j o j j e zajed n i k a k a r a k t e r i s t i k a d a n a k o r i j e n u i m a j u sim biotske bakterije, posredstvom kojih se snabdije vaju d u i k o m iz zraka. Zato ove kulture o b i n o u z g a j a m o n a tlu, k o j e j e z a p r e t h o d n u k u l t u r u gnojeno organskim gnojivima. U ovu grupu u b r a j a m o graak, g r a h m a h u n a r i b o b , a i m a i d r u g i h v r s t a , k o j e se u n a s r j e e koriste kao povre. Za ove je vrste karakteristino da imaju dosta bjelanevina, pa su po hranjivoj vrijednosti m e u prvima.

Pisum

Graak

sativum

R a z l i k u j e m o dvije g r u p e s o r t i g r a k a : n i s k e i visoke. Niske su jo do 80 cm a visoke p r e k o 1 m. K a k o j e s e z o n a b e r b e g r a k a kratka, a k o uzgaja m o n i s k e sorte, najbolje j e uzeti b a r e m tri: j e d n u r a n u k a o m a l i P r o v a n s a l a c , u d o A m e r i k e ili K a r i n a j e d n u s r e d n j e r a n u k a o I s k r a ili K o s m a j i j e d -

nu kasnu kao Palanaki G-65 ili novosadski kasni. Visoke sorte imaju vie mahuna po biljci pa da se due beru, kao npr. sorta telefon. U nekim kraje vima uzgaja se i graak eerac, koji se jede zajed no s mahunom poput graha mahunara, dok su jo mahune vrlo mlade a zrno nije naraslo do svo je pune veliine. Ove sorte nemaju tvrdi sloj unu tar mahune. Poznata je sorta hajnrihov rani. Graak je kultura umjerene klime, pa nema ve like potrebe za toplinom. Naprotiv, visoke ljetne temperature nepovoljne su za graak. Ako ipak graak posijemo kasno, pa je rast i razvitak u uvjetima visokih temperatura, biljka ostaje niska i zakrljala, ako procvate donese najvie jednu do dvije mahune. Zato se graak sije rano u proljee, im to vremenske prilike dopuste, a jo se moe sijati u kontinentalnim podrujima do sredine travnja. U mediteranskom podruju sije se preko zime u studenom ili prosincu, jer ondje moe pre zimiti bez teta. Tlo za graak treba u jesen duboko prekopati i pognojiti mineralnim gnojivima koje sadre fos for i kalij. Kombinacija kompleksnih gnojiva 7:14:21 NPK 70 g/l m2 bit e dovoljna a u pripre mi za sjetvu dodaje se jo malo duinog gnojiva 2 (10 g/m ). Treba izbjegavati povrine na kojima za jake kie stoji voda. Nain sjetve ovisi o tome da li sijemo niski ili visoki graak. Niski graak dat e dobre prirode ako sijemo na slijedei nain: 3-4 reda na razmak 20 cm u trake a izmeu traka 60 cm. Razmak zrna u redu treba da je 3 do 5 cm. Visoki graak treba potporu, grane s dosta sitnih granica za koje e se graak sam drati svojim viticama. Te je sorte bolje sijati u dvoredove na 20 cm red od reda, a izmeu dvoredova treba da je razmak od najma-

nje 80 cm. Grane za potporu, ovisno o veliini, treba staviti na svakih 30 do 50 cm u meuredove. Graak brzo raste i obino ne treba mnogo nje ge. Ako smo ga sijali na koncu veljae ili u oujku, poetak berbe ranih sorti moemo oekivati na koncu svibnjp ili poetku lipnja. Srednje i kasne sorte sijemo malo kasnije pa ih beremo u toku lipnja i poetkom srpnja. U mediteranskom po druju u nekim godinama bere se ve u travnju. Graak treba brati im se mahune ispune zr nom i po mogunosti odmah pripremati. Ako ubrani ili oieni graak namjeravamo pripre mati sutra, svakako ga treba staviti u hladnjak jer inae brzo gubi kvalitetu. Niske sorte beru se do tri puta, a visoke 5 7 puta. Prirodi mahuna mogu biti 1,01,5 kg/l m2, a od .1 kg mahuna moe se dobiti 350 450 g zrna. U krajevima gdje ljeta nisu jako vrua rane sor te graka mogu se sijati u drugoj polovici srpnja, a beru se pri kraju rujna. U mediteranskom po druju sije se u drugoj polovici kolovoza, a bere u listopadu. Ako nema kie u vrijeme nicanja a i kasnije, potrebno je zalijevati. Prirodi su manji a i kvaliteta nije kao pri sjetvi u proljee.

Phaseolus

Grah mahunar

vulgaris

Grah mahunar i zrna potjeu iz tropskih po druja pa su zato vrlo osjetljivi na niske tempe rature, a sasvim stradaju i od manjeg mraza. Zbog toga uzgoj graha dolazi u obzir samo u raz doblju bez mraza.

Grah mahunar kao i graak ima dvije grupe sorti: niske i visoke. Niske su sorte zelenih mahu na starozagorski, Panonka, Jasenica i Groffy a utih mahuna Palanaka rana. Poznata je visoka sorta utih mahuna jeruza lemski i zelenih mahuna cipro. Priprema tla za mahune moe se provesti u proljee. Gnojidba je slina kao i za graak. Moe se sijati u kuice ili u redove. Niske sorte siju se na razmak red od reda 50 60 cm a zrno do zrna u redu oko 5 cm. Ako se sije u kuicu, razmak kuica je 30 cm sa 5 6 zrna u kuici. Visoke sorte siju se na vee razmake, a irina i raspored redova ovisi o potpori. Ako se stavljaju pritke (dugaki tanji kolci, koji se obino sloe u piramidu i na vrhu veu radi vrstoe), onda se sije u kuici na razmak 70x70 cm s 5 - 8 zrna u kuici. Grah se moe uzgajati na uzicu koja se vee na icu razapetu izmeu jaih kolaca (slika 40).

sorte treba sijati otprilike svaka dva tjedna do sredine srpnja, kako bismo imali mahune u toku cijelog ljeta. Kasnije sjetve svakako e trebati za lijevati. Kod visokih mahuna kasnije poinjemo brati, ali se zato dugo beru, praktiki sve do prvoga jesenskog mraza. Mahune treba brati mlade, jedre, dok je jo zr no sasvim malo, tada su krhke i bez konca. Prirod niskih mahuna moe biti oko 1,5 kg/l mz a visokih i do 2,5 kg.

Vicia

Bob

faba

SI. 40. Armatura za visoki grah mahunar; a) pritke, b) kolci uz razmak 4 - 5 m, jedan red ice - grah se penje uz uzicu

Sije se kad proe opasnost mrazeva. To je u sjevernim podrujima na poetku svibnja, a u me diteranskom podruju u travnju. Niske sorte stignu za berbu u prvoj polovici srpnja. Obino se beru 2 - 3 puta u razdoblju od oko dva tjedna. Zbog toga ako sijemo samo niske

Bob uspijeva kako u toplijim podrujima, tako i u hladnijim. U naim toplijim krajevima bob se sije od listopada do oujka, a u hladnijim od ouj ka do najkasnije travnja. Najbolje uspijeva bob na neto teim tlima bo gatim vapnom. Za bob, premda je lepirnjaa, tre ba tlo za uzgoj u jeseni pognojiti stajskim gnojem ili kompostom. Osim toga, dobro je gnojiti i mine ralnim gnojivima. Prije sjetve gnoji se komplek snim NPK-gnojivom 7:14:21 i to 100 g/m2. Bob se sije u redove ili kuice. Ako se sije u kuice, sije se na razmake 40 x 60 cm i stavlja se po 5 6 zrna u kuicu. Ako se sije u redove, sije se u razmake 3 0 - 5 0 cm medu redovima i oko 20-30 cm u redu. Na 1 m2 treba oko 10-40 g sje mena. Dubina sjetve iznosi 5 8 cm. Njega boba za vrijeme vegetacije sastoji se u okopavanju, ogrtanju i plijevljenju, a za veih vruina i u natapa nju.

U p r a k s i je r a i r e n o i p i n c i r a n j e ( o t k i d a n j e vr h o v a ) b o b a . N a i m e , i z a 10-14. l i s t a o t k i n e s e v r h pa se t i m e zaustavi r a s t u visinu. Hranjivi sokovi n a taj s e n a i n z a d r e u d o n j e m d i j e l u s t a b l j i k e , pa se iskoriuju za bri razvitak zametnutih ma h u n a . B e r b a m a h u n a b o b a u g l a v n o m ovisi o vre m e n u sjetve. B o b , koji s m o sijali s j e s e n i u m e d i t e r a n s k o m p o d r u j u , d o s p i j e v a z a b e r b u u trav nju, a o d sjetve n a k r a j u z i m e ili p o e t k a p r o l j e a d o s p i j e v a u svibnju, a u k o n t i n e n t a l n o m p o d r u j u b e r e se od lipnja do srpnja. M a h u n e zelenog boba beru se kada dostignu v e l i i n u o d tri e t v r t i n e s v o j e k o n a n e v e l i i n e . N a 1 m z m o e s e p o s t i i p r i r o d 2 3 kg. U n a s dolaze u uzgoju n e k e d o m a e populacije (srednje bujnog rasta), te sorta Acquadulce.

zriobu. Najbolja m u j e k v a l i t e t a z a k u h a n j e k a d s e svila n a k l i p o v i m a sasui, z r n o j e d o b r o razvi j e n o i n a l a g a n i p r i t i s a k n o k t o m i z n j e g a probije mlijeko. Za k u h a n j e i p e e n j e jo je d o b a r onaj iz kojeg n a p r i t i s a k izlazi k a a s t a m l i j e n a m a s a . K u k u r u z e e r a c dospijeva za b e r b u za 70 90 d a n a , o v i s n o o sorti, p a s e m o e sijati o d s r e d i n e t r a v n j a d o p o e t k a srpnja. B u d u i d a b r z o p r e z r i jeva, bolje ga je sijati u vie n a v r a t a . Prije sjetve t r e b a pognojiti k o m p l e k s n i m m i n e r a l n i m gnoji v o m 12:12:12 i to 80 g/m 2 , a pri s v a k o m o k o p a v a nju d o b r o je d o d a t i po 30 g / m 2 KAN-a. Sije s e n a r a z m a k 7 0 x 2 5 c m p o dvije sjemenke, a p r i p r v o m o k o p a v a n j u o s t a v l j a s e s a m o p o jed n a biljka. O d s v a k e biljke m o e m o o e k i v a t i naj m a n j e j e d a n klip. Kukuruz e e r a c bogat je jednostavnim eeri m a i v i t a m i n i m a B-skupine, ali n a k o n b e r b e b r z o g u b i svoju kvalitetu. A k o g a n e e m o o d m a h kori stiti, t r e b a ga d r a t i u h l a d n j a k u u komuini.

Kukuruz eerac
Zea mays saccharata

Kukuruz eerac ne spada u grupu mahunarki, a t e k o b i s m o ga s v r s t a l i i u d r u g e g r u p e . Po n a inu primjene i po n e k i m k a r a k t e r i s t i k a m a naj blii j e g r a k u . O r u n j e n o ili o b r e z a n o m l a d o z r n o k u k u r u z a e e r c a p r i r e u j e s e k a o v a r i v o n a isti n a i n k a o g r a a k , a s l i n o s e k o r i s t i i z a j u h e ili p i r e . K u h a n i ili p e e n i k l i p o v i k u k u r u z a e e r c a p r a v a su d e l i k a t e s a u u s p o r e d b i s h i b r i d i m a k o j i se uzgajaju za s t o n u h r a n u i industrijsku prera du. K a k o s e i z l a t i n s k o g i m e n a vidi, t o j e p o s e b n i varijetet. Zrelo z r n o k u k u r u z a e e r c a s m e u r a n o je i s t a k l a s t o , a k o r i s t i se s a m o u t a k o z v a n o j m l i j e n o j z r i o b i i na p r i j e l a z u iz m l i j e n e u v o t a n u

Viegodinje povre

p a r g a ostaje n a istom mjestu 1015 godina. Zato za nju b i r a m o s u n a n o mjesto uz ogradu, da n e s m e t a pri o b r a d i z a d r u g e kulture. Biljka spar ge i m a r a z g r a n a t u p o d z e m n u stabljiku podan a k o b r a s t a o velikom m a s o m debelog korijenja. Zbog toga za osnivanje gredice parge obvezatno t r e b a r i g o l a t i k o p a t i d o d u b i n e 6 0 c m t e do nje slojeve pognojiti k o m b i n i r a n i m m i n e r a l n i m g n o j i v o m 4:14:11 N P K ili s l i n i m u k o j e m p r e v l a d a v a j u f o s f o r i kalij, i to 1 0 0 - 1 5 0 g / m 2 . Z a p e t e r o l a n u o b i t e l j bit e d o v o l j n o 6 - 1 0 bi ljaka parge. Gredica za pargu treba da je iroka n a j m a n j e 1 m a d u g a k a 4 6 m. B i l j k e p a r g e sade se po sredini na r a z m a k 60 cm, a a k o i m a m o m a l o p r o s t o r a , m o e i g u e (40-50 c m ) . Z a uzgoj p r e s a d n i c a p a r g e p o t r e b n a j e c i j e l a v e g e t a c i j s k a g o d i n a - s i j e m o je u p r o l j e e , a sa dimo slijedee proljee. Zbog t o g a je jednostavnije k u p i t i p r e s a d n i c e p a r g e , j e r s e t i m e u t e d i godi n u dana, p a e m o prije poeti berbu. R a n o u proljee duboko p r e k o p a n u i pognojenu g r e d i c u t r e b a jo p o s e b n o prirediti za sadnju. S r e d i n u gredice t r e b a obilno pognojiti o r g a n s k i m g n o j i v o m z r e l i m s t a j s k i m g n o j e m ili k o m p o s t o m a p r e s a d n i c e saditi na d u b i n u 1015 cm. Pri t o m e t r e b a paziti d a korijenje b u d e pravilno ra sporeeno. U g o d i n i s a d n j e i u s l i j e d e o j g o d i n i p a r g u ne t r e b a b r a t i , j e r s u joj svi z e l e n i dijelovi p o t r e b n i da stvori to vei p o d a n a k i m a s u korijenja. T e k u treoj godini p a r g a se m o e poeti b r a t i i to o g r a n i e n o u toku tri t j e d n a do m j e s e c d a n a . K a d a m l a d i izboj d o s e g n e visinu 15 20 cm a vrh mu je jo z a t v o r e n (ne pojavljuju se s e k u n d a r n e g r a n i c e ) , izboj j e d o b a r z a u p o t r e b u . P o d r e e s e n o e m 1 2 c m i s p o d p o v r i n e tla. U z t o t r e b a p a z i t i d a s e n e o z l i j e d e m a n j i i z b o j i koji e d o s p j e -

parga, rabarbara, artioka i kiselica pripadaju razliitim botanikim porodicama, a zajedniko im je da se j e d a n p u t p o s a e n e iskoritavaju vie godina. Z b o g t o g a se prije sadnje tlo d u b o k o obra uje i obilno gnoji o r g a n s k i m i m i n e r a l n i m gno jivima.

Asparagus

parga

officinalis

p a r g a j e v i e g o d i n j a biljka, o d k o j e s e k a o p o v r e k o r i s t e m l a d i izboji koji s e r a z v i j a j u u p r o ljee iz podzemne stabljike-podanka. K o r i s t i se u s v i b n j u i lipnju, a u m e d i t e r a n s k o m p o d r u j u u t r a v n j u i svibnju. U n e k i m se g o d i n a m a m l a d e s t a b l j i k e p o j a v l j u j u v e u oujku. N a tritu p a r g a i m a visoku cijenu, j e r u proizvodnji z a t r i t e p r i r o d i n i s u visoki, a z a b e r b u t r e b a m n o g o r a d n e snage. T o j e r a z l o g vie d a uzgaja mo p a r g u u v l a s t i t o m v r t u i u p r o l j e e o b o g a t i mo jelovnik ovim kvalitetnim povrem prijatne a r o m e uz bogatstvo vitamina.

ti za berbu slijedeih dana. Takvi se izboji obino nazivaju zelena parga. Oni su svijetlozelene boje, a u nekih sorti vrh je ljubiast. U zemljama sjeverne Evrope prevladava upo treba tzv. bijele parge. Razlika je samo u nainu berbe. Prije poetka tjeranja (oujak-travanj) re dovi parge nagrnu se rahlom zemljom, a humci poravnaju. Mladi izboji beru se im se pojave na povrini humka ( 1 - 2 cm), na taj nain da se zem lja odgrne, a izboj odree specijalnim noem na dubini 15-20 cm, te tlo ponovno poravna. Jedno stavniji i bolji nain za dobivanje bijele parge jest pokrivanje gredice crnom polietilenskom fo lijom debljine 0,05 mm. Folija se poloi iznad reda parge slino kao za mal, ali ne smije biti zateg nuta, nego treba ostaviti dovoljno irine da je iz boji parge mogu nadii 10-20 cm. Jedna se stra na dobro zagrne zemljom, a druga samo malo privrsti grudama zemlje ili kamenjem, da se mo e lako otkriti i ponovno pokriti poslije berbe. Is pod crne folije u mraku izboji ostaju bijeli, a beru se kao i zelena parga kada narastu 15-20 cm. Zelena parga je njenija, meka, aromatinija i ima 2 - 3 puta vie vitamina nego bijela parga. Ako je prvi put uvodimo u na godinji jelovnik, treba dati prednost zelenoj pargi. Jedna biljka parge u toku 6 - 8 tjedana berbe moe dati 12-15 izboj a. Nakon zavretka berbe pargu treba pognojiti kombiniranim mineralnim gnojivom 12:12:12 NPK 100 g/m2 i zatim okopati. Grmovi parge pre ko ljeta lijep su ukras u vrtu. U kasnu jesen suhe se stabljike odreu i koriste u kompostu. Svake tree godine u jesen pargu treba pognojiti or ganskim gnojivom.

Rheum

Rabarbara

undulatum

Rabarbara je takoer trajna biljka, od koje se u proljee koriste lisne peteljke. Listovi rabarbare su veliki, a lisne peteljke duge 40 60 cm i debele 1,5 2 cm. Peteljke rabarbare bogate su organ skim kiselinama jabunom i limunskom, pa kompot, savijaa, umaci i juhe od rabarbare dje luju pikantno i osvjeavajue. Gredica za rabarbaru priprema se na isti nain kao i za pargu, a i veliina im moe biti jednaka. Za razliku od parge, rabarbara podnosi blagu sjenu, pa moe biti i blizu kakvog stabla i sa sje verne strane vrta. Razmnaa se vegetativno dijeljenjem podanka, pa zasnivanje novog nasada presadnice treba na baviti iz rasadnika. Sadi se to ranije u proljee, im vremenske pri like dozvole. Na gredici irine 1 m biljke se sade na razmak 60-80 cm, na dubinu 10-15 cm. U godini nakon sadnje rabarbara se ne bere, a u drugoj godini nakon sadnje mogu se ubrati tek 3 4 lista po biljci. Tree godine moe se redovno brati. Listovi se beru im razviju svoju punu ve liinu. Peteljka se uhvati to blie bazi i naglim pokretom prema gore otkine list. Na taj nain na stabljici ostaje najmanji oiljak. Zatim se otkine lisna plojka, koja moe ostati na gredici. Za vrije me berbe gredice e biti sasvim pokrivene plojkama, a to je neka vrsta mala, koji titi od suvinog gubitka vlage tla i od korova. Listovi rabarbare beru se 6 - 8 tjedana u toku travnja i svibnja. Lisne peteljke vie nisu upotreb ljive kada na presjeku postanu spuvaste.

K a d a se p r e s t a n e iskoritavati, t r e b a je pogno jiti n a isti n a i n k a o i p a r g u i o k o p a t i d a s e u n e su gnojiva i zatiti od korova. Cvjetne pupove tre ba r e d o v n o otkidati. Cvjetovi su vrlo dekorativni, a l i j a k o i s c r p l j u j u biljku, t o u t j e e n a s m a n j e n j e priroda slijedee godine. R a b a r b a r a se iskoritava 1012 godina, a zatim se o s n i v a novi n a s a d dijeljenjem p o d a n k a najbo lje biljke. R a b a r b a r a je biljka p r o h l a d n e i vlane klime. Bolje uspijeva na teim i d u b o k i m tlima.

f o r m i r a n a lista. R e z n i c e s e p o s a d e n a p r i p r e m l j e nu g r e d i c u na r a z m a k 80 cm biljka od biljke i o b i l n o zalijevaju sve dok se d o b r o ne prime. Za obiteljske p o t r e b e dovoljno je 610 biljaka. A k o se b i l j k e d o b r o r a z v i j u i u t o k u l j e t a zali j e v a j u , c v a t n j a p o i n j e i s t e g o d i n e u r u j n u i listo padu. Slijedee godine c v a t e u proljee u travnju i svibnju, a a k o i m a d o v o l j n o v l a g e ljeti, i a k o se svi c v a t o v i o b e r u , c v a t e j o j e d n o m u r u j n u i listo padu. J e d n a d o b r a biljka daje 3 4 k r u p n a c v a t a i d e s e t a k sitnijih. N a k o n t r e e g o d i n e c v a t n j a j e m a n j e i z d a n a , p a s e u e t v r t o j g o d i n i o b i n o za sniva novi nasad. Cvatovi se beru dok su jo sasvim zatvoreni, a d o n j i z e l e n i listii s e p o n u m a l o o d v a j a t i . A k o s e n e e o d m a h koristiti, c v a t o v i s e b e r u s d u i m pe t e l j k a m a i 2 3 lista. T a k o d u e o s t a j u svjei. N a k o n zavretka vegetacije, lie odumre, na s a d se oisti od lia i odreu stabljike, pognoji n a isti n a i n k a o p a r g a i o k o p a .

Cynara

Artioka

scolymus

Artioka je viegodinja biljka mediteranskog podruja. U k o n t i n e n t a l n o m podruju ne moe p r e z i m i t i o s i m u g o d i n a m a s i z n i m n o b l a g o m zi m o m . K a k o j e g l a v n a b e r b a u d r u g o j i t r e o j go dini uzgoja, u k o n t i n e n t a l n o m podruju uzgoj ne m a opravdanja. Biljka je v e o m a dekorativna s velikim srebrnasto-zelenim listovima, a k a o p o v r e koriste se cva tovi d o k j o n i s u o t v o r e n i . P r i p r e m a gredice za zasnivanje n a s a d a artio ke gotovo je j e d n a k a k a o i za pargu. Artioka se r a z m n a a najee vegetativno, zelenim reznicam a k o j e s e d o b i j u o d s t a r i j i h d o b r o r a z v i j e n i h bi l j a k a . R a n o u p r o l j e e , k a d a r t i o k a p o n e tjerati, o b i n o p o t j e r a vie i z b o j a . P o s t r a n i izboji s e o d r e u, a o s t a v l j a s a m o j e d a n d o d v a c e n t r a l n a . A k o s l u i z a r a z m n o a v a n j e , p o s t r a n i s e izboji o d r e u s djeliem korijena, a t r e b a da imaju 3 - 4 dobro

Rumex

Kiselica

sp.

Dvije s e v r s t e k i s e l i c e u z g a j a j u k a o p o v r e : obina kiselica Rumex acetosa i Rumex patientia, k o j u u S l a v o n i j i i V o j v o d i n i z o v u j o i zelje i od nje prireuju proljetnu sarmu. O b j e su kiselice trajne biljke koje se m o g u razm n a a t i s j e m e n o m i vegetativno dijeljenjem b u s a . O b i n a k i s e l i c a i m a s i t n i j e l i s t o v e koji s e u proljee obiru i koriste za juhe, u m a k e , a neki a k i z a v a r i v o s l i n o p i n a t u . U l i u k i s e l i c e i m a do s t a o r g a n s k i h k i s e l i n a pa djeluje osvjeujue. Ki-

s e l i c a i m a d u g e k o p l j a s t e listove. T o s u b i l j k e umjerene vlane klime. Za potrebe jednog doma i n s t v a d o v o l j n o je 4 6 b i l j a k a . S a d e se o k o 60 cm b i l j k a o d biljke, r a n o u p r o l j e e . I s k o r i t a v a j u s e o d d r u g e g o d i n e . C v j e t n e s t a p k e t r e b a otkidati, j e r j a k o i s c r p l j u j u b i l j k e . O s t a j u na i s t o m t l u 3 4 go dine, a n a k o n t o g a t r e b a o b n o v i t i n a s a d .

Mirodijsko bilje

M i r o d i j s k o bilje s a d r i r a z n e tvari, p o s e b n o e t e r i n a ulja, g l i k o z i d e , o r g a n s k e k i s e l i n e , k o j e i m a j u p o s e b a n m i r i s i d a j u s p e c i f i a n o k u s , t e s l u e ili k a o d o d a t a k j e l i m a , u p r a v o z b o g s p e c i f i n o g oku s a i m i r i s a , ili z a p r i p r e m u r a z n i h a j e v a , z b o g ljekovitog djelovanja. O d m i r o d i j s k o g b i l j a k o r i s t i s e ili l i e ili s j e m e ili o b o j e . M n o g e v r s t e m i r o d i j s k o g b i l j a p o t j e u i z po d r u j a Sredozemlja, gdje rastu samonikle. T e k o je za n e k o povre odrediti s p a d a li u mi r o d i j s k o bilje, tj. k a o d o d a t a k j e l i m a , ili z a p r i p r e mu j e l a (salate, variva i slino). T a k v o je povre, npr., luk, p e r i n , te m r k v a , p a s t r n j a k , c e l e r k o j i se k o r i s t e i za p r i p r e m u j e l a a i k a o d o d a t a k je lima. Ovdje ukratko opisujemo n e k e vrste koje su u n a s r a i r e n e i poznate, pa je korisno da se nadu i u n a e m povrtnjaku.

Majoran
Majomna hortensis

D o m o v i n a maj o r a n a jest s j e v e r n a Afrika. T o j e j e d n o g o d i n j a ili v i e g o d i n j a b i l j k a , 3 0 d o 5 0 c m visoka.

Uzgaja se radi suhe zeleni koja sadri 1,0 do 2,0% eterinog ulja, a djeluje povoljno na nervni sustav. Maj oran trai l a g a n a humozna tla. Budui da je osjetljiv na mrazove, sije se najprije u topla kli jalita. Van se sije tek od travnja, ali samo na sun anim toplim poloajima. Nakon sjetve sjeme se pokrije i sve do nicanja dri se stalno vlano. Za 1 m 2 treba oko 16 20 presadnica (ako se presauje), a ako se direktno sije, treba za istu povrinu oko 0,6 g sjemena. Ka ko je sjeme sitno, pomijea se s pijeskom. U svib nju se presauje na razmake 10x15 cm. J o se mo e sijati u svibnju u hladna klijalita ili pak vani na posebne gredice. U tom sluaju presauje se u srpnju. Njega m a j o r a n a u toku vegetacije sastoji se u okopavanju, plijevljenju i zalijevanju. Prva berba dolazi prije cvatnje. U dobrim godinama mogue su dvije berbe. Na 1 m 2 moe se dobiti 0,3 kg zelene mase.

dosta gusto (za 1 m treba 5 do 10 g sjemena). Ne podnosi kisela tla. Ako je klima nepovoljna, sije se u klijalita, a kasnije u svibnju i lipnju sadi na razmake od 15 do 25 cm. Dvogodinja kultura da 2 je u svibnju prirod 0,2-0,3 kg na 1 m zelene ma se. Druga berba dolazi na koncu srpnja ih u ko lovozu i daje na istoj povrini 0,81 kg/m 2 zelene mase. Mauran se moe razmnaati i dijeljenjem.

Ocimum

Bosiljak

basilicum

Thymus

Mauran

vulgaris

Bosiljak je jednogodinja biljka, ije svjee ili sueno lie slui za zain, te kao aj za umirenje. Naraste 10 do 40 cm visine, cvate od srpnja do rujna. Bosiljak je biljka koja voli toplinu. Sije se u ouj ku ili travnju u polutopla klijalita ili cvjetne lon ce u sobi, a u mediteranskom podruju vani na gredice. U svibnju se presauje na razmake od 20 do 30 cm. Za 1 m 2 treba oko 1 6 - 1 7 presadnica. Ne bere (ree) se prije cvatnje. esto je mogu i drugi 2 rez u jesen. Prirod na 1 m iznosi od dva reza 0,2-0,3 kg.

Mauran se uzgaja radi lia, koje se koristi kao zain ili aj. Ulje, koje se dobiva iz lia i cvjetnih granica, upotrebljava se u medicini. Domovina m a u r a n a je juna Evropa. Naraste 15 do 50 cm visoko. Vrtlari razlikuju dva tipa maurana: francuski ili ljetni mauran i njemaki ili zimski mauran. Prvi je jednogodinji a drugi viegodinji, ali najvie ostaje na jednom mjestu 2 do 3 godine. Mauran voli sunane poloaje, sije se u travnju

Mentha

Menta

piperita

U nas je jo poznata pod i m e n o m paprena me tvica. K a o jedna od najstarijih ljekovitih i kultur nih biljaka, bila je paprena metvica u velikoj upo-

trebi u starih naroda. U listovima se biljke i u cvjetovima nalazi, pored ostalih tvari, i eterino ulje s mentolom. Uzgaja se radi suhog i svjeeg lia, koje slui kao zain. Osim toga, iz lia se dobiva eterino ulje i mentol. Najbolje uspijeva na laganim, umjereno vla nim i hranjivim tlima. Razmnaa se ili sjemenom ili dijeljenjem korijena. Sije se u proljee na po sebne gredice, koje se moraju zalijevati. Za 1 mz treba 0,5 g sjemena. Budui da je sjeme vrlo sitno, nakon sjetve ga ne treba pokrivati zemljom. Rasauje se na razmake 30 cm biljka od biljke i 35 cm red od reda. Na 1 m2 treba oko 910 presad nica. Razmnaa se ili u travnju svibnju ili pak s jeseni. Kultivira se oko tri godine. Treba gnojiti u pro ljee mineralnim gnojivima. Godinje ima dva reza. Jedan prije cvatnje, a jedan nakon cvatnje. Nakon berbe sui se na sjenovitim mjestima.

metvica bila poznata i kao ljekovita i kao medo nosna biljka. Uzgaja se radi lia, koje slui kao zain, a mno go se koristi u medicini. Pelinja metvica voli dobro, lagano, vie suho nego vlano tlo. Na vlanim, neprozraenim tlima naroito je osjetljiva prema mrazu. Razmnaa se ili sjemenom ili vegetativnim dijeljenjem izboja. Sije se u travnju ili u hladna klijalita ili pak na prireene gredice. Presauje se na razmake 25x30 cm. Treba 12 13 presadnica na 1 m2. Ako se sije direktno, treba za istu povrinu 20 g sjemena. Ako se razmnaa vegetativno, za diobu se upotreblja vaju dvo- ili trogodinje biljke, a sade se na pro ljee ili jo bolje na jesen. Bere se na poetku cvat nje. Mogue je godinje brati 2 3 puta. Prirod je oko 0,10,4 kg suhog lia na 1 m2.

Rosmarinus

Rumarin

officinalis

Melissa

Pelinja metvica

officinalis

Poznata je jo pod imenom matinjak. Odlikuje se kao i mnoge druge usnatice vrlo ugodnim i slatkastim mirisom, koji je slian mirisu limuna. Trajna je biljka, vrlo razgranjene stabljike i iroko jajastih i na rubu jako nazubljenih listova sa do sta dugim peteljkama. Domovina joj se nalazi u istonim mediteranskim zemljama od Italije dalje na istok. U nas raste ne samo kao kulturna biljka nego i poludivlja. Ve je i u starom vijeku pelinja

Najbujnije se razvija rumarin u Dalmaciji, na otocima Jadranskog mora, u gornjoj Italiji i u br dovitim dijelovima june Francuske. Kao gusti grm naraste i do 2 m, ima uske i na rubu prema dolje svinute i trajne listove i na ograncima, meu listovima, dosta razdaleko smjetene plaviaste sitne cvjetove, koji se razvijaju gotovo u toku i tave godine. Kao kulturna biljka bio je rumarin poznat jo prije nae ere. Uzgaja se radi listova za zain, koji sadre ete rinog ulja. Destilacijom dobiva se ulje koje slui u medicini.

Rumarin trai tlo gnojeno stajskim gnojem. Najee se razmnaa s pomou reznica u klijalitima, ali i s pomou sjemena.

Portulaca

Portulak

oleracea

Nekada je rastao samo u Evropi i Aziji. Sada ga nalazimo kao korov po itavom svijetu. Vrlo je otporan prema sui. Naraste 8 do 20 cm visoko, a cvate od svibnja do rujna. Tri tjedna nakon sje tve ve se lie moe koristiti za jelo (priprema se kao salata). Moe se sijati od studenog svaka tri tjedna u polutopla klijalita ili pak u sanduie koji se dre u staklenicima. Portulak u klijalitu treba neprestano zraiti, jer inae biljke stradaju. Sije se omake, nakon sjetve ne treba sjeme po krivati zemljom. Nakon prvog reza pokrije se usjev slojem komposta od 1 cm. Portulak treba za svoj razvoj mnogo topline i vlanosti. Na otvoreno se sije od svibnja.

Uzgaja se radi listova, koji se beru prije cvatnje. Rutino ulje dobiva se ekstrakcijom iz svjee biljke. itava biljka ima jak miris, koji potjee od ulja to se nalazi u lijezdama po zeljastim biljnim dijelo vima. Sije se u travnju na umjereno vlano tlo u re dove. U srpnju ili kolovozu biljke se razrijede na razmake od 30 do 40 cm ; tako ostaju za cijelo vri jeme uzgoja. Glavni prirod dolazi tek izmeu 6. i 8. godine. Godinje daje tri berbe (reza). Na 1 m2 dobije se oko 6 do 7 kg godinje. Moe se razmnaati i dijeljenjem. Trai dobro tlo. Gnoji se svako proljee kompostom. Lie se upotrebljava kao zain.

Borago

Bore

officinalis

Ruta

Ruta

graveolens

To je trajnica visoka 30 do 60 cm, potjee iz ju ne Evrope. Tipina je biljka mediteranskog po druja, koja se mnogo iskoritavala u antika vre mena. Otporna je prema niskim temperaturama, tako da dolazi i na visinama do 1.100 m.

To je jednogodinja biljka sa slabijim i jako razgranjenim korijenom, na koji se nastavlja do 60 cm visoka i dlakava stabljika. Lie ima vrlo krat ku peteljku, ovalnog je ili jajastog oblika, s dlaka ma i na jednoj i na drugoj strani. U nas u Dalma ciji i Hrv. primorju raste u poludivljem stanju. Kultura mu poinje tek u vrijeme Arapa u pa njolskoj. Uzgaja se radi lia, koje usitnjeno slui kao dodatak salati ili kao povre. Cvate od lipnja do kolovoza. Uzgoj borea vrlo je jednostavan. Na mjestu gdje se uzgaja, kasnije se sam zasijava. Nije izbir ljiv na tlo. Najbolje uspijeva na vlanim, pjeskovitim, vapnenim tlima. Moe se sijati na proljee ili na jesen.

Artemisia

Pelin

absinthium

P e l i n j e t r a j n i c a , r a s t e k a o p o l u g r m i i m a drve n a s t e d o n j e dijelove, a n a r a s t e v i s o k o 6 0 d o 125 c m . Na razgranjenoj se stabljici i b r o j n i m grana m a n a l a z e t r o s t r u k o p e r a s t o r a z d i j e l j e n i listovi, pokriveni gustim svilenim dlaicama. Okruglaste se i vrlo brojne cvjetne glavice n a l a z e na bogato razgranjenim uspravnim ograncima. Cvate od srpnja do rujna. Pelin raste na n e o b r a e n i m mje s t i m a uz zidove i staze, u v i n o g r a d i m a , po s u h i m k a m e n i m o b r o n c i m a p o i t a v o j Aziji i E v r o p i . Li e se i zavreci na g l a v i c a m a s a b i r u u srpnju i k o l o v o z u . S a d r i g o r k u t v a r g l i k o z i d a b s i n t i n . Li e s l u i k a o z a i n , t e u p r i p r e m i l i k e r a i si. Najbolje uspijeva n a toplim s u n a n i m poloaji m a . S i j e s e u p r o l j e e n a p o s e b n e g r e d i c e ili se, a k o j e h l a d n o , sije u k l i j a l i t a . R a s a u j e s e n a r a z m a k e o d 5 0 d o 7 5 c m . M o e s e p r e s a i v a t i ljeti ili n a j e s e n . Z a 1 m 2 t r e b a 0,1 g s j e m e n a . O d d r u g e g o d i n e b e r e s e g o d i n j e dvaput. B e r b o m s e p o i n j e b r z o n a k o n p o e t k a c v a t n j e . N a j e d a n m 2 do b i j e se 1 do 2,5 kg svjee i 0,3 do 0,5 kg s u h e m a s e . S j e m e dozrijeva u kolovozu i rujnu.

cvjetnih glavica. U svim se dijelovima ove biljke n a l a z i m l i j e n i sok, k o j i s e c i j e d i i z o z l i j e e n o g dijela. V j e r o j a t n o j e d a s u m a s l a a k k a o l i j e k i povre poznavali ve i stari G r c i i Rimljani. Sa s i g u r n o u z n a m o d a s u g a k o r i s t i l i a r a p s k i lije nici. O t a d a je m a s l a a k u stalnoj upotrebi. U z g a j a se r a d i lia, koji slui k a o s a l a t a . M a s l a a k je o t p o r a n na suu. Sije se u oujku ili t r a v n j u , a o d s v i b n j a d o l i p n j a r a s a u j e s e n a r a z m a k e o d 3 0 d o 8 0 c m (ili 3 0 x 3 0 c m - ovisi o sorti). M o e s e sijati i u k o l o v o z u , p a s e p r e s a u j e u listopadu. Vrlo je z a h v a l a n na ovrno gnojenje m i n e r a l n i m gnojivima. M o e s e bijeliti* t a k o d a se biljka ovee. K o r i j e n m o e sluiti za pospjei vanje preko zime. Uzgaja se slino k a o korijen radia.

Carum

Kiml

carvi

t o s e t i e z a h t j e v a p r e m a tlu, k i m l n e m a n e k e s p e c i j a l n e zahtjeve. V e i n a vrtnih t a l a p r i k l a d n a su za uzgoj kimla. Teka, v l a n a t l a nisu p o d e s n a z a u z g o j k i m l a , i s t o k a o n i p j e s k o v i t a tla. P r i u z g o j u r a z l i k u j e m o u z g o j d i r e k t n o m sje t v o m , i u z g o j iz p r e s a d n i c a . K a k o se k i m l b e r e tek u drugoj godini, prve se g o d i n e m o e podsijati u n e k i drugi usjev te n a k o n b e r b e t o g u s j e v a o s t a j e k i m l s a m n a polju. A k o s e u z g a j a k a o podusjev, o b r a d a s e r a v n a p r e m a g l a v n o m usjevu. S i j e s e u r e d o v e , i t o d o s t a
*Bijeljenje (etioliranje) je postupak kojim se dobiva bijelo lie bez zelenila. To se postie vezanjem lia rozete, pa unu tarnji listovi zbog pomanjkanja svjetla pobijele.

Taraxacum

Maslaak

officinale

M a s l a a k raste svagdje na travnjacima itave sjeverne polutke. V a r i r a u razvoju i grai vegeta tivnih dijelova k a o i u veliini, obliku i s a s t a v u

rano, t a k o da se biljke prije jeseni dobro razviju k a k o bi u z i m u u l e t o s n a n i j e . U p r o l j e e se sije u o u j k u ili t r a v n j u . J e s e n s k a s j e t v a i m a p r e d n o s t i p r e d p r o l j e t n o m , j e r s e b i l j k a s n a n i j e razvije. S i j e se na r a z m a k e od 25 do 42 cm, odnosno najee 30 do 35 c m , a t r e b a 0,6 do 1 g na 1 m 2 . S i j e se na d u b i n u od 1 do 3 c m . A k o s e k i m l sije k a o isti usjev, i s t o s e t a k o m o e sijati u j e s e n ili u p r o l j e e . U t o k u v e g e t a c i j e potrebno je nekoliko puta okopavati. U z g o j i z p r e s a d n i c a j e s t povoljniji, j e r s e b i l j k a b r e i bolje razvija. Sije se na d o b r o p r i r e e n e g r e d i c e u t r a v n j u ( m o e se sijati u p o l u t o p l a kli j a l i t a ) a k o s u n a r o i t o p o v o l j n i uvjeti. M o e s e sijati j o u srpnju, i to s j e m e , k o j e je te g o d i n e dozrelo, tako da ve slijedee godine dobijemo prirod. Presauju se od srpnja do rujna. Ukoliko j e t o p l o v r i j e m e , t r e b a s a d i t i r a n o u j u t r o ili podv e e , a a k o j e tlo s u v i e s u h o , t r e b a n a k o n s a d n j e b i l j k e d o b r o zaliti. U godini dozrijevanja sjemena, njega i o b r a d a s u isti, b e z o b z i r a n a t o r a d i l i s e o u z g o j u d i r e k t n o m s j e t v o m ili i z p r e s a d n i c a . N a p r o l j e e t r e b a g n o j i t i m i n e r a l n i m g n o j i v i m a , k o j a s e d o d a j u pri l i k o m o k o p a v a n j a . P r i g n o j e n j u m o r a m o biti op r e z n i d a s e n e g n o j i s u v i e v e l i k o m k o l i i n o m du i n i h gnojiva, j e r e m o dobiti s l a b o sjeme. Zato je bolje gnojiti tim g n o j i v i m a za predusjev. Ukoli k o s m o p r e d zimu usjev pokrili s l a m o m , n a pro ljee je t r e b a to prije ukloniti. U toku vegetacije t r e b a e e okopavati, da bi se suzbili korovi. i m p l o d i i p o s t a j u s m e i , p o i n j e e t v a . Pri t o m m o r a m o paziti d a s j e m e n e prezri, j e r m o e doi do osipanja. Dozrijevanje dolazi obino na k o n c u lipnja, p o e t k u s r p n j a . M o e s e n j e t i sr p o m ili r e z a t i k a r a m a . N a j p o v o l j n i j e j e b r a t i uju-

t r o ili p o d v e e , j e r j e u t o v r i j e m e m a n j e o s i p a n j e sjemena. Prirodi se kreu od oko 6 - 1 0 dkg z r n a na 1 m2. S j e m e se sui u t a n k i m slojevima i na z r a n o m mjestu. S j e m e (plodii) u p o t r e b l j a v a j u s e k a o z a i n , z a t i m z a p r a v l j e n j e u l j a k o j e s l u i z a d o d a t a k like r i m a . U p u k o j m e d i c i n i slui k a o s r e d s t v o z a re guliranje probave.

Pimpinella

Ani

anisum

Ani trai toplu i dovoljno vlanu klimu. K a k o n a k o n d o z r i j e v a n j a s j e m e n a m o e doi, u s l i j e d o s i p a n j a , d o g u b i t a k a , v r l o s e e s t o a n i sije k a o meuusjev u mrkvi, t a k o da bi se j e d a n p r i r o d k o m p e n z i r a o drugim. Ani najbolje uspijeva na plodnim, h u m u s n i m tlima. T r e b a izbjegavati gnojenje svjeim stajskim gnojem. Gnoji se m i n e r a l n i m gnojivima. S j e m e se sije t o r a n i j e u p r o l j e e u o u j k u ili u t r a v n j u . S i j e se u r e d o v e u r a z m a k e od 20 do 3 5 ili 4 0 c m . D u b i n a sjetve i z n o s i 1 d o 2 c m . N a 1 m 2 t r e b a za r e d o m i n u s j e t v u o k o 2 g, a za s j e t v u o m a k e 2 - 3 g sjemena. Budui da sjeme polaga no nie, p o t r e b n o ga je prije sjetve n a m a k a t i 12 s a t i u t o p l o j vodi. D a b i s e i z b j e g l a n e j e d n o l i n a p r e g u s t a sjetva, d o b r o j e s j e m e p o m i j e a t i pije s k o m i h s u h o m z e m l j o m . A k o s u b i l j k e s u v i e gu sto posijane, t r e b a ih n a k o n n i c a n j a prorijediti. U toku vegetacije potrebno je nekoliko puta okopa vati.

Sjeme dozrijeva nejednolino, a poinje dozrije vati u srpnju i traje do konca kolovoza. Znak dozrelosti jest poutjela stabljika i zemljastosmea boja sjemena. Ani se uzgaja, osim radi sjemena, i radi lia koje se upotrebljava kao zain. Prirodi po jedinici povrine iznose 0,5 do 0,9 kg/ m2 sjemena. U pukoj medicini ani se upotrebljava za regu liranje probave.

oko 1,5-2,0 g sjemena. Sjeme se bere u rujnu. Na 1 m2 moe se postii 14 dkg sjemena. Sve ostalo je isto kao kod ania. Oba plodia, koja su ute ili smee boje, dre se dosta vrsto zajedno. Uzgaja se radi plodova (sjemena) koji se upo trebljavaju za zaine i domai lijek, slino kao kiml za reguliranje probave.

Anethum Coriandrum

Kopar

graveolens

Korijandar

sativum

Uzgoj mu je slian s uzgojem ania. Ipak su pri rodi sigurniji. Najbolje uspijeva u umjereno toploj klimi sa dovoljno atmosferske vlage. U suvie ne povoljnim klimatskim uvjetima sa mnogo obori na u toku ljeta daje plodove slabe kvalitete, odno sno plodovi slabo dozrijevaju. Tlo treba da je plodno, s dovoljnom koliinom vapna i treba da je dovoljno propusno. U prvo vrijeme razvitka, treba korijandar dovoljno vlage. Zbog toga po trebno je za korijandar jo s jeseni duboko tlo prekopati i usitniti. Budui da korijandar ima re lativno kratak vegetacijski period, potrebno mu je dovoljno hraniva u tom periodu, naroito u vrije me dozrijevanja plodova. Ima naroito veliku po trebu za fosfornim gnojivima, koja pospjeuju do zrijevanje i poveavaju koliinu eterinih ulja u plodu. I slabo topljive fosforne soli moe korijan dar dobro koristiti. Sije se u travnju na razmake 20 30 cm red od reda. Nakon nicanja se prorjeduje. Za l m2 treba

Uzgaja se radi sjemena (plodia). Uzgoj kopra vrlo je jednostavan, jer nema naroite zahtjeve prema tlu i gnojidbi. Na manjim povrinama mo e se sijati kao podusjev u mrkvu, perin, pinat, luk i si. (u odnosu 1:10 kopar: mrkva-sjeme). Za 1 m2 treba 0,8 do 1 g sjemena. Sije se na razmake od 20 do 25 cm izmeu redova, a kasnije se razrjeuje u redovima na razmake od 5 8 cm. Sa 1 m2 moe se dobiti 1,5 2 kg zelene mase. Sjeme dozrijeva od srpnja do kolovoza. Kako sjeme, kada dozre, vrlo lagano ispada, mora se pri berbi biti paljiv. Pokoene biljke veu se u snopie i ostavljaju na vrtu da se dosue, nakon toga se ovre, to jest odvoji se sjeme od ostalog dijela biljke. Prirod sjemena iznosi 6 do 16 dkg na 1 m2. Upotrebljava se kao zain, a u pukoj medicini kao sredstvo za reguliranje probave.

Gljive

Peurke
Gljive u b r a j a m o m e d u najkvalitetnije p o v r e j e r s u n j i h o v e b j e l a n e v i n e p o s a s t a v u s l i n e bje l a n e v i n a m a ivotinjskog podrijetla. I m a j u za s t u p l j e n e s v e e s e n c i j a l n e a m i n o k i s e l i n e . O s i m to ga, b o g a t e su v i t a m i n i m a B skupine. G l j i v e p e u r k e ili a m p i n j o n i Agaricus bisporus u z g a j a j u se u p o d r u m i m a , n a p u t e n i m r u d a r skim o k n i m a i tunelima, te posebno sagraenim z g r a d a m a . T k o nije p o m i s l i o k a k o b i bilo z g o d n o imati gljivarnik u vlastitom p o d r u m u i ubrati s v j e e gljive k a d g o d p o e l i ? To, m e u t i m , nije t a k o j e d n o s t a v n o . Za u s p j e a n u z g o j g l j i v a p e u r k i p o t r e b n a s u d o s t a v e l i k a ula ganja, pa bi proizvodnja s a m o za vlastite potrebe bila i previe skupa. Ovaj k r a t k i opis proizvodnje nije u p u t a k a k o u z g a j a t i gljive, n e g o j e n a m i j e n j e n b o l j e m r a z u m i jevanju te proizvodnje. G l j i v e p e u r k e s u s a p r o f i t i . Z a svoj r a s t i r a z v o j n e t r e b a j u svjetlost, ive n a o r g a n s k o j t v a r i u r a s p a d a n j u - r a z g r a d n j i i iz n j e u z i m a j u p o t r e b n e s a s t o j k e z a svoj ivot: ugljik, duik, m i n e r a l n e s o l i uz v o d u i z r a k iz p r i r o d n e o k o l i n e . Z a u z g o j gljiva k o r i s t i s e k o m p o s t p r i r e e n n a o d r e e n i n a i n , k a k o b i o m o g u i o r a z v o j gljive p e u r k e a ne drugih gljiva i ostalih o r g a n i z a m a .

O s n o v n a s a s t o j i n a z a u z g o j g l j i v a j e s t svjei k o n j s k i g n o j koji s e k o m p o s t i r a u s t r o g o k o n t r o liranim uvjetima uz dodavanje razliitih dodata ka u toku s a m o g procesa. O s i m konjskog gnoja, za k o m p o s t se koriste i razliite smjese od peni ne, r a e n e ih riine s l a m e s djetelinskim sijenom, kominom, kukuruznim oklascima s dodatkom krvnog brana, kokojeg gnoja, duinih mineral n i h g n o j i v a , d r u g i h m i n e r a l n i h tvari, m i k r o e l e m e n a t a i vode. Proces kompostiranja traje oko dva tjedna uz prevrtanje, zraenje, dodatak vode i potrebnih a d i t i v a . K o m p o s t s e s l a e u s a n d u k e , p o l i c e ili v r e e u k o j i m a s e u z g a j a j u gljive. N a j e e s e upo t r e b l j a v a j u d r v e n i ili p l a s t i n i s a n d u c i . T a k a v se kompost pasterizira pri temperaturi o d 60C d o v o d o m v r u e p a r e (investicija) ili u z drugi n a i n zagrijavanja, pri e m u t r e b a da ispari s a v a m o n i j a k . N a k o n h l a e n j a n a 25C n a t a k a v se k o m p o s t sije gljiva. Gljive s e n e r a z m n a a j u s j e m e n o m , n e g o sporam a ili d i j e l o v i m a t k i v a m i c e l i j a . T a k a v s e micelij p r o i z v o d i u s p e c i j a l n i m l a b o r a t o r i j i m a i n a s a u j e n a n e k l i j a v a z r n a p e n i c e ili p r o s a , k o j a o n d a slui k a o sjeme. P r i t e m p e r a t u r i od 25C i v i s o k o j celij p r o r a s t e k o m p o s t z a o k o 1 4 pokriva tankim slojem specijalne tom, te ostavi u istim uvjetima jo na. vlazi z r a k a midana. O n d a se smjese s trese o k o t j e d a n da

T a d a je micelij s p r e m a n za stvaranje plodnih tijela, tj. o n i h d i j e l o v a k o j e t r o i m o k a o p o v r e . S a n d u c i se stave na s t a l n o mjesto i dre pri tem p e r a t u r i o d 16C u z s t a l n o v l a e n j e . P l o d n a t i j e l a r a s t u u valovima 8 tjedana. N a k o n t o g a je kom post iscrpljen i m o e se koristiti jo s a m o za gno jidbu vrta.

Ljubitelji gljiva mogli bi s uspjehom provoditi ovu zadnju fazu proizvodnje, ako bi se nali spe cijalizirani proizvoai koji bi za njih pripremali kompost, izveli pasterizaciju i proveli proces pre rastanja micelija, te prodavali prireene sanduke za proces plodonoenja. Moda e ovi reci potai tu ideju.

Spremanje i uvanje povra preko zime

Mogunosti uzgoja jo nekih vrsta gljiva Osim plemenite peurke (ampinjona), ljubitelji gljiva mogu uzgajati i druge vrste gljiva kao to su: bukovaa (Pleurotus sp.), slamnatica (Stropharia rugoso-annulata), velika gnojitarka (Coprinus comatus), barunasta panjevica (Flamrnulina velutipes) i nadaleko poznata gljiva za dug i vot Shii take (Lentinus edodes). Kao supstrat za uzgoj moe posluiti: slama, si jeno, kukuruzni oklasci, pamuni otpad, piljevina, drvena strugotina i slini materijali. Osnovni postupak pripreme materijala je vrlo slian za sve navedene gljive, a to je sterilizacija, odnosno pasterizacija u prvoj fazi, a zatim zasijavanje micelija u supstrat kao druga faza, te inku bacija (proratanje supstrata) kao trea faza. Plodnoenje (fruktifikacija) je specifina, i zahtije va odravanje temperatura i vlage u onim grani cama kakve su potrebne za pojedinu vrstu gljiva. Jednostavnost uzgoja, kao i lako dostupni i re lativno jeftini materijali za supstrat pobuuju sve vee zanimanje ljubitelja gljiva za vlastitim uzgo jem. Ako jo pridodamo da iskoritenje u odnosu na teinu supstrata moe biti od cea 20% (kod bukovae, slamnatice, gnojitarke) pa sve do 50% (kod barunaste panjevice i Shii take), vidimo da hobi uzgoj moe prerasti u vrlo rentabilan posao.

Mnoge povrtne vrste mogu se spremiti i uvati due ili krae vrijeme za kasniju upotrebu. To je veina korjenastog povra: mrkva, perin, celer, pastrnjak, cikla, rotkva, postrna repa i podzemna koraba, zatim neke kupusnjae: kasni kupus, kelj, korabica i kelj pupar, te endivija i radi, lukovi i krumpir. Najjednostavniji nain jest uvanje u podrumu, koji je dosta hladan, ist i zraan. Povre koje se sprema mora biti zdravo, isto, neoteeno i dovoljno zrelo za spremanje. Korjenasto povre najbolje je uvati u vlanom pijesku. Slae se red po red, a izmeu redova se stavlja najmanje 2 3 cm pijeska. Perin i celer obino slaemo ukoso, i to tako da lie bude okrenuto gore, da se sauva i dio lia. Ostale kor jenasto vrste mogu se slagati u slojeve oko 20 cm i pokriti pijeskom. Kupusnjae, endiviju i radi za spremanje vadi mo s korijenom, te samo korijen ukopamo u pi jesak, pazei da se glavice ne dodiruju. Kelj pup ar se ostavlja na stabljici. Sve ove vrste bolje e se uvati ako je temperatura u podrumu blie 0C a vlaga zraka vea. U takvim uvjetima svi su i votni procesi usporeni, a isuivanje smanjeno, pa e spremljeno povre ostati svjee i jedro. Luk se bolje uva na tavanu, gdje je manja vla ga zraka, u plitkim letvaricama, manjim mrea-

s t i m v r e a m a ili u vijencima. Ako se luk ili e njak s m r z n e , n e smije s e d i r a t i dok s e n e o d m r zne. U t o m sluaju s m r z a v a n j e n e e tetiti. Ondje gdje n e m a p r i k l a d n o g p o d r u m a sve n a v e d e n e vrste, o s i m lukova, m o g u s e u v a t i u t r a pu. K a k o koliine p a i p o t r e b e pojedinih v r s t a nisu j e d n a k e , a nisu ni velike k a o u g o s p o d a r s t v i m a koja imaju r o b n u proizvodnju, bit e p r a k t i n i j e d a s e n a i n e d v a d o tri t r a p a . U j e d n o m t r a p u spremit e se s a m o krumpir, u d r u g o m ostalo korjenasto povre, a u t r e e m kupusnjae i ostale vrste. T r a p t r e b a smjestiti n a p o v i e n o mjesto, gdje n e prijeti o p a s n o s t i z a najjaih k i a d a e stajati vo da. E v o p r i m j e r a k a k o s e m o e n a i n i t i t r a p z a k o r j e n a s t o p o v r e (si. 41). Obiljei se p r a v o k u t n i k

i r o k a o k o 8 0 c m a v i s o k a o k o 6 0 c m . Ako s e s p r e m a j u r a z l i i t e vrste, s l a u s e t a k o d a s e otva rajui t r a p s a m o s jedne s t r a n e m o e lako doi d o eljene koliine p o v r a . P o v r e s e pokrije slo j e m s l a m e , a p r e k o nje dolazi sloj zemlje iz j a r k a koji se i s k o p a oko t r a p a .

SI. 42. Konstrukcija od letava za horizontalnu ventilaciju trapa

Z a velikih h l a d n o a t r e b a ventilacije zatvoriti. K u p u s n j a e , endivija i r a d i m o g u se t r a p i t i t a ko da se biljke izvade s korijenom, iskopaju b r a z de i biljke o i e n e od v a n j s k o g l i a s l a u u b r a z d e j e d n a d o d r u g e , ali d a s e n e dodiruju. Z a t i m se d j e l o m i n o z a g r n u z e m l j o m i o d o z g o pokriju p r e o s t a l i m liem. Ako n a s t u p e v e e h l a d n o e , p r e k o l i a s e n a b a c i jo 1 0 1 5 c m zemlje. M n o g i d a n a s imaju h l a d n j a k e z a d u b o k o z a m r zavanje u kojima se m o g u trajno uvati namirni ce, a m e u n j i m a i svjee p o v r e . Za taj n a i n uvanja - konzerviranja dolaze u prvom redu o n e vrste, koje s e n e m o g u d u e u v a t i n a v e o p i s a n i nain, a p r i p r e m a j u se k u h a n j e m . N a j e e s e z a m r z a v a j u : g r a a k , m a h u n e , pi nat, k u k u r u z e e r a c , c v j e t a a , r a j i c a , p a p r i k a , a m o e se z a m r z a v a t i i poriluk, kelj p u p a r i d r u g o a k o z a t o i m a dovoljno m j e s t a u hladnjaku. P o v r e s e p r i p r e m i k a o z a kuhanje, a z a t i m s e n a n e k o l i k o m i n u t a u r o n i u k l j u a l u vodu, d a s e u n i t e encimi, koji i u z a m r z n u t o m p o v r u m o g u i z a z v a t i nepoeljne p r o m j e n e . K a d a s e ocijedi vo d a i ohladi, stavlja s e n a z a m r z a v a n j e .

SI. 4 1 . Primjer slaganja povra u trap; 1 celer, 2 perin, 3 mrkva, 4 postrna repa, 5 cikla, 6 rotkva, 7 sloj slame, 8 sloj zemlje

irine 1,2 m a duljine p r e m a koliini p o v r a koja s e n a m j e r a v a spremiti. D a s e o s i g u r a c i r k u l a c i j a z r a k a , u z d u t r a p a stavi se i k o n s t r u k c i j a od let a v a (si. 42), a na s r e d i n i o k o m i t a ventilacija koja m o e biti n a i n j e n a o d l e t v i c a ili s n o p a trstike debljine o k o 15 c m . isto, z d r a v o , s u h o i n e o t e e n o p o v r e s l a e s e u hrpu, koja j e n a o s n o v i

Tabela 12 KALENDAR SJETVE I BERBE POVRA Kontinentalno KODE SE UZGAJA DIREKTNOM SJETVOM podruje

Tabela 13 KALENDAR SJETVE I BERBE POVRA Mediteransko KODE SE U Z G A J A DIREKTNOM SJETVOM podruje

Tabela 14 KALENDAR SJETVE, SADNJE I BERBE Kontinentalno POVRA KOJE SE UZGAJA IZ PRESADNICA podruje

Tabela 15 KALENDAR SDETVE, SADNDE I BERBE Mediteransko POVRA KODE SE UZGADA IZ PRESADNICA podruje

Kalendar radova po

mjesecima

Kontinentalno podruje
Sijeanj B e r e s e : m a t o v i l a c , p o r i l u k , h r e n ( a k o n e m a sni jega, a tlo nije smrznuto). Razrauje se plan uzgoja povra. P o p r a v l j a s e ili n a b a v l j a d o t r a j a l i a l a t i o s t a l i po trebni inventar. N a b a v l j a s e sjeme z a sjetvu p r e m a planu. Nabavljaju se gnojiva i najpotrebnija sredstva za z a t i t u bilja. P r e g l e d a v a se p o v r e u p o d r u m u i tavanu, odstra njuje se koje je p o e l o trunuti. Za h l a d n i h d a n a v e n t i l a c i j a t r a p a se zatvara, za toplijih otvara.

Prikuplja se bioenergetski materijal za zagrijava nje z a t i e n o g prostora, zbija se i pokriva do upo trebe, p u n i se u klijalinu j a m u za uzgoj presad n i c a r a n o g povra. P r i p r e m a s e k l i j a l i t e ili d r u g i z a t i e n i p r o s t o r z a sjetvu. A k o j e v r i j e m e t o p l o , a t l o s e d o b r o p r o s u ilo, o b a v l j a s e o b r a d a , g n o j i d b a i p r e d s j e t v e n a p r i p r e m a t l a z a k u l t u r e k o j e s e siju ili s a d e k r a j e m m j e s e c a i u oujku.

Oujak Sije se: mrkva, perin, pastrnjak, rotkva, rotkvica, c r n i korijen, pinat, bob, g r a a k . S i j e s e u z a t i e n o m p r o s t o r u : k u p u s r a n i , kelj r a ni, c v j e t a a r a n a , k o r a b i c a r a n a , c e l e r , s a l a t a , r a j ica, paprika, patlidan, poriluk. S a d i s e : luk, e n j a k , l u k k o z j a k , s a l a t a , r a b a r b a r a , hren. B e r e se: matovilac, poriluk, hren. P u n i se klijalite b i o e n e r g e t s k i m m a t e r i j a l o m i klijalinim tlom. V r e s e p o t r e b n e r a d n j e u u z g o j u p r e s a d n i c a : za lijevanje, z r a e n j e , z a t i t a o d b o l e s t i i e v e n t u a l n o od tetnika, pokrivanje h a s u r a m a za hladnijih no i. O b a v l j a s e o b r a d a i g n o j i d b a t l a p r i j e s j e t v e ili s a d n j e , u z e v e n t u a l n o k o r i t e n j e s r e d s t a v a z a za t i t u od t e t n i k a u tlu. Slae se hrpa za kompostiranje.

Veljaa Sije se: rotkvica, graak. Sije se u z a t i e n o m p r o s t o r u : k u p u s rani, kelj ra ni, c v j e t a a r a n a , k o r a b i c a r a n a , s a l a t a , r a j i c a , paprika, patlidan. S a d i se: luk kozjak. B e r e se: matovilac, poriluk, hren. Dopunjuju se n a b a v k e iz sijenja. D e t a l j n o se p r e g l e d a v a p o v r e u s p r e m i t i m a i odstranjuje sve bolesno. A k o n i j e p r i p r e m l j e n o u j e s e n , a v r i j e m e je toplo, p r i p r e m a se klijalino tlo i d e z i n f i c i r a se.

Travanj Sije se: mrkva, perin, cikla, p o d z e m n a koraba, rotkva, rotkvica, c r n i korijen, pinat, bob, graak,

k u p u s kasni, kelj kasni, c v j e t a a k a s n a , k o r a b i c a k a s n a , parga, poriluk, salata. S a d i se.- k u p u s r a n i , kelj r a n i , c v j e t a a r a n a , k o r a b i c a rana, salata, parga, hren. B e r e se: rotkvica, pinat, matovilac, salata, luk s r e b r e n a c , poriluk, r a b a r b a r a , hren. Obavljaju se mjere njege p r e s a d n i c a u zatie n o m p r o s t o r u n a v e d e n e u oujku. Pikiraju se: rajica, paprika, patlidan, celer. V r i s e p r e d s j e t v e n a p r i p r e m a tla. Zalijevaju se p o s a e n e p r e s a d n i c e a k o je toplo vrijeme, zalijeva se i iza sjetve na o t v o r e n o m a k o je tlo suho. P r o v o d i s e z a t i t a o d b o l e s t i i t e t n i k a p r e m a po trebi.

Vri se okopavanje, plijevljenje k o r o v a i prihranji vanje r a n i h kultura. Prebacuje se hrpa za kompostiranje.

Lipanj S i j e se-, m r k v a , c i k l a , p o d z e m n a k o r a b a , rotkva, k o r a b i c a kasna, g r a h m a h u n a r , poriluk, salata, endivija, radi, k o m o r a , k u k u r u z e e r a c . S a d i s e : k u p u s k a s n i , kelj k a s n i , k e l j p u p a r , cvje t a a k a s n a , k o r a b i c a k a s n a , salata, poriluk. B e r e se: mrkva, perin, cikla, r o t k v a ljetna, bob, g r a a k , k u p u s rani, kelj rani, c v j e t a a r a n a , kora b i c a rana, salata, parga, r a b a r b a r a , luk srebre nac. P r i p r e m a s e tlo z a s j e t v u ili s a d n j u . N a v o d n j a v a s e i z a s j e t v e ili s a d n j e i t i j e k o m v e g e tacije, a k o je vrue. Vri se zatita protiv p l a m e n j a e l u k a i rajice, k a o i protiv drugih biljnih bolesti i tetnika. O k o p a v a se i plijeve korovi. Pincira se rajica, vee uz armaturu. P r e k o p a v a s e tlo i z a b e r b e o z i m i h ili r a n i h p r o ljetnih kultura.

Svibanj S i j e s e : c i k l a , p o d z e m n a k o r a b a , r o t k v a , c r n i ko rijen, g r a h m a h u n a r , k r a s t a v c i , tikvice, dinje, lu b e n i c e , k u p u s k a s n i , k e l j k a s n i , kelj p u p a r , cvje t a a k a s n a , k o r a b i c a k a s n a , poriluk, salata, kuku ruz eerac. S a d i se: celer, salata, rajica, paprika, patlidan, poriluk. B e r e se: r o t k v a ljetna, rotkvica, pinat, bob, gra ak, k o r a b i c a r a n a , salata, parga, r a b a r b a r a , luk srebrenac. K a l e s e p r e s a d n i c e k u l t u r a p r i j e s a d n j e n a otvo renom. P r i p r e m a s e tlo z a s j e t v u ili s a d n j u u z e v e n t u a l n o t r e t i r a n j e p r o t i v t e t n i k a u tlu. N a v o d n j a v a s e p r i sadnji, a p o p o t r e b i i k u l t u r e s i j a n e ili s a e n e r a n i j e . Provodi se zatita protiv p l a m e n j a e luka, a po p o t r e b i i protiv drugih t e t n i k a i bolesti.

Srpanj Sije se: p o d z e m n a k o r a b a , rotkva, k o r a b i c a kasna, g r a h m a h u n a r , endivija, poriluk. S a d i s e : k u p u s k a s n i , kelj k a s n i , k o r a b i c a k a s n a , salata, radi, poriluk. B e r e se: mrkva, perin, cikla, r o t k v a ljetna, g r a h m a h u n a r , b o b , g r a a k , k r a s t a v c i , tikvice, dinje, ku pus rani, kelj rani, c v j e t a a r a n a , k o r a b i c a r a n a , salata, rajica, poriluk, luk kozjak.

P r i p r e m a s e tlo z a s j e t v u ili s a d n j u . Zbog vee potrebe za vodom, obavezno se navod njava. Vri se zatita protiv p l a m e n j a e na rajici i luku i e v e n t u a l n o p r o t i v d r u g i h b o l e s t i ili t e t n i k a a k o se pojave. O k o p a v a s e p o s l i j e k i e ili n a v o d n j a v a n j a . Prekopaju se gredice s kojih je u b r a n o povre. Prebacuje se hrpa za kompostiranje.

n a r , k r a s t a v c i , tikvice, dinje, l u b e n i c e , k u p u s ka sni, kelj k a s n i , c v j e t a a k a s n a , k o r a b i c a k a s n a , sa l a t a , endivija, r a d i , r a j i c a , p a p r i k a , p a t l i d a n , k u k u r u z e e r a c . P r i p r e m a s e t l o z a s j e t v u ili sad nju o z i m i h kultura. Vri s e j e s e n s k a d u b o k a o b r a da tla na g r e d i c a m a s kojih je povre ubrano. Prebacuje se hrpa za kompostiranje.

Listopad Kolovoz Sije se: pinat, s a l a t a zimska, l u k s r e b r e n a c , kine ski k u p u s (prvi t j e d a n ) . S a d i s e : k o r a b i c a k a s n a , endivija, p o r i l u k , l u k k o z jak. B e r e se: mrkva, perin, cikla, p o d z e m n a koraba, r o t k v a l j e t n a , g r a h m a h u n a r , k r a s t a v c i , tikvice, di nje, l u b e n i c e , luk, e n j a k , l u k k o z j a k , k o r a b i c a k a s n a , salata, rajica, paprika, patlidan, poriluk, kukuruz eerac. P r i p r e m a s e tlo z a s j e t v u ili s a d n j u . Navodnjava se p r e m a potrebi. P r o v o d i s e z a t i t a o d b o l e s t i i t e t n i k a p r e m a po trebi. O k o p a v a j u se i plijeve od k o r o v a k u l t u r e s i j a n e ili s a d e n e p o e t k o m ljeta. P r e k o p a v a s e tlo p o s l i j e b e r b e .

Sije se: pinat ozimi. S a d i se: s a l a t a zimska, luk s r e b r e n a c , kelj Advent Bonner. B e r e s e : mrkva, perin, pastrnjak, cikla, podzem n a k o r a b a , c r n i k o r i j e n , p i n a t , dinje, l u b e n i c e , ku p u s k a s n i , kelj k a s n i , kelj p u p a r , c v j e t a a k a s n a , k o r a b i c a k a s n a , c e l e r , s a l a t a , endivija, r a d i , patli dan, hren, k o m o r a , kineski kupus. P r i p r e m a s e tlo z a s j e t v u ili s a d n j u o z i m i h k u l t u r a k o j e n i s u p o s i j a n e ( p o s a e n e ) u rujnu. S p r e m a se povre za dugotrajno uvanje. V a d i s e tlo i r a z g r a e n i b i o e n e r g e t s k i m a t e r i j a l iz k l i j a l i t a i d e z i n f i c i r a s e . V r i s e j e s e n s k a d u b o k a o b r a d a tla.

Studeni B e r e se: mrkva, perin, cikla, p o d z e m n a koraba, r o t k v a z i m s k a , c r n i k o r i j e n , p i n a t , kelj p u p a r , c v j e t a a k a s n a , c e l e r , s a l a t a , endivija, r a d i , pori luk, h r e n , k i n e s k i k u p u s . S p r e m a s e preostalo p o v r e z a dugotrajno uva nje. V r i s e j e s e n s k a d u b o k a o b r a d a t l a n a p r e o s talim gredicama.

Rujan Sije se: pinat, matovilac. Sadi se: s a l a t a zimska, luk s r e b r e n a c , enjak, luk kozjak. B e r e se.- m r k v a , p e r i n , p a s t r n j a k , c i k l a , p o d z e m n a k o r a b a , rotkva ljetna, c r n i korijen, g r a h m a h u -

Z a t v a r a s e ventilacija, a k o j a k o zahladi, n a spre mitima i trapovima.

Ako je vrijeme toplo, a tlo se d o b r o prosuilo, obavlja se obrada, gnojidba i predsjetvena pripre m a tla.

Prosinac B e r e se: rotkva zimska, matovilac, poriluk, hren. Z a t v a r a s e v e n t i l a c i j a n a p o d r u m u i t r a p u z a vri j e m e h l a d n i h dana, o t v a r a a k o j e toplo. Veljaa S i j e s e : m r k v a , p e r i n , c i k l a , g r a a k , b o b , luk. Sije se u z a t i e n o m p r o s t o r u : k u p u s proljetni, kelj proljetni, s a l a t a proljetna, rajica, paprika, patlidan. S a d i s e : e n j a k , k u p u s p r o l j e t n i , kelj p r o l j e t n i , a r tioka. B e r e s e : m r k v a , p e r i n , blitva, k u p u s z i m s k i , k e l j z i m s k i , k e l j p u p a r , c v j e t a a , s a l a t a , endivija, r a di, r a t i k a , p i n a t , p o r i l u k . Detaljno se p r e g l e d a v a sve p o v r e u s p r e m i t i m a i odstranjuje sve b o l e s n o . Puni se klijalite b i o e n e r g e t s k i m m a t e r i j a l o m i k l i j a l i n i m t l o m i p r i p r e m a s e z a sjetvu. V r e s e p o t r e b n e r a d n j e u u z g o j u p r e s a d n i c a : za lijevanje, zraenje, zatita od boleti i e v e n t u a l n o od tetnika, pokrivanje h a s u r a m a za hladnijih no i. O b a v l j a s e o b r a d a i g n o j i d b a t l a p r i j e s j e t v e ili sadnje, uz e v e n t u a l n o koritenje sredstva protiv t e t n i k a u tlu.

Mediteransko podruje
Sijeanj Sije se: graak, bob. Sije se u z a t i e n o m prostoru: kupus proljetni, kelj proljetni, s a l a t a proljetna. B e r e s e : m r k v a , p e r i n , blitva, k u p u s z i m s k i , kelj z i m s k i , k e l j p u p a r , c v j e t a a , s a l a t a , endivija, ra di, r a t i k a , p i n a t , p o r i l u k . Razrauje se plan uzgoja povra. N a b a v l j a s e s j e m e z a sjetvu p r e m a p l a n u . Nabavljaju se gnojiva i najpotrebnija sredstva za z a t i t u bilja. P r e g l e d a v a se p o v r e u p o d r u m u i tavanu, odstra njuje s e o n o k o j e j e p o e l o t r u n u t i . Ako n i j e p r i p r e m l j e n o u j e s e n , a v r i j e m e je toplo, p r i p r e m a s e k l i j a l i n o tlo i d e z i n f i c i r a se. Prikuplja se bioenergetski materijal za zagrijava nje z a t i e n o g p r o s t o r a , zbija se i p o k r i v a do upo trebe, p u n i se u klijalinu j a m u za uzgoj presad n i c a r a n o g povra. P r i p r e m a s e z a t i e n i p r o s t o r z a sjetvu.

Oujak Sije se: mrkva, perin, cikla, bob, parga. Sije se u z a t i e n o m prostoru: rajica, paprika, patlidan. S a d i s e : k u p u s p r o l j e t n i , kelj p r o l j e t n i , s a l a t a p r o ljetna, parga, artioka.

B e r e s e : m r k v a , p e r i n , blitva, g r a a k , k u p u s zim ski, kelj z i m s k i , kelj p u p a r , c v j e t a a , s a l a t a , e n d i vija, r a d i , p a r g a , r a t i k a , p i n a t , l u k s r e b r e n a c . Obavljaju se mjere njege p r e s a d n i c a u zatie n o m p r o s t o r u n a v e d e n e u veljai. Pikiraju se: rajica, paprika, patlidan, celer. V r i s e p r e d s j e t v e n a p r i p r e m a tla. Zalijevaju se p o s a e n e p r e s a d n i c e a k o je toplo vrijeme, zalijeva se i iza sjetve na o t v o r e n o m a k o j e tlo s u h o . P r o v o d i s e z a t i t a o d b o l e s t i i t e t n i k a p r e m a po trebi. Slae se hrpa za kompostiranje.

Svibanj

Travanj Sije se: mrkva, perin, cikla, g r a h m a h u n a r , kra stavci, tikvice, dinje, l u b e n i c e , r a j i c a , p a p r i k a , p a tlidan. Sadi se: rajica, paprika, patlidan. B e r e se: mrkva, perin, graak, bob, k u p u s zimski, kelj zimski, cvjetaa, salata, parga, a r t i o k a , ra tika, l u k s r e b r e n a c . K a l e s e p r e s a d n i c e t o p l o l j u b i v i h k u l t u r a prije sadnje na otvorenom. P r i p r e m a s e tlo z a s j e t v u ili s a d n j u u z e v e n t u a l n o t r e t i r a n j e p r o t i v t e t n i k a u tlu. N a v o d n j a v a se p r i sadnji, a po p o t r e b i i k u l t u r e s i j a n e ili s a e n e r a n i j e . Provodi se zatita protiv p l a m e n j a e luka, a po potrebi i protiv drugih bolesti i tetnika. O k o p a v a j u se, p l i j e v e o d k o r o v a i p r i h r a n j u j u r a ne kulture.

Sije se: mrkva, perin, cikla, g r a h m a h u n a r . Sadi se: rajica, paprika, patlidan. B e r e se: mrkva, perin, cikla, graak, bob, kupus proljetni, kelj proljetni, s a l a t a , parga, a r t i o k a , luk s r e b r e n a c . P r i p r e m a s e tlo z a s j e t v u ili s a d n j u . N a v o d n j a v a s e i z a s j e t v e ili s a d n j e t i j e k o m vege tacije a k o je vrue. V r i se zatita protiv p l a m e n j a e l u k a i rajice, k a o i protiv drugih biljnih bolesti i tetnika. O k o p a v a se i plijeve korovi. P i n c i r a se rajica, vee uz a r m a t u r u . P r e k o p a v a s e tlo i z a b e r b e o z i m i h ili r a n i h p r o ljetnih kultura. Prebacuje se hrpa za kompostiranje.

Lipanj Sije se: mrkva, perin, cikla, g r a h m a h u n a r , kupus z i m s k i , k e l j z i m s k i , kelj p u p a r , c v j e t a a , s a l a t a , radi, ratika. Sadi se: rajica, paprika, patlidan. B e r e s e : m r k v a , p e r i n , c i k l a , g r a h m a h u n a r , tikvi c e , k u p u s p r o l j e t n i , kelj p r o l j e t n i , s a l a t a , r a j i c a , paprika, patlidan. P r i p r e m a s e t l o z a s j e t v u ili s a d n j u . Zbog vee potrebe za vodom, obavezno se navod njava. Vri se zatita protiv p l a m e n j a e na rajici i luku i e v e n t u a l n o protiv drugih bolesti, i tetnika a k o se pojave. O k o p a v a s e p o s l i j e k i e ili n a v o d n j a v a n j a . P r e k o p a v a j u se gredice s kojih je u b r a n o povre.

Srpanj Sije se: mrkva, perin, cikla, g r a h m a h u n a r , kupus z i m s k i , kelj z i m s k i , c v j e t a a , s a l a t a , r a d i , endivija, poriluk. S a d i s e : k u p u s z i m s k i , kelj z i m s k i , kelj p u p a r , cvjetaa, salata. B e r e se: mrkva, perin, cikla, g r a h m a h u n a r , kra stavci, tikvice, dinje, l u b e n i c e , luk, e n j a k , r a j i c a , paprika, patlidan. P r i p r e m a s e t l o z a s j e t v u ili s a d n j u . Zbog vee potrebe za vodom, obavezno se navod njava. P r o v o d i s e z a t i t a o d b o l e s t i i t e t n i k a p r e m a po trebi. O k o p a v a s e p o s l i j e k i e ili n a v o d n j a v a n j a . P r e k o p a s e tlo p o s l i j e b e r b e . Prebacuje se hrpa za kompostiranje.

Rujan Sije se: mrkva, perin, salata, radi, pinat. S a d i s e : e n j a k , s a l a t a , r a d i , endivija, a r t i o k a , poriluk. B e r e se: mrkva, perin, cikla, g r a h m a h u n a r , kra stavci, tikvice, dinje, l u b e n i c e , s a l a t a , r a d i , r a j i ca, paprika, patlidan, artioka. P r i p r e m a s e tlo z a s j e t v u ili s a d n j u . Navodnjava se p r e m a potrebi. Z a t i t a o d b o l e s t i i t e t n i k a p r o v o d i s e p r e m a po trebi. P r e k o p a v a s e tlo p o s l i j e b e r b e . Prebacuje se hrpa za kompostiranje.

Listopad Sije se: mrkva, perin, bob, pinat. S a d i se: enjak, salata, radi, artioka, luk sre brenac. B e r e s e : m r k v a , p e r i n , blitva, g r a h m a h u n a r , k r a stavci, tikvice, dinje, l u b e n i c e , k u p u s z i m s k i , kelj z i m s k i , s a l a t a , r a d i , endivija, r a j i c a , p a p r i k a , pa tlidan, artioka, ratika, pinat. P r i p r e m a s e t l o z a s j e t v u ili s a d n j u . V a d i s e tlo i r a z g r a d e n i b i o e n e r g e t s k i m a t e r i j a l iz k l i j a l i t a i d e z i n f i c i r a se. Vri s e j e s e n s k a d u b o k a o b r a d a tla.

Kolovoz Sije se: mrkva, perin, blitva, g r a h m a h u n a r , sala ta, r a d i , endivija, p i n a t , p o r i l u k , l u k s r e b r e n a c . S a d i se: k u p u s zimski, kelj zimski, kelj pupar, c v j e t a a , s a l a t a , r a d i , endivija, r a t i k a , p o r i l u k . B e r e se: mrkva, perin, cikla, g r a h m a h u n a r , kra stavci, tikvice, dinje, l u b e n i c e , luk, e n j a k , r a j i c a , paprika, patlidan. P r i p r e m a s e tlo z a s j e t v u ili s a d n j u . Zbog vee potrebe za vodom, obavezno se navod njava. P r o v o d i s e z a t i t a o d b o l e s t i i t e t n i k a p r e m a po trebi. O k o p a v a s e p o s l i j e k i e ili n a v o d n j a v a n j a . P r e k o p a s e tlo p o s l i j e b e r b e .

Studeni Sije se: mrkva, perin, graak, bob. B e r e s e : m r k v a , p e r i n , c i k l a , blitva, k u p u s z i m s k i , k e l j z i m s k i , c v j e t a a , s a l a t a , r a d i , endivija, r a t i ka, pinat, poriluk.

P r i p r e m a s e t l o z a s j e t v u ili s a d n j u . S p r e m a se povre za dugotrajno uvanje. V a d i se i dezinficira tlo iz klijalita. V r i s e j e s e n s k a d u b o k a o b r a d a tla.

RAZNA IMENA ISTOG POVRA

Prosinac Sije se: graak, bob. B e r e se: m r k v a , perin, cikla, blitva, k u p u s zimski, k e l j z i m s k i , kelj p u p a r , c v j e t a a , s a l a t a , e n d i v i j a , radi, ratika, pinat, poriluk. V r i s e j e s e n s k a d u b o k a o b r a d a tla. Prikuplja se bioenergetski materijal za zagrijava nje klijalita i u v a do u p o t r e b e . P o p r a v l j a s e ili n a b a v l j a d o t r a j a l i a l a t i o s t a l i po trebni inventar.

Kupus zelje Cvjetaa karfiol Korabica keleraba Brokula kavulin R a t i k a ratan, lisnati kupus Kineski kupus kinesko zelje Radi salatna cikorija Matovilac motovilac, poljska salata pinat spana Blitva mangold Novozelandski pinat novozelandski s p a n a Komora - m o r a a Perin perun Pastrnjak pastrnak Cikla cvekla Crni korijen panjolski zmijak Vrtni turovac bijeli korijen Hren ren Podzemna k o r a b a broskva Rotkva povrtnica Rotkvica povrtnica m j e s e a r k a Luk crni luk Luk s r e b r e n a c ozimi luk, luk orija enjak beli luk, bijeli luk Kozjak ljutika Vlasac vlasac, luk drobnjak Zimski luk - a r l a m a Poriluk - praziluk R a j i c a paradajz, crveni patlidan Patlidan plavi patlidan Tikvica bundeva, bua Dinja pipun, bostan Lubenica karpuza, bostan B a m i j a bamnja G r a a k bi G r a h m a h u n a r boranija

 p a r g a pargla Kiselica zelje, tavelj Maj oran mauran Mauran majina duica, timijan Bosiljak, bosiok, bosilje M e n t a p a p r e n a metvica, n a n a Pelinja metvica matinjak Rumarin rumarin Portulak tuac Ruta rutva, petoprsnica B o r e boraina, lisiina M a s l a a k utenica Kiml kim, kumin Ani slatki janu Korijander papri, imavica Kopar - mirodija

RAZNA IMENA ISTIH M J E S E C I

U ovoj knjizi mjeseci su nazvani hrvatskim narodnim ime nima. Da bismo i t a o c i m a koji govore srpskohrvatskom jezi nom varijantom olakali snalaenje, usporedno navodimo redni broj mjeseca i internacionalni naziv mjeseca kako su preuzeti u naem jeziku. I II III IV V VI sijeanj veljaa oujak travanj svibanj lipanj januar februar mart april maj juni VII VIII IX X XI XII srpanj kolovoz rujan listopad studeni prosinac juli august septembar oktobar novembar decembar