DAN MOLITVE U AST MARIJI, MAJCI SVIH NARODA

Predavanje o. Paula Marie Sigla na temu:

Bog nam po Mariji, Majci svih naroda, pokazuje put prema istinskome miru

PREDAJ OVU

I SADA NE GOVORIM SAMO O TVOJOJ ZEMLJI, NEGO O CIJELOM SVIJETU. OVAJ SVIJET PROPADA. SVIJET E TRPJETI NESREU ZA NESREOM. SVIJET E BITI I JEST EKONOMSKI I MATERIJALNO UNITEN. RATOVI E SE NASTAVITI SVE DOK POMO NE DOE OD ISTINSKOG DUHA. DOVEDI LJUDE NATRAG KRIU!
Poruke iz Amsterdama od 15. studenog 1951.

LIKU SVIJETU!

DAN MOLITVE U AST MARIJI, MAJCI SVIH NARODA LanXessarena u Klnu, Njemaka, na blagdan Duhova, 31. svibnja 2009. Predavanje o. Paula Marie Sigla na temu:

Bog nam po Mariji, Majci svih naroda, pokazuje put prema istinskome miru
Draga brao i sestre, dragi hodoasnici izbliza i izdaleka!
Tono prije 50 godina na dananji dan, 31. svibnja 1959. godine, Marija se po posljednji put u Amsterdamu ukazala kao Gospa, Majka svih naroda. (1) Kakva radosna providnost da ovaj Dan molitve moemo slaviti na zlatnu obljetnicu biskupije kardinala Joachima Meisnera. Danas ispunjavamo urnu elju nae Gospe koju je izrazila prije 54 godine: Pobrini se da se svake godine narodi okupljaju oko ovog prijestolja, pred ovom slikom. Ovo je velika usluga koju Marija, Mirjam, Gospa svih naroda, moe podariti svijetu. (31. svibnja 1955.) Upravo je naa Gospa ta koja nas je pozvala ovdje kako bi nam podarila posebne milosti. Prema tome, ona je danas zapravo naa domaica!

Dolazak Majke svih naroda vrhunac Marijanske ere

Mnogi su od vas ve godinama vjerni tovatelji Majke svih naroda. Pa ipak, svima onima koje prvi put toplo doekujemo a takvih je mnogo elio bih ukratko prikazati jedinstveni znaaj Gospe svih naroda. Takozvana Marijanska era zapoela je 1830. godine ukazanjem Bezgrene u ulici Rue du Bac u Parizu (2), gdje nam je Marija otkrila udotvornu medaljicu. Era je nazvana Marijanskom jer nikad prije naa Gospa nije dozvolila da se njezina majinska ljubav i prisutnost osjeti na toliko puno razliitih mjesta, uglavnom u Europi. Prisjetimo se samo mjesta koje je Crkva priznala kao mjesta ukazanja: La Salette, Lourdes, Knock u Irskoj, Fatima, Beauraing i Banneux u Belgiji. Bila nam je potrebna njezina mona, zatitnika prisutnost i doslovce opipljiva blizina, jer je u posljednjih 180 godina Sotona pokuavao izravno napadati Boga, kao nikada prije, kako bi unitio narode, Crkvu i svijet. Dolaskom Bezgrene i objavom udotvorne medaljice (3) zapoela je Marijanska era koja je toliko vana za sve nas.

Ipak, dolaskom GOSPE, MAJKE SVIH NARODA u Amsterdam, Marijanska era dosegla je svoju krunidbu. (4) Moda e vas ovo iznenaditi, ali sve ete bolje razumjeti u nastavku. Zapravo, ako ispunimo Boje elje onako kako su nam objavljene u Amsterdamu, bit emo uvedeni u novu eru, novu Pedesetnicu, novo vrijeme. Premda su se ukazanja u Amsterdamu dogodila prije pedeset godina, njihov se znaaj nije umanjio. Upravo suprotno! ivimo u vremenu u kojem su praktiki svi aspekti ivota Crkve i svijeta u gotovo beznadnoj krizi, a svjetski je mir ugroen kao nikada do sada. U tom kontekstu, poruke Gospe svih naroda, ije je nadnaravno porijeklo potvreno 2002. godine dekretom dijecezanskog biskupa Josefa M. Punta, neusporedivo dobivaju na znaaju.
4

U bliskoj budunosti svi emo, bez razlike, morati puno dublje shvatiti koliko eljeni mir u naim obiteljima i u svijetu ovisi o onom to inimo danas i sada upravo onako kako to eli Majka svih naroda u Amsterdamu! Sve ovisi o tome kako emo mi odgovoriti!

Uimo na primjeru Fatime!

Dragi hodoasnici, kako bih vam pokazao koliko je vano da odgovorimo na poruke iz Amsterdama, elio bih vas podsjetiti na Fatimu (5), gdje nam je na dramatian nain pokazano to se dogaa kada premalo vjerujemo Marijinim rijeima te olako i s oklijevanjem slijedimo njezinu majinsku strategiju. Paradoks lei u ovome: nadnaravna narav Fatime bila je prepoznata na najviim razinama, no ipak smo predugo ekali da ostvarimo Gospine elje. Godine 1917., potkraj Prvog svjetskog rata, Kraljica Krunice u Portugalu nas je upozorila na Rusiju (6) i irenje njezine ateistike ideologije po svijetu. Ali nismo ju dovoljno ozbiljno shvatili. Stoga se militantni ateizam proirio poput divlje vatre i podjarmio one zemlje koje su brutalno osvajane jedna za drugom. Ovdje vidimo ruske tenkove u Pragu tijekom invazije na ehoslovaku 1968. Preko noi, studenti i oevi u Pragu nali su se u bespomonoj situaciji. (7) Ovaj slovaki radnik u Bratislavi (8), koji se iznenada naao pred ruskim tenkovima dok se vraao kui iz tvornice, irom je razderao koulju nasred ulice u boli radi svoje ranjivosti. Samo u Rusiji uniteno je vie od 50.000 crkava i samostana, a milijuni su umrli u gulazima, sibirskim zarobljenikim logorima. Nemojmo zaboraviti da smo sve to mogli sprijeiti da smo samo posluali upozoravajue pozive nae majke u Fatimi! Na isti nain, Kraljica Krunice upozorila nas je dramu Drugog svjetskog rata i to 20 godina ranije!

Kako bi sprijeila komunizam, nacionalizam (9) i Drugi svjetski rat, otkrila nam je konkretna, milou ispunjena, sredstva: molitvu krunice (10), pokorniku priest svake prve subote u mjesecu i posvetu Bezgrenom Srcu Marijinom. Naalost, njezin majinski zahtjev nije ispunjen i tako su milijuni ljudi umrli u koncentracijskim logorima (11) i na bojinicama. Vojnici koji nisu izgubili svoj ivot na bojnom polju, zavrili su kao ratni zarobljenici. Ovdje (12) vidimo njemake ratne zarobljenike u Moskvi prije nego to e biti deportirani u Sibir. Mrnju kojom Sotona eli istrijebiti sve (13) to nas podsjea na Boga najbolje prikazuje primjer samostana Monte Cassino, najuvenijeg i najljepeg benediktinskog samostana na svijetu. Ovdje ga vidimo prije i nakon bombardiranja. (14, 15) Gradovi Europe, naroito oni u Njemakoj, lee u pepelu, a da ne spominjemo Hiroimu i Nagasaki. Ovo je fotografija Hiroime nainjena iz zraka u rujnu 1945. godine, mjesec dana nakon to je prva atomska bomba u povijesti ratovanja u potpunosti sravnila grad sa zemljom. (16) S obzirom da se danas nalazimo u Klnu, dozvolite mi da vam pokaem jo jednu fotografiju iz 1945. godine kad je Kln, kao i toliko puno drugih njemakih gradova, izgledao kao grad duhova. (17) S obzirom da nismo ozbiljno shvatili rijei nae Gospe, to je, na nesreu, dovelo do ovoga. okantno je kad pomislimo da smo mogli sprijeiti svu tu neopisivu patnju i bijedu.

10

11

17

12

13

16

15

14

Marija dolazi u Amsterdam

Marija nas, meutim, kao majka puna ljubavi, nikada ne naputa! Tako nam je jo jednom pritekla u pomo potkraj Drugog svjetskog rata, ovoga puta u Nizozemskoj. 25. oujka 1945. godine na blagdan Navjetenja Gospodinova - Blagovijesti (18), Gospa se u potpunoj tiini ukazala etrdesetogodi njoj Idi Peerdeman u njezinu stanu u Amsterdamu. U pedeset i est ukazanja, Majka svih naroda govorila je tijekom 14 godina, obraajui se pojedinim nacijama i narodima. Svoje rijei upravila je papi, biskupima, sveenicima i vjernicima, obiteljima, mukarcima, enama i djeci te svim ljudima dobre volje. Kao majka, upozorila nas je na propadanje vjere i morala, na nesree i rat. Objasnila je da nas eli ouvati od prijetee globalne katastrofe i voditi nas u novo, Duhom ispunjeno vrijeme, vrijeme mira. S tim ciljem, Gospa svih naroda 18 podsjea nas na dragocjenost i boansku mo sakramenata, naroito sakramenta Svete Euharistije. Iznad svega, ona nas poziva na ljubav, toliko da je vidjelica jednom prilikom ugledala rije LJUBAV ispisanu velikim slovima na nebesima. Stoga ona usmjerava ovjeanstvo natrag prema Kriu, najvioj toki ljubavi; prema Kriu, izvoru milosra, sreditu stvaranja. Iz ovog razloga smo svjesno stavili kri naeg otkupljenja uz sliku Boanskog Milosra, u sredite LanXess-arene.

Vidjelica Ida Peerdeman

Toliko vas je danas ovdje po prvi put pa zbog toga elim rei nekoliko rijei o vidjelici Idi Peerdeman. Ova fotografija (19) prikazuje ju u dobi od 27 godina. Ida je bila posebno skromna i primjer poslunosti svom biskupu i duhovniku. Premda se nikada nije udala, svi koji su je dobro poznavali, znali su je kao osobu s istinskim majinskim osjeajima. Kao dvanaestogodinja djevojica, dok se vraala kui sa svoje tjedne ispovijedi, prvi put se susrela sa enom koja sjaji sva odjevena u bjelinu. Bilo je to 13. listopada 1917. godine, istog dana kad se naa Gospa po posljednji put ukazala u Fatimi i kad se dogodilo udo sunca. (20) Meutim, ova dvanaestogodinjakinja tada jo nije nita znala o tim dogaajima. Mnogo godina kasnije, Majka Ida je opisivala, kao to vidimo na ovoj fotografiji (21), svoje iznenadne vizije u kojima nije samo vidjela strane dogaaje koji su se trebali sprijeiti, nego takoer i obnovu Crkve, koja e nesumnjivo doi preko nove Pedesetnice ljubavi.

19

20

21

Majka Ida preminula je 17. lipnja 1996. u dobi od 90 godina. Kako ju je veoma potovao, msgr. Henrik Bomers, danas pokojni biskup Haarlemsko-amsterdamske biskupije, inzistirao je da predvodi ceremoniju ukopa. (22) Da nije bio uvjeren u autentinost ukazanja i poruka, mislim da ne bi nikad uinio takvo to. Tijekom mise zadunice, u svom nagovoru je rekao: Okupili smo se ovdje kao ljudi koji smo voljeli, cijenili i potivali Idu Peerdeman... 22 U svakom sluaju, htio bih kazati da sam Idu prilino dobro poznavao... Ona je bila potpuno prizemna do svog posljednjeg dana i imala je veliku odbojnost prema bilo kakvom velianju vlastite osobe... Bez ikakve sam sumnje uvjeren da je bila apsolutno iskrena i da je govorila istinu o svojim doivljajima.

Dokazi autentinosti
Naravno, biskup Bomers je do tog pozitivnog miljenja o njoj doao tijekom osobnih susreta i razgovora s vidjelicom, ali svakako i preko dokaza autentinosti. Bog je dao brojne i fascinantne dokaze u Amsterdamu, koji su jedinstveni u povijesti Marijanskih ukazanja. Gospa svih naroda o svojim je porukama rekla: Moji znakovi su u mojim rijeima. (31. svibnja 1957.) To znai da ona neprestano iznova dokazuje autentinost svoje poruke preko bezbrojnih proroanstava koja se ispune tijekom narednih godina. S obzirom na ogranieno vrijeme, dozvolite mi da spomenem tek nekoliko primjera. Godine 1950. Ida je vidjela ponovno ujedinjenje Njemake. U viziji, Gospa joj je pokazala tanku crtu koja prolazi kroz Njemaku i rekla: Europa je podijeljena na dva dijela. (10. prosinca 1950.) U tom trenutku vidjelica je morala obrisati crtu pokretom ruke. Gotovo etrdeset godina kasnije, 1989., bili smo svjedoci pada Berlinskog zida (23) o kojem je nekadanji istono-njemaki predsjednik Honecker samo deset mjeseci prije izjavio: Zid e postojati jo stotinu godina. (24) Lako je razumjeti Honeckerovo uvjerenje uoi vojne parade (25) koja se odrala samo nekoliko mjeseci prije preokreta koji se odigrao u listopadu 1989. Vidjelica je takoer vidjela prvo sputanje Amerikanaca na mjesec (26) 1969. godine, 23 godine prije nego se to i stvarno dogodilo. Tijekom tog vienja, Ida je doivjela i besteinsko stanje koje je detaljno opisala svom duhovniku. (7. veljae 1946.)

23

24

25

26

Drugom prilikom Ida je u viziji odvedena u baziliku sv. Petra. Vidjela je sve biskupe svijeta s bijelim mitrama, Svetog Oca s tijarom i debelom knjigom. (27) Nitko na svijetu nije mogao, a najmanje vidjelica, ni pretpostaviti da je u toj impresivnoj viziji 11. veljae 1951. vidjela Drugi vatikanski sabor koji se odrao jedanaest godina kasnije.
27

28

29

Daleko najsnaniji dokaz autentinosti Gospa je dala vidjelici u noi izmeu 18. i 19. veljae 1958. Objavila joj je da e poetkom listopada, odnosno osam mjeseci kasnije, papa Pio XII. (28), koji je u to vrijeme bio jo dobrog zdravlja, preminuti. Sluaj, ovaj Sveti Otac, papa Pio XII. bit e uzdignut meu Nas poetkom listopada ove godine. Gospa svih naroda, Suotkupiteljica, Posrednica i Zagovornica, odvesti e ga u vjenu radost. Gospa je eljela da vidjelica nikom ne govori o toj poruci. Njezin je duhovnik potivao tu apsolutnu utnju, ali je htio da mu Ida ostavi taj tajni sadraj u zapeaenoj kuverti. Ona je pak uvala kopiju te poruke kod kue. U stvari, papa Pio XII. umro je poetkom listopada (29) u Castel Gandolfu. ( 9. listopada 1958.) Istog dana Majka Ida pola je svom duhovniku i pokazala mu kopiju poruke koja se tada ostvarila. Taj dokaz autentinosti je naravno jo vie uvjerio njezinog duhovnika jer je kao sveenik i predobro znao da dan smrti neke osobe odreuje i poznaje samo Bog. Zato je njezin duhovnik, o. Frehe OP, (30) poslao to zapeaeno pismo u Rim. Lako moemo ocijeniti koliko je velika vanost poruka iz Amsterdama za Crkvu i svijet ako Bog dozvoljava da dokazi njihovih autentinosti ukljuuju ak jedan koncil te ivot i smrt svetog Pape.

30

Stav Crkve
Naravno, nakon ovoga su se ne samo biskup Huibers i njegovi nasljednici, nego i Kongregacija za nauk vjere, bavili dogaajima u Amsterdamu. Ispitivanja i istraivanja biskupskog povjerenstva trajala su niz godina. U svibnju 1974. Kongregacija za nauk vjere poslala je pismo biskupu Haarlema, msgr. Zwartkruisu te u vatikanskom dnevnom listu LOsservatore Romano objavila priopenje non constat de supernaturalitate to znai da nadnaravnost u tom trenutku jo nije utvrena. Dvadeset i dvije godine kasnije, 1996., potaknut mnogim zahtjevima iz zemlje i inozemstva, biskup Henrik Bomers iz Amsterdama i njegov pomoni biskup Jozef M. Punt, nakon savjetovanja s Kongregacijom za nauk vjere, odluili su slubeno dozvoliti javno tovanje Marije pod biblijskim naslovom Gospa svih naroda. (Fotografija 31: Dva biskupa na 2. meunarodnom danu molitve 1998. Austrijski kardinal Alfons M. Stickler ( 2007) na slubi u Rimu, nalazi se iza njih kao glavni celebrant. On je uvijek vjerovao u autentinost poruka iz Amsterdama.) 31

To su uinili dekretom koji je objavljen na dananji dan prije tono trinaest godina 31. svibnja 1996. Slijedee objanjenje je posebno vano: Mora se napraviti razlika izmeu ukazanja/poruka s jedne strane i marijanskog naslova Gospa svih naroda s druge strane. U ovom trenutku Crkva se ne moe izjasniti o nadnaravnom karakteru ukazanja i sadraju poruka. Svaka je osoba slobodna o tome donijeti osobnu procjenu prema vlastitoj savjesti. Molitva Gospodine, Isuse Kriste... koja ukljuuje naslov Gospa svih naroda jo je 1951. godine odobrena po msgr. Huibersu, koji je u to vrijeme obnaao dunost biskupa Haarlema. Prema naem sudu nema zamjerki javnom tovanju Blaene Djevice Marije pod tim naslovom. injenicu da moemo ovako otvoreno govoriti na ovaj blagdan Pedesetnice u Lan-Xess areni u Klnu o dolasku Marije u Amsterdam i o njezinim porukama omoguio nam je trenutni biskup Amsterdama, msgr. Jozef Marianus Punt, koji je crkveno potvrdio ukazanja u Amsterdamu 31. svibnja 2002. godine. (32) U svom dekretu kae: Kao to je poznato, moj prethodnik, msgr. H. Bomers i ja osobno smo ve dali doputenje za javno tovanje 1966. godine... Tijekom narednih est godina promatrao sam kako je ova pobonost zauzela svoje mjesto u duhovnom ivotu milijuna ljudi diljem svijeta (33) i kako joj mnogi biskupi daju svoju podrku... (34) Potpuno priznajui odgovornost Svete stolice, prvenstveno je zadatak mjesnog biskupa po vlastitoj savjesti govoriti o autentinosti privatnih objava koje se dogaaju, ili su se dogodile, unutar njegove biskupije. Zbog toga sam jo jednom zamolio teologe i psihologe za savjet glede ranijih ispitivanja te pitanja i zamjerki koja iz njih proizlaze... Takoer sam zamolio i nekoliko svoje brae biskupa za prosudbu glede plodova i razvoja tog tovanja, koji su u svojim vlastitim biskupijama svjedoci snanog tovanja Marije kao Majke i Gospe svih naroda. (35) U svjetlu i na temelju svih tih preporuka, svjedoanstava i razvoja, te nakon promiljanja o svemu ovome u molitvi i teolokom razmatranju, doao sam do zakljuka da su ukazanja Gospe svih naroda u Amsterdamu nadnaravnog podrijetla.

32

33

34

35

NASLOV Gospa, Majka svih naroda

Naa Gospa se ve tijekom prvog ukazanja predstavila predivnim biblijskim naslovom ena/Gospa. (Potrebno je napomenuti kako izvorna nizozemska rije Vrouwe znai i ena i gospa.) Ovaj novi naslov upotrijebila je vie od 150 puta u porukama: Ja sam Gospa, Marija, Majka svih naroda. Moe rei: GOSPA SVIH NARODA ili MAJKA SVIH NARODA. (11. veljae 1951.) Zato Gospa svih naroda? Kako bismo bolje razumjeli zato se naa Gospa pojavljuje pod biblijskim naslovom ena (u hrvatskom jeziku se koristi rije Gospa) moramo se, naravno, okrenuti Svetom pismu. Samo nam se tamo otkriva vanost rijei ena/gospa.

1. Ve na prvim stranicama, u Knjizi Postanka, itamo o ENI koja zajedno sa svojim Sinom satire glavu zmije (36): Neprijateljstvo ja zameem izmeu tebe i ene, izmeu roda tvojeg i roda njezina: on e ti glavu satirati, a ti e mu vrebati petu. (Post 3,15) Katoliki bibliari nisu nikad oklijevali u toj ENI prepoznati Mariju koja, sjedinjena sa svojim Sinom, pobjeuje Sotonu. Takoer u Amsterdamu, Marija ukazuje na ovo: Satrla sam zmiju svojom nogom. Sjedinila sam se sa Sinom kao to sam uvijek i bila s Njim sjedinjena. (15. kolovoza 1951.) Ona e pobijediti sotonu, kao to je proreeno. Ona e svojim nogama zgaziti Sotoninu glavu. (31. svibnja 1955.) 2. Na svadbi u Kani susreemo ENU koja zagovara i prenosi milost (37): Kae joj Isus: eno, to ja imam s tobom? Jo nije doao moj as! Nato e njegova mati posluiteljima: to god vam rekne, uinite! Isus ovdje ne oslovljava svoju majku kao ENU kako bi se distancirao od nje i odbio je, ve kako bi je podsjetio na njezino univerzalno majinsko poslanje. U Amsterdamu Marija svjesno spominje Kanu kako bi, s jedne strane, opisala svoj savreno skladan odnos sa svojim Sinom, a s druge strane, pokazala kako je Isus zapravo htio da ona, kao ENA, zatrai udo. Nije li sam Gospodin Isus Krist taj koji je ekao sa svojim velikim udom i sada Gospa govori tiho i naglaava pretvorbe vode u vino, dok Njegova Majka nije progovorila? On je namjeravao uiniti udo, ali je ekao da Njegova Majka progovori. Razumije li ovo?... Ova e misao pomoi njima da razumiju odnos Gospe s njihovim Gospodinom. (31. svibnja 1956.) 3. Ivanovo evanelje nam takoer opisuje suotkupiteljicu ENU na Kalvariji (38): Kad Isus vidje majku i kraj nje uenika kojega je ljubio, ree majci: eno, evo ti sina! (Iv 19,26)
(Iv 2,4-5)

36

37

ujmo to je Ivan Pavao II. rekao o ovome: Tijekom dva uzviena dogaaja, u Kani i pod Kriem, Isus se obraa (Mariji) kao ENI (usp. Iv 2,4; 19,26), Marija se smatra enom ukljuenom u djelo spasenja. Nakon to je stvorio ovjeka muko i ensko (usp. Post 1,27), Gospodin takoer eli staviti Novu Evu uz Novog Adama u inu Otkupljenja. Nai prvi roditelji su kao par odabrali put grijeha; novi par, Sin Boji u suradnji sa svojom Majkom, ponovno e ustanoviti ljudsku rasu u njezinom izvornom dostojanstvu. (9. travnja 1997.) U vrijeme Isusovo, Njegove majke i Crkve, rijei Otkupitelja su sveane i naglaavaju ono to objavljuju: Marija je postala majkom Kristovih uenika i svih ljudi. (8. oujka 1983.) Ovo potvruje poruku iz Amsterdama od 6. travnja 1952.: rtvujui se na kriu, Sin je ovaj naslov dao cijelome svijetu. 4. U Otkrivenju itamo o ENI po posljednji put kao onoj odjevenoj suncem (39): I znamenje veliko pokaza se na nebu: ena odjevena suncem, mjesec joj pod nogama, a na glavi vijenac od dvanaest zvijezda. Trudna vie u poroajnim bolima i mukama raanja. I pokaza se drugo znamenje na nebu: gle, Zmaj velik, ognjen Zmaj stade pred enu koja imae roditi da joj, im rodi, prodre Dijete... (Otk 12, 1-4) Papa Pavao VI. spominjui se ovog odlomka pie: Veliki znak koji je apostol Ivan ugledao na nebu, ENU odjevenu u sunce, i sveta liturgija tumai, ne bez temelja, da se odnosi na Blaenu Djevicu Mariju, majku svih naroda po milosti Krista Otkupitelja. (Signum To sueljavanje ENE i zmaja omoguuje nam da razmislimo o rijeima iz Knjige Postanka: Neprijateljstvo ja zameem izmeu tebe i ENE (Post 3,15) U Amsterdamu je Marija 3. prosinca 1953. vidjelici rekla sljedee: Sile pakla bit e osloboene. Meutim, one nee pobijediti Gospu svih naroda. O Mariji se, prema tome, uvijek govori kao ENI kad se ukazuje na njezino sveope majinsko poslanje za itavo ovjeanstvo i vrijeme. Upamtite dobro: ovjeanstvo je povjereno Majci. (15. kolovoza 1951.) U pogledu ovog naslova, Majka svih naroda dala je brojna utjena obeanja: Pod ovim naslovom ona e spasiti svijet. (20. oujka 1953.) Ona e pobijediti Sotonu, kao to je bilo proreeno. Ona e svojim nogama zgaziti Sotoninu glavu. (31. svibnja 1955.) Gospi svih naroda bit e dozvoljeno donijeti mir svijetu. Ipak je moramo moliti za to pod ovim naslovom. (11. listopada 1953.) Ona uistinu jest majka svih naroda, plemena i rasa, neovisno o vjeri koju oni ispovijedaju. Ona ljubi svu svoju djecu, i one koji jo ne poznaju njezinu majinsku ljubav, a naroito one koje ne ele nita znati o njoj. Prema tome, upravo e MAJKA SVIH NARODA moliti za i podariti nam trajan svjetski mir, istinski ekumenizam i jedinstvo u Duhu Svetom.
Magnum, 1967.)

38

39

Molitva
Kako bi za nas izmolila trajan svjetski mir, to jest jedinstvo u Duhu Svetom, naa Gospa otkrila je svoju MOLITVU o kojoj je govorila u svojoj prvoj poruci. Ipak, tek ju je nakon est godina, na blagdan Gospe Lurdske, 11. veljae 1951. godine, izdiktirala vidjelici koja se tada nalazila u Njemakoj. Univerzalna vanost ove molitve za Crkvu i za cijeli svijet pokazana je injenicom da ju je naa Gospa obznanila tijekom proroke vizije Drugog vatikanskog sabora. (40) Iznenada je vienje Drugog vatikanskog sabora bilo prekinuto. Ida je dovedena pred kri i tako bolno sjedinjena s patnjama Isusa i Marije da je poela plakati. Neka nam sama vidjelica ispripovjedi:
40

Dok sam jo stajala s Gospom ispred Kria (41), rekla je: Ponavljaj za mnom.... Potom je Gospa rekla: Gospodine Isuse Kriste, Sine Oev... Ali nain na koji je govorila! Potpuno vas prome. Jo nisam nikoga na svijetu ula da moli kao to je ona molila. Poalji SADA svoga Duha s naglaskom na SADA, i Daj da se Duh Sveti nastani u srcima SVIH naroda posebice naglaavajui rije SVIH. I rije AMEN je izgovorila tako prekrasno i sveano. Dok sam sve ponavljala rije po rije, nisam bila svjesna to je zapravo trebalo znaiti sve to to mi je izrecitirala. No, kad je Gospa izrekla Amen, sve je bilo ispisano velikim slovima ispred mene. Tek sam tada shvatila da se radi o molitvi. Neobino je to... da je nikad nisam morala uiti napamet... bila je utisnuta u moje pamenje.

gospodine isuse kriste, sine oev, poalji sada svoga duha na zemlju. daj da SE duh sveti NASTANI u srcima svih naroda, KAKO BISMO BILI SVI sauvani od pROPASTI, nesrea i rata. NEKA MAJKA SVIH NARODA, koja je neko bila marija, bude naOM ZAGOVORNICOM. AMEN.
Zatim Gospa nastavlja svoju poruku: Dijete, ova molitva je tako jednostavna i kratka da je svatko moe moliti na svom vlastitom jeziku, ispred vlastitog raspela; a oni koji nemaju raspelo mogu je moliti u sebi.

41
10

Molitva je, prema tome, prekrasan zaziv za dolazak Duha Svetoga. Neka On doe SADA i nastani se u srcima SVIH naroda. Kako bi narodi bili sauvani od PROPASTI: nismo li svaki dan suoeni s propadanjem, otpadanjem od vjere koji rezultira moralnim propadanjem? Kad gubimo vjeru, lako gubimo i moral. Propadamo kroz pornografiju i sotonizam (42), koji esto zavrava ak i samoubojstvom. Neki strunjaci procjenjuju da je broj mladih poklonika Sotone u Njemakoj narastao ak do 60.000! Policijsko sjedite pokrajine Baden-Wrttemberg u Freiburgu procjenjuje da u svakoj koli sjedi barem jedan okorjeli sotonist. Propadamo preko industrije zabave, kroz rock glazbu i loe filmove, kroz video i DVD-e koje gledaju na stotine milijuna ljudi dnevno. Ovdje vidimo plakat horor filma Drag me to Hell (Oduci me u pakao) (43) koji se prikazuje irom svijeta. Propadamo putem pobaaja. (44) 7. svibnja 2008. godine Institut fr Familienpolitik (Institut za obiteljsku politiku) predstavio je Europskom parlamentu podatak da se svake godine vie od milijun djece u Europi ubija pobaajima. Ta brojka odgovara ukupnom broju stanovnika Luksemburga i Malte! Kako bismo bili sauvani od NESREA nesrea u svakom obliku: nezgoda i prirodnih nepogoda kao to su razarajui poari (45), uragani i poplave. (46) Posljednjih godina, zbog stupnja unitenja, mediji su takve nepogode nazvali nesreama stoljea. Nesrea kao to je bio i potres koji se dogodio prije nekoliko tjedana u LAquili u Italiji. (47) Tragino je to to uvijek stradaju i nevini ljudi. Isto se odnosi na glad, nesreu koja zahvaa itave narode. Prema informacijama UNICEF-a, vie od 900 milijuna ljudi skapava od gladi u zemljama u razvoju irom svijeta. To je gotovo milijarda ljudi. Od gladi svakodnevno umire 8000 djece. Zamislite to! irom svijeta vie od 18 milijuna ljudi moralo je pobjei iz svojih domova. (48) Oni znaju to znai dan za danom biti u strahu, umoran i gladan. Vie od polovice ovih izbjeglica su djeca. Ona su najugroenija, a njihov broj raste iz dana u dan.

42

43

44

45

46

48

47

11

49

Kako bismo bili sauvani od RATA. Heidelberki institut za istraivanje meunarodnih sukoba objavio je kako je 2008. godine broj nenaoruanih i nasilnih sukoba narastao na 345 irom svijeta. (49) To je najvia izmjerena razina od zavretka Drugog svjetskog rata 1945. godine! Neka nas Gospa zatiti od novog zaotravanja na Srednjem Istoku koje bi se vrlo brzo mogao pretvoriti u svjetski sukob. Iran ve godinama radi na nuklearnom programu koji e koristiti, kako tvrde, za mirnodopske svrhe. Istodobno, otvoreno su izrazili elju da unite Izrael, jer smatraju da ta zemlja nema pravo ni postojati. To je i razlog zato Iran nee nikada napustiti svoj nuklearni program. (50) Stalno iznova ovdje govorimo o zastraujuoj mogunosti III. svjetskog rata koji je pred nama. (51) Unato svih meunarodnih napora najvjetijih diplomata, politika situacija u svijetu sve je gora. Nije li stoga razumljivo da toliko puno ljudi sa strahom gleda na budunost? Najutjecajnija njemaka psihoterapeutkinja Cristina Meves govorila je o tom strahu 2006. godine tijekom uvodnog predavanja Drugog meunarodnog kongresa Treffpunkt Weltkirche koji je priredila katolika dobrotvorna udruga POMO CRKVI U POTREBI iz Augsburga u Njemakoj. Vidimo je ovdje naslici iz 2005. godine kad je nagraena Papinskim ordenom poasnom zvijezdom svetoga Grgura. (52) To je najvia katolika ast, a orden joj je uruio kardinal Meisner u ime pape Benedikta XVI. U svom predavanju pitala je: Kako da se ne bojimo kad je ve postojei broj nuklearnog oruja kadar razoriti i zatrovati ovaj prekrasni plavi planet i nas iva bia i vie tisua puta iznova? Da, kako da se ne bojimo kad muslimani pozivaju svoje ljude u sveti rat (53) protiv bezbonog Zapada, kako oni kau? Kako da se ne bojimo novih smrtonosnih zaraza (54) koje se pojavljuju diljem svijeta i razvijaju tako brzo da se za njih ni cjepiva ne stignu razviti? Kako da ostanemo pribrani kad se suoavamo s injenicom da industrijske zemlje nastoje unititi same sebe ve etrdeset godina tako to gotovo ni ne raaju djecu?A ona djeca koja se trebaju roditi ubijaju se na milijune u majinim utrobama diljem svijeta. Samo u Njemakoj od 1976. godine izvreno je osam milijuna pobaaja. Kako da ne drhtimo kad izraunamo kako e kao posljedica toga naa ekonomska snaga neizbjeno potonuti i da e nam na koncu zaprijetiti glad, siromatvo i nezaposlenost?! ... Kao vrsta katolkinja naglaava da protiv tako rastueg straha trebamo obnovljenu, ivu vjeru u Isusa Krista koji nas poziva govorei: Hrabri budite - ja sam pobijedio svijet. ( Iv 16,33)

50

51

52

53

54

12

Kako je to istinito! Krist je Spasitelj svijeta i On nam alje svoju majku, jer je u naem vremenu mir u svijetu povjeren njoj. Ona sama kae: Ovo vrijeme je Nae vrijeme. To znai da Otac i Sin ele poslati Suotkupiteljicu, Posrednicu i Zagovornicu diljem svijeta u ovo vrijeme. (2. srpnja 1951.) Ne postoji sila u svijetu koja e uspjeti nadvladati zlo u svijetu i promijeniti stvari ako ne zazovemo Mariju u svoju sredinu kao onu koju su poslali Otac i Sin. Kao Majka Crkve i svih naroda, Ona je ta koja posreduje i moli Duha Svetoga za nas kao to je to inila i prije dvije tisue godina na Pedesetnici u Jeruzalemu. (55)

55

Iz propadanja proizlazi nesrea i rat

Gospa nam je rekla i neto vrlo znaajno o njezinoj molitvi. Posluajmo njezine rijei: Molite (Gospu svih naroda) da sprijei sve nesree. Molite je da otjera propadanje s ovoga svijeta. Iz propadanja proizlaze nesree. Iz propadanja proizlazi rat. Preko moje molitve trait ete da se to sprijei u svijetu. Ne znate koliko je velika i koliko je vana ova molitva pred Bogom. (31. svibnja 1955.) Nesrea i rat proizlaze iz moralnog propadanja! Jeste li to ikad ranije uli jednostavnije reeno? Ovo otkriva mnogo i tako je lako razumljivo! Ukoliko ne iznesemo svoje grijehe pred Bogom i ne pokajemo se za njih, tada tetimo ne samo sami sebi, nego dajemo mo Sotoni. Sotona se koristi tom moi da nam naudi to vie moe u svojoj nemilosrdnoj mrnji. Malo je krana koji uzimaju to u obzir! Dakle, nije Bog taj koji Sotoni daje mo da nas unesrei, mi smo ti koji mu je dajemo. Bog nam, prije svega, daje mo da pokorimo zlo.

13

56

Kako bi nesree i ratovi zavrili, moramo se pobrinuti da prekinemo uzroke propadanja. To jednostavno znai da se moramo obratiti nasljedujui primjer Ivana Krstitelja (56): putem poniznosti i pokajanja. (57) To znai da se moramo obratiti kroz dobru ispovijed, kroz molitvu (58) i primanje Svete Priesti s ljubavlju (59), kroz ljubav prema blinjemu (60) i post. Zapravo, sve su ovo jednostavna sredstva koja svi moemo primijeniti. ak i etiri milijarde ljudi koji nisu krani (61) i koji premalo poznaju Boga mogu se okrenuti od vlastitog egoizma i razmiljati o dobru drugih. Gospa svih naroda kae da oni to mogu ako e: teiti za Pravednou, Istinom i Ljubavlju. (8. prosinca 1952.) Posluajmo prekrasno obeanje koje je naa Gospa dala onima koji e moliti njezinu molitvu: Po ovoj molitvi Gospa e spasiti svijet. Jo jednom ponavljam ovo obeanje. (10. svibanj 1953.) Ne zna koliko je velika i koliko vana ova molitva pred Bogom. On e uti svoju Majku, budui da ona eli biti vaa Zagovornica. (31. svibanj 1955.) Naa Gospa takoer objanjava zato je dala ovu novu molitvu: Dana je kako bi pozvali Istinskog Duha da sie na svijet. (20. rujna 1951.) Ne moete procijeniti kako e veliku vrijednost ovo imati. Vi ne znate to je budunost pripremila.
(15. travnja 1951.)

57

58

59

Zaista, dragi prijatelji, nitko ne zna to nam budunost donosi. (62) Ipak, naa Gospa nam daje obeanje koje je istovremeno i dramatino i predivno jer ona: je poslana od njezinog Gospodina i Stvoritelja kako bi, pod ovim naslovom i po ovoj molitvi, oslobodila svijet od velike svjetske katastrofe Po ovoj molitvi Gospa e spasiti svijet. Jo jednom ponavljam ovo obeanje. (31. svibnja 1953.)

60

61

62

Koja je neko bila Marija

Dragi hodoasnici, u ovom kontekstu, dozvolite mi da istaknem neto vano. Mnogi imaju potekoa s formulacijom koja je neko bila Marija. Sasvim sigurno, isto je bilo i za neke od vas koji ve neko vrijeme poznaju ovu molitvu.

14

To ne iznenauje jer prvi koji su imali potekoe razumjeti smisao tih rijei bili su sama vidjelica, zatim njezin duhovnik o. Frehe i konano biskup Huibers, ija je bila odgovornost dati dozvolu za njezino tiskanje. Stoga je, prilikom prvog tiskanja, biskup kojemu se inae ta molitva jako svidjela, jednostavno izostavio redak koji nije razumio. Molitva je ovako zavravala: Neka Gospa svih naroda bude naom Zagovornicom. Meutim, Gospa se nije sloila s tom izmjenom. Neka Majka svih naroda, koja je neko bila Marija, bude naom Zagovornicom to treba ostati kako jest. (6. travnja 1952.) Ona je ve ovo objasnila kratkim i jednostavnim rijeima: Koja je neko bila Marija znai: mnogo je ljudi Mariju poznavalo kao Mariju. Sada, meutim, u ovoj novoj eri koja samo to ne zapone, ja elim biti Gospa svih naroda. Svatko ovo razumije. (2. srpnja 1951.) Koja je neko bila Marija, prema tome, nipoto ne znai da Gospu vie ne moemo zvati Marija, kao to esto inimo kad molimo krunicu. To zapravo znai da bismo Mariju trebali zvati ne samo njezinim imenom, nego i po njezinu poslanju kao nae duhovne majke. Preko ovoga, na odnos prema njoj trebao bi postati kao u djeteta. (63) injenica da taj odnos majka-dijete moe postati dublji i osobniji sasvim je sigurno istina za nas katolike poput ove djevojice (64) ali ak i za vie od etiri milijarde nekrana, odnosno za veinu ovjeanstva. Oni moda poznaju Mariju po njezinom imenu, ali ne znaju da je ona majka svim narodima, pa prema tome i njihova osobna majka. Uzmite, na primjer, ovu mladu hinduistkinju, djevojicu (65) u junoj Indiji koja je otkrila svoju Majku u slici Gospe svih naroda. Vidite li! Ona stie molitvenu sliicu Majke svih naroda na svoje srce. Kad ljudi otkriju Mariju kao svoju osobnu majku, sve se mijenja. Ona, koja je neko za mene bila samo Marija, sada je netko koga poznajem i ljubim kao svoju majku. (66) Kao posljedica, potreba da joj se povjerim i oponaam je raste u mom srcu, ba kao dijete koje se povjerava svojoj majci i oponaa je. (67)
63

64

65

67

66

15

Promjena molitve
Dakle, zato vie ne molimo molitvu onako kako nam je dana? Kako bih to pojasnio, molim vas za punu pozornost. Posljednjih godina vjernici, sveenici i biskupi su u vie navrata imali potekoa s izrazom koja je neko bila Marija, upravo kao to je i biskup Huibers imao u prolosti. S tim u svezi su ponovno poslani upiti Kongregaciji za nauk vjere u Rimu. Zbog pastoralne zabrinutosti da bi se redak koja je neko bila Marija, iz molitve Gospe svih naroda, mogao krivo protumaiti, u srpnju 2005. Kongregacija je zamolila dijecezanskog biskupa Amsterdama, msgr. Jozefa M. Punta da izostavi te rijei. U pismu s nadnevkom 8. kolovoza 2005., Raphal Soffner, koordinator Savjetodavne komisije javno je obznanio stav biskupa. U njemu pie:

Naravno, biskup je kontaktirao Kongregaciju i izrazio svoje miljenje u svezi s ovim predmetom. U meuvremenu, zamolio je autoritete tovanja da potuju pastoralnu zabrinutost Kongregacije time to e izostaviti ili tiho moliti tu reenicu tijekom javne molitve do daljnjih uputa. Biskup shvaa da mnogim ljudima ovo moe izazvati napetost izmeu uvjerenja i poslunosti, no on upuuje na primjer same vidjelice. Jednom je i sama bila u slinoj dilemi i onda je ula sljedee rijei od Gospe: poslunost na prvom mjestu. Naravno, poslunost ne iskljuuje otvoren razgovor koji je u tijeku o ovom pitanju, navodi on. Takoer, veliko znaenje i vanost ove molitve, u kojoj se moli da Gospodin Isus Krist, Sin Oev poalje sada Duha Svetoga na na ranjeni svijet ostaje nepromijenjeno. U svemu ovome biskup vidi i pozitivnu stranu. S tom raspravom zapoeo je dublji dijalog. U pozadini ove reenice, koja je dana nakon proglaenja dogme Uznesenja Blaene Djevice u nebo, lei temeljno pitanje: Tko je uistinu Marija u Bojem planu Spasenja? Koja je Njezina uloga u dolasku Duha Svetoga? Tko Ona treba biti u ovom vremenu i svijetu? Upravo je na taj dijalog papa Ivan Pavao II. 2002. godine izriito potaknuo teologe. Kako bismo pojasnili da se naslov Majka svih naroda odnosi na Gospu, umetnute su rijei Blaena Djevica Marija. Biskup Josef M. Punt dao je 6. sijenja 2009. imprimatur za ovu verziju. Dakle, sam zavretak molitve sada glasi ovako:

Neka Majka svih naroda, Blaena Djevica Marija, bude naom Zagovornicom.
Budui da se stalno susreem s vjernicima koji su godinama tovali Gospu svih naroda i imaju potekoa u prihvaanju ove nove verzije, ovdje bih vas sve elio ponizno ali vrsto zamoliti za poslunost, za poslunost iz ljubavi. Jedino e se na ovaj nain ova molitva moi nastaviti iriti diljem svijeta uz Crkveni blagoslov i podrku biskupa i sveenika. Misliti i djelovati s Crkvom odluujue je za irenje njezine slike i njezine molitve. Jednom prilikom, sama Gospa ak kae: I sada Gospa svih naroda obeava da e dati pravi mir. Ali narodi, zajedno s Crkvom dobro shvati zajedno s Crkvom morat e moliti moju molitvu... (20. oujka 1953.) Razmislite o tome, to bi naa Gospa uinila? I ona bi, takoer, ponizno posluala.

16

Slika iz Amsterdama
Poruke iz Amsterdama posebne su i po tome to je sama Gospa detaljno opisala kako treba naslikati njezinu sliku. Zapravo, kroz kontemplaciju njezine slike (68), svatko bi trebao biti kadar razumjeti zato je Marija naa majka. Uvjeren sam, kad biste pitali krane: Zato je Marija tvoja Majka? mnogi od njih bi sigurno odgovorili: Zato to je ona Isusova majka i zato to nas je nosila s Njim u svojoj utrobi. Ovo svakako nije krivo, ali nije niti najdublji razlog njezina majinstva za nas. Ona je naa majka iz trostrukog razloga, a slika iz Amsterdama to precizno opisuje: 1. Marija je MAJKA svih nas jer je, sjedinjena sa svojim i naim Otkupiteljem, trpjela kao SUOTKUPITELJICA za nas. Vidite li na ovoj slici koju je naslikao Bradi Barth kako naa Gospa stavlja svoje ruke na svoju utrobu koja nosi sve ljude? (69) Podno kria nosila je itavo ovjeanstvo u novi ivot. To je razlog zato je vidimo kako stoji ispred svjetleeg kria svoga boanskog Sina, ije je svjetlo potpuno proima. Kao to se jasno vidi na udotvornoj medaljici, naa se Majka ne moe odvojiti od Kria, niti Kri od Majke. Ima zavezan komad tkanine oko svog struka koji, kako je sama objasnila, simbolizira tkaninu koju je nosio njezin Sin kao i nerazdvojno jedinstvo Suotkupiteljice i njezinog Otkupitelja. Moemo uoiti i preobraene rane na njezinim rukama. U prvom trenutku ovo nas moe iznenaditi jer patnje alosne Majke na Kalvariji nisu bile vidljive kroz izvanjsko prolijevanje krvi. Evanelja bi nam to sigurno rekla. Pa ipak, moemo se zapitati: Tko je patio vie: netko sa stigmama poput Padre Pija (70) i Terezije Neumann ili naa alosna Gospa? Odgovorili bismo naravno teoloki ispravnim odgovorom: alosna Gospa! Dozvolite mi da vam sada pokaem upeatljivu fotografiju Terezije Neumann, koja je imam stigme, a fotografija je snimljena tijekom jedne od njezinih doivljaja muke Isusove. (71) Ako je, dakle, ak Terezija Neumann patila na tako upeatljiv nain, koliko je tek vie patila Suotkupiteljica! Upravo je ovu duhovnu stvarnost naglasio papa Ivan Pavao II. kad je na opoj audijenciji 4. svibnja 1983. rekao: Otac je elio da ona, pozvana na najpotpuniju suradnju u otajstvu otkupljenja, bude u potpunosti sjedinjena u rtvi i sudjeluje u patnjama Raspetoga... Je li vam sada jasno zato se naa Majka pokazuje u Amsterdamu s mistinim ranama?
69

68

70

71

17

72

73

2. Marija je takoer MAJKA svih nas jer, kao POSREDNICA, u jedinstvu sa svojim Sinom, narodima prenosi milost. Na njezinoj slici to je ilustrirano trima zrakama svjetla koje proizlaze iz njezinih probodenih ruku. (72) Ona objanjava: Ovo su tri zrake zrake Milosti, Otkupljenja i Mira. Po Milosti moga Gospodina i Gospodara te iz ljubavi prema ovjeanstvu, Otac je u svijet poslao svoga jedinog Sina kao Otkupitelja. Sada obojica ele poslati Svetog, Istinitog Duha, koji sam moe biti Mir. Otuda: Milost, Otkupljenje, Mir. (31. svibnja 1951.) One padaju na bijele i crne ovce koje simboliziraju Kristovo stado, to e rei sve narode i rase na zemlji. Ove ruke koje su istovremeno probodene (73) i isijavaju milost ine vidljivom nutarnju povezanost izmeu suotkupljenja i posredovanja milosti. One pokazuju da iz svake patnje koja se podnosi u ljubavi, proizlaze milost i blagoslovi. Drugim rijeima, ona koja je trpjela s Otkupiteljem kao Suotkupiteljica za te milosti, moe ih takoer u jedinstvu s Njim i podjeljivati.

3. Marija je takoer naa MAJKA jer kao naa ZAGOVORNICA, ona nas zagovara pred Bogom i brani nas od zloga, Sotone. Biblijska je istina da nas naa Majka brani od Sotone, kao ona koja satire glavu zmiji i pobjeuje ga, to je ovdje prikazano na posebno impresivan nain. Za razliku od udotvorne medaljice, na slici koja 74 je dana u Amsterdamu, zmija se nigdje ne moe nai, jer je posve pokorena. (74) Majinska zagovornika mo Marije ne moe se jasnije prikazati! Ona je uistinu apokaliptika ena, zaodjevena suncem, koja e satrti glavu zmiji. (75) Zato bih elio sliku iz Amsterdama nazvati rajskom slikom koja ve pokazuje trijumf Bezgrenog Srca Marijina. Ovo je slika za novo vrijeme, vrijeme globalnog mira koje e se nastaniti u srcima svih naroda. Zaista se svatko ispuni dubokom nadom i radou kada pogleda sliku i moli pred njom! Zar nas ovo ne podsjea na mistino Ivanovo Otkrivenje u kojemu stoji: Evo atora Bojeg 75 s ljudima! On e prebivati s njima: oni e biti narod njegov, a on e biti Bog s njima. I otrt e im svaku suzu s oiju te smrti vie nee biti, ni tuge, ni jauka, ni boli vie nee biti jer - prijanje uminu. (Otk 21, 3b-4) Tako je sveope materinstvo Marijino za sve ljude svih vremena opisano na trostruki nain. Naa Gospa je o ovom rekla neto neoekivano: Ova slika e prethoditi. Ova slika mora ii po cijelom svijetu. To je tumaenje i ilustracija nove dogme. Zato sam Ja sama dala ovu sliku narodima.
(8. prosinca 1952.)

18

Dogma Gospe svih naroda

Slika je tumaenje i ilustracija nove dogme? O kojoj dogmi govori Gospa? U povijesti Marijanskih ukazanja uistinu je jedinstveno da naa Gospa zahtjeva dogmu u svojim vlastitim porukama! Prema njezinim rijeima, ova Marijanska dogma bit e konana i najvea. (15. kolovoza 1951.) Obraajui se Svetom Ocu, izrazila je elju: Pobrinite se za tu konanu dogmu, krunidbu Marije, proglaavanje dogme Suotkupiteljice, Posrednice i Zagovornice. (11. listopada 1953.) U vie navrata, Gospa se izravno obratila teolozima i objasnila im teoloki sadraj i veliku vanost dogme: Reci svojim teolozima da sve mogu pronai u svojim knjigama... Ja ne donosim novu doktrinu. (4. travnja 1954.) Crkva e se suoiti s velikim protivljenjima zbog te nove dogme.
(15. kolovoz 1951.)

Danas, vie od pedeset godina kasnije, Katolika se Crkva uistinu nalazi u tekoj i bolnoj situaciji. S jedne strane, kardinali i stotine biskupa ele vidjeti kako se Marija asti preko dogme kao Suotkupiteljica, Posrednica i Zagovornica. To isto ele i glasoviti teolozi, mnogi sveenici i milijuni vjernika. Prema tome, ovaj naslov su, do dana dananjeg, voljeli i upotrebljavali brojni mariolozi, pa ak i sveci kao to su Vinko Pallotti, Anne Catherine Emmerich, Leopold Bogdan Mandi, Maximilian Kolbe, Edith Stein, Padre Pio i Majka Terezija. Papa Ivan Pavao II. je takoer nekoliko puta upotrijebio naslov Suotkupiteljica. Na primjer, na opoj audijenciji 8. rujna 1982. godine, rekao je: Marija je, usprkos tomu to je bila zaeta i roena bez mrlje grijeha, sudjelovala na divljenja vrijedan nain u patnjama svoga boanskog Sina, kako bi bila Suotkupiteljica ovjeanstva. Meutim, ne slau se svi s ovim naslovom, i oni imaju svoje razumljive razloge. Meu kardinalima, biskupima i teolozima, ima ih mnogo koji smatraju da bi se pojam Suotkupiteljica lako mogao pogreno razumjeti te da je zbog toga u osnovi neprikladan za ispravno tumaenje jedinstvene teoloke uloge Marije u povijesti spasenja. Moja je namjera, dragi vjernici, i osjeam da mi je i dunost rei vrlo otvoreno kako je i sam na papa Benedikt XVI. rezerviran glede toga naslova. I u vrijeme kada je bio prefekt Kongregacije za nauk vjere, njemakom novinaru Peteru Seewaldu u njegovoj knjizi Bog i svijet rekao je da se suradnja Marije u planu otkupljenja ve ionako bolje izraava u drugim Marijinim naslovima, dok se formula Suotkupiteljica previe udaljava od jezika Pisma i crkvenih otaca i zbog toga uzrokuje nesporazume. Kardinal Joachim Meisner takoer dijeli miljenje Svetog Oca o tom pitanju. (76) To se mora jasno ovdje istaknuti. S obzirom da su poruke Gospe svih naroda direktno povezane s naslovom Suotkupiteljica i eljom nae Gospe za tom dogmom, nadbiskup Klna i Papin najbolji prijatelj nikad nam ne bi dopustio da u njegovoj dijecezi slavimo dan molitve u ast Gospe svih naroda, kada ne bismo jasno izrazili stajalite trenutnog pape Benedikta XVI. i Kongregacije za nauk vjere.
76

19

Dragi hodoasnici, ova rezerviranost naeg Pape ne znai da kardinali, biskupi, teolozi, sveenici i vjernici ne smiju koristiti naslov Suotkupiteljica. Teoloka rasprava je i dalje otvorena. Kad se koncept Suotkupiteljica ispravno rastumai, postaje jasno da se po njemu Marija ne izjednauje s Isusom kao da je ona Bog. Su-Otkupiteljica vie ukazuje kako je ona, Bezgreno zaeta i Nova Eva, u savrenom jedinstvu sa svojim boanskim Sinom, trpjela na jedinstven nain za nae otkupljenje. Ona je to uinila u potpunoj ovisnosti o Isusu i ivjela u potpunosti iz Njega.

I Sin i Majka bili su uistinu jedno srce, jedna ljubav, jedna patnja za jedan zajedniki cilj, za otkupljenje svijeta i stvorenja. (77) Kao to je Gospa rekla svetoj Brigiti vedskoj: Adam i Eva prodali su svijet za jednu jabuku; moj Sin i ja otkupili smo svijet jednim srcem.

77

Dijalog ljubavi
Kako bi se ova istina mogla objaviti u prikladno vrijeme, prije ili kasnije teolozi se moraju sloiti oko teolokih razlika u miljenju o naslovu Suotkupiteljica kroz opirne studije, dijaloge u ljubavi, a prije svega kroz molitvu i rtvu. Stoga, recimo kako oni koji su skloni naslovu Suotkupiteljica trebaju pokazati razumijevanje za one koji, u svojoj iskrenoj ljubavi prema Mariji, smatraju ovi ideju neprikladnom te je prema tome odbacuju. Neki od njih, kao mariolozi, napisali su vana djela o Mariji. Pa ipak, zbog njihove zabrinutosti da bi se Isusovo jedinstveno i neusporedivo mjesto kao boanskog Otkupitelja moglo umanjiti ili ekumenski dijalog mogao izloiti opasnosti, oni preporuuju da se ne koristi pojam Suotkupiteljica. Postoji i druga grupa teologa koji nemaju problema tovati Mariju pod ovim naslovom Suotkupiteljica, ali koji ne vide nunost da se ova istina ikad definira u vidu dogme. Neki su pak otvoreni toj dogmi, ali smatraju da ne bi bilo mudro da se ona proglasi u blioj budunosti. Kojem god miljenju ovjek dao prednost, teoloka diskusija mora se provoditi bez kontroverza, u bratskoj ljubavi, u meusobnom uvaavanju i potivanju osjeaja za vjeru (sensus fidei). Moda su najljepi primjer za ovo papa Ivan Pavao II. i njegov najblii suradnik, kardinal Joseph Ratzinger. Dok je papa Wojtyla uvaavao i koristio ovaj naslov, prefekt Kongregacije za nauk vjere bio je suzdran. To nije, meutim, ni na koji nain umanjilo njihovo prijateljstvo. Jedno je sigurno, dogma e iznad svega biti plod molitve i izrast e iz sredita patnje. Bit e to dogma za koju se molilo i trpjelo. Zbog toga su najsnaniji zagovornici bolesnici i patnici, a meu njima ima i onih koji su spremni rtvovati i vlastite ivote.

20

Put prema istinskome miru

Da li je ili nije ispravno Mariju nazivati Suotkupiteljicom pitanje je kojim e se teolozi baviti, svi biskupi svijeta bit e zamoljeni da daju svoje miljenje i potom e Sveti Otac donijeti odluku. Pa ako se dogma nikad ni ne proglasi na temelju proroke objave, jo je uvijek izvanredno da mi ve i sada poznajemo putem poticaja - mone i milou ispunjene posljedice ove Marijanske dogme za Crkvu i svijet. Gospa svih naroda obeala je novo izlijevanje Duha Svetoga (78) i po tome istinski mir za sve narode. I Gospa je ostala sa svojim Apostolima dok Duh nije doao. Isto tako Gospa moe doi svojim apostolima i narodima irom cijeloga svijeta kako bi im donijela Duha Svetoga ponovno i iznova... Jednom kad se dogma, posljednja dogma u Marijanskoj povijesti, proglasi, Gospa svih naroda darovat e mir, istinski mir, svijetu. (31. svibnja 1954.) Milou ispunjeni uinci dogme, pobjeda Marije nad zlom te mir u svijetu koji se s tim povezuje, impresivno su ilustrirani na slici. Zmija, kao to je ve reeno, nije vie vidljiva na kugli zemaljskoj. Meutim, kako bi pobijedila cjelokupnu mo Sotone diljem svijeta, Marija, ena koja satire glavu zmije, takoer mora biti sveano prepoznata i aena diljem svijeta u potpunosti njezina poslanja kao Suotkupiteljica, Posrednica i Zagovornica. Ako i kad e ta dogma biti objavljena, kao to je ve reeno, ovisi u potpunosti o Svetom Ocu. U svakom sluaju, nova Marijanska dogma nee biti proglaena sve dok njezin teoloki sadraj ne bude shvatila veina i kada veina vjernika jedva bude marijanska. Dakle, vidimo da jo nije dolo pravo vrijeme. Opet, kako bi to pravo vrijeme trebalo doi? Kako bi narodi trebali poeti cijeniti i voljeti Mariju kao svoju majku ili je uope upoznati kao Suotkupiteljicu? to moemo mi vjernici konkretno uiniti u svom svakodnevnom ivotu kako bi se Marija jednoga dana mogla sveano proslaviti kroz posljednju Marijansku dogmu? Naa nam Gospa sama daje odgovor: Ovo je moja poruka za danas, jer vrijeme pritie. Mora se pokrenuti velika akcija za Sina i Kri i za Zagovornicu i nositeljicu spokojstva i mira, Gospu svih naroda. (1. travnja 1951.)
78

Velika akcija irom svijeta Marijanski pastoralni program

to zapravo Gospa misli pod velikom akcijom diljem svijeta? Gospa trai od nas da irimo njezinu MOLITVU i SLIKU kao u potpunosti miroljubiv doprinos koji svaka osoba dobre volje moe initi u pripremi za dogmu i za svjetski mir. Ona je sama dala ime tom irenju nazivajui ga velika svjetska akcija (11. listopada 1953.) ili ak djelom otkupljenja i mira (1. travnja 1951.) Moda se u prvi trenutak ini iznenaujue to Gospa irenje svoje molitve i slike naziva djelom otkupljenja i mira. Marijino se poslanje sastoji u tome da nas vodi Isusu, naem Otkupitelju, i sakramentima, a time i nutarnjemu miru. Oni koji to znaju sretni su to mogu sudjelovati u takvom djelu otkupljenja i mira.

21

Ovo sam dobro shvatio, kad sam prilikom misijskog putovanja u Panamu i Nikaragvu, pri ulasku u zrakoplov darovao molitvenu sliicu stjuardesi. Ona je prila mom sjedalu prije polijetanja i pitala me moe li se ispovjediti. Nakon to je posluila sve putnike, ispovjedila se. Radost kojom je zraila bila je tako zarazna da se i njezina kolegica htjela ispovjediti. Ne moete ni zamisliti koliko sam bio iznenaen. Tada sam razumio jednom i zauvijek: Gospa je ta koja otvara srca svoje djece za milost otkupljenja. Prema tome, svatko od nas, ak i dijete, moe pomoi tako to e na prijateljski nain ponuditi ovu molitvenu sliicu svoj naoj brai i sestrama, bili oni vjernici ili ne. To velianstveno djelo otkupljenja i mira (1. travnja 1951.) je neto to je Majka Ida vidjela u nevjerojatnoj slici milijarde snjenih pahuljica oko zemaljske kugle (79): Ba kao to se snjene pahulje kovitlaju iznad zemaljske kugle i padaju na zemlju u debelom sloju, tako e se molitva i slika proiriti po svijetu (80) i pasti u srca svih naroda. Ba kao to se snijeg otapa na zemlji, tako e i plod, Duh, ui u srca svih ljudi koji mole ovu molitvu svaki dan. (1. travnja 1951.) Uvjerena u golemu vanost ove svjetske akcije, vidjelica je neumorno radila do kraja svog ivota kako bi razaslala molitvene sliice po cijelom svijetu. (81) Radei tako, esto se osjeala tako nesposobnom. Zbog toga ju je Gospa jednom potaknula, govorei: Boji se? Ali ja ti pomaem! Vidjet e kako e se irenje dogoditi samo od sebe. (15. travnja 1951.) Marija preuzima svu odgovornost za to. (4. travnja 1954.) Poziv Majke svih naroda na djelovanje u zajednitvu s njom ona takoer upravlja i nama danas okupljenima ovdje u LanXessareni, dragi prijatelji: A sada govorim onima koji ele udo. Jako dobro, dakle, njima kaem: idite s velikim arom i predanou u pogledu ovog djela otkupljenja i mira, i vidjet ete udo. (1. travnja 1951.) Pomozite svim svojim sredstvima i pobrinite se za irenje, svatko na svoj nain! (6. lipnja 1952.) Ovo nije akcija samo za jednu zemlju. To je akcija za sve narode. (11. listopada 1953.) Oni svi imaju pravo na nju. Uvjeravam vas da e se svijet promijeniti. (29. travnja 1951.) irenje e ii preko samostana (82)... (20. oujka 1953.) iriti e se u crkvama i pomou suvremenih sredstva. (31. prosinca 1951.) Gospa svih naroda pronijeti e se svijetom na isti nain, od grada do grada, od drave do drave. Ova jednostavna molitva stvorit e jednu zajednicu. (17. veljaa 1952.) U meuvremenu, molitva je prevedena na vie od 70 jezika i milijuni molitvenih sliica dospjeli su u brojne zemlje irom svijeta. Tijekom proteklih godina, mnoga prekrasna svjedoanstva, prie o obraenju, pa ak i izljeenja i druga uda stigla su u svetite u Amsterdamu. Sve se to dogodilo jer su ljudi preko molitvenih sliica upoznali Mariju kao svoju osobnu majku.

79

80

81

82

22

83

84

85

ak su i kardinali (kao na ovoj fotografiji Njegove Uzoritosti sirijskog kardinala Ignace Moussa Daoud iz Rima, Prefekta kongregacije Istonih Crkava (83)) i biskupi s razliitih kontinenata hodoastili u Amsterdam i svjedoili na Meunarodnim danima molitve o milostima koje su primili u svojim biskupijama (vidimo ovdje, na primjer, nadbiskupa Charlesa Boa iz Yangona, najveeg grada Myanmara). (84, 85) U meuvremenu, slika se moe nai u brojnim crkvama (86) i kapelama. U mnogim zemljama, vjernici nastoje da hodoasnika slika posjeti obitelji, molitvene grupe, upe, samostane, kole (87), zatvore, itd. Naravno, da bi se slika izloila na javnim mjestima kao to su crkve, bolnice ili kole, potrebno je prvo dobiti dozvolu sveenika ili drugih odgovornih osoba.

86

87

Poite s velikim arom i predanou za ovo djelo!

Dozvolite mi, dragi prijatelji, da vas potaknem da ponovno suraujete s ovom molbom nae Gospe i da s ljubavlju predajete dalje ovu molitvenu sliicu. Prekrasan je to zadatak biti kadar pomoi u ovoj svjetskoj akciji pripreme vjernika za proglaenje nove Marijanske dogme o kojoj je naa Gospa govorila: Jednom ... kad se ta dogma, posljednja dogma u Marijanskoj povijesti, objavi, Gospa svih naroda darovat e mir, istinski mir svijetu. (31. svibnja 1954.) Milijarde ljudi nita ne znaju o Isusu, svom Otkupitelju, i o snazi kria. Veina ljudi ni ne zna da je Marija njihova osobna majka. Moemo li mi biti odgovorni za to? Po cijeloj kugli zemaljskoj sluamo kako mediji govore o ivotnim opasnostima koje rastu iz dana i postaju sve vie zastraujue. Ali oni su bespomoni i nemaju rjeenja. Naa Gospa, meutim, ima rjeenje. Kao to je uinila u Fatimi, ona nam daje nepogreiv plan kako bi nas spasila. Ona nam daje preciznu strategiju: veliku svjetsku akciju, kako kae, u koju bi trebali biti ukljueni svi narodi putem naega misionarskog ara.

23

Mi katolici, koji imamo milost ovo znati i razumjeti, prema tome imamo i veliku odgovornost. Ljudi nam kasnije ne bi smjeli moi rei: to, vi ste to znali? Vi ste znali kako zaustaviti ovu svjetsku katastrofu, a niste nam nita o tome rekli?! to se tie udotvorne medaljice, znamo da ih je u samo deset godina u cijelom svijetu podijeljeno preko milijardu. S molitvenim sliicama Gospe svih naroda u dananje vrijeme to moemo uiniti u samo jednom tjednu. Jedino to trebamo je raditi u zajednitvu s biskupima i sveenicima te iskoristiti sredstva komunikacije i medija koji su nam i tako ve dostupni. Gospa svih naroda potie nas da upravo to i inimo : Ova e se molitva iriti u crkvama i putem suvremenih sredstava ... kako bi se svijet mogao izbaviti od propasti, nesrea i rata. (31. prosinca 1951.)

88

Ovdje vidite impresivnu fotografiju New Yorka. (88) Kad vidim slike poput ove, uvijek pomislim: toliko puno svjetala, toliko puno ljudi, a Bog eli boraviti u svakom od njih! Svatko ponaosob pozvan je ljubiti Boga svim srcem svojim. Mi katolici imamo odgovornost donijeti im Mariju, kao njihovu majku, a ona e potom otvoriti njihove due za Duha Svetoga. Kad su Blizanci srueni nakon sasvim neoekivanog teroristikog napada 11. rujna 2001. godine i kad je zapoeo rat u Iraku, vojni su kapelani amerikim vojnicima iz svih rodova vojske, pa ak i nekatolicima, podijelili 50.000 molitvenih sliica u samo nekoliko dana! (89) I svi su se zaklinjali jednako: Da, to je upravo ono to nam treba... kako bismo bili ouvani od propasti, nesrea i rata! Tako je molitva u SAD ubrzo postala poznata kao Gospina molitva za mir ili Gospina mirovna molitva. Fra Mandato iz amerike mornarice poslao je 2.000 89 molitvenih sliica izravno na ameriki vojni brod Bataan. U vojnoj zranoj bazi u Charlestonu, u Junoj Karolini (SAD), fra Del Toro se pobrinuo da svi piloti i njihove posade dobiju molitvenu sliicu. Vojni kapelan Carlson pobrinuo se da njegove kopnene snage, bataljun koji je bio stacioniran u Teksasu, dobiju 3.000 molitvenih sliica prije nego to su krenuli za Irak. Na taj je nain u tri mjeseca bilo podijeljeno etvrt milijuna molitvenih sliica samo u SAD-u. Na EWTN-u, najveoj katolikoj televizijskoj postaji na svijetu, molitva iz Amsterdama prikazivala se svakih sat vremena.

24

Moje se srce jako brine za Njemaku!

Dragi hodoasnici, u porukama iz Amsterdama naa Gospa je u vie navrata govorila pojedinim narodima. U tome moemo primijetiti kako Gospa svih naroda nijednoj zemlji nije govorila tako esto kao Njemakoj. U ak dvanaest poruka Gospa se izravno obratila Njemakoj, a spomenula ju je trideset puta. U vie navrata vidjelica je vidjela Gospu kako svojom nogom vrsto staje na Njemaku, to je uvijek imalo posebno znaenje. I upravo je u Njemakoj objavila svoju kratku, ali tako vanu molitvu. Njezina je slika bila naslikana u Njemakoj. I upravo je iz Njemake Gospa svih naroda htjela da zapone irenje njezine slike i molitve. U stvari, ovdje su podijeljene prve molitvene sliice! Dakle, kao to vidimo, uz Nizozemsku, Njemaka ima jedinstven zadatak i veliku odgovornost! Marija je majinskom zabrinutou i ljubavlju uzastopno upuivala svoje rijei tim dvjema dravama i opisivala njihove potekoe: Nizozemska je na rubu propasti; zato stavljam svoju nogu na nju. elim da se iz Nizozemske moje rijei ire po itavom svijetu. Moja druga noga stoji na Njemakoj. Majka Boja plae za njemakim narodom. (90) Oni su oduvijek bili moja djeca i upravo zato elim da me i iz Njemake prenesu u svijet kao Gospu svih naroda. (15. kolovoza 1951.)

Gospa svih naroda s izvanrednom je preciznou opisala trenutanu situaciju. Prije vie od pedeset godina predvidjela je otpad od vjere (91) kojem svjedoimo danas, u vrijeme kad su njemake crkve jo uvijek bile pune kao i one u Nizozemskoj, i nitko nije mogao ni zamisliti to e se dogoditi. Mladi se moraju drati podalje od modernog poganstva. (3. prosinca 1949.) Njemako, upozorena si!... Ljudi su dobri, ali ih se vue amo i tamo i ne mogu pronai izlaz. Jadna Njemaka! (16. prosinca 1949.) S njom se igra dvostruka igra. (27. svibnja 1950.) Drugi su jako zauzeti odvlaenjem njemakog naroda od Rima... Postoje drugi koji rade na unitenju Njemake. (16. studenog 1950.) Moje je srce vrlo zabrinuto za Njemaku. (11. veljae 1951.) Sin eli pruiti svoju posebnu zatitu i alje mene da pomognem Njemakoj.
(16. studenog 1950.)

90

Oni e raditi marljivo, marljivo u ovoj zemlji kako bi ljude koji su daleko odlutali, jako daleko, vratili u ovo sredite, Kri. Sveenika je premalo, ali laika je sve vie... Radite ovdje prije svega s velikom ljubavlju i milosrem.
(11. veljae 1951.)

91

25

Prije devet godina, uoi odlaska u mirovinu, msgr. Helmut Bauer (92), pomoni biskup Wrzburga u Njemakoj, opisao je kako se ovo predvianje pokazalo dramatino tonim. U jednom nagovoru o Fatimi odranom 13. listopada 2000. godine, govorio je o okantnoj katastrofi nae vjere, preziru spram Boga i odbacivanju Boga i istaknuo da se ni polovica puanstva vie ne smatra vjernicima. U bivoj Istonoj Njemakoj njih osamdeset posto ak nije ni krteno! Ovo su tone rijei biskupa Bauera: Moramo uistinu ponovno prepoznati unutranju prijetnju naoj vjeri u naoj zemlji. U naim 92 obiteljima, Bog je nepoznati entitet. Ne moli se. Sramimo se govoriti o Bogu. ak ni djedovi ni bake ovdje nisu izuzetak... Vrijeme je da se probudimo!... I danas ne postoji drugi nain nego Marijanski nain po kojemu je Bog i doao na ovu zemlju! Biskup Bauer imao je zaista pravo spomenuvi Marijanski put! Danas, kad se ak i djeca i mladi ponaaju na zamjetljivo destruktivan nain, jer su moda njihove nutarnje rane uzrokovane nedostatkom majinske njenosti, Marija dolazi kao majka, kao Majka svih naroda, lijeiti svojom ljubavlju. Ona ovo objanjava kratko, ali upeatljivo, u takozvanim Euharistijskim iskustvima koji su zapoeli usporedno s porukama 1958. godine te su objavljene one koje su se dogodile do 25. oujka 1984. Jednom prilikom je rekla: Crkva i narod bez majke su poput tijela bez due. (Euharistijska iskustva od 31. svibnja 1965.)
93

94

Christa Meves takoer govori iz svog iskustava od nekoliko desetljea rada s psiholoki oteenom djecom i mladima o tom kljunom odnosu majka-dijete: Kad se rodi, dijete poznaje otkucaje srca svoje majke, poznaje njezin glas, i da, ak i okus ba njezina mlijeka (93) koji je slian plodnoj vodi... I unutar nekoliko tjedana od poroda, beba prepoznaje lice svoje majke... (94) Ona mora prepoznati majino lice, jer beba zna da je upravo mama ta koja jami za njezin ivot. Ako je taj jamac due vrijeme odsutan, dijete to doivljava kao neto to mu ugroava ivot. U prvim godinama, djetetu je potreban taj poznati otkucaj majinog srca. Majke intuitivno prislanjaju svoju uplakanu djeicu na svoju lijevu stranu (95) kako bi osjetila otkucaje majinog srca. Dijete ve poznaje taj ritam iz majine utrobe. Ono to ova majka i znanstvenica pokazuju ovdje, je isto tako istinito i za vjerski ivot. Glede toga, ujmo ponovno glas pun ljubavi Majke svih naroda: Crkva i narod bez majke su poput tijela bez due.

95

26

96

Dobro ovo shvatite: i Gospodin je trebao svoju majku da bi se rodio. (96) Preko majke dolazi ivot. Prema tome, nju morate dovesti u vae crkve i meu narode i doivjeti ete procvat. (Euharistijsko
iskustvo od 25. oujka 1973.)

udo procvata Crkve bez sumnje e se dogoditi ovdje u Njemakoj, u Europi i na svim kontinentima svijeta!

97

98

Ali svi mi moramo pomoi s novim uvjerenjem i novim naporom oko irenja njezine slike i njezine molitve (97), preko svjetske akcije koju nam je dala Majka svih naroda, a koja e nam donijeti otkupljenje i mir. Jer upravo njome, koju na jedan nain nazivamo MARIJA, a na drugi MAJKA, Bog eli povesti sve ljude prema istinskome miru. (98) Ona sama nam to jami u svojoj poruci od 31. svibnja 1955. godine: Gospa e ispuniti svoje obeanje i zavladat e istinski mir.

27

Tijekom Molitvenog dana u Klnu 31. svibnja 2009. na kraju svete mise na Duhove, kardinal Joachim Meisner, biskup Jozef M. Punt, svi sveenici i svi vjernici molili su posvetu koju je Ivan Pavao II. molio na Trgu sv. Petra 25. oujka 1984. godine kad je posvetio cijeli svijet Bezgrenom Srcu Marijinu.

O. Paul Maria Sigl roen je 22. listopada 1949. u tirolskom mjestu Nattersu u Austriji i zareen je za sveenika u Kapelici ukazanja u Fatimi 8. prosinca 1992. godine. On je duhovnik meunarodne misionarske zajednice pontifikalnog prava PDF-Marijina Obitelj. On je poznavao vidjelicu Idu Peerdeman, koja mu je bila duhovna majka vie od dvadeset i pet godina. Zbog toga se smatra jednim od vodeih autoriteta u svezi poruka iz Amsterdama.

Fotografije: Naslovnica: Katedrala u Klnu, Njemaka Zadnja stranica: Wallraf-Richartz-Museum, Kln, Njemaka

Izdava: Frderstiftung Familie Mariens Niederstrae 65 41460 NEUSS Njemaka Dodatni primjerci asopisa s ove konferencije i daljnje informacije o Gospi svih naroda dostupne su na adresi: Chapel of the Lady of All Nations Diepenbrockstraat 3 1077 VX Amsterdam Nizozemska Tel.: 0031 / (0) 662 05 04 - Fax: 0031 / (0) 471 13 33 E-mail: info@de-vrouwe.info
Web stranica Gospe svih naroda Marijine obitelji: 2011/1 - Croatian
www.de-vrouwe.info

udo Pedesetnice Kln 1350.

OBRO RAZUMI SLJEDEE RIJEI:

GOSPA SVIH NARODA SMIJE I HOE DAROVATI MILOST, OTKUPLJENJE I MIR SVIM NARODIMA OVOGA SVIJETA KOJI JOJ SE ZA TO UTJEU. TI E, MEUTIM, DONJETI

OSPU SVIH

ARODA CIJELOME SVIJETU.

Poruka iz Amsterdama od 17. veljae 1952.

Croatian