PRAKTINA ISKUSTVA U PELARENJU Svi znamo da se pelari rijetko u bilo emu slau, osim da treba stajati iza konice

kad se radi oko pela. U novije vrijeme ima ih koji ni to ne prihvataju kao pravilo. Kad sam prihvatio da odrim jedno predavanje , dugo sam se razmiljao o emu da to bude, da li da to budu moja saznanja iz teorije, koja je dosta opirna, ponekad nepraktina ili neprimjenljiva. Naravno, ne znam ja to sve napamet, ali bi se moglo pripremiti, ima dosta literature. Zato kaem da teorija nije uvijek primjenljiva: razlog je okruenje odnosno podneblje gdje se vri pelarenje, ne mogu se sva rjeenja primijeniti jednako u uslovima vie razliitih jakih paa ili u uslovima dugotrajne tihe pae, pri seleem ili stacionarnom pelarenju. Zato sam se odluio da vam prenesem svoja iskustva, bilo da su steena primjenom teorije, tuih iskustava ili kroz vlastite experimente. Znanje sam sticao itajui, sluajui starije pelare, a najvie praktinim radom. Dok neto ne uradite svojom rukom, sva teorijska znanja ne pomau. Posebno sam puno nauio od pelara pokojnog Milenka Malia, moda ga se stariji sjeaju , bio je upravnik pote u Krupi prije rata. Sa pelarenjem sam poeo da se bavim davne 1979.god, sa jednim drutvom smjetenim u luburu (od dasaka skovana vrkara). Iste godine se drutvo rojilo 3 puta, tako da sam u jesen imao etiri drutva. Poslije rojenja sam drutvo iz lubure pregonio u konicu i to je bilo moje prvo bolno iskustvo sa pelama. Dobro su me izujedale. U toku svog pelarskog staa sam imao samo jednu teku havariju, a desila se u etvrtoj godini pelarenja. Od uzimljenih 16 drutava u proljee su samo tri bila iva. To je bilo toliko tuno i teko osjeanje, kad sam razvalio pelinjak, na sve strane puni okviri, bez pela, kao groblje. Dugo sam razmiljao i analizirao uzroke i pronaao da je bila moja greka: naime, te jeseni je bilo izvanredno vrijeme, danju toplo, noi prohladne sa puno rose, a na podruju pelarenja uvijek je bilo puno majine duice ili, kako ga narod u tom kraju zove vrisak. Te je jeseni veoma izdano medila tako da sam zavirujui u konice vidio fin,taman med prijatnog mirisa., zelenkaste boje. Pohvalio sam se nekim mojim prijateljima, a oni su zamolili da im izvadim par kilograma i ponudili dosta visoku cijenu. Ja sam to prihvatio i poetkom oktobra izvadio neto oko 6-7 kg po konici. Nadoknadio sam hranu eernim sirupom, gustim, 3:1, ali je zahladilo upravo u vrijeme dodavanja sirupa, tako da pele nisu uspjele ni da ga svega prerade, a osim toga su se iscrpile i nisu mogle doekati proljee. Od tada sam uvijek, ako je bilo potrebno jesensko prihranjivanje pela, to obavljao najkasnije do 10.septembra, i poslije toga datuma nikad nisam dao nikakvu prihranu.

SMJETAJ PELINJAKA Moj nain rada i oblik konice uslovljeni su nainom pelarenja i vrstom i izdanou pae. Zato prije svega moram rei da paa poinje rano u proljee cvjetanjem lijeske i drena, zatim voa, posebno ljive danarike koja se namnoila svuda, ima neto bagrema a u isto vrijeme gloga, jednom je ak i jasen medio. Glavna paa je lipa i livada koje traju istovremeno oko 25 dana. Obzirom da u dometu pela nema obraenog zemljita, to preko itavog ljeta traje lagana livadska paa koja daje dovoljno unosa da se ne troe zalihe sve do kasne jeseni. Izuzetak su jako sune godine, ali je vrlo rijetka potreba za prihranjivanjem. Pelinjak je smjeten u Zalinu, 2 km udaljen od asfaltnog puta B.KrupaS.Most. Trenutno imam 102 drutva, pelinjak je stacionaran. Sa slike je vidljivo da su konice na metalnim postoljima, smjetene u vonjaku, leta okrenuta prema istoku ili sjeveroistoku, konice su grupisane po 5 kom, a grupe udaljene po 6-10 m jedna od druge. Grupe su iza stabla ljiva tako da su u najtoplijem dijelu dana blago zatiene od sunca. VRSTA KONICE Do prije 4 godine sam pelario sa standardnom LR konicom. Kroz rad, a i literaturu doao sam do zakljuka da ima nekih nedostataka, a obzirom da su konice bile stare i dotrajale,a nije ih ni bilo puno(oko 12 kom.), odluio sam se za novu konstrukciju konice. Praktino je to izmijenjena LR konica sa nastavkom dubine 280 mm umjesto 242 mm, sastoji se od plodita i medita, a po potrebi medite se proiruje sa 1 ili 2 PN, zavisno od potrebe i koliine unosa. Debljina daske je 28 mm. Pored toga tu je podnica sa ianom mreom i ladicom(ili kako je zovu antivarozna ali nisam siguran da je naziv ispravan), zbjeg-hranilica 2,5 lit sa plastinom posudom, a stiropor odozgo slui kao materijal za utopljavanje, ali i za regulaciju ventilacije. Okviri su sa satonoom od 15 mm, bonim letvicama i donjom od 8 mm debljine. Okviri PN imaju satonou od 10 mm,bone letvice od 8 mm i donju od 6 mm. Razmak izmeu okvira gornjeg i donjeg sanduka je 8 mm, to je sredina iizmeu 6 i 10 mm. Zato? Standardna LR konica ima dva nastavka kao plodite i 1 ili 2 kao medite. Matica ne voli prelaziti letvice okvira pogotovo visoke ( 20+10+10+5 = 45 mm) tako da se u leenju najee orijentie na gornji nastavak plodita, zalijee i u donji ali manje i manje uredno, posebno izraeno u proljee pri razvoju drutava. Plodite od samo 1 nastavka je maleno i ne omoguava matici da razvije dovoljno jako drutvo da bi ono imalo znaajne prinose.

U zimskom periodu ako obezbijedimo dovoljno hrane(18-20 kg), onda je gornji sanduk plodita pun i klube se formira ili u donjem nastavku ili u oba nastavka. Ako je u oba onda je presjeeno satonoama i donjim letvicama i slabije prezimljuje, a ako je u donjem nastavku, pri jakoj zimi ne moe prei ovaj prostor (koji se jo zove i smrtni prostor) do hrane. Nova konica omoguava da je plodite u jednom nastavku to daje niz prednosti : - u toku zime pele su u stalnom kontaktu sa hranom, ne moraju prelaziti smrtni prostor - u proljee matica lee ubrzano i zadovoljnije pa se drutva u ovim konicama bre razvijaju - zbog poveanog prostora drutva tee dolaze u rojevno stanje pa je i borba protiv rojenja olakana. Konica ima i nedostataka : - puni sanduci (bilo legla ili meda) su dosta teki za manipulaciju pa se vie mora koristiti rad sa okvirima - u meditu zbog velikih okvira med sporije sazrijeva pa konica nije pogodna za intenzivne pae gdje se med mora relativno brzo vaditi - ne mogu se praviti monoflorni medovi. U literaturi i posebno na internetu u zadnje vrijeme je sve preplavljeno novom konstrukcijom konice pelara Voje Brstine iz Novog Miloeva kod Kikinde u Banatu. To me je zaintrigiralo da je i ja isprobam, radio sam sa 5 kom. a sad u uvesti jo 5 kom. kako bi ispitivanja i rezultati bili vjerodostojniji. Konica je u osnovi kvadratna za 10 okvira normalne irine, dakle 374 x 374 mm, a dubina je 200 mm. Debljina satonoa je 10 mm, bonih letvica 8 mm, a donjih 6 mm. Nastavci se postavljaju tako da su okviri ukrteni i u ploditu i u meditu. Plodite i medite se sastoje od po dva nastavka. Na internetu proizvoa i vlasnik navodi 12 prednosti ove konice nad drugima, i to : 1. vea proizvodnja meda za 20-70% 2. lak i jednostavan rad 3. sigurno prezimljavanje zbog ue a dublje medne kape 4. bri proljetni razvoj 5. idealno formiranje novih drutava 6. vea iskoritenost materijala pri izradi 7. mogunost dobijanja monoflornog meda 8. stalno mobilno stanje drutava i mogunost iskoritavanja vie uzastopnih paa 9. najmanja mogunost rojevnog nagona 10. sa istim radom odrava se 100% vie drutava 11. svi okviri su isti i u ploditu i u meditu 12. rjeenje sa standardizacijom do novog rjeenja.

Objektivno, prednost 2 i 10 se svodi na isto,prednost 5 i 12 su nejasne i nedefinisane, a navodi pod 4,6,8 i 11 ne stoje jer je to isto i kod drugih nastavljaa, tako da se prednosti mogu svesti na 4 stavke, i to 1,2,3 i 7. Moje iskustvo sa ovom konicom u jednoj sezoni medobranja je sledee : - lak i jednostavan rad - mogunost dobijanja monoflornog meda - prosjean prinos na ovih 5 drutava je bio vei nego kod ostalih konica za 40%, meutim nisam siguran u taj podatak jer je mali broj konica za prosjek, a imao sam i jedan propust kod velikih sanduka, pa mi se izrojilo oko 15 drutava to je bitno uticalo na smanjenje prinosa. - dobro prezimljavanje. Nedostaci su : - sporiji proljetni razvoj - sa manjom jainom drutva pojavljuje se rojevni nagon - male poprene dimenzije smanjuju stabilnost konice pri nevremenu. Ove godine u naseliti jo 5 kom. ovog tipa konica, a o rezultatima u vas obavijestiti za 2 godine. NAIN RADA Pele zimuju u ploditu od 1 sanduka sa 10 okvira, a ventilaciju ostvarujem preko zbjega-hranilice. Sezona pelarenja po mom miljenju a i nekih uglednih pelara poinje sa novom kalendarskom godinom. Neki pelari i teoretiari smatraju da je to jul-avgust, kad se vri priprema pela za zimovanje. Ja smatram da sezona poinje sa pojavom prvog legla. U januaru samo obiem pelinjak i eventualno oistim poletaljke od snijega. U vrijeme toplih dana kontroliem jesu li sva drutva iva i pazim na eventualnu grabe. Leta na svim konicama su suena na 15-20 mm, a ventilacija se obavlja kroz rupice na letima i preko zbjega-hranilice. Stimulativno prihranjivanje vrim pogaama tipa S( stimular ) koje kupujem na tritu, do sada ih nisam sam pravio zbog male koliine. Sada vrim pripreme da ih ponem praviti od idue sezone. Pogae dodajem u februaru odnosno kad procvjeta drijen i lijeska. Ne prije jer ima samo negativne efekte : pele moraju izlijetati po polen i posebno po vodu to izaziva u hladnim i nestabilnim uslovima gubitke pela i slabljenje drutva. Dolaskom toplijeg vremena (druga polovina februara i mart), kad je temperatura preko 15 C vrim prvi proljetni pregled, a posebno gledam i evidentiram : - jainu drutva izraeno u broju okvira koje posjeduju pele na nain da broj ulica smanjim za 1 - koliinu i kvalitet legla

- koliinu zaliha hrane - blokiranost matice polenom i po potrebi proirujem leglo dodavanjem praznog okvira na ivicu legla - zdravstveno stanje (posebno nozemoza, trule). - agresivnost drutva Sve to uoim upisujem u knjigu. Ako neko drutvo zaostaje u razvoju dodajem jo 1 pogau kao stimulaciju, pod uslovom da je potroena prethodna. Drugi pregled obavljam u drugoj polovini aprila pratei sve navedene elemente, sa posebnom panjom na jaini drutva i procjenom kad treba staviti nastavak. Ako drutvu nedostaje hrane, dodajem pogau. Prinose donosi samo jako i zdravo drutvo, a to ostvarujem na sledei nain : - mlada matica(zamjena svake godine) - jako drutvo, slabija izjednaavam dodavanjem legla i pela i stimulativnim prihranjivanjem - novo i ispravno sae, svake godine zamijenim 50-70% saa - pravovremeno tretiranje protiv varoe. Drutvu dodajem nastavak u trenutku kad je ono u fazi predrojevnog stanja, znai zauzeti svi okviri, puno mladih pela koje znaajnim brojem ulaze u zbjeg-hranilicu, a kad se konica otvori one izlaze(kipe) na sve strane. Nastavke dodajem uvijek sa okvirima sa potpuno istim saem ili satnim osnovama. Dodavanje nastavka ujedno koristim i za zamjenu matice i za spreavanje rojenja. Obino vremenski je ova faza na poetku bagremove pae, a kako bagrema ima malo na podruju ispae,nema medobranja, ali onda unesene koliine uz obilje polena utiu da proizvedene matice budu izuzetno dobrog kvaliteta. Za zamjenu matica obino koristim rojevne eventualno prinudne matinjake, ako je matica izuzetno dobra i drutvo jako sa puno mladih pela. O proizvodnji matica sam proitao nekoliko knjiga i puno lanaka i kad sve saberem ipak je rojevna matica najbolja matica po svim karakteristikama, a ostale proizvedene po bilo kojoj metodi samo mogu da se vie ili manje priblie po kvalitetu rojevnoj matici. U reklamama i oglasima najee pie selekcionisane matice vrhunskog kvaliteta ali, kako ree jedan pelar, prije su one trgovakog kvaliteta. Kako ja to radim? Odaberem na osnovu prolosezonske evidencije 5-8 najboljih drutava pa na to jo dodam podatke o potronji hrane za prezimljavanje i kvalitet drutva poslije prezimljavanja i izdvojim 3-4 najbolja koja stalno stimuliem pogaom, a kad otopli rijetkim eernim sirupom(ili ako ima meda). Drutva ulaze u rojevni nagon i povlae rojevne matinjake. Najbolje je ako ne ulaze istovremeno u rojevni nagon, jer i nastavke ne stavljam na sva drutva istovremeno.

Kad su matinjaci zatvoreni, odvojim staru maticu (da se drutvo ne bi izrojilo), otvaram drutva na koja stavljam nastavke i u nastavak prenosim veinu legla sa pelama i jedan okvir hrane. U ploditu ostavljam samo 2 okvira legla i 1 okvir hrane( u ovo vrijeme svi okviri su zaleeni osim 2 krajnja). Ako u gornjem nastavku nema dovoljno hrane dodajem pogau. Donji nastavak sa maticom dopunim sa praznim okvirima (najbolje sa satnom osnovom), stavim pregradnu dasku ( najbolje punu) i na nju gornji nastavak dopunjen sa 3 prazna okvira(leglo zbijeno), hranilicu i krov. Ostavim tako 2 dana. Drugi dan iz odabranih drutava vadim zatvorene ( zrele ) matinjake i dodajem ih u gornje nastavke. Prinudne matinjake ne ruim jer e ih novoizleena matica poruiti, poto ona izlazi prva. Ako pri ruci nemam rojevnih matinjaka, a drutvo je jako i na njega moram staviti nastavak, uradiu sve isto samo u, zavisno od kvaliteta stare matice staviti razdjelnu dasku ili matinu reetku. Razdjelnu dasku stavljam samo ako je matica izuzetno dobrog kvaliteta i iz prinudnih matinjaka proizvedem maticu koja ima zadovoljavajui kvalitet i sve dobre osobine stare matice. Ako stara matica nema kvalitete koji se trae i nije dobra za rasplod stavljam matinu reetku i na taj nain sprijeim rojenje do trenutka dok dobijem rojevni matinjak ili kvalitetnu mladu maticu ( oploenu a najbolje neoploenu). Tada je dodajem u gornji sanduk, a za par dana po prihvatanju postupam kao u prethodnom sluaju. Poslije 15 dana gore je mlada oploena matica a dolje stara matica koja je uz pomo 2 okvira legla i svih izletnica razvila ponovo jako drutvo pred rojevnim stanjem. Sada izvrim zamjenu nastavaka da se stara matica ne bi izrojila jer dizanjem gore sve njene izletnice e se vratiti u plodite mladoj matici. Dalje postupam na 2 naina : - ako je prispjela neka intenzivna paa ( a obino nije jer bagrem prolazi i paa prestaje na neko vrijeme), ako se kasnilo sa proizvodnjom matica pa se pribliila lipa i livada, poslije 2-3 dana odstranjujem staru maticu(jednogodinja), ubijam ili od nje pravim novi roj dodavanjem okvira iz drugih jaih drutava, a u nastavak koji je sada medite, prenosim sve okvire sa leglom i bez, koji su za zamjenu, a u plodite sa mladom maticom stavljam mlado sae. Izmeu medita i plodita stavljam matinu reetku. - ako nema pae, ostavljam staru maticu da polae jaja sve do pred pau, a onda je odstranim i uradim sve kao u prethodnoj varijanti. Na taj nain zavren je sav posao do vrcanja i konice vie ne otvaram. Ako vaga pokae velike unose, medite proirujem dodavanjem polunastavaka. Dan prije vrcanja vadim matine reetke i stavljam bjealice i to samo na onoliko konica koliko drugi dan mogu uzeti nastavaka sa okvirima. Drugi dan u meditu nema pela ili ih ima vrlo malo tako da je oduzimanje medita lagan,brz i prijatan posao.

Sae otklapam runo pomou viljuke i centrifugiram u vrcaljki sa 4 okvira za DB okvire. Skladitim u istim plastinim kantama po 25 i 50 kg. Prodaju meda vrim na malo, pri tom nastojim ubijediti kupce da ne izbjegavaju kristalisani med, a ako ba insistiraju, vrim dekristalizaciju meda na temperaturi do 40 stepeni C. Prilikom oduzimanja okvira sa medom vri se procjena koliine izvaenog meda i procjena zaliha u svakoj konici, a zatim se mjerenjem ukupne koliine izvaenog meda vri korecija procjene i na taj nain tano utvruje oduzeta i ostavljena koliina meda. Oduzimanje meda vrim jedanput godinje i to kraj jula-prva polovina avgusta. U tom trenutku ostavljam pelama 12-15 kg meda, a ako se ne moe smjestiti toliko u plodite zbog trenutnog legla, vrim dopunjavanje do iste koliine putem gustog eernog sirupa, odnosa 1,5 : 1, nikad gue. Sirup obavezno prokuham 10 minuta. Nakon toga pele donesu jo nektara tako da krajem septembra i u oktobru imaju uglavnom oko 18-25 kg. Poneki put, kad je u ploditu previe meda (a deavalo mi se) oduzmem 1-2 okvira sa medom a dodam prazan okvir za trenutne potrebe legla.Oduzete okvire koristim u proljee za stimulativnu prihranu. Tretiranje protiv varoe vrim odmah po zavrenom oduzimanju okvira sa medom, i to akaricidima, ali svaki put razliitim da se izbjegne rezistencija. Lijekove koristim strogo po preporuci proizvoaa, a posebno kad su u pitanju gotovi lijekovi poput letvica. ZAKLJUAK ta bi se moglo zamjeriti ovom nainu rada : 1. Sanduci sa punim okvirima legla i debljom daskom su dosta teki za manipulaciju pa se mora raditi sa okvirima a u tom sluaju konica je due otvorena pa prijeti opasnost od grabei. Mora se raditi brzo a okviri se odlau u prazan zatvoren sanduk. 2. Kvalitet matice je upitan. Ako su pele mogle preivjeti 60 miliona godina bez pomoi ovjeka i razmnoavati se rojenjem, proizvodei pritom najbolje matice kako bi opstale u prirodi, kako ovjek moe odabrati bolju larvu nego same pele, koje imaju svoj prirodni instinkt za odabir larve za maticu. to se tie matica iz prinudnih matinjaka, one nisu nita loije od matica dobijenih drugim metodama ako su ispunjeni svi uslovi : - dobar kvalitet stare matice - dovoljno mladih pela za grijanje,ishranu i njegovanje larvi - dovoljno dobre i kvalitetne hrane (meda i polena).

Na kraju krajeva sve matice proizvedene na bilo koji nain osim rojevnih su iz prinudnih matinjaka, a kvalitet im zavisi od gore nabrojenih uslova. Ovdje u dodati da sam ja na svom pelinjaku do prije 5 godina sve ovo radio jednostavno da izbacim staru maticu i pelama ostavim da same sebi proizvedu maticu. Samo sam poslije 35 dana kontrolisao prisustvo i kvalitet matice. Uvijek sam imao dobra drutva, dobar prinos ( prosjek od 22-25 kg po drutvu na stacionarnom pelinjaku), zdrava drutva, manje varoe nego sada. Sada su matice bolje, nemam gubitaka drutava ali su prinosi neto manji. 3. istoa meda je takoe upitna. Med se uglavnom skladiti u starom sau i neto u potpuno novom sau u polunastavcima. Prvo znamo da pele bezuslovno dobro oiste sae prije skladitenja meda, tako rade oduvijek, a drugo,to se tie ostataka lijekova,obzirom na estu izmjenu saa( oko 50-70% godinje) prisutno je samo jedno tretiranje akaricidima pa su i ostaci neznatni. Volio bih kad bismo imali svi mi zajedno negdje ispitati med pa da imamo konkretne podatke, a ne da dajemo paualne ocjene. 4. Kad je u pitanju izbor vrste konice vai : - bolje je pelariti sa bilo kakvom konicom ( ak i lubure i pletare) nego nikako ne pelariti - najbolja je ona sa kojom znamo najbolje pelariti - sasluajte svakog iskusnijeg ili manje iskusnog pelara, usvojite ono to vam odgovara i obavezno to postepeno provjerite u praksi. I na kraju, bie mi zadovoljstvo ako je iko od vas uo i zapamtio bilo ta to mu je novo i to bude mogao iskoristiti. Ako niste uli nita korisno, onda barem u poreenju ovoga to ste uli i onoga to znate, izvrite poboljanja vaih znanja i iskustava.