You are on page 1of 40

REP U B LI K A H R VA T SK A DRAVNI HIDROMETEOROLOKI ZAVOD

Program Ujedinjenih naroda za razvoj

Globalni fond za okoli

Croatia

GEF

Projekt: UNDP/GEF CRO/03/G31/A/1G/99: Aktivnosti osposobljavanja za rjeavanje pitanja klime

HRVATSKI KLIMATSKI MOTRITELJSKI SUSTAV

Zagreb, 2005.

REPUBLIKA HRVATSKA DRAVNI HIDROMETEOROLOKI ZAVOD

Program Ujedinjenih naroda za razvoj

Globalni fond za okoli

Croatia

GEF

HRVATSKI KLIMATSKI MOTRITELJSKI SUSTAV


Razvijanje mogunosti za provoenje motrenja u sustavnim motriteljskim mreama klimatskog sustava Republike Hrvatske

Zagreb, studeni 2005.

PROJEKT UNDP/GEF CRO/03/G31/A/1G/99: Aktivnosti osposobljavanja za rjeavanje pitanja klime NARUITELJ Ministarstvo za zatitu okolia, prostorno ureenje i graditeljstvo IZDAVA Dravni hidrometeoroloki zavod (DHMZ) ODGOVORNI UREDNIK Ivan ai, ravnatelj DHMZ-a GLAVNI UREDNIK I AUTOR TEKSTA Zvonimir Katuin LEKTURA Vjeroka Ban GRAFIKO OBLIKOVANJE I PRIPREMA Ivan Lukac TISAK:

Stajalita izraena u ovoj publikaciji su stajalita autora i ne predstavljaju miljenje UNDP

CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveuilina knjinica - Zagreb UDK 551.501(497.5) KATUIN, Zvonimir Hrvatski klimatski motriteljski sustav : razvijanje mogunosti za provoenje motrenja u sustavnim motriteljskim mreama klimatskog sustava Republike Hrvatske / <autor teksta i glavni urednik Zvonimir Katuin>- Zagreb: Dravni hidrometeoroloki zavod, 2005.

ISBN 953-96631-6-4 I. Meteoroloka mjerenja -- Hrvatska II. Klimatske promjene -- Meteoroloka mjerenja 451117055

Slika na naslovnoj stani: Glavna meteoroloka postaja Zavian (1594 m), DHMZ

SADRAJ

Predgovor ..................................................................................................................... 5

Uvod ................................................................................................................ 7

2. 2.1 2.2

Globalni klimatski motriteljski sustav .............................................................. 7 Globalni klimatski motriteljski sustav - svrha i zadaci ...................................... 7 Odnos izmeu GCOS-a na globalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini, te GCOS-a i GEOSS-a ................................... 10

3.

GCOS motriteljska naela za praenje klime ................................................... 10

4. 4.1 4.1.1 4.1.2 4.1.3 4.2 4.2.1 4.2.2 4.2.3 4.2.4 4.2.5

Ocjena stanja motriteljskih sustava na razini Hrvatske ................................... 12 Atmosfera - vrste i broj postaja, opis njihova rada i organizacija...................... 12 Prizemne meteoroloke postaje, opis njihova rada i organizacija ..................... 13 Visinske meteoroloke postaje, opis njihova rada i organizacija ....................... 17 Postaje za odreivanje sastava (oneienja) atmosfere, opis njihova rada i organizacija ...................................................................... 18 More - vrste i broj postaja, opis njihova rada i organizacija ............................ 19 Meteoroloka motrenja s brodova (brodske meteoroloke postaje), njihov opis rada i nain izvoenja ................................................................... 20 Povrinska temperatura mora - opis motrenja i nain izvoenja ..................... 21 Razina mora - opis motrenja i nain izvoenja ............................................... 21 Stanje mora (valovi) - opis motrenja i nain izvoenja .................................... 21 Oceanografska mjerenja na fiksnim (In-situ) tokama njihov opis rada i nain izvoenja ..................................................... 21

4.2.5.1 Fiksne (In-situ) obalne automatske oceanografsko-meteoroloke postaje ........ 21 4.2.5.2 Fiksne (In-situ) automatske oceanografsko-meteoroloke postaje na usidrenim plutaama .................................................................... 21 4.2.6 4.3 4.3.1 4.3.2 4.3.3 Mjerenja na istraivakim brodovima, njihov opis i nain izvoenja ................ 21 Kopno - vrste i broj postaja, opis njihova rada i organizacija .......................... 23 Hidrologija - opis mjerenja i nain izvoenja ................................................... 24 Glaciologija - opis mjerenja i nain izvoenja .................................................. 25 Tlo i vegetacija - opis mjerenja i nain izvoenja ............................................. 26

5. 5.1

Svemirski (satelitski) motriteljski programi ..................................................... 27 Koritenje satelitskih motrenja u Hrvatskoj i sudjelovanje u meunarodnim satelitskim motriteljskim programima ................................. 27

6. 6.1 6.2 6.3 6.4 7. 7.1 7.2 7.3

Nedostaci u motriteljskim sustavima u Hrvatskoj ........................................... 29 Atmosfera ....................................................................................................... 29 More ............................................................................................................... 29 Kopno ............................................................................................................ 29 Motrenja iz svemira - svemirski (satelitski) programi ...................................... 29 Prepreke za bolji rad u klimatskim motriteljskom sustavima u Hrvatskoj i institucije nadlene za razliite motriteljske mree u Hrvatskoj .................... 30 Glavne prepreke ............................................................................................. 30 Institucije nadlene za razliite motriteljske mree u Hrvatskoj ...................... 30 Motrenja koja se provode pod nadlenou pojedinih institucija ..................... 31 a) Dravni hidrometeoroloki zavod ................................................................ 31 b) Ministarstvo turizma, prometa i veza .......................................................... 32 c) Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva; Agencija za zatitu okolia .............................................................................. 32 d) Ministarstvo zdravstva - Institut za medicinska istraivanja Zavod za javno zdravstva ................................................................................ 33 e) Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split ................................................... 33 f) Hidrografski institut, Split ........................................................................... 34 g) Institut Ruer Bokovi- Centar za istraivanje mora, Rovinj ................... 34 h) Geofiziki zavod-Geofiziki odsjek, Prirodno matematiki fakultet, Zagreb .. 34

8. 9. 10.

Planovi za sustavna motrenja ......................................................................... 35 Mogui projekti za poboljanje sustavnih motrenja u Hrvatskoj ...................... 36 Napomene i preporuke ................................................................................... 38

Kratice ....................................................................................................................... 39 Literatura ................................................................................................................... 40

Predgovor
Motrenja u globalnom klimatskom motriteljskom sustavu obuhvaaju iroko podruje (atmosferu, vodu, kopno) to zahtijeva kontinuiranu suradnju, jer se motrenja na jednom podruju esto koriste za prouavanje na drugom. Radi koritenja raznovrsnih podataka na istoj lokaciji vrlo se esto na oceanografskim plutaama uz oceanografske, mjere i meteoroloki elementi. To se odnosi i na postaje za mjerenje sastava (oneienja) atmosfere. Na meteorolokim se postajama uz meteoroloke elemente, gdje za to postoji mogunost, mjere i oceanografski, oneienje zraka, temperature tla i sl. Zbog toga je nemogue postaviti striktna razgranienja mjerenja po podrujima klimatskog sustava, ali sve ukazuje na to da je neophodna kontinuirana suradnja, barem na razini podataka, kako bi svi bili obavijeteni o tome to se radi i na koji nain, te o mogunostima koritenja podataka. Ova analiza daje prve elemente potrebne za koordinaciju motrenja u klimatskom sustavu Hrvatske, a stalnim informiranjem o promjenama u motriteljskim sustavima omoguuje se bolje planiranje buduih motrenja i sudjelovanje u nacionalnim i meunarodnim projektima za poboljanje motrenja. Sudjelovanjem u meunarodnim programima kao to su GCOS i GEOSS omoguava se sagledavanje te problematike i na nacionalnoj razini. Temelj prirodnih znanosti su podaci (motriteljski sustavi) i zato im treba dati odgovarajue znaenje i omoguiti njihovo prikupljanje na znanstvenim naelima i na tehnoloki najsuvremeniji nain. Zahvaljujem na informacijama o organizaciji motriteljskih sustava i broju mjernih mjesta, koje sam dobio u konzultacijama sa strunjacima koji su ukljueni u problematiku planiranja, organizacije i provoenja motrenja u razliitim djelovima klimatskog sustava: dr. sc. Branka Grbec, Oceanografski institut, Split; dr. sc. Nenad Leder, Hidrografski institut, Split; dr. sc. Nenad Smodlaka, Institut Ruer Bokovi, Centar za istraivanje mora, Rovinj; dr. sc. Antun Marki, Geofiziki zavod Andrija Mohorovii, Geofiziki odsjek, Prirodoslovno matematiki fakultet, Zagreb; Jasenka Neak, dipl. ing., Ministarstvo za zatitu okolia i prostornog ureenja, Zagreb; Predrag Hercog, dipl. ing. med. biokemije, Zavod za javno zdravstvo grada Zagreba, Zagreb; Miroslav Jelai, dipl. ing., Ministarstvo za promet i veze, Odjel zrakoplovne meteorologije, Zagreb; mr. sc Ivan ai, mr. sc Vinja ojat, Milan Zupan, dipl. ing., Tadija Grgas, dipl. ing., mr. sc. Draen Kaui, Marko Vueti, dipl. ing., eljko Lonar, dipl. ing., dr. sc. Kreo Pandi, Branko Cividini, dipl. ing., Zvonko ibrat, dipl. ing., Krunoslav Premec, dipl. ing., Dravni hidrometeoroloki zavod, Zagreb; dr. sc. Milan Hodi, Sanda Britvi-Pejkovi, dipl. ing., kap. eljko ore, Pomorski meteoroloki centar Dravnog hidrometeorolokog zavoda, Split

Glavni urednik

HRVATSKI KLIMATSKI MOTRITELJSKI SUSTAV

1. Uvod
Ugovorom o provedbi UNDP/GEF projekta CRO/03/G31/A/1G/99 Aktivnosti osposobljavanja za rjeavanje pitanja klimatskih promjena; dodatno financiranje za izgradnju kapaciteta u prioritetnim sektorima (Expedited Financing of Climate Change Enabling Activity - Phase II) izmeu Ministarstva zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva, 10000 Zagreb, Ulica Republike Austrije 20 i Dravnog hidrometeorolokog zavoda , 10000 Zagreb, Gri 3, Izvritelj se obvezao da e obaviti istraivanja i izraditi studiju Hrvatski klimatski motriteljski sustav u skladu s projektnim dokumentom i uputama UNDP-a o nacionalnoj provedbi projekta (National Execution). Ugovor je potpisan i dostavljen izvoau poetkom veljae 2005. Za izradu projekta koriteni su svi raspoloivi dokumenti o motriteljskim mreama i dokumenti GCOS-a, te konzultacije o motrenjima sa strunjacima u institucijama koje obavljaju opaanja i mjerenja u razliitim podrujima klimatskog sustava: atmosferi, moru, kopnu i satelitskim mjerenjima. Ovo je jedna od prvih analiza koja e omoguiti daljnje upoznavanje svih izvoaa motrenja i korisnika podataka s ciljem da se koordiniraju svi postojei motriteljski sustavi u Hrvatskoj. Ujedno e to biti i pokazatelj za dalje provoenje meunarodnih i regionalnih projekata. Studiju Hrvatski klimatski motriteljski sustav izradio je Zvonimir Katuin, Dravni hidrometeoroloki zavod.

2. Globalni klimatski motriteljski sustav


2.1 Globalni klimatski motriteljski sustav - svrha i zadaci
Globalni klimatski motriteljski sustav obuhvaa motrenja u svim dijelovima klimatskog sustava (atmosferi, oceanima-morima i na kopnu), a svrha mu je definirati i obuhvatiti sve potrebe za motrenjem u klimatskom sustavu, ukljuujui i satelitska motrenja za sve dijelove klimatskog sustava, na svjetskoj, regionalnim i nacionalnim razinama te stvoriti uvjete za poboljanje motrenja. Glavni ciljevi navedeni u GCOS - Drugom izvjeu o adekvatnosti su: - odrediti kakav je napredak postignut u provoenju klimatskih motriteljskih mrea i sustava od Prvog izvjea o adekvatnosti (1998) - odrediti stupanj u kojem ti sustavi odgovaraju znanstvenim zahtjevima i jesu li u skladu s opim motriteljskim naelima. - procijeniti koliko postojei sustavi, zajedno s novim i metodama motrenja u razvoju, zadovoljavaju potrebe Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) Upravljaki odbor GCOS-a predloio je preporuke za daljnje provoenje akcije: Meuvladine agencije GCOS, GOOS, GTOS trebaju razviti vodie, standarde i propise za provoenje terestrikih motrenja, koji do sada nisu nainjeni na toj razini, dok za atmosferu (WMO) i oceane (GOOS), takvi propisi ve postoje. Podrava se kontinuirano motrenje i slobodna razmjena podataka na razini elemenata oznaenih kao VANE KLIMATSKE VARIJABLE: ATMOSFERSKE (iznad kopna, mora i leda):

HRVATSKI KLIMATSKI MOTRITELJSKI SUSTAV

povrinski sloj (2m iznad povrine): temperatura zraka, oborina, tlak zraka, bilanca sunevog zraenja pri tlu, brzina i smjer vjetra, vodena para via (slobodna) atmosfera: bilanca zraenja zemlje, visinski profil temperature zraka,visinski profil brzine i smjera vjetra, vodena para u slobodnoj atmosferi, svojstva oblaka sastav atmosfere: ugljini dioksid, metan, ozon, ostali dugoivui stakleniki plinovi, svojstva aerosola OCEANSKE: Povrinski sloj (oceana i mora): temperatura povrine mora, salinitet povrine mora, razina mora, stanje mora, led u moru, morske struje, boja oceana (za bioloku ocjenu), parcijalni tlak ugljinog dioksida u moru Dubinski sloj ( oceana i mora): temperatura, salinitet, struja, ugljik, oceanski pragovi, fitoplankton KOPNENE: rijeni protok, koritenje vode, podzemna voda, razina jezera, snjeni pokriva, ledenjaci i ledene kape, stalno zamrznuto tlo (permafrost) i sezonski smrznuto tlo, albedo, pokrivenost tla (ukljuujui vrste vegetacije), frakcije apsorbirane fotosintetiki aktivne radijacije, indeks povrine lista, biomasa, poari Zemlje trebaju na nacionalnoj razini planirati motrenja na svim podrujima ukljuujui i ona koja se mogu dobiti satelitskim motrenjima: Komponenta Atmosfera (iznad tla, mora i oceana) Varijable koje se najveim dijelom mogu dobiti satelitskim motrenjima oborina, bilanca zemljinog zraenja (ukljuujui solarno zraenje) temperatura vieg sloja atmosfere (ukljuujui zraenje), brzina i smjer vjetra (posebno iznad oceana), vodena para, svojstva oblaka, ugljini dioksid, ozon, svojstva aerosola temperatura povrine, razina mora, led u moru, boja oceana (za biolke aktivnosti), snjeni pokriva, ledenjaci i ledene kape, albedo, zemljin pokriva (ukljuujui tipove vegetacije), frakcije apsorbirane fotosintetiki aktivne radijacije, poari

Oceani Kopno

Na temelju spomenutih ocjena i odluka Upravljaki odbor GCOS-a je ponudio prijedlog prvenstvenih akcija za nastavak rada: Potpuno provoenje naznaenih motriteljskih sustava Spaavanje povijesnih podataka i izrada metadata (podaci o podacima) dokumentacije Slobodna i neograniena razmjena podataka i njihovo proslijeivanje meunarodnim centrima za podatke. Razvoj nacionalnih planova za sustavna motrenja Razvoj i provoenje regionalnih akcijskih planova za klimatske motriteljske sustave Navoenje posebnih potreba zemalja u razvoju i nekih zemalja koje prelaze na trino gospodarstvo, posebno najslabije razvijenih zemalja i malih otonih drava u razvoju

HRVATSKI KLIMATSKI MOTRITELJSKI SUSTAV

Koritenje klimatolokih podataka kao ulaznih podloga u procesu donoenja odluka U postojeem Globalnom klimatskom motriteljskom sustavu postoje ozbiljni nedostaci Atmosferske mree nisu operativne u smislu zahtjevane globalne pokrivenosti i kvalitete Oceanske mree nemaju potrebnu globalnu prostornu pokrivenost i motrenja se ne obavljaju sustavno Globalne terestike mree treba definirati Prijedlog za osnivanje donorskog fonda koji bi sluio za sufinanciranje zemalja u razvoju i nekih zemalja u tranziciji prihvaen je kao mjera koja e daljnjim razvojem pridonijeti boljem radu ukupnog sustava. GCOS je usvojio redoslijed odravanja regionalnih radionica na kojima e se zajedno s GEF-om definirati projekti koji bi pomogli poboljanju globalnoga klimatskog motriteljskog sustava.GCOS nastavlja akciju praenja napretka u motrenjima kroz redovita nacionalna izvjea GCOS tajnitvu. Napomena: Na razini Hrvatske planira se nastavak provoenja projekta koji ima za cilj identificirati motrenja koja se provode u sve tri komponente klimatskog sustava i izraditi izvjee o stanju i daljnjim mogunostima poboljanja klimatskog motriteljskog sustava. GCOS je sudionik novoustanovljenog Globalnog motriteljskog sustava svih sustava (Global Earth Observation System of Systems - GEOSS), koji nastoji obuhvatiti i koordinirati sve postojee sustave motrenja.

SVEMIR

Sunevo (kratkovalno) zraenje

Zemljino (dugovalno) zraenje

Snijeg i led Absorpcija Refleksija Emisija

ATMOSFERA

Oblaci Oborina Interakcija zrak-led Vjetar Vulkanski plinovi i estice Otjecanje Ljudske aktivnosti

Interakcija zrak-more Jezera i rijeke

MORE

Ledenjaci Interakcija led-ocean

Morske struje

Procesi na zemljinoj povrini

Globalni klimatski sustav

10

HRVATSKI KLIMATSKI MOTRITELJSKI SUSTAV

2.2 Odnos izmeu GCOS-a na globalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini, te GCOS-a i GEOSS-a
GCOS je definiran za globalne potrebe, s ciljem da se osiguraju podaci u svim dijelovima klimatskog sustava. Za praenje globalnih klimatskih promjena ustanovljena je mrea postaja s velikom rezolucijom pa tako mnoge zemlje nemaju niti jednu globalnu GCOS postaju, iako su aktivno ukljuene u GCOS proces. injenica je da je za praenja i prouavanja klime na regionalnim i nacionalnim skalama potrebna mnogo gua mrea postaja, koja u biti ve postoji. U slijedeim fazama potrebno je tono odrediti taj odnos jer je nain povezivanja mrea u razliitim dijelovima klimatskog sustava, barem na razini evidencija i podataka vrlo vaan za daljnji razvoj cijeloga sustava, te za koritenje i razmjenu podataka. Globalni zemaljski motriteljski sustav svih sustava (GEOSS), koji je slubeno proglaen u veljai 2005., ima namjenu obuhvaanja jo ireg podruja motrenja i odnosi se na motrenja za potrebe: prirodnih katastrofa, zdravlja, energije, klime, vode, vremena, ekosustava, poljoprivrede, razliitosti vrsta i javnosti. Naglasak je na motrenjima iz svemira (satelitskim motrenjima). S obzirom na tako irok pristup GEOSS ukljuuje pojedinane zemlje lanice i sve meunarodne agencije i organizacije koje djeluju na tom podruju. GCOS je lan GEOSS-a i dati e svoj doprinos u definiranju i provoenju desetogodinjeg GEOSS plana.

3. GCOS motriteljska naela za praenje klime


Uinkoviti sustavi za praenje klime trebaju biti u skladu sa slijedeim naelima: 1. Utjecaj novih sustava ili promjene u postojeim sustavima trebaju biti procijenjeni prije provedbe. 2. Razdoblje istovremenog rada novog i starog motriteljskog sustava treba biti odgovarajue. 3. O rezultatima umjeravanja, provjere i procjene homogenosti podataka, te procjena promjena algoritma, treba voditi skrb na isti nain kao i o podacima. 4. Potrebno je omoguiti rutinsko provoenje procjene kvalitete i homogenosti podataka ekstremnih dogaaja, ukljuujui i podatke s visokom rezolucijom i pripadajue opisne informacije. 5. Razmatranja i procjene rezultata klimatskog monitoringa okolia, na pr. procjene IPCC-a, treba ukljuiti u nacionalne, regionalne i globalne prioritete. 6. Treba odravati neprekinuti rad postaja i motriteljskih sustava. 7. Prvenstvo treba dati dodatnim motrenjima u podrujima gdje nema podataka i podrujima osjetljivim na promjene. 8. Na poetku planiranja i izvoenja novih sustava, trebaju biti specificirani dugoroni zahtjevi za planere mrea, izvoae i konstruktore instrumenata. 9. Treba podupirati paljivo planirani prijelaz s istraivakih motriteljskih sustava na dugotrajne operativne motriteljske sustave. 10. Elementi sustava upravljanja podacima koji e omoguiti provjeru, upotrebu i interpretaciju podataka trebaju biti ukljueni kao vani elementi klimatskih monitoring sustava. Nadalje, za satelitske sustave za monitoring klime potrebno je: a) nainiti kalibraciju za radijaciju, kalibraciju monitoringa i kalibraciju satelit u satelit pune operativne konstelacije;

HRVATSKI KLIMATSKI MOTRITELJSKI SUSTAV

11

Cirkupolarni satelit

Geostacionarni satelit Satelitsko motrenje

Avion

Oceanska plutaa

Zemaljska satelitska postaja Satelitsko sondiranje

Meteoroloki radar

Meteoroloki brod

Visinska postaja Prizemna postaja Automatska meteoroloka postaja

Nacionalni meteoroloki centar

WMO globalni motriteljski sustav

Globalni motriteljski sustav Svjetske meteoroloke organizacije (WMO GOS)

b)

nainiti uzorke sa zemaljskim sustavima na taj nain da se mogu uoiti klimatski relevantne promjene (dnevne, sezonske, i meugodinje).

Za satelitske sustave za monitoring klime vae slijedea posebna naela: 11. Treba obavljati konstantno uzorkovanje s dnevnim ciklusom ( minimiziranje utjecaja orbitalnog smanjivanja i smjera). 12. Treba osigurati odgovarajue razdoblje preklapanja rada novih i starih satelitskih sustava za razdoblje dovoljno dugo da se odredi njihova meusobna veza i odravati homogenost i konzistentnost vremenskih nizova motrenja. 13. Treba biti osigurana neprekidnost satelitskih mjerenja ( na. pr. izbjegavanje prekida u dugogodinjem radu) kroz odgovarajue lansiranje i orbitalnu strategiju. 14. Treba biti osigurana stroga predlansirna karakterizacija i kalibracija instrumenata, ukljuujui certifikat radijacije po meunarodnoj skali pribavljenoj od nacionalne mjeriteljske ustanove. 15. Treba biti osigurano odgovarajue umjeravanje za motrenja klimatskog sustava, zdrueno s kontinuiranim praenjem karakteristika instrumenta. 16. Operativna proizvodnja prvenstvenih klimatskih varijabli treba biti neprekinuta i provjeravana, ako je potrebno treba uvoditi mjerenje novih varijabli. 17. Trebaju biti osnovani i odravani sustavi obrade podataka koji e korisnicima omoguiti pristup klimatskim podacima, podacima o podacima (metadata) i izvornim podacima, ukljuujui kljune podatke za naknadne analize. 18. Rad osnovnih instrumenata s umjeravanjem spomenutim naprijed treba odravati to je due mogue, ak i kad su oni na satelitima koji se slubeno ne koriste. 19. Komplementarna prizemna osnovna mjerenja potrebna za satelitska mjerenja, treba odravati kroz odgovarajue aktivnosti i suradnju. 20. Potrebno je otkriti mogue sluajne greke i greke u vremenu u satelitskim motrenjima i izvedenim podacima.

12

HRVATSKI KLIMATSKI MOTRITELJSKI SUSTAV

4. Ocjena stanja motriteljskih sustava na razini Hrvatske


Hrvatska ima dugogodinju tradiciju praenja elemenata u svim dijelovima klimatskog sustava. U ovom poglavlju se za svaki dio klimatskog sustava navodi stanje i broj postaja u Hrvatskoj (bez obzira na to koja je institucija nadlena), te opis rada i organizacije postaje. Na kraju svakog opisa rada navedena je ocjena dovoljnosti tih postaja u skladu s postojeim propisima ili napomena ukoliko situacija nije jasna.

4.1 ATMOSFERA - vrste i broj postaja, opis njihova rada i organizacija


Vrsta postaje Broj postaja 4.1.1 Prizemne meteoroloke postaje 651 4.1.1.1 Prizemne Glavne meteoroloke postaje 38 4.1.1.2 Aeronautike (aerodromske) meteoroloke postaje 5 4.1.1.3 Klimatoloke postaje 109 4.1.1.4 Kiomjerne postaje s totalizatorima 326 4.1.1.5 Automatske meteoroloke postaje s dojavom podataka u informacijski sustav DHMZ-a 58 (32GMP, 26INV) 4.1.1.6 Automatske meteoroloke postaje koje nisu u > 115 informacijskom sustavu DHMZ-a 4.1.2 Visinske meteoroloke postaje 11 4.1.2.1 Radiosondane postaje 2 4.1.2.2 Pilotbalonske postaje 1 4.1.2.3 Radarske postaje 8 4.1.3 Postaje za odreivanje sastava (oneienja) atmosfere 50 + > 250 4.1.3.1 Ozonske postaje 3

Glavna meteoroloka postaja Zadar, DHMZ

HRVATSKI KLIMATSKI MOTRITELJSKI SUSTAV

13

4.1.3.2

4.1.3.3

4.1.3.4 4.1.3.5 4.1.3.6

Sumporni dioksid i dr. - analizom dnevnih uzoraka oborine - automatskom postajom Duini dioksid i dr. - analizom dnevnog protoka zraka kroz otopinu - automatskom postajom Dim i svojstva aerosola Stakleniki plinovi Mjerenje parametara oneienja zraka na lokalnoj razini

25 19 6 16 12 4 3 4 > 250

Ovdje su nabrojane sve postaje koje obavljaju motrenja atmosferskih parametara. Broj postaja odnosi se na stanje utvreno 31.prosinca 2004. Broj mjerenja za toke 4.1.1.6 Automatske postaje koje nisu u sustavu DHMZ-a i 4.1.3.6 Mjerenje parametara oneienja zraka na lokalnoj razini je priblian zato to nisu obuhvaene sve institucije koje imaju mjerne toke za svoje potrebe.

4.1.1 Prizemne meteoroloke postaje, opis njihova rada i organizacija


- Prizemne Glavne meteoroloke postaje su meteoroloke postaje s 2 do 5 profesionalnih meteorolokih motritelja koje imaju ograeno motrilite i radni prostor (najee samostalni objekat) i obavljaju motrenja ili registraciju svih meteorolokih elemenata tijekom 24 sata, prema propisima Svjetske meteoroloke organizacije i Dravnog hidrometeorolokog zavoda. Podaci se meteorolokim porukama proslijeuju u globalni telekomunikacijski sustav WMO-a. Na veinu postaja uvedene su i automatske meteoroloke postaje, koje tijekom 24 sata obavljaju mjerenja jednoga ili vie meteorolokih elemenata i dio su informacijskog sustava DHMZ-a.

Glavna meteoroloka postaja Ploe, DHMZ

14

HRVATSKI KLIMATSKI MOTRITELJSKI SUSTAV

Za te postaje obavlja se operativna kontrola podataka koja ukljuuje kontrolu potpunosti, kontrolu konzistencije i prostornu kontrolu. Svi podaci, ukljuujui i podatke s automatskih postaja arhiviraju se na medijima za raunalnu obradu. Putem korisnikih programa mogu se isporuivati podaci za razliite namjene. Prostorna raspodjela je zadovoljavajua u skladu s preporukama WMO-e. Treba ravnomjernije pratiti visinski raspored postaja - Aeronautike (aerodromske) meteoroloke postaje su meteoroloke postaje s profesionalnim motriteljima koje imaju ograeno motrilite i radni prostor, nalaze se u zranim lukama i obavljaju motrenja prvenstveno za potrebe zrakoplovnog prometa te daju usluge zrakoplovima. U pravilu bi trebale raditi i program Glavne meteoroloke postaje. Podaci se dostavljaju u telekomunikacijski sustav WMO-a i ICAO-a. Na svim postajama uvedene su automatske meteoroloke postaje. Podaci automatskih postaja se naknadno ne kontroliraju niti arhiviraju. Dnevnici motrenja arhiviraju se u DHMZ-u. Naknadna provjera podataka obavlja se u DHMZ-u na razini klimatolokih motrenja (7, 14, 21 h srednjeg mjesnog vremena.), nakon unosa na raunalo. Prostorna razdioba i smjetaj motrilita zadovoljavaju strune potrebe zranih luka u skladu s propisima ICAO-a.

Meteoroloka postaja Palagrua, DHMZ

HRVATSKI KLIMATSKI MOTRITELJSKI SUSTAV

15

Meteoroloki opservatorij Zagreb-Maksimir sa automatskim i konvencionalnim mjerenjima, DHMZ

- Klimatoloke (obine meteoroloke) postaje obavljaju motrenja u 07, 14, 21h srednjeg lokalnog vremena i prate meteoroloke pojave tijekom dana. Motrenja obavljaju neprofesionalni motritelji, a postaje su najee smjetene unutar privatnih posjeda. Neke dostavljaju podatke za obavjetavanje javnosti, telefonom, jedan do dva puta dnevno. Ispunjeni dnevnici motrenja dostavljaju se potom po zavretku mjeseca u Dravni hidrometeoroloki zavod, gdje se podaci unose u raunalo, kontroliraju i arhiviraju. Podaci se koriste izravno ili putem korisnikih programa. Prostorna raspodjela je u skladu s propisima WMO-e. - Kiomjerne postaje u 7 h mjere koliinu oborina za prethodna 24 sata, i biljee meteoroloke pojave tijekom dana. Motrenja obavljaju neprofesionalni motritelji, a postaje su smjetene na privatnim posjedima. Ispunjeni dnevnici motrenja dostavljaju se potom po zavretku mjeseca u Dravni hidrometeoroloki zavod, gdje se podaci unose u raunalo, kontroliraju i arhiviraju. Podaci se koriste izravno ili putem korisnikih programa. Prostorna raspodjela treba biti gua da bi bila u skladu s propisima WMO - a. Totalizatori su kiomjeri za skupljanje oborine u duem razdoblju. Obino su smjeteni u nepristupanim podrujima bez ljudskih naselja i prazne se jedanput godinje. Prostorna raspodjela nije u skladu s propisima i treba je poboljati. - Automatske meteoroloke postaje s dojavom podataka u informacijski sustav DHMZ-a postavljene su na sve prizemne Glavne meteoroloke postaje i na lokacije prema zahtjevu korisnika i dio su informacijskog sustava DHMZ-a. Mjere jedan ili vie elemenata, ovisno o mogunosti financiranja i zahtjevu naruitelja. Podaci ovih postaja su raspoloivi za operativnu upotrebu, a redovito se kontroliraju i arhiviraju.

16

HRVATSKI KLIMATSKI MOTRITELJSKI SUSTAV

Automatsko mjerenje oborine, Jankovac, DHMZ

Automatska visinska radiosondana postaja Zadar, DHMZ

HRVATSKI KLIMATSKI MOTRITELJSKI SUSTAV

17

Radarska meteoroloka postaja Bilogora, DHMZ

U budunosti treba to vie automatizirati mreu meteorolokih postaja. -Automatske meteoroloke postaje koje nisu u informacijskom sustavu DHMZ-a postavljaju se pojedinano ili za razliite sustave, (na pr. ceste, poljoprivredu, umarstvo,elektroprivredu, turizam i sl.). Osim temperature, vlage i tlaka zraka, vidljivosti, oborine i tipa vremena (sadanje vrijeme) mjere i druge elemente na.pr. stanje kolnika (suho, mokro, suho sa solju, mokro sa solju, vlano, led, crni led, mraz, debljina leda), oceanografske elemente, elemente oneienja zraka, te odreuju uvjete za razvijanje biljnih bolesti i sl. Ove postaje se esto postavljaju na mjestima koja ne reprezentiraju iru okolinu i slue za operativnu primjenu u pojedinim korisnikim podrujima.

4.1.2 Visinske meteoroloke postaje, opis njihova rada i organizacija


- Radiosondane postaje obavljaju visinska mjerenja tlaka, temperature i vlage zraka, te brzine i smjera vjetra u sloju od 0 do 35 km. Na RS postaji Zagreb/Maksimir, mjerenja se obavljaju dva puta dnevno (00 i 12 UTC) automatiziranim ureajem Vaisala Digi Cora II, s koritenjem NAVAID LORAN C sustava za odreivanje brzine i smjera vjetra. Balone pripremaju, pune i lansiraju runo, profesionalni motritelji. Na RS postaji Zadar/RS mjerenja se obavljaju dva puta dnevno (00 i 12 UTC) potpuno automatiziranim ureajem Vaisala AUTOSONDE za 12 radiosondanih mjerenja. GPS sustav se koristi za odreivanje brzine i smjera vjetra. Baloni se pune i lansiraju automatski, s tim da posluitelj jedanput tjedno napuni ureaj s balonima i provjeri stanje vodika. Podaci se kontroliraju unutar vlastitog algoritma, i automatski se u raunalnom obliku spremaju u arhivu. Prostorna raspodjela je u skladu s propisima WMO-a. - Pilotbalonska postaja obavlja mjerenja brzine i smjera vjetra optikim teodolitom, dva puta dnevno u 06 i 18 UTC, ukoliko su povoljne vremenske prilike. Podaci se arhiviraju u ispisanim dnevnicima motrenja.

18

HRVATSKI KLIMATSKI MOTRITELJSKI SUSTAV

Automatska postaja za odreivanje sastava atmosfere, MZOPU

Potrebno je obnoviti dva mjerna mjesta sa suvremenim ureajima. - Radarske meteoroloke postaje meteorolokim radarima kontinuirano prate dogaanja u atmosferi. Digitaliziranom radarskom slikom je pokriven sjeverni dio Hrvatske. Digitalizacija radarske slike omoguila je elektroniko slanje radarskih slika korisnicima. Podaci (slike) se proslijeuju u meunarodnu razmjenu i redovito arhiviraju u bazu podataka. Od poetka 2000. godine Hrvatska (DHMZ) se ukljuila u EUMET-ov program pod nazivom OPERA, s ciljem harmonizacije i standardizacije radarskih produkata i mogunosti stvaranja jedinstvene radarske slike za Europu Da bi se postigla potpuna pokrivenost radarskom slikom treba obnoviti tri radara u kopnenom dijelu Hrvatske, 5 radara kratkog dometa za i uspostaviti sustav radara na jadranskoj obali (3 radara).

4.1.3 Postaje za odreivanje sastava (oneienja) atmosfere, opis njihova rada i organizacija
Ozonske postaje odreuju prizemne koncentracije ozona i podaci se arhiviraju u kompjutorskom obliku.

HRVATSKI KLIMATSKI MOTRITELJSKI SUSTAV

19

Sumporni dioksid; Analizom dnevnih (24 h) uzoraka oborine - odreuje se: pH, elektrina vodljivost, sulfati, nitrati, kloridi, amonijak, kalcij, kalij, natrij, magnezij. Automatskom postajom odreuje se sumporni dioksid, duikovi spojevi, ugljikov monoksid, sumporovodik, amonijak i lebdee estice Duini dioksid Analizom dnevnog protoka zraka kroz otopinu odreuju se dnevne koncentracije Automatskom postajom registriraju se koncentracije duinog dioksida Dim i svojstva aerosola (lebdeih estica) registriraju se automatskom postajom Stakleniki plinovi, registrira se ugljikov monoksid automatskim postajama na 4 mjesta. Mjerenje oneienja zraka na lokalnoj razini obavlja se konvencionalnim i automatskim metodama za potrebe razliitih instituta, zavoda, industrijskih postrojenja i sl. Prostornu raspodjelu tih postaja treba uskladiti s propisima na dravnoj razini

4.2 MORE - vrste i broj postaja, opis njihova rada i organizacija

Vrsta postaje/mjerenja broj 4.2.1 Meteoroloka motrenja s brodova 15 do 60 (Brodske meteoroloke postaje) 4.2.2 Povrinska temperatura mora 16 4.2.3 Razina mora - fiksni mareografi 7 4.2.4 Stanje mora - ocjena (valovi) 21 4.2.5 Mjerenja na fiksnim tokama 3 4.2.5.1 Fiksna obalna automatska oceanografsko meteoroloka postaja 2 - temperatura mora - salinitet - razina mora - visina i period valova - protok topline i vlage na granici kopno-more - temperatura zraka - tlak zraka - relativna vlaga zraka - smjer i brzina vjetra - solarno kratkovalno zraenje - albedo - oborina 4.2.5.2 Fiksna automatska oceanografsko meteoroloka 1 postaja na usidrenoj plutai - temperatura mora - salinitet - razina mora - visina i period valova - protok topline i vlage na granici kopno-more - temperatura zraka - tlak zraka

20

HRVATSKI KLIMATSKI MOTRITELJSKI SUSTAV

- relativna vlaga zraka - smjer i brzina vjetra - solarno kratkovalno zraenje - albedo - oborina 4.2.6 Mjerenja s istraivakim brodovima ( od nekoliko puta godinje do svakih 10 dana). Mjerenja se obavljaju na stalnoj mrei toaka ili na guoj mrei za potrebe pojedinanih projekata. 4.2.6.1 Fizikalni parametri mora br. institucija 4.2.6.1.1 Dubina mora 2 4.2.6.1.2 Dubina sloja mijeanja 2 4.2.6.1.3 Parametri morskih struja 1 4.2.6.1.4 Dubinski profil temperature mora 1 4.2.6.1.5 Period, smjer i visina valova 1 4.2.6.2 Kemijski parametri mora a) u stupcu vode 4.2.6.2.1 Otopljeni kisik 2 4.2.6.2.2 pH 2 4.2.6.2.3 Soli (ortofosfati, ukupni fosfor, nitrati, amoniak, 2 ukupni duik, suspendirani nanos) b) u sedimentu 4.2.6.2.4 Granulometrija, karbonati, redox potencijal, 1 teki metali, ukupni duik, organski ugljik, organski materijal, neorganski i organski fosfori c) u bioti 4.2.6.2.5 Teki metali, karbonati 1 4.2.6.3 Bioloki parametri mora 4.2.6.3.1 Fitoplankton, zooplankton, bakterioplankton, fitobentos, 1 zoobentos, klorofil, primarna produkcija, bakterioloka produkcija, fitotoksini, otrovne vrste fitoplanktona, sanitarna kakvoa mora i morskih organizama (koljke) 4.2.6.3.2 Ribe dubokog mora, ribe dna mora, mekuci, ikra 1 (standardni podaci); dinamika i populacija parazita u kavezima i slobodno ivuih u moru, genetika struktura populacije riba i koljaka Nabrojene su vrste mjerenja koje se kontinuirano ili povremeno obavljaju za more. Podaci se odnose na stanje 31. prosinca 2004. Na lokalnim ili znanstvenim razinama vjerojatno postoje mjerenja koja nisu obuhvaena ovom analizom. Motrenja u dijelu klimatskog sustava more su raznovrsna i dosta heterogeno rasporeena i optimalnu prostornu raspodjelu treba odrediti dodatnom analizom i koordinacijom svih institucija koje odravaju sustave mjerenja.

4.2.1 Meteoroloka motrenja s brodova,(brodske meteoroloke postaje)- njihov opis rada i nain izvoenja
Obuhvaaju sve meteoroloke parametre i organiziraju se podukom asnika na putnikim i trgovakim brodovima za izvoenje meteorolokih motrenja i javljanje podataka. Podaci se unose u dnevnik koji se nakon putovanja dostavlja Pomorskom meteorolokom centru Dravnog hidrometeorolokog zavoda. Prema mogunosti dostavljaju se i radio ili UKV vezom. Podaci se naknadno provjeravaju, unose u raunalo i koriste za razliite prim-

HRVATSKI KLIMATSKI MOTRITELJSKI SUSTAV

21

jene (u modelima i klimatologiji oceana i mora). Brodske meteoroloke postaje dijele se na: odabrani brod, dopunski brod i pomoni brod, ovisno od opremljenosti s instrumentima i programu rada, koji se obavlja na tom trgovakom brodu.

4.2.2 Povrinska temperatura mora- opis motrenja i nain izvoenja


Mjeri se na mrei postaja du jadranske obale i na otocima. Mjerenja izvode neprofesionalni (gdje je mogue na GMP profesionalni) motritelji tri puta dnevno (7, 14 i 21 h SEV) prema naputku Pomorskog meteorolokog odjela Dravnog hidrometeorolokog zavoda. Dnevnici motrenja se dostavljaju potom po zavretku mjeseca i unose na raunalo, kontroliraju se i arhiviraju. Na nekoliko je mjesta uz automatske meteoroloke postaje prikljuen i senzor za temperaturu mora i kontinuirano se mjeri temperatura mora.

4.2.3 Razina mora - opis mjerenja i nain izvoenja


Mjeri se kontinuirano mareografima i podaci se prikupljaju i obrauju.

4.2.4 Stanje mora (valovi) - opis motrenja i nain izvoenja


Odreuje se na prizemnim Glavnim meteorolokim postajama, smjetenim na morskoj obali, vizualno prema ljestvici za stanje mora, podaci se javljaju u SYNOP porukama i odlaze u telekomunikacijski sustav WMO-a.

4.2.5 Oceanografska mjerenja na fiksnim (In-situ) tokama, njhov opis i nain izvoenja
Obuhvaaju stalne lokacije na obali ili na moru gdje se kontinuirano u pravilnim razmacima obavljaju mjerenja 4.2.5.1 Fiksne (In-situ) obalne automatske oceanografsko meteoroloke postaje, opis mjerenja i nain njegova izvoenja Obavlja mjerenje temperature mora, saliniteta, razine mora, protoka topline i vlage na granici kopno - more, te osnovnih meteorolokih parametara u atmosferi. 4.2.5.2 Fiksne (In-situ) automatske oceanografske- meteoroloke postaje na usidrenim plutaama - opis mjerenja i nain njegova izvoenja Registrira sljedee elemente:stanje mora (visinu i smjer kretanja valova), povrinsku temperaturu mora, salinitet, razinu mora, protok topline i vlage na granici kopno-more, te osnovne meteoroloke parametre u atmosferi. 4.2.6. Mjerenja na istraivakim brodovima - njihov opis i nain izvoenja Obavljaju se povremeno du Jadranskog mora u razdobljima od nekoliko do mjesec dana. Tijekom krstarenja mjere se fizikalni, kemijski i bioloki parametri. Mjerenja se obavljaju na stalnim tokama, ali i na dodatnim, ukoliko se eli gua mrea. Mjerenja

22

HRVATSKI KLIMATSKI MOTRITELJSKI SUSTAV

Istraivaki brod Bios, Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split

Istraivaki brod Vila Velebita, CIM, Institut Ruer Bokovi, Rovinj

Istraivaki brod Palagrua Hidrografski institut, Split

Istraivaki brod Hidra Hidrografski institut, Split

HRVATSKI KLIMATSKI MOTRITELJSKI SUSTAV

23

Fiksna automatska oceanografska meteoroloka postaja na usidrenoj plutai, Srednji Jadran, IOR, Split

Plutaa za mjerenje temperature mora, Umag, DHMZ

ukljuuju sve parametre stalnih programa i posebnih ispitivanja. Uzorci i podaci se obrauju tijekom plovidbe i nakon njena zavretka, a koriste se za stvaranje baze podataka, te razliita struna i znanstvena istraivanja. Motrenja u dijelu klimatskog sustava more su dosta heterogeno rasporeena, esto se rade u suradnji vie institucija. Optimalnu estinu i prostornu raspodjelu stalnih mjerenja (postaja) treba uskladiti dodatnom analizom u koordinaciji svih institucija sudionika mjerenja.

4.3 KOPNO - vrste i broj postaja, opis njihova rada i organizacija


Vrsta postaje/mjerenja 4.3.1 Hidrologija 4.3.1.1 Rijeni protok 4.3.1.2 Vodostaj rijeka i jezera 4.3.1.3 Otjecanje 4.3.1.4 Brzina struje 4.3.1.5 Razina podzemne vode 4.3.2 Glaciologija (snijeg) 4.3.2.1 Snjeni pokriva (pokrivenost tla) 4.3.2.2 Visina snjenog pokrivaa 4.3.2.3 Oborina od snijega broj postaja/mjerenja 450 500 450 450 1000 483 483 483

24

HRVATSKI KLIMATSKI MOTRITELJSKI SUSTAV

4.3.2.4 Gustoa snijega 4.3.2.5 Zamrznutost tla (ocjena) 4.3.3. Tlo i vegetacija 4.3.3.1 Temperatura tla 4.3.3.2 Vlaga tla 4.3.3.3 Vrsta tla 4.3.3.4 Albedo 4.3.3.5 Fenologija biljaka 4.3.3.6 Tipovi pokrivenosti tla s vegetacijom 4.3.3.7 Indeks povrine lista 4.3.3.8 Raspodjela indeksa poara 4.3.3.9 Mjerenje isparavanja 4.3.3.10 Promjena biomase 4.3.3.11 Promjena koritenja zemljita 4.3.3.12F Paleoklimatologija

25 483 50 1 30 2 57 3 2 30 21 -

Mjerenja na kopnu (terestrika) 4.3.1. Hidrologija, 4.3.2 Glaciologija i 4.3.3 Tlo i vegetacija toke 4.3.3.1; 4.3.3.2; 4.3.3.4; 4.3.3.5; 4.3.3.8; i 4.3.3.9 provode se u Dravnom hidrometeorolokom zavodu, a mjerenja navedena u tokama 4.3.3.3; 4.3.3.6; 4.3.3.7; 4.3.3.10; 4.3.3.11 i 4.3.3.12 se provode povremeno u okviru znanstvenih i strunih projekata u razliitim institutima i fakultetima.

4.3.1 Hidrologija - opis mjerenja i nain izvoenja


Rijeni protok odreuje se na rijekama, u pravilnim vremenskim razmacima i prema potrebi u izvanrednim situacijama, hidrometrijskim krilom, terenskim mjerenjima, a podaci se unose u raunalo, provjeravaju i arhiviraju. Uvode se i automatizirani ureaji koji izravno i kontinuirano dostavljaju podatke u okviru informacijskog sustava. Vodostaj rijeka i jezera odreuje se na rijekama i jezerima fiksnim vodomjernim letvama. Vodostaje oitavaju neprofesionalni motritelji, upisuju u dnevnik motrenja, a nakon zavretka mjerenja dnevnik potom dostavljaju u Hidroloki odjel DHMZ-a. Podaci o

Registracija vodostaja - limnigraf, Plitvika jezera, DHMZ

HRVATSKI KLIMATSKI MOTRITELJSKI SUSTAV

25

Mjerenje vodostaja - vodokazna letva,Gorian, DHMZ

vodostaju unose se u raunalo, provjeravaju i arhiviraju. Uvode se i automatizirani ureaji koji su povezani u informacijski sustav i slue za operativne svrhe (obrana od poplava) i prikupljanje podataka. Otjecanje se odreuje raunski i slui za operativne potrebe i naknadne analize Brzina struje dobiva se instrumentalno i raunski, terenskim mjerenjima. Podaci se unose u raunalo, provjeravaju i pohranjuju, a slue za operativne potrebe i naknadne analize. Automatskim ureajima povezanim u informacijski sustav provodi se kontinuirano mjerenje. Razina podzemne vode mjeri se u fiksnim bunarima. Motritelji tri puta dnevno mjere razinu i podatke zapisuju u dnevnik, koji na kraju mjeseca potom dostavljaju u DHMZ, gdje se podaci unose u raunalo, kontroliraju i pohranjuju. Koriste se i automatizirani ureaji povezani u informacijski sustav koji kontinuirano mjere visinu podzemne vode, a podaci slue za operativne i naknadne potrebe.

4.3.2 Glaciologija (snijeg) - opis mjerenja i nain izvoenja


Snjeni pokriva (pokrivenost tla) - ocjenjuje se na svim meteorolokim postajama DHMZ-a i biljei u dnevnike motrenja iz kojih se podaci unose u raunalo. Korisnikim se programima odreuje broj dana sa snijegom, poetak i zavretak pojava snijega na tlu i sl. Visina snjenog pokrivaa - odreuje se snjegomjernim letvama na svim meteorolokim postajama DHMZ-a. S glavnih meteorolokih postaja podaci se meteorolokim porukama proslijeuje u nacionalnu i meunarodnu razmjenu. Podaci se unose u raunalo, provjeravaju i arhiviraju. U okviru automatskih postaja visina snijega moe se kontinuirano pratiti laserskim senzorima.

26

HRVATSKI KLIMATSKI MOTRITELJSKI SUSTAV

Klimatoloka (obina) meteoroloka postaja Zalesina, DHMZ

Oborina od snijega - odreuje se na svim meteorolokim postajama DHMZ-a upotrebom Helmanovog kiomjera Gustoa snijega - odreuje se na odreenim postajama snjegomjernim vagama Zamrznutost tla - ocjenjuje se na svim meteorolokim postajama (stanje tla), DHMZ-a i dubina zamrzavanja mjerenjem na jednom mjestu. Podaci se unose na raunalo provjeravaju i arhiviraju

4.3.3 Tlo i vegetacija - opis mjerenja i nain izvoenja


Temperatura tla - odreuje se na standardnim dubinama do 1m na odabranim meteorolokim postajaman tri puta dnevno. Podaci se unose na raunalo, provjeravaju i pohranjuju. Na nekoliko mjesta uz automatske meteoroloke postaje dodatnim senzorima se kontinuirano biljee temperature tla na standardnim dubinama. Vlaga tla - odreuje se fizikalnim metodama isuivanjem uzoraka u razmacima od 10 dana Vrsta tla - odreuje se pedolokim metodama Albedo (odrazivost) - mjeri se na postajama koje imaju instrumente za mjerenje Sunevog zraenja (omjer izmeu odbijene i dolazne Suneve energije), obuhvaene su i druge komponente sunevog zraenja ( globalno, difuzno) i trajanje sijanja sunca. Fenologija biljaka - feno faze se opaaju na fenolokim objektima tijekom cijele godine, motrenja obavljaju neprofesionalni motritelji i dnevnike motrenja dostavljaju potom istekom mjeseca. Tipovi pokrivenosti tla s vegetacijom - odreuju se povremeno kroz znanstvene projekte

HRVATSKI KLIMATSKI MOTRITELJSKI SUSTAV

27

Mjerenje temperature tla na GMP Zadar, DHMZ

Indeks povrine lista - odreuje se povremeno kroz znanstvene projekte Raspodjela indeksa poara - odreuje se posredno iz meteorolokih podataka, u planu je povremeno odreivanje potrebnih parametara sagorjevanjem uzoraka na jednoj lokaciji Mjerenje isparavanja - odreuje se na odabranim meteorolokim postajama, uglavnom potencijalno isparavanje ispariteljem klase A. Promjena biomase - odreuje se povremeno u okviru znanstvenih projekata Promjena koritenja zemljita - odreuje se povremeno kroz znanstvene projekte Paleoklimatologija - provodi se povremeno kroz znanstvene projekte u umarstvu, geologij, geografiji i meteorologiji. Motrenja u dijelu klimatskog sustava tlo i vegetacija se ili ne rade sustavno ili su dosta heterogeno rasporeena i optimalnu prostornu raspodjelu treba odrediti dodatnom analizom u koordinaciji svih institucija sudionika mjerenja.

5. Svemirski (satelitski) motriteljski programi


5.1 Koritenje satelitskih motrenja u Hrvatskoj i sudjelovanje u meunarodnim satelitskim motriteljskim programima
Prvi eksperimentalni meteoroloki satelit TIROS-1 lansiran je u Sjedinjenim amerikim dravama 1. travnja 1960. Kruio je oko Zemlje na visini 700 km u priblino polarnoj orbiti. To je zajedno s velikim raunalima donijelo ogromne mogunosti i napredak, jer su

28

HRVATSKI KLIMATSKI MOTRITELJSKI SUSTAV

se dogaanja na zemlji u klimatskom sustavu (atmosfera, oceani, kopno) poela promatrati i mjeriti iz svemira. U operativnoj prognostikoj slubi Hrvatske, satelitske slike se upotrebljavaju od 1986. Do sredine 1995. u upotrebi je bila sekundarna korisnika postaja (SDUS - Secondary Data User Station), koja je primala slike sa satelita METEOSAT i polarnih satelita NOAA u analognom obliku. Primarna korisnika postaja (PDUS - Primary Data User Station) koristi se od studenog 1995. Ona je omoguila prijam digitalnih slika s METEOSAT-a, analognih podataka sa satelita NOAA te prijam pojedinih prognostikih karata preko MDD (Meteorological Data Distribution) sustava. Uvoenje PDUS sustava omoguilo je poboljanje kvalitete meteorolokih informacija i njihovu vizualizaciju i obradu. Sada se u operativnom radu za prognozu vremena koriste slike s METEOSAT-a. Tim satelitom te obradom i distribucijom podataka upravlja EUMETSAT (Europska agencija za iskoritavanje meteorolokih satelita), a podaci se vizueliziraju i obrauju u tri spektralna podruja: vidljivom (0.4 - 1.0 mm), infracrvenom (10.5 - 12.5 mm) i u apsorpcijskoj vrpci vodene pare ( 5.7 - 7.1 mm). U meteorolokoj praksi najee se koristi kombinacija slika u sva tri spektra. Postoji jo niz primjena satelitskih podataka za atmosferu, ocean i terestike svrhe. Hrvatska je u sijenju 2002. postala pridruena lanica EUMETSAT-a i tako stekla mogunost koritenja satelitskih podataka za razliite svrhe. Sateliti druge generacije su tehniki i sadrajno mnogo razvijeniji i omoguavaju niz primjena koje korisnici trebaju usvojiti. U Hrvatskoj satelitske podatke koriste neki znanstveni instituti i istraivake organizacije u naknadnim prouavanjima, a za sada je najvea operativna primjena u klimatskom podruju atmosfera (meteorologija, prognoza vremena), dok se u ostala dva podruja klimatskog sustava ne provodi operativno koritenje. Hrvatska je od 2005. lanica Globalnog zemaljskog sustava svih sustava (GEOSS) i prihvatila je 10 - godinji plan njegova provoenja. To je ujedno i mogunost pribavljanja

Sustav satelitskih motrenja kao dio Globalnog motriteljskog sustava

HRVATSKI KLIMATSKI MOTRITELJSKI SUSTAV

29

podataka za iroko podruje i definira motrenja za potrebe: prirodnih katastrofa, zdravlja, energije, klime, vode, vremena, ekosustava, poljoprivrede, razliitosti vrsta i za javnost, s prvenstvom na motrenjima iz svemira (satelitskim motrenjima). S obzirom na tako irok pristup GEOSS- a, i na nacionalnoj razini treba definirati koritenje tih podataka u sva tri podruja klimatskog sustava i korisnikim podrujima koje navodi GEOSS.

6. Nedostaci u motriteljskim sustavima u Hrvatskoj


6.1 Atmosfera
- Prizemne postaje - nedovoljna automatizacija (djelomino je automatizirano samo 58 meteorolokih postaja, od 478 postojeih) - Visinske postaje - nije provedena modernizacija postojeih radiosondanih sustava - ne provode se mjerenja vertikalnog presjeka strujanja, temperature i vlage u atmosferi s WIND PROFILER-om. - jadranska obala i juni dio Hrvatske nisu pokriveni s radarskom slikom s meteorolokih radara - Postaje za odreivanje sastava atmosfere - nedovoljna koordinacija razliitih institucija koje su ukljuene u mjerenja i nedovoljna pokrivenost u nekim podrujima

6.2 More
Nije uspostavljena dovoljno gusta operativna fiksna mrea oceanografskih i Oceanografsko - meteorolokih postaja te fiksnih plutaa za potpuno prekrivanje Jadranskog mora. Oceanografski i hidrografski instituti vie provode periodina mjerenja s istraivakim brodovima. Potrebna je bolja koordinacija izmeu razliitih institucija koje provode mjerenja.

6.3 Kopno
- Hidrologija - Glaciologija - Tlo i vegetacija - nedovoljna automatizacija, nedovoljna prostorna pokrivenost u nekim dijelovima Hrvatske - nedovoljna automatizacija, motrenja organizirana unutar prizemnih meteorolokih postaja - neka su motrenja (promjena biomase, promjena koritenja zemljita, paleoklimatologija) organizirana samo kao sporadina na razini znanstvenih projekata i nisu definirana kao operativna mrea

6.4 Motrenja iz svemira - svemirski (satelitski) programi


- Atmosfera - satelitski podaci se ne spremaju za naknadno koritenje za prouavanje klime , upotrebu u modelima i sl., nisu usvojene najnovije mogunosti koritenja podataka

30

HRVATSKI KLIMATSKI MOTRITELJSKI SUSTAV

- More - osim koritenja satelitskih podataka za znanstvene svrhe, podaci se rijee sustavno koriste za operativne svrhe - Kopno - nisu osmiljeni programi koji bi operativno osiguravali i koristili satelitske podatke

7. Prepreke za bolji rad u klimatskim motriteljskim sustavima u Hrvatskoj i institucije nadlene za razliite motriteljske mree u Hrvatskoj
7.1 Glavne prepreke
- Nema koordinacije na dravnoj razini izmeu mrea na razliitim podrujima klimatskog sustava, niti unutar pojedinih dijelova klimatskog sustava. - Ne postoji referalna toka na razini drave gdje bi svi zainteresirani ( korisnici, srodne institucije, javnost) mogli vidjeti tko odrava koju mreu, na koji nain, koji podaci postoje, nain pristupa podacima i pod kojim uvjetima se mogu dobiti. - Na nekim podrujima (pogotovo more i terestriki programi) ne postoji sustavni pristup mjerenjima, jer se najvie radi po projektima koji traju dok se projekt financira.

7.2 Institucije nadlene za razliite motriteljske mree u Hrvatskoj


Poznato je da su se zbog strunih, korisnikih, politikih, povijesnih i drugih razloga dogaale promjene u postojeim motriteljskim mreama klimatskog sustava, a takoer se promjene dogaaju i zbog tehnolokog napretka i izvanrednih dogaaja, najee prirodnih katastrofa (na pr.na svjetskoj razini - tsunami), koje nameu potrebu za osnivanjem novih i poboljanjem postojeih motriteljskih sustava. Korisno je da se barem na razini podataka tono zna koje motriteljske mree postoje, to rade, kakav je pristup podacima i pod kojim uvjetima se mogu dobiti. Na taj se nain izbjegava monopoliziranje i dupliranje motriteljskih sustava te omoguuje bolje planiranje buduih i koritenje podataka postojeih sustava. U Hrvatskoj vie institucija obavlja motrenja u okviru mrea na razini drave, a takoer postoje namjenske korisnike motriteljske mree u odreenim podrujima i djelatnostima. Svakako treba razlikovati motriteljske mree na razini drave, koje osiguravaju podatke za javnu upotrebu i korisnike mree koje su uspostavljene na uim podrujima i za rjeavanje odreenog tehnolokog ili zatitarskog problema. U ovom dijelu biti e nabrojane institucije u Hrvatskoj koje odravaju ili bi trebale odravati stalne motriteljske mree klimatskog sustava, navedene u poglavlju br.4. Operativna organizacija motriteljskih mrea u Hrvatskoj, prema podrujima klimatskog sustava (atmosfera, more, kopno), ne postoji u stvarnosti, iz povijesnih, korisnikih, politikih, strunih i provedbenih razloga. Tako se u motriteljskom sustavu Dravnog hidrometeorolokog zavoda obavlja osim iz podruja atmosfere i hidrologije, i dosta motrenja iz klimatskih podruja mora i kopna. Razlog tome su povjesni uvjeti nastanka mrea, mogunost jeftinije provedbe na ve formiranoj postaji s motriteljem i potrebnom infrastrukturom, koncentracija potrebnog kadra za odravanje sustava i infrastrukture i sl. Institucije koje odravaju motriteljske sustave na klimatskim podrujima atmosfera, more, kopno na podruju Hrvatske:

HRVATSKI KLIMATSKI MOTRITELJSKI SUSTAV

31

a) Dravni hidrometeoroloki zavod b) Ministarstvo turizma prometa i veza (zrane luke i cestovni promet) c) Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva d) Ministarstvo zdravstva - Institut za medicinska istraivanja, Zavod za zatitu zdravlja e) Institut za oceanografiju i ribarstvo f) Hidrografski institut g) Institut Ruer Bokovi - Centar za istraivanje mora h) Geofiziki zavod Andrija Mohorovii - Geofiziki odsjek, Prirodoslovno matematiki fakultet Osim navedenih institucija mnoge ustanove i gospodarske grane imaju motriteljske sustave ili pojedinane postaje za vlastite potrebe. Hrvatske vode, Hrvatska elektroprivreda i Hrvatske ceste imaju dugogodinju ugovornu suradnju s Dravnim hidrometeorolokim zavodom na bazi jedne godine, o izvoenju meteorolokih i hidrolokih mjerenja postavljanjem i odravanjem potrebnih postaja, te prikupljanjem i obradom podataka.

7.3 Motrenja koja se provode pod nadlenou pojedinih institucija


a) Dravni hidrometeoroloki zavod - obavlja jo od 1851 meteoroloka motrenja za operativne potrebe, kontrolira i pohranjuje podatke. Sada, na temelju postojeih pravilnika i preporuka Svjetske meteoroloke organizacije, odrava slijedee motriteljske sustave navedene u poglavlju br. 4: 4.1 4.1.1 4.1.1.1 4.1.1.3 4.1.1.4 4.1.1.5 4.1.2 4.1.2.1 4.1.2.2 4.1.2.3. 4.1.3 4.1.3.1 4.1.3.2 Atmosfera Prizemne meteoroloke postaje 504 Prizemne Glavne meteoroloke postaje 38 Klimatoloke postaje 109 Kiomjerne postaje 326 Automatske meteoroloke postaje s dojavom 58 (32 GMP +26 INV) podataka u informacijski sustav DHMZ-a Visinske meteoroloke postaje 11 Radiosondane postaje 2 Pilotbalonske postaje 1 Radarske postaje 8 Postaje za odreivanje sastava (oneienja) atmosfere Ozonske postaje 2 Sumporni dioksid i dr. - analizom dnevnih uzoraka oborine 19 - automatskom registracijom Duini dioksid i dr. - analizom dnevnog protoka zraka kroz otopinu 12 - automatskom registracijom More Meteoroloka motrenja s brodova 15 do 60 Povrinska temperatura mora 15 Stanje mora (valovi) 21

4.1.3.3

4.2 4.2.1 4.2.2 4.2.4

32

HRVATSKI KLIMATSKI MOTRITELJSKI SUSTAV

4.3 4.3.1 4.3.1.1 4.3.1.2 4.3.1.3 4.3.1.4 4.3.1.5 4.3.2 4.3.2.1 4.3.2.2 4.3.2.3 4.3.2.4 4.3.2.5 4.3.3 4.3.3.1 4.3.3.2 4.3.3.4

4.3.3.5 4.3.38 4.3.3.9

Kopno (terestrika mjerenja) Hidrologija Rijeni protok Vodostaj rijeka i jezera Otjecanje Brzina rijene struje Razina podzemne vode Glaciologija Snjeni pokriva (pokrivenost tla) Visina snjenog pokrivaa Oborina od snijega Gustoa snijega Zamrznutost tla (stanje tla) Tlo i vegetacija Temperatura tla Vlaga tla Albedo (globalno + difuzno sunevo zraenje) Globalno sunevo zraenje Kratkovalno (ultraljubiasto UVB) zraenje Fenologija biljaka Raspodjela indeksa poara Mjerenje isparavanja

450 500 450 450 1000 483 483 483 25 483 50 1 2 4 3 57 30 21

5.1 Satelitski podaci, DHMZ je predstavnik Hrvatske u EUMETSAT-u i GEOSS-u. Satelitske slike i podaci redovito se operativno koriste za prognozu vremena i naknadne analize b) Ministarstvo turizma, prometa i veza (zrane luke i cestovni promet) - obavlja meteoroloka (aeronautika) motrenja za potrebe zranog prometa u zranim lukama i ima mreu automatskih meteorolokih postaja du prometnica, koje osim meteorolokih elemenata pokazuju i stanje kolnika. Te su postaje postavljene na lokacijama vanim za odvijanje prometa. 4.1 4.1.1.2 4.1.1.6 Atmosfera Aeronautike meteoroloke postaje (u zranim lukama), slue za odvijanje zranog prometa Automatske meteoroloke postaje u zranim lukama (5) i du prometnica, slue za odvijanje prometa, a podaci se ne arhiviraju 5 105

c) Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva, Agencija za zatitu okolia - odrava dravnu mreu automatskih postaja za odreivanje sastava atmosfere. Rade etiri postaje i mjere prosjene dnevne koncentracije sumpornog dioksida, duinog dioksida, dim i svojstva aerosola (lebdee estice), ugljikov monoksid, sumporovodik i amonijak. Na jednom mjestu mjeri se i prizemna koncentracije ozona. Osim kemijskih svaka postaja (4 lokacije) ima i meteoroloke senzore za mjerenje temperature i relativne vlage zraka, te brzine i smjera vjetra. U skladu s postojeim zakonom uredi Ministarstva za zatitu okolia i prostornog ureenja organiziraju praenje komponenti oneienja zraka i mora na lokalnoj razini.

HRVATSKI KLIMATSKI MOTRITELJSKI SUSTAV

33

4.1 4.1.1.6

4.1.3 4.1.3.1 4.1.3.2

4.1.3.3

4.1.3.4 4.1.3.5

4.1.3.6 4.2 4.2.5.5 4.3

Atmosfera Automatske meteoroloke postaje koje nisu u informacijskom sustavu DHMZ-a (meteoroloki elementi se mjere kao dodatni program) Postaje za odreivanje sastava atmosfere Ozonske postaje Sumporni dioksid - analizom dnevnih uzoraka oborine - automatskom registracijom Duini dioksid - analizom dnevnog protoka zraka kroz otopinu - automatskom registracijom Dim i svojstva aerosola (lebdee estice) Ugljikov monoksid - Sumporovodik - Amonijak Mjerenje parametara oneienja zraka na lokalnoj razini More Kemijski parametri kvalitete mora Kopno

1 4 4 4 4 4 4 > 100 ? ?

d) Ministarstvo zdravstva - Institut za medicinska istraivanja; Zavod za javno zdravstvo grada Zagreba 4.1.3.6 Mjerenja oneienja zraka na lokalnoj razini, korisniki za upozorenja i prouavanje utjecaja oneienja zraka na zdravlje 1

e) Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split - obavlja oceanografska istraivanja razine mora, na fiksnim plutaama i istraivakim brodovima, a na fiksnim plutaama su i senzori za meteoroloke elemente 4.1 4.1.1.6 4.2 4.2.3 4.2.5.1 Atmosfera Automatske meteoroloke postaje koje nisu u informacijskom 3 sustavu DHMZ-a (navedeno i u tokama 4.2.5.1 i 4.2.5.2) More Razina mora - fiksni mareografi 1 Fiksna obalna automatska oceanografsko - meteoroloka postaja 2 (meteoroloki elementi se mjere kao dodatni program) - temperatura mora - salinitet - razina mora - protok topline i vlage na granici kopno-more - temperatura zraka - tlak zraka - relativna vlaga - smjer i brzina vjetra - solarno kratkovalno zraenje - albedo - oborina Fiksna automatska oceanografsko meteoroloka 1 + 2 u planu postaja na usidrenoj plutai (isti elementi kao u 4.2.5.1) Mjerenje na istraivakim brodovima ( 2 broda) vie od 20 plovidbi u trajanju od 2 do 30 dana

4.2.5.2 4.2.6

34

HRVATSKI KLIMATSKI MOTRITELJSKI SUSTAV

4.2.6.1 4.2.6.1.1 4.2.6.1.2 4.2.6.1.4 4.2.6.2

Fizikalni parametri mora Dubina mora Dubina sloja mjeanja Dubinski profil temperature mora Kemijski parametri mora a) u stupcu vode 4.2.6.2.1 Otopljeni kisik 4.2.6.2.2 pH 4.2.6.2.3 soli b) u sedimentu 4.2.6.2.4 Granulometrija, karbonati, redox potencijal, teki metali, ukupni duik, organski ugljik, organski materijal, neorganski i organski fosfori c) u bioti 4.2.6.2.5 Teki metali, karbonati 4.2.6.3 Bioloki parametri mora 4.2.6.3.1 Fitoplankton, zooplankton, bakterioplankton, fitobentos, zoobentos, klorofil, primarna produkcija, bakterioloka produkcija, fitotoksini, otrovne vrste fitoplanktona, sanitarna kakvoa mora i morskih organizama (koljke) 6.2.6.3.2 Ribe dubokog mora, ribe dna mora, mekuci, ikra, (standardni podaci); dinamika i populacija parazita u kavezima i slobodno ivui u moru, genetika struktura populacije riba i koljaka f) Hidrografski institut, Split - obavlja hidrografska istraivanja razine mora, stanja mora (valovi), i mjerenja s istraivakim brodovima. 4.2 4.2.3 4.2.6 4.2.6.1 4.2.6.1.1 4.2.6.1.2 4.2.6.1.3 4.2.6.1.4 4.2.6.1.5 4.2.6.2 4.2.6.2.1 4.2.6.2.2 4.2.6.2.3 More Razina mora - fiksni mareografi Mjerenje na istraivakim brodovima Fizikalni parametri mora Dubina mora Dubina sloja mijeanja Parametri morskih struja Dubinski profil temperature mora Period, smjer i visina valova Kemijski parametri mora Otopljeni kisik pH Soli 5 10 plovidbi po 30 dana tijekom godine

g) Institut Ruer Bokovi - Centar za istraivanje mora Rovinj - obavlja oceanografska istraivanja mora na sjevernom Jadranu 4.2 4.2.5.2 4.2.6. More Fiksna automatska oceanografsko meteoroloka postaja na 1 usidrenoj plutai ( u suradnji s Oceanografskim institutom- Split) Mjerenja s istraivakim brodovima povremeni obilasci Mjeri se vie fizikalnih i kemijskih elemenata navedenih u 4.2.6 Atmosfera Automatske meteoroloke postaje koje nisu u informacijskom sustavu DHMZ-a

h) Geofiziki zavod - Geofiziki odsjek, Prirodoslovno- matematiki fakultet, Zagreb 4.1 4.1.1.6 1

HRVATSKI KLIMATSKI MOTRITELJSKI SUSTAV

35

4.2 4.2.3 4.3 4.3.3.4

More Razina mora (mareograf) Kopno Globalno i difuzno sunevo zraenje s dostavom podataka u centar WMO-a u Petersburgu, UVB zraenje

1 2

8. Planovi za sustavna motrenja


Na razini GCOS-a odreeni su planovi za poboljanje rada motriteljskih sustava. Temeljni zahtjev je da se prilikom organiziranja motrenja potuje naelo istovjetnosti i GCOS motriteljska naela, to omoguava kompatibilnost podataka u vremenskom i prostornom smislu. U postojeim motriteljskim sustavima u Hrvatskoj ima mnogo nedostataka (poglavlje 6) i prepreka (poglavlje 7) koje treba ispraviti. Potrebno je dosta koordinacije, suradnje i upornosti, da bi se dobila podrka korisnika, Vlade i javnosti te potrebna sredstva za podizanje razine svih motriteljskih sustava. Dok su neki motriteljski sustavi organizacijski, kvalitativno i operativno na zavidnoj razini, neke tek treba osnovati ili ukljuiti u ve postojee. Temeljne smjernice za budue planiranje motriteljskih sustava u Hrvatskoj: - Aktivno i neprekidno sudjelovati u GCOS motriteljskom sustavu i njegovim partnerskim sustavima WMO - Global Observing System (GOS), Global Ocean Observing System (GOOS), Global Terestrial System (GTrS) i Global Earth System of Systems (GEOSS), s glavnim ciljem promoviranja i suradnje u sustavnim motrenjima i razvoju arhive podataka u svim dijelovima klimatskog sustava (atmosfera, more, kopno) - Ostvariti suradnju meu razliitim motriteljskim sustavima na dravnoj razini - Planirati akcije za osiguranje mogunosti za prikupljanje, razmjenu i koritenje podataka, proirivati podruja njihove upotrebe, kako bi se se zadovoljile lokalne, regionalne i meunarodne potrebe za podacima.

Globalni motriteljski oceanski sustav (GOOS)

36

HRVATSKI KLIMATSKI MOTRITELJSKI SUSTAV

- Pojaati kvalitetu motrenja, odravanja ureaja, provjere i arhiviranja podataka u postojeim mreama koje se odnose na klimatski sustav - Modernizirati postojee motriteljske mree i obnoviti ili uspostaviti motrenja koja jo nisu u funkciji. - Modernizirati postojee banke klimatskih podataka i razvijati sustav koji e omoguiti bolji pristup podacima te omoguiti njihovo koritenje i razmjenu. - Kontinuirano ulagati napore za spaavanje povijesnih nizova podataka i obnavljanje starih zapisa, te ih unositi na medij za raunalnu obradu i procesirati ih (provjera, obrada) i arhivirati. - Razvijati strategije za uvoenje programa svemirskih (satelitskih) motrenja u svim dijelovima klimatskog sustava (atmosfera, more, kopno)

9. Mogui projekti za poboljanje sustavnih motrenja u Hrvatskoj


Kroz nain svog djelovanja GCOS je organizirao regionalne radionice na kojima su utvrivani mogui projekti poboljanja motriteljskih sustava u svim dijelovima klimatskog sustava. Na nacionalnoj razini pokazuju se specifine potrebe, ovisno o organizaciji i razvijenosti motriteljskih sustava. Atmosfera Prizemne meteoroloke postaje: - Modernizacija automatizacijom prizemnih glavnih meteorolokih postaja, klimatolokih postaja, te modernizacija i obnova mree kiomjernih postaja do propisane prostorne raspodjele - Modernizacija i poboljanje gustoe mree uvoenjem samostalnih automatskih meteorolokih postaja, pogotovo na morskim, otonim i planinskim podrujima bez naseljenih mjesta - Poboljanje informatikog sustava (hardware i software) za prikupljanje, obradu i arhiviranje podataka - Osiguranje uvjeta za odravanje i umjeravanje ureaja i instrumenata - Modernizacija i standardizacija modula podaci o podacima (metadata) za sve postaje. - Sakupljanje i spaavanje starih podataka - Unos podataka starih povijesnih nizova na raunalne medije. Uneseno je samo 30% postojeih podataka. Visinske postaje: - Modernizacija i unifikacija dvaju RS ureaja dogradnjom. - Osiguranje jednog ili dvaju rezervnih RS ureaja. - Uvoenje mjerenja vertikalnog presjeka strujanja, temperature i vlage u atmosferi WIND PROFILER- ima na jednoj ili dvije lokacije. - Osiguravanje potpune pokrivenosti Hrvatske radarskom slikom, obnovom triju radara za kontinentalni dio, 5 radara kratkog dometa i nabavom triju radara za obalni dio. - Unijeti na medij za raunalnu obradu radiosondane podatke iz razdoblja prije 1970. (RS Zagreb/ Maksimir, razdoblje 1955. - 1970. i RS Split/Lazarica, razdoblje 1955. 1965.) Postaje za odreivanje sastava atmosfere: - Koordinacija postojeih mrea za odreivanje sastava atmosfere na razini podataka i planiranja

HRVATSKI KLIMATSKI MOTRITELJSKI SUSTAV

37

- Razvoj WMO GAW mree postaja za mjerenje oneienja u skladu s traenom prostornom raspodjelom - Uvoenje gue mree monitoringa staklenikih plinova - Nabava odgovarajue opreme (automatske postaje) za praenje sastava atmosfere. - Oprema i modernizacija kemijskog laboratorija More - Koordinacija postojeih mrea mjerenja na razini podataka i planiranja - Postizanje odgovarajue prostorne raspodjele i modernizacija automatizacijom postojeih fiksnih mrea ( povrinska temperatura mora, razina mora, stanje mora) - Poveanje broja fiksnih plutaa opremljenih sa svim potrebnim automatskim senzorima (oceanografski, valograf, meteoroloki i drugo) - Osiguranje uvjeta za rad s istraivakim brodovima Kopno Hidrologija - Organiziranje jedinstvenog hidrolokog informacijskog sustava motrenja na cijelom podruju Hrvatske - Optimalizacija mree hidrolokih postaja i opremanje postojee mree s automatskim elektronikim ureajima - Pokrivanje izabranih eksperimentalnih malih rjenih slivova s elektronskim instrumentima i ureajima potrebnim za praenje svih komponenata vodne bilance. - Dogradnja raunalnog sustava za praenje, kontrolu, arhiviranje i koritenje hidrolokih podataka. Glaciologija - Postupno modernizirati mjerenja snijega uvoenjem automatskih elektronikih ureaja. - Podizanje GMP Zavian (1594 m) na razinu planinskog meteorolokog opservatorija s naglaskom na prouavanje snijega i oblaka - Formiranje posebne banke podataka za prouavanje svih komponenata snijega i leda. Tlo i vegetacija - Modernizacija mjerenja, prikupljanja, obrade, arhiviranja i koritenja podataka, temperature i vlage tla uvoenjem elektronikh senzora na novim i ve postojeim automatskim postajama. - Modernizacija postaja za sunevo zraenje i provoenje kontinuiranih mjerenja u okviru novih i postojeih automatskih sustava - Modernizacija mjerenja isparavanja uvoenjem elektronikih registrirnih ureaja i njihovim uklapanjem u informacijski sustav - Operativno praenje indeksa opasnosti od poara na temelju izrauna i poeti eksperimentalno ispitivanje indeksa gorivosti i opasnosti od poara za Hrvatsku. - Modernizacija prikupljanja fenolokih podataka uvoenjem baze podataka na raunalu, te programa za pregled i koritenje podataka - Organiziranje operativnog praenja vrste tla, tipova pokrivenosti tla s vegetacijom i promjene namjene koritenja zemljita - Organiziranje operativnog praenja indeksa povrine lista, promjene biomase Satelitski programi - Modernizirati postojee i dobaviti nove raunalne programe za prizemne postaje najnovije generacije, za prijam satelitskih podataka. - Uvoenje u operativu najsuvremenijih naina za koritenje satelitskih podataka

38

HRVATSKI KLIMATSKI MOTRITELJSKI SUSTAV

- Uvoenje satelitskih podataka za prouavanje klime, upotpunjenih s podacima prizemnih mrea - Formiranje operativne baze podataka sa svim mogunostima, nainima i uvjetima koritenja satelitskih produkata za sve dijelove klimatskog sustava - Poboljati primjenu satelitskih informacija i proizvoda za klimatoloke svrhe, te za potrebe javnosti

10. Napomene i preporuke


- Razmotriti mogunost koordinacije svih motriteljskih mrea na razini drave, osnivanjem stalnog ili povremenog tijela za koordinaciju - Zbog injenice da vie institucija provodi motrenja u istom dijelu klimatskog sustava treba provesti dobru koordinaciju i suradnju. - Podjela motriteljskih mrea prema razliitim podrujima klimatskog sustava ne postoji u stvarnosti. Neke motriteljske mree je racionalnije odravati uz ve postojeu strukturu, zbog mogueg dupliranja infrastrukture i sustava za odravanje. - Ovaj pregled stanja, nedostataka i prepreka u motriteljskim sustavima moe posluiti za planiranje i provoenje razliitih projekata na nacionalnoj i meunarodnoj razini. - Veu pozornost treba obratiti na koritenje satelitskih podataka, ukljuivanjem u organizacije za satelitska mjerenja na meunarodnoj razini i osposobljavanjem strunjaka za primjenu satelitskih podataka u svim dijelovima klimatskog sustava. - Voditi rauna o tome da uvoenje novih naina motrenja najee ne iskljuuje postojea mjerenja, jer su ta mjerenja u veini sluajeva komplementarna i dopunjuju se, dakle dobiva se na koliini i kakvoi podataka. - Dravni hidrometeoroloki zavod obavlja preko 75% svih opaanja i mjerenja u svim podrujima klimatskog sustava u Hrvatskoj i ima najdue povijesne vremenske nizove sustavnih motrenja i nizove podataka, od 1851.godine.

HRVATSKI KLIMATSKI MOTRITELJSKI SUSTAV

39

Kratice:
DHMZ Dravni hidrometeoroloki zavod EUMETSAT The European Organization for the Exploration of Meteorological Satellites EUMETNET The Network of European Meteorological Services GCOS Global Climate Observing System GEF Global Environment Facility GEOSS Global Earth Observation System of Systems GMP Glavna meteoroloka postaja GOOS Global Ocean Observing System GPS Global Position System GTOS Global Terrestrial Observing System GTrS Global Terrestrial System ICAO International Civil Aviation Organization IOR Institut za oceanografiju i ribarstvo IPCC Intergovernmental Panel on Climate Change METEOSAT Meteorological Satellite MZOPU Ministarstvo za zatitu okolia, prostorno ureenje i graditeljstvo NOAA National Oceanic and Atmospheric Administration OPERA Operational Programme for the Exchange of Weather Radar Informations PDUS Primary Data User Station RS Radiosondaa SDUS Secondary Data User Station UNDP United Nations Development Programme UNFCCC United Nations Framework Climate Change Convention UTC United Time Central WMO World Meteorological Organization WMO GAW WMO Global Atmosphere Watch WMO GOS WMO Global Observing System

40

HRVATSKI KLIMATSKI MOTRITELJSKI SUSTAV

Literatura
Katuin Z., 1993: Croatian Climate Programme; Projects Review 1991 - 2000; Meteorological and Hydrological Service of Croatia, Zagreb, Croatia Katuin Z., 1994: Meteorological Stations Network in Croatia and Wars; Croatian Meteorological Journal, Vol. 29, Croatian meteorological society, Zagreb, Croatia Katuin Z., 2001: Systematic Monitoring within Global Observing System for Climate Observing System (GCOS); The First National Communication of the Republic of Croatia to the United Nations Framework Convention on Climate Change (UNFCCC); Ministry of Environmental Protection and Physical Planning, Zagreb, Croatia GCOS 2003: The Second Report on the Adequacy of the Global Observing Systems for Climate in Support of UNFCCC; GCOS-82; (WMO/TD No. 1143), Geneva, Switzerland UNFCCC;SBSTA 19 2003: Priorities for actions arising from the second adequacy report, with particular reference to the Global Climate Observing System; steering committee report to the Subsidiary Body for Scientific and Technological Advice at its eighteenth session; Submissions from Parties; PAPER NO. 4: CROATIA Mason P and other 2004: Implementation Plan for the Global Observing System for Climate in Support of the UNFCCC; GCOS - 92 (ES); (WMO/TD No 1244), Geneva, Switzerland GCOS 2004: GCOS Regional Action Plan for Central Asia; Geneva, Switzerland GCOS 2005: Report of the GCOS Regional Workshop for Central Asia on improving Observing Systems for Climate; GCOS - 94 (WMO/TD No. 1248), Geneva, Switzerland GCOS 2005: A Framework Document to assist in the Preparation of A Regional GCOS Action Plan for Eastern and Central Europe, Leipzig, Germany GCOS 2005: Report of the GCOS Regional Workshop for Eastern and Central Europe on improving Observing Systems for Climate; Leipzig, Germany, 26 - 28 April 2005; GCOS-100; (WMO/TD No. 1283) GEOSS 2005: The Global Earth Observation System of Systems (GEOSS): 10-Year Implementation Plan; Earth Observation Summit; Brussels, Belgia

You might also like