Univerzitet u Tuzli Mainski Fakultet Odsjek: Proizvodno mainstvo Tuzla, 18.10.2012.

godine

SEMINARSKI RAD
Predmet: Laserske Tehnologije Tema: Laseri u astronomiji

Student: Enes Taletovi II-387/10

Prof: Asistent:

Dr.sc. Edin Cerjakovi, docent Mr.sc. Adnan Mustafi, vii asistent

LASERI U ASTRONOMIJI

1. UVOD Laser je ureaj koji kontrolie nain na koji pobueni atomi oslobaaju fotone re LASER predstavlja skraenicu od Light Amplification by Stimulated Emission of Radiation, koja na saet nain opisuje nain na koji laserski ureaji funkcioniu. Postoji mnogo tipova lasera, ali se svi zasnivaju na istim osnovnim elementima. U svim laserskim ureajima postoji laserski medij, kojim se pobuuju elektroni u okviru atoma da preu na vie energetske nivoe. U bilo kom stanju pobueni atomi mogu otpusti odreenu energiju i vratiti se na nii energetski nivo. Kada elektron u pobuenom atomu prelazi sa vieg na nii energetski novo, atom otputa kvant energije, koji se naziva foton i manifestuje se kao svetlost odreene boje. U ekstremno kontrolisanim uslovima moe se postii kontrolisana emisija fotona tako da obrazuju visoko fokusirani laserski zrak svjetlosti. Osloboena energija, koja se javlja u obliku fotona, ima specifinu talasnu duinu koja je odreena energetskim nivom na kome se nalazio elektron prilikom otputanja fotona. Bitno je primetiti da e dva identina atoma, iji se elektroni nalaze na istim energetskim nivoima, uvek osloboditi fotone jednake talasne duine. Ova pojava je iskoriena za dobijanje svjetlosnog lasera zraka. 1.1. TIPOVI,PODJELA I GRAA LASERA Tipovi lasera: 1. Laseri sa vrstom tvari kao aktivnim sredstvom Najpoznatiji su rubinski laser, Yag laser itd. 2. Plinski laseri, kojima je aktivno sredstvo neki plin Najpoznatiji su He-Ne i CO2-N laseri, 3.Poluvodiki laseri, kojima je aktivno sredsto dioda (koriste se u telekomunikacijama i raunalima) 4.Hemijski laseri u kojima je laserska emisija uzrokovana hemijskim procesom. Podjela lasrea prema nainu rada: a) Kontinuirani laseri, koji daju neprekinute laserske snopove, b) Pulsni laseri, koji daju isprekidane laserske snopove. Podjela lasera sa fizikalnog aspekta bazine podjele: - prema agregatnom stanju aktivne tvari, - prema nainu pobude. Prema nainu pobude lasere djelimo na: a) optiki pumpane, b) pumpane sudarima elektrona i atoma u plinskom izboju, c) pumpane ozraivanjem snopovima estica visoke energije, d) pumpane hemijskim reakcijama. Grupu gasnih lasera djelimo na: atomske .......... (He, Ne, Cs...),

ionske ............ (Ar, Kr...), molekularne ...... (CO2, N2...). Grupu vrstih lasera djelimo na: kristalne .......... (rubinski, YAG...) amorfne .......... (stakleni, plastini) Graa-lasera: Shema tipinog lasera, koji pokazuje tri njegova osnovna dijela Laser se sastoji od tri osnovna dijela: 1.Energija za pobuivanje medija ili laserska pumpa 2.Laserski-medij 3.Dva ili vie ogledala koji tvore rezonantnu upljinu.

sl.1.DjeloviLasera 1.2.NASTANAK SNOPA I SVOJSTVA LASERSKOG

Laserska zraka se proizvodi fenomenom stimulirane emisije. Kao prvi uvjet emisije fotona je Bohrov uvjet: laserski medij mora sadravati energijske razine ija energija (razlika energija) odgovara energiji emitiranih fotona. Drugi uvjet je da veina atoma (ili molekula) bude u pobuenom stanju. U laserskom mediju mogu dogaati razliiti procesi interakcije elektromagnetskog zraenja i materije: najvie dolaze do izraaja apsorpcija i spontana emisija zraenja. Ukoliko dovedemo dio atoma (ili molekula) laserskog medija u pobueno stanje, oni e emitirati fotone spontanom emisijom. Ti fotoni se dalje mogu apsorbirati na nepobuenim atomima, ili izazvati stimuliranu emisiju na preostalim pobuenim atomima. Laserska zraka se moe proizvesti jedino ako stimulirana emisija dominira nad apsorpcijom i spontanom emisijom zraenja. To se postie inverzijom atoma u laserskom mediju: broj atoma u pobuenom stanju mora biti vei od broja atoma u osnovnom stanju. 2. PRIMJENA LASERA U ASTRONOMIJI. Najmanji laseri, koji se koriste pri prenosu podataka kroz svjetlovode mogu imati veliinu reda veliine mm i generirati malu snagu od npr. 200 mW. S druge strane najjai (i najvei) laseri koriste se u

istraivanju nuklearne fuzije, astronomskim i vojnim aplikacijama. Takvi laseri mogu generirati kratke pulseve snage i do 10 na 14 W, to je nekoliko stotina puta vee od ukupnog kapaciteta proizvodnje elektrine energijeuSAD-u. -Podruja primjene lasera u astronomiji: Laserom inducirane umjetne zvijezdeza primjenu adaptivne optike na zemaljskim teleskopima Koritenje frekventnog elja za pronalaenje novih planeta, odreivanje ubrzanja irenja svemira, primjene osnovnih konstanti.

materijala s povrine vrste mete pod utjecajem laserskog zraenja), laserom voeni izboji i generiranje viih harmonika (stvaranje svjetlosti koja se sastoji od frekvencija koje su viekratnici frekvencije fs pulsa) su samo neka od istraivanja u fizici u kojima se primjenjuju snani fs pulsevi. Na Slici 4 prikazana je fotografija fs lasera Tsunami koji se nalazi u Laboratoriju za femtosekundnu. Ako faza pulsa nije funkcija vremena onda imamo tzv.

sl.2.Puls po puls: femtosekundni pulsevi repeticije 1kHz snimljeniKamerom Astronomske metode koja koristi lasere za otkrivanje zvjezdanih prikrivenih pratioca- Femtosekundni frekventni-ealj. Na Slici 2 prikazana je fotografija prostiranja laserskih pulseva repeticije 1 kHz, kroz prostor Laboratorija za femtosekundnu lasersku spektroskopiju. Za nae oko ova repeticija jo uvijek velika kraim pulsevima danas je dostigla svoj cilj sa generiranjem attosekundnih pulseva (1attosek = 10-18 s). Ako se samo korak udaljimo od attosekunda dolazimo do podruja femtosekunda (1 fs = 10-15 s). S obzirom na injenicu da su femtosekundni laseri uveli u modernu nauku i tehnologiju niz novih i zanimljivih fenomena. Femtosekundni laseri emitiraju zraenje u pulsevima koji traju svega nekoliko desetaka femtosekundi (fs). 1 fs je vrijeme potrebno svjetlosti (a svjetlost je elektromagnetski val i putuje najveom moguom brzinom) da prijee put od svega 0.3 m. Dakle, 1 fs je vrlo kratak vremenski period i potpuno je nezamislivo da se sa tako kratakim laserskim pulsom moe ita raditi. U laboratorijima ih poinju razvijati ve poetkom 80-tih godina, a s obzirom na trajanje pulsa koje se nalazi u vremenskoj skali vibracija i rotacija molekula ovakvi se laseri prvenstveno upotrebljavaju za istraivanje vremenske dinamike molekula (vibracije, rotacije), te za kontroliranje, karakterizaciju i navoenje kemijskih reakcija. Prof. A. Zewail dobio je 1999. godine Nobelovu nagradu za istraivanja kemijskih reakcija upotrebom femtosekundne spektroskopije, podruje znanosti nazvano femtokemija. Osim kratkoe pulsa, fs lasere karakterizira velika snaga emitiranog zraenja (po pulsu). Tako npr. puls koji traje oko 50 fs, energije 1 mJ, ima prosjenu snagu oko 20 Gwatt. Ovo svojstvo fs lasera omoguava niz novih primjena. Laserska ablacija (ablacija je proces izbacivanja

sl.3.Matematiki opis femtosekundnog pulsa . Fourier-limitirani puls, a ako je faza Izlaz Tsunami femtosekundnog laserskog oscilatora je niz ultrakratkih laserskih pulseva trajanja ~100 fs, meusobno vremenski razmaknutih T=12.5 ns(repeticija pulseva frep=80 MHz). Osnovni dijelovi lasera su: optika pumpa medij koji stvara lasersku akciju i rezonator. Sandage-Loeb test: vremenske varijacije crvenog pomaka ekstra galaksijskih izvora. Te varijacije su direktno povezane sa brzinom odmicanja izvora. Predloena eksperimentalna provjera varijacija Lymanlinija,kvazara. Za mjerenja je potrebna velika tonost kako bi se to vie smanjilo vrijeme mjerenja potrebno za dobivanje pouzdanih rezultata (u pitanju su godine)femtosekundni frekventni-ealj.

sl.4. Unutranjost fs lasera Tsunami u Laboratoriju za femtosekundnu spektroskopiju Instituta za fiziku(Zagreb Preciznost mjerenja frekvencije kalibracije-su-najbitniji: i stabilnost te

Mjerenje pomaka u brzini od 1 cm/s to odgovara pomaku u frekvenciji od 25 kHz u optikom dijelu spektra Ova preciznost mora biti odriva u periodu mjerenja od 20godina. Ovi zahtjevi vrijede i za druge eksperimente: za nalaenje Zemlji slinih planeta u drugim, Suncu slinim, zvjezdanim sustavima: 5 cm/s u periodu od nekoliko godina za provjeru promjene vrijednosti osnovnih prirodnih konstanti kroz mjerenje pomaka apsorpcijskih-linija-kvazara koji su manji od 20 m/s. Uobiajene metode kalibracije pomou emisijskih linija iz torij-argonskih svjetiljki ili apsorpcijskih linija iz jodnih-kiveta daju spomenutu mogunost opaanja promjene brzine do minimalno 60 cm/s. Gliese 581e poslijednji i do danas najmanji otkriveni ekstrasolarni planet mase 1.9 masa zemlje nalazi se u sazvijeu Vage na udaljenosti od 20 svj. godina. Naalost, oko svoje zvijezde krui na udaljenosti od samo 0.03 AU to je puno blie od zone koja bi eventualno podravala razvoj ivota na planetu. 2.1.ASTRONOMSKI LASERSKI POKAZIVAI Astronomski laserski pokaziva je onaj koji omoguuje korisniku da istakne zvijezde i zvijea na nebu. Za razliku od tradicionalnih laserskih pokazivaa koji koriste crveni laser, astronomski laser pointeri koristiti zeleni laser jer ljudske oi su vie osjetljivije na zeleno nego na crveno. Ljudsko oko vidi zelenu boju kao 50 puta svjetliju od crvene. Postoje sledei astronomatski pokazivai: skypointer, zhumell, Astronomija grade laser pointer pen, meridian teleskopi,ljubicasti laserski pokaziva,zeleni laserski pokaziva. Skypointer je jedan brand astronomskih laserskih pokazivaa. Izraen je od metala cijevi i dep isjeak. SkyPointer ima laser outpoint od tri do pet milliwata i radi na dvije AAA baterije stanica. Priloene baterije mogu napajati SkyPointer za dva do etiri sata. Zhumell je jo jedan brand astronomskih laserskih pokazivaa koji moe biti spojen na teleskop. Kako bi se povezao sa teleskopom, nosa pokazivaa lasera se montira na teleskop. Zhurnell radi na dvije AAA baterije i omoguuje korisniku da vidi zvijezde i zvijea do 4 milje daleko. Laser e privui korisnikovo oko izravno na zvijezde ili zvijea koje eli promatrati. Zhumell astronomski laserski pokaziva je dostupan za kupnju na Opticsale.com za 95,00 dolara od-2011.god Laser Pointer Pen Astronomija Grade dolazi s crvenim i zelenim laserima. Izlaz ovog laserskog pokazivaa omoguuje snop koji moe biti vidljiv ak i nou , on se ak moe vidjeti kroz zraku praine. Laserski pokaziva Astronomija Grade dostupan je za 39,22 dolara svaki, a od 2011. vijek trajanja vie od 8.000 sati. Meridian Teleskopi proizvodi zeleni laser upuuje za koritenje od strane astronoma. 5mW zeleni pokaziva laser moe projicirati zraku na maksimalnoj udaljenosti od 10.000 metara. Ovaj laserski pokaziva ima maksimalnu izlaznu snagu dozvoljeno od strane FDA. Zraka se moe vrlo lahko vidjeti tijekom dana.

Astronomi mogu koristiti pokaziva laser za tono prilagoavanje svoje teleskopske linije oima. 5mW zeleni laser pointer je dostupan za kupnju online za 79,00dolara,od-2011.god. Zeleni laserski pokazivai:

Slika5. zeleni laserski pokaziva-prkazana unutranja graa. Stanice i elektronika dovode se do modula laserske glave (vidi donji dijagram) . Ovaj laser sadri snaan 808 nm IR dioda laser koji koristi Nd: Yvo laser kristal, iz kojeg izlazi 1064 nm svjetlo. Koja je odmah udvostruena unutar nelinearnog KTP kristala, to je rezultiralo u zelenom svjetlu na pola valne duljine 532 nm. Ovo svjetlo je proirena i infracrvene filtriran. Kod jeftinih lasera IR filter je neadekvatan, ili je izostavljen. Neki zeleni laseri djeluju u pulsu ili kvazikontinuiranog vala (QCW) na nain kako bi se smanjili problemi hlaenja i produiti vijek trajanja baterije. Zeleni laser male snage je vidljiv nou kroz Rayleighevog rasipanja od molekula zraka, ova vrsta pokaziva se koristi od strane astronoma za lako promatranje zvijezde i zvijea. Zeleni laserski pokazivai mogu doi u raznim izlaznim snagama. U 5 MW zeleni laser pointeri (klasa llla) su najsigurniji za koritenje, a sve moniji obino nije potrebno za pokazivanje svrhe od zraka i dalje je vidljiva u tamnim uvjetima osvjetljenja. Ljubiasti laserski pokazivai: Laseri emitiraju zrake svjetlosti ljubiastu na 405 nm moe biti izgraen s GaN ( galij nitrida ) poluvodia. To je u neposrednoj blizini ultraljubiastih, na granici vrlo ekstrema ljudskog vida, a moe izazvati svijetlu plavu fluorescenciju. Na obine ne fluorescentne materijale, a takoer i na magle ili praine, boja se pojavljuje kao sjeni duboke ljubiaste koje se ne mogu reproducirati na monitorima i ispis. Gan laser emitira 405 nm izravno, bez frekventivnog udvostruivaa, eliminira mogunost sluajnog opasne infracrvene 2.2 LJUBIASTI VS ZELENI LASERI U ASTRONOMIJI Crveni laser upoetku koriste se najvie jer su bila jedina vrsta na raspolaganju. U posljednjih nekoliko godina, zeleni laseski pokazivai su postali dostupni, nedugo potom ljubiasta / plava / ljubiasti laserski

pokazivai (iste boje kao i kod lasera u Blu-ray playera). Za astronomiju, najvanija karakteristika laserskih pokazivaa je da je njegova svjetlost bude vidljiva za ljude kao to se istie u zvijezde na nebu. 1. Prednosti zelenog lasera o Zeleni laser pointeri imaju krau talasnu duinu od crvenog laserskog pokazivaa: 532 nm vs. 650 nm Razvoj i marketing zelenog lasera omoguen je u astronomiji gdje se koristiti kao laserski pokaziva na nonom nebu, dok crvene laserske pokazivae moglo koristiti samo tamo gdje je vrsta povrina, kao u planetariju. Zelena ima daljnju prednost da je ljudsko oko najosjetljivije na zeleno svjetlo. Prednosti Ljubiastih laserskih pokazivaa o Ljubiasti laserski pokazivai upuuju se sada na tritu, pridruene zelena i crvena, s jo krae valne duljine 405 nm. Jer oni su relativno novi. Ljubiasti laseri takoer imaju primjene izvan astronomije, kao to je u DVD playera i biomedicinskih instrumentacije. Nedostaci zelenog astronomskog lasera: o Zeleni laserski pokazivaci su skuplji i tee ih je pronai od crvenog laserskog pokazivaa. Nedostaci Ljubiastog lasera: o Ljubiasti laser pointeri nisu sve to je korisno za astronomiju jer ljudsko oko nije jako osjetljiva na boje ljubiaste. Protiv nonog neba, ljubiasta laserske zrake se lahko gube, a ljudi imaju problema ga slijede. Takoer, ljubiasti laserski pokazivai su mnogo skuplji od zelene laserske pokazivae. Zeleni laserski pokazivai se mogu koristiti za sline svrhe, kao i na otvorenom i na dnevnom svjetlu ili za vee udaljenosti. Astronomski laserski pokazivai su takoer obino montiran na teleskopima kako bi uskladila teleskop na odreenu zvijezdu ili mjesto. Laserski poravnanje je puno lake nego usklaivanja kroz koritenje okular. 2.3 Laserski vodi zvijezda ESO (europska juna observatorija) su testirali novi Wendelstein laserski vodi zvijezda jedinicu snimanja snaane laserske zrake u atmosferu. Laserski vodii zvjezda su umjetne slike zvijezda sklopljene za koritenje u astronomskoj i adaptivnoj optici. Adaptivna optika (AO) to su sistemi koji zahtijevaju valni Wavefront izvor referentne kako bi se ispravile atmosferske distorzije (Pojedine lee iskrivljuju sliku pogotovo ako su kraih arinih duljina) svjetlosti. Dovoljno svijetle zvijezde nisu dostupne u svim dijelovima neba, to uveliko ograniava korisnost prirodnih vodia zvijezda adaptivne optike . Umjesto toga, moe se stvoriti umjetna zvijezdani vodi osvjetljavajui ga laserom u atmosferi . Ova zvijezda se moe postaviti bilo gdje teleskop eli prikazati, I otvara puno vee koliine na nebu adaptivnom optikom. Kako bi se astronomske slike odmjerile, prirodne zvijezde u blizini na nebu treba nadzirati kako bi se gibanje laserske vodine zvijezde moe oduzeti pomou specijalna ogledala. Ova zvijezda moe biti puno slabija nego to je potrebno za fizike vodie zvijezda adaptivnom optikom, ovo znai da su mnogo vie zvjezda pogodni i vei dio neba je dostupna. Postoje dvije glavne vrste laserskog voenja

zvjezdanog sustava, poznat kao natrij i Rayleigh radiofarova vodi zvijezdama. Natrij farovi su stvorene pomou lasera posebno podeen za 589,2 nanometara za energiju sloj natrijeve atoma koji su prirodno prisutni u mezosferi na nadmorskoj visini od oko 90 km. Atomi natrija zatim ponovno emitiraju svjetlost lasera, i proizvode uarenu umjetnu zvijezdu. (Isto atomski prijelaz natrija se koristi za stvaranje svijetle ute uline rasvjete u mnogim gradovima. ) Rayleigh farovi oslanjaju se na rasipanja svjetlosti od strane molekula koje ine donju atmosferu . Za razliku od natrija svjetionika, Rayleigh farovi su puno jednostavnije i jeftinije tehnologije. Laseri su esto pulsirajue, s mjerenjem atmosferi se vrijeme usmjerava (uzimanje mjesto nekoliko mikrosekundi nakon puls je pokrenuta kako bi se rasuto svjetlo u prizemlju se ignorira i samo svjetlo koje je putovao za nekoliko mikrosekundi visoko u atmosferu i natrag zapravo je otkriven).

Sl.6. Jedan od lansiranja teleskopa za VLT Four Laser

Guide Star-Facility.)

Laserski vodi zvijezda (adaptivna optika) je jo uvijek vrlo mlado polje, s puno truda trenutno se ulae u razvoj tehnologije. Poevi od 2006, samo dva laser vodi zvijezda AO sistema se redovito koristi za nauna mjerenja koja su doprinijela objavljenim rezultatima u recenziranoj naukoj literaturi: one na Lick i Palomar opservatorija u Kaliforniji , i Keck Observatory u Havajima . Laserski vodii zvjezdama sustava bili su u fazi razvoja u veini velikih teleskopa, s William Herschel teleskopa , Vrlo velikog teleskopa i Gemini North (nakon testiranih lasera na nebu, jo se ne koristi za redovite operacije). Razvoj laserske AO sisteme 2006 gos ukljuujuVeliki binokularni teleskop i Gran Telescopio Canarias . Dye Laseri ima znaajnu ulogu u razvoju laserskih vodi zvijezda, ali su teak za rad i koritenje otrovnih hemikalija. Novi laserski sistemi se temelje na dioda laserom s naknadnim uskim band Ramanovim vlakanom ime je pojaana i frekvencija. 3.LITERATURA [1] Suad Suceska :Laseri i njihova primjena, SarajevoBiH; Januar 2009. [2] S.Lugomer,M.Stipani: LASER (fizikalne osnove, konstrukcija i primjena), "Svjetlost" Sarajevo, 1977.

godine. [3] Silvije Vidovi: Laseri u potrazi za novim planetima. Zagreb,2000. http://www.physik.uni-wuerzburg.de/femto-welt/ http://www.mpq.mpg.de/~haensch/comb/Astrocomb/en glish.html http://www.wikipedia.org