Professional Documents
Culture Documents
Croatia
GEF
Zagreb, 2005.
Croatia
GEF
PROJEKT UNDP/GEF CRO/03/G31/A/1G/99: Aktivnosti osposobljavanja za rjeavanje pitanja klime NARUITELJ Ministarstvo za zatitu okolia, prostorno ureenje i graditeljstvo IZDAVA Dravni hidrometeoroloki zavod (DHMZ) ODGOVORNI UREDNIK Ivan ai, ravnatelj DHMZ-a GLAVNI UREDNIK I AUTOR TEKSTA Zvonimir Katuin LEKTURA Vjeroka Ban GRAFIKO OBLIKOVANJE I PRIPREMA Ivan Lukac TISAK:
CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveuilina knjinica - Zagreb UDK 551.501(497.5) KATUIN, Zvonimir Hrvatski klimatski motriteljski sustav : razvijanje mogunosti za provoenje motrenja u sustavnim motriteljskim mreama klimatskog sustava Republike Hrvatske / <autor teksta i glavni urednik Zvonimir Katuin>- Zagreb: Dravni hidrometeoroloki zavod, 2005.
ISBN 953-96631-6-4 I. Meteoroloka mjerenja -- Hrvatska II. Klimatske promjene -- Meteoroloka mjerenja 451117055
Slika na naslovnoj stani: Glavna meteoroloka postaja Zavian (1594 m), DHMZ
SADRAJ
Predgovor ..................................................................................................................... 5
Uvod ................................................................................................................ 7
2. 2.1 2.2
Globalni klimatski motriteljski sustav .............................................................. 7 Globalni klimatski motriteljski sustav - svrha i zadaci ...................................... 7 Odnos izmeu GCOS-a na globalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini, te GCOS-a i GEOSS-a ................................... 10
3.
4. 4.1 4.1.1 4.1.2 4.1.3 4.2 4.2.1 4.2.2 4.2.3 4.2.4 4.2.5
Ocjena stanja motriteljskih sustava na razini Hrvatske ................................... 12 Atmosfera - vrste i broj postaja, opis njihova rada i organizacija...................... 12 Prizemne meteoroloke postaje, opis njihova rada i organizacija ..................... 13 Visinske meteoroloke postaje, opis njihova rada i organizacija ....................... 17 Postaje za odreivanje sastava (oneienja) atmosfere, opis njihova rada i organizacija ...................................................................... 18 More - vrste i broj postaja, opis njihova rada i organizacija ............................ 19 Meteoroloka motrenja s brodova (brodske meteoroloke postaje), njihov opis rada i nain izvoenja ................................................................... 20 Povrinska temperatura mora - opis motrenja i nain izvoenja ..................... 21 Razina mora - opis motrenja i nain izvoenja ............................................... 21 Stanje mora (valovi) - opis motrenja i nain izvoenja .................................... 21 Oceanografska mjerenja na fiksnim (In-situ) tokama njihov opis rada i nain izvoenja ..................................................... 21
4.2.5.1 Fiksne (In-situ) obalne automatske oceanografsko-meteoroloke postaje ........ 21 4.2.5.2 Fiksne (In-situ) automatske oceanografsko-meteoroloke postaje na usidrenim plutaama .................................................................... 21 4.2.6 4.3 4.3.1 4.3.2 4.3.3 Mjerenja na istraivakim brodovima, njihov opis i nain izvoenja ................ 21 Kopno - vrste i broj postaja, opis njihova rada i organizacija .......................... 23 Hidrologija - opis mjerenja i nain izvoenja ................................................... 24 Glaciologija - opis mjerenja i nain izvoenja .................................................. 25 Tlo i vegetacija - opis mjerenja i nain izvoenja ............................................. 26
5. 5.1
Svemirski (satelitski) motriteljski programi ..................................................... 27 Koritenje satelitskih motrenja u Hrvatskoj i sudjelovanje u meunarodnim satelitskim motriteljskim programima ................................. 27
Nedostaci u motriteljskim sustavima u Hrvatskoj ........................................... 29 Atmosfera ....................................................................................................... 29 More ............................................................................................................... 29 Kopno ............................................................................................................ 29 Motrenja iz svemira - svemirski (satelitski) programi ...................................... 29 Prepreke za bolji rad u klimatskim motriteljskom sustavima u Hrvatskoj i institucije nadlene za razliite motriteljske mree u Hrvatskoj .................... 30 Glavne prepreke ............................................................................................. 30 Institucije nadlene za razliite motriteljske mree u Hrvatskoj ...................... 30 Motrenja koja se provode pod nadlenou pojedinih institucija ..................... 31 a) Dravni hidrometeoroloki zavod ................................................................ 31 b) Ministarstvo turizma, prometa i veza .......................................................... 32 c) Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva; Agencija za zatitu okolia .............................................................................. 32 d) Ministarstvo zdravstva - Institut za medicinska istraivanja Zavod za javno zdravstva ................................................................................ 33 e) Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split ................................................... 33 f) Hidrografski institut, Split ........................................................................... 34 g) Institut Ruer Bokovi- Centar za istraivanje mora, Rovinj ................... 34 h) Geofiziki zavod-Geofiziki odsjek, Prirodno matematiki fakultet, Zagreb .. 34
8. 9. 10.
Planovi za sustavna motrenja ......................................................................... 35 Mogui projekti za poboljanje sustavnih motrenja u Hrvatskoj ...................... 36 Napomene i preporuke ................................................................................... 38
Predgovor
Motrenja u globalnom klimatskom motriteljskom sustavu obuhvaaju iroko podruje (atmosferu, vodu, kopno) to zahtijeva kontinuiranu suradnju, jer se motrenja na jednom podruju esto koriste za prouavanje na drugom. Radi koritenja raznovrsnih podataka na istoj lokaciji vrlo se esto na oceanografskim plutaama uz oceanografske, mjere i meteoroloki elementi. To se odnosi i na postaje za mjerenje sastava (oneienja) atmosfere. Na meteorolokim se postajama uz meteoroloke elemente, gdje za to postoji mogunost, mjere i oceanografski, oneienje zraka, temperature tla i sl. Zbog toga je nemogue postaviti striktna razgranienja mjerenja po podrujima klimatskog sustava, ali sve ukazuje na to da je neophodna kontinuirana suradnja, barem na razini podataka, kako bi svi bili obavijeteni o tome to se radi i na koji nain, te o mogunostima koritenja podataka. Ova analiza daje prve elemente potrebne za koordinaciju motrenja u klimatskom sustavu Hrvatske, a stalnim informiranjem o promjenama u motriteljskim sustavima omoguuje se bolje planiranje buduih motrenja i sudjelovanje u nacionalnim i meunarodnim projektima za poboljanje motrenja. Sudjelovanjem u meunarodnim programima kao to su GCOS i GEOSS omoguava se sagledavanje te problematike i na nacionalnoj razini. Temelj prirodnih znanosti su podaci (motriteljski sustavi) i zato im treba dati odgovarajue znaenje i omoguiti njihovo prikupljanje na znanstvenim naelima i na tehnoloki najsuvremeniji nain. Zahvaljujem na informacijama o organizaciji motriteljskih sustava i broju mjernih mjesta, koje sam dobio u konzultacijama sa strunjacima koji su ukljueni u problematiku planiranja, organizacije i provoenja motrenja u razliitim djelovima klimatskog sustava: dr. sc. Branka Grbec, Oceanografski institut, Split; dr. sc. Nenad Leder, Hidrografski institut, Split; dr. sc. Nenad Smodlaka, Institut Ruer Bokovi, Centar za istraivanje mora, Rovinj; dr. sc. Antun Marki, Geofiziki zavod Andrija Mohorovii, Geofiziki odsjek, Prirodoslovno matematiki fakultet, Zagreb; Jasenka Neak, dipl. ing., Ministarstvo za zatitu okolia i prostornog ureenja, Zagreb; Predrag Hercog, dipl. ing. med. biokemije, Zavod za javno zdravstvo grada Zagreba, Zagreb; Miroslav Jelai, dipl. ing., Ministarstvo za promet i veze, Odjel zrakoplovne meteorologije, Zagreb; mr. sc Ivan ai, mr. sc Vinja ojat, Milan Zupan, dipl. ing., Tadija Grgas, dipl. ing., mr. sc. Draen Kaui, Marko Vueti, dipl. ing., eljko Lonar, dipl. ing., dr. sc. Kreo Pandi, Branko Cividini, dipl. ing., Zvonko ibrat, dipl. ing., Krunoslav Premec, dipl. ing., Dravni hidrometeoroloki zavod, Zagreb; dr. sc. Milan Hodi, Sanda Britvi-Pejkovi, dipl. ing., kap. eljko ore, Pomorski meteoroloki centar Dravnog hidrometeorolokog zavoda, Split
Glavni urednik
1. Uvod
Ugovorom o provedbi UNDP/GEF projekta CRO/03/G31/A/1G/99 Aktivnosti osposobljavanja za rjeavanje pitanja klimatskih promjena; dodatno financiranje za izgradnju kapaciteta u prioritetnim sektorima (Expedited Financing of Climate Change Enabling Activity - Phase II) izmeu Ministarstva zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva, 10000 Zagreb, Ulica Republike Austrije 20 i Dravnog hidrometeorolokog zavoda , 10000 Zagreb, Gri 3, Izvritelj se obvezao da e obaviti istraivanja i izraditi studiju Hrvatski klimatski motriteljski sustav u skladu s projektnim dokumentom i uputama UNDP-a o nacionalnoj provedbi projekta (National Execution). Ugovor je potpisan i dostavljen izvoau poetkom veljae 2005. Za izradu projekta koriteni su svi raspoloivi dokumenti o motriteljskim mreama i dokumenti GCOS-a, te konzultacije o motrenjima sa strunjacima u institucijama koje obavljaju opaanja i mjerenja u razliitim podrujima klimatskog sustava: atmosferi, moru, kopnu i satelitskim mjerenjima. Ovo je jedna od prvih analiza koja e omoguiti daljnje upoznavanje svih izvoaa motrenja i korisnika podataka s ciljem da se koordiniraju svi postojei motriteljski sustavi u Hrvatskoj. Ujedno e to biti i pokazatelj za dalje provoenje meunarodnih i regionalnih projekata. Studiju Hrvatski klimatski motriteljski sustav izradio je Zvonimir Katuin, Dravni hidrometeoroloki zavod.
povrinski sloj (2m iznad povrine): temperatura zraka, oborina, tlak zraka, bilanca sunevog zraenja pri tlu, brzina i smjer vjetra, vodena para via (slobodna) atmosfera: bilanca zraenja zemlje, visinski profil temperature zraka,visinski profil brzine i smjera vjetra, vodena para u slobodnoj atmosferi, svojstva oblaka sastav atmosfere: ugljini dioksid, metan, ozon, ostali dugoivui stakleniki plinovi, svojstva aerosola OCEANSKE: Povrinski sloj (oceana i mora): temperatura povrine mora, salinitet povrine mora, razina mora, stanje mora, led u moru, morske struje, boja oceana (za bioloku ocjenu), parcijalni tlak ugljinog dioksida u moru Dubinski sloj ( oceana i mora): temperatura, salinitet, struja, ugljik, oceanski pragovi, fitoplankton KOPNENE: rijeni protok, koritenje vode, podzemna voda, razina jezera, snjeni pokriva, ledenjaci i ledene kape, stalno zamrznuto tlo (permafrost) i sezonski smrznuto tlo, albedo, pokrivenost tla (ukljuujui vrste vegetacije), frakcije apsorbirane fotosintetiki aktivne radijacije, indeks povrine lista, biomasa, poari Zemlje trebaju na nacionalnoj razini planirati motrenja na svim podrujima ukljuujui i ona koja se mogu dobiti satelitskim motrenjima: Komponenta Atmosfera (iznad tla, mora i oceana) Varijable koje se najveim dijelom mogu dobiti satelitskim motrenjima oborina, bilanca zemljinog zraenja (ukljuujui solarno zraenje) temperatura vieg sloja atmosfere (ukljuujui zraenje), brzina i smjer vjetra (posebno iznad oceana), vodena para, svojstva oblaka, ugljini dioksid, ozon, svojstva aerosola temperatura povrine, razina mora, led u moru, boja oceana (za biolke aktivnosti), snjeni pokriva, ledenjaci i ledene kape, albedo, zemljin pokriva (ukljuujui tipove vegetacije), frakcije apsorbirane fotosintetiki aktivne radijacije, poari
Oceani Kopno
Na temelju spomenutih ocjena i odluka Upravljaki odbor GCOS-a je ponudio prijedlog prvenstvenih akcija za nastavak rada: Potpuno provoenje naznaenih motriteljskih sustava Spaavanje povijesnih podataka i izrada metadata (podaci o podacima) dokumentacije Slobodna i neograniena razmjena podataka i njihovo proslijeivanje meunarodnim centrima za podatke. Razvoj nacionalnih planova za sustavna motrenja Razvoj i provoenje regionalnih akcijskih planova za klimatske motriteljske sustave Navoenje posebnih potreba zemalja u razvoju i nekih zemalja koje prelaze na trino gospodarstvo, posebno najslabije razvijenih zemalja i malih otonih drava u razvoju
Koritenje klimatolokih podataka kao ulaznih podloga u procesu donoenja odluka U postojeem Globalnom klimatskom motriteljskom sustavu postoje ozbiljni nedostaci Atmosferske mree nisu operativne u smislu zahtjevane globalne pokrivenosti i kvalitete Oceanske mree nemaju potrebnu globalnu prostornu pokrivenost i motrenja se ne obavljaju sustavno Globalne terestike mree treba definirati Prijedlog za osnivanje donorskog fonda koji bi sluio za sufinanciranje zemalja u razvoju i nekih zemalja u tranziciji prihvaen je kao mjera koja e daljnjim razvojem pridonijeti boljem radu ukupnog sustava. GCOS je usvojio redoslijed odravanja regionalnih radionica na kojima e se zajedno s GEF-om definirati projekti koji bi pomogli poboljanju globalnoga klimatskog motriteljskog sustava.GCOS nastavlja akciju praenja napretka u motrenjima kroz redovita nacionalna izvjea GCOS tajnitvu. Napomena: Na razini Hrvatske planira se nastavak provoenja projekta koji ima za cilj identificirati motrenja koja se provode u sve tri komponente klimatskog sustava i izraditi izvjee o stanju i daljnjim mogunostima poboljanja klimatskog motriteljskog sustava. GCOS je sudionik novoustanovljenog Globalnog motriteljskog sustava svih sustava (Global Earth Observation System of Systems - GEOSS), koji nastoji obuhvatiti i koordinirati sve postojee sustave motrenja.
SVEMIR
ATMOSFERA
Oblaci Oborina Interakcija zrak-led Vjetar Vulkanski plinovi i estice Otjecanje Ljudske aktivnosti
MORE
Morske struje
10
2.2 Odnos izmeu GCOS-a na globalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini, te GCOS-a i GEOSS-a
GCOS je definiran za globalne potrebe, s ciljem da se osiguraju podaci u svim dijelovima klimatskog sustava. Za praenje globalnih klimatskih promjena ustanovljena je mrea postaja s velikom rezolucijom pa tako mnoge zemlje nemaju niti jednu globalnu GCOS postaju, iako su aktivno ukljuene u GCOS proces. injenica je da je za praenja i prouavanja klime na regionalnim i nacionalnim skalama potrebna mnogo gua mrea postaja, koja u biti ve postoji. U slijedeim fazama potrebno je tono odrediti taj odnos jer je nain povezivanja mrea u razliitim dijelovima klimatskog sustava, barem na razini evidencija i podataka vrlo vaan za daljnji razvoj cijeloga sustava, te za koritenje i razmjenu podataka. Globalni zemaljski motriteljski sustav svih sustava (GEOSS), koji je slubeno proglaen u veljai 2005., ima namjenu obuhvaanja jo ireg podruja motrenja i odnosi se na motrenja za potrebe: prirodnih katastrofa, zdravlja, energije, klime, vode, vremena, ekosustava, poljoprivrede, razliitosti vrsta i javnosti. Naglasak je na motrenjima iz svemira (satelitskim motrenjima). S obzirom na tako irok pristup GEOSS ukljuuje pojedinane zemlje lanice i sve meunarodne agencije i organizacije koje djeluju na tom podruju. GCOS je lan GEOSS-a i dati e svoj doprinos u definiranju i provoenju desetogodinjeg GEOSS plana.
11
Cirkupolarni satelit
Avion
Oceanska plutaa
Meteoroloki radar
Meteoroloki brod
b)
nainiti uzorke sa zemaljskim sustavima na taj nain da se mogu uoiti klimatski relevantne promjene (dnevne, sezonske, i meugodinje).
Za satelitske sustave za monitoring klime vae slijedea posebna naela: 11. Treba obavljati konstantno uzorkovanje s dnevnim ciklusom ( minimiziranje utjecaja orbitalnog smanjivanja i smjera). 12. Treba osigurati odgovarajue razdoblje preklapanja rada novih i starih satelitskih sustava za razdoblje dovoljno dugo da se odredi njihova meusobna veza i odravati homogenost i konzistentnost vremenskih nizova motrenja. 13. Treba biti osigurana neprekidnost satelitskih mjerenja ( na. pr. izbjegavanje prekida u dugogodinjem radu) kroz odgovarajue lansiranje i orbitalnu strategiju. 14. Treba biti osigurana stroga predlansirna karakterizacija i kalibracija instrumenata, ukljuujui certifikat radijacije po meunarodnoj skali pribavljenoj od nacionalne mjeriteljske ustanove. 15. Treba biti osigurano odgovarajue umjeravanje za motrenja klimatskog sustava, zdrueno s kontinuiranim praenjem karakteristika instrumenta. 16. Operativna proizvodnja prvenstvenih klimatskih varijabli treba biti neprekinuta i provjeravana, ako je potrebno treba uvoditi mjerenje novih varijabli. 17. Trebaju biti osnovani i odravani sustavi obrade podataka koji e korisnicima omoguiti pristup klimatskim podacima, podacima o podacima (metadata) i izvornim podacima, ukljuujui kljune podatke za naknadne analize. 18. Rad osnovnih instrumenata s umjeravanjem spomenutim naprijed treba odravati to je due mogue, ak i kad su oni na satelitima koji se slubeno ne koriste. 19. Komplementarna prizemna osnovna mjerenja potrebna za satelitska mjerenja, treba odravati kroz odgovarajue aktivnosti i suradnju. 20. Potrebno je otkriti mogue sluajne greke i greke u vremenu u satelitskim motrenjima i izvedenim podacima.
12
13
4.1.3.2
4.1.3.3
Sumporni dioksid i dr. - analizom dnevnih uzoraka oborine - automatskom postajom Duini dioksid i dr. - analizom dnevnog protoka zraka kroz otopinu - automatskom postajom Dim i svojstva aerosola Stakleniki plinovi Mjerenje parametara oneienja zraka na lokalnoj razini
25 19 6 16 12 4 3 4 > 250
Ovdje su nabrojane sve postaje koje obavljaju motrenja atmosferskih parametara. Broj postaja odnosi se na stanje utvreno 31.prosinca 2004. Broj mjerenja za toke 4.1.1.6 Automatske postaje koje nisu u sustavu DHMZ-a i 4.1.3.6 Mjerenje parametara oneienja zraka na lokalnoj razini je priblian zato to nisu obuhvaene sve institucije koje imaju mjerne toke za svoje potrebe.
14
Za te postaje obavlja se operativna kontrola podataka koja ukljuuje kontrolu potpunosti, kontrolu konzistencije i prostornu kontrolu. Svi podaci, ukljuujui i podatke s automatskih postaja arhiviraju se na medijima za raunalnu obradu. Putem korisnikih programa mogu se isporuivati podaci za razliite namjene. Prostorna raspodjela je zadovoljavajua u skladu s preporukama WMO-e. Treba ravnomjernije pratiti visinski raspored postaja - Aeronautike (aerodromske) meteoroloke postaje su meteoroloke postaje s profesionalnim motriteljima koje imaju ograeno motrilite i radni prostor, nalaze se u zranim lukama i obavljaju motrenja prvenstveno za potrebe zrakoplovnog prometa te daju usluge zrakoplovima. U pravilu bi trebale raditi i program Glavne meteoroloke postaje. Podaci se dostavljaju u telekomunikacijski sustav WMO-a i ICAO-a. Na svim postajama uvedene su automatske meteoroloke postaje. Podaci automatskih postaja se naknadno ne kontroliraju niti arhiviraju. Dnevnici motrenja arhiviraju se u DHMZ-u. Naknadna provjera podataka obavlja se u DHMZ-u na razini klimatolokih motrenja (7, 14, 21 h srednjeg mjesnog vremena.), nakon unosa na raunalo. Prostorna razdioba i smjetaj motrilita zadovoljavaju strune potrebe zranih luka u skladu s propisima ICAO-a.
15
- Klimatoloke (obine meteoroloke) postaje obavljaju motrenja u 07, 14, 21h srednjeg lokalnog vremena i prate meteoroloke pojave tijekom dana. Motrenja obavljaju neprofesionalni motritelji, a postaje su najee smjetene unutar privatnih posjeda. Neke dostavljaju podatke za obavjetavanje javnosti, telefonom, jedan do dva puta dnevno. Ispunjeni dnevnici motrenja dostavljaju se potom po zavretku mjeseca u Dravni hidrometeoroloki zavod, gdje se podaci unose u raunalo, kontroliraju i arhiviraju. Podaci se koriste izravno ili putem korisnikih programa. Prostorna raspodjela je u skladu s propisima WMO-e. - Kiomjerne postaje u 7 h mjere koliinu oborina za prethodna 24 sata, i biljee meteoroloke pojave tijekom dana. Motrenja obavljaju neprofesionalni motritelji, a postaje su smjetene na privatnim posjedima. Ispunjeni dnevnici motrenja dostavljaju se potom po zavretku mjeseca u Dravni hidrometeoroloki zavod, gdje se podaci unose u raunalo, kontroliraju i arhiviraju. Podaci se koriste izravno ili putem korisnikih programa. Prostorna raspodjela treba biti gua da bi bila u skladu s propisima WMO - a. Totalizatori su kiomjeri za skupljanje oborine u duem razdoblju. Obino su smjeteni u nepristupanim podrujima bez ljudskih naselja i prazne se jedanput godinje. Prostorna raspodjela nije u skladu s propisima i treba je poboljati. - Automatske meteoroloke postaje s dojavom podataka u informacijski sustav DHMZ-a postavljene su na sve prizemne Glavne meteoroloke postaje i na lokacije prema zahtjevu korisnika i dio su informacijskog sustava DHMZ-a. Mjere jedan ili vie elemenata, ovisno o mogunosti financiranja i zahtjevu naruitelja. Podaci ovih postaja su raspoloivi za operativnu upotrebu, a redovito se kontroliraju i arhiviraju.
16
17
U budunosti treba to vie automatizirati mreu meteorolokih postaja. -Automatske meteoroloke postaje koje nisu u informacijskom sustavu DHMZ-a postavljaju se pojedinano ili za razliite sustave, (na pr. ceste, poljoprivredu, umarstvo,elektroprivredu, turizam i sl.). Osim temperature, vlage i tlaka zraka, vidljivosti, oborine i tipa vremena (sadanje vrijeme) mjere i druge elemente na.pr. stanje kolnika (suho, mokro, suho sa solju, mokro sa solju, vlano, led, crni led, mraz, debljina leda), oceanografske elemente, elemente oneienja zraka, te odreuju uvjete za razvijanje biljnih bolesti i sl. Ove postaje se esto postavljaju na mjestima koja ne reprezentiraju iru okolinu i slue za operativnu primjenu u pojedinim korisnikim podrujima.
18
Potrebno je obnoviti dva mjerna mjesta sa suvremenim ureajima. - Radarske meteoroloke postaje meteorolokim radarima kontinuirano prate dogaanja u atmosferi. Digitaliziranom radarskom slikom je pokriven sjeverni dio Hrvatske. Digitalizacija radarske slike omoguila je elektroniko slanje radarskih slika korisnicima. Podaci (slike) se proslijeuju u meunarodnu razmjenu i redovito arhiviraju u bazu podataka. Od poetka 2000. godine Hrvatska (DHMZ) se ukljuila u EUMET-ov program pod nazivom OPERA, s ciljem harmonizacije i standardizacije radarskih produkata i mogunosti stvaranja jedinstvene radarske slike za Europu Da bi se postigla potpuna pokrivenost radarskom slikom treba obnoviti tri radara u kopnenom dijelu Hrvatske, 5 radara kratkog dometa za i uspostaviti sustav radara na jadranskoj obali (3 radara).
4.1.3 Postaje za odreivanje sastava (oneienja) atmosfere, opis njihova rada i organizacija
Ozonske postaje odreuju prizemne koncentracije ozona i podaci se arhiviraju u kompjutorskom obliku.
19
Sumporni dioksid; Analizom dnevnih (24 h) uzoraka oborine - odreuje se: pH, elektrina vodljivost, sulfati, nitrati, kloridi, amonijak, kalcij, kalij, natrij, magnezij. Automatskom postajom odreuje se sumporni dioksid, duikovi spojevi, ugljikov monoksid, sumporovodik, amonijak i lebdee estice Duini dioksid Analizom dnevnog protoka zraka kroz otopinu odreuju se dnevne koncentracije Automatskom postajom registriraju se koncentracije duinog dioksida Dim i svojstva aerosola (lebdeih estica) registriraju se automatskom postajom Stakleniki plinovi, registrira se ugljikov monoksid automatskim postajama na 4 mjesta. Mjerenje oneienja zraka na lokalnoj razini obavlja se konvencionalnim i automatskim metodama za potrebe razliitih instituta, zavoda, industrijskih postrojenja i sl. Prostornu raspodjelu tih postaja treba uskladiti s propisima na dravnoj razini
Vrsta postaje/mjerenja broj 4.2.1 Meteoroloka motrenja s brodova 15 do 60 (Brodske meteoroloke postaje) 4.2.2 Povrinska temperatura mora 16 4.2.3 Razina mora - fiksni mareografi 7 4.2.4 Stanje mora - ocjena (valovi) 21 4.2.5 Mjerenja na fiksnim tokama 3 4.2.5.1 Fiksna obalna automatska oceanografsko meteoroloka postaja 2 - temperatura mora - salinitet - razina mora - visina i period valova - protok topline i vlage na granici kopno-more - temperatura zraka - tlak zraka - relativna vlaga zraka - smjer i brzina vjetra - solarno kratkovalno zraenje - albedo - oborina 4.2.5.2 Fiksna automatska oceanografsko meteoroloka 1 postaja na usidrenoj plutai - temperatura mora - salinitet - razina mora - visina i period valova - protok topline i vlage na granici kopno-more - temperatura zraka - tlak zraka
20
- relativna vlaga zraka - smjer i brzina vjetra - solarno kratkovalno zraenje - albedo - oborina 4.2.6 Mjerenja s istraivakim brodovima ( od nekoliko puta godinje do svakih 10 dana). Mjerenja se obavljaju na stalnoj mrei toaka ili na guoj mrei za potrebe pojedinanih projekata. 4.2.6.1 Fizikalni parametri mora br. institucija 4.2.6.1.1 Dubina mora 2 4.2.6.1.2 Dubina sloja mijeanja 2 4.2.6.1.3 Parametri morskih struja 1 4.2.6.1.4 Dubinski profil temperature mora 1 4.2.6.1.5 Period, smjer i visina valova 1 4.2.6.2 Kemijski parametri mora a) u stupcu vode 4.2.6.2.1 Otopljeni kisik 2 4.2.6.2.2 pH 2 4.2.6.2.3 Soli (ortofosfati, ukupni fosfor, nitrati, amoniak, 2 ukupni duik, suspendirani nanos) b) u sedimentu 4.2.6.2.4 Granulometrija, karbonati, redox potencijal, 1 teki metali, ukupni duik, organski ugljik, organski materijal, neorganski i organski fosfori c) u bioti 4.2.6.2.5 Teki metali, karbonati 1 4.2.6.3 Bioloki parametri mora 4.2.6.3.1 Fitoplankton, zooplankton, bakterioplankton, fitobentos, 1 zoobentos, klorofil, primarna produkcija, bakterioloka produkcija, fitotoksini, otrovne vrste fitoplanktona, sanitarna kakvoa mora i morskih organizama (koljke) 4.2.6.3.2 Ribe dubokog mora, ribe dna mora, mekuci, ikra 1 (standardni podaci); dinamika i populacija parazita u kavezima i slobodno ivuih u moru, genetika struktura populacije riba i koljaka Nabrojene su vrste mjerenja koje se kontinuirano ili povremeno obavljaju za more. Podaci se odnose na stanje 31. prosinca 2004. Na lokalnim ili znanstvenim razinama vjerojatno postoje mjerenja koja nisu obuhvaena ovom analizom. Motrenja u dijelu klimatskog sustava more su raznovrsna i dosta heterogeno rasporeena i optimalnu prostornu raspodjelu treba odrediti dodatnom analizom i koordinacijom svih institucija koje odravaju sustave mjerenja.
4.2.1 Meteoroloka motrenja s brodova,(brodske meteoroloke postaje)- njihov opis rada i nain izvoenja
Obuhvaaju sve meteoroloke parametre i organiziraju se podukom asnika na putnikim i trgovakim brodovima za izvoenje meteorolokih motrenja i javljanje podataka. Podaci se unose u dnevnik koji se nakon putovanja dostavlja Pomorskom meteorolokom centru Dravnog hidrometeorolokog zavoda. Prema mogunosti dostavljaju se i radio ili UKV vezom. Podaci se naknadno provjeravaju, unose u raunalo i koriste za razliite prim-
21
jene (u modelima i klimatologiji oceana i mora). Brodske meteoroloke postaje dijele se na: odabrani brod, dopunski brod i pomoni brod, ovisno od opremljenosti s instrumentima i programu rada, koji se obavlja na tom trgovakom brodu.
4.2.5 Oceanografska mjerenja na fiksnim (In-situ) tokama, njhov opis i nain izvoenja
Obuhvaaju stalne lokacije na obali ili na moru gdje se kontinuirano u pravilnim razmacima obavljaju mjerenja 4.2.5.1 Fiksne (In-situ) obalne automatske oceanografsko meteoroloke postaje, opis mjerenja i nain njegova izvoenja Obavlja mjerenje temperature mora, saliniteta, razine mora, protoka topline i vlage na granici kopno - more, te osnovnih meteorolokih parametara u atmosferi. 4.2.5.2 Fiksne (In-situ) automatske oceanografske- meteoroloke postaje na usidrenim plutaama - opis mjerenja i nain njegova izvoenja Registrira sljedee elemente:stanje mora (visinu i smjer kretanja valova), povrinsku temperaturu mora, salinitet, razinu mora, protok topline i vlage na granici kopno-more, te osnovne meteoroloke parametre u atmosferi. 4.2.6. Mjerenja na istraivakim brodovima - njihov opis i nain izvoenja Obavljaju se povremeno du Jadranskog mora u razdobljima od nekoliko do mjesec dana. Tijekom krstarenja mjere se fizikalni, kemijski i bioloki parametri. Mjerenja se obavljaju na stalnim tokama, ali i na dodatnim, ukoliko se eli gua mrea. Mjerenja
22
23
Fiksna automatska oceanografska meteoroloka postaja na usidrenoj plutai, Srednji Jadran, IOR, Split
ukljuuju sve parametre stalnih programa i posebnih ispitivanja. Uzorci i podaci se obrauju tijekom plovidbe i nakon njena zavretka, a koriste se za stvaranje baze podataka, te razliita struna i znanstvena istraivanja. Motrenja u dijelu klimatskog sustava more su dosta heterogeno rasporeena, esto se rade u suradnji vie institucija. Optimalnu estinu i prostornu raspodjelu stalnih mjerenja (postaja) treba uskladiti dodatnom analizom u koordinaciji svih institucija sudionika mjerenja.
24
4.3.2.4 Gustoa snijega 4.3.2.5 Zamrznutost tla (ocjena) 4.3.3. Tlo i vegetacija 4.3.3.1 Temperatura tla 4.3.3.2 Vlaga tla 4.3.3.3 Vrsta tla 4.3.3.4 Albedo 4.3.3.5 Fenologija biljaka 4.3.3.6 Tipovi pokrivenosti tla s vegetacijom 4.3.3.7 Indeks povrine lista 4.3.3.8 Raspodjela indeksa poara 4.3.3.9 Mjerenje isparavanja 4.3.3.10 Promjena biomase 4.3.3.11 Promjena koritenja zemljita 4.3.3.12F Paleoklimatologija
25 483 50 1 30 2 57 3 2 30 21 -
Mjerenja na kopnu (terestrika) 4.3.1. Hidrologija, 4.3.2 Glaciologija i 4.3.3 Tlo i vegetacija toke 4.3.3.1; 4.3.3.2; 4.3.3.4; 4.3.3.5; 4.3.3.8; i 4.3.3.9 provode se u Dravnom hidrometeorolokom zavodu, a mjerenja navedena u tokama 4.3.3.3; 4.3.3.6; 4.3.3.7; 4.3.3.10; 4.3.3.11 i 4.3.3.12 se provode povremeno u okviru znanstvenih i strunih projekata u razliitim institutima i fakultetima.
25
vodostaju unose se u raunalo, provjeravaju i arhiviraju. Uvode se i automatizirani ureaji koji su povezani u informacijski sustav i slue za operativne svrhe (obrana od poplava) i prikupljanje podataka. Otjecanje se odreuje raunski i slui za operativne potrebe i naknadne analize Brzina struje dobiva se instrumentalno i raunski, terenskim mjerenjima. Podaci se unose u raunalo, provjeravaju i pohranjuju, a slue za operativne potrebe i naknadne analize. Automatskim ureajima povezanim u informacijski sustav provodi se kontinuirano mjerenje. Razina podzemne vode mjeri se u fiksnim bunarima. Motritelji tri puta dnevno mjere razinu i podatke zapisuju u dnevnik, koji na kraju mjeseca potom dostavljaju u DHMZ, gdje se podaci unose u raunalo, kontroliraju i pohranjuju. Koriste se i automatizirani ureaji povezani u informacijski sustav koji kontinuirano mjere visinu podzemne vode, a podaci slue za operativne i naknadne potrebe.
26
Oborina od snijega - odreuje se na svim meteorolokim postajama DHMZ-a upotrebom Helmanovog kiomjera Gustoa snijega - odreuje se na odreenim postajama snjegomjernim vagama Zamrznutost tla - ocjenjuje se na svim meteorolokim postajama (stanje tla), DHMZ-a i dubina zamrzavanja mjerenjem na jednom mjestu. Podaci se unose na raunalo provjeravaju i arhiviraju
27
Indeks povrine lista - odreuje se povremeno kroz znanstvene projekte Raspodjela indeksa poara - odreuje se posredno iz meteorolokih podataka, u planu je povremeno odreivanje potrebnih parametara sagorjevanjem uzoraka na jednoj lokaciji Mjerenje isparavanja - odreuje se na odabranim meteorolokim postajama, uglavnom potencijalno isparavanje ispariteljem klase A. Promjena biomase - odreuje se povremeno u okviru znanstvenih projekata Promjena koritenja zemljita - odreuje se povremeno kroz znanstvene projekte Paleoklimatologija - provodi se povremeno kroz znanstvene projekte u umarstvu, geologij, geografiji i meteorologiji. Motrenja u dijelu klimatskog sustava tlo i vegetacija se ili ne rade sustavno ili su dosta heterogeno rasporeena i optimalnu prostornu raspodjelu treba odrediti dodatnom analizom u koordinaciji svih institucija sudionika mjerenja.
28
se dogaanja na zemlji u klimatskom sustavu (atmosfera, oceani, kopno) poela promatrati i mjeriti iz svemira. U operativnoj prognostikoj slubi Hrvatske, satelitske slike se upotrebljavaju od 1986. Do sredine 1995. u upotrebi je bila sekundarna korisnika postaja (SDUS - Secondary Data User Station), koja je primala slike sa satelita METEOSAT i polarnih satelita NOAA u analognom obliku. Primarna korisnika postaja (PDUS - Primary Data User Station) koristi se od studenog 1995. Ona je omoguila prijam digitalnih slika s METEOSAT-a, analognih podataka sa satelita NOAA te prijam pojedinih prognostikih karata preko MDD (Meteorological Data Distribution) sustava. Uvoenje PDUS sustava omoguilo je poboljanje kvalitete meteorolokih informacija i njihovu vizualizaciju i obradu. Sada se u operativnom radu za prognozu vremena koriste slike s METEOSAT-a. Tim satelitom te obradom i distribucijom podataka upravlja EUMETSAT (Europska agencija za iskoritavanje meteorolokih satelita), a podaci se vizueliziraju i obrauju u tri spektralna podruja: vidljivom (0.4 - 1.0 mm), infracrvenom (10.5 - 12.5 mm) i u apsorpcijskoj vrpci vodene pare ( 5.7 - 7.1 mm). U meteorolokoj praksi najee se koristi kombinacija slika u sva tri spektra. Postoji jo niz primjena satelitskih podataka za atmosferu, ocean i terestike svrhe. Hrvatska je u sijenju 2002. postala pridruena lanica EUMETSAT-a i tako stekla mogunost koritenja satelitskih podataka za razliite svrhe. Sateliti druge generacije su tehniki i sadrajno mnogo razvijeniji i omoguavaju niz primjena koje korisnici trebaju usvojiti. U Hrvatskoj satelitske podatke koriste neki znanstveni instituti i istraivake organizacije u naknadnim prouavanjima, a za sada je najvea operativna primjena u klimatskom podruju atmosfera (meteorologija, prognoza vremena), dok se u ostala dva podruja klimatskog sustava ne provodi operativno koritenje. Hrvatska je od 2005. lanica Globalnog zemaljskog sustava svih sustava (GEOSS) i prihvatila je 10 - godinji plan njegova provoenja. To je ujedno i mogunost pribavljanja
29
podataka za iroko podruje i definira motrenja za potrebe: prirodnih katastrofa, zdravlja, energije, klime, vode, vremena, ekosustava, poljoprivrede, razliitosti vrsta i za javnost, s prvenstvom na motrenjima iz svemira (satelitskim motrenjima). S obzirom na tako irok pristup GEOSS- a, i na nacionalnoj razini treba definirati koritenje tih podataka u sva tri podruja klimatskog sustava i korisnikim podrujima koje navodi GEOSS.
6.2 More
Nije uspostavljena dovoljno gusta operativna fiksna mrea oceanografskih i Oceanografsko - meteorolokih postaja te fiksnih plutaa za potpuno prekrivanje Jadranskog mora. Oceanografski i hidrografski instituti vie provode periodina mjerenja s istraivakim brodovima. Potrebna je bolja koordinacija izmeu razliitih institucija koje provode mjerenja.
6.3 Kopno
- Hidrologija - Glaciologija - Tlo i vegetacija - nedovoljna automatizacija, nedovoljna prostorna pokrivenost u nekim dijelovima Hrvatske - nedovoljna automatizacija, motrenja organizirana unutar prizemnih meteorolokih postaja - neka su motrenja (promjena biomase, promjena koritenja zemljita, paleoklimatologija) organizirana samo kao sporadina na razini znanstvenih projekata i nisu definirana kao operativna mrea
30
- More - osim koritenja satelitskih podataka za znanstvene svrhe, podaci se rijee sustavno koriste za operativne svrhe - Kopno - nisu osmiljeni programi koji bi operativno osiguravali i koristili satelitske podatke
7. Prepreke za bolji rad u klimatskim motriteljskim sustavima u Hrvatskoj i institucije nadlene za razliite motriteljske mree u Hrvatskoj
7.1 Glavne prepreke
- Nema koordinacije na dravnoj razini izmeu mrea na razliitim podrujima klimatskog sustava, niti unutar pojedinih dijelova klimatskog sustava. - Ne postoji referalna toka na razini drave gdje bi svi zainteresirani ( korisnici, srodne institucije, javnost) mogli vidjeti tko odrava koju mreu, na koji nain, koji podaci postoje, nain pristupa podacima i pod kojim uvjetima se mogu dobiti. - Na nekim podrujima (pogotovo more i terestriki programi) ne postoji sustavni pristup mjerenjima, jer se najvie radi po projektima koji traju dok se projekt financira.
31
a) Dravni hidrometeoroloki zavod b) Ministarstvo turizma prometa i veza (zrane luke i cestovni promet) c) Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva d) Ministarstvo zdravstva - Institut za medicinska istraivanja, Zavod za zatitu zdravlja e) Institut za oceanografiju i ribarstvo f) Hidrografski institut g) Institut Ruer Bokovi - Centar za istraivanje mora h) Geofiziki zavod Andrija Mohorovii - Geofiziki odsjek, Prirodoslovno matematiki fakultet Osim navedenih institucija mnoge ustanove i gospodarske grane imaju motriteljske sustave ili pojedinane postaje za vlastite potrebe. Hrvatske vode, Hrvatska elektroprivreda i Hrvatske ceste imaju dugogodinju ugovornu suradnju s Dravnim hidrometeorolokim zavodom na bazi jedne godine, o izvoenju meteorolokih i hidrolokih mjerenja postavljanjem i odravanjem potrebnih postaja, te prikupljanjem i obradom podataka.
4.1.3.3
32
4.3 4.3.1 4.3.1.1 4.3.1.2 4.3.1.3 4.3.1.4 4.3.1.5 4.3.2 4.3.2.1 4.3.2.2 4.3.2.3 4.3.2.4 4.3.2.5 4.3.3 4.3.3.1 4.3.3.2 4.3.3.4
Kopno (terestrika mjerenja) Hidrologija Rijeni protok Vodostaj rijeka i jezera Otjecanje Brzina rijene struje Razina podzemne vode Glaciologija Snjeni pokriva (pokrivenost tla) Visina snjenog pokrivaa Oborina od snijega Gustoa snijega Zamrznutost tla (stanje tla) Tlo i vegetacija Temperatura tla Vlaga tla Albedo (globalno + difuzno sunevo zraenje) Globalno sunevo zraenje Kratkovalno (ultraljubiasto UVB) zraenje Fenologija biljaka Raspodjela indeksa poara Mjerenje isparavanja
5.1 Satelitski podaci, DHMZ je predstavnik Hrvatske u EUMETSAT-u i GEOSS-u. Satelitske slike i podaci redovito se operativno koriste za prognozu vremena i naknadne analize b) Ministarstvo turizma, prometa i veza (zrane luke i cestovni promet) - obavlja meteoroloka (aeronautika) motrenja za potrebe zranog prometa u zranim lukama i ima mreu automatskih meteorolokih postaja du prometnica, koje osim meteorolokih elemenata pokazuju i stanje kolnika. Te su postaje postavljene na lokacijama vanim za odvijanje prometa. 4.1 4.1.1.2 4.1.1.6 Atmosfera Aeronautike meteoroloke postaje (u zranim lukama), slue za odvijanje zranog prometa Automatske meteoroloke postaje u zranim lukama (5) i du prometnica, slue za odvijanje prometa, a podaci se ne arhiviraju 5 105
c) Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva, Agencija za zatitu okolia - odrava dravnu mreu automatskih postaja za odreivanje sastava atmosfere. Rade etiri postaje i mjere prosjene dnevne koncentracije sumpornog dioksida, duinog dioksida, dim i svojstva aerosola (lebdee estice), ugljikov monoksid, sumporovodik i amonijak. Na jednom mjestu mjeri se i prizemna koncentracije ozona. Osim kemijskih svaka postaja (4 lokacije) ima i meteoroloke senzore za mjerenje temperature i relativne vlage zraka, te brzine i smjera vjetra. U skladu s postojeim zakonom uredi Ministarstva za zatitu okolia i prostornog ureenja organiziraju praenje komponenti oneienja zraka i mora na lokalnoj razini.
33
4.1 4.1.1.6
4.1.3.3
4.1.3.4 4.1.3.5
Atmosfera Automatske meteoroloke postaje koje nisu u informacijskom sustavu DHMZ-a (meteoroloki elementi se mjere kao dodatni program) Postaje za odreivanje sastava atmosfere Ozonske postaje Sumporni dioksid - analizom dnevnih uzoraka oborine - automatskom registracijom Duini dioksid - analizom dnevnog protoka zraka kroz otopinu - automatskom registracijom Dim i svojstva aerosola (lebdee estice) Ugljikov monoksid - Sumporovodik - Amonijak Mjerenje parametara oneienja zraka na lokalnoj razini More Kemijski parametri kvalitete mora Kopno
1 4 4 4 4 4 4 > 100 ? ?
d) Ministarstvo zdravstva - Institut za medicinska istraivanja; Zavod za javno zdravstvo grada Zagreba 4.1.3.6 Mjerenja oneienja zraka na lokalnoj razini, korisniki za upozorenja i prouavanje utjecaja oneienja zraka na zdravlje 1
e) Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split - obavlja oceanografska istraivanja razine mora, na fiksnim plutaama i istraivakim brodovima, a na fiksnim plutaama su i senzori za meteoroloke elemente 4.1 4.1.1.6 4.2 4.2.3 4.2.5.1 Atmosfera Automatske meteoroloke postaje koje nisu u informacijskom 3 sustavu DHMZ-a (navedeno i u tokama 4.2.5.1 i 4.2.5.2) More Razina mora - fiksni mareografi 1 Fiksna obalna automatska oceanografsko - meteoroloka postaja 2 (meteoroloki elementi se mjere kao dodatni program) - temperatura mora - salinitet - razina mora - protok topline i vlage na granici kopno-more - temperatura zraka - tlak zraka - relativna vlaga - smjer i brzina vjetra - solarno kratkovalno zraenje - albedo - oborina Fiksna automatska oceanografsko meteoroloka 1 + 2 u planu postaja na usidrenoj plutai (isti elementi kao u 4.2.5.1) Mjerenje na istraivakim brodovima ( 2 broda) vie od 20 plovidbi u trajanju od 2 do 30 dana
4.2.5.2 4.2.6
34
Fizikalni parametri mora Dubina mora Dubina sloja mjeanja Dubinski profil temperature mora Kemijski parametri mora a) u stupcu vode 4.2.6.2.1 Otopljeni kisik 4.2.6.2.2 pH 4.2.6.2.3 soli b) u sedimentu 4.2.6.2.4 Granulometrija, karbonati, redox potencijal, teki metali, ukupni duik, organski ugljik, organski materijal, neorganski i organski fosfori c) u bioti 4.2.6.2.5 Teki metali, karbonati 4.2.6.3 Bioloki parametri mora 4.2.6.3.1 Fitoplankton, zooplankton, bakterioplankton, fitobentos, zoobentos, klorofil, primarna produkcija, bakterioloka produkcija, fitotoksini, otrovne vrste fitoplanktona, sanitarna kakvoa mora i morskih organizama (koljke) 6.2.6.3.2 Ribe dubokog mora, ribe dna mora, mekuci, ikra, (standardni podaci); dinamika i populacija parazita u kavezima i slobodno ivui u moru, genetika struktura populacije riba i koljaka f) Hidrografski institut, Split - obavlja hidrografska istraivanja razine mora, stanja mora (valovi), i mjerenja s istraivakim brodovima. 4.2 4.2.3 4.2.6 4.2.6.1 4.2.6.1.1 4.2.6.1.2 4.2.6.1.3 4.2.6.1.4 4.2.6.1.5 4.2.6.2 4.2.6.2.1 4.2.6.2.2 4.2.6.2.3 More Razina mora - fiksni mareografi Mjerenje na istraivakim brodovima Fizikalni parametri mora Dubina mora Dubina sloja mijeanja Parametri morskih struja Dubinski profil temperature mora Period, smjer i visina valova Kemijski parametri mora Otopljeni kisik pH Soli 5 10 plovidbi po 30 dana tijekom godine
g) Institut Ruer Bokovi - Centar za istraivanje mora Rovinj - obavlja oceanografska istraivanja mora na sjevernom Jadranu 4.2 4.2.5.2 4.2.6. More Fiksna automatska oceanografsko meteoroloka postaja na 1 usidrenoj plutai ( u suradnji s Oceanografskim institutom- Split) Mjerenja s istraivakim brodovima povremeni obilasci Mjeri se vie fizikalnih i kemijskih elemenata navedenih u 4.2.6 Atmosfera Automatske meteoroloke postaje koje nisu u informacijskom sustavu DHMZ-a
h) Geofiziki zavod - Geofiziki odsjek, Prirodoslovno- matematiki fakultet, Zagreb 4.1 4.1.1.6 1
35
More Razina mora (mareograf) Kopno Globalno i difuzno sunevo zraenje s dostavom podataka u centar WMO-a u Petersburgu, UVB zraenje
1 2
36
- Pojaati kvalitetu motrenja, odravanja ureaja, provjere i arhiviranja podataka u postojeim mreama koje se odnose na klimatski sustav - Modernizirati postojee motriteljske mree i obnoviti ili uspostaviti motrenja koja jo nisu u funkciji. - Modernizirati postojee banke klimatskih podataka i razvijati sustav koji e omoguiti bolji pristup podacima te omoguiti njihovo koritenje i razmjenu. - Kontinuirano ulagati napore za spaavanje povijesnih nizova podataka i obnavljanje starih zapisa, te ih unositi na medij za raunalnu obradu i procesirati ih (provjera, obrada) i arhivirati. - Razvijati strategije za uvoenje programa svemirskih (satelitskih) motrenja u svim dijelovima klimatskog sustava (atmosfera, more, kopno)
37
- Razvoj WMO GAW mree postaja za mjerenje oneienja u skladu s traenom prostornom raspodjelom - Uvoenje gue mree monitoringa staklenikih plinova - Nabava odgovarajue opreme (automatske postaje) za praenje sastava atmosfere. - Oprema i modernizacija kemijskog laboratorija More - Koordinacija postojeih mrea mjerenja na razini podataka i planiranja - Postizanje odgovarajue prostorne raspodjele i modernizacija automatizacijom postojeih fiksnih mrea ( povrinska temperatura mora, razina mora, stanje mora) - Poveanje broja fiksnih plutaa opremljenih sa svim potrebnim automatskim senzorima (oceanografski, valograf, meteoroloki i drugo) - Osiguranje uvjeta za rad s istraivakim brodovima Kopno Hidrologija - Organiziranje jedinstvenog hidrolokog informacijskog sustava motrenja na cijelom podruju Hrvatske - Optimalizacija mree hidrolokih postaja i opremanje postojee mree s automatskim elektronikim ureajima - Pokrivanje izabranih eksperimentalnih malih rjenih slivova s elektronskim instrumentima i ureajima potrebnim za praenje svih komponenata vodne bilance. - Dogradnja raunalnog sustava za praenje, kontrolu, arhiviranje i koritenje hidrolokih podataka. Glaciologija - Postupno modernizirati mjerenja snijega uvoenjem automatskih elektronikih ureaja. - Podizanje GMP Zavian (1594 m) na razinu planinskog meteorolokog opservatorija s naglaskom na prouavanje snijega i oblaka - Formiranje posebne banke podataka za prouavanje svih komponenata snijega i leda. Tlo i vegetacija - Modernizacija mjerenja, prikupljanja, obrade, arhiviranja i koritenja podataka, temperature i vlage tla uvoenjem elektronikh senzora na novim i ve postojeim automatskim postajama. - Modernizacija postaja za sunevo zraenje i provoenje kontinuiranih mjerenja u okviru novih i postojeih automatskih sustava - Modernizacija mjerenja isparavanja uvoenjem elektronikih registrirnih ureaja i njihovim uklapanjem u informacijski sustav - Operativno praenje indeksa opasnosti od poara na temelju izrauna i poeti eksperimentalno ispitivanje indeksa gorivosti i opasnosti od poara za Hrvatsku. - Modernizacija prikupljanja fenolokih podataka uvoenjem baze podataka na raunalu, te programa za pregled i koritenje podataka - Organiziranje operativnog praenja vrste tla, tipova pokrivenosti tla s vegetacijom i promjene namjene koritenja zemljita - Organiziranje operativnog praenja indeksa povrine lista, promjene biomase Satelitski programi - Modernizirati postojee i dobaviti nove raunalne programe za prizemne postaje najnovije generacije, za prijam satelitskih podataka. - Uvoenje u operativu najsuvremenijih naina za koritenje satelitskih podataka
38
- Uvoenje satelitskih podataka za prouavanje klime, upotpunjenih s podacima prizemnih mrea - Formiranje operativne baze podataka sa svim mogunostima, nainima i uvjetima koritenja satelitskih produkata za sve dijelove klimatskog sustava - Poboljati primjenu satelitskih informacija i proizvoda za klimatoloke svrhe, te za potrebe javnosti
39
Kratice:
DHMZ Dravni hidrometeoroloki zavod EUMETSAT The European Organization for the Exploration of Meteorological Satellites EUMETNET The Network of European Meteorological Services GCOS Global Climate Observing System GEF Global Environment Facility GEOSS Global Earth Observation System of Systems GMP Glavna meteoroloka postaja GOOS Global Ocean Observing System GPS Global Position System GTOS Global Terrestrial Observing System GTrS Global Terrestrial System ICAO International Civil Aviation Organization IOR Institut za oceanografiju i ribarstvo IPCC Intergovernmental Panel on Climate Change METEOSAT Meteorological Satellite MZOPU Ministarstvo za zatitu okolia, prostorno ureenje i graditeljstvo NOAA National Oceanic and Atmospheric Administration OPERA Operational Programme for the Exchange of Weather Radar Informations PDUS Primary Data User Station RS Radiosondaa SDUS Secondary Data User Station UNDP United Nations Development Programme UNFCCC United Nations Framework Climate Change Convention UTC United Time Central WMO World Meteorological Organization WMO GAW WMO Global Atmosphere Watch WMO GOS WMO Global Observing System
40
Literatura
Katuin Z., 1993: Croatian Climate Programme; Projects Review 1991 - 2000; Meteorological and Hydrological Service of Croatia, Zagreb, Croatia Katuin Z., 1994: Meteorological Stations Network in Croatia and Wars; Croatian Meteorological Journal, Vol. 29, Croatian meteorological society, Zagreb, Croatia Katuin Z., 2001: Systematic Monitoring within Global Observing System for Climate Observing System (GCOS); The First National Communication of the Republic of Croatia to the United Nations Framework Convention on Climate Change (UNFCCC); Ministry of Environmental Protection and Physical Planning, Zagreb, Croatia GCOS 2003: The Second Report on the Adequacy of the Global Observing Systems for Climate in Support of UNFCCC; GCOS-82; (WMO/TD No. 1143), Geneva, Switzerland UNFCCC;SBSTA 19 2003: Priorities for actions arising from the second adequacy report, with particular reference to the Global Climate Observing System; steering committee report to the Subsidiary Body for Scientific and Technological Advice at its eighteenth session; Submissions from Parties; PAPER NO. 4: CROATIA Mason P and other 2004: Implementation Plan for the Global Observing System for Climate in Support of the UNFCCC; GCOS - 92 (ES); (WMO/TD No 1244), Geneva, Switzerland GCOS 2004: GCOS Regional Action Plan for Central Asia; Geneva, Switzerland GCOS 2005: Report of the GCOS Regional Workshop for Central Asia on improving Observing Systems for Climate; GCOS - 94 (WMO/TD No. 1248), Geneva, Switzerland GCOS 2005: A Framework Document to assist in the Preparation of A Regional GCOS Action Plan for Eastern and Central Europe, Leipzig, Germany GCOS 2005: Report of the GCOS Regional Workshop for Eastern and Central Europe on improving Observing Systems for Climate; Leipzig, Germany, 26 - 28 April 2005; GCOS-100; (WMO/TD No. 1283) GEOSS 2005: The Global Earth Observation System of Systems (GEOSS): 10-Year Implementation Plan; Earth Observation Summit; Brussels, Belgia