, . (189-197) L,X I V ( 2 0 0 8 )p I S S N0 3 5 0 - 1 8 5 x yAK 8ll.l6'367.335.

5 ID 154023948

SNJEZANA KORDI (Mainz) KOORDINACIJA I SUBORDINACIJA U SLOZENNTI REENICAMA SLAVENSKIH JEZIKA

iz sintakse uzimajuii Buduidaje Milka Ivii napisala brojneradove i pritom uvijek u obzir inozemnu i paralele iz raznihslavenskih literaturu jezika,u ovomprilogueseprimijeniti pristup reslian temisloZene drugih uvidau nju. enice i datijedanoblik opeg vezna subordinacija, reenica, koordinacija, Kljune rijei: sloZena jezici. veznici,kompletivna reenica, slavenski sredstva, l. Koordinacija S obzirom na povezivanje predikata u sloZenu reenicu postoje u slavenskim jezicima formalne razlike izmedu koordinacije i subordinacije (Gladrow/Kosta 1999, 404). Po tome se slavenski i drugi indoevropski jezici razlikuju od nekih neindoevropskih jezika u kojima nema formalne

razlike izmedu koordinacije i subordinacije(Scancarelli2003,,322). koje Koordinacija se obino definira kao spoj ravnopravnihreenica, jedna drugoj (Panzer1991,235),koje po pravilu prine sluZekao odredba (Grover 1994,762) i mogu stajatisamostalno padajuistom tipu reenica jedna od najosnovnijih (Scancarelli i uni2003,322).Iako je koordinacija verzalnih sintaktikih konstrukcija, veoma su raznovrsnekoordinativne konstrukcije od jezika do jezika, i u velikoj mjeri varira stupanjdo kojeg je koordinacija gramatikalizirana(Mithun 1988, 331). Neki jezici razvili su posebne veznike za koordinaciju, drugi koriste morfolo5ka sredstva (Grover 1994, 764), a trei nemaju nikakvih gramatikih sredstavaza obiljeZavanje koordinacije(Mithun 1988,33l). U mnogim jezicima koordinacijase izraLavasamopomoiu jukstapozicije i intonacije (ibid., 344). Intonacija koordiniranih reenicaje jako reenice slinau raznimjezicima,a postojenjenadva tipa: a) koordinirane prekida ili b) s pauzom i povezuju se u jednu cjelinu bez intonacijskog nesilaznom intonacijom(ibid., 332).Oba tipa intonacijekorispecijalnom

190

JyxHocroaeHcKn $uroror LXIV (2008)

jezicima. Povezivanje reenica bez upotrebeveznika ste se u slavenskim I l l). Ono je posebno s veznicima(Ddcsy 1987,, starijeje od povezivanja jezik (Gladrow/Kosta 1999, 409),Stoje zaza razgovorni karakteristino jezika, nego, npr., i u engleskom(Chafe paZeno ne samo kod slavenskih 1988,23-24). a takvi su i slaU svirnjezicimakoji imaju veznikeza koordinaciju, jezici, koordinacijskiveznici ine rnalu i zatvorenugrupu nlei venski (Grover 1994,763).Grarnatikalizirali su se relativnokasno(Mithun 1988, dijalektiu raznimdijelovima da arhaini 351),a dokaztomeje i podatak s v i j e t au o p en e m a j uv e z n i k ep o p u t i , a l i , i l i . . . i l i , n i . . . n i ( D d c s y 1 9 8 7 , veznikafakultativna koordinacijskih I I I ). U mnogimjezicimaje upotreba jedan jezicirna veznikspe(Mithun 1988,336). koordinacrjski se U nekim reenica, nominalnihsintagmi,a drugi za spajanje cijaliziraoza spajanje vezniku i (Grover srpskohrvatskom tako da tamo dva veznikaodgovaraju t994,763). jezici imaju koordinacijske veznike,koordinaBuduii da slavenski svake odnosatriju faktora: a) znaenja cijska vezarezultatje medusobnog veznika znaenja tih znaenja, c) izrnedu reenica, b) logikog odnosa od (Lang 1977, l0). jezicima pokazujeda najviveznikau raznim slavenskim Usporedba i disjunktivne funkcije. ima kod kopulativne,adverzativne 5e podudaranja (Panzer 237). 1991, iako i tu ima znatnih razllka jezika je i: Naje5ikopulativniveznik u veini slavenskih samolotu. (l) poljski:Przybiegl do domui zabralsig do klejenia 'Do5ao je kuii i odmah poeo avion.' sastavljati Kako se vidi iz (l), veznik i se koristi i kada dogadaju drugoj intou prvoj. Takva upotrenacijskojjedinci vremenskishjedi nakon dogadaja je i u nekim neslavenveznik kopulativni ba karakteristina za najeSi (o engleskorn and v. Chafe 1988, ll). skim jezicima,npr., u engleskom veznike.a neki od njih Svaki slavenskijezik ima i drugekopulativne jezik govoreni:npr., srpskopak na pisani ili prvenstveno na su ogranieni jeziku, rusko da karakterihrvatsko te po pravilu se koristi u pisanome jezik. Neki veznici podlijeZusemantikim ogranistinoje za razgovorni enjima, trpr., srpskohrvatskokopulativno pa ima znaenjevremenske sukcesijeili posljedice. veznikau vi5e slavenskih adverzativnih Jedanod najeih iezikaje a:
(2) makedonski: Ilapa Herte, a xyyea aeLuoilo1ur. Nema novaca, a kupuje auto.'

jezika Koordinacijai subordinacija reenicarna u sloZenim slavenskih

l9l

jezicima, U nekimslavenskim npr.,u ruskom i srpskohrvatskom, koristi seveznika i u adverzativnim (3) i u neadverzativnim (4) reenicama:
(3) srpskohrvatski: Marko hoekui,a lvan mu ne da. (4) srpskohrvatski: Studenti ekajuna ulazu,a medunjimaje i Petar. Takvi primjeri potvrduju da prilino uopieni koordinacijskiveznici dobivaju preciznije znaenje tek iz reenicakoje spajaju(Panzer 1991, 231).Od reenica koje se spajajuovisi, Dpr.,da li e se slovenski veznik in (5), kopulativno(6) ili konzekutivno tumaitiadverzativno (7) (Topori5i 1991,371): (5) slovenski: Mimo menesi ilo, in te nisem spoznal. 'Pro5la pored si mene, a/i nisamte prepoznao.' (6) slovenski:Z rokamiseje oprl na stol in sepoasidvignil. 'Odupro se rukama o stol i polakose uzdigao.' (7) slovenski:Bilo nasje devet, je moral od doma. in nekdo 'Bilo nasje je moraootiii od kuie.' devet, i netko jezici imaju nekolikoadverzativnih Svi slavenski veznika,koji se po pravilu razlikuju u jaini kontrastakoji izraLavaju. Tako slovensko pa tno2e oznaavati bilo suprotnost bilo obinurazliku, dok ali rli vendar izraLa(Topori5i1991,378, 523-524). vaju jedino suprotnost Neki adverzativniveznici razlikuju se po svom mjestu u reenici, npr., za razliku od veiine slavenskihadverzativnih veznika,rusko e dolazi nakon prve rijei u drugoj reenici(Svedova1982,626): (8) ruski: V6ecrcdeuur sHywarcmcn meopue, noeedeHue Jtce tfuopuupyemcn :purilepo^4' Miljenja sesugeriraju teorijama, a pona5anje seformiradobrim primjerom.' jezicima ispred Openitokoordinacijskiveznici stoje u slavenskim jedinica koje povezuju.Time slavenskijezici potvrduju da postoji korelacija izmedu osnovnogredoslijedarijei i pozicije koordinacijskihveznika. Ta korelacija manifestirase na sljedeinain: u jezicima gdje glagol nije jedinica koje povezuna kraju reenice koordinacijski veznici stoje ispred ju, a u jezicima gdjeje glagol na kraju reenice stoje iza jedinica koje povezuju (Grover 1994, 764). jezicima ne moLe Nakon nekih koordinacijskihveznikau slavenskim stajati enklitika, dok nakon drugih moZe.Tako, trpr., nakon srpskohrvatskog i, a, ni, no ne moe,a nakonpa, te, niti, ali, nego, ve, ili moZestajati enklitika:

t92

JyxHocroneHcKn $luo,ror LXIV (2008)

(9) srpskohrvatski: Probudila mepa samse naljutio. *Probttdile (10)srpskohrvatski: me,i santse nofutio./ Probudila me, i naljutiosemse. jezicima po pravilu povezujusaAdverzativniveznici u slavenskim mo dvije predikatnecjeline. To je u skladu s opim zapaLanjem Grovera (1994,763) da koordinacijski veznicitipa engleskog but vrlo rijetko povezuju viSeod dvije strukture . Zato se o adverzativnim spojevin-ra reenica u slavisticinavodi da imaju zatvorenu strukturu(vi5e o tome v. u Gladrow/ Kosta 1999, 407). Drukije stvari stojes disjunktivnimreenicarna: njihov broj ne mora biti ogranien na dva pa se zatodisjunktivan koordinacijski spoj u slavistici opisujekao otvorenastruktura(ibid., 406).NajeSi disjunktivniveznik glasi u nekoliko slavenskihjezika ili, u slovenskom glasi ali, u eSkomnebo, u poljskom albo ttd. jezicima kao i u nekirndrugimjezicima postojepored U slavenskim jednostavnih veznikai sloZeni, veznici (Grod. korelativnikoordinacijski ver 1994,763). Oni se u nekim slavenskimjezicimatvore ponavljanjern istog koordinacijskog veznika ispredjedinica koje se povezuju,npr.. bugarsko i . . . i , n i t o . . . n i t oi,l i . . . i l i , r u s k oi . . . i , n i . " . n i ,i l i . . . i l i , z a r a z l i k uo d njemako g sowohl. . .als auch,weder. . .noch,entweder. . .oder ili engleskog both...and, neither...nor, either...or,gdjesu korelativiu sloZenom koordinacijskomvezniku razliiti. Osim kopulativnog,adversativnog i disjunktivnogtipa koordinacije jezicima i drugi semantiki postojeu slavenskim tipovi, trpr.,gradacijski i eksplikativni. Oni po pravilu raspolaZu s nekolikospecijaliziranih veznika, kakvo je, npr., gradacijsko e5konejen...alei, srpskohrvatsko ne somo... nego i, slovenskone samo...ampak tudi. 2. Subordinacija jedinica, koje imaju Subordinacijom se smatraspoj neravnopravnih razliitstatus(Grover 1994,762).Subordinirane reenice imaju niz specijezike dok druga finih svojstava, od kojih su nekaograniena na pojedine je poimaju opiiji karakter(Vincent 1994, 4391).Vrlo pro5ireno svojstvo stojanjezasebnegrupe rijei koja uvodi zavisnereenice(ibid., 4391-4392: Raible 2001, 598).Narednosvojstvo je postojanje razliitogredoshjedarijei u zavisnim reenicama glavnih, naspram kao u njemakom jeziku (Vincent 1994, 4391; Scancarelli 2003, 322). Treie svojstvoine ogranienja glagolskog u distribucijikategorije vremena, i rnodusa aspekta (Scancarelli u subordiniranim reenicama 2003,322).Mnogi jezici raspo-

reenicama Koordinacijai subordinacija u sloZenim slavenskihjezika

r93

laZu posebnimglagolskim oblikom, subjunktivom,ija upotrebaje najve(Vincent 1994, na zavisnereenice iim drjelom ili u potpunostiograniena

43e2).
veOd nabrojanihsredstava slavenskijezici koriste subordinacijske gotovo i nema morfoloznike. Sto se tie drugih navedenih sredstava, da jezicima koje bi strukturuzavisne pojavau slavenskim Skihili sintaktikih glavne(Panzer1991,228).Kod subordireenice razlikovaleod strukture jezicima upadau oi da je medu nacijskihveznih sredstava u slavenskim njima vrlo malen broj izvornih veznika.Veina subordinacijskih veznih sredstava razvila se od upitnih i relativnih zamjenicapa zato imaju veoma potrebnidodaciu obliku prijedloga, uopeno znaenje, kojem su najeSe pokaznihzamjenicai sl. kako bi se izrazilone5tovi5e od odnosadeterminacije(ibid., 234). Tako ruskazavisna reenica pomouvezneriuvedena jei to moZe biti kornpletivna,relativna,konzekutivna.kauzalna,finalna itd., ovisno o kontekstuunutarzavisnereenice i izvan nje (ibid.). Slino je i s eSkimveznikome, i sa srpskohrvatskim, i slovenskim bugarskirn da. Zamjenikoporijeklo mnogih subordinacrjskih veznih sredstava uvjetoje jeziku (Dcsy vano tirne Stose sintaktikasubordinacija kasno razvilau 1987 ,, 1I 1- tt2). jezicima logiko-seproizlazida se u slavenskirn Iz gorenavedenoga (npr., kompletivnost, mantiki odnosimedu reenicama kauzalnost, finalnost, konzekutivnost, kondicionalnost, temporalnost) ne izraLavaju esto pomoujednostavnihi jednoznanih negopomousloZenog sredstava, uzajarnnog djelovanjaintonacrjske prijedlozima veznika s odnosno s strukture, te podrugim dodacimaili veznikabezprijedlogaodnosno drugih dodataka, moiu gramatikihmorfema (glagolskogvremenai naina) i semantikih grupa leksema(npr., verba dicendi,, declurandi,valuntarrs)(Panzer 1991, 234). To je mogueopisatijedino u okviru zasebne svakogpojedisintakse jezika. nog Zato e se u nastavku skiciratisamopojedini formalni aspekti jezicima. povezivanja subordinacijskog reenica u slavenskim jezicima openito mogu se u slavenskim Glavna i zavisnareenica jedne intonacijske definiratitako da zavisnareenica unutar cjelinepobli(ibid., 234). NiZe odrecluje ili itavuglavnureenicu dio glavnereenice su sve zavisne reeniceu jednakoj mjeri vezaneza glavnu (Scancarelli 2003,323). Svakazavisnareenica koja pobliZeodrecluje itavu glavnu reenicu vezanaje manje vrsto za nju od one zavisnereenicekoja pobliZe (Peyer1997,35).Tradicionalno odredujesamodio glavnereenice serazlikuju tri tipa zavisnihreenica: relativnei adverbijalne reekompletivne, nice (Vincent 1994, 4392).U nastavkue se zbog ogranienosti duZine (o relativnim ovogapriloga dati krai uvid jedino u kompletivnereenice

194

JyxuocnoneHcKH Quroror LXIV (2008)

reenicama v. Kordi 1995;o adverbijalnim reenicama v. Raible 2001, Podlesskaya 2001). 2.1. Kompletivne reenice Kompletivnereenice su u velikoj mjeri integrirane u glavnureenicu (Horie 2001,981).Uzrok tomeje Stoglagoli i drugi predikatizahtijevaju razliite tipove kompletivnih reenicakao subjekteili objekte (ibid.,

e7e):
(l l) ruski: Mue cKo3a/tu, qmo Hopod ueduc4unrluHupo*auuu. 'Rekli su mi da je narod postao nediscipliniran.'

Imenice i pridjevi mogu imati kompletivnureenicukao dopunu: (12) poljski:Szkoda, 2e ten Soplica stary nie ma 2ony. 'Steta nemaZenu.' StostariSoplica Glavni tipovi kompletivnihreenicauvode se pomouveznika,upitnih zamjenica i upitnih priloga.Za naje5ie kompletivne veznikeu slavenje da se,kad se tim veznicirna pridruZe dodaskim jezicimakarakteristino (Panzer 1991,237). reenica ci, pojavljujui u nekolikotipovaadverbijalnih istraZivanjapokazala su da selezici razlikujupo toOpelingvistika me da li kompletivnureenicu uvedenuuz imenicuobiljeiavaju na slian nain kao i kompletivnu reenicuuvedenuuz glagol ili je pak obilj eavaju jezici ubrajaju (Horie 2001, 990). Slavenski slino relativnim reenicama se medu jezike koji oba tipa kompletivnih reenicaslino markiraju. padeZ odredeni kod dopune,koriAko glagol ili imenicazahtijevaju sti se u glavnoj reenici pokaznazamjenicada bi izrazila taj pade: (13) srpskohrvatski: Posaose sastojiu tomeda nadzireiuenike. kod kompletivnihreenica Vidljiva je u raznimjezicima tendencija Zato estostoje ili na kraju reeda budu relativnodugaak dio reenice. rtjei nice ili na njenompoetku, ovisnoo tome da li je osnovniredoslijed jeziku V-O (glagol-objekt)ili O-V (objekt-glagol) (Horie u dotinom jezicima,Ui osnovniredoslijed njei je V-O, 2001,988). U slavenskim postoji tendencija kod kompletivnihreenica da stoje na kraju reenice. jeziku razlikuju se dva najeSa kompletivnaveznika U bugarskom pomou e izrai.avajurealneradnje, e i da po tome Storeeniceuvedene mogue,predloZene dok reenice uvedenepomouda izralavajuZeljene, radnje (Pa5ov21994,, 393-394):
(14) bugarski: Buacda"u, qe rty ttoilazaw. / tr4crcaxda.uy no.\to?eut. 'Vidim da mu pornaZe5./ Hoiu da rnu pomaZeS.'

jeztka reenicama Koordinacijai subordinacija u sloZenim slavenskih

195

Logiko-semantika kategorijafaktivnostimoZe u raznim jezicirna (Horie 2001,982-983; jedan utjecatina strukturukompletivnihreenica primjer takvog utjecanjaopisujeIvii 1995, 137-142).Donekleudeei u jeziku: medu kompletivnim veznicima,od kojih je da srpskohrvatskom na najeSi, nalazi se i veznik .iro, ija upotrebaje po pravilu ograniena sluajevekada kompletivnareenicaizraLavarealnuradnju i odnosi se na predikatkoji izrie emocionalnu reakciju (Browne 1993,356-357): (15) srpskohrvatski: Volimito pada kia. Kad kompletivna reenicau e5komjeziku sadrZi zahtjev ili naredbu, ne koristi se najeSi kompletivni veznik e, nego veznik aby (Karlrl</Nekula/Rusinov 1995,355): (16) e5ki: Nakzal mu, aby se tepleoblkl. 'Naredio je mu da se toploobue.' Ni u ruskom se pri izraavanju nekog zahtjeva ne koristi najeSi kompletivni veznik to, nego se upotrebljava veznik toby (Svedova 1982, 472, 486):
(17) ruski: Ou npuKe3all, qmo6d n cdenan enty pa6omy. 'Naredio je da ja napravim taj posao.'

razlikujuse od e5kihi ruskih Odgovarajue srpskohrvatske reenice (da) i po topo tome Stose koristi naje5iiveznik kompletivnihreenica glagol me Stou takvim kornpletivnim reenicama moZestajatisamou prezentu: (18) srpskohrvatski: Nared[omuje da se toplo obue. Ruski jezik raspolaZe veznicima(6ydmo i dr.) pospecijaliziranim mou kojih se govornik moZedistanciratiod sadrZaja kompletivnereenijeziku se i ce, sumnjatiu njega i sl. (pr. l9), dok, trpr.,u srpskohrvatskom u takvim sluajevima koristi najeSi veznik kompletivnihreenica. (19) ruski Eurt oK-ee6emou, yKpqt, u txocmpada.l 6ydmo ueeuuuo. 'Bio je oklevetan je nevin.' daje ne5to ukrao,i stradao jezicima,npr., u bugarskom, U nekim slavenskim koristi se kompleje tivna reenicai kada njen subjekt identiansa subjektomglavne reenice (drugi jezici u takvim sluajevimakoriste infinitiv): (20) bugarski: Toe cnocodeu da uanparumo6a. 'On je sposoban da to napravi.'

196

JyxHocroaeHcKn Quroror LXIV (2008)

jezici imaju konjunktiv ili subjunktivu kompletivNeki neslavenski nim reenicama koje dopunjuju verba dicendi,sentiendiet sciendi (Raible 2001,, 599-600), ali slavenski jezici ih nemaju.
Literatura B l i o v .H e l e n a/ S e d l e k J , a n . 1 9 9 0 .S l o v a n s k s o u v t i .P r a h a :A c a d e r n i a . B r o w n e , W a y l e s . 1 9 9 3 ., , S e r b o - C r o a t "I.n : C o m r i e , B e r n a r d/ C o r b e t t ,G r e v i l l e ( e d s " ) . The Slavonic Languages.London / New York: Routledge,306-387. C h a f e .W a l l a c e . 1 9 8 8 ., , L i n k i n g i n t o n a t i o n u n i t si n s p o k e nE n g l i s h " .I n : H a i r n a n , J o h n/ Thornpson,Sandra(eds.).Clause Combining in Grammar and Discourse.Ams t e r d a m/ P h i l a d e l p h i a J : o h n B e n j a m i n sP u b l i s h i n gC o m p a n y , l - 2 1 . Ddcsy, Gyula. 1987. A SelectCatalog o.f'Languuge Universals.Bloornington / Indiana: Eurolingua. G l a d r o w , W o l f g a n g / K o s t a , P e t e r .1 9 9 9 . , , S y n t a x u n d S y n t a x k o n z e p t i o n e n "I.n : J a c hnow, Heirnut (ed.). Handbuch der sprachwissenscha.filic'hen Russistikuntl i hrer G re nzdiszip I i n en . Wiesbaden : Harrassowi tz Verlag, 386- 424. Grover. Claire. l994.,,Coordination". In: Asher, Ronald E. (ed.). The Enc:.t,clopediu o./ Language and Linguistics. Oxford u. a.: PergalnonPress,162-768. H o r i e , K a o r u .2 0 0 1. , , C o r n p l e m e nc , artin/ Knig,Ekkehard I n : H a s p e l m a t hM tl a u s e s " . / Oesterreicher,Wulf / Raible, Wolfgang (eds.).Languuge Typology untlLunguqge Universals: An Internationul Hanclttook Berlin / New York: Walter de Gruyter, 979-992. Ivii, Milka. 1995. Lingvistiki ogledi. Beograd: Slovograf. Karlfk, Petr / Nekula, Marek / Rusfnov,Zdenka (eds.). 1995. Piiruni ntluvnice eitiny. Praha: Lidovd noviny. Kordi, SnjeZana.I 995. Relativna reenica.Zagreb: Hrvatsko filolo5ko dru5tvo I Matica hrvatska. Kordii, SnjeZana.lggl (20061. Serbo-Croatian.Mnchen: Lincom Europa. Kordi, SnjeZana. 2002.Rijei na granici punoznanosti.Zagreb: Hrvatska sveuiliSna naklada. Lang, Ewald. 1977. Semantikder koordinativen Verknplng.Berlin: Akademie-Verlag. M i t h u n , M a r i a n n e . 1 9 8 8 ., , T h eg r a m m a t i c i s a t i o n o f c o o r d i n a t i o n " .I n : H a i m a n ,J o h n / Thompson, Sandra(eds.).Clause Combining in Grammar ctncl Di.sc'ourse. Arns t e r d a m/ P h i l a d e l p h i a J : ohnBenjarnins P u b l i s h i n gC o m p a n y ,3 3 1 - 3 5 9 . Panzer,Baldur. 1991. Die slavischenSprac:hen in Gegenwort uncl Gesc'hic'hte. Frankf u r t a m M a i n u . a . : P e t e rL a n g . 2gq. Pa5ov,Petr. ITparcmuvecxa 6tttzapcKuzputtamuKa.Codrrar: flpocaera. - syntaktische Peyer,Ann. 1991.SatzverknpJng und textpragmatische A.spekte.Tb i n g e n : M a x N i e m e y e rV e r l a g . P o d l e s s k a y aV , e r a . 2 0 0 1 . , , C o n d i t i o n ac l o n s t r u c t i o n s "I .n : H a s p e l m a t h , Martin / Knig, Ekkehard / Oesterreicher, Wulf / Raible, Wolfgang (eds.).Languuge Ty,poIogy and Language Universals:An International Handbook. Berlin / New York: Walter de Gruyter, 998- 1009. R a i b l e ,W o l f g a n g .2 0 0 1. , , L i n k i n g c l a u s e s " . , artin/ Knig, Ekkehard I n : H a s p e l m a t hM / Oesterreicher, Wulf / Raible, Wolfgang (eds.).Languuge Typologv und l.un-

jezika Koordinacijai subordinacija u sloZenim reenicama slavenskih

l9l

guageUniversals: An Internatiolnal HandbookBerlin/ New York: Walterde G r uy t er 5 , 9 0 -6 1 6 . In: S c anc ar elli, J ani n e .2 0 0 3 .,,C l a u s C el:a u s e -C o m bi ni ng C onstructi ons" . Fraw l ey, William (ed.).InternationalEncyclopedia oJ'Linguisfics. Oxford: University Press, 321-324. Natal'ja Jul'evna(ed.). 1982.Pyccrcan Svedova, zpa.Lt"Momurca. Tott II: CurunaKcuc. Mocrna:Hayxa. Topori5i, JoLe.1991. Slovenska slovnica. Maribor:ZaloLba obzorja. Vinc ent , Nigel. l 9 9 4 .,,Su b o rd i n a ti o an n d C o m p l ementati on" In: . A sher,R onal dE . (ed.).TheEncyclopedia of Longuage and Linguistics. Oxford u. a.: Pergamon Press, 4391-4396.

Summary SnieZana Kordi COORDINATE AND SUBORDINATE CLAUSES IN THE SLAVIC LANGUAGES This articlcprovides a surveyof major findingson complexscntences in thc Slaviclanguages. with thcir conjunction. As for thc It treatscoordinatc and subordinatc clauscs, togcther subordinatc clauses. it dealswith complemcnt clauscs.