FAKULTET ISLAMSKIH NAUKA U SARAJEVU PEDAGOKI SMJER

ODGOJNE PORUKE I ODGOJNE VRIJEDNOSTI U USMENIM PRIAMA BONJAKA

(Diplomski rad br. 253)

Mentor: Prof. dr. Mujo Slatina

Kandidat: Meliha Softi

April 2003. godine

SADRAJ
1 SADRAJ ............................................................................................................................................... 2 I UVOD .................................................................................................................................................. 3 II METODOLOKI PRISTUP ........................................................................................................... 4 1. PREDMET ISTRAIVANJA .................................................................................................................. 4 2. DOSADANJA ISTRAIVANJA ............................................................................................................ 4 3. CILJ I ZADACI ISTRAIVANJA............................................................................................................ 4 4. ISTRAIVAKE HIPOTEZE ................................................................................................................. 5 5. METODA RADA ................................................................................................................................ 5 III POJAM USMENE PRIE I NJEN ZNAAJ (ULOGA) U IVOTU OVJEKA ................... 6 1. DEFINICIJA POJMA............................................................................................................................ 6 2. NASTANAK USMENE PRIE I NJENA ULOGA U IVOTU OVJEKA ....................................................... 8 IV PRIA KAO ODGOJNO SREDSTVO U ISLAMSKOJ TRADICIJI.................................. 10 1. KARAKTERISTIKE KURANSKE PRIE KAO ODGOJNOG SREDSTVA .................................................. 10 2. PRIA KAO ODGOJNO SREDSTVO U SUNNETU MUHAMMEDA, A.S. ................................................. 12 V POIMANJE ODGOJA, ODGOJNIH PORUKA I ODGOJNIH VRIJEDNOSTI................ 14 1. DEFINIRANJE POJMA ODGOJ ........................................................................................................... 14 2. DEFINIRANJE POJMA VRIJEDNOSTI ................................................................................................. 17 3. DEFINIRANJE POJMA ODGOJNA PORUKA ......................................................................................... 19 VI ODGOJNE PORUKE I ODGOJNE VRIJEDNOSTI SA STANOVITA PODJELE ODGOJA PREMA BITNIM ODREENJIMA OVJEKA ........................................................... 21 1. PODJELA ODGOJA NA TEMELJNA ODGOJNA PODRUJA ................................................................... 21 2. ODGOJNE PORUKE I ODGOJNE VRIJEDNOSTI ZA TJELESNI ODGOJ .................................................... 22 3. INTELEKTUALNI ODGOJ .................................................................................................................. 27 4. MORALNI ODGOJ ............................................................................................................................ 31 5. RELIGIJSKI ODGOJ .......................................................................................................................... 35 6. ESTETSKI ODGOJ ............................................................................................................................ 40 7. RADNI ODGOJ ................................................................................................................................. 42 VII ODGOJNE VRIJEDNOSTI SA STANOVITA PODJELE ODGOJA NA RACIONALNO, EMOCIONALNO I VOLJNO PODRUJE........................................................ 45 VIII POJAVE KOJE SE SUSREU U PRIAMA A KOJE SU U SUPROTNOSTI SA OPEPRIHVAENIM NAELIMA ODGOJNOG DJELOVANJA ............................................ 47 IX X ZAKLJUAK............................................................................................................................. 49 BIBLIOGRAFIJA ...................................................................................................................... 51

I UVOD ovjek savremenog doba fasciniran je otkriima svoga vremena. Dobro vidi samo u novom, tek otkrivenom, tek spoznatom. Karakteristika njegovog stila ivljenja jeste i pobuna protiv tradicije. Sve ono to su prenijele starije generacije gubi vrijednost. U savremenom nainu ivota prisutna je napetost koja proistie iz nastojanja da se u sadanjosti ivi neovisno o vlastitoj prolosti. Rezultat svega toga je gubljenje smisla samog ljudskog postojanja. Gubitak smisla ivota vodi mnoge mlade ljude ka neposrednom tjelesnom uitku kroz upotrebu droga, nasilju, zloinu, traganju za novim filozofijama, pa ak i obrazovanju novih religija. Uviajui uzrok navedenog stanja sve se ee ukazuje na potrebu ovjeka za uspostavljanjem veze sa sopstvenim korijenima, sadrajima u koja su utkana velika iskustva njegovih predaka. Upoznavanje i prouavanje vlastitih tradicionalnih tekovina pogotovo je potrebno zajednicama poput nae, u kojima je prekid s tradicijom nasilno uspostavljan. Dakle, motiv za obradu jednog tradicionalnog elementa bonjakog naroda bio je elja za boljim upoznavanjem kulturnih tekovina sopstvenog naroda. Nepostojanje studioznih radova iz etnopedagogije Bonjaka podstaklo me da tradiciji pristupim upravo iz ugla te znanosti, u nadi da e ovaj rad biti barem podsticaj opsenijim i studioznijim istraivanjima etnopedagogije Bonjaka. Zbog nemogunosti da se obrade svi kulturni, pa i knjievni elementi kulturnog stvaralatva Bonjaka, jer bi to prevazilo zahtjeve ovog rada, na sljedeim stranicama obraene su samo usmene prie. Kao grau za ovaj rad koristila sam dostupne zbirke usmenih pria Bonjaka, s tim to sam kao glavni izvor uzela Antologiju bonjake usmene prie, koju je sakupila Aia Softi.1 Kao izvor navodila sam druge zbirke u onim sluajevima kada odreenu priu ne bih nala u spomenutoj antologiji. Polazei od teze da je islam temeljna odrednica ivota muslimana, te da je imao utjecaja i na usmenu priu Bonjaka, u petom poglavlju ovoga rada prikazala sam karakteristike kuranske prie, te Poslanikovo, s. a. v. s., koritenje prie u odgoju ljudi.

Aia Softi, Antologija bonjake usmene prie, Sarajevo, Alef, 1997.

II METODOLOKI PRISTUP 1. Predmet istraivanja Teorijsko razmatranje na narednim stranicama koje za predmet israivanja uzima odgojne poruke i odgojne vrijednosti usmene prie Bonjaka, ima namjeru da osvijetli odgojna nastojanja unutar bonjake kulture, sadrana u usmenim priama. Kao izvor grae za ovaj rad koristila sam dostupne zbirke usmenih pria bonjakog naroda. Pored ve spomenute Antologije bonjake usmene prie, to su Antologija usmene prie iz BiH,2 Narodne pripovijetke iz Bosne i Sandaka,3 Jednom bio car4 i Usmene predaje Bonjaka.5 Dakle, radilo se na ve prikupljenim priama i naa nastojanja su bila uoavanje i interpretacija njihovih odgojnih poruka.

2. Dosadanja istraivanja
Etnopedagokih istraivanja kod Bonjaka do danas skoro da i nije bilo. Razlog ovome je i decenijama dugo potiskivanje bonjakog kulturnog stvaralatva. Ali, kako obino biva da se poslije protuprirodne prisile elja za potiskivanim jo vie rasplamsava, nadati se da e se u vremenu koje dolazi pojaviti znaajna djela iz etnopedagogije Bonjaka. Istraivanje knjievnog stvaralatva izuzetno je dobar prostor za etnopedagoka prosuivanja. Nadati se da e ovaj rad biti barem mali podsticaj za opsena etnopedagoka istraivanja bonjake kulture.

3. Cilj i zadaci istraivanja Cilj ovog istraivanja jeste otkriti koje su to odgojne poruke i odgojne vrijednosti koje su zastupljene u usmenim priama Bonjaka, a samim tim i u njihovoj kulturi. Polazei od zadanog cilja, postavljeni su zadaci da se analizom sadraja utvrdi: 1. Da li usmene prie Bonjaka mogu pomoi odgajateljima; 2. Da li one imaju univerzalne humanistike vrijednosti;

enana i Lada Buturovi, Antologija usmene prie iz BiH, Sarajevo, Svjetlost, 1997. Narodne pripovijetke iz Bosne i Sandaka, Sarajevo, Svjetlost, 1977. 4 Aia Softi (prireiva), Jednom bio car, Sarajevo, El-Kalem, 2001. 5 Aia Softi, Usmene predaje Bonjaka, Sarajevo, BZK Preporod, 2002.
2 3

3. Analizirati odgojne poruke i odgojne vrijednosti sa stanovita podjele odgoja na racionalno, emocionalno i voljno podruje; 4. Utvrditi pojave koje susreemo u priama a koje su u suprotnosti sa opeprihvaenim principima odgojnog djelovanja.

4. Istraivake hipoteze
U istraivanju smo se koristili odreenim hipotezama. Glavna hipoteza: Pretpostavljamo da usmene prie Bonjaka sadre razliite odgojne poruke i odgojne vrijednosti. Podhipoteze: 1. Za oekivati je da usmene prie Bonjaka sadre tradicijske islamske vrijednosti, koje su utkane u odgojne poruke. 2. Neke odgojne vrijednosti koje sadre usmene prie Bonjaka imaju univerzalno, trajno znaenje. 3. Odgojne poruke i odgojne vrijednosti u usmenim priama Bonjaka pogodne su za porodini i odgoj uope. 4. U usmenim priama Bonjaka protkane su i poruke koje su u suprotnosti sa opeprihvaenim principima odgojnog djelovanja.

5. Metoda rada U izradi ovog rada primarno je koritena metoda analize sadraja. Rudi Stojak istie da je analiza sadraja na odreen simbolian nain, slina arheologiji.6 Ona trasira puteve. Izvori su velikim dijelom prikriveni i treba ih objasniti i interpretirati. Analizom sadraja opisujemo i analiziramo poruku o kojoj poslije dajemo zakljuak. Metoda analize sadraja dobija sve vie obiljeje jedne kompleksne metode, koja tei proniknuti duboko u izvorne, esto skrivene i nedostupne informacije a koje su za primaoca poruka veinom stereotipne i standardizirane. Stoga je u radu posvetila panju intenciji poruke koja e se briljivom analizom otkriti.

Rudi Stojak, Metoda analize sadraja, Sarajevo, Svjetlost, 1990, str. 37.

III POJAM USMENE PRIE I NJEN ZNAAJ (ULOGA) U IVOTU OVJEKA

1. Definicija pojma Interes za usmenu priu bio je oduvjek iv na svim stranama svijeta. Na dvorovima vladara, u kuama imunih trgovaca i zemljoposjednika, u skromnim kolibama siromaha i u vojnikim logorima, priale su se usmene prie kad god je bilo prilike. Pripovijedanje usmenih pria nije bilo kod bonjakog naroda posebna profesija, niti je bilo kod nas profesionalnih pripovjedaa kao po zapadnoj Evropi i orijentalnim zemljama, pogotovo na dvorovima velikaa i vladara. Nai su pripovjdai ivjeli preteno ivotom zemljoradnika, trgovaca i zanatlija i na taj nain privreivali za ivot, a samo su sporedno pripovijedali pripovijetke i za to eventualno - primali darove. U Reniku knjievnih termina7 ne nalazimo definiciju sintagme usmena pria, dok je sam termin pria poistovijeen s narodnom pripovijetkom. Tako stoji: Pripovijetka se u narodu naemu, osobito po junim krajevima, najvie zove pria8 Tako nalazimo da Narodna pripovedka je usmeni prozni oblik narodnog stvaralatva prenoen s kolena na koleno izgovorenom reju, ali i putem literarnih dela. Pripovedana jo kod primitivnih naroda, ona je i znaajan deo kulture i visoko civilizovanih sredina.9 Pogledamo li vei broj narodnih pripovjedaka10, moemo konstatirati da pojedine grupe narodnih pripovjedaka pokazuju odreene vanjske i unutarnje srodnosti i da mnoge meu njima sadre dosta zajednikih osobina, te da se s toga mogu povezati u skupinu slinih pria. Pri klasifikaciji narodnih pripovjedaka razni su prouavatelji uzimali razliite karakteristike kao najvanije i prema njima stvarali svoje klasifikacije, ali je pri tome ostalo bitno pitanje kojim se kriterijem posluiti (tematikom usmene prie, stilskim postupkom, duinom ispriane prie). Aia Softi istie da je najprimjenljiviju podjelu usmene prozne knjievnosti na

Renik knjievnih termina, Beograd, Nolit, 1986. Ibid., str. 600. (citirano miljenje V. Karadia, Srpske narodne pripovijedke, Predgovor). 9 Ibid., str. 467. 10 Kako se pri definiranju pojmova pria, usmena pria i narodna pripovijedka u Reniku knjievnih termina nije pravila nikakva razlika, u ovom radu navedeni pojmovi uzet e se kao sinonimi.
7 8

prostorima bive Jugoslavije ponudio Vlado Latkovi.11 On je sve narodne pripovijetke svrstao u pet grupa, i to: prie o ivotinjama i basne, bajke, skaske i legende, novele, te aljive priice i ratniko patrijarhalne anegdote. Uz manje izmjene, koje je nametao sam materijal bonjake usmene prie, Aia Softi u Antologiji bonjake usmene prie usmenu prozu Bonjaka dijeli u sedam grupa: 1. Prie o ivotinjama i basne su prie u kojima su jedini junaci ivotinje. U priama o ivotinjama iskazuju se realna ovjekova zapaanja o pojedinim ivotinjama. U basnama su osobine koje posjeduju pojedine ivotinje hiperboliziraju i iskljuivo se odnose na ovjeka, ukazujui na njegove mahane. 2. Bajke su prie koje posebnim fantastinim slikama odraavaju na svoj nain ivot naroda. Osnovna funkcija bajki je tenja da se u doivljaju iluzije zaboravi stvarnost. U Reniku knjievnih termina definisana je kao Narodna pripovetka fantastinog sadraja12 3. Novela je usmena pria zasnovana na stvarnom i moguem, a esto je prisutna i doza humora. 4. Predaje i skaske karakterie pripovjedaevo vjerovanje u istinitost onoga to kazuje. Skaske govore o postanku Zemlje, Mjeseca, Sunca, o prirodnim kataklizmama ali uvijek uopteno, bez oznake vremena i mjesta. Predaje navode imena likova, precizne opise mjesta i vremena dogaaja. 5. Hiaje su historijsko religijske predaje religiozne tematike. U njima su glavni likovi Boiji poslanici, Fatima, r.a., i evlije (Bogu bliski ljudi). U savremenoj arapskoj i perzijskoj literaturi ovim terminom oznaava se novela. 6. aljive prie su kratke prie koje u prvom redu imaju za cilj da zasmiju i razvedre sluatelja. Cijela pria je reducirana obino na onaj karakteristian detalj koji se pria u dahu s jasnom namjerom ka naglom zavretku. 7. Anegdote su prie iji se sadraj vezuje uz neki stvaran dogaaj ili stvarnu linost. Vrlo esto temelji se na elementima humora.

11 12

Softi, Antologija bonjake usmene prie, str. 9. Renik knjievnih termina, str. 61.

Zanimanje za usmenu narodnu priu u svijetu javilo se u 18. st., a u Bosni i Hercegovini u etrdesetim godinama 19. stoljea. Znatno prije nego su se pojavile prve zbirke narodnih pria Bonjaka, Mula Mustafa Baeskija je kao dodatak svom ljetopisu (1746.-1804.) dodao i nekoliko hiaja koje sadrajem pripadaju fondu usmene prozne tradicije Bonjaka. U 19. st. znaajnu ulogu u prikupljanju i biljeenju narodnih umotvorina imao je asopis Behar. Veliki doprinos u sakupljanju bonjakih narodnih pria u 20. st. dao je Alija Nametak.

2. Nastanak usmene prie i njena uloga u ivotu ovjeka Nesumnjivo je da su ljudi na svim zemaljskim prostorima u nemogunosti spoznaje prirodnih pojava (Sunca, Mjeseca, munje, zemljotresa), svojom matom smiljali uzroke i posljedice istih. Tako su svi narodi u uvjetima vlastitog ivota stvarali svoje vlastite pripovijetke. Kasnije, uspostavljanjem trgovakih veza, ratovima i sl., pripovijetke su se poele razmjenjivati i prenositi iz jednog naroda u drugi. Njemaki sanskrtist Teodor Benfey (1809-1881) zadivljen bogatstvom staroindijskih bajki, tvrdio je da najvei dio azijskih i evropskih bajki potie iz Indije. Budistikom religijom prodrle su do Kineza i Mongola, a mongolskim osvajanjima i u Evropu. Kasnije su ih preuzeli i Perzijanci i Arapi te su preko njih ponovo doprle u evropsku literaturu.13 Teorija Teodora Benfeya ne moe se uzeti kao apsolutno tana. Mada je indijska kultura svojim umijeem prikazivanja dogaaja i linosti izvrila odreeni utjecaj i na pripovijetke drugih naroda, ona ipak nije presudan inilac oblikovanja usmene prie drugih naroda.14 Za usmenu priu Bonjaka posebno je znaajan period dug pet i po stoljea u kojem je Bosna i Hercegovina bila u sastavu Osmanskog carstva. U tom periodu snani kulturni utjecaji Istoka doli su posredstvom Turaka. Istovremeno, prihvatanjem islama kao religije, sadraj i motivi usmene prie nastoje se uskladiti sa uenjem islama. Tako je nastala i jedna za nae podneblje nova vrsta prie, a to je hiaja.
Tvrtko ubeli, Povijest i historija usmene narodne knjievnosti, Zagreb, 1988, str. 181 187. Bajka udotvorni prsten koja je zabiljeena u Antologiji bonjake usmene prie na strani 62. u sebi sadri utjecaj indijske kulture. Radnja se deava u Indiji i u Bosni, a likovi su Bonjaci i Indijci.
13 14

Narodna pria, zavisno od vrste, ima viestranu ulogu u ivotu ovjeka. Tako bajka tjei ovjeka da je nekad davno bilo ljepe - bogalji su ozdravljali, slijepi dobijali vid, runi postajali ljepim, ludi postajali pametniji a zlo je uvijek bilo kanjeno. Pripovijedajui bajke, pripovijedai kod sluaoca stvaraju i odravaju idealni svijet. aljive prie oputaju sluaoca. Hiaje, skaske i predaje, prije svega, nude saznajnu vrijednost. No, bez obzira na vrstu usmene prie, gotovo svaka pria nudi odgojnu poruku. U veini sluajeva one nisu eksplicitno navedene, ali se njihova nit provlai od poetka do kraja. Na osnovu ovoga moemo rei da se odgojna poruka unutar usmene prie ne namee, nego se nudi sluaocu. Tako ona postaje dio autentinog odgoja. Pria kao odgojno sredstvo sluila je od davnina, i kao takva nalazi se u Kuranu i Hadisu. Grki filozof Platon (4. st. p.n.e.) preporuuje priu kad je u pitanju odgoj omladine. Italijanski knjievnik Giovani Boccaccio (1313-1375) kae da su ih uz kuna ognjita u dugim noima pripovijedale starije ene mlaima da bi se ili naalile, ili uplaile djecu, ili pouile djevojke o ivotu, ili se narugale glupostima starijih, ili pokazale mo sudbine.15

15

ubeli, Povijest i historija usmene narodne knjievnosti, str. 172.

10

IV

PRIA KAO ODGOJNO SREDSTVO U ISLAMSKOJ TRADICIJI

1. Karakteristike kuranske prie kao odgojnog sredstva U tridesetom ajetu sure Al-Anam uzvieni Allah kae: A u Knjizi Mi nita nismo zanemarili.16 Stoga je Kuran knjiga koja je - u muslimanskoj kulturi i civilizaciji osnov svim naunim disciplinama. On im svojom sveobuhvatnou odreuje nepromjenljive okvire. Na osnovu ovoga, Kuran je i pedagoka knjiga i, naravno, mnogo vie od toga. Kuran je tu da svojim kazivanjima, savjetima, upozorenjima, obeanjima i prijetnjama uputi ovjeka na Pravi put. Cilj svakog ajeta, svake sure jeste da odgoji ovjeka da se u svakoj ivotnoj situaciji ponaa u skladu sa Allahovom voljom. Islam prihvata ovjeka sa svim njegovim sklonostima i potrebama17 On ne doputa da se potrebe ovjeka ubijaju, ve daje znak za njihovo ureenje, tako da ovjek postane njihov gospodar i da njima upravlja. Kako islam prihvata ovjeka u cjelini, tako i kuranski metod odgoja ne izostavlja ni jednu stranu ljudske prirode. Kuranski metod se odaziva na potrebu ljudske prirode za religijskim, moralnim, intelektualnim, fizikim, estetskim i radnim odgojem. Karakteristika kuranskog metoda odgoja je i njean, blag pristup odgojeniku. Krutost i grubost su neprijatelji istinskog odgoja, te se u Kuranu i zapovijedi pojavljuju kao savjeti. Primjer: Pomozite sebi strpljenjem i molitvom (El-Baqara, 45.) Arapska rije za odgoj je et-terbije (od glagola rebba-jurebbi). Jedno od Allahovih, d.., imena, Rabb, izvedeno je iz iste osnove, i prema mufessiru Bejdaviju oznaava Stvoritelja koji svemu to je stvorio daje fiziku i duhovnu opskrbu i vodi ga iz faze u fazu sve dok ne postigne vrhunsku taku svoga ovozemaljskog upotpunjenja.18 Prema tome, Allah, s.v.t., je Najvei Odgajatelj u Kosmosu, a Kuran primarno pedagoko djelo. Jedno od odgojnih sredstava Kurana je i pria (qasas). Allah, s.v.t., koristi je vrlo esto i time nas upoznaje sa sudbinom drugih naroda, ranijih poslanika,
Kuran, El-Enam, 38. ajet. (U radu je citiran prijevod znaenja Kurana koji je preveo Enes Kari, Kuran sa prijevodom na bosanski jezik, Sarajevo, Bosanska knjiga, 1995. 17 Sejjid Qutb, Fi zilalil-Kuran, Sarajevo, Fakultet islamskih nauka, 2000, tom 2, str. , 209. 18 Demaludin Lati, Osnove kuranske pedagogije, Novi mualim, god. 2, br. 5, str. 13.
16

11

pojedinaca koji su im se suprotstavljali ili onih koji su ih slijedili. Za razliku od narodnih pria, koje su plod ljudske mate, dogaaji koji se opisuju u kuranskim priama su istiniti. Oni su se ve dogodili u povijesti ili metapovijesti.19 Kuranska kazivanja o odreenim dogaajima i linostima rasuta su u Kuranu.20 Tako se o ivotu poslanika Junusa, a.s., ne moe dobiti jasna predstava iz sure koja nosi njegovo ime Suretu Junus,21 dok se neto vie informacija o ovom poslaniku moe nai u 82. ajetu sure El-Enbija. Ali, bez obzira na rasutost kuranskih kazivanja o odreenim dogaajima i linostima, svako kazivanje nosi svoju poruku te s tog stajalita predstavlja nezavisnu cjelinu. esto se i u kuranskim kazivanjima istiu nadnaravne osobine junaka dogaaja (Ibrahim, a.s., otporan je na plamen vatre kojim ga spaljuju,22 Merjema, r.a., raa dijete iako je djevica,23 Musa, a.s., pretvara tap u zmiju,24). itajui o ovim likovima, uviamo da su njihove nadnaravne osobine dar Rabba i Njegova pomo onima koji su Njemu predani; koji uzdiu Istinu i koji su samo zbog toga, od nevjernikog i nemoralnog naroda, na muke stavljeni. Ovim kazivanjima Rabb nas upoznaje sa najplemenitijim likovima ovjeanstva, daje nam ih kao uzor pravovjernih, ustrajnih, plemenitih linosti. Ujedno, On nam ukazuje da je On taj koji daje da se dese uda da bi predani bili spaeni od zulumara. Karakteristika kuranske prie kao odgojnog sredstva je i to to Rabb gotovo u svakoj prii usmjerava odgajenika. On ga potie dajui pohvalu plemenitim postupcima, obeavajui nagradu za dobro, sprjeava navodei kazne koje su iskusili nepokorni, prijetei dehenemskom vatrom. Konstantnim navoenjem kontrasta izmeu dobra i zla, vjere i nevjere, nagrade i kazne, razlika izmeu ovih suprotnosti postaje jo upeatljivija.

Postoje i prie o dogaajima koji e se desiti. Kao izuzetak moglo bi se uzeti kazivanje o Jusufu, a. s. O ovome detaljnije pogledati: Demaludin Lati, Stil kuranskog izraza, Sarajevo, El-Kalem, 2002, str. 366-385. 21 Sura Junus je 10. sura u Kuranu, u njoj se poslanik Junus spominje samo u 98. ajetu. 22 Kuran, El-Enbija, 64. 23 Ibid., Merjem, 16-26. 24 Ibid., El-Araf, 107.
19 20

12

2. Pria kao odgojno sredstvo u Sunnetu Muhammeda, a.s. Kuran je teorijski okvir u islamu a Sunnet Boijeg Poslanika, s.a.v.s., (njegove rijei i djela) provoenje tog okvira u svakodnevni ivot pojedinca i zajednice, tj. praktino objanjenje Kurana. Shodno tome, Rabb je ovjeanstvu odgojio svoga Poslanika,s.a.v.s., kao uzor prema kome e oni usklaivati svoje ponaanje. Tako Allah, s.v.t., u Kuranu kae: Vi u Allahovom Poslaniku lijep uzor imate za onoga ko se u Allaha uzda, i Onom Svijetu nada, i puno spominje Allaha.25 Jer ti si, doista najljepe udi. 26 Poslanik, s.a.v.s., postavio je sebi kao cilj poslanstva usaivanje najljepih svojstava u odgoju ljudi. Tako je Poslanik, s.a.v.s., rekao: Zaista me je Allah poslao da usavrim plemenita svojstva kod ljudi. Jedna od odgojnih metoda u Poslanika, s.a.v.s., je i kazivanje pripovijesti. To je inio u sluajevima kad bi elio ukazati na vrijednost ili pogubnost odreenih postupaka. Navoenjem pria raao je kod sluatelja jake i slikovite utiske o odreenom djelu. Kao i kuranska kazivanja, i kazivanja Muhammeda, s.a.v.s., su istinita. Tako je jedne prilike govorei o ljubavi majke prema djetetu, ispriao sluaj dvije majke koje su izgubile dijete i presudu Davuda, a.s., i Sulejmana, a.s.: Bile su dvije ene sa svojim sinovima, pa je doao vuk i ugrabio dijete jedne od njih, pa su se sporjekale ije je dijete odneseno, te su zatraile presudu od Davuda, alejhi-s-selam, i on je presudio u korist starije. Nakon toga su otile kod Sulejmana, sina Davudova, alejhime s-selam, pa su i njemu ispriale ta im se desilo, nakon ega je on naredio da mu se donese no, kojim bi raspolovio dijete meu njima. Tada je mlaa majka zavapila: Ne ini to, Allah, delle anuhu, ti se smilovao, on je njen sin. Nakon ovoga, Sulejman, alejhi-s-selam, dodjeljuje dijete mlaoj majci27 .
Kuran, El-Ahzab, 21. ajet. Kuran, El-Kalem, 4. ajet. 27 Zuhdija Hasanovi, Sredstva odgoja kojima se koristio Muhammed, a. s., Novi muallim, god. 3, br. 8, str. 4.
25 26

13

Ugledajui se na Poslanika, s.a.v.s., islamski alimi su se sluili priom kao odgojnim sredstvom. Tako je imam Ebu Hanife rekao da su mu kazivanja o alimima i njihovim dobroinstvima draa od velikog dijela fikha, jer su ta kazivanja odgajanje svijeta.28

28

Ibid.

14

POIMANJE ODGOJA, ODGOJNIH PORUKA I ODGOJNIH VRIJEDNOSTI

1. Definiranje pojma odgoj Od samog poetka postojanja ljudi postojao je i odgoj kao nuna i stalna potreba ovjeanstva. Odgoj je jedna od osnovnih trajnih drutvenih pojava i djelatnosti, koja se sastoji u svjesnom i namjernom prenoenju drutveno-historijskog iskustva starijih generacija na mlae, sa svrhom da se svaka generacija osposobi za svoju drutvenu ulogu u sadanjosti i budunosti, i tako osigura kontinuitet drutvenog ivota.29 Tradicionalna uloga odgoja sastoji se u prenoenju, sa starijih na nove generacije, radnih iskustava, obiaja i shvaanja, ali se odgojem istovremeno daje mogunost mladoj generaciji da u novim ivotnim uslovima stvara nova iskustva i nove, naprednije drutvene forme i shvaanja, u emu je revolucionarna uloga odgoja. Kada imamo u vidu samu prirodu odgojnog fenomena, onda i ne udi to kod definiranja pojma odgoj postoji pojmovna zbunjenost. Pod pojmom odgoj se podrazumijeva toliko toga razliitog: to je proces kao i njegov rezultat, neka namjera kao i djelovanje, neko stanje kao i njegovi uvjeti, historijski utjecaji itd. Ova zbunjenost prouzrokovana je i mnogostranou odgojnog fenomena, jer odgoj je i nain ljudskog opstojanja, proirivanje ljudskog iskustva, uzdizanje do njegove ope ljudske prirode, odgoj je i ljudska i drutvena potreba i dunost i profesija. Zbog svega navedenog, postoji miljenje da je odgoj nemogue definisati i da je bolje uzimati operativne definicije. U novijoj pedagokoj literaturi esto susreemo Brezinkinu definiciju odgoja. Tako on istie da: Odgoj ine socijalne radnje kojima ljudi pokuavaju u bilo kojem pogledu trajno poboljati sklop psihikih dispozicija drugih ljudi ili pak odrati vrijedne komponente tih dispozicija.30 Ili u najkraoj formulaciji: Odgojem se oznaavaju radnje kojima ljudi pokuavaju unaprijediti osobnost drugih ljudi u bilo kojem pogledu.31 Herbert Gudjons smatra da ovakvo
Enciklopedijski rjenik pedagogije, Zagreb, Matica hrvatska, 1963, str. 584. Herbert Gudjons, Pedagogija temeljna znanja, preveli: Ivan ehok, eljko Pavi, Duko Travar, Zagreb, Educa, 1994, str. 151. 31 Ibid.
29 30

15

definiranje odgoja implicira pet odredbenih znaajki, a te znaajke su: 1. Odgoj se sastoji od djelatnosti iji je cilj odreeno ponaanje, a smisao ovjek-svjesni subjekt. 2. Socijalno znai, da se te djelatnosti tiu drugih (samoodgoj bi bio uenje). 3. Psihike dispozicije nisu prolazno doivljavanje i ponaanje, ve relativno trajne spremnosti za doivljavanje i ponaanje (to mogu biti znanja, dranja, zauzimanja stavova, sposobnosti, interesi itd.). 4. Poboljanje ili odravanje (ili tvorenje novih, ili uklanjanje tetnih) znai, da se zadanom stanju odgojnog djelovanja pripisuju vrijednosti. 5. Pokuavati, znai da odgojne radnje mogu ne samo uspjeti, ve mogu i neuspjeti. Ante Vukasovi definira odgoj kao svrhoviti proces u kome se oituje jedinstvo odgojnog cilja i zadatka, naela i metoda, to u planski ostvarenom odgojnom djelovanju, uz aktivno i skladno sudjelovanje brojnih odgojnih initelja, tei prema razvijanju potpune ljudske osobnosti.32 Ovaj autor naglaava razliku izmeu intencionalnog i funkcionalnog odgoja. Intencionalni odgoj je svjesno i namjerno, planski organizovano djelovanje na cjelokupni razvitak, izgraivanje i oblikovanje ovjeka u suglasju s odreenom svrhom. Neovisno o tome kad i gdje se ostvaruje, njegovo je bitno obiljeje svjesnost cilja. Funkcionalni odgoj predstavlja sve one initelje koji bez odreene namjere vre utjecaj na razvitak i oblikovanje ovjeka. To je proces u kojem djeluju nekontrolirani suodgajatelji, drutvena sredina sa svim svojim, ponekad dobrim, ali esto i loim manifestacijama. Profesor Vukasovi smatra da nesvjesni odgoj - funkcionalni odgoj uope nije odgoj, da utjecaji nesvjesnog odgoja esto vie koe proces izgraivanja pozitivnih svojstava osobnosti i karaktera.33 Po njemu intencionalni odgoj ne bi trebalo poistovjeivati sa institucionalnim odgojem. Premda bi institucionalni odgoj trebalo intencionalni, on to uvijek nije, s druge strane intencionalni se moe javiti i izvan odgojnih ustanova. Za razliku od Vukasovia, za koga je odgoj jednak intencionalnom odgoju, Mujo Slatina dri da istinski odgoj, odgoj koji ovjeka ini humanijim, plemenitijim, pravednijim, moralno savrenijim, nije planiran i isprogramiran, proraunat i intencionalan poput institucionalnog odgoja. Istinski odgoj koji
32 33

Ante Vukasovi, Pedagogija, Zagreb, Hrvatski katoliki zbor Mi , 1999, No. 6.,str. 39. Ibid., str. 44-45.

16

ljudsko bie ini ovjekom je autentini odgoj: Ovaj odgoj izvire iz vrijednosti ivljenja, iz objektivno vaeih vrednota. To su one vrijednosti koje se ljudskom upotrebom i koritenjem ne daju potroiti, koje se u maglama prolosti ne daju izgubiti. Prva i prava oznaka autentinog odgoja je smisao za vrijednosti. Ovaj odgoj pripada cjelini kulture i iz nje proizilazi. Njime se oznaava njegovanje ljudske due u mediju odreene kulture. Samo njime se moe pobuditi i pokrenuti unutarnji doivljaj i unutarnje ovjekovo pristajanje za vrednotama Istine, Dobrote, Ljepote, Pravde i Svetosti,34 koje bismo jednim imenom mogli nazvati religijom. Religijski odgoj sokusira univerzalno vaee vrednote, i ne dozvoljava relativizaciju vrednota. Ukoliko teorija odgoja nije utemeljena na religiji, dolazi do moralnog osiromaenja i pustoi u ljudskim duama. Ako ovjek nije pokoran Bogu, postaje rob drugog ovjeka, nacije, mita, gatke, ili bilo kojeg drugog zemaljskog autoriteta. Ovakva vrsta ljudskog sunovrata moe se onemoguiti jedino autentinim odgojem. Zato odgoj mora biti zatemeljen na kulturi, kultura na vjeri, a vjera na Bogu.Ukoliko kultura ne bi bila zatemeljena na vjeri, odgoj ne bi mogao biti zatemeljen na kulturi, jer bi takav odgoj nuno vodio etnocentrizmu. Na osnovu ovoga profesor Slatina daje svoju definiciju odgoja: Odgoj/obrazovanje je drutvom organizirani i drutveno organizirani proces uenja i pouavanja, utemeljen na univerzalno vaeim vrednotama, pomou kojeg se bioloki individuum transformira u ljudsko bie, u linost, tj. pomou kojeg jedno individualno nagonsko bie u njegovoj totalnosti, a pomou obrazovnih dobara i unapreujueg podsticanja i djelovanja, izrasta iz unutarnjeg toka formiranja u jedno osobno i jedinstveno duevno, duhovno i djelatno bie.35 U ovoj definiciji profesor Slatina ovjekovo ponaanje i njegov karakter primarno vezuje za odgoj, a ovjekovo razumijevanje i usavravanje za obrazovanje. Nastojei da zaustavi propadanje pojma obrazovanje, pod njim podrazumijeva obraz/ovanje i formiranje tj. obrazovanje ne reducira na kolovanje. Profesor Slatina ukazuje da se odgojne vrijednosti moraju temeljiti na univerzalno vaeim vrijednostima, da bioloki individuum nije linost, da istinski

34 35

Mujo Slatina, Nastavni metod, Sarajevo, Filozofski fakultet, 1998, srt. 17. Pitati profesora.

17

odgoj omoguuje ovjeku da razvija sve strane svoje linosti i da vodi brigu o strukruri linosti (kognitivne, afektivne i voljno-motivacione komponente). Na osnovu ovakvog odreenja pojma odgoj, moemo rei da je kultura bitan faktor odgojne djelatnosti. Shodno tome, i knjievno narodno stvaralatvo imalo je (i ima) znaajan utjecaj na odgoj ovjeka. Slino poimanje odgoja nalazimo kod Alije Izetbegovia, s tim to on termine institucionalni i autentini odgoj zamjenjuje terminima odgoj i dresura. Po njemu, odgoj je neuhvatljiv i suptilan, sasvim neposredan utjecaj na ovjekovu duu ljubavlju, primjerom, pratanjem, pa i kaznama, koji pokree jednu unutranju aktivnost i mijenja ovjeka.36 Cilj pravog odgoja nije da se mijenja ovjek (jer to strogo uzevi nije ni mogue), nego da se pokrene jedan unutarnji tok doivljaja, iznudi jedna sasvim unutranja odluka u korist dobra. Odgoj ukljuuje vlastiti napor. Izetbegovi istie da se nikakvim vanjskim utjecajem, dresurom, zakonima, silom ne moe ovjek popraviti. Moe se samo promijeniti njegovo ponaanje. Dresura je nemona prema ovjeku jer on ima duu. Isti autor dresuru definira kao sistem mjera i radnji da se ljudska ivotinja navede ili natjera na odreeno ponaanje. Pri definiranju pojma odgoj, Vlado Andrilovi i Mira udina na istom su tragu kao i Mujo Slatina i Alija Izetbegovi. Tako oni smatraju da je naa odgojna djelatnost uspjela samo onda kada doe do pounutranjavanja normi i vrijednosti, ako ih pojedinac prihvati i doivi kao svoje norme i zahtjeve.37 Kako je ovjek u svojoj prirodi nepredvidiv, dinamika pedagokog zbivanja ne moe se potanko isplanirati. Stoga odgojni rad treba shvatiti kao rad, na odgajeniku i sadraju, kojim pomaemo ljudskom biu da postane ovjek.

2. Definiranje pojma vrijednosti Vezu izmeu odgoja i vrijednosti tumaimo odnosom meuutjecaja. Podruje odgoja ureuje vrijednosti, dajui im smijer i karakter, dok istovremeno odgojnim nastojanjima moemo utjecati na vrijednosne promjene kod ljudi. Odgojna

36 37

Alija Izetbegovi, Islam izmei istoka i zapada, Sarajevo, Svjetlost, 1996, str. 162-165. Vlado Andrilovi i Mira udina, Psihologija uenja i nastave, Zagreb, kolska knjiga, 1996, str. 21.

18

znanost je svjesna da su vrijednosti apsoluti, dugotrajna vjerovanja, ali je takoe svjesna da se moe utjecati na poloaj odreene vrijednosti unutar samog hijerarhijskog sistema vrijednosti pojedinca ili drutva. Respektirajua psiholoko-pedagoko-aksioloka literatura nudi sljedee definicije pojma vrijednosti: Vrijednost nije, meutim, ni samo svojstvo predmeta, ni samo svojstvo duha, nego i jedno i drugo, vrijednost neega i za nekoga, objektivni kvalitet stvari koji se subjektivno i doivljava i cijeni, dakle, specifina vrijednost objekta za subjekt. (Arif Tanovi, Vrijednosti i vrednovanje, Sarajevo, 1987, str. 27.) Vrijednosti su vjerovanja ta je poeljno ili dobro. Vrijednosti odraavaju kulturu drutva i one su uveliko zajednike pripadnicima te kulture. Ako pojedinac prihvati neku vrijednost kao svoju, ona postaje njegov cilj. (Kre, Krafild, Balaki: Pojedinac u drutvu, Beograd, 1972. str. 105.)
Pod vrijednostima podrazumijevamo shvatanja o tome ta se ocjenjuje kao dobro ili loe i za ta se, prema uvjerenju pripadnika neke grupe, treba boriti i em treba teiti.38 Alain Mougniotte vrijednosti definira kao naela za koja se dri da zavreuju ili iziskuju potivanje, prema kojima usmjeravamo svoje ponaanje i izriemo sudove.39 Ovaj autor navodi tri teorije vezane za porijeklo i poloaj vrijednosti. Prvu naziva idealistikom (to svakako ne znai da je nestvarna), prema kojoj su vrijednosti univerzalne i vjene, ak i ako ih drugi ne priznaju. U tom smislu postojanje vrijednosti ne biva osporavano, ak ni u drutvu gdje ih vie niko ne bi mogao prepoznati. Oni moraju predstavljati ono to u biti jesu, i to ne prema prihvaanju i usvajanju ijim predmetom mogu, ali ne moraju biti, ve prema svojoj unutranjoj konzistentnosti, te koherentnosti argumentacije. Drugu naziva sociolokom i prema njoj vrijenosti zavise o drutvenom priznavanju, tako da se razlikuju od drutva do drutva. Treu teoriju autor naziva personalnom i po njoj je svako, na odreen nain, tvorac vlastitih vrijednosti. Danas svako zahtijeva pravo na postojanje vlastite etike. Vlastita etika moe posluiti i za opravdanje sebinosti, neodgovornosti i sl. Vlastita etika ne podupire sebinost i druge negativne crte linosti ako je ovjek prihvatio objektivno vaee vrijednosti.

Svaka od navedene tri teorije o porijeklu i poloaju vrijednosti ne bi vrijedila ukoliko bi bila uzeta samostalno, kao jedina valjana, bez druge dvije. Ove
38

Nikola Rot, Osnovi socijalne psihologije, Beograd, 1972.str. 135.

19

tri definicije morale bi initi jednu cjelinu. Postoje vrijednosti koje imaju univerzalno znaenje, cijenila ih je svaka ljudska zajednica. Ukoliko teimo istinskom odgoju, onda su idealistike vrijednosti one koje su zasnovane na vjeri u Jednog Boga, a to su vrijednosti Istine, Dobrote, Ljepote, Pravde i Svetosti. Ove vrijednosti nedopustivo je relativizirati, one treba da predstavljaju sami vrh vrjednosnog sistema svake osobe.Vrijednosti koje imaju razliit poloaj u razliitim kulturama mogu biti u domenu kulture ishrane, odijevanja i sl., a vlastita etika moe postojati onda kada treba da vagamo kojom vrijednou da djelujemo da bismo postupili ispravnije. Za odgojnu djelatnost usvajanje vrijednosti predstavlja cilj od najvee vanosti, jer je njihovo usvajanje vezano uz ideale koji neprestano usmjeravaju ponaanje. Usvajanje vrijednosti nije intelektualne ve uvstvene prirode, vezano je za srce. Stoga se pouavanje ne ini primjerenim njihovoj prirodi, jer kako je to i Aristotel primijetio, spoznaja nije dovoljna za pokretanje akcije. Tako neke od savremenih pedagokih struja potpuno odbacuju pouavanje vrijednostima i umjesto toga predlau njihovu praktinu primjenu, svakodnevno iskustvo kroz organiziranje ivota u razredu. Na osnovu ovoga, usmena pria je posebno pogodno sredstvo za usvajanje vrijednosti. Prije svega, ona do sluaoca dolazi slobodno, ne namee se kao materijal koji se mora uti, znati, usvojiti. Svojim sadrajem ona nas nastoji ganuti, potaknuti na razmiljanje o vrijednostima, postupcima njenih junaka. Svjesno ili nesvjesno, slualac se poistovjeuje sa glavnim junacima koji su uvijek puni vrlina i koji su na strani dobra. Shodno tome da je autentini odgoj utemeljen na kulturi, usmena pria Bonjaka pogodna je za utvrivanje koje to vrijednosti Bonjaci posebno cijene.

3. Definiranje pojma odgojna poruka

Knjievna poruka je misao ili ideja koju pisac posredno, putem djela, upuuje itaocima.40 Knjievna poruka moe biti naglaena na deklarativan nain i kao takva se osuuje u knjievnoj estetici jer iznevjerava osobenost knjievnog izraza. Takoe, u knjievnosti je
39 40

Alain Mougniotte, Odgajati za demokraciju, preveo Draen Varga, Zagreb, Educa, 1995, str. 31-38. Renik knjievnih termina, str. 582.

20 prisutna i druga krajnost, u pogledu knjievne poruke, a to je odricanje od svake poruke. Ovakav odnos prema poruci imaju umjetnici koji dre da umjetnost treba postojati samo radi umjetnosti. U usmenoj prii Bonjaka poruka se pojavljuje kao izvjesna sugestija; poruka se ne namee, ona se prua.

21

VI ODGOJNE PORUKE I ODGOJNE VRIJEDNOSTI SA STANOVITA PODJELE ODGOJA PREMA BITNIM ODREENJIMA OVJEKA

1. Podjela odgoja na temeljna odgojna podruja Odgoj je vrlo sloen fenomen. Postoji vie kriterija za podjelu odgoja na njegove sastavne dijelove-odgojna podruja. Odgojna podruja omoguuju konkretnija teoretska razmatranja, ali i poboljavaju praktina ostvarenja odgojne djelatnosti. Odgojni proces polazi od bitnih odreenja ovjeka kao ljudskog bia, nuno mora uvaavati dob odgajenika, specifian je u razliitim mjestima, uvjetima i ustanovama, ovisan je o vremenu u kojem se obavlja. Na osnovu ovoga dobijamo etiri vana kriterija za podjelu odgoja na njegove strukturne dijelove. U procesu odgoja ljudsko bie se izgrauje u ovjeka. Prilikom takvog izgraivanja i oblikovanja prijeko je potrebno uzeti u obzir njegova bitna svojstva. Ljudsko bie je ponajprije bioloko bie. Njegove funkcije zasnivaju se na anatomsko-fiziolokoj strukturi njegova organizma. Stoga je potrebno jaati tjelesnu konstituciju odgajenika. Time dobijamo potrebu za tjelesnim odgojem. Drugo bitno odreenje ovjeka je razum. ovjek je razumno bie, on ima potrebu da se koristi razumom i da ga unapreuje. Otuda potreba za intelektualnim odgojem. Ljudsko bie je drutveno bie, ono ivi u ljudskim zajednicama. Stoga mora prihvatiti i norme zajednikog ivota, etiki sustav vrijednosti. Tako imamo moralni odgoj. Kako se ovjek raa kao bie koje ima uroenu sklonost vjerovanja, on ima potrebu i za razvitkom religijskog dijela linosti. Ljudsko bie ima izrazit smisao za ljepotu. Otuda potreba za estetskim odgojem. Ono je stvaralako bie, aktivni stvaratelj materijalnih i duhovnih dobara, produktivno bie. Stoga mu je prijeko potrebna kultura rada, a ona se ostvaruje radnim odgojem. Odgojem izgraujemo ovjeka, a ovjek se izgrauje od roenja do smrti. U razvojnom procesu ovjeka postoji nekoliko stupnjeva razvitka. Oni su uvjetovani fiziolokim, psihikim, intelektualnim, socijalnim i moralnim sazrijevanjem. Na osnovu toga na svakom stupnju ovjekova razvitka nuno mora

22

postojati najadekvatniji oblik odgoja. Tako, dijelimo li odgoj prema kriteriju dobi odgajenika imamo: predkolski, kolski, viskokokolski i odgoj odraslih. Uzmemo li mjesto odgojne djelatnosti, sredinu u kojoj se odgoj ostvaruje, uvjete i specifine zadatke odgajanja kao kriterij za podjelu odgoja na sastavne dijelove, imamo est relativno samostalnih odgojnih podruja i to: porodini, domski, specijalni, u proizvodnim uvjetima, vjerski i odgoj u slobodnom vremenu. Odgoj ima i svoju vremensku dimenziju. Postojao je na samom poetku ljudske zajednice. Pratio je i omoguio razvitak ovjeka sve do naih dana. U savremenim uvjetima omoguava da se ostvare brojne drutvene zadae. Kao takav postojat e i u budunosti. Dakle, prema vremenskom kriteriju razlikujemo odgoj u prolosti, sadanjosti i budunosti. Shodno temi ovog poglavlja, na sljedeim stranicama obradit emo odgojne poruke i odgojne vrijednosti u usmenim priama Bonjaka sa stanovita podjele odgoja prema bitnim odreenjima ovjeka.

2. Odgojne poruke i odgojne vrijednosti za tjelesni odgoj Tjelesni odgoj je u funkciji ouvanja zdravlja, a zdravlje je jedna od temeljnih vrijednosti ovjekova ivota. Glavna svrha tjelesnog odgoja sastoji se u tome da u koordinaciji sa odgojno-obrazovnim aktivnostima na drugim odgojnim podrujima, primjenom prirodnih faktora i tjelesnih aktivnosti, omogui optimalan razvitak osobnosti odgajenika.41 To se oituje u brizi za pravilan tjelesni rast i razvitak, u ouvanju zdravlja, jaanju i elienju organizma, skladnom tjelesnom razvitku, podizanju ope tjelesne i radne sposobnosti, u razvitku odreenih psihofizikih osobina kao to su snaga, izdrljivost, brzina, spretnost, u snaenju volje, pomoi u razvijanju intelektualnih funkcija, moralnih i estetskih kvaliteta, u provoenju aktivnog odmora i zdrave razonode, u razvijanju pozitivnih crta linosti itd. Ante Vukasovi navodi etiri zadatka tjelesnog odgoja42: 1. Zdravstveni - uvaavanje higijenskih zahtjeva i naela;

41 42

Vukasovi, Pedagogija, str. 85. Ibid., str. 85-89.

23

2. Obrazovni - stjecanje potrebnih znanja, formiranje praktinih umijea i navika, potpomaganje razvoja psihomotornih sposobnosti i izgraivanje odreenog pogleda na svijet; 3. Odgojni - obogaivanje emocionalnog ivota razvijanjem moralnih i estetskih osobina, navika kulturnog ponaanja, njegovanjem prijateljstva, ljubavi prema domovini i sl.; 4. Rekreativni - lagane igre, kupanje, etnje i sl. Analizirajui usmene prie Bonjaka uviamo da ukoliko odgojno djelovanje posmatramo sa stajalita podjele odgoja prema bitnim odreenjima ovjeka, kako smo to ve prije uinili, najzastupljenija odgojna podruja u njima su: moralni i religijski odgoj. Premda je i tjelesni odgoj zastupljen u usmenoj prii Bonjaka, ipak, moemo rei da on ne samo da nije primarno odgojno podruje bonjake usmene prie ve je i marginalizirano podruje. Ovo odgojno podruje nalo je vie mjesta u epskoj knjievnosti Bonjaka (koja ovom prilikom nee biti obraivana). Tjelesni odgoj, u okviru usmene prie Bonjaka, ima razliite vrijednosti kod mukih i enskih likova. Kod mukih likova cijene se fizika snaga i borilake vjetine. Tako se u priama Sabur selamet i Carev najmlai sin kae: On je bio meu svim vojnicima najmirniji, a osobito u vojnikim vjebama bio prvi. Toliko se o njemu govorilo da je i caru kroz ui prolo. Car eli vidjeti tog momka te ga pozove sebi i ak u svoju sobu.43 Ide, ide i putem doe do jezera. Kraj jezera drvo veliko, kolikog na gornjem svitu nikad vidio nije. Kako je umoran bio, lee i zaspa. Jedva ga prvi san ovladao kad li uje vie sebe pisku. Otvori oi a nad njim ovelika tiad pruila glave k jezeru i pite. Ali iz jezera umi um i hui huka, a eto zmaja, te otvori ralje na tiad, da ih podere. To opazi carevi, pa skoi na noge, mai se sablje, i odsie zmaju glavu.44 Koliko je bila prisutna elja i potreba za posjedovanjem fizike snage, moemo vidjeti iz prie O postanku junatva erzelez Alije: Alija se preplai vidjei takvu enu u pustoj umi i ne znade ta da ini. ena mu progovori: Jesi li ti onaj koji si nad mojim djetetom hlad
43 44

Softi, Antologija bonjake usmene prie, str. 135. Ibid., str. 48.

24

nainio? Alija odgovori: Jesam, a ona ga upita: Zato? Zato, da ga sunce ne opali. ena mu ree da ie za tu uslugu ta ga je volja i da e mu ona sve uiniti to god zaie. On je upita: Ko si ti? Ona mu odgovori da je vila. Alija ree: Ja bih najvolio, da budem jak i junak da me niko savladati ne moe i da mi je dobar konj. Ona mu na to ree da je podoji i potee bijelu veliku sisu. Alija to odmah uradi i vila mu ree: E pobratime, hajde onu veliku stijenu podigni. Alija doe do stijene. Vidjevi da bi i dvadeset ljudi imalo posla dok bi je i smjesta pomaklo, a kamoli diglo, prihvati za stijenu i pokua da digne i zbiljam je podie. Na to mu vila opet progovori i pozva ga da jo jednom njezinog mlijeka podoji i Alija to uini. Vila mu zapovijedi da opet stijenu digne i da je baci. Alija je poslua i digavi ogromnu stijenu, baci je. Vila mu ree da je sada dobro.45 Iz ovog odlomka vidimo da je prva elja jednog mladia posjedovanje fizike snage, koju on i dobija kao dar za plemenito djelo koje je uinio. Ovdje vidimo da je moralni odgoj inkorponiran u fiziki odgoj u usmenoj prii Bonjaka. erzelez Alija bi vjeno ostao ovjek ispotprosjenih fizikih sposobnosti da nije bio plemenit ovjek. Dakle, fizika snaga se moe i zadobiti ukoliko osobu krase moralni kvaliteti linosti. Fizika snaga je univerzalna vrijednost, kako kulturoloki tako i vremenski. Zasigurno nema vremena niti kulture koje istu nisu razvijali i imale potrebu za njom. Kako je u drevnim ratovima glavni ratniki potencijal bilo ljudstvo, potreba za fizikom izdrljivou se vie i naglaavala. Tako su Spartanci odgojno djelovanje usredotoili upravo na stjecanje fizike snage i izdrljivosti. Kako je Bosna i Hercegovina pet stoljea bila granica Osmanskog carstva, kod naroda se razvila i potreba za uvjebavanjem borilakih vjetina. Stalni pokuaji neprijatelja da prodru na teritoriju Bosne, te hrabrost i spretnost bonjakih vojnika opjevani su u epskoj knjevnosti Bonjaka. Kod enskih likova esto se naglaava ljepota fizikog izgleda. I sami pripovjedai su esto u nemogunosti da opiu ljepotu djevojke. Tako se u bajkama Ognjilo i Dilber djevojka ljepota i ne pokuava opisati rijeima, pripovjeda istie da su junakinje bile prelijepe, a njegove rijei ukazuju da je takvu ljpotu i nemogue opisati. To se vidi iz sljedeih pasusa:

45

Ibid., str. 204.

25

Sanjao sam jednu djevojku u banovim dvorima. Ah, kako je lijepa!46 U staro doba, Bog zna koliko ima godina, ivio jedan starac sa staricom. Imali su samo jednu ker-Dilber djevojku. A kakva je to djevojka bila?! Nikako ni nalik na dananje djevojke. To je, brate dragoviu, najljepe to moe biti na ovom svijetu bijelome - prava sultanija, pa eto.47 Ljepota predstavlja vrijednost. Ne moe se negirati znaaj tjelesne ljepote, tim prije to ljepota podrazumijeva pravilnu graenost i normalan razvoj tijela, to je svakako posljedica dobrog zdravlja, a to i jeste sutina ove vrijednosti. Kako plemeniti muki likovi posjeduju fiziku snagu, enski likovi koji imaju i moralne kvalitete linosti posjeduju fiziku ljepotu. U zbirkama usmene prie Bonjaka, koje sam koristila pri izradi ovog rada,48 nisam naila ni na jedan negativan enski lik, a da mu se pripisuje ljepota. Ljubaznost, samilost, dobrota su vrijednosti koje uvijek idu uz ljepotu, dok sebinost, drskost, grubost i sl. su karakteristike negativnih i tjelesno runih likova. Primjer ovoga je i pripovijetka o Fati i Zlati.49 Tako, mala Fata, nazor poraste. Bila je odbaena od svakoga. A ko kad Bog hoe, bila je lijepa ko slika, stasita ko procvitala trinja. Ljepa od Zlate, rastavila od nje ko nebo i zemlja Jedne prilike Fata je prenoila u mlinu s makom, psom i horozom. Zajedno s njima podijelila je veeru. Sljedee veeri Zlata je otila u mlin i povela iste ivotinje. kad je trebalo da veeraju, maca zamauka - Pis huljo, pita nije za te! Cuko zarea - Mar gade, pita nije za te! Hore zakukurika - I, da Bog da te oerupali! U usmenim priama Bonjaka stvarao se idealistiki svijet. Tako imamo da su lijepi uvijek i dobri, to je i potrebno radi olakanja poistovjeivanja sa pozitivnim likovima, ali u realnom svijetu ovakvo pravilo ne postoji. Realno, ovdje postoji
Ibid., str. 71. Ibid., str. 113. 48 Ibid., str. 56. 49 Ibid., str. 57.
46 47

26

mogunost da se pravilo iz usmene prie prenese i u stvarni svijet tj. da postavka lijepi su dobri postane kriterij odgajenika (sluatelja prie) to u stvarnosti i nije sluaj. Stoga odgajatelji moraju odgajeniku ukazati na ovu opasnost. U usmenim priama susreemo situacije gdje likovi bivaju iskuavani neprijatnou fizikog izgleda. Pretvaranje ljudskog tijela u tijelo ivotinje (medvjeda, magarca, abe) ponekad je proces moralno-religijskog iskuenja, kao to je to sluaj u bajci Medvjedica. U ovoj prii maldi se zavjetuje da e odabrati enu za sebe tako to e odapeti strijelu i oeniti onu djevojku kod ije kue padne strijela. Ali nakon vjenanja on vidje da njegova ena nije ljudsko bie, ve da je to medvjedica. Ali carevi je odrao svoju rije i nastavio je ivjeti sa medvjedicom, skrivajui je od svijeta, sve do momenta kada vie nije mogao da je skrije. Nakon upornog insistiranja cara da vidi svoje snahe, careviu ne preostade nita drugo ve da je i pokae. Ali ba tada deava se udo, medvjedica se pretvara u prelijepu djevojku. On siromah opet otide u onu sobu, te stade naricati i plakati. Kad vidje gdje mu braa provedoe svoje ene pred oca, jo mu se vie raali i stane plakati kao malo dijete. Nije dugo plakao kad odjednom se medvjedica strese i stvori se pred njim djevojka kao sunce. On siromah s poetka nije mogao vjerovati svojim oima, ali se doskora razabra kad ona stade s njim razgovarati.50 Iz ove prie vidimo da i neprimjeren fiziki izgled drugih ljudi moe biti iskuenje ovjeku. Carevi je snagom svoje vjere (iz prie saznajemo da je u tekim trenucima uio Kuran), moralnim principima (ustrajavanje u zavjetu, uvanjem brane zajednice) prebrodio iskuenje. Ponekad je pretvaranje ovjeka u ivotinju posljedica prokletstva: on je upita: - Zato si tako lijepa, a ivi u abljoj koi? Ona mu odgovori: -Mene je otac prokleo i zato sam postala aba.51 U usmenim priama Bonjaka, likovi uz pomo svoje snage prevladavaju potekoe u kojima se zadese. Svoju snagu koriste u humane svrhe. Razbojnici su uvijek nadjaani od strane pravednika. Za svako rtvovanje slijedi nagrada na
50 51

Ibid., str. 56.. Ibid., str. 57.

27

ovom svijetu, jer na kraju pravda pobjeuje. Pripovijetke ukazuju na potrebu fizike snage, ukazuju na nju kao na pozitivnu vrijednost i time podstiu odgajenika na uvjebavanje tijela i stjecanje iste.

3. Intelektualni odgoj ovjek je razumno bie - homo sapiens. Intelekt je njegovo bitno obiljeje. Zato je njegovanje intelekta, razvijanje intelektualnih snaga i sposobnosti - intelektualni odgoj - vaan faktor u formiranju ovjeka kao ljudskog bia. Intelektualni odgoj je bitna komponenta odgoja slobodne i potpuno razvijene linosti. Danas se visoko vrednuje i tei ostvariti akumulacija znanja i sposobnosti. Osjea se potreba za permanentnim odgojem i obrazovanjem. Ante Vukasovi kao konkretne zadatke intelektualnog odgoja navodi: usvajanje sustava znanja, formiranje umijea i navika, razvijanje intelektualnih snaga i sposobnosti, ovladavanje kulturom rada i oblikovanje pozitivnih odlika osobnosti.52 U bonjakoj usmenoj prii, kao i u uenju islama, znanje se poima kao Boiji dar. itaj, plemenit je Gospodar tvoj, koji pouava peru, koji pouava ovjeka onome to ne zna.53 I kako je Allah po svojoj prirodi neizmjeran, tako je i njegovo znanje neogranieno. On je Onaj Koji zna sve. ovjeku je, meutim, shodno njegovoj ogranienosti dato ogranieno znanje: I pitaju te o dui. Ti reci: Dua je neto od mog Gospodara, a vama je dato samo malo znanja.54 Uenje islama o znanju, nalo je svoje mjesto i u usmenoj prii Bonjaka. Tako Aia Softi biljei anegdotu pod naslovom Dva herifa.55 Anegdota govori o ovjeku koji nije prihvatao injenicu da ovjek ne moe sakupiti svo Allahovo znanje, te je krenuo svijetom da svo znanje naui. Idui sreo je na morskoj obali ovjeka koji je, u jednu malu buotinu na obali, crpio morsku vodu. Putnik ga upita: - ta to radi, herife jedan?
Vukasovi, Pedagogija, str. 104. Kuran, El-Aleq, 3-5. 54 Ibid., El-Isra, 85. 55 Softi, Antologija bonjake usmene prie, str. 283.
52 53

28

A on odgovori: - Hou da more iscrpim u ovu rupu. - Ostavi to, to je nemogue. A ovjek mu odgovori: - E, pa je li mogue onda da sve znanje postigne jedan ovjek? A ti, kad si glupan idi i trai ga! Susret sakupljaa znanja i ovjeka na morskoj obali, koji mu ukazuje da ovjek ne moe sve znati, podsjea na kuransku priu o Musau, a.s., i Hidru. Ovakvo poimanje znanja uzrokovalo je intelektualnu skruenost, jer znanje je dar Allaha, s.v.t., te intelektualnu smirenost. Ljudsko znanje je ogranieno i ovjek ne moe prei svoje granice. Ali, iako se u islamu ukazuje na intelektualnu ogranienost ovjeka, on se ipak podstie na maksimalno iskoritavanje svojih intelektualnih mogunosti. Moemo rei da uenje o prednosti onih koji znaju nad onima koji ne znaju razvija intelektualnu e ovjeka. Primjer intelektualne ei unutar bonjake usmene prie nalazimo u noveli Damad efendija.56 U ovoj noveli nena, kao staratelj, alje unuka da naui zanat. Kada se unuk vrati kui, nakon to je savladao zanat, nena ga alje da ui jo neki od zanata, i tako u nedogled. U priama se ukazuje na odricanja koja su ljudi spremni podnositi samo da bi zadobili ovu vrijednost. Djeaci odlaze od svojih obitelji, mladii od djevojaka. Oni putuju od mjesta do mjesta samo da bi nauili neto to prije nisu znali. Analiziramo li bonjake usmene prie s ciljem pronalaska primarnog zadatka intelektualnog odgoja, uvidjet emo da je to rjeavanje ekonomskog statusa odgajenika. este su prie u kojima se istie da je poznavanje zanata rjeavanje socio-ekonomskih problema ljudskog ivota. Bio otac i imao sina Omera. Omeru je savjetovao da naui kakav zanat, da moe ivjeti poslije njegove smrti, jer mu ne ostavlja nikakva imanja, nema ta naslijediti. 57 Ali, vrijednost zanata ne istie se samo za one koji nemaju ta naslijediti, ve i za mlade carevie. Tako u noveli Sve, sve, al zanat58 navodi se kako je carevi
Softi, Antologija bonjake usmene prie, str. 165. Ibid., str. 139. 58 Ibid., str. 144.
56 57

29

prosio kerku nekog siromaha, ali mu ona nije htjela poi jer carevi nije imao zanata. Ljudi su se udili ta e careviu zanat, pa on ne treba raditi. Kad je vidio da drugaije nee moi pridobiti djevojku, carevi naui hasure plesti i oeni djevojku. Jedne prilike dok je car vodio bitku protiv neprijatelja, neprijatelj rasturi carevu vojsku i protjera cara u drugu zemlju. Tu se car naao bez iega, te poe plesti hasure i prodavati ih. Tako sakupi pare i vrati se kui. Nakon toga esto bi rekao: Sve, sve, al zanat je najprei. Ovdje vidimo da se u usmenoj prii nastojalo ukazati da je znanje univerzalna vrijednost. Nema razlike izmeu bogatih, siromanih, razlika se uspostavlja izmeu onih koji znaju i onih koji ne znaju. Meu usmenim priama Bonjaka susreemo i prie kojima se ukazuje da puko posjedovanje injenica tj. znanja koje nije internalizirano i ne predstavlja vrijednost. ta vie, susreemo likove koji su puni memorisanih podataka, ali su nemoralni i zli. Moemo rei da se isticanje potrebe za usaivanjem istinskog znanja (internaliziranog) u usmenim priama poklapa sa isticanjem potrebe za istinskim odgojem u savremenoj pedagokoj znanosti. Da bi znanje postalo vrijednost ovjek mora biti moralno izgraena linost. U bonjakoj kulturi, kao i u kulturi islama, posjedovanje znanja bez posjedovanja odgovarajuih moralnih kvaliteta nikada nije predstavljalo vrijednost. Tako je i perzijski pjesnk Senai istakao da ljudi koji posjeduju znanje, a ne posjeduju moralne kvalitete predstavljaju opasnost za drutvo. Ako lopov doe s lampom, on e biti u stanju da pokrade vie dragocjenosti.59 Upozorenje da ljudi koji imaju znaju a ne krasi ih i moralni odgoj nanose vie tete od ljudi koji ne posjeduju znanje nalazimo i u bajki Maeha: Ova hodinica bijae udovica i ena na glasu sa svog znanja i pobonosti, a znala je i svata i svijet io njoj i pito je za svato. Jednog dana upita hodinica lijepu Fatimu: - Draga Fatimo, ime tebe hrani tvoja mati, pa si tako lijepa i napredna? Ona odgovori da je mati hrani medom i kajmakom.
59

Seyyed Hossein Nasr, Tradicionalni islam u modernom svijetu, Sarajevo, El-Kalem,1994, str. 120.

30

- A gdje ti mati dri med i kajmak? - upita je opet hodinica. - Dri u sanduku - veli Fatima. Kad hodinica to uje, onda nagovori Fatimu kad joj mati pone vaditi med i kajmak iz sanduka, nek Fatima prihvati kapak od sanduka, pa nek najedamput pusti, da joj udari mater po glavi i da je ubije. Onda e joj ona biti druga mati i jo bolje e je hraniti.60 Ova pria ukazuje odgajateljima da mora doi do internalizacije moralnih vrijednosti. Znanje da je injenje odreenog djela moralno (dobro) ne znai i njegovo injenje. Kod odgojenika treba formirati unutarnji aktivan stav i odnos prema njima, tako da odreene vrijednosti odgojenik prihvati kao svoje line stavove koji e biti pokretaka snaga njegovog ponaanja i djelovanja. Odgojne vrijednosti se ne ue kao matematiki zakoni. Njih treba pouavati primjerom, razgovorom o njima, treba probuditi volju odgojenika da odreenu vrijednost prihvati kao svoju, i da djeluje u skladu s njom. Novela Ahmet hoda ukazuje na upornost, kao vanu odliku svakog uenika. Ahmet je bio uenik kod jednog efendije. Uio je, ali rezultati su bili slabi. Poto mu je dosadilo, jednog dana odlui napustiti mekteb, i ode u prirodu. Sjedio je pored rijeke i vidio veliki kamen udubljen u sredini kao asa, a unutra voda. Promotrio je i shvatio da je kamenicu izdubila voda koja kaplje. Vratio se u mekteb i poeo ponovo da ui. Bog naredi pa mu se zihin otvori, te ui danas, ui sjutra, ha, ha, malo po malo, kroz neko vrijeme postade on duboki hoda.61 ovjekova inteligencija i sposobnost pamenja su bitni faktori u savladavanju odreene materije, ali bez volje i upornosti inteligencija moe ostati neiskoritena. ovjek prvo mora imati volju i uloiti trud u neki posao da bi mu se kasnije moglo pomoi. A uporne i Bog pomae. Bonjake anegdote i aljive prie esto ismijavaju neznalice. Time sluaoca na jedan duhovit i indirektan nain upuuju da trae nauku, da i sami ne bi bili predmet ismijavanja. Jednog seljaka neznalicu uvijek bi seoski hoda napadao to ne zna islamskih artova, a on, tikvan, nikad da naui.

60 61

Softi, Antologija bonjake usmene prie, str. 78. Ibid., str. 147.

31

Jedamput se opet sreo s hodom, i poto ga hoa izruio, on se vrati kui vrlo snuden. U putu ga sretne jedan znanac, pa ga pita to je tako snuden. - Hoda me vazda rui-odgovori neznalica. I sad me je pitao islamske arte - Pa jesi li kazao da ih je pet? - ta zbori ti? Govorio sam i da ih ima deset, pa opet uzalud!62 4. Moralni odgoj Rije moral potie iz latinskog jezika (mos, moris) i njeno izvorno znaenje je obiaj. Moral se moe definirati kao skup principa i standarda, odnosno normi koje se odnose na dobro ili loe ponaanje. Pod moralom podrazumijevamo i slobodu tj. pripravnost ljudi da te norme slijede, te da dobro ine iz slobode. Moral nije u samom inu, nego prije svega u tenji da se ispravno ivi, u naporu volje. Ako rizikujui ivot uemo u zapaljenu kuu da spasimo ivot susjedovog djeteta i vratimo se nosei u naruju mrtvo dijete, moe li se rei da je moj postupak bez vrijednosti jer je izostao svaki rezultat? Moral je ono to daje vrijednost ovoj beskorisnoj rtvi, ovom pokuaju bez rezultata63 U principu, moral je uvijek prohibitivni princip u odnosu na animalne nagone ovjekove prirode. Upravo zbog ovakve prirode morala, proces moralnog formiranja linosti je kompleksan. Moralnu normu nije dovoljno znati, jer znati ne znai initi. Moral je uvstvene prirode, on je pohranjen u srcu, a ne intelektu. Stoga kod odgojenika treba primjerom, razgovorom i slinim metodama otvoriti emotivni dio linosti da bi isti prihvatio moralnu normu kao vlastitu normu, te da bi djelovao u skladu s njom. Moemo rei da moralnim odgojem nastojimo formirati slobodnu i pravednu linost, koja e itav ivot teiti za uspostavljanjem istinskih ljudskih odnosa. U usmenim priama Bonjaka najzastupljenije odgojno podruje je podruje moralnog odgoja. To ukazuje na potrebu zajednice da se njene moralne norme potuju. Nepotivanje moralnih normi unutar odreene zajednice vodi nestanku same zajednice. Stoga se u narodnoj knjievnosti (knjievnosti koju stvara kolektiv) promoviraju moralne vrijednosti dotinog naroda. Oni oblici
62 63

Ibid., str. 291. Izetbegovi, Islam izmeu Istoka i Zapada, str. 156.

32

ponaanja koji su neprihvatljivi izvrgavaju se ruglu a njihovi initelji preziru, dok se poeljna ponaanja predstavljaju u najljepem svjetlu. Ona su odlike pametnih, lijepih, u prii voljenih likova. U usmenoj prii Bonjaka dobro i zlo bivaju nagraeni ili kanjeni na ovom svijetu. Potreba za drugim, viim svijetom, kao svijetom gdje bi se uspostavila apsolutna pravda rijetko se istie. S pedagokog aspekta razlog ovome je udovoljavanje ljudskoj potrebi za priznanjem, nagradom i pravednou. Teko je od ovjeka oekivati da ini dobro, koje ako ne bude nagraeno na ovom, bit e nagraeno na onom svijetu. Za svoje dobre postupke ovjek eli nagradu odmah kao i kaznu za zlonamjernika. Drugi razlog direktnog nagraivanja ili kanjavanja jeste jasno ukazivanje na to ta treba, a ta ne treba initi. Pravda predstavlja temeljnu vrijednost i ideal moralnog odgoja kako u islamu (Vi pravedno postupajte, to je bogobojaznosti blie.)64 tako i u usmenim priama Bonjaka. Ona je forma i sadraj dobrote, iskrenosti, dobroinstva i ovjekova samosavlaivanja. Svaki lan zajednice duan je boriti se za pravdu, za uspostavu iste u drutvu, te istodobno sam biti pravian. Pravinost kao moralna vrlina sastoji se u ovjekovom linom nastojanju da u svome odnosu prema svijetu i ivotu slijedi princip uvaavanja i potivanja svaijeg prava. Pravinost se, dakle, moe odrediti kao lino nastojanje da se svakome osigura, omogui i uvai njegovo pravo. U usmenim priama ljudima se esto uskrauju njihova osnovna, Bogom data, prava. Nepravdu nad njima vre uglavnom njihova starija braa, maeha, staratelji ili ljudi koji su im zakonom nadreeni. Likovi nad kojima se vri nepravda, na nepravdu ne odgovaraju istom, nego dobrotom, plemenitou, milou i na kraju oprostom. Tako je u usmenu priu pretoen i sluaj Jusufa, a.s.,65 kao primjer osobe nad kojom je vrena nepravda, a koji nikada nije pokleknuo duhom i istom uzvratio. Plemenitost Jusufa, a.s., nadjaala je pakost njegovih neprijatelja. Oprost, milost i plemenitost su vrijednosti koje se uveliko cijene. Posjedovanje ovih vrlina je razlog da se odreena osoba potuje. Neumorno
64 65

Kuran, El-Maide, 8. Softi, Antologija bonjake usmene prie, str. 233.

33

ukazivanje na pomenute vrijednosti i isticanje njihovog znaaja, kako za samog pojedinca tako i za kolektiv, nesumnjivo je odigralo veliki utjecaj na moralno formiranje samog sluaoca. Sluajui priu, on se i sam uivljavao u dogaaj, zamiljao sebe u datoj situaciji, prieljkivao propast negativnih likova, divio se pozitivnim s kojima se i sam poistovjeivao. Ljude koji vre nepravdu nad drugima kazna zasigurno stigne. Postoje prie koje u samom naslovu nose poruku da e kazna stii nepravednike: Ko drugom jamu kopa, sam u nju pada,66 Ko zlo ini i doekat e ga,67 ta ko ini, sve sebi.68 U prve dvije prie govori se o maehama koje su nanosile zlo svojim pastorkama, ali se isto zlo vratilo njihovim kerkama. U treoj prii govori se o nani kojoj su dvije ene kao sadaku dale otrovanu pogau, ali je nana, i ne znajui da je pogaa otrovna, istu dala njihovim muevima, koji su, vraajui se s posla, zatraili od nane hljeba. Ove i sline prie sluile su odgajateljima kao odgojno sredstvo sprjeavanja. Njima se upozorava, prijeti odgajenicima da ukoliko bi i sami poinili nepravdu prema drugom licu, ista bi im se sama vratila. Moralne, pravedne, dareljive likove pomau svi: Bog, prijatelji, narod, pa ak i ejtan, dok nepravedni i krti likovi imaju slabu opskrbu a i ejtan je protiv njih. Iako se u usmenim priama Bonjaka pravda postavlja kao temeljna vrijednost moralnog odgoja, korupcija i podmiivanje dravnih slubenika, u prvom redu kadija, prihvata se kao mudra i simpatina radnja graana. Prvog petka iza toga Mejra uze boaluk i ode u meemu. Unie kadiji i onaj boaluk metne kadiji na koljeno, pa nita ne govorei, izae. Drugog petka isto to uradi. Kadija se zaudi ta li je po srijedi da ova ena to tako radi. Kadija naredi da je u slijedei petak, ako doe, zadre, da joj ne daju izai. Kada je u sljedei petak ena dola i predala kadiji boaluk, pa htjela da se vrati, pandur stane pred nju i rekne: - Dur! Odvede je kadiji. Kadija je upita zato mu je donosila boaluke i bez rijei se vraala. Ona kae: - Imam jednu veliku molbu na te: da mi dozvoli u taj i taj dan (na dan kada je trebala da bude parnica Omera sa Jevrejinom) samo jedan sat.
Ibid., str. 188. Ibid., str. 190. 68 Ibid., str. 156.
66 67

34

Kadija odgovori: - Pa to je lahko, dau ti ja svoje odijelo i posaditi te na svoje iljte.69 Razlog simpatiziranja i odobravanja korupcijskih akata moemo nai u poimanju drave i njenih administrativnih organa kod same zajednice. Optereen porezima i zakonima, ovjek je na dravni aparat gledao kao na sopstvenog neprijatelja. Izbjegavanje zakona nametnutih od dravnih organa kod naroda je stvaralo osjeaj slobode, a postojala je i materijalna korist. Dravni zakoni nisu uzimani kao dio morala, oni su doivljavani kao tortura. Korupcija kao problem prisutna je u savremenom drutvu. Kljuan problem je moralno vrednovanje iste. Ljudi opravdavaju korupciju jer ujedno pomau drugim ljudima, ali uvijek postoji oteena strana. Odgojna znanost treba uloiti maksimalne napore u svrhu rjeavanja ovog problema. Naalost, usmena pria Bonjaka ne moe joj pruiti veliku korist svojim sadrajem i porukom. to se tie odnosa ovjeka spram prirode u usmenim priama, uviamo da ovjek ivi u potpunom suglasju s prirodom, oslukujui njen ritam. Naelo harmoninog ivljenja, kako unutar osobe, tako i u susretu sa spoljnim svijetom ukorijenjeno je u islamu. Allah je taj Koji je stvorio svijet i Koji je na njemu uspostavio savren sklad. Oduzimanje ivota bilo kojoj vrsti Allahovog stvorenja bez prijeke nude je skrnavljenje Bogom date harmonije. Zbog toga se priroda i prirodna bogatstva uveliko cijene. esto se istie kako drvosjea sijee samo suha stabla. Tako je erzelez Alija samo jedamput u ivotu odsjekao sirovu granu i to iz nude, da bi zaklonio novoroene od sunca. U priama se istie kako su kamen, voda i svaka trava nekada imali duu. Rijeke, ume, brda, stijene pomau glavnim likovima da ih preu. Sve ima vrijednost, nita se ne smije omalovaiti. U prii Svetac heim - trave mu govorile70 govori se o lijeniku kojem su trave govorile koja lijei koju bolest. Jedne prilike on se jednoj travi zasmijao, i vie mu nijedna trava nije govorila. Na ovaj nain ukazuje se da sve ima vrijednost i da se nita ne smije omalovaiti. Ovakvim porukama linost se ui cijenjenu prirodne okoline. Istie se njena vrijednost. Ovakav odnos prema prirodi moe posluiti u razvijanju ekoloke svijesti odgajenika. Veliki problem dananjice je nemaran
69

Softi, Antologija bonjake usmene prie, str. 140.

35

odnos ovjeka prema prirodi. Voda i zrak su zagaeni, vri se eksploatacija prirodnih bogatstava. Razvijanje ekoloke svijesti kao dijela moralne svijesti jedna je od aktuelnih potreba odgojne djelatnosti. Karakterne osobine linosti koje se posebno istiu kao negativne su podlost i la. Ove osobine su stalni atributi negativnih likovi a oni su stalni gubitnici. Inae bonjaka usmena pria se nikada ne bavi negativnim crtama linosti i njihovim nosiocima u prvom planu, oni su tu da bi se jasnije istakle pozitivne crte linosti glavnih likova. Ovakvo ukazivanje na vrline, a ne na mahane za pedagoku znanost je posebno bitno. Jedna od odlika istinskog odgajatelja jeste i njegovo bodrenje odgajenika i ukazivanje na eljena ponaanja, a ne sputavanje i ukazivanje na djela koja ne treba initi.

5. Religijski odgoj Iako se u svijetu javila nastojanja da se ospori religiozna priroda ovjeka, nastojanja da se odgoji isto ateistika linost nisu uspjela71 . ovjeanstvo je hiljadama godina ivjelo pod neprekidnim uplivom religije. Ona je ula u sve manifestacije ivota. Odgajanje ateistike linosti moralo bi se vriti u potpunoj psihikoj izolaciji.72 Ta linost ne bi smjela vidjeti ni jedno umjetniko djelo. Ona bi morala rasti u potpunom neznanju o svemu to mi zovemo plodovima ljudske kulture. Ali, kada bismo i ispunili navedene uvjete, kakvu bismo linost dobili? Kako bi na odgajenik poimao svoj ivot, svoju smrt?73 Kao kruenje tvari u prirodi? Na koje bi slijepe sile pomiljao? Religijski odgoj je neminovnost; upitan je samo njegov sadraj. Postoji uska veza izmeu morala i religije. U pitanju je izvjesna unutranja dosljednost koja nije automatska, matematika, logika, nego praktina, sa moguim odstupanjima, ali koja se prije ili kasnije ponovo uspostavlja: ateizam na kraju krajeva zavrava negacijom morala, a svaki istinski moralni preobraaj poinje vjerskom

Ibid., str. 250. Izetbegovi, Islam izmeu Istoka i Zapada, str. 188. 72 Ibid., str. 188. 73 Ibn Tufejl nastoji odgovara na ovo pitanje u djelu ivi sin Budnoga, (preveo Tarik Haveri), Sarajevo, Veselin Maslea, 1985.
70 71

36

obnovom.74 Zbog uske veze izmeu moralnog i religijskog odgoja,75 pojam religijski odgoj uzet u u najuem znaenju. Tako e se pod njim podrazumijevati prvenstveno odnos ovjeka prema Bogu, Boga prema ovjeku, te odnos ovjeka prema drugim biima uspostavljen iskljuivo vjerskim normativima. Religijski odgoj unutar bonjake usmene prie po svom sadraju je odgoj u svjetlu uenja islama Osnova islamskog vjerovanja jeste vjerovanje u jednog Boga. On sve vidi, sve uje, sve zna. Usaivanjem svijesti o Bogu koji sve vidi, uje i zna, odgajenik spoznaje da nita ne moe ostati sakriveno. I kad se skrije od svih ljudi, vidi ga Bog. On zna i njegovu zlu misao. Usaivanjem ovog uvjerenja kod ovjeka se javlja osjeaj stalne odgovornosti tj. odgovornosti za sve postupke. U usmenim priama Bonjaka esti su sluajevi da ovjek ne ini odreeno djelo upravo zbog svijesti da uinjeno dijelo iako bi ostalo skriveno od ljudi za njeg bi znao Bog, a ovjek bi na Sudnjem danu bio odgovoran za zlo koje je poinio. Primjer za ovo je pria Jo si zelen za idazetname, u kojoj muderis daje zadatak uenicima: Uzmite koko i no i sad idite i zakoljite ih, ali da vas niko ne vidi! Posluae ga i odoe. Kad se vratie, onaj bolji talib nosi nezaklanu koko, a onaj slabiji zaklanu. Muderis upita ovog boljeg: ta si radio i zato nisi zaklo koko? Traio sam mjesto, sakrivao se, ali gdje god da se sakrijem, vidi me Bog! Ja sam se sakrio i niko me nije vidio. Zaklo sam je kako treba. Jo si zelen za idazetname ree mu muderis, mora ostati jo jednu godinu. Iako se uoava doza straha za polaganje rauna pred Bogom, u osnovi, na drugi svijet se gleda optimistiki. esti su motivi prelazak preko sirat-uprije, Dennet i Dehennem. aljivim dosjetkama ljudi su nastojali otkloniti strah od prelaska preko sirat-uprije i patnje u Dehennemu.
74

Dobro, a ti, ta ima s tobom, kako si ti zaklo koko?

Izetbegovi, Islam izmeu istoka i zapada, str. 189.

37

Neki Gaanin sluao vaz u damiji. Hoda govorio o sirat-upriji i kad su izali iz damije, prozbori Gaanin: - Nisam lud da mu idem preko te uprije kad su tolike muke i strahote! Ja u kabanicu preko ramena pa preko brda. Malo dalje, ali sigurnije.76 Ovakvim anegdotama ljudi su na neprimjeren nain otklanjali strah od Sudnjeg dana. Ovakve prie su esto na granici svetogra. Veoma esto istie se oslanjanje glavnih likova na Boga (tevekkul) i vjera u Boije odreenje. Eto tako siromah ovjek ostade bez imetka, onda se rastavi od djece a najposlije i od ene. Ali to njega nita ne smeta. Nije bio bez nade. Znao je da e Bog svoga roba na put izvesti.77 Vjerujui u kada i kader ovjek se ne preputa fatalizmu, nego ima osjeaj slobode, ali i odgovornosti za svoje postupke. Meutim, ima dogaaja koji se deavaju izvan granica ljudske moi i za njih ovjek nije odgovoran. Vrijednost vjerovanja u Boije odreenje je dostojanstveno i smireno podnoenje svega to se desi, vjerujui da postoji neki tajnoviti smisao u tome. U priama, ovjekova vjera u Boije odreenje ide uporedo ili nakon poduzimanja mjera predostronosti za pozitivan ishod. Kad se Ali-beg opremio, poe i izae Arapu na mejdan i Bog naredi, te Ali-beg dobije Arapa.78 Kao primjer postupanja vijernika u ivotnim iskuenjima navode se sluajevi iz ivota Boijih poslanika. esto se ukazuje na patnju kojoj su bili izloeni poslanici, te snagu njihovog vjerskog ubjeenja uz pomo koje su prebrodili iskuenja. Vrijednost koja se posebno istie u ovim priama je stid pred Allahom, s.v.t. Tako Ejuba, a.s., stid pred Allahom, s.v.t., spreava da Ga zamoli za ozdravljenje. U islamu stid, a posebice stid pred Allahom, je vjernika vrijednost koja se posebno cijeni. U jednom od hadisa Boijeg poslanika, s. a. v. s., kae se da je stid dio vjere. Ono to je posebno vrijedno za odgojnu praksu u ovim priama je navoenje primjera vrstoe i ustrajnosti u vjeri. Poslanici su najsvjetliji primjer ispravnog i vrstog vjerovanja. Divei se njihovoj linosti, ovjek nastoji da im se priblii.
U bonjakoj usmenoj prii ova dva odgojna podruja jako su prepletena. Softi, Antologija bonjake usmene prie, str. 291. 77 Ibid., str. 134.
75 76

38

esto se javlja i motiv evlija (Bogu bliskih ljudi). Na samom poetku to su obini ljudi, ali inei Bogu ugodno djelo, esto gradnjom damije, dobijaju nadnaravne osobine. Evlije od Boga dobijaju znanja i sposobnosti koje drugi ljudi nemaju. I zbilja je njega najposlije pogubio. Naredio je delatima da ga posijeku u tali. Kad su ga delati posjekli, Ilhamija je zgrabio svoju glavu u naramak i ostao stojei. Onda odu delati i reknu Delaliji, a on ode u talu da to udo vidi. Kad li Ilhamija stoji s glavom meu rukama. Onda Delalija naredi slugama da ga obore, ali oni reknu da on ne moe na neisto pasti, jer je svet ovjek, nego da treba donijeti serdadu. Kad su donijeli serdadu i prostrli je, Ilhamija pade na nju.79 Vrijednost koja se esto istie u ovim priama je dobrovoljni ibadet Allahu. Vrenjem ibadeta ovjek uvruje svoju vjeru, odgaja svoju duu. Ali, ukoliko njegovi ibadeti nadilaze granice obavezujueg, njegova veza sa Stvoriteljom a samim time i odgoj njegove due postaju jo vri. Zasigurno je svaki slualac ovih pria poelio da i on sam ima nadnaravne osobine, da mu se otkrivaju prolost i budunost. One su podstrek sluaocu da i sam ini to vie Bogu ugodnih dijela ne bi li postao Bogu ugodan ovjek. Posebno zanimljiva pria s ovom tematikom je ena evlija.80 Iako se pojam evlija vee uglavnom za muke likove, u ovoj prii govori se o nainu na koji je ena postala evlija (dervi)81. Jedan ovjek dolazi kod Dervi Ume da je pita kako je ona postala dervi. Prije nego to mu je ona uspjela odgovoriti na pitanje, Dervi Umin mu je doao kui. Vidjevi muke koje ona trpi od strane svoga mua, ovjek sam uvidje kako je Uma postala dervi. Kad onaj pjano ue u kuu, poe da psuje. Uze neku motku i stade tui enu. Na onom mjestu gdje je drao rukom, bila je zamotana krpa da ne ulja kad se motka u ruci dri. Tukao je tako, tukao, a ona ni avaza od sebe ne daje, samo se uurila, i ponekad uzdahne. Kad se umorio, poturi motku pod iljte i svali se tu. Dervi Uma mu prie, te ga opra, obue mu isto odijelo, nahrani ga i namjesti da spava. Tako ga uredi da se ovjek ne moe prepoznati - ta e ona krpa na onoj ipki? - Ja sam to stavila kad me bije da ga ne ulja.
Ibid., str. 214. Ibid., str. 213. 80 Narodne pripovijetke iz Bosne i Sandaka, str. 37. 81 U ovoj prii pojmovi dervi i evlija upotrebljavaju se kao sinonimi. Abdulah kalji pravi razliku izmeu ova dva termina, te za evliju navodi da je to sveti ovjek (dobri), a za dervia da je skroman, povuen i poboan ovjek. Abdulah kalji, Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku, Sarajevo, Svjetlost, 1965.
78 79

39

- A kolko ti ovako devera s njim? I kako more izdurati? - Poodavno je vako, al ta e, i ovo je Bog dao, a ena valja da uva ojka. Sve e proi, pa i mi.82 Ovakvim priama su tjeene ene i upuivane na trpnju nasilnog ponaanja mua. Ovakve poruke obrazovale su bonjake djevojke kao vjerne i pokorne sluge spremne radi Boga da trpe i ono to je sam Bog osudio. Odgajatelji treba da ukau da su se ovakvim priama razvijale lane vrijednosti, a da su iste sluile za uspostavljanje inferiornog poloaja ene u drutvu. Da bi ova pria imala istinsku i trajnu vrijednost, u sadraju iste trebalo bi istai da Dervi Umin mu zasluuje kaznu. Ali, kako se ponaanje mua ne osuuje, mogli bismo rei da ono dobija preutnu saglasnost. Iz podruja ibadeta ukazuje se na znaaj namaza i hadda, dok se post i zekat u zbirkama koje sam uzimala kao izvor ne spominju. Razlog nespominjanja posta i zekata moemo traiti u injenici to knjievnost ima odgojni znaaj a Bonjaci dunost posta uveliko izvravaju, dok se sa zekatom, zbog malog broja obveznika, narod rijetko susretao. Namazu je data velika vanost. To je ibadet koji se obavlja svaki dan pet puta, on trai upornost, obavezan je za sve. Muhamed, a.s., upozorio je da je izmeu vjernika i nevjernika ostavljanje namaza. Sve navedeno razlog je estog spominjanja u usmenim priama obaveze klanjanja namaza. U noveli U nekom vilajetu83 isite se, da se moe ubiti ovjek koji tri dana ne doe u demat. Insistiranje na vrenju ibadeta u bonjakoj usmenoj prii je bitno, jer sa stanovita islamske pedagogije, ovjek se ne moe odgajeti bez ibadeta. Kad je Allah stvorio ovjeka, u njega je udahnuo duu (ruh). Da bi ljudska dua ostala na pravom putu, mora biti u stalnoj vezi sa Stvoriteljom. Ona svoju vezu sa Allahom odrava upravo vrei ibadete. U domenu religijskog odgoja, odgajatelj je duan da odgoju due da zaslueni znaaj. Moemo rei da je bonjaka usmena pria to uinila. Duhovna bia, meleci i dini, gotovo da se i ne spominju, dok se ejtan kao izumitelj poroka spominje u predajama Bonjaka. Duhan, koji je prema uenju

82 83

Narodne pripovijetke iz Bosne i Sandaka, str. 37. Softi, Antologija bonjake usmene prie, str. 182.

40

islama nepoeljno, i alkohol, koji je zabranjeno konzumirati, predstavljeni su kao ejtanski izum. avo je izumio pei rakiju. Kako nije imao kazana, izumio je u orahovoj ljusci. Polovina mu je bila kazan, a druga polovina kapak, a ondi e je u orahu mehko, e se more no zavui, tudi je bila tulija, kroz koju tee rakija. A pria se da je i duhan avo izmislio i struk mu presaivao i zapio uza struk da se omladi. A naljego Muhammed pejgamber, pa ga pita: ta e ti to biti? avo je odgovorio da e ovu travu tvoj umet puiti i o nje gutati dim. Pejgamber je rekao: Neka e, nosie i u zahod pa puit. avo je rekao: Neka e. I zato, mnogo ljudi ima volju kad pou u zahod, zapalit cigaru, jer je avo uz njeg pripio, opoganio ga.84 Priama da je poroke izmislio ejtan nastojao se razviti osjeaj odbojnosti prema istim.

6. Estetski odgoj Tenja za skladnim, lijepim, za obiljejima to uljepavaju i oplemenjuju ivot, inei ga ugodnim, karakteristina je za ovjeka. Nalazimo je ve kod drevnih zajednica u ljudskom nastojanju da ukrasi samog sebe i predmete oko sebe. Smisao za lijepo prenosio se s pokoljenja na pokoljenje i to je zaetak estetskog odgoja. Iako nas ljepota okruuje sa svih strana, to ipak ne znai da je svi zapaaju. Uoavanje, doivljavanje, vrednovanje i stvaranje lijepog pretpostavlja odgovarajue sposobnosti. Te sposobnosti nisu pojedincu bioloki dane, nego su pedagoki zadane. Tako moemo rei da se pod estetskim odgojem podrazumijeva odgojno djelovanje u cilju razvijanja estetskih sposobnosti zapaanja, doivljavanja i stvaranja. U bonjakoj usmenoj prii, ljepota i skladnost kao temeljne vrijednosti estetskog odgoja prvenstveno su dar Allaha. A ko kad Bog hoe, bila je lipa ko slika, stasita ko procvitala trinja.85 U zbirkama kojim sam se koristila pri izradi ovog rada nisam naila ni na jedan primjer u kome se svojstvo fizike ljepote trai ili poklanja od nekog drugog (vila, evlija) mimo Allaha. Ali da bi neko posjedovao ljepotu, on mora biti moralna
84

Softi, Usmene predaje Bonjaka, str. 84.

41

osoba. Ljepota je svojstvo moralnih, pozitivnih likova. Fizika ljepota je vrijednost koja ni jedan lik unutar prie ne ostavlja ravnodunim. Ona je najee svojstvo mladih djevojaka. Roditelji su svjesni vrijednosti koju posjeduju njihove kerke i zbog toga se nadaju da e se one dobro udati. Okolina pria o njihovoj ljepoti. Mladii iz najprestinijih obitelji pokuavaju za sebe isprositi najljepu djevojku. Pored fizike ljepote, kao ljepote u kojoj ovjek nema stvaralakog utjecaja, istie se i vrijednost ljepote ljudskih rukotvorina. Tako se esto istie ljepota dvorca ili damije. Aia Softi biljei predaju da su se tri brata zaljubila u carevu kerku. Kako se djevojka nije mogla odluiti kojeg brata da izabere, ona zatrai da svaki od njih napravi kulu,i ree da e poi za onoga ija kula bude najljepa.86 U priama se esto istie i ljepota damije: dovede vodu, podie esmu sa vie kula, konak, duane i damiju, ljepoticu kakve u Sandaku nema.87 Ljepota graevinskih objekata bila je podsticaj ljudima da izgrade jo ljepe. Priama o ovakvim objektima i nastojanjem ljudi da naprave jo ljepe, razvijao se takmiarski duh i ljudska elja za pronalaskom boljeg rjeenja. Jedan od zadataka estetskog odgoja je i kritiko prosuivanje na temelju estetske analize. Bonjaka usmena pria nam ukazuje da se pozitivnom kritikom, stvari mogu uveliko popraviti. Odgojna poruka glede ovog zadatka estetskog odgoja jeste da je pohvala za djelo koje nije uinjeno ujedno i podsticaj za izvrenje djela. Tako su kritike koje nalazimo u bonjakoj usmenoj prii, bez obzira u koje odgojno podruje zalazile, prvenstveno pozitivne. Kako se kritikom koja je pozitivno usmjerena, kritizirano moe popraviti iz podruja estetskog odgoja, primjer nam je postupak mladia iz prie Pravda i krivda: Najmlai iao svojim putem dugo i naposlijetku nabasa na nekakvu golemu goricu. Kako bijae umoran, tu pade da se odmori, pa ree sam sebi: Ah, kako je lijepa ova uma! I im je to izgovorio, Boijim himetom ona gora prolista.88

Narodne pripovijetke iz Bosne i Sandaka, str. 17. Softi, Usmene predaje Bonjaka, str.340. 87 Ibid.,359 88 Softi, Antologija Bonjake usmene prie, str. 45
85 86

42

Na osnovu ovoga moemo uvidjeti da je bonjaka odgojna praksa usmene prie bila pozitivno orijentirana.

7. Radni odgoj ovjek je u svojoj biti produktivno, stvaralako, radno bie. Radom je usavrio sredstva za proizvodnju, razvio tehniku, stvorio civilizaciju, usavrio svoju ruku i intelektualne sposobnosti. Temeljni smisao i svrha radnog odgoja, kao temeljnog odgojnog podruja u savremenom drutvu, jeste da svakom ovjeku omogui da osim tjelesne, intelektualne, moralne, religijske i estetske kulture ovlada i kulturom rada, da ga pripremi i osposobi za ekonomian, drutveno koristan i stvaralaki rad, te da u isto vrijeme potpomogne i omogui potpuniji razvitak ovjeka kao produktivnog, stvaralakog bia. U bonjakim usmenim priama radnim odgojem nastoji se sprijeiti ekonomska zavisnost pojedinca od zajednice. Tako su esti primjeri da otac savjetuje sina da je potrebno da radi kako bi imao od ega da ivi. Razvijenost radne navike je vrijednost koja se posebno cijeni. Ovom vrijednou likovi savladavaja potekoe, pobjeuju siromatvo, nalaze svoje mjesto pod suncem. Likovi koji imaju ovu vrlinu posjeduju i vrst karakter, jaku volju. Oni su cijenjeni lanovi drutva, ljudi ih vole. Djeca su brzo omiljela svom novom gospodaru, jer su u svakom poslu bila vrijedna i okretna.89 Likovi kod kojih nije razvijena radna navika, esto su zle udi i rjeenje svojih problema vide u tuoj nevolji. To je sluaj i sa djeakom (iz novele Prevario cara90) koji ekonomske probleme svoje porodice rjeava pljakom careve imovine. Kljuni problem koji bonjaka usmena pria nastoji rijeiti iz podruja radnog odgoja jeste pogreno religijsko razumijevanje poimanja rada. Kako se u uenju islama istie da je Bog taj koji svakom daje opskrbu i da On odreuje sudbinu Svojih robova, deava se da se muslimani prepuste koloteini i fatalizmu.
89

Ibid., str. 135.

43

Tako neki kada se nau u loem stanju ne rade nita u svrhu izlaska iz istog tvrdei da je to od Boga. Pri tome, oni zaboravljaju da Allah nee promijeniti stanje jednog naroda sve dok taj narod ne promijeni sebe. Radnim odgojem u bonjakoj usmenoj prii nastoji se odstraniti navedeno uvjerenje. Tako susreemo likove koji su, ne radei nita, ivjeli na rubu egzistencije vjerujui da je to njihova sudbina. Zatim se desi neki znaajan momenat u njihovom ivotu koji ih podstakne na rad (obino to bude susret sa mudracem i njegov savjet ili san), te se njihovi ekonomski i socijalni problemi poinju rjeavati. Od tog doba nije mu ni na um padalo da smije ljenariti i plandovati, te je i svakog besposlenjaka upuivao na rad i posao, a zaista je svojim radom i marljivou svakome i prednjaio. Oznoj dlane - srea ti ne gine!91 Karakteristika radnog odgoja u okrilju islama je da obavljanje svakog rada potrebnog za izdravanje sebe i svoje porodice vrijedi u Boijim oima isto toliko koliko i vrenje vjerskih dunosti klasificiranih kao obavezni (vadib).92 Kako se nijedna obavezna dunost ne smije vriti na utrb druge obavezne dunosti, tako se i stalnim vrenjem ibadeta ne smije zapostaviti rad. Da je islamski koncept radnog odgoja utemeljen i u usmenoj prii Bonjaka moemo uvidjeti i iz hiaje pod naslovom Pria o pobonosti.93 U ovoj prii Boiji Poslanik, s. a. v. , je dvadeset dana prolazio pokraj jedne bate a u njoj svaki dan sjeae ovjek inei ibadet. Poslanik, s. a. v. s., ga jedamput zapita: - ovie, ta radi ti tude? - Evo kae - Bogu se molim. - Pa, ko ti - kae - radi? - Radi mi kae - brat i eljad, a ja se kae - Bogu molim, ev ovdje je lipo mi kae - u hladu sjediti. Vidi, ona tica gori napravila gnizdo i kako kae - donosi onim tiiim i daje, lipo mi gledati. - E kae - ovie, od toga ti nikakve koristi nema. Pa da misli da e s tizim ufatit to. to ne uzme kae - primjer one ptice kako ona hrani one tiie. Treba kae - i ti da radi, pa da hrani i onoga mrava i onu ticu i one nezine tiie i ostale, pa se onda Bogu moliti pa da ti sevap bude. A od toga ti kae - nema nita. Ti si kae - zagazio di je najdublje u pako.

Ibid., str. 164. Ibid., str. 139. 92 Nasr, Tradicionalni islam u modernom svijetu,str.38. 93 Softi, Antologija usmene prie Bonjaka, str. 232.
90 91

44

Ovakvim priama vrijednost ibadeta se ne dovodi u pitanje, njima se samo nastoji ukazati da predanost ibadetima ne smije iskljuiti rad. Rad i ibadet idu jedno s drugim. Moemo rei da se radu kao vrijednosti daje znaajno mjesto. Rad je predstavljen kao forma ibadeta.

45

VII ODGOJNE VRIJEDNOSTI SA STANOVITA PODJELE ODGOJA NA RACIONALNO, EMOCIONALNO I VOLJNO PODRUJE U odgojnom procesu sudjeluju i formiraju se sve tri odlike ovjekove linosti: razum, emocije i volja. Smisao i zadaa odgojne djelatnosti je da utjee na formiranje svih pozitivnih svojstava linosti na: 1. kognitivnom podruju (znanje i intelektualne sposobnosti); 2. afektivnom podruju (stavovi, miljenja, interesi, emocionalni odnosi ovjeka prema ovjeku, prema sredini i prema samom sebi); 3. voljno podruje (djelovanje, provoenje aktivnosti). Racionalno podruje obuhvaa sljedee kategorije: znanje, shvatanje, primjena, analiza, sinteza i evaluacija. Na afektivnom podruju za kategorizaciju se upotrebljava jedinstven princip nivoa internalizacije tj. stupnja u kojem neka vrijednost postaje karakteristika linosti. Pri tome se javljaju odreene kategorije: primanje fenomena, reagiranje, zauzimanje stava, sistematizacija i karakterizacija linosti. Za voljno podruje u pedagokoj teoriji ciljevi nisu operacionalno dati koliko je to sluaj sa racionalnim i emotivnim podrujem. Ono podrazumijeva imitaciju, manipulaciju, analizu aktivnosti, naturalizaciju i sl. Podijeliti linost na racionalnu, emocionalnu i kognitivnu sferu mogue je samo na razini naunoistraivakog rada, dok je u stvarnosti to nemogue. Fenomeni kojima se odgojna znanost bavi dio su ivota i ako bismo ih posmatrali kao mjerljive pojave, oduzeli bismo im ivotnost. Ljudi nisu samo racionalna bia i stoga njihovi postupci ne proistiu samo iz procesa razmiljanja. Njihovi postupci u znatnoj mjeri su rezultat njihovih osjeanja. Intelektualnim procesima mi stiemo saznanja. Ali, mi istovremeno doivljavamo i svoj odnos prema onome to saznajemo. Ono to saznajemo vrednujemo pomou osjeanja. Da li e prevladati racionalna ili emocionalna sfera linosti u bonjakim usmenim priama, zavisi i od same vrste prie. U bajkama likovi djeluju emocionalno. Oni su voeni idealima. U bajkama nema relativizacije vrijednosti. Tu se tano zna ta je dobro, pravedno, moralno i tako se i postupa. Emocionalna reagovanja likova unutar bajki nikada nisu pogrena ili uzaludna. Ona su cijenjena i

46

znak su iskrenosti i nevinosti pozitivnih likova. Racionalna reagiranja unutar bajki odlika su ili mudraca, ili lukavih spletkara. Lukavstvo i promiljenost, u osnovi, pripisuju se negativnim likovima i oni su krajnji gubitnici. U drugim knjievnim vrstama usmene prie, prvenstveno u novelama, racionalna reagovanja likova se odobravaju. Ona su znak razboritosti i zrelosti odreenog lika. Tako, iako se smatra da na podruju ljubavnog ivota pri donoenju odluka presudnu ulogu ima srce tj. emocije, u usmenim priama Bonjaka nailazimo i na sluajeve gdje pri izboru branog druga presuuje razumna sfera linosti: E, moj Omere, izgleda ba ti hoe da ja poem za te. A zna li ti da se ja mogu vrlo dobro udati, mene trae bogati ljudi, a ta e ti meni kad si puka fukara?94 Za psihomotoriko podruje nisam nala nijedan prikladan primjer. Vano je napomenuti da ovakva podjela linosti i nije pogodna za prouavanje fenomena odgoja. ovjeka treba sagledavati u njegovoj cjelovitosti, jer u stvarnom ivotu nije mogue govoriti o isto intelektualnim, afektivnim i psihomotornim aktivnostima.

94

Ibid., str. 139.

47

VIII POJAVE KOJE SE SUSREU U PRIAMA A KOJE SU U SUPROTNOSTI SA OPEPRIHVAENIM NAELIMA ODGOJNOG DJELOVANJA Odgojna naela su opi regulativi i pristup odgajanju koji izraavaju znanstveno spoznate i openito prihvaene zahtjeve u odnosu na organizaciju, sadraj, metode i sredstva odgojne djelatnosti. Kako se o odgojnim naelima, i o odgoju openito, u okviru usmene prie moe prosuivati analizirajui sadraj iste, u ovom poglavlju u nastojati ukazati na one sadraje usmene prie Bonjaka koji su u suprotnosti s opeprihvaenim naelima odgojnog djelovanja. Ante Vukasovi95 navodi devet odgojnih naela i to: naelo svrhovitosti, aktivnosti, pozitivne orijentacije, mnogostranosti, primjerenosti, individualizacije, socijalizacije, jedinstvenosti i dosljednosti. Analizirajui usmene prie Bonjaka, naila sam na sadraje koji su u suprotnosti s naelom svrhovitosti. Primjere nesklada s drugim odgojnim naelima nisam uoila. Odgojni cilj usmene prie jeste formirati pojedinca koji prihvata osnovna pravila, naela i disciplinu drutvenog ivota zajednice. Ali, iako je cilj jasan, u usmenim priama nailazimo na sadraje koji su u suprotnosti s navedenim ciljem. To je sluaj s priom Daida i sestri96 u kojoj hajduci ne samo da nisu osueni ve se na njih gleda sa simpatijama. Odluka djeteta da umjesto mekteba i zanata izabere odlazak u hajduke nije osuena. Krajnje nemoralni postupci djeteta (kraa, prevara) istiu se kao dosjetljivost i mudri poduhvati. U hajdukim poduhvatima dijete se prikazuje spretnijim od daide poznataog po svojim hajdukim poduhvatima. Ovom priom naruava se naelo svrhovitosti u okrilju moralnog odgoja, odnosno moralne vrijednosti gube svoju vrijednost. One svoju vrijednost gube i u prii Prevario cara.97 U ovoj prii se na prevaru gleda kao na svijetli primjer ljudske spretnosti. U noveli Omer i Mejra98 korupcija i nepravedna odluka kadije primaju se sa simpatijama. U prii o tri savjeta99 nakon svadbe mu iz vlastitih hirova naputa enu i odlazi glavom preko svijeta. U daljnjem toku prie njegov postupak se
Vukasovi, Pedagogija, str., 346. Softi, Antologija bonjake usmene prie, str., 169. 97 Ibid., str., 164. 98 Ibid., str. 139. 99 Ibid., str. 149.
95 96

48

uope ne osuuje, te moemo rei da on dobija preutnu saglasnost drutva. Ovim dijelom navedene prie odgovornost kao moralna vrlina gubi svoju vrijednost. Inae, cjelokupni patrijarhalni sistem bonjakog drutva, koji se uveliko osjeti i u usmenim priama, naklonjen je mukarcu. Tako su u usmenoj tradiciji obrazovane i prie kojima se nepovoljan poloaj ene u drutvu nastojao prikazati kao prirodan odnos meu spolovima. U takvim priama ena ima ulogu muenika a za sve nedae koje podnosi od mukarca, Bog joj daje nagradu. Ali, nigdje se ne govori da su mukarci zbog svog odnosa prema enama bili izloeni Boijoj kazni. Primjer ovome su prie ena evlija100 i Muhammed, s. a. v. s., i hazreti Fatima.101 U ovim priama istie se kako su ene sluei muevima, koji su se odali konstantnom konzumiranju alkohola i koji su ih fiziki zlostavljali, postale evlije. Da bi sluaoca ubijedili u istinitost ovakvih pria, formirana je pria u kojoj i sam Poslanik, s. a. v. s., ukazuje na obavezu ene da trpi djela svoga mua koja je i Bog zabranio da se ine. Ovakvo favoriziranje jednog spola nad drugim suprotno je opeprihvaenoj teoriji i praksi odgojnog djelovanja. Jedna od tema bonjake usmene prie je i moralna iskvarenost vjerskih slubenika. Primjer tome su i prie Hadija i prosjak102 i Merhum.103 Uvaavajui mogunost i eventualnu postojanost moralne iskvarenosti odreenih vjerskih slubenika, drim da navedeno svojstvo nije bilo uobiajena odlika istih. Stoga je generalizacija iz prie Hadija i prosjak neprimjerena. Ovakvim priama ruio se autoritet vjerskih slubenika to je nesumljivo utjecalo na religijski odgoj sluaoca.

Narodne pripovijetke iz Bosne i Sandaka, str., 37. Softi, Antologija bonjake usmene prie, str., 230. 102 Ibid., 295. 103 Ibid., 285.
100 101

49

IX

ZAKLJUAK

U provedenom istraivakom radu koritena je metoda analize sadraja. Analiziranjem usmene prie Bonjaka navedenom metodom, potvrene su unaprijed zadane hipoteze. U glavnoj tezi pretpostavljeno je da usmena pria Bonjaka sadri razliite odgojne poruke i odgojne vrijednosti. Tanost ove teze potvruje proetost usmene prie porukama i vrijednostima za odgajanje svih karakteristika ljudske prirode. U pripovijetkama se ukazuje da je posjedovanje fizike snage pozitivna vrijednost. Likovi koji posjeduju fiziku snagu, imaju i zdravo tijelo. Uz pomo svoje snage prevladavaju potekoe u kojima se zadese. Oni svoju snagu koriste u humane svrhe. Na podruju intelektualnog odgoja ukazuje se da je znanje univerzalna vrijednost. Kriterij za pravilno vrednovanje ovjeka je stepen njegovog znanja. Ovdje se uspostavlja vrsta veza izmeu intelektualnog i moralnog odgoja. Da bi znanje imalo svoju istinsku vrijednost, ovjek mora biti moralna osoba. Moralni odgoj je kljuno odgojno podruje u usmenoj prii Bonjaka. Svako drugo odgojno podruje, poev od tjelesnog do radnog, je u slabijoj ili jaoj vezi s moralnim odgojem. Ukoliko linost nije usvojila moralne vrijednosti, odgajanje bilo koje druge strane njene prirode je davanje lampe u ruke kradljivca. Drugo najzastupljenije odgojno podruje u usmenoj prii Bonjaka je podruje religijskog odgoja. Iako je religijski odgoj zastupljen u svim knjievnim vrstama usmene prie, hiaja je specifina vrsta usmene prie iji su sadraj i poruka prvenstveno vezani za religijski odgoj. Glavni likovi ovih pria su Boiji poslanici, oni su primjer pobonosti, iskrenosti i ustrajnosti u vjeri. Usmene prie esto ukazuju na ljepotu likova, prirode, ljudskog stvaralatva. Sluateljima se skree panja na ljepotu pojava i stvari s kojima se svakodnevno susreu, ime se nastoji razviti sposobnost estetskog zapaanja. Ljepota ljudskog stvaralatva predstavljena je kao objekat razvijanja takmiarskog duha. Radnom odgoju pridaje se velika vanost. Shodno uenju islama, rad je predstavljen kao forma ibadeta. Na sadraj usmenih pria Bonjaka znaajan utjecaj izvrila je njihova vjerska pripadnost, tj. islam. Dokaz tome je postojanja hiaje, knjievne vrste

50

usmene prie, iji su glavni likovi Boiji poslanici. U hiajama, ali i u drugim vrstama usmene prie, ukazuje se na obavezu izvravanja temeljnih islamskih dunosti. U usmene prie utkano je i uenje islama o sveobuhvatnosti Boijeg vida, ime se razvija osjeaj stalne odgovornosti. Univerzalno trajne vrijednosti su vrijednosti koje su cijenile sve ljudske zajednice. Veinu tih vrijednosti nalazimo i u usmenim priama Bonjaka, kao to su: pravednost (kao osnovna vrijednost moralnog odgoja Bonjaka), milosre, human odnos prema prirodi, potivanje predaka i sl. Odgojne poruke i odgojne vrijednosti usmenih pria Bonjaka pogodne su kako za porodini tako i za odgoj uope. Danas kada je problem zagaenost i prekomjerna eksploatacija prirodnih bogatstava, koja gube vrijednost i imaju samo cijenu, usmena pria moe pomoi odgajateljima u razvijanju ekoloke svijesti odgojenika. U usmenim priama biljka, kamen, voda sve ima vrijednost, sve je ivo, ima mo govora, sve pomae ovjeku. Biljke govore o svojoj ljekovitosti, brda se smanjuju da ih pozitivni likovi lake preu, a pred negativnim likovima se uveavaju. Tokom istraivanja pronaeni su i sadraji koji su u suprotnosti s opeprihvaenim principima odgojnog djelovanja. Tako se u zbirkama usmenih pria Bonjaka, mada rijetko, mogu nai prie ili dijelovi pria u kojima se prevara, kraa, korupcija i lukavstvo ne osuuju, a ponekad i odobravaju. U bajkama likovi reagiraju, preteno, emocionalno. Ali, u drugim vrstama usmene prie, prvestveno u novelama, prevladava racionalna sfera linosti. Bonjaka usmena pria, u principu, slui se odgojnim sredstvima usmjeravanja i poticanja. esto se koristi savjetima, primjerima poeljnog ponaanja, stvara idealne likove. Upoznaje odgojenika sa najplemenitijim linostima ovjeanstva, s ljudima kojima je Bog povjerio poslanstvo. Oni su ideali pravednosti, pobonosti, razboritosti i sl.Poeljna ponaanja nagrauju se priznanjem, pohvalom, nagradom. Odgojna sredstva spreavanja prisutna su prvenstveno u predajama. U drugim vrstama usmene prie moemo rei da su u sjeni. Pripovjedai se zadravaju na opisu nagrade i sree pozitivnih likova, dok se kazna i propast negativnih likova spominju tek toliko da se izvijesti o njihovom kraju.

51

BIBLIOGRAFIJA

Andrilovi, Vlado i Mira udina: Psihologija uenja i nastave. Zagreb, kolska knjiga, 1996. Buturovi, enana i Lada: Antologija usmene prie iz BiH. Sarajevo, Svjetlost, 1997. ubeli, Tvrtko: Povijest i historija usmene narodne knjievnosti. Zagreb, 1988. Enciklopedijski rjenik pedagogije. Zagreb, Matica hrvatska, 1963. Gudjons, Herbert: Pedagogija: temeljna znanja. Preveli: Ivan ehok, eljko Pavi, Duko Travar, Zagreb, Educa, 1994. Hangi, Antun: ivot i obiaji muslimana u BiH. Sarajevo, Svjetlost, 1990. Hasanovi, Zuhdija: Sredstva odgoja kojima se koristio Muhammed, a. s.. Novi muallim, god. 3, br. 8, 4-17. Ibn Tufejl: ivi sin Budnog. preveo Tarik Haveri, Sarajevo, Veselin Maslea, 1985. Izetbegovi, Alija: Islam izmei istoka i zapada. Sarajevo, Svjetlost, 1996. Kuran s prevodom na bosanski jezik, preveo: Enes Kari. Sarajevo, Bosanska knjiga, 1995. Lati, Demaludin: Osnove kuranske pedagogije. Novi muallim, god. 2, br. 5, str. 4-24. _____: Stil kuranskog izraza. Sarajevo, El-Kalem, 2002. Mougniotte, Alain: Odgajati za demoktaciju. Preveo Draen Varga, Zagreb, Educa, 1995. Narodne pripovijtke iz Bosne i Sandaka. Sarajevo, Svjetlost, 1977. Nasr, Seyyed Hossein: Tradicionalni islam u modernom svijetu. Sarajevo, El-Kalem, 1994. Qutb Sayyid: U okrilju Kurana. Sarajevo, Fakultet islamskih nauka, 2000. Renik knjievnih termina. Beograd, Nolit, 1986. Slatina, Mujo: Nastavni metod. Sarajevo, Filozofski fakultet, 1998. Softi, Aia: Antologija bonjake usmene prie. Sarajevo, Alef, 1997. _____ (prireiva): Jednom bio car. Sarajevo, el-Kalem, 2001. _____: Usmene predaje bonjaka. Sarajevo, BZK Preporod, 2002. Stojak, Rudi: Metoda analize sadraja. Sarajevo, Svjetlost, 1990. kalji, Abdulah: Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku. Sarajevo, Svjetlost, 1965. Vukasovi, Ante: Pedagogija. Zagreb, Hrvatski katoliki zbor Mi , 1999.