Biomasa

Izvor: Wikipedija
Skoi na: orijentacija, trai

Automobil na plin dobiven iz drvene biomase, generator plina je na prikolici

Biomasa (eng. biomass, njem. Biomasse) odnosi se na ivuu ili donedavno ivuu materiju,
biljnog ili ivotinjskog porijekla, koja se moe koristiti kao gorivo ili za industrijsku
proizvodnju. Najee se koristi direktno u konanoj potronji energije za grijanje, kuhanje ili
zagrijavanje tople vode, ali se moe koristiti i za proizvodnju elektrine energije i topline, te se
odnedavno sve vie koristi za proizvodnju biogoriva. Takoer moe se koristiti u industriji za
proizvodnju vlakana i kemikalija. Biomasa je obnovljivi izvor energije, a openito se moe
podijeliti na drvnu, nedrvnu i ivotinjski otpad, unutar ega se mogu razlikovati:

Drvna biomasa
o Ostaci i otpad nastao pri piljenju, bruenju, blanjanju,
o esto je to otpad koji optereuje poslovanje drvno-preraivake tvrtke
o Slui kao gorivo u vlastitim kotlovnicama, sirovina za proizvode, brikete, pelete
o Jeftinije je i kvalitetnije gorivo od umske biomase

Ostaci i otpaci iz poljoprivrede

o Slama, kukuruzovina, oklasak, stabljike, kotice, ljuske,
o To je heterogena biomasa razliitih svojstava
o Ima nisku ogrjevnu vrijednost zbog visokog udjela vlage i razliitih primjesa
(klor!)
o Prerauje se preanjem, baliranjem, peletiranjem
o Danska: instalirana je elektrana na ostatke itarica od 450 MW!

ivotinjski otpad i ostaci

o Anaerobna fermentacija (izmet sve vrste ivotinja + zelena masa)
o Spaljivanjem (stelja, leine peradarske farme)
o Bioplin (60% metana, 35% CO2 te 5% smjese vodika, duika, amonijaka,
sumporovodika, CO, kisika i vodene pare)

Biomasa iz otpada
o Zelena frakcija kunog otpada
o Biomasa iz parkova i vrtova s urbanih povrina

Mulj iz kolektora otpadnih voda

Najee se koristi drvna masa koja je nastala kao sporedni proizvod ili otpad te ostaci koji se ne
mogu vie iskoristiti. Takva se biomasa koristi kao gorivo u postrojenjima za proizvodnju
elektrine i toplinske energije ili se prerauje u plinovita i tekua goriva za primjenu u vozilima i
kuanstvima.
Biomasa ne ukljuuje organske tvari koje su promijenjene raznim geolokim procesima u tvari
poput nafte i ugljena.

Sadraj
[sakrij]

1 Utjecaj na okoli
2 Kruta biomasa
3 Biogoriva
4 Bioplin
5 Vanjske poveznice

Utjecaj na okoli [uredi]

Biomasa je dio zatvorenog ugljinog kruga. Ugljik iz atmosfere se pohranjuje u biljke, prilikom
spaljivanja ugljik se ponovno oslobaa u atmosferu kao ugljini dioksid (CO2). Dok god se
potuje princip obnovljivog razvoja (zasadi se onoliko drvea koliko se posijee) ovaj oblik
dobivanja energije nema znaajnog utjecaja na okoli.
Biomasa se smatra obnovljivim izvorom energije i esto se naziva ugljino neutralno gorivo, no
ono ipak moe doprinjeti globalnom zagrijavanju. To se dogaa kad se poremeti ravnotea sjee
i saenja drvea, na primjer kod krenja uma ili urbanizacije zelenih povrina. Kada se biomasa
koristi kao gorivo umjesto fosilnih goriva ono isputa jednaku koliinu CO2 u atmosferu. Ugljik
iz biomasa koji sainjava otprilike pedeset posto njene mase je ve dio atmosferskog ugljinog
kruga. Biomasa apsorbira CO2 tijekom svog ivotnog ciklusa te ga isputa natrag u atmosferu
kad se koristi za dobivanje energije. Kod fosilnih goriva je to drugaije jer se kod njih ugljik
izdvaja iz dugotrajnih spremnika, u kojem bi inae bio zauvijek zarobljen, i isputa u atmosferu.

Kruta biomasa [uredi]

Drvo za ogrjev
Kruta biomasa ukljuuje drvo, poljoprivredne te ostale organske nusproizvode i otpad.
Kruta biomasa se moe spaljivati i tako se iz nje moe dobiti toplinska energija za grijanje ili
proizvodnju elektrine energije, a moe se raznim postupcima pretvoriti u biogoriva ili bioplin te
se kao takva koristiti za dobivanje energije.

Neki postupci prerade i uporabe biomase

o kompostiranje (u svrhu dobivanja gnojiva)
o anaerobna digestija (biomasa trune u svrhu dobivanja metana i taloga koji se
koristi kao gnojivo)
o fermentacija i destilacija (za dobivanje etilnog alkohola)
o destruktivna destilacija (proizvodi metilni alkohol iz otpada bogatih celulozom)
o piroliza (zagrijavanje organskog otpada bez prisustva zraka u svrhu proizvodnje
zapaljivog plina i ugljena)
o spaljivanje u svrhu dobivanja topline i elektrine energije
o graevinski materijali
o biorazgradive plastike i papir (koritenje celuloznih vlakana)

Proizvodnja energije iz primarne biomase - Svijet - 2004.

Primarna biomasa
Proizvodnja elektrine energije (bruto) 128557 GWh
Proizvodnja toplinske energije (bruto) 2244721 TJ

Biogoriva [uredi]

Rafinerija biodizela u Austriji

Biogoriva su goriva koja se dobivaju preradom biomase. U posljednjih nekoliko godina,
proizvodnja i potronja biogoriva rastu. Ekoloki su daleko prihvatljivija od fosilnih, ali im je
proizvodnja jo uvijek skuplja. Najintenzivnija proizvodnja je u Brazilu, iz eerne trske, te u
SAD-u, iz kukuruza. Glavna biogoriva su bioetanol i biodizel.
Bioetanol predstavlja alternativu benzinu. Proizvodi se iz eerne trske, kukuruza, jema,
krumpira, suncokreta, ita, drva i jo nekih biomasa. Najintenzivnija proizvodnja je u Brazilu.
Europska Unija ve troi znatne koliine bioetanola. Hrvatska ima veliki potencijal za
proizvodnju i izvoz bioetanola.
Biodizel predstavlja alternativu obinom dizelu proizvedenom iz fosilnih goriva. Proizvodi se
najvie iz uljarica (uljane repice, soje, suncokreta, palminih ulja), biorazgradiv je i nije opasan za
okoli. U nekim zemljama Europske Unije, biodizel je ve zastupljen u gorivima (u odreenom
postotku), te takoer neka vozila ve mogu voziti na 100%-tni biodizel.

Bioplin [uredi]

Spremnik za bioplin
Bioplin se proizvodi energetskim transformacijama iz ivotinjskog izmeta, kanalizacijskog
otpada i krute biomase, u anaerobnim uvjetima. Prvenstveno se sastoji od metana i ugljik-

dioksida. Moe se koristiti kao pogonsko gorivo za vozila, a njegovim proiavanjem moemo
dobiti i plin ist poput prirodnog.
Bioplin se moe koristit za dobivanje elektrine energije, grijanje vode i prostora te u
industrijskim procesima. Ako se komprimira, moe zamijeniti prirodni plin koji se koristi u
automobilima sa motorima na unutarnje izgaranje.

(. (, , ), ,
, .
, .
, , :

,
o - : , ,
, , , ;
o - ;
o -
o ;

, :
o (,
, );
o -, , , , .
;
o ;
o -

o (
).

:
o ;
o ( ).
o
o

.
, - .

, .
.
.


.
20 25
.
.
.
.
(Schell) .
,
,
.
, , ,
: , ,
.



.


.