• Embed Doc
  • Copy Link
  • Readcast
  • Collections
  • CommentGo Back
Download
 
 1
Naslov izvornika 
Daniel Goleman, Emotional IntelligenceCopyright 1995 by Daniel Goleman
Preveo s engleskoga 
DAMIR BILI
I
 
Stru 
 
na redaktura prijevoda 
doc dr. sci. ANA MARUŠI
(I. i II. dio), mr. sci. VESNAMATULI
 
Urednica 
IVANKA BOROVAC
2. izdanje 
Zagreb Mozaik knjiga, 1997.
Sadržaj 
Aristotelov izazovPRVI DIO
EMOCIONALNI MOZAK1.
emu služe emocije?2. Anatomija emocionalnog pu
a
DRUGI DIO
NARAV EMOCIONALNE INTELIGENCIJE3. Kada je pametno zapravo glupo4. Upoznaj samog sebe5. Robovi strasti6. Vrhunski dar7. Korijeni empatije8. Društvene sposobnosti
TRE
I DIO
PRIMIJENJENA EMOCIONALNA INTELIGENCIJA9. Intimni neprijatelji10. Kako izlaziti na kraj sa srcem11. Um i medicina
ETVRTI DIO
OTVORENE MOGU
NOSTI12. Obiteljska kušnja13. Traume i ponovljeno emocionalno u
enje14. Temperament nije isto što i sudbina
 
 2
PETI DIO
EMOCIONALNA PISMENOST15. Cijena emocionalne nepismenosti16. Školovanje emocija
Dodatak A:
Što su emocije?
Dodatak B:
Obilježja emocionalnoga uma
Dodatak C:
Neuralni krugovi straha
Dodatak D:
Konzorcij W.T. Granta:Aktivni sastojci programa prevencije
Dodatak E:
Program
znanosti o sebi 
Dodatak F:
Društveno i emocionalno u
enje: rezultati
Bilješke
Aristotelov izazov
Svatko se može naljutiti - to je lako. Ali naljutiti se na pravu osobu, do ispravnoga stupnja, u pravi trenutak,zbog ispravnoga razloga i na ispravan na 
 
in - to nije lako.
ARISTOTEL, Nikomahova etikaTog kolovoškog poslijepodneva u New Yorku je vladala nepodnošljiva sparina. Bio je težak dan, kada su ljudi obi
no ispunjeni osje
ajem nelagode i mrzovoljni. Vra
aosam se u hotel i u trenutku kada sam u aveniji Madison stupio u autobus preneraziome voza
, sredovje
an crnac s radosnim osmijehom na licu, koji me u trenutku kadasam ušao srda
no pozdravio: »Bok! Kak' ide?«. Tim rije
ima do
ekivao je svakogatko bi ušao u autobus koji se poput puža probijao kroz gusti promet u središtu grada.Svi putnici bili su jednako iznena
eni kao i ja, no kako se nitko nije uspijevaoosloboditi zlovolje, malo njih mu je i odzdravilo.Me
utim, kako je autobus polako napredovao kroz prometnu gužvu, došlo je dopolagane, poprili
no za
udne promjene. Voza
se upustio u neprekinut monolog,prožet živahnim opaskama o onome što smo mogli vidjeti oko sebe: u ovoj jeprodavaonici trenuta
no sjajna rasprodaja, u ovome muzeju divna izložba, jeste li
uli za onaj novi film koji je po
eo igrati u kinu iza ugla? To njegovo uživanje ubogatstvu mogu
nosti koje grad nudi bilo je zarazno. Do trenutka kada bi izlazio izautobusa, svatko od putnika ve
bi se uspio osloboditi one mrzovoljne ljušture skojom je bio ušao, a kada bi voza
povikao: »Dovi
enja, ugodan dan!« svatko bi mu
 
 3se umjesto odgovora nasmiješio.Sje
anje na tu epizodu u meni se zadržalo dvadesetak godina. Kada sam sevozio tim autobusom upravo sam bio obranio doktorsku disertaciju iz psihologije - alita je znanost u ono vrijeme poklanjala vrlo malo pozornosti na
inu na koji se takvatransformacija to
no mogla dogoditi. Psihologija je znala vrlo malo ili
ak ništa omehanizmima emocija. Pa ipak, dok sam zamišljao zarazni virus dobrograspoloženja koji je prostrujao gradom, krenuvši od putnika iz njegova autobusa,uvidio sam da je ovaj voza
zapravo svojevrstan gradski mirotvorac, nešto poput
arobnjaka koji je u stanju transformirati mrzovoljnu razdražljivost koja je kiptjela unjegovim putnicima, barem im malo smekšati i otvoriti srca.Kao potpuna opreka tom primjeru, evo nekoliko navoda iz ovotjednih novina:• U nekoj gradskoj školi devetogodišnjak posve podivlja, izlijeva kante s bojompo školskim klupama, ra
unalima i pisa
ima te demolira automobil na školskomeparkiralištu. Razlog: neki u
enici iz istog, tre
eg razreda rekli su mu da je »bebica«,a on je tim postupkom na njih želio ostaviti druk
iji dojam.• Osmero djece ozlije
eno je pošto je nehoti
no guranje u masi tinejdžera koji suse okupili pred nekim manhattanskim rap
- 
klubom dovelo do tu
njave. Sukob jezavršio kada je jedan od mladi
a po
eo nasumce pucati iz automatskog pištoljakalibra 0,38. U izvještaju se navodi kako su takvi ispadi s vatrenim oružjem zbognaoko sitnih uvreda, a na koje se gleda kao na izraz nepoštivanja, posljednjih godinasve
eš
i širom zemlje.• U slu
ajevima ubojstava djece mla
e od dvanaest godina, navodi se u jednomeistraživanju, 57 posto ubojica jesu roditelji ili njihovi novi supružnici. Gotovo upedeset posto slu
ajeva roditelji izjavljuju da su »samo pokušavali discipliniratidijete«. Kobno tjelesno zlostavljanje potakli su »prijestupi« kao što je djetetovostajanje ispred televizora,
ime ometa pra
enje programa, plakanje ili mokrenje upelene.• U Njema
koj je neki mladi
izveden pred sud zbog toga što je usmrtio petTurkinja, žena i djevojaka, podmetnuvši požar dok su spavale.
lan je neonacisti
keskupine, a ispri
ao je kako je stalno ostajao bez posla, pio i kako je za svoje neda
ekrivio strance. Jedva
ujnim glasom, pred sudom izjavljuje: »Nikako ne mogu prestatižaliti zbog toga što smo u
inili, i beskrajno se stidim«.Svakoga dana do nas dopiru vijesti prepune takvih svjedo
enja o raspadusustava uljudnog opho
enja i sigurnosti, o provalama niskih strasti koje su se otelesvakome nadzoru. No to samo odražava i poja
ava sve izraženiji dojam oemocijama koje su izmakle kontroli i u našem vlastitome životu i životima Ijudi okonas. Nitko nije zašti
en od ovakvih hirovitih provala nasilja i boli; na ovaj ili onaj na
inutje
u i na život sviju nas.U posljednjem se desetlje
u ovakvi izvještaji pojavljuju vrlo redovito, odražavaju
isve izraženiju emocionalnu neprimjerenost, o
aj i nepromišljenost u našimobiteljima, zajednicama i životima sviju nas. Posljednjih godina bilježi se porastrazine bijesa i bezna
a, bilo u tihoj osamljenosti djece koju umjesto djevojke izsusjedstva
uva TV aparat, u boli napuštene, zapostavljane i zlostavljane djece ili,
of 00

Leave a Comment

You must be to leave a comment.
Submit
Characters: ...
You must be to leave a comment.
Submit
Characters: ...