UNIVERZITET U SARAJEVU FAKULTET ZA SAOBRAAJ I KOMUNIKACIJE

ODSJEK: SAOBRAAJ SMJER: CESTOVNI SAOBRAAJ PREDMET: DIJAGNOSTIKA I ODRAVANJE CESTOVNIH VOZILA

Odravanje sistema za hlaenje motora sus

-Seminarski rad -

Kandidat: Mentor : Osmanspahi V. Prof. Dr. Osman Lindov Asistent: v.asist.Mr.Sci.Adnan Omerhodi Kenan Broj indeksa: 6240

Sarajevo, Mart 2013. god

SADRAJ
Uvod ..........................................................................................................................................3 Zadaci i karakteristike sistema za hlaenje motora sus..............................................................4 Sistem za hlaenje motora tenou...........................................................................................7 Elementi sistema za hlaenje motora tenou..........................................................................8 Osnovni parametri sistema za hlaenje motora tenou.........................................................15 Sistem za hlaenje motora zrakom...........................................................................................18 Uporeivanje vodenog i zranog sistema hlaenja motora......................................................20 Zakljuak..................................................................................................................................21 Literatura..................................................................................................................................22

UVOD

Za vrijeme rada motora dolazi do sagorjevanja radne smjee, pri emu se razvija toplota i vri pritisak na elo klipa i tako se ona pretvara u mehaniki rad. Nastala toplota se djelimino prenosi na zidove cilindra, cilindarsku glavu, ventile, klipove i druge djelove. U prostoru za sagorjevanje temperature moe dostii vrijednost 2000 C - 2500 C, na izduvnom ventilu oko 700 C - 900 C, na usisnom oko 550 C itd. Sa toplih mjesta u motoru toplotu je potrebno odvesti, to je i uslov za normalan rad motora, 30% energije se odvodi hlaenjem. Uloga hlaenja je znaajna i sa aspekta boljeg punjenja cilindra radnom smjeom kod benzinskih motora, odnosno vazduhom kod dizel motora. Prema tome, zadatak sistema za hlaenje je da odvede suvinu toplotu, to je i neophodno za normalan rad motora. Uzmemo li u obzir da se u unutranjosti cilindra prilikom izgaranja smjee goriva i zraka razvije temperature od oko 2200 C,jasno je da bi se bez nekog sistema hlaenja,motor ubrzo poeo raspadati, a njegovi djelovi deformisati i/ili ak topiti.Kako se samo stjenka cilindra ne smije zagrijavati na vie os 260 C, kada nastupi ulja i drastino pada njegova sposobnost podmazivanja,stvorenu je toplotu nekako odvesti.
1

Zato je ovo bitno ? U svakodnevnoj eksploataciji vozila mogui su: Problemi nastali korienjem nekvalitetnih goriva ulja nekvalitetnih goriva, ulja, rashladnih tenosti. Posledice koje nastaju su trenutnog ili trajnog karaktera i znaajno utiu na: - funkcionalnost sistema, - eklslspoataciju vozila, - trokove odravanja.

Zato za odvoenje toplote u veini dananjih automobilskih motora brine rashladna tenost.U prosjeku, ovom se metodom odvodi oko 1/3 ukupne koliine toplote proizvedene u komori za izgaranje.No osim hlaenja rashladni sistem ima jo dvije uloge. Prva prema znaaju svakako je ona u kojoj ovaj sistem brine za odravanje ispravne radne temperature motora, dok drugi zadatak omoguava grijanje putnike kabine

http://www.wurth.rs/prezentacije/Novi%20program%20aditiva.pdf

1. ZADACI I KARAKTERISTIKE SISTEMA ZA HLAENJE MOTORA SUS

Od toplotne energije nastale u motorima sa unutranjim sagorjevanjem samo se jedna etvrtina pretvori u koristan rad.Preostalu toplotu treba odvesti i to tako da se nijedan dio motora ne pregrije.Pri vazdunom hlaenju vjetar u toku vonje ili zrak koji pokree ventilator struji oko rashladnih rebara na vanjskoj strani glave i cilindra.Pri hlaenju tekuinom su stjenke motora oplakivane rashladnim sredstvom, a to je obino voda sa raznim dodatcima. Glavni sastavni djelovi savremenog hlaenja vodom su: vodeni prostori koji okruuju vrue djelove motora hladnjak,koji toplinu rashladne vode predaje zraku, ventilator,koji pokree zranu struju kroz hladnjak, vezne cjevi,koje na gornjoj i donjoj strani vezuju hladnjak s motorom i sastavljaju kruno strujanje vode pumpa za vodu koja ubrzava kruno proticanje vode, termostat na izlazu rashladne vode iz motora,koji zatvara ili priguuje protok - vode kroz hladnjak, dok motor ne razvije radnu temperaturu. Kada je temperature na stjenkama cilindra nia od 60 C, nastaje kondezacija i korozija, i stoga termostat prekida ili priguuje kruenje vode da se motor bre zagrije. Nepropusni ep na otvoru za punjenje hladnjaka omoguava zagrijavanje vode za hlaenje iznad 100 C.Osim toga , spre ava nastajanje parnih mjehura u blizini prostora za izgaranje.Parni mjehuri bi mogli uzrokovati pregrijavanje motora na nekim mjestima,uslijed ega bi se mogla deformisati glava i blok motora, a mogli bi se otetiti i klipovi. Motor ima najugodniju radnu temperaturu kad bez obzira na broj obrtaja okreta temperature rashladne vode u blizini termostata iznosi 80 do 85 C.Dogaa se ipak da se motor pregrije;obino zbog manjka vode u rashladnom sistemu, a i iz drugih uzroka.Obino su epovi otvora za punjenje izraeni za predpritisak 0.5 bara(atm.).tako da rashladna voda na nadmorskoj visina 0 m ne provri do 112C. Na svakih 300 metara nadmorske visine vrelite vode se snizi za 1.1 C. Shema rashladnog sistema: (preuzeto sa : http://www.autoservis-meic.hr) Slika 1 Slika 2

Danas se najee primjenjuju sistemi indirektnog hlaenja ili hlaenje tenostima. Ovakvo hlaenje ima prednosti u odnosu na indirektno hlaenje zbog mogunosti spreavnja lokalnih pregrijavanja motora, kao i odravanja toplotnog reima, koji je jako bitan za ukupno iskoritenje motora. U zavisnosti od rashladnog medijuma ( voda ili zrak ) razlikuju se: sistem za hlaenje sa tenou i sistem za hlaenje vazduhom Prema nainu upotrebe sredstva za hlaenje, instalacije mogu biti: protone instalacije sa cirkulacijom. Protone instalacije za hlaenje Ako se rashladno sredstvo poslije upotrebe odbacuje. Ove instalacije se primjenjuju u sluaju, kada sredstvo za hlaenje stoji na raspoloenju u neogranienoj koliini (kao npr. morska voda za brodske motore, zrak kod zranog hlaenja, rijena ili jezerska voda za stabilne motore u termoenergetskim postrojenjima i slino). Poseban problem pri ovom hlaenju je to je teko da se u motoru stalno regulie radna temperatura.

Slika 3 shema protocne instalacije2

Slika preuzeta sa http://ebookbrowse.com/13-hladjenje-motora-i-motorna-ulja-pdf-d261254661

Instalacije sa cirkulacijom Kada stanovita koliina sredstva za hlaenje cirkulie u krunom sistemu. Poslije zagrijavanja u motoru sredstvo za hlaenje se hladi u hladnjaku (sekundarni sistem: voda zrak, voda voda) i ponovno se vraa u motor. Po nainu ostvarenja cirkulacije, instalacija moe da radi na principu prirodne konvekcije ili sa prinudnom cirkulacijom pomou pumpe za tenost.3

Slika 4 shema cirkulacione instalacije4

Ivan Filipovid; Cestovna vozila; Fakultet za saobradaj i komunikacije; Sarajevo 2002.god ; str. 227 Slika preuzeta sa http://ebookbrowse.com/13-hladjenje-motora-i-motorna-ulja-pdf-d261254661

1.1 SISTEM ZA HLAENJE MOTORA TENOU

Sistem vodenog hlaenja bazira se na principu postojanja posrednika u prenosu toplote, a poto je kod rashladne tekuine, koja je u ovom sluaju posrednik i prenosi toplotu, najzastupljenija voda, sistem je nazvan vodeno hlaenje. Princip rada motora podrazumijeva izgaranje goriva i pretvaranje hemijske energije goriva u mehaniki rad. Pri tome nastaje toplota koju trebamo odvoditi u okolinu da bi se osiguralo da motor moe da radi u uslovima optimalne radne temperature. Prilikom konstrukcije motora vodi se rauna o eventualnoj optimalnoj radnoj temperaturi motora koja ne smije biti vea od temperature kljuanja planiranog rashladnog fluida, a ni blizu te temperature (kad rashladna tenost prokljua). U zavisnosti od toga planiraju se materijali za izradu dijelova, sredstva za podmazivanje, dimenzioniu se elementi motora, praktino konstruie se motor. Poeljno je da motor to prije postigne optimalnu radnu temperaturu i da je zadrava. Rashladna tekuina krui kroz motor i na sebe preuzima toplotu koju treba odvesti u okolinu. Prenos toplote okolini se odvija kroz hladnjak na prednjem dijelu vozila. Zbog konstrukcije hladnjaka sa puno povrina preko kojih struji zrak, toplota ugrijane tekuine iz hladnjaka se na taj nain predaje zraku koji opstrujava kanale hladnjaka i krilca koja su tu da bi poveala povrinu kojom se predaje toplota okolini. Meutim, rashladna tekuina ne dolazi odmah po startovanju motora u hladnjak, tanije ne dolazi odmah do strujanja rashladne tekuine kroz cijeli sistem. Do strujanja kroz cijeli sistem dolazi nakon to rashladna tekuina dostigne radnu temperaturu motora (obino oko 90 do 95 stepeni Celzijusa). Strujanje rashladne tekuine je sprijeeno upravo da bi se omoguilo dostizanje radne temperature. Tada elemenat koji se zove termostat, a ustvari predstavlja ventil koji se otvara u zavisnosti od temperature, omogui prolaz rashladnoj tekuini u hladnjak i opstrujavanje kroz cijeli sistem. Ukoliko se ovaj element pokvari, pa ne dolazi do njegovog otvaranja, rashladna tekuina u sistemu se pregrijava i doi e do pregrijavanja motora. Posljedice koje mogu nastati su trajno unitavanje motora ili nekih od njegovih najvanijih elemenata. Stoga je vrlo bitno da se tokom vonje pogleda i kazaljka koja pokazuje temperaturu rashladne tekuine, jer se tako na vrijeme moe preduprijediti eventualna havarija. (1 remenica vodene pumpe, 2 topli i hladni vod, 3 vodena pumpa, 4 prikljuci na hladnjaku, 5 termostat, 6 termo prekida)

Slika 55 shema sistema za hlaenje motora sus tenodu

Slika preuzeta sa http://www.autoservis-meic.hr/savjeti?proizvodac=&submit=trazi&start=840

Slika 6 - kontrolno merni uredjaj na kontrolnoj tabli vozila (desno) i senzor koji

oitava temperaturu (lijevo)6

1.2. ELEMENTI SISTEMA ZA HLAENJE MOTORA TENOU

U elemente sistema za hlaenje motora sa tenou ubrajamo: pumpa za vodu, hladnjak za vodu, termostat i ventilator.

1.2.1. Pumpa za vodu Pumpa za vodu se obino ugrauje ispred bloka motora, a pokree je koljenasto vratilo pomou klinastog remena. Na drugoj strani pogonskog vratila pumpe je obino privren i ventilator, osim u sluajevima kad ventilator ima vlastiti (elektrini) pogon.Pumpa usisava vodu iz donje komore hladnjaka u vodne prostore motora, gdje voda oduzima toplinu s vruih dijelova motora i zagrijana otie u gornju komoru hladnjaka. Rashladna voda po potrebi zagrijava unutranjost automobila, a u nekim automobilima i usisni razvodnik motora. Dio rashladne vode namijenjen grijanju otie iz vodnih prostora glave motora u izmjenjiva topline grijanja, gdje toplinu predaje zraku za zagrijavanje unutranjosti.Na vratilu pumpe za vodu je lopatasti rotor s malo zasvodenim lopaticama. Voda ulazi u blizini pogonskog vratila, a lopatice je usmjeravaju u vodne prostore motora. Klizno brtvilo na vratilu sprijeava izlaenje rashladne vode. Kada je strujanje rashladne tekuine zatvoreno termostatom, pumpa ubrzava samo kruenje vode u samom motoru.7

Slika preuzeta sa http://www.rx7club.com/2nd-generation-specific-1986-1992-17/where-tap-water-tempgauge-137824/ 7 Ivan Bizjak; Knjiga o autu; Zaloba mladinska knjiga Ljubljana 1978.god; str. 69

Slika 78 presjek pumpe za vodu i prikaz toka rashladne tekuine

1.2.2. Hladnjak za vodu Zadatak hladnjaka je da toplinu koju voda donosi iz motora, prenosi u atmosferu. Hladnjak je sastavljen od gornje i dojnje vodene komore izmeu kojih je rashladni blok izraen od cijevi s tankim stijenkama. Rashladna voda prolazi iz motora pokraj termostata i ulazi u gornju vod nu komoru, pa tee prema dole kroz rashladni blok gdje predaje toplinu i iz dojnje vodne komore vraa se u motor. Cijevi u rashladnom bloku su okruene limenim rebrima da bi se poveala povrina s koje se oduzima toplota. Kod nekih hladnjaka je izmeu razine rashladne vode i poklopca u gornjoj komori prazan prostor da bi se topla voda mogla rairiti. Suvina voda (ili para) izlazi van po prelivnoj cijevi. U posljednje vrijeme u gotovo svim automobilskim hladnjacima je prelivna cjevica provedena u posudu za izjednaavanje, iz koje voda pri hlaenju moe tei ponovno u hladnjak. Kaemo da automobil ima zatvoren sistem za hlaenje. Budui da se u takvom sistemu rashladna voda praktino ne gubi, sistem se ve u tvornici napuni rashladnom tekuinom koja je mjeavina vode i sredstva protiv zamrzavanja i korozije. Cjevi hladnjaka kroz koje prolazi tenost za hlaenje su najee izraeni od bakra i mesinga jer su otporne na koroziju. Hladnjak je za motor povezan preko elastinih cijevi.

Slika preuzeta : Ivan Bizjak; Knjiga o autu; Zaloba mladinska knjiga Ljubljana 1978.god; str. 69

Slika 8 sistem hlaenja rashladne tekuine

1.2.3. Termostat Termostat ( sl. 9 ) slui da se voda, odnosno motor to prije zagrije na radnu temperaturu i da tu temperaturu odri tokom eksploatacije. Poloaj termostata u instalaciji za hlaenje prikazan je na sl. 9. Termostat je postavljen u potisnoj cijevi. Djelovanje termostata bazira se na promjeni duine mijeha koji je ispunjen lakoisparljivom tenou. Kad temperatura vode poraste tenost u mijehu poinje da isparava i njegova se duina poveava. Na slici 9 data su dva sluaja otvorenog i zatvorenog termostata. Kad je motor hladan, termostat zatvara ili ograniava protok rashladne vode iz motora u hladnjak. Upotrebljavaju se dvije vrste termostata: Rijei je termostat koji se izrauje kao zatvorena kutija u obliku harmonike. U njemu je zatvorena tenost sa niskom takom kljuanja. Kada tenost za hlaenje zagrije tenost u termostatu dolazi do irenja kutije (tijela) termostata, odnosno harmonike termostata i tako se otvori ventil. Danas se najvie upotrebljava votani termostat od limene kutije napunjene voskom. U vosku je u gumenoj membrani mali klip u obliku olovice. Dok je motor hladan, ventil zatvara protok vode u hladnjak. A kad se vosak zagrije, rastopi se i rastegne, potisne kutiju prema dole i ventil se otvori. Uloga termostata je da omoguci odlazak tecnosti iz motora u hladnjak kada temperatura dostigne oko 80 oC. Termostat je u stvari kontrolni ventil upravljan temperaturom rashladne tecnosti. Njegov posao je da pomogne motoru da se bre zagrije to se postie preusmjeravanjem toka rashladne tenosti.
10

Slika 9. Rad termostata u sistemu za hlaenje vodom

a) Ventil termostata otvoren

b) Ventil termostata zatvoren

1 - veza sa motorom, 2 - termostat zatvoren, 3 - konusna povrina za zatvaranje tj. otvaranje termostata, 4 - tijelo u kome se nalazi odgovarajui fluid
Slika 10. Poloaj ventila termostata

11

Ventil termostata u zavisnosti od temperature vode u bloku motora proputa vodu prema hladnjaku ili je proputa prema vodenoj pumpi pa ponovo u blok motora. U zavisnosti od regulacije termostata uspostavlja se cirkulacija pumpa termostat blok motora pumpa (kratki tok) ili pumpa motor hladnjak pumpa (Dugi tok). Pri temperaturi vode nioj od unaprijed definisane, ventil termostata je zatvoren (sl. 9) i voda kroz prelivni kanal cirkulie po kratkom toku unutar motora ne prolazei kroz hladnjak. Kada je termostat u ovom poloaju motor brzo dostie radnu temperaturu. Kad je temperatura vode porasla lakoisparljiva tenost u mijehu isparava, mijeh poveava svoju duinu i ventil termostata se otvara uspostavljajui djelimino cirkulaciju vode i kroz hladnjak. Kada je ventil potpuno otvoren najvei dio vode ide iz motora ka hladnjaku (dugi tok) dok ostali dio vode cirkulie po kratkom toku. Termometar U bloku motora nalazi se dava temperature sa bimetalnim kontaktom koji mjeri temperaturu tenosti za hlaenje. Na slici kontrolno mjerni ureaj na kontrolnoj tabli vozila, informacije koje prikazuje su od termometra. Ukoliko nema tenosti za hlaenje, iscurila je, ovaj mjerni ureaj e biti neupotrebljiv ili e davti lanu sliku zagrijanosti motora,sto moze dovesti do unitenja motora.

1 cilindarski blok, 2 izolator, 3 tenost, 4 bimetalna ploa sa kontaktom i navojem, 5 nepomini nosa kontakta.

Slika 11. Sistem za registrovanje temperature

U bloku motora (1) nalazi se dava temperature (2) sa bimetalnim kontaktom (4 i 5). Automat se nalazi u bloku motora, koji je istovremeno jedan pol, a drugi pol je obezbjeen preko zavrtnja (6) koji je povezan sa pozitivnim polom akumulatora. Kada se motor zagrije, tenost (3) se zagrije i toplota se prenosi preko tijela automata na b imetalne kontakte i zahvaljujui razliitoj provodljivosti tih kontakata, stvara se elektromagnetna indukcija, radi ega se kontakti spajaju tj. Zatvara se strujno kolo.9

http://auto.web1000.com/nacin_hladjenja.htm

12

1.2.4. Ventilator Poznato je da sistem za hlaenje mora zadovoljiti uslov da intenzitet hlaenja ne smije zavisiti od brzine vonje kako bi pod svim eksploatacionim uslovima bilo osigurano optimalno temperaturno stanje motora. Pri punoj snazi koju motor vozila razvija na usponu, brzina vonje je mala ali je toplotno optereenje motora visoko, pa je neophodno da sistem za hlaenje odvede veliku koliinu toplote od rashladne vode. Ovu koliinu toplote mogue je odvesti samo veoma intenzivnim strujanjem zraka oko cjevica hladnjaka. Prema tome intenzitet strujanja zraka koji odvodi toplotu sa hladnjaka mora zavisiti od optereenja motora a ne od brzine vonje. Primjena ventilatora sa automatskom regulacijom koliine zraka zavisno od temperature motora omoguava da se zadovolji pomenuti uslov. Najee je u primjeni regulacija broja obrtaja ventilatora pomou elektromagnetne spojnice ije se ukljuivanje vri pod uticajem toplotnog prekidaa koji je na pogodnom mjestu postavljen u rashladni medij. 1.2.5 Princip odravanja sistema za hlaenje tenou Odravanje sistema za hlaenje tenou jako je bitno. U praksi veina vozaa ne obraaju panju na ispravnost sistema za hlaenje to dovodi do ogromnih tetnih posljedica na pogonski agregat motor automobila. Najvei neprijatelj sistemu hlaenja je prvenstveno kamenac i korozija. Kamenac dovodi do zaguenja i zaepljena samog sistema, to dovodi do oteanog cirkulisanja rashladne tekuine, to u krajnjem rezultira pregrijavanjem pogonskog agregata - motora na vozilu, koje itekako skrauje sam vijek pogonskog agregata motora, utie na smanjenje performansi motora, zamora materijala, itd. Pored kamenca, u velikoj mjeri i hra utie na ispravnost sistema za hlaenje. Hra se stvara na sastavima fleksibilnih crijeva i hladnjaka, zatim na sastavima vodene pumpe kao i u samom motoru sto izaziva ogromne negativne posljedice na sam motor. Da bi se sprijeile takve pojave, preporuuje se koritenje destilovane vode kao rashladne tekuine, zatim mnotva aditiva kao to su g12 tenost, antifriz, permant itd itd. Navedene tenosti u sebi imaju aditive koji sprijeavaju stvaranje kamenca i hre na sistemu za hlaenje i na taj nain osiguravaju odlian protok tenosti kroz cjelokupan sistem za hlaenje, bolje odravanje radne temeprature tekuine, bre zagrijavanje i hlaenje same tekuine. Preporuuje se inspekcija sistema za hlaenje motorom bar dva puta u toku godine, prije zimske sezone kada je potrebno prekontrolisati tekuinu da ne bi dolo do smrzavanja iste, kao i prije ljetne sezone kako bi se provjerio sam nivo rashladne tekuine i is pravnost cjelokupnog sistema za hlaenje.

13

1.3. OSNOVNI PARAMETRI SISTEMA ZA HLADENJE SISTEMA TENOU

Koliina tenosti koja je potrebna za hlaenje motora dobije se iz koliine toplote koja se mora odvesti od motora sistemom hlaenja pomou tenosti. Da bi se odredio karakter iskoritenja dovedene toplote i analizirali toplotni gubitci, potrebno je napraviti toplotni bilans motora, na osnovu kojeg emo izraunati koliinu toplote potrebne za hlaenje motora. U tom cilju, odreuju se pojedine komponente odvedene toplote, u zavisnosti od radnih parametara, koji su karakteristini za uslove eksploatacije. Izraz za toplotni bilans se moe napisati kao:

Q1 = Qe + Qv + Qr + Qz Qe toplota ekvivalentna efektivno ostvarenom radu Qv toplota odvedena hlaenjem u okolinu Qr toplota odvedena izduvnim gasovima Qz toplota odvedena zraenjem ili na neki drugi nain koji nije unaprijed obuhvaen10 Toplotni bilans dat jednainom moe se prikazati dijagramski na slici, uz obiajne procente:

10

Ivan Filipovid; Cestovna vozila; Fakultet za saobradaj i komunikacije; Sarajevo 2002.god; str. 95

14

Slika 12. Dijagram toplotnog bilansa ( Senkey ev dijagram )

Toplota koja je odvedena sredstvom za hlaenjem, iz koje se dobije koliina tenosti potrebna za hlaenje motora, predstavljena je izrazom:

Qv = mv c ( Tiz Tul )
qv Qv 100 Q1

gdje je: mv protok rashladnog fluida c specifina toplota rashladnog fluida Tiz, Tul temperatura rashladnog fluida na izlazu i ulazu u motor

Dakle, koliina tenosti potrebna za hlaenje motora dobije se iz izraza:

Q = Pe ge H a = mv c ( Tiz Tul ) [KJ/h]

gdje je: Pe efektivna snaga motora [KW] ge specifina potronja goriva [kg/kWh] H srednja toplotna vrijednost goriva [KJ/kg] a faktor odvoenja toplote tenou gustina tenosti za hlaenje Tiz Tul = T temperaturna razlikatenosti za hlaenje na izlazu i ulazu u motor c specifina toplota rashladnog fluida
15

Iz predhodnog odnosa moe se izraunati protok rashladne tenosti motora, prema izrazu:

mv

Pe g e H a c (Tiz Tul )

Dio toplote razvijene u motoru Q = Pe ge H a koji se odvodi hlaenjem mora biti jednak toploti koja se preko hladnjaka odvodi na okolni zrak.

Q = Pe ge H a = Ah b T 3600

gdje je: Ah ukuona povrina hlaenja tj. prelaza toplote sa vode koja dolazi hladnjak na okolni vazduh: u m2 b koeficijent prelaza toplote od vode preko metalnih stijenki hladnjaka na rashladni vazduh u kW/m2K T srednja temperaturna razlika izmeu vode i zraka za hlaenje

Iz predhodnog izraza proizilazi ukupna povrina hlaenja:

Ah

Pe g e H a 2 m 3600 b T

Toplota koju treba odvesti iz hladnjaka na okolni vazduh u jednom satu proizilazi iz:

Q v c p vvaz T
16

Dakle, koliina zraka za hlaenje hladnjaka je:

v vaz

Q m3 / h v c p T

gdje je: v gustoa vazduha iza ventilatora ( 1 kg/m3 ) cp specifina toplota rashladnog zraka ( 1 kJ/kgK ) T temperaturna razlika ispred i iza hladnjaka11

1.4. SISTEM ZA HLAENJE MOTORA ZRAKOM

Sistem za hlaenje pogonskog motora zrakom se sve manje koristi, ali jo uvijek ima automobila sa vazdunim hlaenjem motora. Prednosti su jednostavnija i jeftinija izrada i jednostavno odravanje. Kod ovakvog hlaenja neeljena toplota se prenosi na okolinu strujanjem zraka preko povrina koje se nalaze blizu izvora nastajanja toplote (kod SUS motora to su cilindri). Vea povrina znai i bolje odvoenje toplote sa motora, a dimenzionie se da se u nekim normalnim zamiljenim uslovima obezbijedi da motor radi na optimalnoj radnoj temperaturi. Krilca i lijebovi su normalni na ovakvim hladnjacima, jer imaju veu povrinu za predaju toplote zraku koji ih opstrujava. Kretanjem vozila, zrak struji po tim povrinama i preuzima dio toplote na sebe. Stajanje ili sporo strujanje zraka uzrokuje slabije hlaenje, ba kao i neistoe na rasipnim povrinama. U zavisnosti od temperature okoline zavisi i hlaenje, to znai da u uslovima ekstremnijih hladnoa motor teko postie optimalnu radnu temperaturu, a u toplijim uslovima hlaenje motora je oteano. Ugradnjom ventilatora moe se ostvariti prisilna cirkulacija zraka i na taj nain poboljati hlaenje. Rasipne povrine se prave od materijala koji je dobar provodnik toplote.12 Kod zranog hlaenja toplota se odvodi sa spoljnih zidova glave i kouljice cilindra direktno na struju zraka. U cilju boljeg prenosa toplote, spoljne povrine hlaenih dijelova motora vjetaki se poveavaju orebrenjem. Ipak moe da se smatra da je odvoenje toplote kod hlaenja zraka u prosjeku za 10 18% manje, nego kod hlaenja tenou, te su zbog toga ovi dijelovi motora termiki vie optereeni.

11 12

Ranko Duid; Drumska prevozna sredstva ( III dio ); Saobradajni fakultet; Sarajevo 1984.god; str. 209,210 http://auto.web1000.com/nacin_hladjenja.htm

17

Slika 12. Hlaenje zrakom preko rashladnih rebara

Hlaenje motora se moe podjeliti na: hlaenje prirodnom cirkulacijom vazduha hlaenje prinudnom cirkulacijom vazduha

1.4.1. Hlaenje prirodnom cirkulacijom vazduha Hlaenje prirodnom cirkulacijom vazduha najvie se primjenjuje na motociklima. Ovakvo hlaenje primjenjuje se i na manjim stabilnim motorima.

Slika 13. Motori sa prirodnom cirkulacijom vazduha

18

1.4.2. Hlaenje prinudnom cirkulacijom vazduha Hlaenje pri prinudnoj cirkulaciji vazduha je najrasprostranjeniji nain hlaenja vazduhom, a najvaniji i osnovni dio je turbina koja dobija pogon od radilice. Ti motori su napravljeni od legure aluminijuma, povrina im je orebrena ime se postie bolje hlaenje.

Da bi se vazduh pravilno usmjerio slue limeni skretai ( deflektori ). Na slici br. 15 prikazan je ematski sistem vazdunog hlaenja etveroci lindrinog rednog motora. Vazduh koji iz vanjske atmosfere uvlai ventilator (1) transportuje se u limeni oklop motora ( 2 ) odakle ulazi u deflektore ( 3 ) postavljene oko cilindrara i sa suprotne strane izlazi pravolimeni omota odakle se odvodi u atmosferu.13

1 ventilator 2 limena obloga 3 skretai ( deflektori )

Slika 14. Sistem vazdunog hlaenja 1.4.3. Karakteristike vazduhom hlaenih motora Dobre strane vazduhom hlaenih motora su sljedee: motor je pouzdaniji u radu, dobro podnose vee temperaturne razlike, motor ima dui vijek trajanja ( nema korozije motora ), tee se pregrijavaju i bre dostiu radnu temperaturu.

Nedostaci ovih motora su sljedei:

13

motor je buniji zato to je vei zazor izmeu klipa i cilindra, u zimskom periodu je slabije zagrijavanje kabinskog prostora, turbina oduzima dosta snage motoru od 8 do 12% i hlaenje motora je neravnomjerno.

Ranko Duid; Drumska prevozna sredstva ( III dio ); Saobradajni fakultet; Sarajevo 1984.god ; str. 211

19

1.4.4 Princip odravanja sistema za hlaenje zrakom Za razliku od sistema koji za hlaenje koristi tekuinu, sistem koji za hlaenje koristi zrak dosta je jednostavniji i ne zahtjeva stalne inspekcije kako bi se utvrdila ispravnost sistema za hlaenje. Po zapremini je dosta manji, ima manje elemenata u samom sistemu, stoga je dosta pouzdaniji sa gledita kvarova. Ukoliko se radi o prinudnoj cirkulaciji zraka, treba obratiti panju da li zrak koji se prinudno dovodi na odreene dijelove motora crikulie u pravom smijeru i predvienim intenzitetom, to je kljuni problem ovih sistema. Kod prirodne cirkulacije, sistem je jako jednostavan i zahtjeva minimalna odravanja i inspekcije.

1.5. UPOREIVANJE VODENOG I ZRANOG SISTEMA HLAENJA MOTORA

Ako se vri poreenje instalacija za hlaenje motora sa tenou i zrakom mogue je istai prednosti sistema vodenog hlaenja i to: Lake je startovanje motora pri niskim temperaturama okolnog zraka, zbog mogunosti lakeg i breg predhodnog zagrijavanja tenosti i manjih zazora izmeu klipa i cilindra. Ravnomjernije i intenzivnije hlaenje motora, zbog ega su temperature cilindara i glave manje. Mogunost spajanja vie cilindara u jednu cjelinu (cilindarski blok). Jednostavnija kompozicija motora. Manji um motora u radu. Kod viecilindrinih motora kod kojih je primijenjeno vodeno hlaenje u odnosu na isti broj cilindara zrakom hlaenih postie se smanjenje duine motora za oko 25% zbog manjeg rastojanja izmeu ose cilindra. Snaga koja se troi na hlaenje kod vodenog hlaenja je Ph1 = (2 - 9)% Pe, a kod hlaenja zraka Ph1 = (3,5 13)% Pe.

Nedostatci vodenog hlaenja u odnosu na zrano su: Komplikovan sistem za hlaenje koje trai odravanje. Potreba za sredstvom za hlaenje pri razliitim atmosferskim uticajima i njena kontrola u toku eksploatacije. Opasnost od curenja i zamrzavanja. Pojava stvaranja kamenca i taloga. Pojava korozije i kavitacije.14

14

Ivan Filipovid; Cestovna vozila; Fakultet za saobradaj i komunikacije; Sarajevo 2002.god; str. 234

20

2. Z A K LJ U A K
Sistem za hlaenje motora je veoma bitan elemenat kod svakog motora SUS. U principu treba teiti da se sistemom hlaenja odvede iz motora to je mogue manje toplote jer su motori SUS posmatrano sa energetskog stanovita neekonomini. Iako nismo detaljno obradili u seminarskom radu,zprvenstveno sam se bazirao na eksterne sisteme hlaenja motora, ipak treba naglasiti da ulje u sistemu za podmazivanje ima vanu ulogu u procesu hlaenja motora, tako to ulje koje podmazuje sistem motora istovremeno i hladi elemente tog sistema. Opte nam je poznato da je ulje smjeteno u karteru motora, koji se nalazi na donjem djelu motora, kod kojeg je esto vanjski oblik orebren to poboljava hlaenje ulja strujanjem zraka. Odvoenje toplote koje osigurava zadovoljavajue temperaturne uslove prilikom normalne eksploatacije motora obavlja se vanjskim i unutranjim hlaenjem. Danas se najee primjenjuju sistemi indirektnog hlaenja ili hlaenje tenostima. Ovakvo hlaenje ima prednosti u odnosu na indirektno hlaenje zbog mogunosti spreavnja lokalnih pregrijavanja motora, kao i odravanja toplotnog reima, koji je jako bitan za ukupno iskoritenje motora. Sistem vodenog hlaenja bazira se na principu postojanja posrednika u prenosu toplote, a poto je kod rashladne tekuine, koja je u ovom sluaju posrednik i prenosi toplotu, najzastupljenija voda, sistem je nazvan vodeno hlaenje. Veoma vanu ulogu sistema za hlaenje tenou imaju elementi ovog sistema, a to su vodena pumpa, termostat, ventilator i hladnjak; svaki od ovi elemenata mora biti u svakom trenutku ispravan da bi ovaj sistem funkcionisao. Kvar bilo kojeg elementa moe dovesti do neeljenih posljedica, kao to su pregrijavanje motora a samim tim do iskrivljenja pojedinih dijelova motora. Pored toga treba naglasiti da je jako bitno pravovremeno i kvalitetno servisiranje svih elemenata sistema hlaenja. Prije svega misli se na otklanjanje bilo kakvih upljina i curenja same rashladne tekuine, u pravilu sistem hlaenja vodom mora biti hermetiki zatvoren, ukljuujui i bocu tj spremnik rashladne tekuine. Koritenje adekvatne tenosti i aditiva, osigurava se kvalitetno podmazivanje svih elemenata za hlaenje, zadravanje idealne radne temeprature, sprijeavanje nastajanja kamenca i hre na cjelokupnom sistemu kao i sprijeavanje smrzavanja cjelokupne rashladne tekuine u zimskom periodu kada su niske temperature, stoga je kvalitelitet rashladne tekuine koji se koristi jako bitan u ovom segmentu, i odravanje rashladnog sistema je jednako bitno kao i svi ostali sistemi na automobilu.

21

3 . LITERATURA

Ivan Filipovi; Cestovna vozila; Fakultet za saobraaj i komunikacije; Sarajevo 2002.god Ranko Dui; Drumska prevozna sredstva ( III dio ); Saobraajni fakultet; Sarajevo 1984.god Ranko Dui; Drumska prevozna sredstva ( slike ); Saobraajni fakultet; Sarajevo 1985.god Ivan Bizjak; Knjiga o autu; Zaloba mladinska knjiga; Ljubljana 1978.god Internet: www.google.com pretraga www.pobjeda-tesanj.ba http://auto.web1000.com/hladjenje_motora.htm http://auto.web1000.com/nacin_hladjenja.htm

22