OSLOBODITE SE

STIDA

KOJI VAS SPUTAVA

John Bradshaw

OSLOBODITE SE STIDA
KOJI VAS SPUTAVA

John Bradshaw
Budui da mu korijeni seu u predverbalno razdoblje naeg ivota, stid je teko definirati. To je zdrava ljudska snaga koja moe postati istinska bolest due. Postoje dva oblika stida: zdravi stid i toksini stid, koji unitava ivot. Zdravi nas stid dri vrsto na zemlji. To je uto svjetlo koje nas upozorava da smo bitno ogranieni. Zdravi je stid temeljna metafizika granica za ljudska bia. To je emocionalna energija koja nas upozorava da nismo Bog - da smo grijeili i da emo opet grijeiti, da trebamo pomo. Zdravi nam stid doputa da budemo ljudska bia. Zdravi je stid dio osobnih moi svakog ljudskog bia. Omoguuje nam da znamo koje su nam granice i da tako djelotvornije upotrijebimo svoju energiju. Idemo boljim smijerom kada znamo koje su nam granice. Ne rasipamo vrijeme na ciljeve koje ne moemo postii ili na ono to ne moemo promijeniti. Zdravi stid omoguuje integriranje umjesto rasipanja nae energije. Toksini stid toliko razara djelovanje naeg autentinog ja da se i kroz oblike prikrivanja lanog ja probijaju jasni sindromi stida. Svaki sindrom ima svoju posebnu strukturu. Toksini stid postaje sr neuroza, poremeaja linosti, politikog nasilja, ratova i kriminala. Vie od svega to znam pribliava se definiciji ljudskog ropstva. Rad na pretvaranju toksinog stida u zdravi stid vodi neposredno u duhovnost. Zdravi nam stid govori da smo ogranieni; treba nam pomo; nismo Bog. Ima netko ili neto vee od nas. Zdravi je stid izvor duhovnosti.
EQ@2009

INDEX
Uvod
I. DIO PROBLEM

1. Mnogobrojna lica stida 2. Izvori toksinog stida 3. Skrovita toksinog stida

II. DIO - RJEENJE

Uvod: Proces eksternalizacije Parabola: Zatoenik u tamnoj spilji 4. Izaite iz skrivanja i izolacije 5. 12 koraka u pretvaranju toksinog stida u zdravi stid 6. Oslobodite svoje izgubljeno unutarnje dijete 7. Integracija poreknutih dijelova 8. O ljubavi prema sebi samome 9. Izlijeite svoje uspomene i promijenite sliku o sebi 10. Suprotstavite se unutarnjim glasovima i promijenite ih 11. Kako prevladati toksini stid u vezama 12. Duhovno buenje
EPILOG DODATAK BIBLIOGRAFIJA

6 10 11 41 112 173 174 177 179 187 199 214 236 250 272 303 324 350 352 356

Naslov originala John Bradshaw HEALING THE SHAME THAT BINDS YOU Copyright 1988 by John Bradshaw This translation is published under arrangement with Health Communications, Inc., 3201 S.W. 15th St. Deerfield Beach, FL 33442-8124 U.S.A.

ZAHVALA
elim zahvaliti Gershanu Kaufmanu, koji je svojim djelom o stidu poeo istraivati ovo podruje. Kaufmanova knjiga Stid (Shame) bila je moj glavni izvor za imenovanje demona koji zovem toksini stid. Moja knjiga ne bi bila mogua bez njegovih pionirskih pothvata. Zahvalnost dugujem i anonimnom piscu Hazeldonova djela pod nazivom Stid to razumijem zdravi stid kao ono to nas upozorava na nae temeljne ljudske granice, te to razumijem suprotnost vie od ljudskog bia/manje od ljudskog bia, koja je odreujua za toksini strah. Jo nekoliko ljudi bilo mi je vano da razumijem dinamiku stida. To su Sheldon Kopp, Marylin Mason, Merl Fossum i Terry Kellog. Kip Flock, moj prijatelj i kolega-terapeut u Los Angelesu, iznimno mi je mnogo pomogao odrediti pojmove u ovoj knjizi. Kip i ja proveli smo bezbrojne sate razgovarajui i razjanjavajui pojam stida. elim zahvaliti kolegama iz Centra za obiteljski oporavak n Houstonu (posebno Mary Bell) na stalnoj potpori.

Zahvaljujem Johnu Daughertyju, Georgu Pletcheru i vele asnom Mikeu Fallsu, mojim najboljim prijateljima, to su sa m n o m dijelili svoju bol i ranjivost. To to su me prihvatili bez stida omoguilo mi je da podijelim s njima svoj toksini stid. Zajednikim smo snagama smanjili mo toksinog stida u naim ivotima. Hvala mojim nakladnicima, Peteru Vegsou i Garyju Seidleru, za stalnu privrenost i potpunu potporu mojem radu. Zahvalan sam Marie Stilkind to je briljivo ureivala ovu knjigu i to me ohrabrivala da vjerujem vlastitu stilu, a zahvalan sam i osoblju iz organizacije Zdrava komunikacija. Moja publicistkinja Diane Glynn i njezina vjeta kolegica Jodee Blanco uinile su za promidbu mojega djela mnogo vie od onoga to nalae puka dunost. Ova Barbare rukopis radu na vie od knjiga ne bi bila mogua bez iznimna strpljenja Evans, koja je marljivo tipkala i pretipkavala moj (u bilo koje doba dana i noi). Zbog pristupa u ovom materijalu, Barbara je bila za mene mnogo tipkaice.

I, da ne zaboravim (to preesto inim), najdublje sam zahvalan mojoj Vioj sili ija me Milost spasila od toksinog stida.

UVOD
I nije ih bilo stid Knjiga postanka

Prije deset godina doao sam do jednoga od onih bitnih otkria koja iz temelja mijenjaju ivot. Imenovao sam najvanijeg demona u svojem ivotu. Dao sam ime stidu. To to sam imenovao stid znai da sam postao svjestan goleme razarajue moi koju je stid imao u mojem ivotu. Otkrio sam da me cijeloga ivota stid sputavao. Upravljao je m n o m e p o p u t ovisnosti. Pokazivao sam ga; skrivao ga - suptilno i ne tako suptilno; prenosio sam ga na svoju obitelj, klijente i svoje uenike. Stid je bio nesvjesni demon kojega nikada nisam priznao. Postajui svjestan dinamike stida, spoznao sam da je to jedna od najjaih razarajuih sila u ljudskom ivotu. Imenujui stid, poeo sam stjecati mo nad njim. Sam po sebi stid nije lo. Stid je normalna ljudska emocija. Zapravo je nuno imati osjeaj stida da bi ovjek uistinu bio ljudsko bie. Stid je osjeaj koji nam daje doputenje da budemo ljudska bia. Stid nas upozorava na nae granice. Stid nas dri u ljudskim okvirima dajui nam

na znanje da moemo pogrijeiti, da emo sigurno grijeiti i da n a m je potrebna pomo. Na nam stid kae da nismo Bog. Zdrav stid je psihologijski temelj poniznosti. On je izvor duhovnosti. No ja sam otkrio da se stid kao zdravo ljudsko uvstvo moe pretvoriti u stid kao stanje stvari. I tada on preuzima itav ovjekov identitet. Imati stid za svoj identitet znai vjerovati da ti bie nije ispravno, da si manjkav kao ljudsko bie. im se stid pretvori u identitet, on postaje toksian i dehumanizirajui. Toksini stid je nepodnoljiv i uvijek iziskuje prikrivanje, lano ja. Budui da pojedinac osjea kako je njegovo istinsko ja manjkavo i neispravno, treba lano ja koje nije ni manjkavo ni neispravno. im netko preuzme lano 'ja', prestaje postojati u duevnom smislu. Imati lano ja znai prestati biti autentino ljudsko bie. Proces lanog samooblikovanja ono je to Alice Miller zove ubojstvo due. Kao lano ja, pojedinac nastoji biti vie od ljudskog bia ili pak manje od ljudskog bia. Toksini stid najizrazitiji je postojei oblik nauenog kunog nasilja. On razara ljudski ivot. Toksini stid lei u biti veine duevnih bolesti. Gershen Kaufman pie u svojoj knjizi o stidu: Stid je osjeaj koji je izvor mnogih sloenih i uznemirujuih unutarnjih stanja: potitenosti, otuenosti, samosumnjienja, izolirajue osamljenosti, paranoidnih i shizofrenih pojava, prisilnih poremeaja, podvajanja linosti, perfekcionizma, dubokog osjeaja inferiornosti, nedostatnosti ili promaenosti, tzv. graninih stanja i poremeaja narcizma. Stid (Shame) Toksini stid toliko razara djelovanje naeg autentinog ja da se i kroz oblike prikrivanja lanog ja probijaju jasni sindromi Stida. Svaki sindrom ima svoju posebnu strukturu. Toksini

stid postaje sr neuroza, poremeaja linosti, politikog nasilja, ratova i kriminala. Vie od svega to znam pribliava se definiciji ljudskog ropstva. Biblija opisuje stid kao bit i posljedicu Adamova pada. U hebrejskom jeziku Adam znai ovjek nainjen od zemlje. Adam simbolizira sva ljudska bia. Biblija navijeta da on nije bio zadovoljan vlastitim biem. Htio je biti vie od onoga to je bio, vie od ovjeka. Nije se pomirio sa svojim bitnim ogranienjima. Izgubio je zdravi stid. Biblija govori da podrijetlo ljudskog ropstva (istoni grijeh) lei u enji da budemo neto drugo nego to jesmo... da budemo vie od samih ljudskih bia. U svom toksinom stidu (gordosti), Adam je elio lano ja. Lano ja dovelo ga je do propasti. Poto je Adam otuio svoje istinsko bie, poeo se skrivati. I gospodin Bog pozva Adama... Gdje si? I Adam ree: uo sam tvoj glas u vrtu i sakrih se (Knjiga postanka 3:9-10). Prije pada i mukarac i ena bili su goli i nisu se stidjeli (Knjiga postanka 2:25). Kad su odabrali biti neto drugo od onoga to jesu, bili su goli i stidjeli su se. Golotinja je simbolizirala njihova istinska i autentina ja. Bili su ono to su bili i time su bili zadovoljni. Nisu imali to skrivati. Mogli su biti potpuno i bez ostatka iskreni. Simboliki i metaforiki opis Adama i Eve opis je ljudskog stanja. ini se da je bezuvjetna ljubav i prihvaanje sebe najtei zadatak za ljudsku vrstu. Odbijajui prihvatiti nae pravo ja, pokuavamo stvoriti snanija lana ja ili pak odustati od svega i postati manje od ljudskih bia. To donosi ivot u prikrivanju i tajnovitosti. Potpuno samoprihvaanje i ljubav prema sebi jedini je temelj za sreu i za ljubav drugih. Bez potpunog samoprihvaanja i ljubavi za sebe osueni smo na iscrpljujui

zadatak stvaranja lanog ja. Potrebni su golema energija i velik trud da bi se ivjelo s lanim ja. To bi moglo biti simbolino znaenje biblijske tvrdnje da e poslije pada mukarac i ena patiti u svojim prirodnim djelatnostima: ena u raanju, a mukarac u radu. Kako moemo nadvladati stid koji nas sputava? U emu je naa nada? To je tema ove knjige u kojoj vam elim prepriati vlastito putovanje u prevladavanju stida. To je putovanje bila najvanija stvar u mojem ivotu. Toksini je stid posvuda. Toksini je stid lukav, moan i zbunjujui. Snaga toksinog stida obitava u njegovoj tami i tajnovitosti. U I. dijelu ove knjige pokuat u izvui stid iz njegova skrovita, ispitati njegova mnogobrojna lica te izloiti njegove korijene i glavne oblike prikrivanja. Pokazat u kako stid stvara beznadnost i duhovnu propast. U II. dijelu upuujem na sve meni poznate naine smanjivanja toksinog stida i njegovog ponovnog pretvaranja u zdravi stid. Najiskrenije se nadam da e svakom itatelju koji je sputan okovima toksinog stida ova knjiga pomoi kako bi se oslobodio tog prijeteeg neprijatelja.

I. DIO

PROBLEM

1. POGLAVLJE

MNOGOBROJNA LICA STIDA

Budui da mu korijeni seu u predverbalno razdoblje naeg ivota, stid je teko definirati. To je zdrava ljudska snaga koja moe postati istinska bolest due. Postoje dva oblika stida: zdravi stid i toksini stid, koji unitava ivot. to se lie toksinoga stida, to je tegobno unutranje iskustvo neoekivana razotkrivanja. To je dubok rez koji se prvenstveno osjea iznutra. Dijeli nas od nas samih i od drugih. U toksinom se stidu odriemo samih sebe. A to odricanje iziskuje prikrivanje. Toksini stid paradira u raznoraznim maskama i krabuljama. Voli tamu i tajnovitost. Upravo je taj tamni aspekt stida dosad izmicao prouavanju. Kako se toksini stid prikriva i maskira, moramo ga istraivati uei prepoznati njegova mnogobrojna lica i njegove mnogobrojne zbunjujue oblike prikrivanja u ponaanju. STID KAO ZDRAVA LJUDSKA EMOCIJA

Nedavno sam sluao intervju s jednim poznatim sportaem. Otvoreno je govorio o neuspjehu koji je doivio u poznatoj televizijskoj kui gdje su ga zaposlili kao sportskog komentatora.

U glasu mu se moglo osjetiti razoaranje. Zapanjila me njegova otvorenost i potenje. Izraavao je zdravi stid. inilo se da je posve svjestan kako, unato mnogim uspjesima, ipak ima i bitna ogranienja.
STID KAO DOPUTENJE DA BUDEMO LJUDI

Na nam zdravi osjeaj stida daje na znanje da smo ogranieni. Govori nam da biti ljudsko bie znai biti ogranien. Mi smo, ljudi, zapravo u bitnome ogranieni. Ogranieni smo po definiciji. Nitko od nas nema niti e ikada imati neogranienu mo. Neograniena mo koju nam nude mnogi moderni gurui lana je nada. Od njihovih programa koji nas pozivaju na neogranienu mo obogatili su se oni, a ne mi. Oni diraju u naa lana ja i iskoritavaju na toksini stid. Mi smo, ljudi, konani. Ogranienje je naa temeljna priroda. Nemile tekoe posljedica su odbijanja da se pomirimo s naim granicama. Zdravi je stid emocija koja nas upozorava na naa ogranienja. Kao i sve emocije, i zdravi je stid energija u kretanju. I kao i sve emocije i on nas potie na zadovoljavanje naih osnovnih potreba. Jedna od naih osnovnih potreba jest potreba za strukturom. Strukturu osiguravamo stvarajui sustav granica unutar kojih moemo sigurno djelovati. Struktura daje naim ivotima oblik. Granice i oblik daju nam sigurnost i omoguuju djelotvorniju uporabu energije. Jedna stara poalica govori o ovjeku koji se popeo na konja i odjahao u svim smjerovima. Bez granica nemamo okvira i lako se zbunimo. Idemo ovim i onim putem, gubei mnogo energije. Gubimo svoj put. Postajemo ovisnici, jer ne znamo kada prestati; ne znamo rei ne.

Zdravi nas stid dri vrsto na zemlji. To je uto svjetlo koje nas upozorava da smo bitno ogranieni. Zdravi je stid temeljna metafizika granica za ljudska bia. To je emocionalna energija koja nas upozorava da nismo Bog - da smo grijeili i da emo opet grijeiti, da trebamo pomo. Zdravi nam stid doputa da budemo ljudska bia. Zdravi je stid dio osobnih moi svakog ljudskog bia. Omoguuje nam da znamo koje su nam granice i da tako djelotvornije upotrijebimo svoju energiju. Idemo boljim smjerom kada znamo koje su nam granice. Ne rasipamo vrijeme na ciljeve koje ne moemo postii ili na ono to ne moemo promijeniti. Zdravi stid omoguuje integriranje umjesto rasipanja nae energije.
STID KAO RAZVOJNA FAZA

Prema Eriku Eriksonu osjeaj stida dio je druge faze psihosocijalnog razvitka. U prvoj fazi dijete mora uspostaviti osjeaj temeljnog povjerenja. To temeljno povjerenje mora biti vee od djetetova osjeaja nepovjerenja. Najbolje emo razumjeti zdravi stid shvatimo li ovu fazu uspostave povjerenja u psihosocijalnom razvoju. Od poetka moramo znati da moemo vjerovati svijetu. Svijet nam se prvo prikazuje preko naih osnovnih skrbnika. Moramo znati da se moemo pouzdati u nekoga izvan nas tko e nam se nai pri ruci na ljudski predvidiv nain. Imamo li skrbnika koji je uglavnom predvidiv, koji je u vezi s nama i odraava sve oblike naeg ponaanja, razvijamo osjeaj temeljnog povjerenja. Kad osjeamo sigurnost i povjerenje, poinjemo razvijati interpersonalnu vezu koja oblikuje most uzajamnosti. Takav je most presudan za razvoj osjeaja vrijednosti. Jedini nain na koji dijete moe razviti

osjeaj vlastitog ja jest preko odnosa s drugim. Mi smo mi prije no to postanemo ja. U toj najranijoj ivotnoj fazi moemo poznavati sebe samo u odrazu oiju naih primarnih skrbnika. Da bismo rasli, svima nam je potreban povezujui most s naim primarnim skrbnikom.
INTERPERSONALNI MOST

Odnos izmeu djeteta i skrbnika postupno se razvija iz obostranog interesa, kao i iz podijeljenih iskustava povjerenja. Povjerenje je zapravo potaknuto injenicom da poinjemo oekivati uzajamnost reakcije i oslanjati se na nju. Kako povjerenje raste, stvara se emocionalna veza, a ona omoguuje djetetu da se upusti u istraivanje svijeta. Ta veza postaje interpersonalni most izmeu djeteta i skrbnika. Most je temelj za obostrani razvitak i razumijevanje. Interpersonalni most ojaava odreena iskustva koja poinjemo prihvaati i o kojima poinjemo ovisiti. Druga osoba, na primarni skrbnik, postaje znaajna jer su njezina ljubav, potovanje i briga za nas uistinu vani. Doputamo si da budemo ranjivi utoliko to doputamo sebi da trebamo drugu osobu. Kad se uspostavi temeljno povjerenje, dijete je u prilici razviti stid. Stid moe biti zdrav ili toksian.
RAZVITAK ZDRAVOG STIDA

S otprilike petnaest mjeseci dijete poinje razvijati muskulaturu. Mora uspostaviti ravnoteu izmeu oslanjanja i otputanja. Najraniji razvoj miia uspostavlja ravnoteu pri ustajanju i hodanju, to potie elju za vrljanjem i istraivanjem. A da bi vrljalo i istraivalo, dijete se mora odvojiti od svojih primarnih skrbnika.

Zapravo, Erikson kae da je osnovni psihosocijalni zadatak u toj razvojnoj fazi postii ravnoteu izmeu samostalnosti i stida, odnosno sumnje. Ova faza (od 15. mjeseca do tree godine) zove se strana druga, jer dijete poinje istraivati dodirivanjem, kuanjem i ispitivanjem. Dvogodinjaci su tvrdoglavi. ele sve uiniti na svoj nain (uvijek na oku svojem skrbniku). Kad se dvogodinjaku pomrse rauni (otprilike svake tri minute), jako se razbjesni i ozlovolji. U toj fazi dijete mora uzimati stvari kako bi ih, kroz odluna ponavljanja, ispitalo. Svijet je potpuna novost - prizori, zvukovi i mirisi - sve to valja usvojiti ponavljajui iskustva.
DJETETOVE POTREBE

Vie od svega, dijete treba odlunog skrbnika, ali takvoga koji ima razumijevanja i ije su vlastite potrebe zadovoljene posredstvom branog druga. Takav skrbnik mora rijeiti probleme u vlastitim izvornim vezama i mora imati osjeaj samoodgovornosti. Ako je tomu tako, moe biti na raspolaganju djetetu i pruiti mu ono to treba. Dijete treba dobar uzor zdravog stida i ostalih emocija. Ono treba skrbnikovo vrijeme i brigu. Vie od svega djetetu su potrebne jasne granice. Ono uz sebe mora imati nekoga tko e te granice postaviti. Vanjski nadzor mora biti vrst, ali i ohrabrujui. Dijete mora znati da se interpersonalni most nee sruiti zbog njegova novog poriva da postupa na svoj nain - a to je poriv za samostalnou. Erikson pie:
vrstoa ga mora zatititi od mogue anarhije njegova jo uvijek neuvjebana osjeaja za razluivanje, njegove nes posobnosti da se promiljeno oslanja i otputa. Djetinjstvo i drutvo (Childhood and Society)

Ako dijete moe biti zatieno vrstim, ali dobrostivim granicama; ako ono moe istraivati, ispitivati i bjesnjeti, a da pritom ne popusti skrbnikova ljubav, tj. interpersonalni most, ono moe razviti zdrav osjeaj stida. Taj se osjeaj moe izraziti kao trenutak nelagode zbog normalnih ljudskih neuspjeha ili pak kao straljivost i stid u nazonosti stranaca. Takav je osjeaj stida kljuan i nuan kao ravnotea i granica neije novootkrivene samostalnosti. Zdravi stid nas upozorava da nismo svemogui. Sjeam se poetka jednog svojeg predavanja. Kad sam krenuo prema pozornici, netko me blago upozorio da mi je otvoren rasporak na hlaama. Crvenilo i neugoda bili su glas mojeg dobrog stida, koji me upozoravao da se ne zanesem previe.
STID KAO NEUGODA I CRVENILO

U neugodnoj situaciji ovjek je uhvaen nepripremljen razotkriven je onda kada nije spreman biti razotkriven. Osjea kako nije u stanju nositi se sa situacijom u nazonosti drugih. To se moe oitovati u neoekivanoj tjelesnoj nespretnosti, interpersonalnoj osjetljivosti ili naruavanju pravila dobrog ponaanja. U takvim se situacijama zacrvenimo, to prati osjeaj zdravog stida. Crvenilo izraava razotkrivenost, neoekivanost, nehotinu prirodu stida. Helen Lynds u svojoj knjizi O stidu i potrazi za identitetom (On Shame and the Search for Identity) pie:
ovjekov osjeaj nehotice je razotkriven; ovjek je nezatien.

Crvenilo lica izraz je nae ljudske ogranienosti. Sposobnost da pocrvenimo metafora je nae bitno ograniene ljudskosti.

Uz crvenilo se javlja poriv da se pokrije lice, sakrije lice ili propadne u zemlju. Kad se zacrvenimo znamo da smo u neemu pogrijeili. Zato bismo uope imali sposobnost pocrvenjeti da greke nisu dio nae prirode? Crvenilo kao izraz zdravog osjeanja stida dri nas vrsto na zemlji. Podsjea nas na nau temeljnu ljudsku ogranienost. Ono nas upozorava da se ne zanesemo previe vlastitom savrenou.
STID KAO STIDLJIVOST

Stidljivost je prirodna granica koja nas uva od povrije enosti ili razotkrivanja pred strancem. Mnogi od nas osjeamo stid kada moramo prii strancu. Osjeamo nelagodu, zamucku jemo ili udno govorimo. To moe izazvati neugodu. U iskustvu stidljivosti sadran je zdrav osjeaj stida, oklijevanje da se razotkrijemo. Po definiciji, stranac je netko nepoznat. Netko o kome ne znamo. Stranac nosi prijetnju nepoznatog. Naa je stidljivost na zdravi stid u nazonosti stranca. Kao i sve druge emo cije i stidljivost nas upozorava da budemo oprezni, da se uvamo kako ne bismo bili povrijeeni ili razotkriveni. Stid ljivost je granica koja uva nau unutranju bit u nazonosti stranca. Stidljivost moe postati ozbiljan problem kada je ukorijenjena u toksinom stidu.
STID KAO OSNOVNA POTREBA ZA ZAJEDNICOM

Stara poslovica kae: Jedan kao nijedan. Ta izreka pod crtava nau temeljnu potrebu za zajednicom, odnosno potrebu za vezama, za drutvenim ivotom. Nitko od nas ne bi uspio sam. Mi, ljudska bia, trebamo pomo. Nitko od nas nije loliko snaan da ne treba ljubav, intimnost i razgovor u zajednici.

Pri roenju smo simboliki vezani za majku. Najprije smo mi, a tek onda ja. O takvoj izvornoj vezi mnogo toga ovisi. Nakon godinu i pol dana uspostavljanja uzajamnog povjerenja, poinjemo izlaziti kako bismo ispitali svoju samostalnost. Potreban nam je osjeaj stida kako bi nas podsjetio na nae granice. Potreban nam je stid i sumnja kako bismo uravnoteili svoju novootkrivenu samostalnost. Trebat e nam roditelji sve dok ne budemo spremni napustiti dom. Ne moemo zadovoljiti svoje potrebe ako se ne oslanjamo na primarne skrbnike. Zdrav osjeaj stida postoji kako bi nas podsjetio da trebamo pomo. Ne moemo sami. Nijedno ljudsko bie ne moe. ak i kad steknemo stanovite vjetine, ak i kad smo neovisni, jo uvijek e nam trebati pomo. Bit e nam potrebno da volimo i rastemo. Bit e nam potrebno da se skrbimo za druge i da budemo potrebni. Na stid djeluje kao zdrav znak da trebamo pomo te da trebamo voljeti i biti u brinim odnosima s drugima. Bez zdrave oznake stida, ne bismo bili u vezi sa svojim temeljnim potrebama za oslanjanjem na druge.
STID KAO IZVOR KREATIVNOSTI I UENJA

Jednom sam prigodom organizirao teaj s Richardom Bandlerom, jednim od utemeljitelja programa Neurolingvistiko programiranje. Bilo je to iznimno iskustvo, koje se ne zaboravlja. Richard nas je zamolio da se sjetimo trenutka iz naeg ivota kada smo bili sigurni da imamo pravo. Ja sam se prisjetio jednog sluaja sa svojom enom. Zatraio je da, u pamenju, proemo kroz to iskustvo. Tada je traio da organiziramo iskustvo poput prie na filmu: da ga podijelimo u dijelove, a potom odvrtimo kao film. Zatim smo trebali odvrtjeti film unatrag. Potom je zatraio da ga odvrtimo bez reda - srednji

dio prvi, posljednji dio u sredini itd. Potom smo trebali jo jednom proi kroz iskustvo kao to smo to uinili prvi put. Trebali smo osobitu pozornost posvetiti pojedinostima iskustva i naem osjeaju da smo u pravu. Kad sam ponovno prolazio kroz iskustvo, ono vie nije imalo naboj kakav je imalo prvi put. Zapravo, jedva da sam osjeao ita od prvotnog intenziteta. Richard nas je uvodio u oblik unutranje korekcije zvane rad na submodalnosti. No nije to ono to je meni bilo vano. Vana mi je bila Richardova tvrdnja o kreativnosti. Za mene je kreativnost najvea ljudska mo. Richard Bandler je najavio kako je jedna od najveih prepreka kreativnosti osjeaj da imamo pravo. Kad mislimo da smo potpuno u pravu prestajemo traiti nove informacije. Biti u pravu znai biti siguran, a kad smo sigurni, prestajemo biti znatieljni. Znatielja i uenje u biti su svakog uenja. Platon je rekao da filozofija poinje s uenjem. Stoga osjeaj potpune sigurnosti i osjeaj da smo u pravu dovode do toga da prestanemo tragati i uiti. Na zdravi stid, koji je osjeaj nae bitne ogranienosti i omeenosti, ne doputa nam da ikada pomislimo kako sve znamo. Na je zdravi stid dobar utoliko to nas potie traiti nove informacije i uiti nova znanja.
STID KAO IZVOR DUHOVNOSTI

Abraham Maslow, jedan od pionira psiholokog programa Trea sila, jednom je napisao:
Duhovni je ivot... dio ljudske biti. To je odreujua odlika ljudske naravi... bez koje ljudska priroda nije potpuna ljudska priroda. Dalji dosezi ljudske naravi (The Farther Reaches of Human Nature)

to je duhovnost? Vjerujem da je u vezi s naim nainom ivota. Vjerujem da je ivot u stalnom razotkrivanju i razvoju. Stoga je u duhovnosti rije o irenju i rastu. Rije je o ljubavi, istini, dobroti, ljepoti, davanju i brizi. U duhovnosti je rije o cjelovitosti i potpunosti. Duhovnost je naa krajnja ljudska potreba. Nuka nas da nadiemo svoje granice i postanemo utemeljeni u krajnjem izvoru stvarnosti. Veina ljudi taj izvor zove Bogom. Na je zdravi stid nuan kao temelj nae duhovnosti. Upozoravajui nas na bitne granice, zdravi nam stid daje na znanje da nismo Bog. Zdravi nas stid usmjeruje prema nekom veem znaenju. Daje nam na znanje da postoji netko ili neto vee od nas samih. Zdravi je stid psiholoki temelj nae poniznosti. TOKSINI STID

Scott Peck opisuje neuroze i poremeaje linosti kao poremeaje odgovornosti. Peck pie:
Neurotina osoba preuzima previe odgovornosti; osoba s poremeajem linosti nedovoljno. Kad su neurotiari u sukobu sa svijetom, automatski pretpostavljaju da su oni u krivu. Kada se osobe s poremeajem linosti sukobe sa svijetom, automatski pretpostavljaju da je svijet u krivu. Put do ljubavi (The Road Less Traveled)

Svi barem donekle poznajemo stanja neurotinih osoba ili onih s poremeajem linosti. Velik nam je problem u ivotu odrediti i razjasniti nae odgovornosti. Da bismo bili iskreno posveeni ivotu u potenju, ljubavi i stezi, moramo biti pripravni posvetiti se stvarnosti. Takva obveza, prema Peckovim

rijeima, zahtijeva volju i sposobnost trpjeti stalno samoispitivanje. Za to je potrebno biti u dobrim odnosima sa samim sobom. Upravo to ima osoba koja nije utemeljena na stidu. Zapravo, toksino stidljiva osoba ima neprijateljski odnos prema sebi. Toksini stid - stid koji nas sputava - temelj je i neurotinih sindroma ponaanja i sindroma poremeaja linosti.
NEUROTINI SINDROMI STIDA

to je stid koji vas sputava? Otkuda on u vaem ivotu? to se dogaa sa zdravim stidom u tom procesu? Toksini stid, stid koji vas sputava, doivljava se kao sveproimajui osjeaj neispravnosti i manjkavosti kao ljudskog bia. To vie nije osjeaj koji nas upozorava na nae granice, to je stanje stvari, unutranji identitet. Toksini stid daje osjeaj bezvrijednosti, osjeaj promaenosti i nedoraslosti kao ljudskog bia. Toksini je stid kada ja prekida s ja. On je poput unutranjeg krvarenja. Razotkrivanje pred sobom lei u sri toksinog stida. Osoba utemeljena na stidu nee razotkrivati svoje unutarnje ja pred drugima, ali to je jo znaajnije, nee ga razotkrivati ni pred samim sobom. Toksini je stid tako muan stoga to predstavlja bolno razotkrivanje svoje, kako pojedinac vjeruje, promaenosti pred sobom. U toksinom stidu ja postaje objekt vlastita prezira, objekt kojemu se ne moe vjerovati. Kao objekt kojemu se ne moe vjerovati, pojedinac doivljava sebe kao nepouzdanu osobu. Toksini se stid doivljava kao unutranje muenje, bolest due. Ako sam ja objekt kojemu se ne moe vjerovati, tad ja nisam u sebi. Toksini je stid paradoksalan i samogenerirajui.

Stida se stidimo. Ljudi e spremno priznati krivicu, povrijeenost ili strah, ali ne i stid. Toksini je stid osjeaj izoliranosti i usamljenosti u punom smislu. Osobu utemeljenu na stidu progoni osjeaj odsutnosti i praznine. Toksini je stid malo prouavan. Lako ga je zamijeniti s osjeajem krivnje. Freud je prouavao tjeskobu i osjeaj krivnje, ali je gotovo potpuno zanemario stid. U lanku objavljenom u New York Timesu pod naslovom Stid izlazi iz skrovita i postaje predmetom znatnije pozornosti (Shame Steps out of Hiding and into Sharper Focus) Daniel Goleman pie:
Psiholozi, po opem priznanju pomalo u neprilici i zateeni, sa zakanjenjem se okreu stidu, toj silnoj i monoj emociji koja je dosad, nekako, uspijevala izbjei strogo znanstveno ispitivanje. STID KAO IDENTITET - INTERNALIZACIJA STIDA

Svako se ljudsko stanje moe internalizirati. Kad se to dogodi, emocija prestaje djelovati kao emocija i postaje odlikom naravi. Vjerojatno znate nekoga za koga biste mogli rei da je ljutita osoba ili nekoga koga biste nazvali melankolikom. U oba sluaja emocija je postala temeljem naravi neke osobe, njezin identitet. Takva se osoba nije naljutila ili je u melankolinu raspoloenju, ona je ljuta ili je melankolik. Kad je rije o stidu, internalizacija ukljuuje barem tri procesa: poistovjeivanje s nepouzdanim ili na stidu temeljenim uzorima traumu naputenosti te sputavanje osjeaja, potreba i nagona stidom dojmove koji, meusobno povezani u sjeanju, oblikuju kolae stida.

Internalizacija se ostvaruje postupno i s vremenom. Svako ljudsko bie mora se suoiti s nekim njezinim aspektima. Istinska internalizacija, meutim, nastaje pri stalnom pojaavanju svih triju procesa. Poistovjeivanje s uzorima utemeljenima na stidu Poistovjeivanje spada u normalne ljudske procese. Uvijek imamo potrebu za poistovjeivanjem. Ono nam daje osjeaj sigurnosti. Pripadajui neemu veem od nas samih osjeamo sigurnost i zatienost od ire stvarnosti. Potreba da se poistovjetimo s nekim, da se osjeamo dijelom neega, da pripadamo nekamo, jedna je od temeljnih potreba. Uz iznimku nagona za samoodranjem, nijedna druga tenja nije tako jaka kao ova potreba koja poinje s naim skrbnicima ili drugim bliskim osobama i proiruje se na obitelj, drutvenu klasu, kulturu, naciju i svijet. U manjoj mjeri ona se oituje u privrenosti politikoj stranci, ili pak u sportskom navijanju. Naa momad omoguuje nam da doivimo snane osjeaje pobjede ili poraza. Jo od djetinjstva navijam za isti nogometni klub. Kad oni pobjeuju, pobjeujem i ja. Kad oni gube, ja se uspaniarim. Ova potreba za pripadanjem objanjava odanu i esto fanatinu privrenost koju ljudi iskazuju skupini... svojoj skupini. Kad djeca imaju roditelje utemeljene na stidu, poistovjete se s njima. To je prvi korak u djejoj internalizaciji stida. Naputenost: nasljee prekinute uzajamnosti Stid se internalizira kad nas napuste. Naputenost je precizan pojam kojim se moe opisati kako neka osoba gubi svoje autentino ja i prestaje postojati u duevnom smislu.

Bez odraza u zrcalu djeca ne mogu znati tko su. Odraz im omoguuju njihovi primarni skrbnici, to je presudno u prvim ivotnim godinama. Naputenost podrazumijeva gubitak odraza. Roditelji koji su emocionalno zatvoreni (svi roditelji utemeljeni na stidu) ne mogu odraavati i potvrivati emocije svoje djece. Budui da je najranije razdoblje naeg ivota predverbalno razdoblje, u njemu sve ovisi o drutvenoj vezi. Ako nismo imali nekoga tko odraava nae emocije, nismo mogli znati tko smo. Odraavanje ostaje vano kroz itav ivot. Sjetite se neugodnog iskustva koje je veina nas doivjela - razgovora s osobom koja nas ne gleda u oi dok s njom razgovaramo. Dok govorite, ona se vrpolji ili neto ita. Na identitet zahtijeva blisku osobu, ije nas oi vide otprilike kao to mi vidimo sami sebe. Zapravo, Erik Erikson definira identitet kao interpersonalan. On pie: Osjeaj identiteta ega nagomilano je uvjerenje da su neija unutranja istovjetnost i kontinuitet... popraeni istovjetnou i kontinuitetom njegova znaenja za druge. Djetinjstvo i drutvo (Childhood and Society) Osim nedostatka odraza, naputenost zanemarivanje razvojnih potreba svaki oblik zlostavljanja zaplitanje u mreu prikrivenih roditelja ili potreba obiteljskog osjeaja i nagona ukljuuje sljedee: za osloncem ili otvorenih potreba sustava. stidom

Sputavanje potreba,

Sputavanje osjeaja, potreba i instinktivnih nagona stidom najvaniji je initelj u prerastanju zdravoga u toksini stid.

Biti sputan stidom znai da uvijek kad osjetite bilo kakvu emociju, potrebu ili nagon, osjetite i stid. Dinamika bit vaeg ljudskog ivota utemeljena je u vaim osjeajima, potrebama i nagonima. Kada su oni sputani stidom, stidite se do same biti. Dojmovi koji, m e u s o b n o povezani u sjeanju, oblikuju kolae stida Kako se iskustva stida nagomilavaju i kako se protiv njih branimo, slike stvorene tim iskustvima zapisuju se u banci pamenja neke osobe. Budui da rtva nema vremena ili potporu odalovati bol zbog prekinute veze, njezine su emocije potisnute, a alost nerazrijeena. U sjeanju joj ostaju verbalni (sluni) dojmovi, ba kao i vizualni, tj. slike postiujuih pri zora. Sa svakim novim postiujuim iskustvom, novi verbalni dojam i vizualna slika pridodaju se ve postojeima i oblikuju kolae postiujuih sjeanja. Djeca, osim toga, pamte postupke roditelja kada se oni prikazuju u najgorem svjetlu. Kad mama ili tata, usvojitelj ili bilo tko drugi tko obavlja ulogu skrbnika potpuno izgubi kontrolu, ugroava djetetov opstanak. Djetetov nagon za preivljavanjem duboko pamti takva ponaanja. Svako sljedee iskustvo stida koje barem i veoma malo podsjea na tu prolu traumu lako moe potaknuti sjeanje na rijei i scene iz prole traume. A tada se biljei i novo i staro iskustvo. Tijekom vremena ti se prizori stida povezuju i gomilaju. Svaki novi prizor pojaava stari, poput snjene grude koja kotrljajui se nizbrdo, postaje sve vea. Kako vrijeme prolazi, veoma je malo potrebno da bi se aktivirali ovi kolai postiujuih sjeanja. Rije, slian izraz lica ili prizor mogu ih potaknuti. Katkada nije potreban ak ni vanjski poticaj. Samo prisjeanje moe izazvati iznimno

bolno iskustvo. Stid kao emocija sada se zamrznuo i usjekao u bit neijeg identiteta. Stid je duboko internaliziran.
STID KAO SAMOOTUENJE I IZOLACIJA

Kad netko pati od otuenosti, znai da doivljava dijelove svojega ja kao sebi tue. Primjerice, ako vam nikada nije bilo doputeno izraavati ljutnju u obitelji, vaa ljutnja postaje otueni dio vas samih. Doivljavate toksini stid kada ste ljuti. Taj vam je dio oduzet ili je odijeljen od vas. No ne moete se rijeiti emocionalne snage ljutnje. Ljutnja je samoodravajua i samozatiujua energija. Bez te energije postajete otira drugima, onaj koji svima udovoljava. Budui da su vai osjeaji, potrebe i nagoni sputani toksinim stidom, sve ste vie i vie otueni. Osjeate se pogrenim i inferiornim; ini vam se da je va ivot promaen. Nikako ne moete s drugima podijeliti svoje unutranje ja, jer ste predmet vlastita prezira. Kad moete sebe prezirati, vie niste u sebi. Osjeati stid znai osjeati da vas vide razotkrivena i poniena. Kad ste predmet samom sebi, okreete pogled unutra, pratei i ispitujui svaku, pa i najsitniju pojedinost ponaanja. To unutranje kritiko promatranje je muenje. Stvara bolnu napetost koju Kaufman opisuje kao proizvodnju sputavajueg i paralizirajueg uinka na sama sebe. To paralizirajue unutranje motrenje uzrokuje povlaenje, pasivnost i nepokretnost. Odijeljeni dijelovi naega ja projiciraju se u veze. esto su temelj mrnje i predrasuda. Odijeljeni dijelovi neijeg ja mogu se manifestirati kroz podijeljenu ili ak viestruku linost. To je est sluaj u osoba koje su doivjele tjelesno i seksualno nasilje.

Osoba podijeljena i otuena unutar sebe moe razviti i osjeaj nestvarnosti. Moe imati sveproimajui osjeaj nepripadnosti, promatranja sa strane. Stanje unutarnje otuenosti i izolacije prati i kronina depresija. To je povezano s tugom zbog gubitka autentinog ja. Moda je najdublji i najrazorniji aspekt neurotskog stida odbacivanje sama sebe.
STID KAO LANO JA

Budui da razotkrivanje sebe pred sobom lei u sri neurotskog stida, nuan je bijeg od sebe. Taj je bijeg povezan sa stvaranjem lanog ja. Lano ja uvijek je vie ili manje od ljudskog. Osoba s lanim ja moe biti perfekcionist ili povrna osoba, obiteljski junak ili rtveno janje. Kako se oblikuje lano ja, pravo ja se skriva. Stvarani godinama, slojevi obrane i maski toliko su jaki da pojedinac potpuno gubi svijest o tome tko je zapravo. Veoma je vano uvidjeti da se lano ja moe iskazivati u takvim suprotnostima kakve su, primjerice iznimno sposoban perfekcionist ili pak propali narkoman. Obojica skrivaju dubok osjeaj unutranje rastrganosti, rupe u dui. Mogu se tako prikriti da izgledaju p o p u t krajnjih suprotnosti, dok uistinu obojicom upravlja neurotski stid. Zapravo je najparadoksalniji aspekt neurotskog stida u tome to je on osnovni pokreta i iznimno sposobnog i nesposobnog, i junaka i rtvenog janjeta, i pravednog i nevaljalog, i monog i jadnog.
STID KAO OVISNOST O DRUGOME

Mnogo se pisalo o ovisnosti o drugome. Svi se slau da je tu rije o gubitku sebstva. To je stanje kad pojedinac nema unutarnji ivot. Srea je samo izvanjska. Dobrohotnost i samopotovanje su izvanjski. Ne dolaze iznutra. Pia Mellody

ovisnost o drugome definira kao bolesno stanje u kojemu je autentino ja nepoznato ili se skriva, tako da je osjeaj sebe... vlastite vrijednosti... samopotovanja i povezanosti s drugima iskrivljen, to stvara bol i iskrivljene odnose. Nema bitne razlike izmeu te definicije i mojeg opisa internaliziranog stida. Smatram da je internalizirani stid bit ovisnosti o drugome.
STID KAO GRANINI POREMEAJ

Kaufman smatra da su mnoge emocionalne bolesti ukorije njene u neurotskom stidu. ini se oitim da su neki od tih poremeaji povezani sa sindromima stida. To se odnosi na ovisnu linost, kliniku depresiju, shizoidne pojave i granini poremeaj. Ja smatram da je toksini stid pojam koji ujedinjuje ono to esto predstavlja zbrku psiholokih definicija i distinkcija. Premda mi je jasno da takve iscrpne etioloke distinkcije, dobivene tonom i preciznom razradom, imaju kliniku i psihoterapijsku vrijednost, mislim da su neke od njih kontraproduktivne. Nakon to sam prouavao djela Jamesa Mastersona o graninim poremeajima i pregledao njegove radne filmove siguran sam da postoji minimalna razlika u lijeenju ljudi utemeljenih na toksinom stidu i Mastersonova lijeenja graninih poremeaja. Uvjeren sam da je Mastersonov granini poremeaj sindrom neurotskog stida. To je skup sljedeih, u glavnim crtama povezanih, simptoma: poremeaj predodbe o sebi tekoe u odreivanju i izraavanju vlastitih individualiziranih misli, elja i osjeaja te tekoe u samostalnoj procjeni vlastite vrijednosti tekoe sa samodokazivanjem.

STID KAO BIT I POGONSKA

SNAGA

SVIH OVISNOSTI

Neurotski je stid sr i pogonska snaga svih kompulzivno/ ovisnikih poremeaja. Moja je openita radna definicija takvih poremeaja sljedea: Patoloki odnos prema svakom iskustvu promjene raspoloenja koje ima ivotno tetne posljedice. Nagon za ovisnou povezan je s rastrganim ja, s vjerovanjem da pojedinac nije ispravan kao osoba. Sadraj ovisnosti, bez obzira na to radi li se o konzumentskoj ovisnosti ili ovisnosti o aktivnosti (poput posla, kupovanja ili kockanja), jest uspostava intimne veze. Radoholik je u ljubavnoj vezi sa svojim radom, alkoholiar s piem. Oboje modificiraju raspoloenje kako bi izbjegli osjeaj usamljenosti i povrijee nosti u svojem ranjivom, stidljivom dijelu. Svako ovisniko ponaanje uzrokuje ivotno tetne posljedice koje, opet, uzrokuju jo vei stid. Novi stid pokree kolo ovisnosti. Slika 1.1. prikazuje kako internalizirani stid pothranjuje ovisnost i kako ovisnosti stvaraju novi stid, pa pojedinac postaje jo vie utemeljen na stidu. Ovisnici taj ciklus zovu kavezom za vjeverice. Ja sam nekada pio kako bih rijeio probleme izazvane piem. to sam vie pio kako bih olakao svoju na stidu utemeljenu usamljenost i povrijeenost, osjeao sam se sve postienijim. Stid raa stid. Krug zapoinje pogrenim susta vom vjerovanja koje je zajedniko svim ovisnicima - da ih nitko ne bi mogao eljeti ili voljeti takve kakvi jesu. Zapravo, ovisnici ne mogu voljeti sebe. Predmet su vlastita prezira. Taj duboko internalizirani stid uzrokuje iskrivljeno razmi ljanje. Iskrivljeno razmiljanje svodi se na uvjerenje da e mi biti dobro ako pijem, jedem, vodim ljubav, vie zaraujem, vie radim itd. Stid pretvara pojedinca u ono to Kellog naziva radnim biem, umjesto ljudskog bia.

Slika 1.1. Kompulzivno/ovisniki ciklus koji je potaknut stidom i koji obnavlja stid

Vrijednost se procjenjuje prema izvanjskosti, nikada prema unutranjosti. Mentalna opsjednutost odreenim ovisnikim odnosom prvi je stupanj promjene raspoloenja, jer nas razmiljanje udaljava od emocija. Nakon to smo neko vrijeme opsjednuti, dolazi do drugog stupnja promjene raspoloenja. To je iivljavanje ili ritualna faza ovisnosti. Ritual moe biti odlazak na pie s dekima, jedenje na omiljenom skrovitu mjestu ili lutanje u potrazi za seksom. Ritual e zavriti tako to emo se opiti, nasititi, doivjeti orgazam, potroiti sav novac itd. Potom slijede osjeaj stida zbog vlastita ponaanja i ivotno tetne posljedice - mamurnost, nevjera, poniavajui seks, p r a z a n novanik. Meta-stid je zamjena afekta transformiranje stida zbog sebe u stid zbog iivljavanja i ivotno tetnih posljedica. Taj meta-stid pojaava identitet utemljen na stidu. Ne valjam; neto nije u redu sa mnom, ponavljamo poput pokvarene ploe. to vie to ponavljamo, vie uvrujemo pogrean sustav vjerovanja. Toksini stid pot hranjuje ovisnost i sam se obnavlja.
STID I OSJEAJ KRIVNJE

Toksini stid valja jasno razlikovati od osjeaja krivnje (i krivnja moe biti zdrava i toksina). Zdravi je stid emocionalna osnova nae savjesti. Taj je osjeaj posljedica ponaanja koje se protivi naim vjerovanjima i vrijednostima. Osjeaj krivnje podrazumijeva internalizirana pravila i razvija se nakon stida. Prema Eriksonu, u treoj fazi psiholokog razvoja, koja poinje poslije tree godine, uspostavlja se polarna ravnotea izmeu inicijative i osjeaja krivnje. Osjeaj krivnje je, razvojno, zreliji od stida i ne odraava se izravno na neiji identitet te ne

Slika 1.2. Suprotnost stid - osjeaj krivnje

Toksini osjeaj krivnje Izvori i opis Nedovreni razvoj zbog iskrivljena super-ega; rezultat perfekcionizma, obiteljskog uplitanja Megalomanski osjeaj odgovornosti; biti moan u sustavu nemoi Zdravi osjeaj krivnje Nastupa nakon stida; po Eriksonu trea psihosocijalna faza; inicijatva versus osjeaj krivnje; oblikovatelj savjesti Normalan osjeaj odgovornosti; pouzdanost; iskuavanje snage volje Pogreio sam; prekrio sam svoja pravila; krivo mi je Pogrean postupak; krivi korak; mogunost popravka Nisam dobro uinio; mogu popraviti tetu Toksini stid Nedovreni razvoj: na stidu utemeljeni uzori; trauma naputenosti; isprepleteni dojmovi stida Neodgovornost; manjak volje; krivi izbor; nesposobnost Zdravi stid Rano se razvija, 15 mjeseci 3 godine; po Eriksonu druga psihosocijalna faza Ogranieno mo i odgovornost; proizlazi iz poznavanja granica; potrebna mi je pomo Mogu pogrijeiti i grijeit u; to je normalno, a pogreke se mogu ispraviti U svojoj smo biti ogranieni, pogreka proizlazi iz nae prirodne konanosti Dobar sam, ali imam svoje granice - doputenje da budemo ljudi Bitna ogranienost Krenje pravila, jednostavan prekraj; sporost

Osjeaj odgovornosti i moi Doivljaj

Osjeaj pogreke Moralnost, estitost

Osjeaj za granice Usporedba sa sportom

Turobna ozbiljnost; nema mjesta grekama; ne smijem pogrijeiti - to bi bilo uasno Pogreka zbog krutosti uloge; pogreka iskrivljenog miljenja (odgovorni smo za tue ivote) Mogu biti dobar ako sam savren i slijedim sva pravila (legalistiki pristup) i izvravam svoju zadau (ulogu) Nemam pravo na ogranienja, osim unutar svoje krute uloge Krenje jednostavnog pravila - kao off-sidea; posljedica je velika kazna, poput iskljuenja iz igre

Ja sam promaen; nema mi pomoi; ne valjam; bezvrijedan sam Pogreni smo u samoj biti; osjeaj da smo manjkavi kao osobe nepopravljivi smo Lo sam; nisam dobar; nisam dorastao; nemoralan sam

Prekrene moralne granice (vrijednosti) Krenje pravila igre - kao istravanje u out na nogometnom igralitu

Nema ogranienja; ni u emu nisam dobar Naruavanje same igre; promaenost - nikada neu postii gol

umanjuje

njegov

osjeaj

osobne

vrijednosti.

Proizlazi

iz

integriranog sustava vrijednosti. Fossum i Mason kau: Osoba s osjeajem krivnje moe rei: "Strano mi je kad napravim neto protiv svojih naela." Ili: "ao mi je zbog posljedica mojega ponaanja." Time su vrijednosti te osobe reafirmirane. Postoji mogunost popravka, uenja i poboljavanja. Dok je krivnja bolan osjeaj aljenja i odgovornosti zbog svojih postupaka, stid je bolan osjeaj u vezi sa sobom kao osobom. Mogunost popravka stidljivoj se osobi ini iskljuenom, jer je stid stvar identiteta... a ne pogreke u ponaanju. Iz tog se iskustva nita ne moe nauiti i ne otvaraju se mogunosti poboljanja, jer ono samo potvruje pojedineve negativne osjeaje prema sebi. Suoavanje sa stidom (Facing Shame) Slika 1.2. pokazuje sloenu suprotnost izmeu toksinog stida, zdravog stida, toksine krivnje i zdrave krivnje. U aritu je teza da je toksini stid povezan s osjeajem neispravnosti kao ljudskog bia. Popravak se ini nemoguim, jer nikakva promjena zapravo nije mogua. U svojoj krajnjoj biti, toksini stid znai beznae.
POREMEAJI LINOSTI KAO SINDROMI STIDA

Narcistika osoba Prema Jamesu Mastersonu glavne klinike oznake osobe sa narcistikim poremeajem su: Megalomanija, iznimna zaokupljenost samim sobom te ne dostatak zanimanja i suuti za druge, unato njihovom nastojanju da dobiju potvrdu i pohvalu. Narcistiki i granini poremeaji (The Narcissistic and Borderline Disorders)

Osoba s narcistikim poremeajem neizmjerno je motivirana traiti savrenstvo u svemu to radi. Takva je osoba usmjerena na stjecanje bogatstva, moi i ljepote te na pronalaenje drugih koji e odraavati njezinu veliinu i diviti joj se. Ispod te vjene fasade krije se praznina ispunjena zaviu i srdbom. Sr te praznine je internalizirani stid. Paranoina osoba Paranoina je obrana poza kojom se nastoji prevladati prekomjerni stid. Paranoina osoba postaje hiperoprezna, predosjeajui i oekujui izdaju i ponienje za koje je sigurna da e uslijediti. Ona osjea da je osobno ugroavaju ak i nevini dogaaji i vjeno je na oprezu. Harry Stack Sullivan opisao je ja paranoine osobe kao osjeaj beznadne manjkavosti. Izvore osjeaja manjkavosti paranoina osoba trai drugdje. To je kao da se unutranje oi stida, prezira i gnuanja projiciraju van. Krivi postupci, pogreke i drugi oblici osobne promaenosti ne mogu biti dio paranoine osobe. Ona ih prenosi sa svojeg unutranjeg ja na druge. Prijestupniko ponaanje Kriminal openito Allice Miller uvjerljivo je pokazala kako je kriminalno ponaanje zapravo uglavnom iivljavanje nesvjesnoga, tj. ponavljanje doivljenoga u prolosti. To znai da je prijestupnik nekada i sam bio rtva u situaciji veoma slinoj onoj u kojoj sada druge ini rtvama. Djeca iz obitelji u kojima je bilo nasilnikog ponaanja i zlostavljanja, djeca iz obitelji s visokim stupnjem naputenosti trpe strahovitu viktimizaciju. Oni, openito govorei, ili preuzimaju ulogu rtve koju e ponovno

i ponovno ponavljati, ili se pak poistovjeuju s prijestupnikom i ponavljaju prijestup na bespomonim rtvama (to su i sami neko bili). To se ponavljanje zove kompulzivno ponavljanje - nagon za ponavljanjem. U knjizi Za tvoje dobro (For Your Own Good) Alice Miller potanko opisuje ponavljanja mladia - narkomana i ubojice djeteta. Premda nitko ne moe dokazati da je svaki prijestupniki in iivljavanje stida zbog naputenosti, niti je to uinio, mislim da ima dovoljno podataka koji podupiru pretpostavku da je tomu najee tako. Nitko nije ponudio nijedno drugo rjeenje za vjeni problem zloina i kriminala. Nedvojbeno, kriminalci se osjeaju kao drutveno izopeni ljudi i podnose teret golema toksinog stida. Tjelesno zlostavljanje

Onaj tko tjelesno zlostavlja druge i sam je neko bio rtva - nemona i poniavana. Roditelji koji tjelesno poniavaju i zlostavljaju djecu najee su i sami u mlaoj dobi bili zlostavljani. Nikada nisu razrijeili internalizirani stid u vlastitim ivotima. Njihove su traume iz djetinjstva ugraene u niz meusobno isprepletenih sjeanja. Te izvorne prizore sad ponavljaju njihova djeca; oni ih tjeraju na ponavljanje, poput Pavlovljeva refleksa. Kaufman tumai:
Roditelji koji se spremaju zlostavljati vlastitu djecu ponovno proivljavaju situaciju u kojoj su sami bili udarani, ali istodobno je proivljavaju i iz perspektive svojih roditelja. Sada oni igraju ulogu svojih roditelja.

Zato roditelji, koji su i sami neko bili zlostavljana i udarana djeca, ele biti poput svojih roditelja? Odgovor treba traiti u dinamici poistovjeivanja. Poistovjeivanje prijestupnika jasno je definirao Bettelheim kao poistovjeivanje s agresorom.

Kad su djeca tjelesno povrijeena i kada duevno pate, ele to prije pobjei od toga. Stoga se vie ne poistovjeuju sami sa sobom nego sa svojim postiujuim tlaiteljem, pokuavajui zadobiti njegovu mo i snagu. Poistovjeujui se s roditeljem, pojedinac istodobno postaje slabo, zloesto dijete i snaan nasilni roditelj. Unutranja slika roditelja-muitelja budi staru situaciju i posreduje proces. Tjelesno zlostavljanje moe potaknuti prisilno ponavljanje zlostavljanja, usmjerenog prema sebi ili svojem supruniku, ili pak prema djeci. rtve tjelesnog nasilja mogu, osim toga, i ostati rtve. Martin Seligman je proveo opseno istraivanje o onome to on zove nauena bespomonost. U osnovi, proizvoljno, nasumino i nepredvidivo tjelesno zlostavljanje uzrokuje stanje pasivnosti u kojemu rtva osjea kako ne moe vie nita uiniti. Uz to se javlja i negativni sustav vjerovanja. Osoba vie ne vjeruje u mogunost izbora. Jednostavnije se vezanost za nasilje moe objasniti injenicom da to se nekoga vie tue, on se sve vie i vie stidi. to je stid vie internaliziran, snanije je vjerovanje da smo manjkavi i neispravni. to vie vjerujemo da smo manjkavi i neispravni, ogranienije su nam mogunosti izbora. Internalizirani stid unitava granice. Bez granica nemamo zatite. Seksualno zlostavljanje

Oni koji seksualno zlostavljaju najee su ovisnici o seksu. Katkada takve osobe ponavljaju situaciju u kojoj su same bile seksualno ili tjelesno zlostavljane. Seksualno zlostavljanje stvara intenzivan i onesposobljavajui stid koji veoma esto stvara podijeljenu linost. Poinitelji incesta i seksualnog zlostavljanja poticani su internaliziranim stidom. Kaufman kae:

I poinitelj napada ili nasilja utemeljen je na stidu. Takva su djela djela moi i osvete, roena iz nemoi i potaknuta stidom... taj je prizor nasilja ponavljanje, rekonstrukcija prizora jednake nemoi i ponienja koju je iskusio sam poinitelj od ruke drugog muitelja... rtvu, metu osvete, zbunjuje izvor poiniteljeva stida. Poraavajui i poniavajui rtvu poinitelj se trenutano oslobaa stida. Viktimizacija se moe manifestirati kroz incest, uznemiravanje, silovanje, voajerizam, egzibicionizam, nepristojno ponaanje ili kroz telefonske pozive. U svakom sluaju, rije je o izraavanju stida i viktimizaciji nevinoga. Megalomanija - onesposobljena volja Toksini stid ima i oblik megalomanije. Megalomanija je poremeaj volje. Moe se pojaviti kao narcistiko samouveliavanje ili bijedna bespomonost. Oba ekstrema odbijaju biti ljudska bia. Oba pretjeruju: jedan je vie od ljudskog bia; drugi je to manje. Vano je shvatiti da je onaj koji je manje od ljudskog bia - onaj bespomoni - takoer megaloman. Bespomonost kae da mi nita i nitko ne moe pomoi. Ja sam najbolesniji meu bolesnima... ja sam najbolji/ najgori na svijetu. Megalomanija je rezultat unitene ljudske volje. Volja se prvenstveno onesposobljava kroz postiivanje emocija. Postiene i zaprijeene emocije spreavaju punu integraciju intelektualnog znaenja. Kada doivimo dogaaj nabijen emocijama, moramo se emocija osloboditi kako bi intelekt, um i mo prosuivanja izvukli smisao iz njega. Emocije iskrivljuju miljenje. Kada su sputane stidom, njihova se energija smrzava i nije mogua puna integracija izmeu uma i volje. Ljudska je volja intenzitet elje podignut na razinu akcije. Volja je apetit. Um (zakljuivanje i prosuivanje) daju

volji oi. Bez uma, volja je slijepa i nema sadraja. Bez sadraja volja poinje htjeti samu sebe. Ovo stanje unitenosti uzrokuje ozbiljne probleme. Neki od njih jesu: Volja hoe ono to se ne moe htjeti. Volja pokuava imati sve pod svojim nadzorom. Volju se doivljava kao svemonu, ili kad ne uspije, kao bijednu. Volja hoe samo za volju htijenja (impulsivnost). Volja hoe u apsolutnim ekstremima - sve ili nita. TOKSINI STID KAO DUHOVNI BANKROT

Problem toksinog stida u krajnjemu je duhovni problem. Ja to zovem duhovnim bankrotom. Ve sam najavio da je duhovno bit ljudske egzistencije. Mi nismo materijalna bia na duhovnom putovanju; mi smo duhovna bia koja trebaju zemaljsko putovanje kako bi postala potpuno duhovna. Duhovnost je nain ivota - takav koji poveava i proiruje ivot. Stoga je bit duhovnosti rast i irenje, novost i kreativnost. Bit duhovnosti je bivanje. Bivanje je onaj pobjedonosni udarac kojim trijumfiramo nad nitavnou. Bitno u bivanju jest zato je neto neto, a ne nita. Bivanje je temelj svih bia. Odrugojaenje i dehumanizacija Uslijed toksinog stida, koji je otuivanje ja od sama sebe, pojedinac se odrugojauje. Odrugojaenje jest pojam koji rabi panjolski filozof Ortega Y. Gasset kako bi opisao dehumanizaciju. On kae da je ovjek jedino bie koje ivi iznutra. Biti uistinu ljudsko bie

znai imati unutranje ja i ivot iznutra. ivotinje ive u stalnoj budnosti, uvijek na oprezu, tragajui izvan sebe za hranom i obranom. Kada ljudska bia vie nemaju unutranji ivot, odrugojauju se i dehumaniziraju. Toksini je stid polarnost vie od ljudskog/manje od ljudskog. Potreba da lano ja pokrije i sakrije autentino ja iziskuje ivot u kojemu prevladavaju rad i dostignua. Sve ovisi o tome kako radimo te o uspjesima koje postiemo, umjesto o bivanju. Bivanje ne trai mjerilo; ono je samo sebi opravdanje. Bivanje je utemeljeno u unutranjem ivotu koji raste u bogatstvu. Toksini stid trai sreu i potvrdu vani, jer je unutranjost neispravna i manjkava. Toksini je stid duhovni bankrot. Stid kao bespomonost Toksini stid ima osobinu neizljeivosti. Ako sam neispravan, manjkav i pogrean, nema mi pomoi. Takvo uvjerenje vodi do nemoi. Kako se mogu promijeniti? Toksini stid ima i osobinu cirkularnosti. Stid raa stid. Vidjeli ste na slici 1.1. kako ovisnici izraavaju internalizirani stid, a onda se osjeaju postienima zbog svojega sramnog ponaanja. Funkcionalna autonomija Kad se internalizira, toksini stid je funkcionalno autonoman, to znai da moe biti potaknut iznutra, bez ikakvih vanjskih stimulansa. ovjek moe zamisliti neku situaciju i osjetiti dubok stid. Moe sam potaknuti spiralu stida kroz unutranji razgovor. to vie doivljava stid, sve je postieniji i tako u krug. Upravo je znaajka slijepe ulice ono to stid ini tako beznadnim. Mogunost za popravak ini se iskljuenom ako je ovjek u osnovi neispravan kao ljudsko bie. Pribrojite

tome samoobnavljajuu osobinu stida i uvidjet ete unitavajuu, duevno razarajuu snagu neurotskog stida. itatelj sada ve uvia kako je dramatino za mene bilo otkrie dinamikog stida. Osvjetavajui dinamiku stida, imenujui ga, stjeemo stanovitu mo nad njim.

2. POGLAVLJE

IZVORI TOKSINOG STIDA

OBITELJSKI SUSTAV Uvod Toksini se stid prvenstveno potie kroz znaajne veze. Ako nekoga ne cijenite, teko je zamisliti da vas mogu postidjeti njegove rijei ili djela. Mogunost toksinog stida poinje s naim izvornim vezama. Ako su nai primarni skrbnici utemeljeni na stidu, ponaat e se bestidno i prenijeti svoj toksini stid na nas. Nije mogue nauiti vlastitu vrijednost ako se sami ne cijenimo. Toksini stid je vienaratajni. Prenosi se s jednog narataja na drugi. Ljudi utemeljeni na stidu pronalaze druge ljude utemeljene na stidu i vjenaju se. Kao par, oboje nose stid iz vlastitih obiteljskih sustava. Njihov e brak biti utemeljen na njihovoj stidljivoj biti. Najvanija posljedica toga bit e nedostatak intime. Teko je dopustiti nekome da vam se priblii ako se osjeate neispravnima i manjkavima kao ljudsko bie. Parovi utemeljeni na stidu odravaju neintimnost

kroz lou komunikaciju, stalne neproduktivne svae, igre, manipulacije, nadmetanje za stjecanje nadzora, povlaenje, i optuivanje. Kad se takvim, na stidu utemeljenim, roditeljima rodi dijete, sve je ve unaprijed jasno. Roditelji trebaju biti uzor. Pruanje uzora odnosi se na mnoga podruja: kako biti mukarac ili ena; kako se intimno odnositi prema drugoj osobi; kako priznati i izraziti emocije; kako se poteno svaati; kako imati osjeaj za tjelesne, emocionalne i intelektualne granice; kako komunicirati; kako se nositi s beskrajnim ivotnim problemima i kako ih preivjeti; kako biti samodiscipliniran, kako voljeti sebe i drugoga. Na stidu utemeljeni roditelji ne mogu postii nita od svega toga. Jednostavno ne znaju kako. Djeca trebaju vrijeme i panju svojih roditelja. Poklanjati vrijeme nekome dio je ljubavnog truda. To znai nai se djetetu pri ruci, paziti na njegove potrebe vie nego na svoje. Ja sam primjerice, provodio dosta vremena sa svojim sinom. esto je to bilo tako da bih ja gledao nogometnu utakmicu na televiziji, dok se on igrao u sobi. Ako bi previe galamio, ukorio bih ga. Provodili smo koliinski dosta vremena zajedno, no ono nije bilo utroeno kvalitetno. Dio ljubavnog truda je i sluanje. Djeca posve jasno izraavaju svoje potrebe i priopit e nam ih neuvijeno. Moramo ih sluati. To iziskuje poprilinu koliinu emocionalne zrelosti. Da bi dobro sluao, ovjek najprije mora imati zadovoljene vlastite potrebe. Ako imate neku potrebu, teko vam je sluati. Potreba je poput zubobolje. Kad smo utemeljeni na stidu, usmjeravamo se jedino na nau bol.

Potrebiti, na stidu utemeljeni, roditelji se ne mogu nikako skrbiti o potrebama svoje djece. Dijete je postieno kad god ima neku potrebu, jer se potrebe djeteta sukobljavaju s potrebama roditelja. Dijete raste i odrasta. Ali ispod maske odraslog ponaanja krije se dijete koje je bilo zanemarivano. To potrebito dijete je nezasitno i kada postane odrastao ovjek, ima rupu u dui. Kao odraslome, nikada mu nije dosta. Odrasli nastoje da im ono to dobiju bude dovoljno i trude se kako bi sljedei put vie i dobili. Odraslo dijete ne moe se zasititi, jer se zapravo radi o potrebama djeteta. Ja sam primjerice, u svojim ranim vezama, uvijek iao predaleko i elio previe. Ako bih sreo neku djevojku i ako bismo se svidjeli jedno drugome, odmah bih poeo priati o braku, ak i nakon prvog sastanka\ Kad bi se zaljubila u mene, oekivao sam da se skrbi za mene poput majke. Zahtjevna djeca trebaju roditelje. Tako odrasla djeca pretvaraju ljubavnike u roditelje, u nekoga tko e se pobrinuti za njihove potrebe. Najvanije je da potrebiti, na stidu utemeljeni brakovi, stvaraju potrebite, na stidu utemeljene obitelji. Djeca rastu na tlu stida umjesto u toplom naruju ljubavi. Na stidu utemeljene obitelji djeluju u skladu sa zakonima drutvenih sustava. Kad je drutveni sustav disfunkcionalan, krut je i zatvoren. Svi lanovi takve obitelji upleteni su u vrstu ekstatine zamrznutosti. Oni se brinu o potrebi sustava za ravnoteom. Djeca idu u kolu, u crkvu ili sinagogu, odrastajui za ivot u drutvu. Svaki dio tih drutvenih sustava dodaje svoj jedinstven doprinos indukcijskom procesu toksinog stida.

MAXOVA PRIA*

Max je moda najtraginija osoba koju sam sreo u posljednjih dvadesetak godina otkako radim kao savjetnik. Obratio mi se sa 44 godine. Odmah sam ga zavolio. inilo se da ga svi vole. Imao je problem kakav nikad prije nisam rjeavao. Max je bjeao. Bjeao je devet puta. U odreenom trenutku, uglavnom kad bi mu ilo veoma dobro u ivotu i kada bi bio pod pritiskom uspjeha, jednostavno bi stavio u automobil neke nune sitnice i poeo voziti. Sve bi ostavio - odjeu, pokustvo, obitelj i posao. Max je bio direktor prodaje u nekoj tvrtki. Pri devetom je bijegu ostavio petero djece; svi su imali manje od 17 godina. Doli su ivjeti s Maxom poto se razveo od svoje tree ene. Troje djece je bilo iz njegova prvog braka, etvrto iz drugog, a peto iz treeg. Dok sam razgovarao s Maxom, duboka je bol njegova ivota bila oita. Njegov je stid bio jo oitiji. Zapravo, Maxov je ivot bio metafora internaliziranog stida. Utjelovljavao je mnogobrojna lica stida i bio je proizvod najvanijih izvora stida. Osim toga, pokazivao je mnoge oblike prikrivanja stida. U razgovoru je neprestano skretao pogled. esto se crvenio. Bio je bolno zbunjen i pretjerano napet. Katkada bi me prkosno pogledao u oi i otvoreno mi ispriao o nekim svojim postupcima, ozbiljno se optuujui. Potom bi to popratio dugim, samoobmanjujuim priama o svojoj pouzdanosti i uspjenosti. Kad bih se blago suprotstavio
* Max je sloen simbol - vrsta tipinog predstavnika toksinog stida. Prikupio sam pojedinosti iz traginih ivota stvarnih, na stidu utemeljenih ljudi. Jedan od njih sada je mrtav - postao je traginom rtvom toksinog stida.

njegovim pokuajima da se izbjegne suoiti s istinom, postao bi izrazito osjetljiv, zauzeo bi obrambeni stav, a katkada bi se i istinski razbjesnio. Iz svega mi je toga postao jasan njegov oaj, njegova oajnika usamljenost i njegova, na stidu utemeljena, bespomonost. Premda je intelektualno bio nadaren i oito je bio dobar direktor prodaje, tijekom svojih bjegova bavio se drugorazrednim poslovima. Bio je ista, pera posua, pomonik smetlara, drvosjea, scenski radnik, kuhar u jeftinim gostionicama, a na svojem je posljednjem izletu, kako je on nazivao svoje bjegove, skupljao i prodavao aluminijske limenke. Max, premda tjelesno privlaan enama, na izletima je uvijek ostajao sam i nije se uputao u seksualne odnose. Bio je visok 190,5 cm i zgodan. Kad me je sreo, ve je bio spolno nemoan. To je, do neke mjere, prouzroila dugogo dinja izolacija i puenje marihuane. Max je bio ono to Pat Carnes u svojoj knjizi Izlazak iz sjene (Out of The Shadows) zove seksualnim ovisnikom prvog i drugog stupnja. Seksualna ovisnost prvog stupnja ukljuuje sljedee: Vie ljubavnih veza ili seksualnih partnera. Kompulzivno samozadovoljavanje uz pomo pornografije ili bez nje. Kroninu potragu za seksualnim zadovoljstvom, bilo heteroseksualne ili homoseksualne prirode. Fetiistiko ponaanje, bestijalnost ili prostitucija. Drugi stupanj ukljuuje voajerizam, egzibicionizam, nepri stojno ponaanje i opscene telefonske pozive. Carnes govori i o treem stupnju seksualne ovisnosti koji ukljuuje incest, silovanje i zlostavljanje. Stupnjevi se odnose

na razine viktimizacije i pravnih posljedica koje prate seksualni in. Drugi i trei stupanj uvijek podrazumijevaju postojanje rtve i zakonom su kanjivi. to se Maxa tie, on je tijekom svoja tri braka imao vie ljubavnih veza. U poetku drugog braka uputao se u voajerizam popraen velikim osjeajem degradiranosti i stida. Jedanput se sakrio u grane nekog stabla i ekao tri sata samo da bi dvije minute gledao mladu enu bez iega na sebi, osim grudnjaka i gaica. Max je, osim toga, lutao velikim robnim kuama, uputajui se u suptilne oblike nepristojnog ponaanja. Kad se doao posavjetovati sa mnom, ve je potpuno prekinuo sve veze sa enama. Bio je izoliran i nije imao nikakvu pravu vezu. Pomirio se s neprivlanim poslom knjigovoe u prodavaonici raunala. Sva su Maxova djeca bili ovisnici. Njegova je najstarija kerka u 26. godini bila ve u drugom braku. Bila je ozbiljan skrbnik-ovisnik i mijeala je ljubav sa saaljenjem. Pronalazila je mukarce koji su bili na samom dnu i vraala ih u normalan ivot. Njezin je drugi mu bio bivi preprodava droge u Europi, nekoliko je puta zatvaran zbog raspaavanja narkotika u Francuskoj. Maxova dva sina i kerka iz drugog braka bili su teki narkomani i imali su velikih tekoa u vezama i u seksu. Najmlai - djeak iz njegova treeg braka - bio je s nepunih trinaest godina etiri puta uhiivan i zatvaran zbog nasilna ponaanja izazvanog alkoholom i drogom. Povremeno sam viao Maxa gotovo sedam godina. Ba kad bih pomislio da smo postigli neki napredak, Max bi odustao (pobjegao bi od mene). Zbliio sam se s Maxom vie no to bi to ijedan psiholoki savjetnik smio. Max me podsjetio na moj vlastiti stid i ovisnost o drugima. Toliko

sam mu elio pomoi da sam postao pretjerano zainteresiran za rezultat naeg rada. U rujnu 1974. Max je umro. Imao je pedeset dvije godine. I njegov je otac umro upravo u toj dobi. U Maxovoj je linosti postojala znaajka megalomanske melodramatinosti. No bio je i istinski velikoduan i plemenit. Njegova je suut za patnje drugih bila bezgranina. Umro je od emfizema u odjelu za siromane dravne bolnice. Na njegovu sam pogrebu plakao kao nikada u ivotu. Max je predstavljao sve nas, na stidu utemeljene ljude. Rekao sam da je umro od emfizema. Zapravo je umro od toksinoga stida. Njegov je internalizirani stid bio izvor njegove ovisnosti o drugima, kemijske i seksualne ovisnosti. Max je bio univerzalno utjelovljenje toksinog stida. Njegov je ivot, od poetka do kraja, ilustrirao izvore i demonsku snagu toksinog stida. S pomou iskustava iz Maxova ivota istaknut u ove izvore toksinog stida: njegovu disfunkcionalnu obitelj, njegove na stidu utemeljene roditeljske uzore, vienaratajnu postiujuu obiteljsku povijest, njegovu naputenost, njegovo kolovanje, njegovo vjersko podrijetlo i postiujuu kulturu koju svi mi dijelimo s njim.
DlSFUNKCIONALNE OBITELJI

Toksini stid ima podrijetlo u meuljudskim odnosima, osobito u znaajnim vezama. Nae su najznaajnije veze one izvorne. Pojavljuju se u naim izvornim obiteljima. Judith Bardwick to veoma dobro opaa:
Brak, a stoga i obitelj, okolina je u kojoj doivljavamo naa najintimnija i najmonija ljudska iskustva. Obitelj je jedinica kojoj pripadamo, u kojoj moemo oekivati zatitu

od neukrotive sudbine, u kojoj stvaramo beskonanost kroz nau djecu i u kojoj pronalazimo raj. Graa od koje je sastavljena obitelj mnogo je krvavija i mnogo strasnija nego graa od koje je sastavljeno prijateljstvo; a i cijena je vea. U tranziciji (In Transition)

Obitelj je okolina u kojoj stjeemo prve spoznaje o sebi. Unutranji identitet prvo pronalazimo u odraavajuim oima naih primarnih skrbnika. Naa sudbina u velikoj mjeri ovisi o zdravlju naih skrbnika. U Maxovu je sluaju otac, Jerome, bio teki alkoholiar i enskar - ovisnik o seksu. Jerome je bio utemeljen na stidu. Otac ga je napustio, a odgajala ga je emocionalno incestuozna majka-alkoholiarka. Maxova je obiteljska povijest zastraujua. Kad je Max imao osam godina, njegova se majka Felicia razvela od njegova oca Jeromea. Od svoje je osme godine Max bio emocionalno i financijski zanemaren. Njegov je stariji brat, Ralph, preuzeo ulogu Maxova oca. I starija je sestra, Maxine, preuzela roditeljsku ulogu. Oni su bili njegovi mali roditelji. Maxova su se majka i otac vjenali sa 17, odnosno 18 godina. Vjenali su se jer je majka bila trudna. Oekivali su Maxovu stariju sestru - Maxine. Felicia je potjecala iz vrste, religiozne kranske obitelji. Obitelj je zahtijevala da je Jerome oeni. Felicia je bila naoko iznimno edna osoba i emocionalno zatvorena. Nosila je potisnutu seksualnost svoje majke. Njezinu je majku seksualno zlostavljao vlastiti otac (takoer alkoholiar) i dvojica od njezine devetero brae. Felicijina majka nikada nije govorila o tim incestuoznim inovima i nosila ih je kao svoju sramnu tajnu. Felicia je, iako prividno ispravna i edna, iivjela seksualni stid svoje

majke zatrudnjevi u sedamnaestoj godini. Feliciju je takoer seksualno zlostavljao djed, majin otac. Felicia je bila emocionalna supruga svojega oca. Postala je njegova mala ena i pouzdanica poto joj se majka povukla u hipohondriju. I Jerome je bio emocionalni skrbnik svoje majke. Bio je njezin mali mukarac i postao joj je nadomjesni suprunik. Oba su Maxova roditelja bili nadomjesni suprunici. To znai da su oboje bili rtve emocionalnog incesta. Oboje su bili ozbiljno utemeljeni na stidu, bili su ovisnici o drugima i ovisnici o alkoholu. Maxova je majka bila pokorna, ali hladna i nesenzualna. Max je roen pet godina nakon Jeromeova i Felicijina vjenanja. Nije bio planiran a zapravo niti eljen. Radilo se o sluajnoj trudnoi. Max je bio ono to se zove izgubljenim djetetom u teoriji obiteljskih sustava (Sharon Wegscheider-Cruse).
OBITELJI KAO DRUTVENI SUSTAVI

Opazili ste da sam istaknuo rijei izgubljeno dijete, nadomjesni suprunik, mali roditelji. Istaknuo sam ih kako bih pokazao da su to krute uloge uvjetovane potrebama obiteljskog sustava. U svojoj knjizi Bradshaw o obitelji i u istoimenoj seriji emisija na televizijskoj postaji PBS naglasio sam novo razumijevanje obitelji kao drutvenih sustava. Obitelji su drutveni sustavi koji prate zakone organizma. Prvi je zakon drutvenih organizama da je cjelina vea od zbroja njezinih dijelova. Obitelj se definira kao interakcija i meuodnosi njezinih dijelova, a ne kao njihov zbroj. To se holistiko naelo moe ilustrirati slikom ljudskog tijela. Nae je tijelo cjelovit organiki sustav, sastavljen od mnogih podsustava. Tu su ivani, krvoilni, endokrini sustav

itd. Ljudsko tijelo kao organizam nije zbroj njegovih sastavnih dijelova, nego meuodnos tih dijelova. Moje tijelo nije moje tijelo ako je izrezano na dijelove. Primjerice, ako mi odreete noge od tijela, teko da ete, pogledavi ih same, povezati te noge sa mnom. U sustavu je svaki dio povezan sa svakim drugim dijelom. Svaki je dio u cijelosti dio i dijelom cjelina. to se tie obitelji, ona je kao organizam vea od bilo kojeg svojeg lana. Obitelj se definira odnosima izmeu dijelova, a ne kao zbroj dijelova. Kao drutveni sustavi, obitelji imaju svoje sastavne dijelove, uloge i potrebe koje definiraju sustav. Glavni sastavni dio obitelji kao sustava jest brak. Ako je brak zdrav i funkcionalan, i obitelj e biti zdrava i funkcionalna. Ako je brak disfunkcionalan, i obitelj je disfunkcionalna. U Maxovu sluaju, brak njegovih roditelja bio je iznimno disfunkcionalan. Kada je glavni sastavni dio sustava disfunkcionalan, cijeli je sustav izbaen iz ravnotee. Kada je sustav izvan ravnotee, poinje djelovati drugi zakon, zakon dinamike homeostaze. To je zakon ravnotee. Dinamika homeostaza znai da e, kad god je neki dio sustava izvan ravnotee, ostatak lanova sustava pokuati povratiti ravnoteu. U svojim sam televizijskim emisijama to ilustrirao uporabom mobila. Dodirnete li neki dio mobila, utjecat ete i na sve ostale njegove dijelove. Ako se jedan dio pomakne, pomaknut e se svi dijelovi. Mobil e se uvijek vratiti u stanje mirovanja. U zdravoj, funkcionalnoj obitelji mobil je u blagom kretanju. U disfunkcionalnoj obitelji, mobil je sklon zamrzavanju i statinosti. Djeca u disfunkcionalnoj obitelji preuzimaju krute uloge uvjetovane obiteljskom potrebom za ravnoteom. Tako e

primjerice dijete koje nije eljeno pokuati uravnoteiti obitelj time to nee izazivati nikakve probleme, to e pomagati, to e teiti savrenstvu, to e biti iznimno odgovorno ili neprimjetno. To je uloga izgubljena djeteta. Istaknuo sam te rijei kako bih pokazao da je rije o disfunkcionalnoj ulozi. I Max i njegova sestra Maxine bili su izgubljena djeca. Maxov je brat, Ralph, bio zvijezda ili junak, zapravo je teio tome da bude iznimno uspjean kako bi svojoj na stidu utemeljenoj obitelji alkoholiara dao dostojanstvo. Maxovi stariji brat i sestra postali su Maxovi mali roditelji. Kako se Jerome sve vie odavao alkoholu, napustio je svu svoju djecu. Budui da u obiteljskom sustavu nije bilo oca, Ralph je preuzeo tu ulogu i postao Maxov mali otac. A budui da obitelj nije imala brak (glavni sastavni dio), Ralph je preuzeo ulogu Felicijina nadomjesnog supruga. U tom sustavu nije bilo priskrbljivaa novca, pa su Ralph i Maxine postali iznimno odgovorni skrbnici. Kao dijete, Max je nalazio zatitu od oeva alkoholizma - neki bi ga roaci primali u svoju kuu. On je bio zatieni. Max je, meutim, to doivljavao kao naputenost. Od najvee je vanosti ovdje uoiti da su sve navedene uloge zapravo oblici prikrivanja stida. Ralph je prikrivao svoj stid igrajui ulogu zvijezdejunaka. Osim toga, ponaao se bestidno prema Maxu, traei od njega da bude savren. Traio je pretjeranu disciplinu od Maxa, neprestano ga ocjenjujui prema naelima mora se i treba se. Ralph je bio stalni izvor stida za Maxa. Max je volio starijeg brata i divio mu se. Svojevoljno je prihvaao interpersonalni prijenos stida svojega brata. Ralph je, osim toga, bio i iznimno religiozan. Uio je za sveenika. Sluio se vjerskom pravednou kao oblikom prikrivanja svoga

Slika 2.1. Maxova disfunkcionalna izvorna obitelj

stida koji je prenosio na Maxa moralizirajui i procjenjujui ga. Kada strah, bol i usamljenost stida u disfunkcionalnoj obitelji postanu veoma snani, jedna osoba, esto ona najosjetljivija, postaje obiteljsko rtveno janje. Njezina je funkcija olakati bol svim lanovima obitelji. Prvo je Maxine preuzela tu ulogu zbog Felicije. Ona je postala mamino rtveno janje. Poslije je Ralph postao rtveno janje, jer je u pubertetu bio aktivni alkoholiar. Zatim se Ralph pokajao i otiao u sveenstvo. Time je otvoren prostor za Maxa. On je poeo piti i bjeati u petnaestoj godini. Njegov je prvi veliki bijeg trajao etiri dana, i zavrio je na plai u New Orleansu. Kako su se njegovi bizarni bjegovi nastavljali, obitelj se sve vie i vie usmjeravala na njega. Razgovarajui o Maxu i neprestano se bavei njime, svi su lanovi obiteljskog sustava ublaavali vlastitu bol. Max je postao poput rtvenog janjeta u idovskom ritualu okajavanja. U tom se ritualu po janjetu razmae krv i poalje ga se u pustinju. Tako rtveno janje okajava za ljudske grijehe. Max je postao rtveno janje. Doslovno je otiao u smrt nosei stid nekoliko narataja svoje obitelji. Svi su lanovi Maxova obiteljskog sustava preuzeli odreene uloge kako bi stavili pod nadzor Jeromeovu alkoholiarsku ovisnost i Felicijinu ovisnost o drugima. U funkcionalnim obiteljima uloge se odabiru i prilagodljive su. lanovi mogu odluiti hoe li prestati igrati uloge. U disfunkcionalnim obiteljima uloge su krute. Slika 2.1. pokazuje razliite uloge u Maxovoj izvornoj obitelji. Ja sam dodao neke iz mojih zabiljeki o Maxu. Uoit ete da sve uloge prikrivaju na stidu utemeljenu unutranju bit. Budui da svaki lan sustava ostvaruje svoju krutu ulogu, sustav ostaje zamrznut i

Slika 2.2. Obiteljska povijest bolesti Maxove majke (Felicije)

U svih se keri potvrdilo da je majka imala pravo - mukarci nita ne vrijede.

nepromjenjiv. Disfunkcionalne su obitelji zamrznute u stanju nalik na opinjenost. Stidljiva bit odrava sustav zamrznutim. Svi se skrivaju. Uloge prikrivaju istinsko i autentino ja svake osobe. Stid: na stidu utemeljene obitelji i vienaratajna bolest Jedan od razornih vidova toksinog stida jest injenica da se on prenosi s narataja na narataj. Skriveni i tajni vidovi toksinoga stida izvori su njegova vienaratajnog ivota. Budui da se dri u tajnosti, stid se ne moe razrijeiti. Obitelji su bolesne koliko i njihove tajne. Tajne su ono ega se takve obitelji stide, a mogu se pratiti naratajima unatrag. Mogu to biti tajne o samoubojstvima, incestima, abortusima, ovisnos tima, javnoj sramoti, financijskoj propasti itd. Sve tajne na kraju izau na vidjelo. To je snaga toksinog stida. Bol i patnja stida stvaraju automatske i nesvjesne obrambene sustave. Freud ih naziva raznim imenima - poricanje, idealizacija roditelja, potiskivanje emocija i disocijacija od emocija. Vano je uoiti da ne moemo znati ono to ne poznajemo. Poricanje, idealizacija, potiskivanje, disocijacija postaju, kada se oblikuju, nesvjesni mehanizmi preivljavanja. Budui da su nesvjesni, gubimo dodir sa stidom, bolom i patnjom koju oni prikrivaju. Ne moemo izlijeiti ono to ne moemo osjetiti. Stoga se, ako ga se ne lijei, na toksini stid prenosi kroz narataje. Ve sam navijestio da su Maxovi i otac i majka dolazili iz obitelji utemeljenih na stidu. Slika 2.2. pokazuje Felicijinu obiteljsku povijest bolesti. Njezina majka potjee iz alkoholiarske, incestuozne obitelji. Felicijina je majka u akutnim stanjima svoje bolesti bila nelijeeni, na stidu utemeljeni,

ovisnik o drugima. Bila je agorafobina i hipohondrina. Felicijin je otac poticao stid njezine majke doputajui joj da bude bolesna. On je, osim toga, stavio Feliciju u ulogu nadomjesne supruge. Felicia je bila nelijeena rtva emocionalnog i tjelesnog incesta koja je potiskivala svoju seksualnost i nosila nerijeene incestuozne probleme svoje majke. Ona ih je nesvjesno iivljavala time to je bila zavodljiva i Ralphu i Maxu. Ralph je, kao stariji sin, postao Felicijin nadomjesni suprug, ponavljajui emocionalni incest. Felicija je idealizirala svojeg oca i poticala je njegovu ozbiljnu ovisnost o drugima i o radu. Sve su se tri Felicijine sestre udale za disfunkcionalne mukarce. Sve su nosile nerazrijeeni seksualni bijes svoje majke. Felicijina je majka stalno korila mukarce iz svoje bolesnike postelje. Max se sjeao kako joj je, dok je bio djeak, jedna od najomiljenijih uzreica bila: Mukarci hoe samo jednu stvar. Misle penisom. Ta izjava, izreena pred mladim mukarcem, ima elemente seksualnog zlostavljanja. I Ralph i Max bili su rtve Felicijina nesvjesnog seksualnog bijesa i prezira prema mukarcima. Kada je Felicia ostala u drugom stanju s Jeromeom iivjela je nerazrijeeni seksualni stid svoje majke. Max je ponovio Felicijino iivljavanje kad je sa sedamnaest godina njegova djevojka Bridget ostala prvi put u drugom stanju. I Ralph se oenio kad mu je djevojka ostala u drugom stanju. Na slici 2.3. pokazao sam glavne dijelove povijesti bolesti Jeromeove obitelji. Njegova je majka, kao sedmogodinja djevojica, vidjela kako joj je vlastita majka izgorjela u poaru. Napustio ju je otac. Poslao ju je da ivi sa svoje dvije ujne koje su mrzile mukarce. Bunila se protiv te situacije stalno izazivajui nevolje.

Slika 2.3. Obiteljska povijest bolesti Maxova oca (Jeromea)

Poela je seksualni ivot veoma rano. Uvijek mi se inilo da je promiskuitetnim ponaanjem iivljavala vrstu seksualne zlostavljanosti. Max nije imao podataka o njezinoj porodici. Tako to nikada nisam mogao provjeriti. Max izrazito nije volio svoju baku, a djeda nikada nije vidio. Jeromeova se majka udala sa esnaest godina. Mu joj je tragino stradao ne navrivi trideset godina. Poginuo je od strujnog udara dok je radio u elektrani. Jeromeova je majka dobila pozamaan novac kao udovica. Opijala se i zabavljala nekoliko sljedeih godina. ini se da je bila genetski predodreena za alkoholiarku. Kad se udala za Jeromeova oca, bila je trudna i on se nakon olujnih sedam godina razveo od nje. Jerome je tada imao sedam godina. Otada je vidio oca samo dva puta. Jednom je stopirao 480 km da bi ga vidio, no im je stigao, strpali su ga na autobus i poslali natrag kui. Drugi put se upleo prst sudbine. Jerome je proitao u novinama o smrti svojega oca. Otiao je na pogreb, no zamolili su ga da ode, s objanjenjem da bi njegova nazonost ondje bila nezgodna. Otac mu se, naime, dvaput enio i imao je troje djece iz drugog braka. Tako je Jerome rastao bez oca i bio je upleten u mreu svoje majke, alkoholiarke i seksualne ovisnice. On je bio njezina rtva emocionalnog incesta. Max je iivljavao ovaj uzorak vienaratajne naputenosti svojim bjegovima. Oba njegova roditelja, Jeromea i Feliciju, napustili su roditelji istog spola. Oboje su roditelji iskoritavali za svoje potrebe, umjesto da se brinu za njih. Max je susreo svoju prvu enu, Bridget, na fakultetu. Ona je bila odraslo dijete alkoholiara (ODA) i otac ju je jako volio. Bila je jedinica, lijepa i pametna. Bila je obiteljska

zvijezda i u meunaratajnom savezu s oba roditelja. Max je bio tree dijete. A tree dijete esto nosi dinamiku braka svojih roditelja. Max je doslovno ponovio ranu trudnou svoje majke i rani brak svojih roditelja. Poslije je napustio svoju djecu, ba kao to je i njegov otac napustio njega. Max je osjeao usamljenost i izolaciju koju su njegovi roditelji iskusili u svom braku. Bridget je bila skrbnik u svojoj obitelji. Doslovno se skrbila o tuzi svojeg oca, duboko ukorijenjenoj izolaciji i depresiji. To je postizala stalnom aktivnou i veselou. Bila je voditeljica navijaica u srednjoj koli. Ta je uloga postala toliko kronina da je izgubila svaki dodir sa svojim autentinim ja. Jednom me prigodom Max zamolio da se sastanem s njom zbog njihove najstarije keri. Ve sam bio navijestio Maxu kako mi se ini da Bridget potie neurozu njihove keri. esto ju je izvlaila iz neprilika i davala joj novac koji si nije mogla priutiti. Kad sam razgovarao s Bridget obuzeo me neugodan osjeaj da ne znam s kim priam. Bila je uasno brbljava i glumila je. Toliko je bila uivljena u ulogu da pojma nije imala da glumi. Slika 2.4. pokazuje Maxov obiteljski sustav. Najstarije je dijete nesumnjivo bilo izgubljeno dijete - davala je sve od sebe kako bi se skrbila za sve. Sva su druga djeca izraavala stid obiteljskog sustava. Srednji su sinovi bili teki alkoholiari. etvrto je dijete takoer bilo alkoholiar i ovisnik o tabletama. Najmlae je dijete izraavalo Maxov internalizirani bijes kroz prijestupniko ponaanje. Ukratko, nadam se da itatelj moe osjetiti djelovanje vienaratajnih uzoraka u Maxovu podrijetlu. Nadam se da shvaate kako je Max ponovio te uzorke i prenio ih na

Slika 2.4. Povijest bolesti Maxove obitelji

svoju djecu. U pet narataja Maxova obiteljskog stabla pet je narataja alkoholizma, naputenosti i ovisnosti o drugima. etiri su narataja seksualnog zlostavljanja i seksualne ovisnosti. Ima ranih trudnoa, ponovnih brakova i razvoda. Maxa je napustio otac Jerome na jednak nain na koji je Jeromea ostavio njegov otac. Max je umro u istoj dobi kao i njegov otac. Maxova pet narataja duga obiteljska karta nije netipina za obitelji utemeljene na stidu. Na stidu utemeljeni brakovi i roditeljski uzori Iz dosad reenog trebalo bi biti oito da je glavni izvor toksinoga stida obiteljski sustav i njegovi vienaratajni uzorci nerazrijeenih tajni. Jo jasnije reeno, takve obitelji stvaraju ljudi utemeljeni na stidu koji se meusobno pronalaze i vjenaju. Oboje oekuju od drugoga da se skrbi za njih i da igra ulogu roditelja djetetu unutar njega ili nje. Oboje su nepotpuni i nezasitni. Nezasitnost je utemeljena u nezadovoljenim potrebama iz djetinjstva. Kad se sretnu i zaljube dvoje odrasle djece, dijete u svakom od njih oekuje da onaj drugi zadovolji njegove potrebe. Budui da je zaljubljenost prirodno stanje spajanja, nepotpuna se djeca spajaju kao to su to inili i u simbiotskoj fazi djetinjstva. Svaki privremeno ima osjeaj cjelovitosti i potpunosti. Budui da je zaljubljenost uvijek erotina, oboje se u seksualnom zagrljaju osjeaju oceanski. Zaljubljenost je mona kao bilo koji narkotik. ovjek osjea potpunost i ekstazu. Naalost, to stanje ne moe potrajati. Ekstatika je svijest vrlo selektivna. Ljubavnici se usmjeravaju na istost i privlai ih novost koju predstavljaju jedno za drugo. Ubrzo se, meutim, poinju javljati prave razlike u socijalizaciji. Dvije

izvorne obitelji podiu svoje na stidu utemeljene glave. Sad poinje bitka! Tko e se skrbiti o kome? ija e obiteljska pravila pobijediti? to su osobe vie utemeljene na stidu, manje e trpjeti meusobne razlike. Ako me voli, uinit e kako ja hou, nagovaraju jedna drugu. Ponovno su na sceni stari uzori. Pravila obitelji utemeljene na stidu Svaki obiteljski sustav ima nekoliko kategorija pravila. Postoje pravila o slavljima i o drutvenom ivotu; pravila o dodirivanju i o seksualnosti; pravila o bolesti i odgovarajuoj zdravstvenoj zatiti; pravila o putovanjima i zanimanjima; pravila o odra vanju kuanstva i o troenju novca. Moda su najvanija pravila o osjeajima, o meuljudskoj komunikaciji i o roditelj skoj ulozi. Toksini se stid svjesno prenosi s pomou posramljujuih pravila. U obiteljima utemeljenima na stidu pravila svjesno postiuju sve lanove. Openito, meutim, djeca doivljavaju najjai udarac stida. Pokazivanje moi oblik je prikrivanja stida. Mo je esto hijerarhijska. Tata moe vikati na bilo koga. Mama moe vikati na sve, osim na tatu. Najstarije dijete moe vikati na bilo koga, osim na mamu i tatu itd. Najmlai u obitelji mui maku. Obiteljska pravila disfunkcionalnih obitelji

1. Kontrola. ovjek mora stalno nadzirati sve interakcije, osjeaje i osobne postupke... imati sve pod nadzorom glavna je obrambena strategija za stid. 2. Perfekcionizam. Uvijek budi u pravu u svemu to ini. Perfekcionistiko pravilo uvijek podrazumijeva i nametanje mjerila. Strah i izbjegavanje negativnog organizirajue je

naelo ivota. lanovi ive u skladu s vanjskom slikom. Nitko nije dorastao. 3. Okrivljavanje - Kad god se ne ostvari na plan, krivimo za to sebe ili druge. Okrivljavanje je jo jedan oblik prikrivanja stida... Okrivljavanje odrava ravnoteu u disfunkcionalnom sustavu kad se izgubi nadzor. 4. Uskraivanje pet sloboda. Pet sloboda, koje je prva definirala Virginia Star, opisuju posve funkcionalnu linost. Svaka je sloboda u vezi s nekom temeljnom ljudskom moi... moi zapaanja, miljenja i tumaenja, moi osjeanja, moi elje i biranja te moi zamiljanja. U obiteljima utemelje nima na stidu perfekcionistiko pravilo zabranjuje potpuno izraavanje tih sloboda. Ono kae da ne biste smjeli percipirati, misliti, osjeati, eljeti ili zamiljati onako kako to inite. Trebali biste to initi onako kako to trai perfekcionistiki ideal. 5. Pravilo Ni rijei! Ovo pravilo zabranjuje potpuno izraavanje bilo kojeg osjeaja, potrebe ili elje. U obiteljima zasnovanim na stidu lanovi ele sakriti svoje istinske osjeaje, elje ili potrebe. Stoga nitko ne razgovara o svojoj samoi i osjeaju unutranje rastrganosti. 6. Ne grijeite. Greke razotkrivaju oteeno, ranjivo ja. Priznati greku znai otvoriti se ispitivanju. Prikrijte vlastite greke, a ako netko drugi pogrijei, posramite ga. 7. Nemogunost oslanjanja na druge. Ne oekujte pouzdanost u odnosima. Nikome ne vjerujte i neete se razoarati. Budui da roditeljske razvojne potrebe za pronalaenjem oslonca nisu bile zadovoljene, ni njihova se djeca nee moi osloniti na njih. Nastavlja se ciklus nepovjerenja.

Ova pravila nisu svima vidljiva. Ipak, to su operativna naela koja upravljaju obiteljima utemeljenima na stidu u njihovim meuljudskim odnosima. Ona nastavljaju ciklus stida kroz itave narataje. Pravila roditeljskog ponaanja tipina za veinu obitelji zapadnoga svijeta uzrok su masovnom stidu. Dodajte tomu alkoholizam, incest i tjelesno zlostavljanje, pa ete dobiti veliku disfunkcionalnost. Alice Miller je saela ova pravila pod nazivom otrovna pedagogija. Pravila kau:
Odrasli su gospodari djeteta koje o njima ovisi. Oni, poput bogova, odluuju to je ispravno, a to krivo. Dijete se smatra odgovornim za bijes roditelja. Roditelji uvijek moraju biti zatieni. Djetetovi osjeaji usmjereni prema afirmaciji ivota prijet nja su autokratskoj odrasloj osobi. Djetetova se volja mora slomiti to je prije mogue. Sve se to mora dogoditi u veoma ranoj dobi, tako da dijete ne primijeti i da ne moe prokazati odrasloga. Za tvoje dobro (For Your Own Good)

Vjerovanje u apsolutnu roditeljsku mo potjee iz doba monarha i kraljeva. Ono je preddemokratsko i predeinsteinovsko. Pretpostavlja svijet vjenih zakona, svjetonazor deus ex machina. To je bio svijet Newtona i Descartesa. Takav je svjetonazor opovrgnut mnogo puta. Ova otrovna pedagogija opravdava razne metode koje sadre visok stupanj zlostavljanja i usmjerene su na sputavanje vitalne djeje spontanosti; tjelesno udaranje, laganje, dvolinost, manipulaciju, taktike zastraivanja, uskraivanje ljubavi, izo laciju i prisilu sve do muenja. Sve su te metode toksino posramljujue.

STID

KAO

STANJE

STVARI

Kada se zdravi stid transformira u toksini, to se zove "procesom internalizacije". Zdravi je osjeaj stida izgubljen, a pojavljuje se stanje zamrznutosti, u kojemu osoba vjeruje da je neispravna i manjkava kao ljudsko bie. Ova transformacija ukljuuje tri dinamike: prvo, poistovjeivanje s uzorima utemeljenima na stidu; drugo, traumu naputenosti i stid koji sputava sve ljudske osjeaje, potrebe i nagone; i tree, meusobno povezivanje i uveliavanje vizualnih sjeanja ili prizora; i uvanje u pamenju postiujuih slunih i taktilnih dojmova.
TRAUMA NAPUTENOSTI

Rije naputenost, u smislu u kojemu se upotrebljava u ovom tekstu, znatno nadilazi uobiajeno znaenje te rijei. Dodajem pojam tjelesne ostavljenosti, to je najee znaenje rijei. Pri imenovanju naih demona moramo proiriti stara znaenja rijei. elim proiriti znaenje rijei naputenost tako da one ukljui oblike emocionalne naputenosti: uskraivanje maenja, narcistika prikraenost, fantazijska vezanost, zanemarivanje razvojnih potreba za osloncem i zaplitanje obiteljskog sustava. Moja definicija naputenosti ukljuuje i sve oblike zlostavljanja. Alice Miller u svojoj izvrsnoj knjizi Drama naputenog djeteta (The Drama of the Gifted Child) opisala je paradoksalnu injenicu da mnogi dobri estiti, odani roditelji naputaju svoju djecu. Takoer je istaknula jo jednu podjednako paradoksalnu injenicu - mnoge iznimno nadarene i iznimno uspjene ljude motivira duboko ukorijenjena depresija, to je posljedica injenice da su njihova istinska i autentina ja bila posramljena kroz naputanje u djetinjstvu. Ovo sam ve

kao pojavu rupe u dui. Djelo Alice Miller proirilo je moje shvaanje traume naputenosti. Ona ne rabi stid kao openito, organizirajue naelo svojega rada. Lako je, meutim, uoiti da je gubitak autentinog ja, popraen depresijom, samo drukiji opis toksinog stida. Kad je ovjek naputen, ostavljen je sam. To se moe zbiti i pri tjelesnoj odsutnosti, i pri tjelesnoj nazonosti. Zapravo, p u n o vie zbunjuje kad vas napusti netko tko je tjelesno nazoan. Stvarno, tjelesno izbivanje Poetak Maxova ivota obiljeila su dva udarca sudbine. Nije bio planirano i istinski eljeno dijete. Bio je plod sluajne trudnoe u braku koji je postajao sve disfunkcionalniji. Jeromeova privrenost alkoholu uzela je takva maha da ga je Felicia nekoliko puta pokuala ostaviti, elei staviti njegov alkoholizam pod nadzor. etiri su puta ivjeli odvojeno u prvih osam godina Maxova ivota. Max je, osim toga, tijekom ovih razdvajanja bio tri puta odvojen od svoje sestre i brata. On i Felicia ivjeli su s njezinim dvjema sestrama, dok su Ralph i Maxine ivjeli s Felicijinom majkom. Djetetu je potrebna struktura i predvidivost. Treba mu netko na koga moe raunati. Sjeam se kako me moj sin, kada je imao oko tri godine, znao zamoliti da mu itam priu prije spavanja. Njegova je omiljena pria bila The Little Engine that Could i Peter Rabbit Nakon nekog vremena meni su te prie postale prilino dosadne. Pokuavao sam preskoiti stranicu (stari trik - dvije stranice odjednom). Rijetko bih u tome uspio. Za mojeg je sinia bila prava katastrofa ako je nedostajao i najmanji djeli prie. To bi unijelo nered u njegov svijet. Na mnogo

mnogo dramatiniji nain i odvajanje djeteta od obitelji izaziva ozbiljne poremeaje. Dijete treba nazonost obaju roditelja. Da bi dijete prekinulo povezanost s majkom, treba oca za kojega e se vezati. Vezivanje podrazumijeva zajedniki provedeno vrijeme, dijeljenje osjeaja, topline i pokazivanje elje da se bude zajedno. Maxova oca gotovo uope nije bilo. Kad nije radio, pio je. Posveivao je veoma malo vremena Maxu. Malo dijete ne moe shvatiti da mu je otac teki alkoholiar. Djeje su sposobnosti logikog miljenja ograniene. Njihova se prva razmiljanja ostvaruju kroz osjeaje (misao koju osjetimo). Djeca su, osim toga, egocentrina. To ne znai da su sebina U uobiajenom smislu te rijei. Nisu moralno sebina. ak nisu ni sposobna moralno razmiljati do sedme ili osme godine (takozvana dob razboritosti). No ak i u toj dobi njihovo razmiljanje posve sigurno sadri egocentrike elemente. Djeca nisu sposobna za isto altruistiko ponaanje do, otprilike esnaeste godine. Egocentriko razmiljanje znai da e dijete sve doivljavati osobno. Dijete moe personalizirati ak i smrt roditelja. Dijete moe rei: Da me je mama uistinu voljela, ne bi otila k Bogu; ostala bi sa mnom. Onome to volimo posveujemo vrijeme. Kada nam jedan od roditelja ne poklanja vrijeme, imamo osjeaj bezvrijednosti. Dijete je manje vrijedno od roditeljeva vremena, pozornosti ili vodstva. Samoivost malog djeteta uvijek egocentrino tumai dogaaje. Ako mama i tata nisu tu, to je zbog mene. Sa mnom sigurno neto nije u redu, jer bi inae bili tu. Djeca su egocentrina jer nemaju vremena razviti granice ega tj. unutranju snagu s pomou koje pojedinac brani svoj

unutranji prostor. Bez granica, osoba nema zatite. Jaka granica je poput vrata s unutranjom bravom. Slaba granica ega je poput vrata s vanjskom bravom. Djeji je ego poput kue bez vrata. Djeca su egocentrina po prirodi (a ne po vlastitom izboru). Njihov je egocentrizam poput improviziranih vrata i brave, koji su u upotrebi dok se ne izgrade vrste granice. vrste su granice rezultat poistovjeivanja s roditeljima koji i sami imaju vrste granice i koji pouavaju djecu oblikovanjem. Djeca nemaju iskustva; ona trebaju iskustvo svojih roditelja. Poistovjeujui se s roditeljem, imaju nekoga na koga se mogu osloniti izvan sebe samih. Kako internaliziraju roditelja, oblikuju pouzdana vodia unutar samih sebe. Ako roditelj nije pouzdan, djeca nee razviti to unutranje bogatstvo. Emocionalna naputenost Djeca trebaju odraz i jeku. Njih dobivaju iz oiju svojih primarnih skrbnika. Odraavanje znai da imaju nekoga i da taj odraava ono to oni uistinu jesu u bilo kojem trenutku. U prve tri godine svima nam je potrebno da nam se dive i da nas ozbiljno shvaaju. Trebalo nam je da b u d e m o prihvaeni zbog onoga to jesmo. Zadovoljavanje tih potreba za odraavanjem ono je to Alice Miller zove naim temeljnim narcistikim zalihama. Te su zalihe posljedica odraavanja u oima roditelja s dobrim granicama. Kada je tomu tako, dogaaju se sljedei dinamiki procesi:
Agresivni djetetovi poticaji mogu se neutralizirati, jer ne ugroavaju roditelja. Djetetova tenja za samostalnou ne doivljava se kao prijetnja roditelju.

 Djetetu se doputa iskusiti i izraziti normalne nagone, poput ljubomore, bijesa, seksualnosti i prkosa, jer se ni sami roditelji nisu odrekli tih osjeaja. Dijete ne mora ugoditi roditeljima i moe razviti vlastite potrebe i vlastitu razvojnu brzinu. Dijete se moe osloniti na roditelje i imati koristi od njih, jer su oni odvojeni od njega. Neovisnost roditelja i dobre granice omoguavaju djetetu da odvoji ja-reprezentaciju od objektne reprezentacije. Budui da je djetetu doputeno izraziti ambivalentne osjeaje, ono moe nauiti smatrati sebe i skrbnika i dobrima i loima, umjesto da izdvaja odreene dijelove kao dobre te ih odvaja od loih. Mogu je poetak istinske objektne ljubavi, jer roditelji vole dijete kao odvojen objekt. Drama nadarenog djeteta (Drama of the Gifted Child) to se dogaa ako su roditelji utemeljeni na stidu i ako imaju nezadovoljene potrebe? Tada oni nisu u stanju preuzeti odraavajuu narcistiku funkciju za dijete. Dapae, injenica da su roditelji utemeljeni na stidu jasan je znak da nikada nisu stekli svoje narcistike zalihe. bi Takvi su roditelji odrasla djeca koja jo uvijek tragaju za roditeljem ili objektom koji im bio p o p t u n o na raspolaganju. Za takve roditelje najprikladniji objekti nardstikog zadovoljenja njihova su vlastita djeca. Alice Miller pie: Novoroene je posve ovisno o roditeljima i budui da mu je njihova skrb nuna za ivot, ini sve to moe kako ih ne bi izgubilo. Od prvog dana ivota ono e tako usmjeriti sve svoje snage, poput male biljke koja se okree prema suncu kako bi preivjela. Drama nadarenog djeteta (Drama of the Gifted Child)

Ono to na stidu utemeljena majka nije mogla pronai u vlastitoj majci, pronalazi u svojoj djeci. Dijete je netko tko joj je uvijek na raspolaganju. Dijete ne moe pobjei kao to je uinila njezina majka. Dijete moe posluiti kao jeka; potpuno je usmjereno na nju; nikada je nee napustiti; moe se u potpunosti nadzirati i nudi potpuno divljenje i intenzivnu pozornost. Djeca imaju zadivljujuu sposobnost uoiti te potrebe roditelja. ini se da dijete to nesvjesno zna. Preuzimajui ulogu pruanja narcistikog zadovoljenja svojima na stidu utemeljenim roditeljima, dijete osigurava ljubav i osjeaj da je potrebno i da nije naputeno. Taj je proces obrtanje prirodnog poretka. Sada se dijete skrbi o roditeljskim potrebama, umjesto da se roditelji skrbe o djejim potrebama. Ta je uloga skrbnika iznimno paradoksalna. elei osigurati roditeljsku ljubav i izbjei naputenost, dijete je zapravo naputeno. Budui da je ono tu zbog roditelja, nema nikoga tko bi odraavao djeje osjeaje i nagone i skrbio se za djeje potrebe. Svako dijete koje odrasta u takvoj okolini smrtno ranjava ova narcistika prikraenost. A to se moe dogoditi i u najboljim obiteljima. Alice Miller pie: Mnogi ljudi pate od narcistikih poremeaja, a imaju njene i brine roditelje koji su ih snano podupirali; ipak, ti ljudi pate od ozbiljnih depresija. Dolaze na terapiju s uvjere njem, u kojem su odrastali, da su imali sretno i zatieno djetinjstvo. Drama nadarenog djeteta (Drama of the Gifted Child) Najee su ti narcistiki prikraeni ljudi talentirani, nadareni, iznimno uspjeni ljudi koji su primali pohvale i uivali divljenje zbog svojih talenata i uspjeha. Gledajui ih sa strane, svatko

bi rekao da su uspjeli. Snani su, stabilni i veoma samouvjereni. No zapravo je posve suprotno. Narcistiki prikraeni ljudi dobri su u svemu ega se prihvate i cijene ih zbog njihove nadarenosti i umijea, ali uzalud. U pozadini svega ovoga, kae Alice Miller, vreba depresija, osjeaj praznine i otuenosti te besmislenosti ivota. im im se oduzme narkotik vlastite veliine, im vie nisu zvijezde i ljudi od uspjeha, takve osobe obuzme dubok osjeaj stida i krivnje. Radio sam s mnogima koji spadaju u ovu skupinu. I sam joj pripadam. Uistinu e teko netko tko na uspjeh promatra sa strane znati do koje smo mjere zapravo utemeljeni na stidu. Kao djecu, voljeli su nas zbog naih uspjeha i postignua, umjesto zbog nas samih. Naa su istinska i autentina ja bila naputena. to se mene tie, trebale su proi godine da uspostavim vezu s vlastitim osjeajima - s vlastitom ljutnjom, ljubomorom, usamljenou i tugom. Taj nedostatak veze s osjeajima rezultat je naputenosti. Nismo imali nikoga tko bi potvrdio nae osjeaje kroz odraavanje. Dijete moe doivjeti vlastite osjeaje samo ako ima nekoga tko e ih u potpunosti prihvatiti, imenovati i dati im potporu. Jo jedna posljedica ove emocionalne naputenosti gubitak je sebe. Kada se neka osoba iskoritava za narcistike potrebe drugoga, razvija se tako da prua samo ono to se od nje oekuje i konano se stapa s vlastitim djelom ili izvedbom. Postaje radno bie bez osjeaja za svoje autentino ja. Prema Winnicottiju, pravo ja te osobe ostaje u stanju nekomunikacije. Ve sam opisao ovo kao stanje kada vie nismo u sebi. Takva osoba osjea prazninu, bezdomnost i uzaludnost.

Moda je najtea posljedica emocionalne naputenosti ono to Robert Firestone zove fantazijska vezanost, a Alice Miller trajnost saveza. Dijete kojemu je bilo uskraeno iskustvo uspostave veze s vlastitim emocijama najprije svjesno, a potom nesvjesno (kroz unutranje poistovjeivanje s roditeljem) ovisi o svojim roditeljima. Alice Miller pie:
Ne moe se osloniti na vlastite emocije, ne iskuava ih kroz pokuaje i pogreke, nema osjeaj za vlastite potrebe i do najvee je mjere otueno od sama sebe. Drama nadarenog djeteta (Drama of the Gifted Child)

Takva se osoba ne moe odvojiti od svojih roditelja. Fantazijski je vezana za njih. Ima iluziju veze, odnosno uistinu misli da postoji ljubavna veza izmeu nje i roditelja. Zapravo je zbunjena i smetena. To je prije zamka negoli savez. Poslije e se ova fantazijska vezanost prenijeti na druge veze. Takva fantazijski vezana osoba poslije ovisi o potvrdi svojega partnera, svoje djece, svojeg drutva. Osobito je ovisna o svojoj djeci. Fantazijski vezana osoba nikada nema stvarnu vezu ili stvarni odnos ni sa kime. Nema stvarnog autentinog ja za uspostavu veze. Roditelji koji su prihva ali dijete samo kada bi im ugaalo, ostaju poput introjektiranih glasova. Pravo se ja krije od ovih introjektiranih glasova, ba kao to se krilo dijete. Osama roditeljskog doma zamijenjena je izolacijom unutar sebe. est rezultat toga jest megalomanija. Megalomana svuda cijene i ne moe ivjeti bez divljenja drugih. Iznevjeri li ga njegov dar, nastupa propast. Mora biti savren, jer e inae pasti u depresiju. esto su najnadareniji meu nama upravo takvi. Mnogi veoma nadareni ljudi pate od ozbiljne depresije.

Drugaije i ne moe biti, jer je u biti depresije izgubljeno i naputeno dijete unutar nas. ovjek je poteen depresije, pie Alice Miller u djelu Drama nadarenog djeteta kada je samopotovanje utemeljeno na autentinosti vlastitih osjeaja, a ne na posjedovanju odreenih kvaliteta. Emocionalna naputenost je vienaratajni problem. Dijete narcistiki prikraenih roditelja postaje odrasla osoba s narcis tiki prikraenim djetetom i, ba kao to su njega iskoristili, i on e iskoristiti svoju djecu da zadovolji svoje narcistike potrebe. Dijete odrasta i tako se krug ponavlja. Maxovi su roditelji bili narcistiki prikraeni. Jerome je za svoje narcistike potrebe upotrijebio fantazijsku vezanost za alkohol i seks. Felicia se koristila Ralphom kao glavnim sred stvom narcistikog zadovoljenja. Postao je obiteljska zvijezda, moralist, pravednik, iznimno uspjean ovjek i sveenik. Maxine i Max bili su izgubljena djeca. Felicia, premda portvovna, nikada nije odraavala i potvrivala njihove osjeaje. Max je ponovio jednak uzorak na svojoj djeci, sluei se njima za svoje narcistike potrebe. Nakon bjegova, odmah bi pourio k njima po njenost i utjehu. Osobito su mu keri bile izvor njenosti. Nikada nisam vidio nijedno od njegove djece kako izraavaju bijes, povrijee nost ili ljutnju na Maxa. Oni nikada nisu uspjeli uspostaviti vezu s vlastitim osjeajima. Max bi se razljutio kad sam govorio da ponavlja vlastitu naputenost na djeci. I njegova su djeca smatrala da su imala dobro djetinjstvo. To je iluzionistika priroda narcistike prikraenosti. Kada emocionalno naputena djeca opisuju svoje djetinjstvo, opisuju ga bez osjeaja.

Alice Miller kae:

Prisjeaju se najranijih sjeanja bez ikakvog suosjeanja za dijete koje su nekada bili. esto iskazuju prezir i ironiju, ak podrugljivost i cinizam. Openito, postoji potpuna odsut nost stvarnog emocionalnog razumijevanja ili ozbiljne procjene uspona i padova vlastitog djetinjstva i shvaanja vlastitih potreba - osim potrebe za uspjehom. Internalizacija izvorne drame toliko je potpuna da se moe nastaviti iluzija dobra djetinjstva. Drama nadarenog djeteta (Drama of the Gifted Child)

Maxova su djeca idolizirala i idealizirala svojeg oca. Nastavili su iluziju vlastitog sretnog djetinjstva. Sam Max nije pokazivao stvarnu ljutnju na svoje roditelje. Njegov bijes na oca iziao bi na vidjelo samo kad bi se napio. Nije bio otvoreno bijesan na majku.
NAPUTANJE KROZ ZLOSTAVLJANJE

Svi su oblici zlostavljanja djece oblici naputanja. Kada roditelj zlostavlja djecu, on ima problem, a ne dijete. Zato je to zlostavljanje. Zlostavljanje je naputanje utoliko to se djeca, kada su zlostavljana, nemaju na koga osloniti. Ono to se dogaa navodno je za djetetovo dobro. No uope se ne radi o djetetu, nego o roditelju. Takve su zamjene teza izluujue i potiu stid. U svakom inu zlostavljanja dijete je postieno. Mala se djeca, zbog svoje egocentrinosti, smatraju odgovornom za zlostavljanje. Moji skrbnici ne mogu biti ludi ili emocionalno bolesni; sigurno sam ja, kae dijete samo sebi. Dijete mora nastaviti ovu idealizaciju. Djeji su umovi fantazijski, egocentrini i nelogini. Idealizacija im osigurava

opstanak. Ako su moji roditelji bolesni i ludi, kako u preivjeti? Sigurno sam ja u pitanju. Ja sam lud. Sigurno sa mnom neto nije u redu, inae ne bi ovako postupali sa mnom. Djetetu se ne prua prilika. Svako zlostavljanje pridonosi internalizaciji stida. Neki oblici zlostavljanja vie postiuju od drugih. Seksualno zlostavljanje Taj oblik zlostavljanja najvie postiuje. Da bi se izazvao stid, potrebno je manje seksualnog zlostavljanja od bilo kojeg drugog oblika zlostavljanja. Seksualno je zlostavljanje veoma raireno. Procjenjuje se da trenutano ima oko ezdeset mili jima rtava seksualnog zlostavljanja. U posljednjih trideset godina znatno je porasla svijest o tom problemu. U prolosti je nae znanje o zlostavljanju bilo ogranieno na rtve incesta iz pria strave i uasa. Takve su prie sadrale tjelesno seksualno zlostavljanje koje je ukljuivalo dodirivanje. Danas smo znatno proirili nae razumijevanje seksualnog zlostavljanja. U knjizi Bradshaw o obitelji pre doio sam materijale o seksualnom zlostavljanju koje sam posudio iz djela Pie Mellody iz terapijskog centra Meadows u Wickenbergu, u Arizoni. Ovo su izvaci iz knjige Bradshaw o obitelji: Seksualno zlostavljanje ukljuuje itave obitelji. Moe se podijeliti ovako: Tjelesno seksualno zlostavljanje - Ukljuuje dodirivanje na seksualan nain. Opseg postupaka s elementima sek sualnog zlostavljanja ukljuuje seksualizirano grljenje ili ljubljenje: bilo kakvu vrst seksualiziranog dodirivanja ili milovanja; oralni i analni seks; runo podraavanje spolnih

organa rtve ili prisiljavanje rtve da runo podrauje spolne organe prijestupnika; seksualni odnos. Neprikriveno seksualno zlostavljanje - Ukljuuje voajerizam, egzibicionizam. Moe se dogaati izvan kue ili u kui. Roditelji esto seksualno zlostavljaju djecu kroz voajerizam i egzibicionizam. Kriterij za obiteljski voajerizam ili egzibicionizam je seksualna uzbuenost roditelja. Katkada su roditelji toliko nesvjesni vlastite seksualnosti da ne uoavaju svoje seksualno ponaanje. Dijete gotovo uvijek ima stanovit osjeaj odvratnosti prema tome. Jedna mi je pacijentica rekla kako bi otac kriomice zurio u nju kad bi u gaicama izlazila iz kupaonice. Drugi govore o tome kako nisu imali privatnosti u kui, a najmanje u kupaonici. Imao sam desetak mukih pacije nata ije su majke pred njima prale intimne dijelove tijela do njihove osme ili devete godine. Djeca mogu osjeati seksualnost u nazonosti roditelja. To ne spada u seksualno zlostavljanje, osim ako roditelji sami ne potiu takve osjeaje. Sve ovisi o roditeljima. Ovdje ne govorim o roditelju koji ima prolaznu seksualnu misao ili osjeaj. Rije je o roditelju koji se koristi djetetom za vlastitu svjesnu ili nesvjesnu seksualnu stimulaciju. Prikriveno seksualno zlostavljanje Verbalno - Ukljuuje nepristojne seksualne izraze. Otac ili bilo koji drugi blizak mukarac koji zove ene kurvama ili droljama ili drugim pogrdnim seksualnim izrazima; ili majka ili bilo koja druga bliska enska osoba koja s podcjenjivanjem govori o mukarcima u vezi sa seksom. To takoer ukljuuje

roditelje ili skrbnike koji ele znati o svakoj pojedinosti djetetova seksualnog ivota, koji ispituju o njegovoj seksualnoj psihologiji ili trae pojedinosti o njegovim ljubavnim sastancima. Skriveno seksualno zlostavljanje ukljuuje i uskraivanje odgovarajuih informacija o spolnom ivotu Neke moje pacijentice nisu znale to im je kada su dobile prvu menstruaciju. Tri moje pacijentice sve do svoje dvadesete godine nisu znale da vagina ima otvor! Skriveno seksualno zlostavljanje jest i kada mama ili tata govore o seksu pred djecom neodgovarajue dobi. Ili pak kad mama ili tata izriu seksualne primjedbe o intimnim dijelovima djetetova tijela. Radio sam s dva pacijenta koje su majke traumatizirale alama na raun veliine njihovih penisa, i s pacijenticama koje su oevi ili pooimi zadirkivali zbog veliine grudiju ili stranjice. Prekoraenje granice - Dogaa se kad su djeca svjedoci roditeljskog seksualnog ponaanja. To je est sluaj ako roditelji ne zatvaraju ili ne zakljuavaju vrata. Isto vrijedi i za djecu kojoj se ne doputa privatnost. Ulaze im u kupaonicu. Ne ue ih da zakljuavaju vrata ili im ne doputaju da ih zakljua vaju. Roditelji moraju pruiti uzor u doputenoj razgolienosti, odnosno moraju biti primjereno odjeveni nakon to djeca prijeu stanovitu dob. Djeca su seksualno znatieljna. Oko tree godine ili izmeu tree i este godine poinju primjeivati tijela roditelja. esto su opsjednuta golotinjom.

Majka i otac moraju biti oprezni kada su goli pred malom djecom. Ako joj to nije sredstvo seksual nog poticaja, majina golotinja nije seksualno zlo stavljanje. Ona se samo ponaa na disfunkcionalan nain. Ne postavlja seksualne granice. Upotreba klistira u ranoj dobi takoer moe biti vrsta zlostavljanja, takva koja vodi seksualnoj disfunkciji. Upotreba klistira moe predstavljati prekoraenje tje lesnih granica. Emocionalno seksualno zlostavljanje - Takvo zlostavljanje posljedica je meunaratajne vezanosti. Govorio sam o zaplitanju koje nastaje kad djeca preuzimaju prikrivene potrebe obiteljskog sustava. Veoma je uobiajeno da se jedan ili oba roditelja u disfunkcionalnom braku neodgo varajue veu za jedno od svoje djece. Takvi roditelji zapravo koriste djecu za zadovoljavanje svojih emocionalnih potreba. Takva veza moe lako postati seksualizirana i proeta romantikom. Kerka moe postati oeva mala princeza, ili sin mamin mali mukarac. U oba se sluaja dijete naputa. Roditelji zadovoljavaju svoje potrebe na utrb djetetovih. Dijete treba roditelja, a ne suprunika. Pia Mellody daje sljedeu definiciju emocionalnog seksualnog zlostavljanja. Ona kae: Kada jedan roditelj s djetetom ostvaruje vezu koja mu je vanija od veze s branim drugom, rije je o emocionalnom seksualnom zlostavljanju. Katkada se oba roditelja emocionalno veu za dijete. Dijete se pokuava skrbiti za osjeaje oba roditelja. Radio sam s pacijenticom kojoj je otac znao banuti u sobu usred noi i odnijeti je da spava s njim u spavaonici za goste. Uglavnom je to inio kako bi kaznio svoju suprugu

to je odbijala seks s njim. Kerka je jako patila zbog pobrkanog seksualnog identiteta. Meunaratajna vezanost mogua je i kod roditelja i djeteta istog spola. Najei oblik takve vezanosti u naoj kulturi predstavljaju majka i kerka. Majka esto pati od seksualizirane srdbe, tj. boji se mukaraca i mrzi ih. Iskoritava kerku za svoje emocionalne potrebe i stvara kod kerke osjeaje gaenja prema mukarcima. Postavlja se pitanje je li roditelj tu kako bi udovoljio djetetovim potrebama ili je dijete tu zbog roditeljevih potreba. I dok djeca mogu izraavati svoju seksualnost u skladu s vlastitim razvojnim stupnjem, svaki put kada odrasli izraava svoju seksualnost s djetetom, rije je o seksualnom zlostavljanju. Katkada seksualno zlostavljanje dolazi od starije brae ili sestara. Openito, seksualno ponaanje meu djecom jednake dobi nije zlostavljanje. No, kada dijete doivljava seksualno iivljavanje od ruku tri ili etiri godine starijega djeteta, rije je o zlostavljanju. Tjelesno zlostavljanje

Batina je izila iz raja - fraza je koja se stoljeima ponavlja kao biblijsko opravdanje ili izgovor za tjelesno kanjavanje. Tjelesno nasilje nad djecom (i enama) dio je prastare i ilave tradicije. Tjelesno nasilje, s obzirom na toksini stid koji stvara, dolazi odmah iza seksualnog nasilja. Dapae, tjelesno je naisilje iznimno ovisniko. Ve sam pokazao da je tu rije o sindromu stida koji se izraava u poremeaju linosti. Prijestupnici su doslovno ovisnici o nasilju, a potie ih

toksini stid koji osjeaju dok se nasilniki ponaaju. Nasilni su prijestupnici na stidu utemeljeni ljudi. Roditelji koji zlostavljaju djecu jesu izolirani; slabog samopuzdanja; nedostatno osjetljivi za osjeaje drugih; obino su i sami bili rtve tjelesnog nasilja; uskraena im je temeljna majinska skrb; nemaju zadovoljene potrebe za ljubavlju i udobnou; poriu tekoe i posljedice tekoa; osjeaju da se nemaju kome obratiti za savjet; potpuno su nerealistikih oekivanja od djece; oekuju od djece da zadovolje njihove potrebe za njenou i toplinom; kad djeca ne zadovolje njihove potrebe, tumae to kao odbacivanje i reagiraju srdbom i frustracijom; postupaju prema djeci kao da su mnogo starija no to jesu. Nema valjanih podataka o rairenosti tjelesnog zlostavljanja. Podaci kojima raspolaemo odnose se samo na prijavljene sluajeve. Nemamo uvid u sluajeve kada nije bilo lijeni kog pregleda, sluajeve u kojima je obavljen lijeniki preg led, ali koji nisu identificirani kao zlostavljanje i sluajeve koji su identificirani kao zlostavljanje, ali nisu prijavljeni. Procjenjuje se da na svaki prijavljeni sluaj dolazi 200 ne prijavljenih. Vjerovanje da su djeca roditeljsko vlasnitvo te da su samovoljna i da im volju treba slomiti vodea su naela ljudi koji tuku djecu. I rtva tjelesnog nasilja vezana je za nasilje proizilo iz stida. U poetku se rtve veu zbog pukog uasa. No kako se nasilje nastavlja, gube samopotovanje. Kako gube samopotovanje, rtve gube sposobnost odabira. Postaju poput izgladnjele djece koja trae komadie i mrvice ljubavi. Kako je nasilje iracionalno i impulsivno, esto je nasumino i nepredvidivo. Znaajka nasuminosti nasilja uzrokuje ono

to Seligman zove nauena bespomonost. Nauena je bes pomonost vrsta mentalne konfuzije. Ljudi vie ne mogu misliti ili planirati. Poinju pasivno prihvaati zlostavljanje. Ne mogu sebi predoiti gore, za duu pogubno, razaranje ljudskog ivota. Nasilje je uobiajeno u obiteljskom ivotu, jer naela otrovne pedagogije promiu i podravaju tjelesno kanjavanje. Ono se jo uvijek smatra prihvatljivim sredstvom pouavanja djece ivotu. O prihvatljivosti tjelesnog nasilja svjedoe ak i djeje pjesmice. Tjelesno je nasilje pravilo u mnogim disfunkcionalnim obiteljima. Obuhvaa sljedee: kad vas lagano udaraju po stranjici ili prstima; kad vas tjeraju da sami odete po sredstvo muenja (pojasevi, ibe i sl.); kad vas udaraju akom, dlanom, pljuskaju vas, vuku, poteu, steu oko vrata, tresu, udaraju nogom, tipaju, mue kakljanjem; kad vam prijete ostavljanjem; kad vam prijete da e vas staviti u zatvor ili predati policiji; kad ste nazoni nasilju nad roditeljem, braom ili sestrama. Emocionalno zlostavljanje Emocionalno je zlostavljanje univerzalno. Vjerujem da je svatko bio u nekoj prigodi postien emocionalnim zlostav ljanjem. Otrovna je pedagogija prilino jasna u pogledu injenice da su emocije slabe. Moramo biti razumni i logini i ne smijemo si dopustiti da nas ometu emocije. Sve emocije moraju biti pod nadzorom, a osobito valja potisnuti srdbu i seksualne osjeaje. Nema mnogo ljudi u modernoj Americi koji su odgajani u uvjerenju da je dobro izraavati seksualne osjeaje i/ili osjeaje srdbe.

SPUTAVANJE

EMOCIJA

STIDOM

Emocije su dio naih temeljnih moi. Imaju dvije glavne funkcije u psihikom ivotu. Nadziru nae temeljne potrebe, upuujui nas na potrebu, prestanak potrebe ili njezino zado voljenje. Bez emocionalne energije ne bismo bili svjesni naih osnovnih potreba. Emocije nam takoer daju gorivo ili energiju za djelovanje. Emocije su energija u kretanju. Ta nas energija potie da uzmemo ono to nam je potrebno. Kad se kre nae osnovne potrebe, srdba nas potie na borbu ili bijeg. Srdba je energija koja nam daje snagu. Tuga je energija koju oslobaamo kako bismo zacijelili rane. Oslobaajui energiju zbog gubitaka povezanih s naim temeljnim potrebama, moemo prevladati ok izazvan gubitkom i prilagoditi se stvarnosti. Tuga je bolna. Pokuavamo je izbjei. Tuga zapravo oslobaa energiju sadranu na naem emocionalnom planu. Zadrati je u sebi znai zamrznuti bol u nama. Terapijski je slogan da je tuga osjeaj koji lijei. Strah je energija koja se oslobaa kad su nae temeljne potrebe u opasnosti. Strah je energija koja vodi razboritosti i mudrosti. Osjeaj krivnje oblikuje nau savjest. Govori nam da smo prekrili svoje vrijednosti. Potie nas da poduzmemo korake i promijenimo se. Stid nas upozorava da ne pokuavamo biti manje ili vie od ovjeka. Stid nas upozorava na nae temeljne granice. Radost je ushiujui osjeaj koji se javlja kad su nam sve potrebe zadovoljene. elimo pjevati, trati i skakati od sree. Energija radosti pokazuje da je sve dobro.

Kad nae emocije nitko ne odraava i ne imenuje, gubi mo vezu s jednom od naih osnovnih moi. Roditelji koji nisu u vezi s vlastitim emocijama ne mogu pruiti svojoj djeci uzor u emocijama. Nedostupni su i zatvoreni. Psihiki su zakoeni. Nisu ak ni svjesni svojih osjeaja. Stoga spreavaju emocije svoje djece. Rije je o naim najsvetijim tradicijama roditeljskog ponaanja. Ta pravila osobito postiuju djecu odbacivanjem emocija. Emocije se smatraju slabima. Religija pristaje na "otrovnu pedagogiju". Osobito se srdba smatra loom. Srdba je jedan od sedam smrtnih grijeha. Zbog tih se grijeha ide u pakao. No, prema tonom uenju, smrtni grijeh nije sama emocija srdbe, nego ponaanje koje je posljedica srdbe. Ponaanje koje je esto povezano sa srdbom jest vritanje, proklinjanje, udaranje, javno kritiziranje ili prekoravanje i tjelesno nasilje. Takvi su oblici ponaanja, dakako, nedopustivi. Utemeljeni su na procjeni, a ne na emocijama. Mnogu djecu ue da se stide svoje srdbe. Djeca esto vide roditelje ljute i bijesne. Tako se, i suvie esto, prenosi ova poruka: dobro je da roditelji b u d u ljuti, ali ne i da djeca to budu.
POTPUNI STID

Kada se srdba osuuje kao emocija koje se treba stidjeti, dogaa se dvoje. Ponajprije, srdba se povezuje sa stidom. Svaki p u t kad osoba osjea srdbu, osjea i stid. Drugo, kako se zbog srdbe treba stidjeti, ona se potiskuje. Potiskivanje je primarni obrambeni sustav ega. Kada se jedanput pokrene, djeluje automatski i nesvjesno. Budui da energija srdbe djeluje nesvjesno, zahtijeva da bude izraena. to se vie potiskuje, srdba sve vie i vie raste.

Virginia Satir je to usporedila s dranjem gladnih pasa u podrumu. to su gladniji, vie se trude izii. Sto se vie trude izbaviti, vie moramo paziti na njih. Potisnuta energija raste i raste i konano zadobiva vlastiti ivot. Jednoga dana jednostavno vie nema mjesta za gomilanje energije. Jednoga dana energija srdbe provaljuje. Osoba koja ju je potiskivala otkriva da nema kontrolu. Kada silovita provala zavri, kae: Ne znam to mi je danas. Boe, stvarno sam izgubio kontrolu. Potisnuta, nerazrijeena, stidom sputana energija srdbe pretvara se u bijes. Bijes je rezultat stidom sputane srdbe. Kada se tuga osuuje kao neto ega se treba stidjeti, ugrauje svoju energiju u neutjenu bol i oaj. Katkada je temelj samobojstvu. U naoj kulturi djecu ue da se trebaju stidjeti plaa. Ako ih i ne ue da je pla neto ega se treba stidjeti, spreavaju ga ucjenama i nagradama. Katkada se odreuje doputeno vrijeme za pla, pa nakon to malo plae, djetetu se kae: Dobro. Sada je dosta. Dosta si plakao. esto se djeca osuuju i ismijavaju zbog plaa. Katkada ih izlupaju, govorei: Sada ima zbog ega plakati! Slino je sa strahom - djecu potiu da se stide straha. Postien i odbaen, strah se odvaja i prerasta u potpuni uas ili paranoju. Doputenje za tugu i strah esto je povezano s rodnim i spolnim ulogama. Djeaci bi trebali biti jaki i ne bi trebali plakati ili se bojati. Djevojicama se ee doputa tuga ili strah. Ipak, ne bih iao predaleko s takvim tvrdnjama, jer vjerujem da se u postojeim kulturolokim oblicima roditeljstva svi osjeaji postiuju. ak se i radost postiuje. Kada smo sretni, uzbueni i buni, kore nas. Govore nam: Ne zanosi se previe; tko visoko leti, nisko pada. Ili: Ne zaboravi - u svijetu jo

uvijek ima djece koja gladuju. To se poslije izraava kao stid koji osjeamo svaki put kad smo uistinu sretni, ili kad postignemo velik uspjeh.
SPUTAVANJE SPOLNOG NAGONA STIDOM

Vjerojatno nijedan aspekt ljudskih djelatnosti nije toliko disfunkcionalno postiivan koliko spolnost. Spolnost je sr ljudskog sebstva. Spol nije neto to inimo, to je ono to jesmo. To je prvo to opazimo na drugome. Spolnost je osnovna injenica u svih bia. Da ugasimo taj nagon, zatrli bismo ovjeanstvo u roku od 120 godina. Naa je spolna energija (libido) naa jedinstvena inkarnacija same ivotne sile. Kada nam postiuju spolni nagon, postiuju nas do same biti. Sva su djeca prirodno znatieljna u vezi sa spolnou. Veoma se dobro sjeam kad mi je, kao djeaku, moj mali susjed ispriao kako mukarev penis ulazi u eninu vaginu. Bio sam zaprepaten. inilo mi se nevjerojatnim! Spolnost je pomalo strana i zbunjujua za dijete. A djeca prirodno ispituju svoje spolne organe i, u odreenoj dobi, uputaju se u djeje spolne igre. esto sam opisivao sljedei scenarij da bih pokazao kako se postiuje naa seksualnost. Jednoga dana trogodinji Farquahr, istraujui svoje tijelo otkriva nos. Pokazuje na nos i kae: Nos. Majka je ushiena i zove baku kako bi je obavijestila o Farquahrovu genijalnom napretku. Baka dolazi u posjet i trai da Farquahr pokae svoju novootkrivenu vjetinu i on to i uini s neizmjernim ponosom. Svaki put kada pokae nos obaspu ga pohvalama. Kasnije otkriva i druge dijelove tijela - ui, oi, laktove, pupak... A onda, jedne nedjelje, dok je cijela obitelj u dnevnoj sobi (a u goste je doao sveenik) mali Farquahr otkriva penis! Prilino je

uzbuen. Misli - ako im se ono s nosom toliko svidjelo, ovo e ih odueviti. I tako ulazi u dnevnu sobu i ponosno pokazuje svoj penis! Mali Farquahr u cijelom svojem ivotu jo nije vidio takvu zbrku! Mama ga je epala za uho i vue ga po sobi. Lice joj je iskrivljeno od bijesa. Oito je potresena i kazuje mu bez okolianja da to vie nikada ne ini. Govori mu da je to to je uinio loe! Djeca internaliziraju najgore postupke roditelja. to roditelj vie izgubi vlast nad sobom, ugroenija je djetetova sigurnost! Varijacije ovoga scenarija dogaaju se i u najboljim obite ljima. Roditelji iju su vlastitu seksualnost neko postiivali, ne mogu izii na kraj s prirodnom seksualnou svoje djece. Kada njihovo dijete istrauje svoju seksualnost, roditelj to ne odobrava ili jo gore, izraava gaenje. Cijelim svijetom rairene primjedbe, poput onih: to je fuj ili nikada se nemoj dirati po tom mjestu, ili: upristoji se - odjeni odjeu ili pokrij to, povezuju seksualnost s neim loim, prljavim i odvratnim. Moramo se odrei dijela nas. Poinjemo seksualnost povezivati sa stidom. Dijete koje odrasta u takvoj obitelji (vjerojatno veina nas) poinje vjerovati i osjeati da je spolnost neto sramotno. Openito, vei dio naeg vitalnog, spontanog, instinktivnog dijela ivota postaje predmetom stida. Djecu se postiuje jer su prebuna, jer ele neto ili se preglasno smiju. Velik dio disfunkcionalnog stida ostvaruje se za stolom. Djecu se prisiljava da jedu onda kada nisu gladna. Katkada ih se prisljava da jedu ono to ne vole. Ostaviti dijete za stolom sve dok ne poisti tanjur nije neuobiajena pojava u modernu obiteljskom ivotu. Javno ponienje koje dijete doivljava jer mora sjediti za stolom samo, dok njegova

braa i sestre esto to oduevljeno odobravaju, bolno je iskustvo. Imao sam pacijente koji moraju jesti stojei ili na brzinu zbog postiujuih prizora to su ih kao djeca doivjeli za stolom. Kada je na instinktivni ivot postien, prirodna je sr naeg ivota sputana. To je kao da ir prolazi kroz munu agoniju jer postaje hrast, ili da se cvijet stidi jer cvjeta. Naime, zbog toga to su nai instinkti dio onoga to nam je prirodom dano, ne moe ih se potisnuti. Kad instinkti postanu sputani stidom, postaju poput gladnih pasa koje treba nadgledati.
STID OSNOVNA EMOCIJA

Stid se naziva osnovnom emocijom jer, poto se internalizira, on sputava sve druge emocije. Emocionalno stidom sputani roditelji ne mogu dopustiti svojoj djeci da imaju emocije, jer djetetove emocije potiu roditeljeve emocije. Potisnute se emocije esto doivljavaju kao prejake, kao da e nas potpuno obuzeti ako ih izrazimo. Tu je i strah da e, izrazimo li nae emocije, nastupiti stid. Postiivanje i sputavanje emocija bili su kljuni dijelovi Maxova internaliziranog stida. Maxa nikada nisu tjelesno zlostavljali. No bio je, nema sumnje, seksualno zlostavljan. Kao tree dijete nosio je majine i oeve seksualne probleme. Oboje su bili nerazrijeene rtve incesta. Jerome je bio enskar, premda je to uvijek bila obiteljska tajna. Max mi je nekoliko puta rekao kako je osjeao da se njegova majka Felicia esto zavodniki ponaala. Felicia je, nema sumnje, bila emocionalni zlostavljatelj. Zvala ga je runim imenima, vikala i korila s prezirom i gaenjem. Najvie od svega, stalno je tjerala Maxa da se brine o njezinim osjeajima.

Slika 2.5. Osnovne potrebe za osloncem

Kritizirala je i omalovaavala njegove osjeaje. Prema Maxovim rijeima, govorila je sljedee: Zbog ega se ljuti? ili: Nema se ega bojati. Prestani plakati ili u ti ja dati pravi razlog za pla. Max je bio duboko tuan. Mogao je plakati satima. Zakljuio sam da je cijeli njegov obiteljski sustav nosio narataje nerazrijeenog dubokog jada. Sjedei mu suelice, mogao sam osjetiti njegovu tugu.
NAPUTANJE KROZ ZANEMARIVANJE RAZVOJNIH POTREBA ZA OSLONCEM

Kao djeca, imali smo potrebe ije je zadovoljenje ovisilo o drugima. Djeca ovise o drugima i imaju svoje potrebe. Trebaju roditelje 15 godina. Njihove potrebe za osloncem moe zadovoljiti samo skrbnik. Slika 2.5. prikazuje te potrebe. Djeca trebaju nekoga tko e ih grliti i dodirivati. Trebaju lice koje e odraavati i potvrivati njihove osjeaje, potrebe i nagone. Djeca trebaju strukturu s ogranienjima; trebaju predvidivost. Trebaju vezu utemeljenu na uzajamnom povjerenju; treba im spoznaja da na nekoga mogu raunati. Djeci treba prostor i mogunost da b u d u drugaija. Trebaju sigurnost; treba im dovoljno dobre hrane, odjea, stambeni prostor i odgovarajua lijenika skrb. Djeca trebaju vrijeme i panju svojih roditelja. Trebaju vodstvo u obliku tehnika i strategija za rjeavanje problema. Potrebe sputane stidom Zanemarivanjem njihovih potreba djeci se alje poruka da one i nisu vane, pa djeca gube osjeaj vlastite osobne vrijednosti. Nisu vrijedna neije skrbi. Stjeu osjeaj da nisu vana. Kako im osjeaje stalno odbacuju, djeca vie ne vjeruju da se imaju pravo na nekoga osloniti. Zadovoljavanje

potreba za osloncem ovisi o interpersonalnom mostu i uzajamnoj vezanosti. Upravo je interpersonalni most taj koji se rui kada se netko naputa kroz zanemarivanje. Kako nemamo nikoga na koga bismo se oslonili, poinjemo vjerovati da i nemamo pravo na oslonac. Kada osjetimo neku potrebu, osjetimo i stid. Kako je rije o temeljnim potrebama, tj. o potrebama bez kojih ne moemo biti potpuni ljudi, moramo ih zadovoljiti na neuspjene naine. Zanemareno dijete moe nauiti skretati pozornost na sebe upadajui u nevolju ili ljutei roditelje. Kada je jako edno, pit e zagaenu vodu. Znam za djecu ije potrebe za dodirom i stimulacijom budu zadovoljene kad ih se izlupa po stranjici. Mnogo se pisalo o neuspjenom prilagoavanju. Dovoljno je rei da e, ako joj se ne zadovolje potrebe za osloncem u odgovarajue vrijeme i u odgovarajuem slijedu, osoba biti zaustavljena u odreenim razvojnim fazama. Dijete se domilja drugaijim nainima zadovoljavanja svojih potreba. Tijekom vremena, kako ga se liava u zadovoljavanju potreba, ono gubi svijest o njima. Konano i ne zna to mu treba. Naputanje kroz zanemarivanje razvojnih potreba za osloncem djeteta bit e presudan imbenik za razvoj pojedinca u odraslo dijete. Odrastemo; izgledamo kao odrasli. Hodamo i govorimo kao odrasli, ali ispod povrine krije se malo dijete koje osjea prazninu i nezadovoljene potrebe, dijete ije su potrebe nezasitne jer ima djeje potrebe u odraslom tijelu. To je nezasitno dijete sr svih kompulzivno/ovisnikih poremeaja ponaanja. Sto se Maxa tie, veina njegovih potreba bila je pretvorena u seksualne osjeaje. To objanjava njegovu ozbiljnu seksualnu ovisnost. To je takoer temeljna dinamika svih seksualnih

ovisnosti. Kad je osoba naputena, posebno kroz zlostavljanje, pretvorena je u objekt. Maxa je njegov brat iskoritavao kao sredstvo da prevlada vlastiti stid. Tjelesno ga je napustio otac. Iskoristili su ga u obiteljskom sustavu. Biti koriten znai biti pretvoren u objekt. Postajui objekt drugih, Max je postao objekt samom sebi. Kroz internalizirani stid Max je postao objekt vlastita prezira, kritike, osude i omalovaavanja. Postao je predmetom vlastita odbacivanja. Pretvoriti sebe i druge u objekte znai izgubiti osobnost. Kako se Max vie nije mogao doivljavati kao cjelovitu osobu, nije mogao doivljavati ni druge kao cjelovite osobe. Max je provodio sate salijeui ene. Bio je opsjednut enskim grudima. Nije cijenio ene kao osobe. Stavljao je na kocku svoju obitelj i ugled da bi u robnim kuama dodirivao enske grudi ili da bi ih voajeristiki promatrao. Jo jedan dinamiki aspekt pretvaranja temeljnih potreba u seksualne jest zadovoljstvo samog orgazma. Kada je netko postien naputanjem, bol je duboka i temeljita. ovjek se osjea bezvrijednim; osjea se bolno ponienim i razotkrivenim. Kada doivi seksualno uzbuenje i vrhunac, dostupno mu je sveobuhvatno i mono zadovoljstvo. Zadovoljstvo moe zauzeti mjesto bilo koje druge potrebe. U ovom odlomku Kaufman saima postupak pretvaranja svih potreba u seksualne. Pie:
Djeak koji ui da nikada ne treba nita emocionalno od svojih roditelja... suoava se s dvojbom svaki put kada se osjea nezrelim, potrebitim ili na drugi nain nesigurnim. Ako je masturbacija bila njegovo naelno sredstvo posti zanja dobrog raspoloenja... moe se utjecati masturbaciji kako bi se ponovno dobro osjeao u trenucima kada ima potrebe koje nemaju nikakve veze sa seksualnou.

Konverzija kao obrambeni sustav ega pretvara bilo koju razvojnu potrebu u potrebu za neim drugim. To moe biti potreba za hranom, novcem ili pretjeranom panjom. U Maxovu sluaju to je bila potreba za seksom. Tijekom djetinjstva njegovo je doivljavanje razvojnih potreba postalo vezano za spolni nagon. To je konano izazvalo pretvaranje emocionalnih potreba u seksualne. Svaki put kad se Max osjeao nesigurnim, tjeskobnim ili potrebitim, ta su se unutranja stanja izraavala kao seksualna elja. Max se stalno okretao seksu kako bi zadovoljio potrebe koje seks ne moe zadovoljiti.
NAPUTANJE KROZ UPLETANJE U OTVORENE SUSTAVA I PRIKRIVENE

POTREBE

OBITELJSKOG

Ve sam opisao obitelj kao drutveni sustav - njegove dijelove, pravila, uloge i zakon dinamikih homeostaza. Vidjeli ste kako disfunkcionalna obitelj iskoritava svoje lanove za odravanje unutranje ravnotee. to je sustav disfunkcionalniji, zatvorenije su i krue uloge koje zadaje. U obiteljima koje su kemijski, seksualno ili nasilno disfunkcionalne, potrebe sustava su otvorene. Sustav zadaje lanovima obitelji uloge koje e igrati kako bi odrali razvnoteu. Sve krute uloge zadane zbog obiteljske disfunkcionalnosti oblici su naputanja. Da bih bio obiteljski junak, moram biti snaan - nikada ne pokazati uplaeni, ranjivi dio sebe. Junaci se ne bi smjeli bojati. Uloge su poput zadanih scenarija. Propisuju koje osjeaje moete ili ne moete imati. Poto sam godinama igrao svoju ulogu junaka, vie nisam znao tko sam zapravo. Da bih se oporavio, morao sam nauiti napustiti ulogu. Da bih to uspio, morao sam nauiti biti ranjiv. Morao sam nauiti kako u biti lan skupine,

umjesto voa, kako slijediti umjesto voditi. Budui da uloge odravaju ravnoteu sustava, one i postoje zbog sustava. Djeca se odriu vlastite stvarnosti kako bi se pobrinula za obiteljski sustav - kako bi ga odrala cjelovitog i uravno teenog... Svaki oblik naputanja slama interpersonalni most i savez uzajamne intimnosti. Dijete je dragocjeno i neusporedivo. Ako mu se ne prilazi s ljubavlju i potovanjem, ti osjeaji dragocjenosti i neusporedivosti slabe. U sluaju toksiki internaliziranog stida oni potpuno nestaju. Meupovezanost slika Trei se nain internalizacije ostvaruje putem slika. Te unutranje slike mogu biti slike postiujue osobe, mjesta ili dogaaja. Takoer mogu biti slike rijei, tj. zvuni dojmovi. Kada ujete nekoga kako izgovara odreene rijei, to moe potaknuti stara iskustva stida. Pojedinana se iskustva stida stapaju posredstvom jezika i slika. Kaufman kae: Prizori stida postaju meusobno povezani i ojaani. Kako se jezik, slike i prizori povezani sa stidom stapaju, znaenje stida se mijenja. Stid me je poinje znaiti Ja sam sramotan, u nekom ivotno vanom vidu manjkav kao ljudsko bie. Stid vie nije jedan od mnogih osjeaja, nego poinje initi neiju bit. Internalizirani stid stvara zamrznuto stanje stvari. Stid vie nije emocionalni znak koji doe i proe. To je duboko ukorijenjeni, sveproimajui osjeaj manjkavosti kao osobe. Ta manjkavost u samoj biti ini temelj oko kojega e se doivljavati drugi osjeaji o sebi. Postupno, s vremenom, taj zamrznuti osjeaj nestaje iz svijesti. Tako stid postaje temelj neijem osjeaju identiteta. ovjek postaje osoba utemeljena na stidu.

FUNKCIONALNA

AUTONOMIJA

Kada se jedanput internalizira, stid se moe aktivirati bez ikakva vanjskog poticaja. Vie nema potrebe za interpersonalnim dogaajem koji bi potaknuo stid. Sjeam se kako sam osjetio bolan stid kad sam iao platiti kaznu zbog prekoraenja brzine. Morao sam pred slubenikom u policijskoj postaji razotkriti svoju pogreku. Slubenik je bio srdaan, ugodan i smijeio se. Unato tome, pojavio se osjeaj stida.
SPIRALE UNUTRANJEG STIDA

Zadnja je posljedica internaliziranog stida ono to Kaufman zove spirala unutranjeg stida. Ovako je opisuje:
Zbiva se uzroni dogaaj. Moe to biti pokuaj da se kome pribliimo i osjeaj da smo odbijeni. Ili prijateljeva kritika napomena... osoba je iznenada upletena u stid, oi se okreu unutra i doivljaj postaje potpuno unutranji, esto uz nazonost vizualnih dojmova. Osjeaji stida plutaju u krugu, beskrajno potiui jedan drugoga. Nataloeni se dogaaji opetovano unutranje smjenjuju, uzrokujui da se osjeaj stida produbi, da apsorbira druga neutralna iskust va... sve dok konano ne proguta ja. Tako stid postaje paralizirajui.

Spirala je jedan od najrazornijih oblika disfunkcionalnog stida. Kada se pokrene, moe potaknuti oslobaanje drugih postiujuih iskustava i tako jo vie uvrstiti stid u osobi. Budui da se stid internalizira, strah od razotkrivanja intenzivno se uveava. Razotkrivanje sada znai da se vidi neija bitna manjkavost kao ljudskog bia. Biti razotkriven sada znai biti vien kao nepopravljivo i neizrecivo lo. Pojedinac mora pronai sredstva da se obrani od takva razotkrivanja. Kako se razvijaju obrambeni sustavi i strategije

prijenosa, internalizirani stid postaje sve manje i manje svjestan. Da samemo, internalizacija stida ima etiri glavne poslje dice. Oblikuje se identitet utemeljen na stidu; stid je ojaan i zamrznut; stid se samostalno aktivira (funkcionalna autonomija); i konano, poinju djelovati unutranje spirale stida. KOLSKI SUSTAV

Max je prvih osam razreda iao u privatnu crkvenu kolu. Potom je preao u dravnu srednju kolu. Njegovo je kolsko iskustvo bilo prilino uobiajeno za veinu modernih kola. Postiivanje je uvijek bilo dio kolskog sustava. Sjediti u zadnjoj klupi za kaznu, esta je asocijacija na kolske dane. Premda se u veini modernih kola vie ne slue takvim kaznama, u kolskom sustavu i dalje postoje snani izvori toksinog stida. Predavao sam u tri srednje kole i na etiri sveuilita. Zakljuio sam da je obrazovni sustav vana snaga u uvrivanju internalizacijskog procesa u ljudi utemeljenih na stidu. Perfekcionizam Perfekcionizam je pravilo obiteljskog sustava i glavni je krivac za stvaranje toksinog stida. To vrijedi i za religijske i kulturne sustave. Perfekcionizam porie zdravi stid. Pretpostav lja da moemo biti savreni. Takva pretpostavka nijee nau ljudsku konanost jer porie injenicu da smo bitno ogranieni. Perfekcionizam porie da emo esto grijeiti i da je prirodno grijeiti. Perfekcionizam je na djelu kad god apsolutiziramo neko negativno naelo ili standard. Kad se apsolutizira, naelo

postaje mjerilo svega drugoga. Usporeujemo i prosuujemo prema tom standardu. U koli su nas mjerili prema savrenom postotku 100*. Kad ga ne bismo uspjeli postii, ocjenjivali su nas slabijim ocjenama, pri emu je najnia bila F. Razmislite naas o simbolizmu ocjene F. Mentalno se povezuje s rijeima koje poinju sa F. Kad dijete postane failure - promaaj - u koli, nee mu trebati dugo da pone misliti kako je promaen i kao osoba, kako je fuck up - gubitnik. Djeca vrlo brzo stvaraju ovakve asocijacije u koli. Osim toga, povezat e lou ocjenu s pretpostavkom da su loe ili manjkave osobe. A najee su djeca koja ne postignu uspjeh utemeljena na stidu i prije no to dou u kolu. Njihova utemeljenost na stidu esto je, zapravo, uzrok njihovu kolskom neuspjehu. Kad ne uspiju u koli, njihov se internalizirani stid produbljuje. Toksini stid raa toksini stid. Max je primjer drugog puta, koji u koli izabiru djeca utemeljena na stidu. On je slijedio svojeg brata i sestru, utemeljene na stidu. Postao je iznimno uspjean uenik. Bio je pravi odlika. Iznimna uspjenost i perfekcionizam dva su vodea oblika prikrivanja toskinog stida. Iako zvui paradoksalno, i odlikaa i onog koji pada razred moe poticati toksini stid. Ja sam bio odlika. Bio sam i predsjednik razreda od sedmog razreda nadalje. U etvrtom sam razredu srednje kole bio urednik kolskih novina i esti po uspjehu u cijeloj koli. Sve je to spadalo u moju ulogu junaka. Koliko bi se srednjokolskih upravitelja obratilo ueniku koji je predsjednik razreda, urednik kolskih novina i esti po uspjehu u koli
* U amerikom sustavu ocjenjivanja najnia je ocjena F (op. prev)

da bi mu rekli kako mu treba pomo zbog problema s internaliziranim stidom? Bio sam, osim toga, i evidentirani alkoholiar kad sam poao u etvrti razred srednje kole. Poeo sam piti s etrnaest godina. Visoki rezultati esto su posljedica utemeljenosti u toksinom stidu. Budui da sam se osjeao neispravnim i oteenim iznutra, morao sam dokazati da sam u redu trudei se da budem izniman izvana. Sve to sam inio bilo je utemeljeno na dokazivanju vanjske autentinosti. Moje je dobro raspoloenje ovisilo o uspjehu. Toksini stid stvara radna bia, ljude koji moraju raditi da bi se dobro osjeali. Osjeaju se dobro u vlastitoj koi samo kad postiu uspjehe. Sjeam se kako se jedan na stidu utemeljen pacijent hvalio svojim milijunskim zaradama. Bio je neugodan ovjek. Okrutno je zlostavljao svoju enu razmeui se pred njom ljubavnim avanturama. Njegov se osjeaj za unutranju vrijednost temeljio na njegovu ugledu. Kako se osjeao neispravnim iznutra, morao je dobiti potvrdu izvana. kolski sustav promie na stidu utemeljeni sustav ocjenjivanja ljudske inteligencije. Bilo bi manje zlo da takav sustav uistinu mjeri inteligenciju. Kao i John Holt, i ja vjerujem da pravi ispit inteligencije nije ono to znate ili iscijedite iz sjeanja na ispitu. Nije rije o onome to znate uiniti, nego o onome to inite kad ne znate kako. Perfekcionizam takoer raa unitavajui osjeaj za konkurenciju. Ima, dakako, i zdravih oblika suparnitva, Takvo nas suparnitvo potie da budemo bolji, da se razvijamo i rastemo. Ali perfekcionistiki sustav kao i dananji kolski sustav potie na varanje i jako iscrpljuje. Ocjene se esto javno pokazuju, tako da ih svi mogu vidjeti. A tu je i

sramno prozivanje kada netko dobije lou ocjenu. Svi se hukaju jedni protiv drugih u borbi za postignue ambicija. Izgubljen je zajedniki osjeaj za udruene napore i suradnju. Racionalizam Nae kole pokazuju golemu pristranost u korist izobrazbe uma umjesto cijele osobe. Najvie se istie zakljuivanje, logika i matematika, gotovo se posve zanemaruju emocije, intuicija i kreativnost. Nai uenici postaju memorirajui imitatori i tupi konformisti, umjesto osjeajni stvaratelji. Mnogo je uinjeno u posljednjih nekoliko desetljea u prouavanju desne modane polutke. Ta je strana mozga izvor misli koja se osjea. Misao koja se osjea bit je glazbe i pjesnitva. Desna je polutka holistika i intuitivna. Slui se matom prije negoli memorijom. Uenici koji imaju prirodnu sklonost za tu stranu mozga bivaju kanjeni. Znam za izvrsne uenike koji su bili bolno stidljivi zbog svojeg intuitivnog i osjeajnog naina spoznavanja. Naa racionalistika pristranost uzrokuje odbacivanje mate i emocija kao neega ega se valja stidjeti. Sjeam se kako sam jednom rekao nastavniku svoj osjeaj o predoenom prob lemu. Rekao mi je da nagaanje nije odlika izobraena uma. Poslao me u itaonicu kako bih pronaao tone podatke. Ukratko, u naim se kolama postiuju neki najpoticajniji i najkreativniji aspekti ljudske psihe. Postiivanje m e u vrnjacima Sjeam se Arnolda. Bio je sjajan knjigovoa. Pakosno su ga postiivali u srednjoj koli. Njegova je tekoa bila u tome to je kritizirao ene. Nijedna ena nikada nije bila dovoljno dobra. Kada bi se njegova veza s kojom enom

zahuktala, Arnold bi poeo traiti greku. Bio je velik strunjak i perfekcionist. Rezultat svega toga bio je da je s etrdeset godina bio prilino imuan, ali bolno usamljen. Arnold je imao neka postiujua iskustva u ranu djetinjstvu, zbog autoritarnog i militantnog oca. No to je bilo ublaeno ljubavlju njegove majke, zahvaljujui kojoj nije bio pretjerano stidljiv tijekom ranog i srednjeg djetinjstva. Poslije se njegova obitelj preselila u neki drugi gradi i Arnold je morao zapoeti drugo polugodite drugog razreda srednje kole u novoj koli. Gradom i kolom vladale su klike i imunici. Arnold je bio iz poprilino siromane obitelji. U kolu je iao autobusom, dok je 95 posto ostalih uenika imalo nove automobile. Arnold je postao rtveno janje od trenutka kada je kroio u kolu. Jedna mu se skupina djevojica rugala i ismijavala ga. Katkada bi ga gaali najlonskim vreicama napunjenima vodom ili konjskim izmetom dok je ekao autobus. To se nastavilo do sredine etvrtog razreda. Dvije je godine Arnold doivljavao gotovo kronino postiivanje. Bilo je to bolno iskustvo. Srednja je kola doba puberteta. A pubertet je doba osjeaja intenzivne izloenosti i ranjivosti. Sve ono to osoba s toksinim stidom nosi iz djetinjstva bit e stavljeno na ispit u srednjoj koli. esto mladi trae rtveno janje. Nekoga na koga se svatko moe istresti, i na koga mogu projicirati svoj slid. Bila je to Arnoldova sudbina. Zlobno ga je postiivala skupina vrnjakinja. To objanjava njegove probleme sa enama. Skupina vrnjaka postaje poput novih roditelja. Samo to je taj roditelj mnogo krui, i ima nekoliko pari oiju kojima pazi na vas. Tjelesni je izgled iznimno vaan. Akne i slaba spolna razvijenost mogu biti tegobni. Prilagoditi se pravilima odijevanja vrnjaka nuno je elimo li da nam se ne rugaju.

Zapravo, moe biti strano ako netko nije tjelesno ili materijalno obdaren. I osnovna kola moe biti izvor stida. Djeca mogu biti uasno okrutna. Svako dijete s deformacijom posebno je osjetljivo na ismijavanje. Djeca e se rugati drugoj djeci onako kako su se rugali njima. A ako su dijete postiivali u kui, pokuat e se rijeiti stida prebacujui ga na druge. Djeca vole zadirkivati, a to je velik izvor stida. Zadirkuju obino na stidu utemeljeni roditelji. Oni interpersonalno prenose vlastiti stid zadirkujui svoju djecu. A starija braa i sestre sposobna su za najokrutnije zadirkivanje. Bio sam uasnut sluajui prie pacijenata o zadirkivanju starije brae i sestara. kola je bila moda jedino mjesto u Maxovu ivotu gdje nije bio postiivan. Njegov ga je toksini stid potaknuo da bude odlika. Uspio je zavriti postdiplomski studij uei nou. Podnosio je goleme tekoe nastojei dobiti diplomu. kola je bila ono mjesto u njegovu ivotu gdje je osjeao da je neto postigao. Naalost, uspjesi ne smanjuju internalizirani stid. Zapravo, to vie ovjek postie, mora postizati jo vie. Bit toksinog stida jest da postaje dio nas i nema veze s onim to inimo. RELIGIJSKI SUSTAV

Maxov je vjerski odgoj bio krut i autoritaran. Od malena su ga uili da je roen s ljagom grijeha na dui i da je bijedni grijenik. Takoer su ga pouavali da Bog zna njegove najintimnije misli i da nadgleda sve to radi. Rano traumatsko iskustvo stida nastupilo je za Maxa kada je imao devet godina. Mladi religiozni fanatik u njegovoj

vjerskoj zajednici uhvatio je Maxa kako se dira u crkvenom zahodu i napravio groznu scenu. Odvukao je Maxa u crkvu i rekao mu da se baci pred oltar i moli Boga za oprost. Mnoge vjerske sekte ue da je ovjek nevrijedan i obiljeen izvornim grijehom. Izvorni grijeh, kako o njemu pouavaju neke crkve, znai da ste loi od trenutka kad ste roeni. Uenje o izvornom grijehu objanjava mnoge odgojne taktike usmjerene na slamanje djeje buntovne volje i prirodne sklonosti prema zlu.
BOG KAO ONAJ KOJI KANJAVA

Max mi je esto govorio kako se nada da e mu Bog oprostiti za zla koja je poinio. I premda je bio iznimno inteligentan, ipak se drao nekih prilino djetinjastih vjerskih uvjerenja. Bog je, nekako, uvijek bio u prednosti, a Max ga nikako nije mogao stii. S izvornim grijehom izgubili ste i prije nego ponete. esto se pitam kako itko moe uistinu vjerovati u paklene vatre. Kada ovjek pogleda Maxa, iji je ivot bio stalno muenje, iji unutranji glasovi nikada nisu prestajali svoje neprekidne spirale stida, kakav gori pakao moe zamisliti? Zato bi dobri i pravedni Bog elio da netko poput Maxa gori za sve vijeke vjekova. No Max je u to vjerovao i to je problem za psihoterapeuta. Njegov je stid bio jako pojaan vjerovanjem da Bog zna sve njegove unutranje misli i da e ga kazniti za grijehe.
PORICANJE SEKUNDARNE UZRONOSTI

Jedno od najpodmuklijih i toksino najpostiujuih izvrtanja, svojstveno mnogim religijama, poricanje je s e k u n d a r n e uzronosti. To znai da je, prema nekim crkvenim doktrinama,

ljudska volja nedorasla. ovjek ne moe uiniti nita vrijedno. Sam po sebi, ovjek je bijedan. Samo kada Bog djeluje kroz njega, ovjek se uzdie do dostojanstva. ovjek nikada u tome ne uspijeva sam. Ovakva teologija nema nikakve veze s bilo kakvom istin skom idovsko-kranskom doktrinom. Veina interpretacija srednje struje smatra da ovjek ima istinsku sekundarnu uzronost. Toma Akvinski u prologu drugog dijela Summae Theologiae kae: Nakon nae rasprave o Bogu okreemo se ovjeku koji je slika boja, utoliko to ovjek, kao i Bog, ima mo nad svojim djelima. Ovo je snana tvrdnja u prilog ljudske djelotvornosti. Ljudska je volja uinkovita. Da bi primio milost, ovjek mora biti spreman prihvatiti dar sudbine. Nakon prihvaanja, ovjekova e volja igrati glavnu ulogu u procesu posveivanja. Kriva interpretacija dri ovjeka potpuno neispravnim i manjkavim. ovjek, kao takav, moe samo grijeiti. ovjek je do biti utemeljen na stidu.
PORICANJE EMOCIJA

Vjerski sustav, openito, ne posveuje veliku pozornost ljudskim emocijama. Ima, meutim, zajednica i sekti koje su veoma emocionalne. A s vremena na vrijeme, karizmatike preporoditeljske skupine spontano poinju donositi vitalnost i krepkost u ivot crkvene skupine. Ali openito, ne doputa se iskazivati emocije. Razlikujem dvije vrste vjerskih struktura - jednu zovem apolonijskom, a drugu dionizijskom. Nijedna zapravo ne doputa istinsko i zdravo izraavanje emocija.

Apolonijska je vrsta religije veoma kruta, stoika i ozbiljna. Moe biti i veoma intelektualna. Niti u jednom sluaju nisu poeljni izljevi emocija. Dionizijska je religija karizmatiki ili kultni tip zanesena oboavanja. Takve vrste oboavanja naoko daju prednost slobodnom emocionalnom izraavanju, no zapravo se mogu iskazati samo odreene vrste emocija. Postoje emocionalni izljevi, no oni nemaju istinske veze s osjeajima. Impulsivni tip religioznosti esto je nain da se raskine s emocijama. One se izraavaju, ali osoba ih dugo ne doivljava. Iskrene emocije, osobito srdba, nigdje nisu doputene. Jednako vrijedi i za seksualne osjeaje. I religija je pridonijela seksualnom stidu. Neka tumaenja protestantskih reformatora impliciraju da je izvorni grijeh zapravo bio pouda ili seksualna elja. Neka religijska tumaenja izjednaavaju elju sa seksualnou i kao rezultat toga potpuno zabranjuju bilo kakvu jaku elju.
PERFEKCIONIZAM - RELIGIJSKI SCENARIJ

Religija je, kroz perfekcionizam, vaan izvor postiivanja. Moralni su imperativi mora, treba sankcionirani subjektivnim tumaenjima religijskih otkria. Biblija se upotrebljava kao opravdanje za sve mogue osude. Religijski perfekcionizam pouava vrstu bihevioralne pravednosti. Tu je religijski scenarij, koji sadri standarde svetosti i pravedna ponaanja. Ti standardi propisuju kako treba govoriti, kako se odijevati, hodati i ponaati u gotovo svakoj situaciji. Udaljavanje od tih standarda smatra se grenim. Perfekcionistiki sustav stvara bihevioralni scenarij kako to uiniti na pravi nain. Takvim se scenarijem ovjek ui

kako se treba ponaati ljubazno i pravedno. Zapravo je vanije ponaati se ljubazno i pravedno negoli biti ljubazan i pravedan. Osjeaj pravednosti i svetakog ponaanja sjajna su sredstva modifikacije raspoloenja osoba utemeljenih na toksinom stidu. esto su to sredstva interpersonalnog prijenosa vlastita stida na drugoga.
RELIGIJSKA OVISNOST

Modifikacija raspoloenja dio je kompulzivnog/ovisnikog ponaanja. Ovisnost se opisuje kao patoloki odnos prema bilo kojem iskustvu modifikacije raspoloenja koje ima ivotno tetne posljedice. Navijestili smo da je toksini stid bit i pogonska snaga svake ovisnosti. Religijska je ovisnost ukorijenjena u toksinom stidu koji se moe modificirati kroz religiozna ponaanja. ovjek moe stei osjeaje pravednosti kroz bilo koji oblik oboavanja. Moe postiti, meditirati, sluiti drugima, moliti, citirati Bibliju, itati odlomke iz Biblije, zazivati ime Isusovo ili Jahvino. Sve to mogu biti iskustva modificiranja raspoloenja. Ako je osoba utemeljena na toksinu stidu, takvo iskustvo moe se doivljavati kao iznimno blagotvorno. Sljedbenici bilo kojeg vjerskog sustava mogu rei - mi smo dobri, a drugi, oni koji nisu kao mi, grenici, loi su. To moe razgaliti due osoba utemeljenih na toksinom stidu. I nepogreivost je oblik bestidnog ponaanja. Kako zdravi stid kae da moemo i da hoemo neumitno grijeiti, stajalite nepogreivosti postaje vrsta bestidnog ponaanja. Ukratko, religijski su sustavi za mnoge velik izvor toksinog stida.

KULTURNI

SUSTAV

T. S. Eliot je napisao: To bijae estit bezboan narod, jedini im spomenik asfaltna cesta i tisue izgubljenih loptica za golf. U ovom navodu iz Puste zemlje kao i u Ljubavnoj pjesmi J. Alrreda Prufrocka Eliot je izrekao snanu optubu beznadnosti moderna ovjeka. U knjizi Bradshaw o obitelji govorim o samom drutvu kao o bolesnom obiteljskom sustavu izgraenom na pravilima otrovne pedagogije. Ta pravila poriu emocije. To nas izaziva duevnu umrtvljenost, koja vodi ovisnosti. Pravila su to koja potjeu iz doba kraljeva. Nedemokratska su i utemeljena na nejednakosti gospodar - rob. Promiu opsesivnu urednost i poslunost. Kruta su i poriu vitalnost. Dobra se djeca definiraju kao podlona, paljiva, nesebina i savreno posluna, takva pravila ne ostavljaju mjesto vitalnosti, spontanosti, unutarnjoj slobodi, unutarnjoj samostalnosti i kritikoj prosudbi. Zbog takvih pravila roditelji, ak i oni s dobrim namjerama, naputaju svoju djecu. Takvo naputanje stvara toksini stid kakav sam opisao.
DRUTVO KAO KOMPULZIVNO I OVISNIKO

Nae je drutvo veoma ovisniko. Imamo ezdeset milijuna rtava seksualnog zlostavljanja. Sedamdeset pet milijuna ivota ozbiljno je pogoeno alkoholizmom, a golem broj i drugim drogama. Ne znam kako na nae gospodarstvo utjeu milijarde dolara na koje nije plaen porez zaraene ilegalnom trgovinom drogom. U vie od 15 milijuna obitelji vlada nasilje. Oko ezdeset posto ena i pedeset posto mukaraca imaju poremeene prehrambene navike. Nemamo pouzdanih podataka O radnoj ili seksualnoj ovisnosti. Nedavno sam itao da je

trinaest milijuna ljudi ovisno o kockanju. Ako je toksini stid pogonska snaga ovisnosti, imamo velik problem sa stidom u naem drutvu. Jo jedan pokazatelj beznadnosti koja je ukorijenjena u nama i koju proizvodi stid nae je grozniavo pretjerivanje u aktivnostima i kompulzivnost. Erich Fromm je dao opirnu dijagnozu toga u svojoj knjizi Revolucija nade. Nae pre tjerivanje u aktivnostima smatra znakom nemira i nedostatkom unutarnjeg mira, to proizlazi iz sri stida. Mi smo radna bia jer nemamo unutranji ivot. Toksini nam stid ne doputa da se okrenemo svojoj unutranjosti. Ondje je za nas previe bolno. Ondje je previe beznadno. Kao to Sheldon Kopp kae: Moemo promijeniti ono to radimo, ali ne moemo promijeniti ono to jesmo. Ako sam neispravan i manjkav kao ljudsko bie, neto je krivo sa mnom. Nema nade. Mit o uspjehu Netko je jednom rekao: Uspjehom se smatraju razliite stvari u razliitim razvojnim fazama - od toga da se kao malo dijete ne popikite u hlae, do toga da budete omiljeni u kolskoj dobi, da seksualno opite u doba rane zrelosti, da se obogatite i steknete ugled u doba kasnije zrelosti, da seksualno opite u srednjim godinama, da budete omiljeni u starosti, da se ne popikite u hlae kad posenilite. U ovoj definiciji naglasak valja staviti na zaraivanje, stjecanje ugleda i potrebu da nas vole. Mislim da u najvee tragedije amerike m o d e r n e knjievnosti valja ubrojiti djelo Arthura Millera Smrt prodavaa. Miller je uspio iz obina ovjeka stvoriti aristotelovskog traginog junaka. Willy Loman je simbol amerikog mita o

uspjehu. ivi ivot utemeljen na uvjerenju da se uspjeh sastoji u zaraivanju novca i u tome da vas vole. Willy umire usamljen i bijedan, oduzimajui si ivot da bi dobio novac od osiguranja i time dokazao kako je bio uspjean. Aristotel u Poetici kae da snagu velikog traginog junaka ini kombinacija njegove uzvienosti popraena nekom traginom grekom. Willy je uzvien. Spreman je umrijeti za svoju sudbinu. No upravo je njegova sudbina tragina greka. On uistinu vjeruje da e ovjek, ako zarauje novac i ako ga vole, biti uspjean. To znai uspjeti. Mit o uspjehu, osim toga, propovijeda i vrstu divlje individualnosti. ovjek mora uspjeti sam. Mora biti svojih ruku djelo i svoj ovjek. U tom mitu novac i njegovi simboli postaju mjera uspjenosti. Pedesetogodinjak sa slabim prihodima mora osjetiti postiujui alac takvog sustava vjerovanja. I ma koliko se bunili protiv toga vjerovanja, novac i slava koji uza nj idu, jo uvijek igraju golemu ulogu u naim ivotima. Krute spolne uloge Krute spolne uloge koje su jo uvijek prihvaene u naem drutvu mjerni su simboli savrenosti. Postoje prave ene i pravi mukarci. Shema savrenog mukarca i ene uspostavljena je prije naeg roenja. Mukarci su jaki. Vie djeluju, a manje priaju. Tihi su i odluni. Pravi mukarac nikada ne pokazuje slabost, emocije ili ranjivost. Pravi mukarci pobjeuju. Nikada ne daju prednost suparniku. Prave su ene pomonice pravog mukarca. Brinu se za domainstvo. Osjeajne su, ranjive i krhke. Mirotvorke su. Zauzvrat trae vjenu romantinu ljubav. Iekuju princa

koji e doi i nagraditi ih za sve ega su se odrekle; nagrada e biti zbrinutost do kraja ivota. Mnogi vjeruju da takve uloge pripadaju prolosti. No ja vam predlaem da pogledate kako roditelji odgajaju djeake i djevojice. Obratite pozornost kako odijevamo djecu razliitih spolova i, povrh svega, na djeje igrake. Djetetova igra prethodi odraslom svijetu rada. Jo uvijek postoje igrake za djeake i igrake za djevojice. Promatrajte kako se liberalni majka i otac odnose prema svojoj djevojici, a potom pogledajte kako se ophode prema svojem djeaku. Nee ih ak niti dodirivati na jednak nain. Scenariji naih seksualnih uloga kruti su i podvajajui. Takoer su postiujui jer su karikature mukosti i enstvenosti. Trae pretjerano poistovjeivanje s nekim naim dijelovima, ali ne doputaju potpunost i cjelovitost. Svatko od nas potomak je mukarca i ene. Svatko od nas ima i muke i enske hormone. Svaki je spol odreen veinom hormona koje ima. I svakom je spolu potrebna integracija njegove suprotne spolne strane kako bi bio potpun i cjelovit. Krute spolne uloge uspostavljaju standarde koji ne doputaju potpunost i cjelovitost. Takvi standardi postiuju nae suprotne spolne dijelove. Mukarac se izvrgava ruglu ako trai da se prihvati njegova ranjivost. ena postaje vjetica ako je nasrtljiva i aktualizira svoju mukost. Mit o savrenoj desetici Naa kultura potie perfekcionistiki tjelesni sustav koji okrutno postiuje tjelesnu neobdarenost. Savren mukarac ili ena je desetica. Film 10 s Bo Derek dao je velik poticaj toj mitologiji.

Savrena desetica ima vrlo odreene atribute koji uveavaju seksualno postiivanje prisutno u naem drutvu. Savrena ena 10 ima savreno oble grudi, nosi grudnjak br. 3 i ima odgovarajue bokove i stranjicu. Savreni mukarac 10 ima miiavo, preplanulo i po proporcijama savreno tijelo. Penis mu je duine 20 cm ili vie. Ti su tjelesni ideali prouzroili neizrecive patnje i stid mnogim ljudima. Imam nebrojeno mnogo dosjea mukaraca i ena koji su trpjeli intenzivan stid zbog veliine svojih spolnih organa. U posljednjih dvadeset godina moj je savjetodavni ured bio p r e p u n ena s malim ili potpuno ravnim grudima koje su u srednjoj koli patile i osjeale se izoliranima. Mukarci zabrinuti za veliinu svojih penisa uobiajena su pojava u dokumentaciji savjetodavaca. Spolnost se ili taji ili pak omalovaava. Prave se, naime, ale o veliini spolnih organa u kasnim nonim televizijskim emisijama i u nastupima klupskih komiara. Max je bio opsjednut milju da ima premalen penis. Smatrao se, osim toga, veoma neprivlanim jer mu je usna bila neznatno deformirana od udarca koji je dobio igrajui bejzbol. K tome, Max je bio bubuljiav u pubertetu. Sve su te tjelesne injenice uvelike pridonijele njegovu bolu i stidu. I to unato medicinskim podacima prema kojima, Max je to znao, prosjena veliina penisa iznosi od 12,5 do 15 cm u erekciji i unato neporecivoj injenici da su ene Maxa smatrale privlanim. Usporeivanje s mitskim standardom savrene 10, vaan je izvor seksualnog stida u naem drutvu.

Poricanje emocija Naa kultura loe podnosi emocije. Volimo da je svima dobro i da su svi sretni. Rituale veselosti uimo jo u ranoj dobi. Sjeam se koliko sam puta rekao ljudima: Dobro sam, premda sam zapravo osjeao kao da se cijeli svijet rui na mene. esto se sjetim senatora Muskiea, koji je plakao za vrijeme svoje politike kampanje za predsjednika. Otada je preao u povijest. Ne elimo predsjednika koji ima osjeaje. Radije bismo nekoga koji moe uzeti stvar u svoje ruke! Emocije nesumnjivo nisu prihvatljive na radnom mjestu. Izraavanje bilo kakvih emocija koje nisu pozitivne doivljava se s prezirom.
M I T O DOBROM DEKU I FINOJ DJEVOJCI

Mit o dobrom deku i finoj djevojci spada u konformistike drutvene mitove. Dovodi do pravog paradoksa kad se povee s onim dijelom mita o uspjehu koji ukljuuje jakog individualca. Kako mogu biti jak individualac, biti svoj ovjek i istodobno se uklapati u drutvo? Uklopiti se znai ne izazivati vraga, ne uznemiravaj. Budi fina djevojka ili dobar deko. To znai da se esto moramo pretvarati.
Ue nas da budemo ljubazni i pristojni. Ue nas da je ponaati se tako (najee lagati) bolje nego rei istinu. Nae su crkve, kole i politika neobuzdane u pouavanju neiskrenosti (ue nas da govorimo ono to ne mislimo i hinimo da se osjeamo onako kako se ne osjeamo). Smijeimo se kad smo tuni; nervozno se smijemo kad smo povrijeeni; smijemo se alama koje nam nisu smijene; iz ljubaznosti govorimo ljudima ono to uope ne mislimo. Bradshaw o obitelji

Igranje uloga i gluma oblici su laganja. Ako se osoba ponaa onako kako uistinu osjea i radi po svome, izopena je. Promiemo pretvaranje i laganje kao kulturan nain ivljenja. Takav ivot uzrokuje unutranju rastrganost. Tjera nas dublje u izolaciju i tugu.

3. POGLAVLJE

SKROVITA TOKSINOG
Gdje si, Adame?

STIDA

Prema Knjizi postanka Adam se nakon pada poeo skrivati. Pokuavajui biti vie od ovjeka, Adam je pao nie od ovjeka. Prije pada Adam nije bio postien; poslije pada jest. Toksini je stid prava agonija. To je bol koja se osjea iznutra, u sri bia. To je muno i bolno.
PROIVLJENI OSJEAJ TOKSINOG STIDA

Toksini stid je posljedica neoekivana razotkrivanja ranjivih aspekata djetetove linosti. Razotkrivanje se dogaa prije ne goli dijete ima ikakve granice ega kojima bi se zatitio. Rana postiujua iskustva zbivaju se u situaciji u kojoj dijete nema mogunost izbora. Proivljeno je iskustvo stida osjeaj da smo razotkriveni i vieni onda kada nismo spremni na to. Toksini se stid esto manifestira u snovima - sanjamo da smo goli na neprikladnim mjestima - ili u nepripremljenosti, kao kada iznenada trebate na zavrni ispit za koji niste uili.

Slika 3.1. Slojevi obrambenih mehanizama protiv agonije internaliziranog stida

Znaajka neoekivanosti postiujueg dogaaja stvara manjak samopovjerenja u djeteta. Kako se toksini stid razvija, dijete prestaje vjerovati vlastitim oima, prosuivanju, osjeajima i eljama. Te sposobnosti oblikuju nau temeljnu ljudsku mo. Nepovjerenje u nae temeljne sposobnosti izaziva osjeaj bespomonosti. Budui da su ranjivi dijelovi linosti postieni, odijeljeni su i odvojeni od naeg osjeaja samih sebe. Posljedica tog procesa samo-odvajanja jest rascijepljeno ja. Mi smo kraj sebe. Postajemo objekt samima sebi. Kada postanem objekt, vie nisam u sebi. Odsutan sam iz vlastita iskustva. Osjeam prazninu i razotkrivenost. Nemam granica, a stoga ni zatite. Moram bjeati i skrivati se. Ali nemam se kamo sakriti, jer sam potpuno razotkriven. Gone me i uhvatit e me na prepad. Love me iz trena u tren. Lovac je uvijek nadomak. Ne mogu se niti na trenutak opustiti. Moram se stalno braniti; ne smiju me uhvatiti nespremna. Usamljen sam u najpotpunijem smislu rijei. Agonija ovog kroninog stanja ne moe se dugo podno siti. Na najdubljoj razini toksini stid potie nae temeljne automatske obrambene oblike prikrivanja. Freud ih je naz vao naim primarnim obrambenim mehanizmima ega. im se ti obrambeni mehanizmi oblikuju, funkcioniraju automatski i nesvjesno, tjerajui naa istinska i autentina ja na prikri vanje. Iz ove temeljne sri razvijamo lani identitet. Postajemo majstori glume. Izbjegavamo nau unutranju agoniju i bol, a tijekom godina izbjegavamo nae izbjegavanje. Slika 3.1. pokazuje vam razliite slojeve zatite kojima se domiljamo kako bismo stvorili obrambene mehanizme protiv bitne agonije stida. Svaki je novi sloj progresivno osvjeteniji. Najdublji su slojevi - nai obrambeni mehanizmi ega, uloge

i scenariji obiteljskog sustava - automatski i nesvjesni. Svi su slojevi kompulzivni i ini se da svaki karakteristian element naeg tita tajnovitosti ima vlastiti ivot. PRIMARNI OBRAMBENI MEHANIZMI EGA

Freud je prvi jasno opisao automatski proces koji je u slubi samoouvanja, a aktivira se kada smo suoeni s ozbiljnom prijetnjom. Nazvao je taj proces primarnim obrambenim sustavom ega. Svi se moramo korisititi tim obrambenim sustavima s vremena na vrijeme. Oni bi po svojoj prirodnoj svrsi trebali biti situacijski, prije negoli kronini. Djeca su bespomona i nemona. Ego im pri roenju nije izdiferenciran. Svakomu je djetetu potreban razvoj granica i snage ega. Djeca trebaju obrambene mehanizme ega vie negoli odrasli. Trebaju ih dok ne razviju vrste granice. Da bi razvila vrste granice ega djeca trebaju roditelje s vrstim granicama. Njih imaju roditelji koji nisu utemeljeni na stidu. Ako je netko u biti neispravan i manjkav kao ljudsko bie, nita u vezi s njim nije u redu. Toksini je stid bez granica. Bez granica za zatitu dijete ne moe preivjeti. ivot bez granica jest poput ivota u kui bez vrata. To je poput zemlje koja nema granice ili vojsku koja e je braniti. Zajedno s egocentrizmom priroda djeci daje, umjesto granica, i primarne obrambene mehanizme ega. Oni djetetu omoguuju da preivi situacije koje bi inae bile nepodnoljive.
PORICANJE I FANTAZIJSKA VEZANOST

Zacijelo je temeljni obrambeni sustav ega poricanje. Suoeni s opasnou, ljudi poriu stvarnu situaciju ili poriu da ih ona boli ili da ima posljedice na njihov ivot.

Robert Firestone je ire razradio Freudov pojam poricanja. Opisuje temeljni obrambeni mehanizam ega kao fantazijsku vezu, a to je iluzija povezanosti koju dijete stvara prema primarnom skrbniku koji ga postiuje. Paradoksalno, to se dijete vie zlostavlja, ono sve vie ustrajava na fantazijskoj vezi. Vezivanje za zlostavljanje jedan je od najzbunjujuih aspekata nastanka stida. Zlostavljanje je obino nepredvidivo, to je vrsta sluajnog oka. Zlostavljanje oslabljuje osjeaj vlastite vrijednosti i izaziva stid. Kako pojedinac sve vie i vie gubi samopotovanje, njegova se mogunost izbora i alternative smanjuju. Napokon, pojedinac osjea da vie nema izbora i esto se prilijepi za onoga tko ga zlostavlja. Fantazijska vezanost (zapravo ropstvo) iluzija je da imamo nekoga tko se brine o nama, tko nas voli i titi. Fantazijska je veza poput fatamorgane u pustinji. Kada se uspostavi, poriua fantazijska veza funkcionira automatski i nesvjesno. I nakon mnogo godina, kada stvarnost vie ne ugroava ivot, veza ostaje.
POTISKIVANJE

Svaki nepodnoljiv dogaaj prate snane emocije. Emocije su oblik energije u kretanju. Upozoravaju nas na gubitak, prijetnju ili zasienost. Bit tuge jest u gubitku neega do ega nam je stalo. Srdba i strah upuuju na stvarne ili prijetee opasnosti. Srea pokazuje da smo ispunjeni i zadovoljni. Svaki put kada je dijete postieno kroz neki oblik naputanja, javljaju se osjeaji srdbe, povrijeenosti i tuge. Budui da roditelje utemeljene na stidu stid sputava u svim njihovim emocijama, oni ne mogu podnijeti emocije svoje djece. Stoga ih postiuju. Potiskivanjem se djeji osjeaji paraliziraju. Nije posve jasno kako djeluje m e h a n i z a m

potiskivanja. U svakom sluaju, povezan je s miinom napetou, s promjenama u ritmu disanja i fantaziranjem. Kada se emocija p o t p u n o potisne, pojedinac se osjea umrtvljenim. Brisanje subjektivnog iskustva Kaufman uspostavlja neposrednu vezu izmeu sputanosti emocija stidom i potiskivanja kao obrambenog mehanizma ega. Navijeta da poslije razdoblja postiivanja osjeaja pojedinac poinje ulaziti u svijet onoga to on zove brisanje doivljaja. Brisanje doivljaja ekvivalent je potiskivanja. Emocije se doivljavaju iznutra prije no to se otvoreno izraze. Kaufman pie:
I samo doivljavanje odreenog osjeaja moe se priguiti ako se sputavajui uinci stida protegnu i na unutranje, svjesno registriranje sputanosti stidom. U trenutku kada se ja iznenada osjea razotkrivenim, makar pred samim sobom, svijest o sadrajima svijesti (i o uzroku) moe se izbrisati.

Ovo brisanje doivljaja obrambeni je mehanizam ega. Postupno, tijekom vremena, uimo ne biti svjesni doivljavanja osjeaja koji stvara stid. Uimo nita ne osjeati. Psihiki smo umrtvljeni.
DISOCIJACIJA

Disocijacija je obrambeni mehanizam ega koji prati naj razornije oblike postiivanja - seksualno i tjelesno nasilje. Trauma je tako velika i strah tako uasan da je pojedincu potrebno trenutano olakanje. Disocijacija je oblik trenutane omamljenosti. Obuhvaa mehanizme poricanja i regresije, ali ukljuuje snane elemente matanja. rtva incesta jednostavno odluta tijekom iskustava zlostav ljanja - zapadne u sanjarenje. To se odnosi i na tjelesno

nasilje. Bol i poniavajui stid ne mogu se podnijeti - rtva naputa tijelo. Upravo je zato te oblike viktimizacije tako teko lijeiti. Sjeanja su maskirana, ali osjeaji ostaju. rtvi se esto ini da je poludjela, kao da ivi u nestvarnu svijetu. esto ima podvojenu (katkada i viestruku) linost. Budui da je veza izmeu nasilja i reakcije na taj in prekinuta, rtva misli da je ona, a ne ono to joj se dogodilo, uzrok ludilu i stidu. Disocijacija nije ograniena samo na seksualno i tjelesno nasilje. Emocionalni udarci, ozbiljna trauma, kronina uznemirenost takoer su katalizirajui imbenici u nastanku disocijacije. Disocijacija moe trajati cijeli ivot.
TRANSFER

Transfer je vrsto povezan s disocijacijom. Imao sam pacijenticu iji je otac bio alkoholiar. Nou, poto bi se zatvorile gostionice, dolazio je u njezinu sobu i zlostavljao je. Poslije se esto budila u tri sata ujutro i vidjela taman lik u svojoj sobi. Imala je i este none more o crnom udovinom liku koji ju je bockao palcem. Kada je dola na terapiju, pojma nije imala da je bila rtva incesta. Opetovano su je spolno zlostavljali znatno stariji mukarci. Imala je samo dvadeset est godina kada je zapoela s terapijom. Dok smo prouavali stanje u njezinoj izvornoj obitelji, poela je, u stanju lagane hipnotike regresije, doivljavati hipermneziju - poplavu sjeanja na svoju spavaonicu i oca. U poetku su sjeanja bila veoma openita. Poto smo ponavljano ispitivali pojedinosti, poela je jecati i rukama pokrivajui lice opisivati kako ju je otac silio na felaciju. Nakon nekoliko mjeseci terapije rekonstruirala je traumu koja je trajala dvije i pol godine a zapoela je kada

je imala oko etiri i pol godine. Bila je oeva miljenica. Prijetio joj je da e je jako kazniti kae li ikome. On joj je, osim toga, jedini u obitelji pruao toplinu i panju. im je povezala emocije s dogaajem - transfer je prestao i njezino je udovite s crnim palcem nestalo iz snova.
DEPERSONALIZACIJA

S transferom je tijesno povezana depersonalizacija. Depersonalizacija je bihevioralna manifestacija zlostavljanja. Najee se ostvaruje u vezi s bliskom osobom s kojom pojedinac vie ne doivljava realnost vlastita subjektivnog ja. Doivljava se kao objekt, pa se gubi svijest o unutranjem iskustvu. Kako se zlostavljanje nastavlja, pojedinac vie ne doivljava stvarnost svojega ja ili svoje okoline.
IDENTIFIKACIJA

U sluaju viktimizacije rtva se esto identificira s izvri teljem. Na taj nain ona vie ne osjea bespomonost i stid ponienosti. I sami su izvritelji bili rtve koje su se identificirale s onima koji su ih zlostavljali. Identificirajui se, vie ne moraju osjeati stid.
KONVERZIJA

Govorio sam o konverziji afekta i potrebe kada sam opisao kako je Max kompenzirao naputenost izazvanu zlostavljanjem i zanemarivanjem konvertirajui veinu svojih osjeaja i potreba u seksualne misli, osjeaje i ponaanja. Ima i drugih naina na koje nas konverzija brani od toksinog stida. Osjeajni reketi Ve sam objasnio kako se u procesu internaliziranja stida odvajaju vitalni dijelovi ljudske realnosti. Odcijepljeni dijelovi

naeg unutranjeg iskustva (nai osjeaji, potrebe i nagoni) trae izraavanje. Oni su poput gladnih pasa zakljuanih u podrumu. Moramo ih nekako stiati. Jedan od naina jest putem konverzije. U konverziji osjeaja pretvaramo zabranjeni ili sraman osjeaj u neki drugi, prihvatljiviji ili podnoljiviji. Ovo smo ve vidjeli kod seksualnih osjeaja. Nai se stidom sputani osjeaji mogu zamijeniti drugim osjeajima. esto se srdba blokira u svijesti i konvertira u neto prihvatljivije ili u osjeaje koji su doputeni u obitelji, p o p u t povrijeenosti ili krivnje. Osoba koja osjea srdbu vie je ne osjea; osjea neto prihvatljivije. Trogodinji je Herkamer bijesan jer mu je majka obeala da e ga povesti na sladoled, a sada se predomislila. Herkamer bjesni i tope nogama govorei mami (kao to to trogodinjaci obiavaju) da je mrzi. Mama je osoba utemeljena na stidu i ovisnica je o drugima. Uasava se srdbe, vlastite ili bilo koga drugoga. Herkamerova srdba izaziva u njoj bijes prema vlastitim roditeljima. Kako je ta srdba sputana osjea jem krivnje i stida, zaustavlja vlastite osjeaje stida izaziva jui u Herkameru stid i krivicu. Kae mu kako je boli kad se ljuti na nju. Poinje plakati jer je kao djevojica nauila konvertirati srdbu u tugu. Plakati kad su srdite esto je sredstvo ucjenjivanja u ena (reket). Prizor iz majina djetinjstva izgledao je ovako: njezin je otac bio bijesan jer se nije htjela prestati igrati u svojoj sobi i poi na spavanje. Kada je izrazio srdbu, poela je jecati. Ocu je bilo ao, pa ju je uzeo u naruje i poeo maziti. Dao joj je au hladna soka i ljuljao je u naruju dok nije zaspala. Kao mala djevojica Herkamerova je majka nauila da je tuga prihvatljiva i da joj daje mo. Srdba nije

prolazila u njezinoj obitelji. Kada joj Herkamer kae da je mrzi, ona se rasplae i govori da je moda jednoga dana nee zatei u kui kada mu bude trebala. Moda e mu ak rei da e otii i umrijeti! Jadni je Herkamer oajan. Izazvani su njegovi osjeaji naputenosti, straha i tjeskobe zbog mogueg razdvajanja. Hita mami, osjeajui strano grizoduje. Iz njegove je svijesti p o t p u n o izbrisana ljutnja. Njegova je srdba konvertirana u osjeaj krivnje. Katkad roditelji reagiraju i srdbom ako njihova djeca izraavaju srdbu, strah ili tugu. Tada su djetetovi osjeaji ili sputani stidom ili se pak pretvaraju u strah ili uas. Mojim je osjeajem srdbe veim dijelom ivota domini rao strah. Kad god bih osjetio srdbu, ona bi konvertirala u strah, sve do uasa. ak i kad sam bio u stanju izraziti srdbu, usne bi mi poele drhtati; glas bi mi pukao; tijelo se treslo. Eric Berne, utemeljitelj transakcijske analize (TA) nazvao je taj osjeaj procesom konverzije. Somatska konverzija

Trei je oblik konverzija potreba i osjeaja u neki oblik tjelesnog ili somatskog izraavanja. Potrebe i osjeaji mogu se promijeniti u tjelesnu bolest. Kada je netko bolestan, obino se za njega skrbe. Kada je bolestan, pojedinac se smije osjeati onako loe kako se uistinu osjea. Ova konverzijska dinamika osobito je jaka u obiteljskim sustavima u kojima se bolesti pridaje pozornost i u kojima se ona nagrauje. Ja sam kao dijete imao astmu. esto sam, kada bih elio izostati iz kole, izazivao napadaj. Rano sam nauio da bolest izaziva veliko saaljenje u mojem obiteljskom sustavu.

Pridobiti panju na taj nain veoma je uobiajena pojava. Kada ljudi ele izostati s posla, ispriaju se boleu. Bolest pali! Konverzija osjeaja u bolest temelj je psihosomatskih bolesti. U Maxovoj je obitelji bilo nekoliko narataja hipohondara. Njegova je prabaka s majine strane godinama povremeno bolovala. Baka s majine strane bila je doslovno prikovana za postelju 45 godina, dok je njegova majka, Felicia, stalno vodila bitku s irem na elucu, kolitisom i artritisom. Max je i sam bio uvelike opsjednut boleu. Vjerujem da obitelji ne konvertiraju osjeaje i potrebe u stvarne tjelesne bolesti ako za to ne postoje predodreujui, genetiki utemeljeni imbenici, primjerice obiteljska povijest odreenih poremeaja kakvi su astma, artritis i stanovita organska slabost. Kada se genetskoj predodreenosti doda roditeljski uzor i nagraivanje somatskih bolesti, konverzija osjeaja i potreba u tjelesno ili somatsko izraavanje gotovo je zajamena.
PROJEKCIJA

Projekcija je jedno od najprimitivnijih obrambenih me hanizama. Najdramatiniji oblici oitovanja projekcije jesu psihotike iluzije i halucinacije. Kada smo utemeljeni na stidu, projekcija je neizbjena. Nai zatajeni osjeaji, elje, potrebe i nagoni trae izraz. Oni su nai vitalni dijelovi. Jedan od naina da s njima iziemo na kraj jest da ih pripiemo drugima. Ako poriem vlastitu srdbu, mogu je projicirati na tebe. Mogu te upitati zato si ljut. Jedna je moja pacijentica mrzila druge ene. Osobito su je ljutile veoma seksi ene. Bila je voditeljica skupine radnika u kemijskom pogonu. Otac joj je bio muki ovinist i

postiivao je svoju enu kod kue i u javnosti. Kao djevojica moja je pacijentica bila nestana. Identificirala se sa svojim ocem. Ila je s njim na pecanje i u lov. S devet je godina mogla pucati dobro kao bilo koji mukarac, hvalio se njezin otac. Ta je ena potpuno odbacivala i poricala svoju enstvenost i seksualnost. Projicirala je svoj unutranji stid na druge ene, verbalno ih omalovaavajui zbog njihove seksualnosti i enstvenosti. Projekcija se koristi kada propadne potiskivanje. To je glavni izvor sukoba i neprijateljstva u ljudskim odnosima. Projekcija je temelj djejem vjerovanju da su roditelji svemoni. Djeca su jedinstvena sa svijetom. Pjesma Christophera Morleyja opisuje djecu ovako:
Drug si bio ptici, zvijeri i peli i nesvjestan poput stabla... Zaneseni istraitelj svakog ula Poteen oaja i lai... U tvojim nevinim bistrim oima Savjesti nije bilo ni iznenaenja udesne zagonetke ivota ti si prihvaao. Boanstvo u tebi jo uvijek nije nestalo... Sam si bio poput vilenjaka a ivot tvoj ista poezija.

Ovaj animizam i svemonost dio su djejeg egocentrizma. Oni to lako projiciraju na svoje roditelje. Roditelji su bogovi - svemoni su. Ispitujui djeake koji su se igrali pikulama o porijeklu njihove igre, Piaget je bio zapanjen shvativi kako djeca vjeruju da su pravila te igre izmislili njihovi oevi. Piaget ih je pitao o njihovim djedovima i Bogu. Djeaci su vjerovali da su njihovi oevi znali pravila igre prije djedova i prije Boga.

Takva projicirana svemo jo je jedan p u t p r e m a razumijevanju potencijala za stid koji se krije u savezu roditelj/dijete. Bogovi su savreni. Ako roditelj zlostavlja, to ne moe biti roditeljev problem (Bog je savren), mora biti djetetov. SEKUNDARNI OBRAMBENI MEHANIZMI EGA

Freud je opisao druge obrambene mehanizme ega, sekun darne. Oni nastupaju kada propadnu primarni obrambeni procesi. To se osobito odnosi na potiskivanje. Primjerice, sramotan osjeaj moe poeti izlaziti na povrinu. Kako je to zastraujue, osoba mobilizira drugu crtu obrane. Sekundarni obrambeni mehanizmi esto se upotrebljavaju kada primarni propadnu: inhibicija, reaktivna formacija, izbjegavanje, izolacija afekta i okretanje protiv sebe. 1. Inhibicija Jedan bi se moj pacijent, usamljenik, potpuno ukoio kad god bi u disko-klubu pokuao plesati. Tijekom naega rada sjetio se nezgode u vezi s plesom koja se zbila kad mu je bilo 12 godina. Njegova je majka bila povremena alkoholiarka. Jedne je noi dola kui djelomice pijana. Veselo je pustila neku glazbu i pozvala sina da plee s njom, na to je on pristao. Bio je nespretan i ona ga je postiivala. U jednom trenutku moj je pacijent osjetio erekciju. Opazivi to, njegova ga je majka poela zadirkivati. Bio je postien do sri. Poslije toga njegova nesposobnost da plee bila je primjer obrambenog mehanizma ega - inhibicije. Inhibirajui miie koji su mu bili potrebni za ples, uvao se od mogueg sramnog iskustva.

2. Reaktivna formacija Reaktivna se formacija rabi kako bi se potisnuti, uzne mirujui osjeaj koji bi mogao izazvati stid, zadrao izvan svijesti. Upotrebljava se onda kada potiskivanje gubi snagu. Tako se, primjerice, esto razvije osobina milostivosti kako bi se neutralizirao poriv za okrutnou. Okrutnost bi potaknula stid. Suprotna okrutnosti je milostivost. Ona jami da pojedinac nee biti okrutan i da e izbjei osjeaj stida. Reaktivna formacija uvijek ima neke od znaajki samog impulsa ije izraavanje treba sprijeiti. Govorei o ovome, White i Gilliland piu:
Osobina milostivosti... bit e kruta i neumjesna. Nametat e se drugima u svim okolnostima, s pravom ili ne... imat e prisilan i blago sadistiki karakter. Osoba koja izraava takvu reaktivnu milostivost osoba je koja ubija milostivou. Elementi psihopatologije (Elements of Psychopathology)

Izbjegavanje Izbjegavanje je ponaanje usmjereno eliminaciji osjeaja, misli ili ponaanja za koje se pojedinac boji da e prouzroiti stid ili su ga ve prouzroili. Jedan moj pacijent, student, posveivao je jako mnogo vremena opsenim ritualima uenja. Bio je inteligentan, ali je zbog tih rituala postizao loe rezultate na fakultetu. Satima prije poetka uenja slagao bi u nizu olovke, knjige, kemijske olovke, notes itd. sve dok ne bi postigao neki sloen uzorak. Svaki je predmet trebao biti postavljen tako da ne dodiruje nijedan drugi. Osobito mu je bilo vano tako sloiti svoju poveliku zbirku knjiga. Tijekom savjetodavne terapije opazio sam da izbjegava dodire. Bio je jako postien kao djeak zbog toga to je

3.

jednom prilikom, kada im je u kuu navratio sveenik, dirao i pokazao svoj penis. Potom ga je majka jednom uhvatila kako masturbira i istukla. Osim toga, rekli su mu da e oslijepiti bude li masturbirao (i meni su to rekli, ali sam u pubertetu bio spreman riskirati). Opseni rituali nedodirivanja kojima se sluio moj pacijent bili su arobno sredstvo izbjegavanja elje da dira penis i masturbira. 4. Izolacija afekta Izolacija afekta nain je pretvaranja osjeaja ili impulsa koji izazivaju stid u misao. Na taj se nain osoba moe odrei bilo kakve odgovornosti za osjeaj ili impuls. Jednom sam itao o rtvi incesta koju je opsjedala sintagma prokleti Isus. Ona je bila veoma pristojna kranka. Bila je takoer prilino inteligentna i shvaala je apsurdnost te misli. etiri je godine bila rtvom incesta. Poinitelj je bio ujak - jedini roditeljski lik koji je imala u ivotu. Uao je u njezin ivot kada joj je bilo est godina. Njezina je majka radila i ostavljala je sa sobaricom koja je bila jako religiozna i stroga. Ta je sobarica emocionalno zlostavljala dijete. Jednom je prigodom djevojica ljutito posumnjala u njezina religiozna tumaenja, a sobarica ju je duboko postidjela. Osjeala je, osim toga, i bijes prema svojem ujaku. Ipak, jako ga je voljela. On joj je jedini pokazivao ljubav i davao joj darove. Nijedan od tih sukoba nije bio razrijeen - njezin bijes, osjeaj krivnje i stid, njezina ljubav za ujaka koji joj je pruao roditeljsku skrb. Svi ti nerazrijeeni problemi skupili su se u misao prokleti Isus. Misao bi joj jednostavno sinula bez ikakva osjeaja. Ta joj je misao odvlaila pozornost od njezinih bolnih i zbunjujuih osjeaja.

To je prilino dramatian primjer zbrkanih osjeaja koji se konvertiraju u misaonu shemu. Svaka mentalna zaokupljenost moe odvui pozornost od osjeaja. Okretanje protiv sebe Okretanje protiv sebe obrambeni je mehanizam ega u kojemu osoba odvraa neprijateljsku agresiju s druge osobe i usmjerava je na sebe. Taj je obrambeni mehanizam iznimno est u ljudi koji su bili naputani kroz teko zlostavljanje. Budui da dijete oajniki treba roditelja kako bi preivjelo, preokrenut e svoj agresivni bijes zbog zlostavljanosti i zlostavljat e samo sebe. Krajnji je primjer toga samoubojstvo. U takvim sluajevima osoba se toliko identificira s poiniteljem nasilja da ubija poinitelja ubijajui sebe. ei, ali manje grubi primjeri odnose se na grizenje noktiju, sklonost nezgodama i samoranjavanje. Poslije u ivotu ljudi si mogu tetiti u drutvenom ili financijskom smislu. U svim sluajevima bijes na poinitelja zlostavljanja tako zastrauje i postiuje da ga okreemo protiv sebe. Kako pojedinac raste, ti se primarni obrambeni mehanizmi ega prevode u nove, sofisticiranije razine. Obrambeni mehanizmi ega sekundarnog tipa ukljuuju racionalizaciju, minimalizaciju, eksplanaciju, sublimaciju, kompenzaciju i raznovrsne oblike bestidnog ponaanja koji se koriste za interpersonalni transfer stida na druge. Iako prvi u poretku samoouvanja, ti primarni obrambeni mehanizmi ega bit e posljednji u lijeenju stida koji vas sputava. Njihova snaga i jakost jesu u injenici da su automatski i nesvjesni. Bili su najbolje rjeenje koje vam se nudilo u odreenom trenutku. I odrali su vas mentalno zdravima. Doslovno su vam spasili ivot. Obrambeni mehanizmi 5.

koji su nam jednom spasili ivot, poslije su postali uvari naeg toksinog stida. LANO JA Ve sam govorio o rastrgnutosti naega ja kao o najdubljem rezu internaliziranog stida. Kada se stid internalizira, vie nemamo osjeaj stida - mi smo stid. Budui da doivljavamo sebe kao oteene i manjkave, ne moemo se gledati bez boli. Stoga moramo stvoriti lano ja. Lano je ja drugi sloj obrane podignut da olaka osjeaj toksinog stida. Sve velike terapijske kole govore o ovom lanom ja. Jungovci ga zovu persona (maska). Predstavnici kole koja zastupa transakcijsku analizu zovu ga usvojeno dijete. Bob Subby govori o javnom ja koje suprotstavlja privatnom ja. Svojim sjajnim crteima ilustrira tu tezu. Slika 3.2. prilagoeni je Bobov crte. Siuni lik koji postaje sve manji na stidu je utemeljeno autentino ja. Vei lik jest lano ili javno ja. Biblija govori o hipokritskim farizejima. U grkom hipokrit znai glumac, onaj koji hini. Isus nije volio lane linosti. Teaj est (sada Forum) sukobljava ljudske postupke; njihovu melodramatsku priu. Akt ili pria mitologizirano je ja: ja koje se lano predstavlja. Dijelim lano ja u tri kategorije: kulturno lano ja, ivotni scenariji te uloge obiteljskog sustava.
KULTURNO LANO JA

U ranijem sam odjeljku istaknuo nae kulturne spolne uloge govorei kako one uspostavljaju perfekcionistiki sustav mjerenja. Budui da je svatko od nas krajnje jedinstven i

Slika 3.2. Internalizacija stida Preuzeto iz rada Roberta Subbyja o privatnom ja i javnom ja

Proces internalizacije stida

Kako se stid internalizira kroz poistovjeivanje s uzorima utemeljenima na stidu, traumu naputenosti i meusobno povezane slike stida, privatni, autentini ja postaje sve manji i manji. U osoba utemeljenih na stidu on potpuno nestaje.

neponovljiv, nije nas mogue usporeivati ili mjeriti. U tom su smislu nae krute spolne uloge postiujue. Vano je uoiti dinamiku zaivljavanja spolnih uloga. Sociolozi taj proces opisuju frazom: drutvena konstrukcija stvarnosti. Razumijevajui proces drutvene konstrukcije lake shvaamo kako se moemo spremno poistovjetiti s ulogama i uiniti ih naim lanim ja. Drutvena konstrukcija stvarnosti Svi smo mi roeni u nekom drutvenom poretku u kojem ve postoji dogovorena stvarnost. Tom frazom sociolozi opisuju proizvod nae drutvene konstrukcije stvarnosti. Ljudi su bia navika. Budui da mi, ljudi, djelujemo ponavljajui, prisiljeni na to okolnostima povezanima s opstankom, ta nam ponavljanja prelaze u obiaj. Takva obiajna ponaanja uskoro postaju drutveno prihvatljiva. O njima postoji drutveno slaganje. Nakon nekog vremena ti drutveno usklaeni obiajni naini ponaanja postaju ono to sociolozi zovu legitimiziranim ponaanjem. Nakon to su neko vrijeme legitimiziram, postaju nesvjesni. Nesvjesne legitimizacije postupno prerastaju u zakone stvarnosti. Vie ih ne preispitujemo. Prihvaamo ih: predvidivi su. Jame nau sigurnost. Ako ih netko pokua promijeniti, uzrujamo se. Zapravo, oni uope nisu stvarnost. Kao to su kulturalni antropolozi stalno isticali, druge kulture djeluju drugaije. Zakoni stvarnosti koji su proizili iz naih legitimiziranih navika zapravo su dogovorena stvarnost, tj. neto o emu smo se svi sloili kao o konstituirajuoj stvarnosti. Bitan dio dogovorene stvarnosti svake kulture ine njezina shvaanja o tome to je mukarac, to je ena, te to su

brak i obitelj. Ve je pri roenju dogovoreno kakvi ti i ja moramo biti i kako se moramo ponaati da bismo bili pravi ena i mukarac. Te su tipizirane uloge savrene za identitete utemeljene na stidu. Kada igram ulogu pravog mukarca, obilno sam kulturoloki nagraivan. Te tipizirane uloge esto postiuju dijelove naeg autentinog ja, koji ne odgovara idealnoj ulozi. Onakve kakve su sada nae su kulturne spolne uloge bile legitimizirane u doba osvajanja amerikog zapada. Mukarci su bili lovci i ratnici, a ene su uvale djecu i kola. Ja, dakako, vjerujem u stanovite bioloke osnove spolova. No nae trenutne spolne uloge znatno nadilaze bioloke temelje. O n e su karikature svojeg biolokog temelja. Kao to sam ve istaknuo, one izmeu ostalog poriu oitu androgenu polarnost u svakog mukarca i ene. Svaki je od nas nastao iz spoja mukarca i ene. Svaki od nas utjelovljuje i enske i muke hormone. Zdrava osoba ostvaruje ravnoteu izmeu tzv. mukih i enskih odlika. Te uloge ne samo da nas postiuju, nego i postaju nae skrovite. Prikazujui se za prave mukarce i ene, moemo skriti injenicu da zapravo pojma nemamo tko smo uistinu. Moemo mijenjati raspoloenje potpuno se uivljavajui u nae uloge. Promjenama raspoloenja u ulozi pravog mukarca ili ene, moemo izbjei na bolni stid.
IVOTNI SCENARIJI

Eric Berne, utemeljitelj i izvorni stvaratelj programa trans akcijske analize razvio je pojam ivotnih scenarija. Uoio je da dio stanovnitva ivi veoma tragino i to zato jer ini se da nemaju izbora. Oni su poput glumaca koji igraju svoj uloge odreene scenarijem. Berne je drao da veina stanovnika

ivi banalnim ili melodramatskim ivotom. Melo dramatske je scenarije opisao Thoreau rekavi da mnogi ljudi ive ivotima tihog oaja. Berne je smatrao da tek manjina ivi autentinim ivotima. Ti su scenariji poput scenarija za film ili igrokaz. Opisuju odreenu vrstu lika. Propisuju to lik treba osjeati, a to ne i kako se treba ponaati u ivotu. Tragini scenariji esto zavravaju ubojstvom ili samoubojstvom; ili ivotom kronine suicidnosti; ili ludilom. Claude Steiner, terapeut transakcijske analize, govori o tri temeljna tragina scenarija: scenarij bez pameti (lud), scenarij bez ljubavi (ubojstvo ili samoubojstvo) i scenarij bez osjeaja (ovisnosti). Ti se tragini scenariji uspostavljaju kroz posuivanje naih osnovnih moi: znati, voljeti i osjeati. Oblikovati scenarij je komplicirano. Osnovni mehanizam tog procesa ostvaruje se posredstvom izbora koji rezultiraju iz naloga i atribucija, scenarija uzora i ivotnog iskustva. Nalozi Nalozi potjeu od djeteta u roditelju utemeljenom na stidu. Nalozi su obino neverbalni. Preuzimaju oblik poruka nemoj biti; nemoj biti djevojica; nemoj biti djeak; nemoj biti vaan ili uspjean. Svi toksini scenariji sadre nalog ne budi ono to jesi. Nalog postiuje autentino ja i uzrokuje njegovo raspuknue. Atribucije Atribucije su osvjetenije i obino proizlaze iz verbalnog emocionalnog zlostavljanja. Poruke poput: Kako moe biti toliko blesav ili glup? ili Za to ti mozak slui? pripremaju pojedinca za scenarij bez pameti. Poruke poput onih: Ti

zbilja voli svoga brata, zar ne? ili: Nije mogue je da je moj mali djeak tako zloest pripremaju pojedinca da nikada ne zna kakve osjeaje ima ili koga voli. Poruke tipa: Ma, nisi ti zapravo ljut, ili: Nema zbog ega plakati umanjuju osjeaje i stvaraju zbrku. Atribucije mogu doi neposredno, kao kada mama kae za vaeg brata: To je moje dijete koje se zna ponaati, a za vas: On je mali zloko. Druge vrste roditeljskih atribucijskih poruka jesu: Uvijek e imati problema s uenjem, teinom, srdbom itd., Nikada nita od tebe, Uvijek si bio sebian. Jadan onaj tko se oeni tobom. Ili Svaki je mukarac u ovoj obitelji bio odvjetnik. Ili U ovoj se obitelji nijedna ena nikada nije razvela. Scenarijske nam poruke govore kakvi smo ili koje bismo uloge trebali igrati u ivotu. Postiuju nas onakve kakvi autentino jesmo i stvaraju napuknue u naem ja. Uzori Ve sam obradio temu roditeljskih uzora kao dijela pokretnih sila internalizacije stida. Scenarijski se uzori ne ograniavaju samo na roditelje. Mogu doi iz bajki, filmova, s televizije ili od drugih aktualnih kulturalnih ili obiteljskih modela. ene koje su imale nepristupane, nasilne oeve mogu se poistovjetiti s likom iz Ljepotice i zvijeri te ponovno i ponovno interpretirati tu bajku udajui se za bestijalna mukarca. enama se esto namee magijsko vjerovanje da e, ekaju li dovoljno dugo, sresti princa. Magija ima znaenje u ivotima mnogih ljudi utemeljenih na stidu. Skrivajui se iza matarija jednoga dana..., barem da... i kada... osoba moe proivjeti ivot ekajui dobru vilu. Fantazijska vezanost priprema ljude za magijske transfere u druge fantazijske veze.

ivotna iskustva Iskustva neke osobe pomau oblikovati scenarij. Pritom su glavni imbenik zbivanja unutar obitelji. Ako je majka alkoholiarka, dijete moe preuzeti ulogu pomonika ili spasitelja. Budui da je dijete za tu ulogu nagraeno panjom i pohvalama, ona postaje vana za peaenje scenarija spasitelja. Drugo dijete moe privlaiti pozornost boleu, tp moe potaknuti scenarij doivotnog bolovanja. Djeca koja odrastaju u disfunkcionalnim obiteljima utemeljenima na stidu mogu nauiti osjeati tjeskobu ili uznemirenost kao ivotni stil. Poslije se mogu osjeati neugodno ako im predobro ide u ivotu.
ULOGE OBITELJSKOG SUSTAVA

Sve obitelji imaju uloge. Otac i majka igraju svoje uloge: uzora ene ili mukarca, oca ili majke. Roditelji takoer pokazuju primjerom kako biti intiman, imati osjeaj za mjeru, svladavati probleme, poteno se boriti. Uloga je djece da budu znatieljna i da ue. lanovi zdravih obitelji imaju prilagodljive uloge. Majka moe biti junakinja, jer je ispekla poseban kola. Kerka moe preuzeti tu ulogu kada se ponudi da opere sue. Sin postaje junak ako opazi da iz penice izlazi dim i tako sprijei poar. Otac je junak kada povede obitelj na putovanje. Ve sam donekle opisao uloge u disfunkcionalnim obiteljskim sustavima. Zapitajte se: Kako sam ja funkcionirao u svojoj obitelji? Koju sam ja ulogu igrao da odrim obitelj na okupu? U naem Centru za obiteljski oporavak u Houstonu otkrili smo jo mnoge uloge obiteljskih sustava osim onih o kojima sam govorio. Neke od njih su roditeljev roditelj, tatin

ili mamin kolega, obiteljski savjetnik, oeva zvijezda, majina zvijezda, savreni, svetac, mamin ili tatin pomonik, lopov, maza, sporta, obiteljski mirotvorac, obiteljski sudac, obiteljska rtva, religiozna osoba, pobjednik, gubitnik, muenik, supermama, super-suprug, klaun, super-tata, genij, majino ili oevo rtveno janje. Predlaemo ljudima da se pokuaju prisjetiti koju su ulogu igrali tako to e je imenovati. Moda otkrijete da ste imali nekoliko uloga. Sa svakom je ulogom povezan proivljeni osjeaj, koji e ostati u vama ak ako i odustanete od uloge. Moda ste bili posebna beba. Bili ste slatki i brzo ste postali obiteljska maskota. Nakon dvije godine na svijet je doao va brat i oteo vam ulogu. Zadrat ete proivljeni osjeaj da ste maskota. Vano je istaknuti da igrajui ulogu, naputamo svoje istinsko i autentino ja. Uloga je lano ja. U disfunkcionalnim obiteljima uloge su nune jer se obiteljski sustav treba uravnoteiti nakon primarne nevolje. Primarna nevolja moe biti oev alkoholizam, majina ovisnost o pilulama ili poremeaj u prehrambenim navikama, oevo nasilje, incest, majina vjerska ovisnost itd. Svaka uloga svakom lanu omoguuje osjeaj stanovite kontrole. to pojedinac vie igra neku ulogu, ona postaje sve krua. to pojedinac biva nesvjesniji svojega istinskog ja, njegovo ja sve vie puca. Stid koji je ulogu potaknuo njezinim e se igranjem pojaavati. Kakav paradoks! Uloge u obitelji nastaju zbog stida, kao sredstvo njegova nadilaenja, a zapravo ga zamrzavaju i uveavaju. Stara francuska poslovica kae: to vie pokuava neto promijeniti, to vie ono ostaje isto. Najvei je problem s ulogama u tome to one nemaju uinka. To to sam igrao junaka nije nimalo pomoglo da se moj obiteljski sustav utemeljen na stidu promijeni. To to je

Max igrao rtvenog jarca i izgubljeno dijete nimalo nije promijenilo njegov disfunkcionalni obiteljski sustav. Mo ovih uloga za osobe utemeljene na stidu lei u njihovoj krutosti i predvidivosti. Ostanak unutar uloge daje pojedincu osjeaj identiteta. ak i rtveni jarac ima osjeaj predvidivosti, moe biti netko. Upravo je zato tako teko odustati od uloga, osobito uloga junaka, skrbnika, uspjenoga ili zvijezde. One su sredstvo promjene raspoloenja. ovjek se osjea dobro u ulozi skrbnika. Kako mogu biti lo i manjkav kada se brinem za sve te ljude? Sjeam se kako sam si to rekao u doba kada sam imao pedeset pacijenata na tjedan. No nisam mogao shvatiti kako ne moemo onim to radimo promijeniti ono to jesmo. Na stidu utemeljena sr vie - oteen si i manjkav! Neto s tobom ne valja. Ma koliko radio, ne moe to promijeniti. Uloge disfunkcionalnih obiteljskih sustava put su prema gubljenju nae stvarnosti. S vremenom injenica da igramo ulogu postaje nesvjesna. Vjerujemo da smo persona na koju uloga poziva. Vjerujemo da su osjeaji odreeni ulogom nai osjeaji. Uloga doslovno postaje ovisnost. KARAKTEROLOKI STILOVI BESTIDNOSTI

Trei sloj zatite protiv proivljenog osjeaja toksinog stida jest bestidno ponaanje. To je uobiajena shema za roditelje, nastavnike, propovjednike pravednosti i politiare utemeljene na stidu. Besramno ponaanje utjelovljuje nekoliko oblika ponaanja koja slue promjeni osjeaja stida i interpersonalnom transferu neijeg toksinog stida na drugu osobu. Teoretiari transakcijske analize zovu ovaj prijenos vrui krumpir. Svi su ti oblici ponaanja zapravo obrana od boli toksinog stida.

Oni su sredstva promjene raspoloenja i postaju ovisnika. Ukljuuju perfekcionizam, tenju za moi i nadzorom, bijes, aroganciju, kriticizam i p o k u d u , moraliziranje, prezir, pokroviteljstvo, pretjeranu skrb i pomaganje, zavist, udovo ljavanje drugima i lijepo ponaanje. Svakim od tih oblika ponaanja usmjeravamo se na drugu osobu i prikrivamo vlastiti problem.
PERFEKCIONIZAM

Perfekcionizam proizlazi iz nedostatka osjeaja za granice u osoba utemeljenih na toksinom stidu. Perfekcionist nema osjeaj za zdrav stid. N e m a unutranji osjeaj granica. Perfekcionisti nikada ne znaju kada je neto dovoljno dobro. Uimo se perfekcionizmu kada nas se vrednuje samo po onome to radimo. Ako roditeljska ljubav i prihvaanje ovise o uspjesima djece, stvara se perfekcionizam. Uspjeh se uvijek odnosi na ono to je izvan nas. Dijete se ui da uvijek ide dalje. Nema mjesta odmoru i unutranjem osjeaju zadovoljstva. Perfekcionizam uvijek stvara neko nadljudsko mjerilo. I bez obzira na to koliko se pojedinac trudio ili koliko bio dobar u neemu, nikada nije dorastao. Ne biti dorastao prevodi se u usporedbe dobroga protiv loeg, boljeg protiv goreg. Dobro i loe vode moraliziranju i sklonosti prema stalnom prosuivanju drugih. Perfekcionizam vodi stalnom usporeivanju. Kaufman kae: Kada je perfekcionizam vrhovno naelo, usporeivanje sebe s drugima neizbjeno zavrava tako da se osjeamo manje vrijednim. Usporeivanje s drugima jedan je od osnovnih naina kojima se osoba i dalje unutarnje postiuje. Nastavlja initi sebi unutra ono to joj je napravljeno izvana. Sklonost prosuivanju drugih i stvaranju usporedbi vodi razornom

natjecateljstvu. Smisao natjecanje jest nadmaiti druge i stvoriti osjeaj da vrijedimo vie, umjesto da smo jednostavno najbolji to moemo biti. Natjecanje da bi se bilo boljim od drugih sredstvo je promjene raspoloenja i moe postati ovisnost.
TENJA ZA MOI I KONTROLOM

Tenja za moi put je prema stjecanju nadzora nad drugima. Mo je oblik kontrole. Kontrola je megalomanski poremeaj o kojemu smo ve govorili. Oni koji moraju sve imati pod nadzorom, boje se vlastite ranjivosti. Zato? Jer biti ranjiv, ini pojedinca otvorenim za postiivanje. uo sam Terryja Kellogga kako kae da je uvijek zauzimao obrambeni stav bojei se da e ga uhvatiti nespremna. Ja se prepoznajem u tome. Cijeloga sam ivota tratio energiju na obranu. Bio je to golem gubitak energije i vremena. Bojao sam se da bi me mogli razotkriti. A kad bi me razotkrili svi bi vidjeli da sam oteen i manjkav kao osoba. Kontrolom osiguravamo da nas vie nitko nikada ne postidi. To obuhvaa kontrolu misli, izraza, osjeaja i djela. Obuhvaa i pokuaj da se nadziru osjeaji, misli i djela drugih ljudi. Kontrola je najgori neprijatelj intimnosti. Ne moemo dijeliti s drugima slobodno ako nismo jednaki. Kada jedna osoba kontrolira drugu, jednakost je naruena. Treba nam kontrola jer nas toksini stid tjera izvan nas samih. Doslovno smo kraj sebe. Objektiviziramo se i doivljavamo nedostatnima i manjkavima. Stoga moramo iseliti iz vlastite kue. To je kao da ivite u dvoritu - budno motrite kako vam nitko nikada ne bi uao u kuu. Tenja za moi dolazi iz potrebe za kontrolom. Postizanje moi izravan je pokuaj da se nadoknadi osjeaj manjkavosti. Kada netko ima mo nad drugima, postaje manje podloan

postiivanju. Traenje moi esto postaje potpuna posveenost i ivotni zadatak. U svojem najneurotinijem obliku to je potpuna ovisnost. Ljudi troe svu energiju na planiranje, predvianje, natjecanje, borbu za poloaj i napredovanje. Mo je svojstvena odreenim ulogama ili poloajima. Takve se uloge esto trae u poslovima koji pomau prikriti stid. Samo da uspijem postati lijenik, rekao mi je jedan pacijent, nitko me vie ne bi mogao gledati s visoka. Roditelji, nastavnici, lijenici, odvjetnici, propovjednici, rabini, politiari - uloge su koje imaju inherentnu mo. Oni koji tee za moi uvijek pokuavaju maksimalno uveati mo u odnosu prema drugima. esto trae poslove kojima je mo svojstvena i osiguravaju vlast zapoljavajui ljude koji su nesigurniji i slabiji. Dijeliti mo ono je za to takvi ljudi nisu sposobni. Podjela moi znaila bi jednakost - samo ako je iznad drugih moe se onaj koji tei za moi osjeati doraslim i superiornim. Za ovisnike o moi, mo je sredstvo osiguravanja od bilo kakvog daljnjeg postiivanja. Pojedinac moe, imajui mo nad drugima, obrnuti ulogu koju je imao u ranom djetinjstvu. Strategija moi esto se koristi moi radi traenja osvete. Na stidu utemeljeni roditelji ine svojoj djeci ono to su njihovi vlastiti roditelji inili njima. Ponavljaju vlastitu viktimiziranost na svojoj djeci - ovaj put kao poinitelji. Pokazalo se da su ti roditelji u djetinjstvu i sami bili naputeni i zlostavljani, esto na posve jednak nain.
BIJES

Bijes spada u najprirodnije oblike prikrivanja stida. Gotovo ga moemo smatrati jednim od primarnih obrambenih mehanizama ega. I to bi i bio da nije injenice da ne bjesne

sva djeca. Neka e djeca izraziti bijes kada su postiena; druga e ga potisnuti i katkada okrenuti protiv sebe. Kada se bijes rabi kao obrana, postaje karakteroloki stil. Bijes titi na dva naina: ili tako da se druge dri na odstojanju ili pak prijenosom stida na druge. Osobe koje u sebi zadravaju bijes esto postaju gorke i sarkastine. Nisu ugodno drutvo. Premda je bijes, izraen kao neprijateljstvo ili gorina, izvorno trebao zatiti ja od daljnjih iskustava stida, on se internalizira. Bijes postaje stanje, umjesto jedan od osjeaja. Internalizirani bijes izaziva duboku unutarnju gorinu. Gorina razara ja svojom kratkovidnom vizijom i sklonou prema negativnosti. Bijes se esto pretvara u mrnju. Ako osoba s internaliziranim bijesom postigne mo, to moe rezultirati nasiljem, osvetom, osvetoljubivou i kriminalitetom.
AROGANCIJA

Arogancija se definira kao uvredljivo preuveliavanje vlastite vanosti. Arogantna osoba modificira raspoloenje s pomou pretjerivanja. rtve arogancije jesu one koje su nejednake u moi, znanju ili iskustvu. rtva se osjea manje vrijednom i nedoraslom u drutvu sveznajue, svemone arogantne osobe. Vjeruje da je nedorasla zbog nedostatka znanja, iskustva ili moi. Svi koji su na istoj razini kao i arogantna osoba vide ga jednostavno kao arogantnog. Arogancija je nain prikrivanja stida. Nakon dugogodinje arogancije, arogantna osoba toliko gubi vezu sa stvarnou da i ne zna tko je zapravo. To je jedna od velikih tragedija prikrivanja stida: ne samo da se osoba krije od drugih, krije se i od sebe.

KRITICIZAM I POKUDA

Kriticizam i pokuda moda su najei naini interpersonalnog prijenosa stida. Osjeam li se ponieno i uvrijeeno, mogu ublaiti taj osjeaj kritizirajui i kudei druge. Ako potanko ralanjujem njihov neuspjeh, oslobaam se osjeaja stida. Kriticizam i pokuda naini su obrane od iskustva toksinog stida. To su djelotvorna sredstva promjene raspoloenja i nakon dugotrajne upotrebe postaju ovisnost. Djeca izloena kritici i kuenju postiuju se do biti. Djeca ne mogu prepoznati obrambeno ponaanje roditelja. Kada mama vie na dijete da nikada ne misli ni na koga, osim na sebe, dijete to tumai - lo sam. Majka je moda postiena zbog prilika u ivotu, braku i kui. Umjesto da kae: Osjeam se tunom i nezadovoljnom zbog trenutne situacije, kae: Nikada ne misli ni na koga, osim na sebe. Dok kritizira i kudi, majka se oslobaa svojega stida. Ali dijete je to koje biva duboko postieno.
MORALIZIRANJE

Moraliziranje je izdanak perfekcionizma. Moraliziranje je sredstvo pobjeivanja u duhovnom nadmetanju. Optuujui druge da su loi i greni, moemo se osjeati pravednima i nadmonima. Takav je osjeaj mono sredstvo promjene raspoloenja i moe postati prava ovisnost. Kada se pojedinac koristi perfekcionizmom i moraliziranjem kao sredstvom modifikacije vlastita stida, ponaa se bestidno. Djeca koja su rtve perfekcionizma i moraliziranja moraju nositi stid svojeg bestidnog skrbnika. Nije to samo emocionalno nasilje i ubojstvo due, to je duhovno nasilje, jer samo je

Bog savren; samo je Bog bez stida... Ponaati se bestidno znai glumiti Boga. Djeca bestidnih roditelja dobivaju krive temelje za doivljavanje Boga.
PREZIR

U preziru je ovjek snano svjestan druge osobe koju doivljava kao odvratnu. U preziru se ja drugoga potpuno odbacuje. Roditelji, nastavnici i propovjednici skloni moraliziranju esto su bestidni, prezirno se odnosei prema djeci, uenicima i sljedbenicima. Kada skrbnik ili nastavnik prezire osobu pod svojim skrbnitvom, ta osoba doivljava sebe kao neugodnu i nedvojbeno se osjea odbaenom. Dijete ui prezirati sebe introjektirajui skrbnikov glas i poistovjeujui se s prezrivim skrbnikom. Djetetu potpuno nedostaju sredstva za zatitu. Stoga poistovjeivanje omoguava djetetu osjeaj zatienosti. Dijete osuuje druge, jer je samo osuivano.
POKROVITELJSTVO

Zatitnikim ponaanjem podupirete, titite ili branite nekoga tko nije jednak u sposobnostima, znanju ili moi; ali koji ne trai vau potporu, zatitu ili obranu. To je nain da se stekne osjeaj nadmoi prema drugoj osobi. Kada imamo pokroviteljski odnos prema nekome, ta osoba osjea stid. Interpersonalni prijenos stida kroz pokroviteljstvo veoma je suptilan. Na povrini izgleda kao da pomaete drugome svojom potporom i ohrabrivanjem, no zapravo to nema uinka. Osoba se osjea postienom. Pokroviteljstvo je oblik prikrivanja stida i obino prikriva prezir i pasivno-agresivnu srdbu.

PRETJERANA

SKRB

POMAGANJE

Bez obzira na to koliko udno zvualo, skrb i pomaganje drugoj osobi esto pojaavaju njezin stid. Biti skrbnik uobiajena je uloga obiteljskog sustava. Skrbnik-pomaga zapravo ne pomae drugome. Pomagai uvijek pomau samima sebi. Osoba koja se osjea oteenom i manjkavom osjea se nemonom i bespomonom. Takva osoba moe mijenjati svoje osjeaje manjkavosti pomaui drugima i skrbei se za njih. Kada se skrbi za druge, osjea se dobro. Dakle, cilj skrbnika je samo skrbljenje, a ne dobrobit osobe za koju se skrbi. Skrbljenje je djelatnost koja odvraa pozornost od vlastitih osjeaja nedoraslosti. Odvraanje pozornosti sredstvo je promjene raspoloenja. Skrbljenje i pomaganje kao obrambene strategije protiv toksinog stida vode do uloga pomagaa ili spasitelja. Supruga alkoholiara koja igra ulogu skrbnika zapravo potie alkoholizam, a time i toksini stid bolesnika. Roditelji esto pomau svojoj djeci ili ih spaavaju, inei za njih ono to bi uinili za sebe. Djeca se na kraju osjeaju nedoraslima i manjkavima. Spaavanje ili pomaganje je kraa. Njima se od drugoga krade osjeaj uspjenosti i moi te time uveava toksini stid.
UDOVOLJAVATI SVIMA I BITI DOBAR

I oni dobri, dragi ljudi koji svima udovoljavaju ponaaju se bestidno i prenose svoj stid na druge. U knjizi Kreativna agresija (Creative Aggression) dr. Georg Bach i dr. Herb Goldberg ocrtali su do pojedinosti neurotsko ponaanje dobrih ljudi koji svima udovoljavaju. U mnogome je biti dobar slubeni kulturalni oblik prikrivanja toksinog stida. Biti dobar toliko je svojstveno

Amerikancima koliko i majinstvo i pita od jabuka. Dobre se osobe kriju iza obrambene fasade milih, omiljenih osoba. Cilj dobre osobe dojam je koji ostavlja ona, a ne druga osoba. Biti dobar u prvom je redu sredstvo manipuliranja ljudima i situacijama. Na taj se nain izbjegava svaka prava emocionalna veza i intimnost. Izbjegavajui intimnost, osoba moe osigurati da je nitko nee vidjeti onakvu kakva uistinu jest - na stidu utemeljena, oteena i manjkava. Bach i Goldberg u knjizi Kreativna agresija (Creative Aggression) saimaju cijenu dobrote. Ona je samounitavajua i neposredno postiujua za druge jer je neprijateljska. Dobar deko: 1. Sklon je stvarati ugoaj u kojemu nitko ne moe iskreno reagirati. To blokira emocionalni razvoj. 2. Gui razvoj drugih, jer nikada ne reagira otvoreno. To druge liava prave osobe kojoj e se suprotstaviti. Drugi osjeaju krivnju i stid to se ljute na dobroga. Druga osoba okree svoju agresiju protiv sama sebe, razvijajui stid. 3. Dobro ponaanje je nestvarno; ozbiljno ograniava vezu.
ZAVIST

Moda je Richard Sheridan imao pravo kada je uoio: Nema u ljudskom srcu snanije ukorijenjena osjeaja od zavisti. Dante je naveo zavist kao jedan od smrtnih grijeha, jedan je klasini pisac napisao: Zavist je glavobolja koju uspjean ovjek zadaje svojim susjedima. Najuobiajenija je definicija zavisti nelagoda zbog dobre sree drugoga. Takva nelagoda esto je popraena nekim verbalnim izrazima omalovaavanja. Ipak, izrazi zavisti mogu

varirati od pogrda do suptilnih aluzija. Ovo posljednje ini zavist tako misterioznom. Zbog sposobnosti da se preruava zavist preuzima oblike koje nije mogue prepoznati. Zavidna osoba moe skriti svoju zavist i od drugih i od sama sebe. Sjeam se kako sam sluao predavanje jednoga govornika s kojim su me usporeivali. Uistinu me zadivila snaga i energija njegova nastupa i poruke. Poslije, kad sam o tome govorio drugima uo sam sama sebe: Uistinu mi se svidjela njegova snaga i energija... premda moram priznati da sam iznenaen koliko je esto morao posezati za svojim biljekama. Da ste tada zatraili da prisegnem kako mu nisam zavidan, ja bih to uinio. No zapravo sam bio zavidan i svojom sam sitniavom primjedbom povukao sve pozitivno to sam rekao. Moja me zavist uinila nesvjesnim sadraja, usredotoio sam se na takve pojedinosti kakvo je itanje zabiljeki. Poslije, kada sam dobro razmislio o govorniku, mislio sam da mu je ponaanje bilo predramatino i egocentrino. Nije mi se sviala njegova sklonost samoisticanju. To je uobiajena pojava u sluaju kada zavist dolazi u obliku podcjenjivanja ili omalovaavanja. Gotovo uvijek kada je zavist omalovaavajua, projekcija je nae vlastite sklonosti samoisticanju. Mnogi su mi prilazili nakon predavanja da bi mi rekli: Sjajno predavanje, ali ini mi se da ste osnovne zamisli pokupili iz tog i tog mjesta..? Takva je pohvala zapravo isticanje znanja drugog ovjeka. Takvo je nametanje, osim toga, i pokuaj da se izazove zavist u osobi kojoj zavidimo. Ali zavidni poriu da se vole isticati kao to poriu i to da su zavidni. Osim samoisticanja, zavist se moe preruiti i u divljenje ili pohlepu. to se divljenja tie, sjeam se kako sam se

zgadio samom sebi kada sam nahvalio osobu kojoj sam zapravo zavidio. Poslije analize, otkrio sam da sam rekao gotovo potpuno suprotno od onoga to sam osjeao. To je krajnja krinka zavisti, izdavati se za vlastitu suprotnost. Leslie Farber je lijepo rekla:
Istinsko divljenje, jer je slobodno od svjesne volje, uvijek izabire utnju. Ogranieno divljenje zavidnoga zahtijeva jav no priznanje, to je unija zavist, gorljivije se mora zavidnik dramatizirati kao oboavatelj ija strast... postiuje utljivije reakcije drugih.

Djetinjastiji je oblik zavisti pohlepa. Kada nekomu zavidim, zavidim mu na nekoj stvari ili odlikama koje posjeduje; na mudrosti, hrabrosti, karizmi itd. Zavidnik magijski vjeruje da bi, kada bi imao tu odliku, valjao. Zavist u obliku pohlepe iskoritavaju moderne reklame koje n u d e posthipnotiku sugestiju da smo ono to imamo. U krajnjemu su samoisticanje, divljenje i pohlepa krinke koje zavist rabi da prikrije temeljni problem - toksini stid. Osjeaj nadmoi drugoga sili na kritiko procjenjivanje sebe. Biti utemeljen na toksinom stidu znai osjeati unitavajuu potitenost. Izvrsnost drugoga pojaava bol raspuknutog ja. U namjeri da izbjegne bol podijeljenog ja, zavist uzima oblik nametljivog podcjenjivanja. Kao to Farber kae:
To u njemu moe potaknuti zavist prema zanosnoj slici koju mu pripisujemo i, svjesnoga neizmjernog nesklada izmeu toga i njegove vlastite predodbe o sebi, podsjetiti ga jo otrije na njegova ogranienja.

Zavist kao divljenje i samoistiue omalovaavanje vanosti drugoga naini su prenoenja toksinoga stida. Zavist kao pohlepa utemeljena je na stidom potaknutom vjerovanju da mogu valjati samo posredstvom neeg izvanjskog.

KOMPULZIVNO/OVISNIKA I PONAVLJANJA
KOMPULZIVNO/OVISNIKA

PONAANJA

PONAANJA

U knjizi Bradshaw o obitelji prikazao sam niz kompulzivno/ ovisnikih ponaanja, najavljujui da ima mnogo vie ovisnika no to veina ljudi misli. esto ograniavamo ovo podruje pridajui preveliku pozornost zloupotrebi alkohola i droge. Pia Mellody definirala je ovisnost kao: svaki proces usmjeren prema izbjegavanju ili prevladavanju nepodnoljive stvarnosti. Budui da otklanja nepodnoljivu bol, zadobiva najveu vanost. ini toliko mnogo za nas da oduzima vrijeme i energiju iz drugih podruja ivota. Po tome ima za ivot tetne posljedice. Biti utemeljen na stidu znai osjeati uasnu bol. Tjelesna je bol golema, ali ima i trenutaka olakanja. Ima nade za izljeenje. Unutarnji razdor stida i alovanje za naim autentinim ja kronini su. Nikada ne nestaju. Nema nade za izljeenje jer ste manjkavi. Takvi ste. Nemate vezu sa sobom niti bilo s kime drugim. Potpuno ste sami. U samotnom ste suanjstvu i kroninoj boli. Treba vam olakati ovu nepodnoljivu bol. Trebate neto izvan sebe to e vas odvojiti od vaeg uasnog stanja. Trebate neto ili nekoga da vas oslobodi neljudske usamljenosti. Treba vam sredstvo za promjenu raspoloenja. Neizmjerno je mnogo naina da modificirate raspoloenje, no svaki od njih potencijalno vodi u ovisnost. Ako vas oslobodi izjedajue nelagode, postat e vam prva i najvanija stvar u ivotu. Bez obzira na to koji put izabrali za promjenu raspoloenja, bit e to neto to e postati vanije od svega drugoga u vaem ivotu.

Je li vas ikada bolio zub? Ne moete misliti ni na koga i ni na to drugo. Postajete sam zub. Prepie li vam lijenik lijek protiv boli, taj e lijek postati vaniji od vaeg supruga, rada i obitelji. Sve to mijenja raspoloenje nae kronine boli postat e vanije od bilo ega drugoga. Veza koju ostvarujete sa sredstvom za promjenu raspoloenja morat e biti kronina jer je i bol kronina. Kroninost e postati ivotno tetna i patoloka. Uinit ete sve da i dalje ostanete u promijenjenu raspoloenju. Ako vam netko pokua oduzeti tu vezu, primijenit ete mentalnu akrobatiku kako biste mu dokazali koliko vam je potrebna. Poricat ete da za vas ima ikakve tetne posljedice. Vjerovat ete da vam ini dobro unato injenici da je ivotno tetna (iluzija). Tako modifikatori raspoloenja koje rabimo da bismo prevladali toksini stid postaju naa ovisnost. Ako ste utemeljeni na stidu, postat ete ovisnik - nema vam druge. Ovisnosti stvaraju vanjski sloj nae obrane od toksinog stida. Kao to su Fossum i Mason rekli: Jedan od aspekata stida koji se da najjasnije identificirati ovisniko je ponaanje. Ovisnost prikriva stid i pojaava ga, a stid daje pogonsku snagu ovisnosti. Nadalje, ovisnost je uvijek obiteljska bolest. Vidjeli smo to jasno u Maxovoj povijesti bolesti. Ponovno Fossum i Mason piu: Ovisnost je sredinje organizacijsko naelo obiteljskog sustava - koje odrava sustav kao i stid... Pokuamo li rijeiti ovisnosti u obiteljima, otvaramo vrata stida u obiteljima.
ORALNE OVISNOSTI

Neke su promjene raspoloenja bitnije ovisnike od drugih. Tako su kemikalije i hrana u sreditu kompulzivno/ovisnikih ponaanja.

Alkohol i druge droge Neke kemikalije imaju bitno ovisnika svojstva. Droga, poput alkolhola, utjee na elektrike aktivnosti limbikog sustava (dio mozga koji kontrolira emocionalne reakcije) i ima jaka ovisnika svojstva. Akohol, osim toga, i potie raspoloenje jer smanjuje inhibiranost. To je kemikalija koja djeluje na mozak i, duom upotrebom, ozbiljno utjee na tjelesnu kemiju. Istraivai u ovom podruju zapazili su i sloili su se u vezi s jasnim i progresivnim fazama ovisnosti. Govori se o dvije vrste alkoholizma. Jedna je vrsta, ini se, rezultat prirodne genetske slabosti i sklonosti za nepodnoenje alkohola. Druga se stjee tijekom dugotrajne upotrebe. Svi se slau da je pet do devet puta vjerojatnije da e djeca alkoholiara postati alkoholiarima negoli djeca iz obitelji nealkoholiara. U mojem sluaju, baka s oeve strane i otac, ini se, bili su genetski alkoholiari. Moj je otac postao alkoholiar praktiki nakon prvog pia koje je popio. I za sebe vjerujem da sam genetski alkoholiar, tj. i sam sam se propio od prvog pia. Prvi sam put imao alkoholiarske rupe u pamenju u 15. godini. Rupe su oblici amnezije. Sjeanja povezana s iskustvima izbriu se nakon to se dosegne odreeni prag tolerancije. Rupe u pamenju jako su upozorenje na genetski alkoholizam. ini se da spoznaje o genetskom utjecaju pobijaju miljenje da je toksini stid bit ovisnosti. Premda ne elim rei kako nikada nije bilo sluaja istoga genetikog alkoholizma, moram iskreno izjaviti da ja za takav sluaj jo nisam uo. Dvadeset pet sam godina djelatni lan terapijske zajednice. Savjetovao sam oko 500 alkoholiara i vodio Palmerov program protiv zlouporabe droga u Los Angelesu etiri godine, a prije toga

bio sam savjetnik u tom programu deset godina. Svih tih godina nisam sreo osobu koja nije imala probleme naputenosti i internalizirani stid, zajedno s tjelesnom ovisnou. Pret postavljam da to vrijedi i za druga sredstva za umirenje i pilule za spavanje, kao i za stimulanse, halucinogena sredstva, nikotin i kofein. Kao i Fossum i Mason, i ja vjerujem da je ovisnost presloen problem da bi se mogao svesti na jednu jedinu prepoznatljivu bolest. Poremeaji prehrambenih navika Poremeaji prehrambenih navika ili ovisnost o hrani takoer su kombinacija genetskih imbenika upotpunjenih iskrivljenim emocionalnim funkcioniranjem. Ovisnosti o hrani jasni su sindromi toksinoga stida. Kliniki psiholozi obino dijele poremeaje prehrane u etiri kategorije: pretilost, anoreksija nervosa, bulimija i ono to se zove poremeajem debeo/mrav. Ovisnost o hrani: pretilost Broj pretilih dosee najmanje 34 milijuna, s time da je 60 posto ena i 50 posto mukaraca predebelo. Fossum i Mason definiraju pretilost kao teinu koja za est kilograma nadmauje idealnu. Ljudi se najee slue snanim obrambenim mehanizmima racionalizacije kao isprikama za pretilost i poriu njezine ivotno tetne posljedice. Te isprike ukljuuju poremeaje lijezda, nasljednost, starenje, trudnou, nain ivota, drutvene obveze i, kako su mi esto govorili, krupne kosti. Nedvojbeno postoji stanovita genetska sklonost debljanju. ini se da nitko tono ne zna u kojoj je mjeri poremeaj uzrokovan genetskim imbenicima. Ja u se ograniiti na emocionalne razloge problema.

Jane Middelton-Moz, sjajna klinika psihologinja iz Seattlea, pria kako je jednom prigodom, sjedei u zranoj luci, promatrala zaetke mogue ovisnosti o jelu. Majka i otac su se svaali. Njihovo je osamnaestomjeseno dijete lealo na stolcu pokraj njih. Nisu na njega obraali pozornost. Svaki put kada bi dijete zaplakalo, majka bi mu u usta ugurala boicu sa sokom. Neka je osoba sjela uz dijete i zabuljila se u nj. Dijete je poelo uplaeno plakati. Majka je pogledala u torbicu i nala jo jednu boicu p u n u mlijeka pa ju je gurnula djetetu u usta. I majka i otac imali su oko desetak kilograma previe. Djetetu se prua uzor pretjerivanja u jelu. Ono takoer ui sputavati emocionalno izraavanje i jesti onda kada bi trebalo osjeati (prema Djeca traume: Otkrivanje odbaenog Ja; Children of Trauma: Rediscovering the Discarded Self, Jane Middleton-Moz). Barem u jednom svojem dijelu dinamika pretilosti rezultat je odavanja uicima i zlostavljanja - sheme preivljavanja nauene u disfunkcionalnim obiteljima. Pretili su ljudi bili sputavani stidom ili u ljutnji ili u tuzi. Osjeaju se prazno i usamljeno i jedu kako bi bili siti i ispunjeni. Srdba se manifestira kroz eludac (gr u elucu), a jedenje i osjeaj sitosti uklanjaju srdbu, zavodei ljude na pomisao da gr u elucu ima veze sa sitou umjesto sa srdbom koju valja izraziti. Pretili se ljudi esto ponaaju veselo i sretno kako bi prikrili strah od moguega stida ako izraze duboku tugu ili srdbu. U velikoj veini sluajeva dijete za mravljenje najvea su mogua obmana ljudi koji pate. Devedeset pet posto ljudi vrate kilograme izgubljene tijekom dijete u roku od pet godina. Dijete istiu jedan od najparadoksalnijih aspekata

toksinoga stida. Drei dijetu i gubei teinu, ovjek ima osjeaj da dri problem pod nadzorom i da ga rjeava. Kao sto ste vidjeli, kontrola je jedna od glavnih strategija prikri vanja stida. Svi oblici prikrivanja pokuaji su da se kontrolira ono vanjsko kako se ono unutranje ne bi razotkrilo. Jedna od prekretnica u imenovanju demona koji nazivam toksinim stidom za mene je bilo otkrie dinamike kontrola/ preputanje, koju su izloili Fossum i Mason u svojoj knjizi Facing Shame. Slika 3.3. prilagodba je njihovih spoznaja. Kontrola i pre putanje prirodne su polarnosti u ljudskim djelatnostima. Kao dijete ste, uei uspostaviti miinu ravnoteu, morali nauiti kako se pridravati i putati. Poslije ste uili usposta viti suptilniju ravnoteu, primjerice u plesanju (tj. neki od nas). Tijekom plesa preputate se unutar nauene strukture. Najprije ste uili pojedinane plesne korake. inili ste to nezgrapno i svjesno se kontrolirajui. Uskoro ste zaboravili naputke i jednostavno ste plesali. Koraci su postali nesvjesni. Kontrola i preputanje nesvjesno su se stopili u dvokorak ili valcer. Kada se zdravi stid internalizira, postaje toksian te unitava ravnoteu i granice. Postajete megalomanom: ili najbolji ili najbolji najgori. S toksinim stidom vi ste ili vie od ovjeka (iznimno uspjean) ili manje od ovjeka (neuspjean). Ili ste iznimni ili ste nitko i nita. Sve ili nita. Ili imate sve pod kontrolom (kompulzivnost) ili uope nemate kontrolu (ovisnost). Ovo dvoje meusobno je povezano i nadopunjava se. Fossum i Mason piu:
Kada je stid u podlozi kontrole i preputanja, ini se da pojaava obje strane te napetosti... Stid ini dinamiku kon-

Slika 3.3 Stidom uvjetovan mehanizam kontrole-preputanja Kompulzivnost

Dijeta-gladovanje Rad ienje Pranje Mentalna sitniavost Izbjegavanje tednja Obzir istunstvo Agorafobija Psihosomatske bolesti

Ovisnost
Alkohol (druge droge) Hrana Seks Novac Uzbuenje Emocije Tjelesno zlostavljanje Seksualno zlostavljanje Verbalno zlostavljanje Ekstatian osjeaj moralne ispravnosti Oduevljenje Samopovreivanje

Toksini stid prethodi i ciklusu kontrole i preputanja

Zamislite savitljivu icu koja je omotana oko otponaca obaju pitolja tako da se opaljivanjem iz jednog pitolja povlai i otponac drugoga. Kontrola povlai za sobom preputanje i obrnuto. Perfekcionizam Moraliziranje Kriticizam Pokuda Prezir Pokroviteljstvo Pobjeivanje Iznimno uspjean Izniman Pomonik i skrbnik (spasitelj) Potiten Udovoljava ljudima Usmjeren na sebe Preputa se uicima Nepredvidiv Gubi samokontrolu Gubitnik Neuspjean Histerija Dramatine provale osjeaja Ekstatian Manian

trole jo vie zahtjevnom i neopratajuom, a preputanje jo vie dinaminim i samounitavajuim. to se vie poje dinac kontrolira, to vie treba protuteu preputanja i to se silnije ili autodestruktivnije preputa, to vie treba kon trolu. Dijete za mravljenje slijede te promjene kontrole i preputanja. Ovisnost je ovisnost. Biti ovisan znai opsesivno se neemu predavati. Rjeenje za ovisnike jest da ne pokuavaju k o n t r o l i r a t i ovisnost. O n i trebaju biti svjesni svoje bespomonosti, svjesni toga da neto ne mogu svladati te da se trebaju predati. Predati se znai suoiti se s injenicom da ne moemo kontrolirati ovisnost. Upravo zato je ovisnost ovisnost. Poremeaj debeo/mrav Mnogi poremeaji u prehrambenim navikama nisu vidljivi. U poremeaju debeo/mrav ovjek je stalno opsjednut hranom. Mentalna opsjednutost modifikacija je raspoloenja. Odvlai pozornost. Ako vam je to stalno na u m u i ako neprestano razmiljate o jedenju ili nejedenju, moete se odvojiti od svojih osjeaja. Ja osobno patim od tog poremeaja godinama. Prolazim kroz razdoblja kada vjebam, jedem dobru, zdravu hranu bez eera, a potom (obino nakon viemjesene samokontrole) pojedem krafnu ili komad kolaa od mrkve. Obino to radim na putu. Tada su najizraeniji moja usamljenost i osjetljivost. Obino se tako nagradim za sav naporan rad. im pojedem slatki, poinje faza preputanja. Poinjem opsesivno razmiljati o uinjenom. Zeznuo sam. Pa kada je tako, mogao bih pojesti jo neto. Jo samo danas u si ugaati, a sutra u se poeti kontrolirati! Da, samo to to sutra nikako ne dolazi. eer trai eer. Mentalna opsjednutost

tjera me razmiljati o slatkiima i ve sam duboko u ciklusu preputanja. Taj ciklus traje obino sve dok mi ne ponu rasti grudi! Tada znam da je vrijeme za dijetu, vjebanje i ivot bez eera. I ovdje kao i kod svih kompulzivnih/ ovisnikih oblika ponaanja, nema ravnotee. Sve ili nita. Anoreksija nervosa

U naem kulturnom okruju sve je vie ena koje poste, izgladnjuju se. Anoreksija je svakako jedan od najparadoksalnijih i za ivot najpogubnijih poremeaja u prehrambenim navikama. Najei je u bogatim obiteljima, a obolijevaju keri u dobi od 13 do 25 godina. Poprima gotovo razmjere epidemije u nekim skupim privatnim kolama. Anoreksici najee dolaze iz bogatih obitelji u kojima vlada perfekcionizam. Bogate obitelji esto su usredotoene na stvaranje dobre slike o sebi. Vii slojevi imaju odreen izgled i image koji trebaju odravati. Prevladavaju sljedee sheme: perfekcionizam; prikrivanje osjeaja (pravilo ni rijei; otac sklon kontroli, esto tiranin i strog; opsesivna majka koja je potpuno izgubila vezu sa svojom tugom i srdbom; pseudointiman brak s velikom eljom da se ostavi dobar dojam; uplitanje i meunaratajni savezi. Ti se imbenici javljaju u raznim kombinacijama. Anoreksina osoba preuzima kontrolu u obitelji izgladnjujui se i gubei teinu. Ona je metafora onoga to ne valja u obitelji. Ona se kruto kontrolira, porie sve osjeaje, iznimno je uspjena i ograena zidom pretvaranja. Postaje rtveno janje u obitelji. Majka i otac zbliuju se kako se poveava briga za kerkin ivot. Ovisnost obino poinje s ciklusima jedenje/proienje i s jakom eljom za slatkiima. esto je prati intenzivno vjebanje

i depresija. Kako bolest napreduje, uz gladovanje se najee javlja upotreba laksativa i namjerno povraanje. Faze gladovanja prate jake promjene raspoloenja i pomaknuta stanja svijesti. Anoreksija potresno istie odbijanje da se bude ovjekom, to lei u sri toksinoga stida. To ukljuuje preziranje i odbacivanje tijela. Takav se prezir iri do opovrgavanja instinktivnog i emocionalnog ivota. Anoreksine ene opovrgavaju svoju seksualnost doslovno odbijajui razviti znakove genitalne enstvenosti (menstruacija i rast grudi). Opovrgavaju svoje emocije odbijajui jesti. Za anoreksike se hrana izjednaava s osjeajima. Kako su svi njihovi osjeaji sputani stidom, odbijanje jela nain je odbijanja osjeaja toksinog stida. Tu je i uplitanje i granina konfuzija u odnosu keri i majke. Ki esto nosi majinu potisnutu srdbu i tugu zbog oca. Ovi se osjeaji doivljavaju kao nesavladivi, jer su duboko potisnuti (sjetite se gladnih pasa). Stoga je glad i izbjegavanje jela obrana od ovih preplavljujuih emocija. Anoreksija je sloena i mislim da dii ruke od nje nije kliniki opravdano. Volio bih da shvatite kako su ovi ovisniki poremeaji ukorijenjeni u promjeni raspoloenja obiteljskog sustava. Uvjerenje da se moe ivjeti odbijajui hranu krajnje je opovrgavanje neije ljudskosti. To je pokuaj da se bude vie od ovjeka. Bulilimija Anorektici esto rjeavaju problem gladovanja kroz bulimiki ciklus prederavanje/proienje. Bulimija se, meutim, moe razviti i ako joj uope ne prethodi anorektino stanje. Nije ograniena samo na ene, jer i mnogi mukarci postanu bulimini zbog ovisnosti o kondicijskim vjebama. Kako bi

zadrali mladalaka tijela, mnogi mukarci ovisnici o kondicijskim vjebama poinju povraati. Kaufman smatra bulimiju i bulimareksiju, kao i anoreksiju sindromima utemeljenosti na stidu. Smatra da toksini stid postoji i u fazi prederavanja i tijekom proiavanja. Kao i Tomkins prije njega, i on smatra pretjerivanje u hrani nadomjestkom za interpersonalne potrebe sputane stidom.
Kada se ovjek osjea praznim iznutra, gladnim da se osjeti dijelom nekoga, oajnim za vrstim zagrljajem, el jnim da bude eljen i cijenjen - a sve je to postalo tabuom zbog postiivanja - on se umjesto toga okree hrani.

Hrana nikada ne moe zadovoljiti enju, jer se enja pretvara u stid, a tada ovjek jede jo vie kako bi ublaio stid. Meta-stid, stid zbog jedenja u tajnosti i prodiranja zamjena je afekta, pretvaranje stida zbog sebe u stid zbog jedenja. Ista se dinamika dogaa kod pretilosti. U bulimiji ciklus prodiranja pojaava stid koji potom potie ciklus proiavanja koji poveava zgaenost nad samim sobom i prezir prema sebi. Povraanje je reakcija zgaenosti. Odvratna emocionalna situacija esto izmamljuje osjeaj munine. Kaemo: Povraa mi se od toga, ili Ne mogu to probaviti ili To je teko progutati. Povraanje moe biti svjesno odabrano sredstvo da se odri niska tjeles na teine, ali nesvjesno se bulimiari priklanjaju povraanju kao sredstvu proiavanja od sramotne koliine hrane koju su prodrli. Povraajui, ovjek se doslovno kupa u stidu. Tomkins opisuje bulimiko povraanje kao uveavanje afekta. Uveavanjem se afekt maksimalno pojaava, to omoguuje pranjenje. Povraanje pojaava ponienje i zgaenost nad sobom. To dovodi toksini stid do vrhunca i javlja se eksplodirajui uinak osjeaja proienosti.

Kaufman pie: Uveavanjem osjeaja ponienosti u inten zitetu i trajanju, oni se konane potroe, izgore. Mnogi na stidu utemeljeni ljudi naizgled su u dodiru sa svojim osjeajima jer izraavaju jake emocije. No, kao to je Cermak istaknuo, emocionalne su provale sredstvo prevla davanja osjeaja. To je potpuno isto kao i Tomkinovo uveavanje afekta. To je mazohistika strategija redukcije kroz intenzi fikaciju. Uveavanje moe ii i u potpuno suprotnom smjeru. Osjeaji se mogu pojaavati do toke eksplozije ili umanjiti do toke umrtvljenosti.
OVISNICI O OSJEAJIMA

Ima i drugih naina promjene raspoloenja, bez kemikalija ili hrane. Ve sam opisao emocionalne ucjene kada se nepo eljan osjeaj zamjenjuje drugim osjeajem koji je doputen u obitelji. Svaka emocija moe biti ovisnika. Najea ovisnost o nekoj emociji ovisnost je o onom obliku pojaane srdbe koju zovemo bijes. Bijes je jedina emocija koja se ne moe kontrolirati stidom. Zapravo, pojaana srdba koju zovemo bijes, srdba je koja je bila postiivana. Srdba, kao i seksualnost, emocio nalna je energija koja nas uva. Srdba uva na ja. Naa je srdba energija kojom se titimo. Ona je naa snaga. Kad se srdba postiuje, postaje gladan pas koji se ne moe zadrati u podrumu. Kada na identitet postane utemeljen na stidu, koristimo se srdbom na neuspjean nain. Kada se stid internalizira, postiena srdba postaje bijes, probija se iz podruma kako bi nas zatitila i obavlja svoj posao. Bijes strai one koji nas okruuju.

Ovisnost o bijesu Kada bjesnimo osjeamo se cjeloviti iznutra - nismo vie rascijepljeni. Osjeamo se monima. Svi se boje u naoj nazonosti. Vie se ne osjeamo nedoraslima ili manjkavima. Dok god to ide u nau korist, biramo bijes kao modifikator raspoloenja. Postajemo ovisnici o bijesu. U poetku braka bio sam bijesoholik. U svojem toksinom stidu nisam imao granica. Moja je primarna promjena raspoloenja bila uloga dobrog, brinog tatice. Doputao sam djeci da preu preko svih mojih granica. Odustao sam od svojih potreba zbog njihovih potreba, osim od potrebe da se prikaem kao divan i dobar tatica. Konano bi se neto dogodilo - posljednja kap. Poeo bih bjesniti, vikati i vritati na enu i djecu. Dok ovo piem, zapanjuje me to u to vrijeme nisam opaao koliko je moje ponaanje bilo nasilniko i disfunkcionalno. Bio je to meni jedini poznat nain da zatitim svoje granice, svoju na stidu utemeljenu unutarnju bit. Bijes bi prestao kada bi mi se ena i djeca suprotstavili. Suprot stavljanje uvijek ne zaustavlja bijes. Imajte to na u m u ako je prekritelj tjelesno nasilan. Ipak, mene je zaustavljalo. Radim na svojem bijesu ve deset godina. Uvjeravam vas da se to moe promijeniti. Vidio sam obitelji unitene bijesom. U jednoj obitelji s kojom sam radio majka je bila bijesoholik. Tiranizirala je obitelj i koristila se bijesom kako bi manipulirala drugima i kako bi sve bilo po njezinom. Otac se upustio u vezu surogatnog supruga s najstarijom kerki. Ki, viktimizirana tim emocionalnim incestom, nikada nije imala zdravu seksualnu vezu. Imala je dvadeset devet godina. Bilo je i mnogih drugih disfunkcija u obitelji. Strukturalno se nije razlikovala

od alkoholiarske obitelji. Obuhvaala je funkcionalnih obiteljskih sustava.

sve

uloge

dis-

Ovisnost o tuzi, strahu, uzbuenju, religijskoj pravednosti i srei Svaka emocija moe biti ovisnika. Veina nas moe zamisliti osobu ovisnu o melankoliji ili tjeskobi i strahu. esto sreem ljude koje zovem ovisnicima o srei. Na licima nose zamrznute osmijehe. Nikada nisu ljuti. Smiju se na krivim mjestima i govore samo o veselim i ugodnim stvarima. Osjeaj pravednosti temeljna je modifikacija raspoloenja kod religijskih ovisnika. Religijska ovisnost velik je problem u naem drutvu. Moda je ak najpogubnija od svih ovisnosti jer je ljudima teko raskinuti s vlastitim iluzijama i poricanjima. Moe li biti iega loeg ako se ljubi Bog i daje ivot za dobra djela i ako se slui ljudskom rodu? Dok ovo piem, razmiljam o keri nekog sveenika, mojoj paciijentici. Bila je stidljiva do sri. Mislila je o sebi kao o kurvi babilonskoj. Napustio ju je njezin na stidu utemeljeni, pravedni otac sveenik. Bio je toliko zauzet spaavanjem dua da nije imao vremena za nju. Sjeam se kako sam, poslije nekoliko godina, na nekoj konferenciji, vidio tog ovjeka i njegovu pretilu enu. Jo je uvijek bio pompozan i pasivno-agresivan. Takvi su ljudi opasni. Kriju svoj stid pod pokroviteljskom pravednou i prenose ga na svoju djecu i sljedbenike. Ako imate fobiju od srdbe, odnosno ako se bojite vlastite srdbe, mogue je da ste stalno tuni. Vaa e tuga biti sredstvo promjene vaeg raspoloenja, odnosno srdbe. Ako potjeete iz disfunkcionalne obitelji i nikada niste znali to moete oekivati, moda ste povjerovali da se ivot

sastoji od slijeda neoekivanih uzbuenja. Moda ste nauili stalno traiti nove i neoekivane doivljaje kako biste stvorili uzbuenje (ovisnost o uzbuenju). Ovisnost o stidu Ljudi utemeljeni na stidu uvijek ovise o svojem toksinom stidu. To je izvor svih njihovih misli i ponaanja. Sve je organizirano kako bi se izbjeglo razotkrivanje. Ne moete skinuti masku i obrambene mehanizme kojima se branite od stida. Toksini stid je mnogo gori od gladnih pasa u podrumu. To je poput stampeda nosoroga, jata gladnih morskih pasa. Ne moete ni na trenutak skinuti krinku. Ovisnost o osjeaju krivnje Moete biti ovisni i o toksinoj krivnji. Toksina krivnja kae da nemate pravo biti jedinstveni - biti ono to jeste. ivot s toksinom krivnjom sili vas na stalno preispitivanje. ivot je problem koji treba rijeiti, a ne misterija koju treba ivjeti Toksina krivnja tjera vas da beskrajno radite na sebi te analizirate svaki dogaaj i postupak. Nikad nema vremena za odmor, jer uvijek treba jo neto uiniti. Krivnja vas tjera da puno mislite. Krivnja nam usto omoguuje da se osjeamo monima onda kada smo zapravo nemoni. Izludio sam majku, ili Kriv sam to je bolesna, izjave su megalomana.
OVISNOST O RAZMILJANJU

I misli i mentalne aktivnosti potencijalno su ovisnike. Misaoni procesi dio su svake ovisnosti. Mentalna opsjednutost, stalno propitivanje istoga dio je ovisnikog ciklusa. Ve sam spomenuo obrambeni mehanizam ega zvan izolacija afekta. Usmjeravajui se na misao koja se stalno vraa, moete izbjei

bolne osjeaje. Osim toga, moete izbjei osjeaje i mozganjem, stalno premeui misli u glavi. Moete biti ovisni o apstraktnom miljenju. Izmeu ostaloga, studirao sam filozofiju. Mnogo sam godina prouavao velike filozofe. Samo po sebi, to nije tetno. No za mene je itanje i pouavanje filozofije bio bijeg od osjeaja, itajui Summa Theologiae Tome Akvinskoga ili Kritiku istog uma Emmanuela Kanta ili pak Wittgensteinevu raspravu o logikom pozitivizmu, mogao sam modificirati toksini stid. Intelektualiziranje je esto sredstvo da se izbjegnu unutarnja stanja sputana stidom. I sam neiji nain intelektualiziranja moe biti ovisniki. Generaliziranje i univerzaliziranje dri pojedinca u kategorijama toliko irokim i apstraktnim da nema dodira sa specifinom, na osjetilima utemeljenom realnou. Apstraktno poopavanje sjajan je nain da se promijeni raspoloenje. Detaljiziranje Detaljiziranje je jo jedan misaoni proces koji slui promjeni raspoloenja. Mnogi opsesivno/kompulzivni tipovi rabe tu vrstu mentalne aktivnosti. Pada mi na pamet primjer iz moje kartoteke. Imao sam pacijenticu ije su izlaganje problema ljudi smatrali dosadnim. Zamolio sam je da mi ispria o tome. Slijedi prilagoena verzija njezina izvjetaja. Rekla je: Dakle, kada sam krenula ovamo, eljela sam obui svoju svilenu plavu bluzu. Ali zaboravila sam da sam je odnijela na ienje, jako sam razoarana dananjim istionicama. Nekada su istionice bile tako dobre i pristupanih cijena. Znate, nedavno su unitili dvije dobre jakne mog sina Bobbyja. A Bobbyja je

teko natjerati da se brine o svojoj odjei. Isti je kao otac. Vole udobnost i lampavi su. Ali, nije me briga sve dok pospremaju za sobom u kuhinji. To je jedna od mojih fobija - ista kuhinja. Toliko vremena provodim u njoj. Jutros je moj mu ostavio otvorenu kutiju sa zobenim pahuljicama. Voli krupne kukuruzne pahuljice, a Bobby voli onu stariju vrstu... znate one to ste ih mogli... Ako ve niste prestali slijediti njezinu priu, uskoro ete to uiniti nastavimo li ovako. Nakon petnaest minuta meni se poelo spavati. Bilo mi je dosadno!!! Prekinuo sam je i poeo blago upozoravati na njezinu opsesiju pojedinostima. Bila je ovisnik o pojedinostima. S vremenom sam doznao da joj je otac bio potpuno lud. Drao ju je na puanom nianu kod kue do njezine trideset druge godine. Odrasla je u zapadnom Texasu, u gradiu u kojemu je otac bio erif. Doputao si je nevjero jatne stvari. Bio je nasilan i verbalno ju je zlostavljao. Njegova je uobiajena reenica bila: ene trebaju drati usta zatvorena, a noge rairene. Moja je pacijentica bila rtva tjelesnog, emocionalnog i seksualnog nasilja. Kada je otila od oca, nije prestala priati. Ali njezina priljivost i sklonost pojedinostima bila je nain da izbjegne unitavajui stid i usamljenost. Mentalna je opsjednutost esta u ovisnikim vezama. Opsjednutost enom alkoholiarkom ili ljubavnikom ili dje com ili roditeljima nain je da se izbjegnu osjeaji. Veza moe biti strahovito ovisnika. Ljudi idu iz jedne loe veze u drugu ili ostaju u istoj koja je razorna i za ivot tetna. Osjeaj i iskustvo ljubavi mono je sredstvo modifikacije raspoloenja i moe prerasti u ovisnost.

OVISNOST O RADU

Jo jedan oblik modifikacije raspoloenja jest onaj koji se postie ponaanjem ili djelovanjem. Ve sam opisao ritualno i magijsko ponaanje koje predstavlja obrambeni mehanizam ega. Odreena opsesivno/kompulzivna ritualizirana ponaanja imaju svrhu odvratiti pojedinca od strahova koje osjea pred nekim sramotnim eljama, osjeajima ili impulsima. U uobiajenije oblike djelovanja koji modificiraju raspo loenje spadaju rad, kupovanje, gomilanje stvari, seks, itanje, kockanje, vjebanje, gledanje sportova, gledanje TV-a, kuni ljubimci i briga o njima. Nijedna od tih aktivnosti nije ovisnost ako nema ivotno tetne posljedice. Ali sve te aktivnosti mogu biti razvijene i, za ivot tetne, ovisnosti. Svaka nam aktivnost omoguuje da se njome zaokupimo toliko da modificiramo osnovno raspoloenje dok je obavljamo. Ovisnost o radu ozbiljna je ovisnost. Ovisnik koji provodi tisue sati na poslu moda izbjegava bolne osjeaje usamljenosti i depresije. Znam za pokus proveden s deset direktora raznih tvrtki. Njih su zamolili da tijekom etverodnevnog vikenda izbjegavaju sve to bi ih odvratilo od osjeaja. Nisu smjeli itati, puiti, piti, gledati TV, govoriti o poslu, telefonirati, vjebati itd. Do treeg popodneva ova skupina dinaminih, veoma uspjenih ljudi poela je osjeati depresiju. Osjetili su prazninu i usamljenost. U mnogim su sluajevima njihova djeca imala velikih tekoa sa zakonom ili zlouporabom droga. Djeca su esto nosila njihovu usamljenost i bol. Ista dinamika vrijedi za druge ovisnosti o aktivnostima. Uvijek je rije o prikrivanju usamljenosti i boli ugnijedene u nutrini toksinog stida. Toksini stid je razbojnik, crna rupa koja usisava njihove ivote, gonei ih na sve vea postignua.

OVISNOST O VOLJI

Ljudska volja gubi svoju kooperativnu vezu s intelektom zbog kontaminacija koje su posljedica emocija sputanih stidom. Intelektualne radnje percepcije, prosuivanja i zakljuivanja vane su za volju u njezinoj funkciji donoenja odluka. Percepcija, prosuivanje i zaljuivanje omoguuju volji da pri odluivanju procijeni alternative. Kada je neija energija zamrznuta i sputana stidom, intelekt je ozbiljno jednostran i pristran. Volja gubi svoju mo da sagleda alternative; volja gubi oi. Bez oiju, volja je slijepa. Vie nema izvorne podatake meu kojima bi birala. Bez izvornih podataka, volja nema sadraj izvan sebe same. Kada ima samo sebe za sadraj, volja moe htjeti samo sebe. To uzrokuje patoloki odnos prema vlastitoj volji. U trenucima samovoljne impulsivnosti ovjek vie ne osjea rascijepljenost ili napuklost. Pojedinac se osjea u vezi sa sobom, osjea se monim i cjelovitim. Kao to Leslie Farber istie, volja postaje ja. To htijenje samo radi htijenja vodi do ivotno tetne samovoljnosti. Biti samovoljan znai biti sama volja. Ta samovoljnost vodi do usmjerenosti na sebe, kontroliranog ludila, dramatinih ekstrema i do htijenja onoga to se ne moe htjeti (nestvarnost). Samovoljnost nema granica. Takva je samovoljnost bit svih ovisnosti. Svi su ovisnici u krajnjem ovisni o vlastitoj volji. Ovisnost o vlastitoj volji jedan je od naina na koji toksini stid uzrokuje duhovni bankrot. Zato je nuno duhovno lijeenje kada se radi o lijeenju sindroma toksinog stida. Nakon ovakvog izlaganja ovjek se moe zapitati nisu li svi ovisnici. Stanton Peele nazvao je ovisnost veliko ujedinjujue iskustvo ljudske vrste. Ali ako su svi ljudi

ovisnici/kompulzivni, i ako je sve ovisniko, tada rije ovisnost gubi svako znaenje. Moj je odgovor da moramo razumjeti toksini stid koji pothranjuje ovisniko/kompulzivno ponaanje. Ne upotrebljava svatko pripravke, osjeaje, misaone procese ili aktivnosti ovisniki, jer nisu svi utemeljeni na stidu. Ipak, kada pogledam nau kulturu, kolu, religije i na obiteljski sustav, ini mi se da velika veina ljudi nosi toksini stid. Tko zna postotak i je li on uope vaan? Moda je i opsesivno razmiljanje o takvoj pojedinosti nain izbjegavanja stida. U knjizi Bradshaw o obitelji citirao sam Satira i Wegscheider-Crusea, koji procjenjuju da je 96 posto obitelji disfunkcionalnih. Takva statistika ne mora biti tona. (Kako bi to itko mogao znati?) Njezina je svrha privui nau pozornost; iznenaditi ili ak uasnuti. Statistiki podatak koji sam spomenuo u vezi s rairenosti ovisnitva ini se, meutim, prilino tonim. Rije je o tako visokim brojkama da bismo, da je rije o djejoj paralizi, govorili o epidemiji.
PONAVLJANJA

Jo jedan nain da se prikrije toksini stid jest pradoksalni fenomen zvan ponavljanje ili iivljavanje. Primjeri su takva ponaanja: opetovano ulaenje u destruktivne i postiujue veze koje ponavljaju ranu traumu zlostavljanosti; neka kriminalna ponaanja; initi djeci ono to su inili nama kao djetetu i napadi panike. Da bi se shvatila ovakva ponaanja, vano je razmotriti prirodu ljudskog ponaanja. Emocije su energija u kretanju. One su energija koja nas pokree - nae ljudsko gorivo. Nae su emocije, osim toga, poput crvene lampice u automobilu koja nas upozorava na neku nau potrebu, gubitak ili

zasienje. Naa je srdba naa snaga; na je strah nae otroumlje; naa je tuga na zalijeujui osjeaj; na osjeaj krivnje oblikuje nau savjest; na nam zdravi stid pokazuje nae bitne granice i izvor je nae duhovnosti. Kada su nam emocije postiene, potisnute su. Potiskivanje je povezano s napinjanjem miia i plitkim disanjem. Jedna se miina skupina pokree kako bi blokirala energiju emocija koje se stidimo osjeati. Tuga se obino pretvara u laan osmijeh (reaktivna formacija). Ja sam se esto smijeio kada sam osjeao tugu. im se energija blokira, vie je ne osjeamo. Ipak, ona je i dalje vrsta energije. Dinamina je. Ve sam vam dao primjer o tome kako se potisnuta energija pojaava, kao srdba u primjeru Virginie Satir o gladnim psima u podrumu. U tom primjeru srdba eksplodira jer se vie ne moe potiskivati. U ponavljanju se emocionalna energija iivljava. Ponaanje koje uzrokuje postiujui dogaaj ponavlja se, uz surogate koji repriziraju izvorni postiujui prizor. Ponavljanje viktimizacije rtve incesta esto, iz veze u vezu, nastavljaju iivljavati svoju nekadanju izvrgnutost seksualnom nasilju. Takva je osoba, kao rtva nasilja, najprije bila iskoritena, a potom ostavljena. Zlostavljanje se esto prevodi u poruku kako je seks jedini nain da budemo poeljni ili vrijedni. Moram biti seksi, inae sam nitko i nita. Leander je imala trideset godina. Ve se potvrdila kao poslovna ena. Vodila je vlastitu agenciju. Njezin je mu elio da napusti posao kako bi imali djecu. Verbalno ju je postiivao i prijetio joj je da e joj unititi karijeru. Mrzila je svojega mua; zahtijevao je od nje oralni seks etiri puta

na tjedan. Leander je imala ljubavnu vezu. Kada sam razgovarao s njezinim muem, nije mi trebalo dugo da zakljuim kako je nasilnik. Govorio je o njoj kao da je objekt. Rekao mi je da ga nije briga to radi sve dok zadovoljava njegove seksualne potrebe i ako mu rodi dijete. Leander je imala ljubavnika enskara. Tijekom terapije rodila je dijete, odustala od karijere i imala jo nekoliko ljubavnih pustolovina. Konano se razvela, a potom je i dalje ila iz jedne ljubavne pustolovine u drugu. Svaki bi put odabrala dobrostojeeg, bogatog mukarca, enskara (razina prve seksualne ovisnosti). Svaki je put bila obasuta darovima, seksualno iskoritena i naputena. I svaki je put ponavljala seksualnu zlostavljanost koju je iskusila od svojeg oca alkoholiara. Od svoje pete do desete godine esto je izvodila felacijo na svojem ocu. Bila je njegova miljenica; obasipao ju je darovima. Bio je jedini koji joj je u djetinjstvu pruio ljubav. Leander je bila izrazito zavodljiva. Nosila je odjeu koja je tjerala mukarce da je otprve doivljavaju seksualno. Zahva ljujui terapiji shvatila je da je zavoenjem iivljavala stid. Bio je to nain da ovlada situacijom u kojoj je prije bila nemona; pokuaj da se rijei svoje nerazrijeene boli. Svaki put kad bi je mukarac ostavio, mogla je osjeati ono to joj je bilo zabranjeno u izvornoj situaciji. Bojala bi se naputanja; plakala bi; bila bi ljuta i bijesna na njega. Svako je ponavljanje bilo pokuaj da izrazi svoje osjeaje od kojih se odvojila. U njezinu normalnom, dislociranom stanju nije imala dodira s tim osjeajima. esto joj se inilo da je luda. Ovo kompulzivno ponavljanje, ovaj poriv za ponavljanjem Alice Miller zove logika apsurdnog. To se, u manje okrutnim oblicima, dogaa mnogim ljudima.

Poznavao sam ovjeka koji je odrastao s emocionalno nepristupanom majkom. enio se etiri puta, uvijek emo cionalno nepristupanim enama. Veoma popularna knjiga ene koje previe vole (Women Who Love Too Much) Robina Norwooda, opisuje mnogobrojne varijacije ovog ponavljanja. Kriminalno ponaanje U djelu o kriminalitetu Alice Miller predstavlja sluaj Jurgena Bartscha, djecoubojice. Ubio je etiri djeaka izmeu 1962. i 1966. Uz neka manja odstupanja, njegov je modus operandi bio isti. Poto bi namamio djeaka u naputeno atomsko sklonite nedaleko od kue, pretukao bi ga, zavezao mesarskim konopcem, podraavao mu genitalije istodobno sam mastur birajui, ubio bi djeaka davljenjem ili udarcima, razrezao mu tijelo, ispraznio utrobu i zakopao ostatke. Bartsch je svjedoio da je doivljavao seksualni vrhunac dok bi komadao trupla. itati pojedinosti o tom sluaju uistinu je muno. ovjek osjea bijes i uas. Takva perverzna osoba zasigurno ima gene zloinca ili kakav patoloki seksualni nagon. Ipak, itajui kako Alice Miller objanjava pojedinosti Jurgenova djetinjstva, ne moemo tek tako odbaciti njezinu tezu o neposrednoj vezi izmeu Jurgenova kriminaliteta i njegova ranog djetinjstva. Ona kae:
Svaki zloin sadri prikrivenu priu koja se moe rekon struirati iz naina na koji je zloin poinjen i iz njegovih specifinih pojedinosti.

Specifine pojedinosti premauju moj cilj ovdje. Bartsch je bio siroe; usvojen je tek poslije dugotrajne potrage njegovih usvojitelja za pravim djetetom. Jurgen je provodio

sate ritualno traei pravog djeaka kojega e ubiti. Jurgena su tukli kao malo dijete. esto je bio plav od modrica. Tukli su ga u istoj sobi u kojoj je njegov otac, mesar, sjekao meso. Tukli su ga i poslije i zakljuavali u stari podrum. To je trajalo est godina. Nisu mu dali da se igra s drugom djecom. Majka ga je seksualno zlostavljala. Kupala ga je sve do njegove dvanaeste godine, podraujui mu genitalije. Kada mu je bilo osam godina, zaveo ga je njegov trinaesto godinji roak, a poslije, u dvanaestoj godini, uitelj. Njegovi su zloini nosili dojmove svake pojedinosti njegova ivota. Iivljavao je svoju prikrivenu mrnju na djeacima koji su, svi redom, nosili kone hlae (ba kao i Jurgen dok je bio dijete). Komadao ih je mesarskim noem ba kao to je inio njegov otac s mesom dok ga je majka ibala i tukla, esto mu je davala vlane poljupce poto bi ga istukla. I Jurgen je ljubio svoje rtve. Jurgen je bio rtva koja je postala krvnik. On budi na bijes i uas. Ali, kao to kae Alice Miller, trebalo bi nas uasnuti prvo ubojstvo koje je bilo poinjeno u tajnosti i prolo nekanjeno. Kada se nad djetetom uini nasilje, njegova je normalna reakcija da plae u srdbi i boli. Srdba je zabranjena jer e izazvati jo veu kaznu. I izraavati bol je zabranjeno. Dijete potiskuje ove osjeaje, poistovjeuje se s nasilnikom i potiskuje sjeanje na traumu. Poslije, odijeljen od izvornog uzroka i izvornih osjeaja srdbe, bespomonosti, zbunjenosti i boli, izraava ove snane osjeaje protiv drugih kroz kriminalno ponaanje ili djelujui protiv sebe - kroz ovisnost o drogama, kroz prostituciju, psihike poremeaje i suicid. Ponovno Alice Miller pie: Netko kome se ne doputa da bude svjestan onoga to se dogaa ne moe to izrei drugaije osim kroz ponavljanje.

U manjoj mjeri, svi roditelji koji nisu razrijeili vlastite traume iz djetinjstva ponovit e ih na svojoj djeci. Napadi panike Kompulzivna potreba za ponavljanjem jasno nam pokazuje da ljudsko ponaanje ima smisla, bez obzira na to koliko je dehumanizirajue i bizarno. Svaka pojedinost bolne situacije koja nije preboljena i zavrena bit e iivljena. To se jasno moe vidjeti u napadima panike. Jane Middelton-Moz zove napade panike prozorom prestraena djeteta. Daje nam dva primjera napada panike i ponavljanja trauma iz djetinjstva. U jednom sluaju ena bi se uspaniila kad bi joj se, za vrijeme rekreativnog tranja, broj otkucaja srca popeo do odreene toke. Pokuala je na razne naine ovladati tim paninim stanjima. Jane Middelton-Moz uspjela joj je pomoi da pronae nerazrijeenu traumu iz djetinjstva koja je leala u temelju napada panike. Kao djeca koja su odrastala u siromanom kraju, ona i brat su se mnogo igrali na ulici. Bilo je to opasno jer su njihovom etvrti harale bande. Jednom traginom zgodom brata i nju je gonila neka banda. Sjea se kako je trala brzo i pobjegla svojim napadaima, ali brat nije uspio i poginuo je. Uas iz prolosti i nerazrijeena bol bivala je potaknuta i reprizira se svaki put kada bi dosegnula istu brzinu tranja kao dok je bjeala pred bandom. Middelton-Moz nam govori o drugoj eni, koja se razvela od trojice mueva zbog svoje nerazumne ljubomore. Obino nije bila ljubomorna. Njezini bi napadi poeli u doba oko razvoda. Ako se neki od njezinih mueva morao vratiti na

posao kako bi radio nou ili ako je morao poi na poslovni put, dobila bi napad panike, znojila bi se, tresla i uasno se bojala. Kada bi se mu vratio kui, zapoela bi histerinu tiradu. Sljedeeg bi dana osjeala duboku grinju savjesti, shvaajui koliko je njezino ponaanje bilo pretjerano. Kada joj je Middelton-Moz pomogla da povee osjeaj panike s dogaajem iz prolosti, otkrila je koji to rani prizor ponavlja njezina panika. ivjela je u gradu na srednjem zapadu. Njezin je otac radio s druge strane rijeke koja je dijelila njihov grad od drugoga grada. Jednoga dana, kada je otiao na posao, poela je oluja. Rijeka je nabujala i otac se nije mogao vratiti kui itav tjedan. Majka joj je bila alkoholiarka, a otac joj je donosio pie! Kada joj je bilo est godina, a njezinu bratu etiri, tjedan dana su prolazili kroz delirijum tremens sa svojom majkom! Svaki put kada bi je jedan od mueva poeo naputati, aktivirala bi se ova nerazrijeena trauma. Iz ovog ste odjeljka mogli shvatiti opseg i ivotno pogubnu snagu internaliziranog stida. Njegova mo lei u njegovoj lami i tajnovitosti. Razotkrivajui ovog demona moemo poeti uspostavljati obrazovne programe i terapijske pristupe kojima se spreava internalizacija stida u obiteljima. Moemo pronai kreativne naine s pomou kojih e se nae drutvo, kole i religije suprotstaviti dinamici oblikovanja identiteta utemeljenog na stidu. Ta je zadaa od presudne vanosti. Pokree nas prema stvarnom pronalaenju puta za spreavanje ovisnosti.

II. DIO

RJEENJE

UVOD:

PROCES

EKSTERNALIZACIJE

Da bismo izlijeili toksini stid, moramo se prestati skrivati. Sve dok skrivamo stid, ne moemo si pomoi. Da bismo izmijenili toksini stid, moramo ga prigrliti. Jedna stara terapeutska izreka kae: Da bi se izilo iz hodnika, valja proi kroz njega. Prigrliti stid znai bol. Bol je ono to pokuavamo izbjei. Zapravo, velik dio naeg neurotinog ponaanja nastaje zbog izbjegavanja legitimne boli. Pokuavamo pronai laki put. To je potpuno razumljivo. Meutim, Scott Peck kae: Tendencija izbjegavanja duevne patnje... primarni je temelj svih duevnih bolesti. U sluaju stida - to ga vie izbjegavamo, on postaje sve gori. Ne moemo promijeniti na internalizirani stid dok ga ne eksternaliziramo. Rad na smanjenju stida lak je, ali i sloen. Uglavnom zahtijeva ono to ja zovem metodama eksternalizacije. Metode eksternalizacije su sljedee: Izai iz skrovita putem drutvenih veza, to znai iskrenim dijeljenjem osjeaja s bliskim osobama. Vidjeti odraz u oima barem jedne nepostiujue osobe koja je dio nae nove obitelji. Ponovna uspostava interpersonalnog mosta.

 Raditi na Programu u 12 koraka. Raditi na smanjenju stida opunomoivanjem nae traume naputenosti. To postiemo piui i razgovarajui o njoj. Osobito pisanje pomae eksternalizirati prola postiujua iskustva. Potom moemo eksternalizirati svoje osjeaje naputenosti. Moemo ih izraziti, pojasniti i povezati se s njima. Eksternalizirati nae izgubljeno unutarnje dijete. To inimo svjesno ostvarujui veze s onim naim dijelovima koji predstavljaju ranjivo dijete. Uiti prepoznati nae razne odcijepljene dijelove. Kada osvijestimo te dijelove (eksternaliziramo ih), moemo ih prigrliti i integrirati. Donositi nove odluke da emo prihvatiti sve nae dijelove uz bezuvjetno potovanje. Uiti kako rei: Volim se zbog... Nauiti eksternalizirati nae potrebe i elje postajui samosvjesnijima. Eksternalizirati stara nesvjesna sjeanja na prolost koja oblikuju kolae stida; nauiti kako ih prevladati. Vjebati eksternalizaciju slike o sebi i mijenjati je. Eksternalizirati glasove u naim glavama. Ti glasovi odravaju u pogonu spirale stida. Raditi na za ustavljanju postiujuih glasova i uiti kako ih zamijeniti novim blagotvornim i pozitivnim glasovima. Uiti kako da budemo svjesni odreenih interpersonalnih situacija koje e najvjerojatnije potaknuti spirale stida. Uiti kako izii na kraj s kritinim i postiujuim ljudima provodei afirmativne tehnike i stvarajui sidro za eksternalizaciju stida.

 Uiti kako prihvaati vlastite greke i imati hrabrosti da budemo nesavreni. Konano, uiti kako kroz molitvu i meditaciju stvoriti unutranje mjesto tiine u ijem smo sreditu smjeteni i utemeljeni u osobnoj Vioj sili. Sve su najvanijih Veina ih vjebati metode eksternalizacije prilagoene i preuzete iz terapijskih kola. tehnika moe se svladati samo vjebom. Morate i utvrivati kroz ponavljanje.

PARABOLA: ZATOENIK U TAMNOJ SPILJI

Bio jednom ovjek kojega su osudili na smrt. Svezali su mu povez preko oiju i strpali ga u mranu spilju od deset etvornih metara. Rekli su mu da postoji izlaz i ako ga uspije nai, bit e slobodan. Poto su na ulaz spilje navalili kamen, zatoeniku je bilo doputeno skinuti povez s oiju i slobodno tumarati tamom. Odreeno je da e se hraniti samo kruhom i vodom prvih trideset dana, a potom niim. Kruh i vodu su mu sputali iz male rupe na stropu u junom dijelu spilje. Strop je bio na oko pet i pol metara od poda. Otvor je bio promjera oko trideset centimetara. Zatvorenik je mogao vidjeti slabako svjetlo iznad sebe, nedovoljno da osvijetli spilju. Dok je zatvorenik lunjao i puzio po spilji, naletio je na kamenje. Neki su komadi bili poprilino veliki. Pomislio je ako izgradim dovoljno visoku uzvisinu od kamenja i blata, moda bih mogao dosegnuti otvor, proiriti ga i ispuziti van. Kako je bio visok metar i osamdeset centimetara, a s

protegnutim rukama bio je vii za jo ezdesetak centimetara, trebalo je naslagati barem tri metra kamenja. Tako je zatvorenik po cijele dane skupljao kamenje i kopao zemlju. Nakon dva tjedna izgradio je oko metar i osamdeset centimetara uzvisine. Pomislio je kako bi, da udvostrui njezinu visinu u sljedea dva tjedna, mogao pobjei prije negoli mu uskrate hranu. No budui da je ve iskoristio veinu kamenja u spilji, morao je sve vie kopati. Kopao je golim rukama. Kada je isteklo mjesec dana, brdo je bilo visoko dva metra i osamdeset centimetara i gotovo je mogao dosegnuti otvor ako bi skoio. Bio je ve na izmaku snaga i jako slab. Jednoga dana, ba kada je pomislio kako bi mogao dotaknuti otvor, pao je. Jednostavno, bio je preslab da se podigne i za dva je dana umro. Njegovi su tamniari doli pokupiti tijelo. Odgurali su golem kamen koji je pokrivao ulaz. Kada je u spilju prodrla svjetlost, pokazao se otvor u zidu spilje, irok devedesetak centimetara. Otvor je bio izlaz u tunel koji je vodio s druge strane planine. Bio je to izlaz u slobodu o kojemu su priali zatvoreniku. Nalazio se na junom zidu, odmah ispod otvora na krovu. No zatoenik se toliko bio usmjerio na otvor iza kojega je bila svjetlost da mu uope nije palo na pamet slobodu potraiti u mraku. Osloboenje je bilo tu, odmah uz uzvisinu koju je gradio, ali bilo je u tami.

4. POGLAVLJE

IZAITE IZ SKRIVANJA I IZOLACIJE

Jedan kao nijedan. drevna izreka. Bolesni smo koliko i nae tajne.

uzreica iz Programa

Tegobna usamljenost, uzrokovana toksinim stidom, de humanizira. Budui da se osoba sve vie usamljuje, ona gubi pogodnosti ljudske povratne informacije. Gubi odraze u oku drugoga koji bi dao tu informaciju. Erik Erikson jasno je pokazao da je oblikovanje identiteta uvijek drutveni proces. On identitet oznaava kao unutarnji osjeaj istovjetnosti i kontinuiteta, koji se podudara s odrazom u oima barem jedne druge znaajne osobe. Zapamtite, upravo je konta minirani odraz u naim znaajnim vezama potaknuo na bolesni osjeaj stida. Da bismo se izlijeili, moramo izai iz izolacije i skrivanja. Drugim rijeima, moramo nai skupinu drugih znaajnih osoba kojima smo spremni vjerovati. To je velik napor za osobe odreene stidom.

Sjeam se kako sam bjesomuno traio hipnotiara kada mi je reeno da moram pristupiti Programu u 12 koraka. Uasavala me pomisao na to da sam izloen p o m n o m ispitivanju drugih ljudi. Stid postaje toksian uslijed preuranjenog razotkrivanja. Razotkriveni smo ili neoekivano, ili prije nego smo spremni na to. Osjeamo se bespomonima i nemonima. Nije ni udo da se bojimo ispitujuih oiju drugih. Unato tome, jedini izlaz iz bolesnog stida jest u tome da stid prihvatimo... mi se moramo prestati skrivati. PRONALAENJE DRUTVENE MREE

Najbolji nain da se prestanemo skrivati jest da pronaemo nepostiujuu, prisnu drutvenu mreu. Ovdje je kljuna rije prisnu. Moramo ui u samu bit stvari, jer se stid u njoj nalazi. Toksini stid prikriva nae najdublje tajne o nama samima; on utjelovljuje nae vjerovanje da smo bitno manj kavi. Osjeamo se uasno, ne usuujemo se s time ni sami suoiti, a kamoli se povjeriti nekom drugom. Jedini nain da otkrijemo kako smo krivo procijenili sami sebe jest da se usudimo izloiti neijem preispitujuem pogledu. Kada u neke ljude imamo povjerenja te doivljavamo njihovu ljubav i prihvaanje, poinjemo mijenjati miljenje o sebi samima. Shvaamo da nismo loi; shvaamo da smo dopadljivi i prihvatljivi. Prava ljubav lijei i potie duhovni razvoj. Ako se uslijed neije ljubavi ne razvijamo, to je uglavnom stoga to je to zapravo imitacija ljubavi. Prava ljubav je bezuvjetno, pozitivno potovanje. To bezuvjetno, pozitivno potovanje, koje nam doputa da budemo cjeloviti i prihvatimo sve svoje dijelove.

Da bismo bili cjeloviti, moramo ponovno sjediniti sve postiene i odcijepljene aspekte svoje linosti. Virginia Satir spominje pet oblika slobode, koji su na raspolaganju kada se osoba osjea bezuvjetno voljenom. Ti oblici slobode ukljuuju nae osnovne moi. To su mo spoznaje, mo ljubavi (izbora i elje), mo pokazivanja osjeaja, mo miljenja i izraavanja te mo zamiljanja i mate. Kada se osjeamo cjelovitima te potpuno prihvaamo sami sebe, slobodni smo vidjeti i uti ono to vidimo i ujemo umjesto onoga to bismo morali ili ne bismo smjeli vidjeti i uti; slobodni smo misliti izraziti ono to mislimo umjesto onoga to bismo morali ili ne bismo smjeli misliti ili izraavati; slobodni smo osjeati ono to osjeamo umjesto onoga to bismo morali ili ne bismo smjeli osjeati; slobodni smo voljeti (izabrati i eljeti) ono to elimo umjesto onoga to bismo morali ili ne bismo smjeli voljeti (izabrati ili eljeti); slobodni smo zamiljati ono to zamiljamo umjesto onoga to bismo morali ili to ne bismo smjeli zamiljati. Kada smo bezuvjetno voljeni, to jest prihvaeni onakvi kakvi jesmo, onda moemo i sami sebe prihvatiti ba onakve kakvi jesmo. Samoprihvaanje nadvladava rastrganost linosti do koje dovodi bolesni stid. Samoprihvaanje odgovara osobnoj moi i znai da smo sjedinjeni; sva je naa energija u sreditu i tee prema van. Pomanjkanje samoprihvaanja izaziva unutarnju rastrganost i borbu u nama samima. Od pomanjkanja samoprihvaanja iskaemo iz vlastite koe. Troimo energiju da bismo se skrili od sebe samih. Zato nam ostaje manje energije za izravno suoavanje sa svijetom. Samoprihvaanje omoguuje da djelujemo punom snagom.

Budui da su osobne veze te koje su uspostavile na bolesni stid, potrebne su nam osobne veze da bi se taj stid izlijeio. To je presudno. Mi se moramo usuditi pruiti ruke i potraiti veze koje nas nee postiivati elimo li izlijeiti svoj stid. Nema drugog naina. Kada pak ponemo razgovarati i prikljuimo se zajednici, pred nama e biti drugi popravci. Ali prvo moramo uspostaviti prisne veze. Skupine koje su provodile Program u 12 koraka dosad su daleko najuspjenije u lijeenju osoba utemeljenih na stidu stidom. Zapamtite, bolesni stid korijen je svake ovisnosti. Skupine s Programom u 12 koraka doslovno su roene zahvaljujui hrabrosti dviju osoba koje su se usudile izai iz skrovita. Jedan alkoholiar (Bill W.) obratio se drugom alkoholiaru (dr. Bob) i povjerio mu kako se uasno osjea zbog toga kakav jest. Slaem se sa Scottom Peckom, koji taj dijaloki izlazak iz skrovita smatra jednim od najznaajnijih dogaaja stoljea. Programi u 12 koraka uvijek se ostvaruju unutar skupine. Skupina je na prvom mjestu. Budui da smo u svojoj biti drutveni, ne moemo ivjeti sretno i potpuno bez drutvenog okruja. Drugim rijeima, nama ljudskim biima potrebno je da volimo i budemo voljeni. Potrebno nam je da budemo potrebni. To je osnova svega. Ne moemo biti potpuni ako se te potrebe ne zadovolje. Da bismo izlijeili svoj stid, moramo se usuditi prii skupini. Moramo biti spremni razokriti svoje ja. Klubovi lijeenih alkoholiara ue alkoholiare kako e se predstaviti na seansama: Zovem se X. Alkoholiar sam. Prepoznavanje sredinjeg problema p r e s u d n o je za ozdravljenje. Njime osoba verbalno utvruje da prihvaa

vlastitu nemo i nesposobnost djelovanja. Indikativno je da se stid prihvaa time to se predajemo. Ta je predaja bit duhovnog paradoksa koji nam govori da moemo pobijediti tek ako izgubimo. Svakom Amerikancu koji po svaku cijenu eli napredovati to je teko prihvatiti. Kao to vrijedi za veinu duhovnih zakonitosti - to je paradoksalno. Da bismo pronali vlastiti ivot, moramo ga izgubiti. To je doslovno pravilo za osobe utemeljene na stidu. Moramo odustati od svojega zavaravajueg, lanog ja i od toga da ga branimo elimo li pronai vitalnu i dragocjenu bit sebe samih. U naem toksinom stidu lei nae ranjivo i osjetljivo ja. Moramo prihvatiti tminu da bismo pronali svjetlost. Nae pravo ja ivi skriveno u mranim skrovitima naeg toksinog stida. Nema ivota bez smrti ni zvuka bez tiine, nema dranja bez poputanja ni svjetlosti bez tmine. Nita nije tako spektakularno kao pogled na ocean koji s hukom zapljuskuje djevianski bijelu pjeanu plau u podne sunanog dana. Gledat emo prema puini i biti opinjeni. No kada bi to bilo sve, opet bismo propustili neto spektakularno. Ne bismo nikada vidjeli nebo ispunjeno trepereim svjetlacima u zvjezdanoj noi. Jer da bismo vidjeli zvijezde, potrebna nam je tmina. Parabola s poetka ovog dijela knjige preraena je verzija prie iz terapijskih krugova. Ta je pria tipina za ljudske tenje. Rjeenja uvijek traimo na oitim mjestima. Nikada nam ne padne na pamet da postoji izlaz u tmini. A to je jedini nain borbe protiv bolesnog stida.

UPUTE KAKO

ODABRATI

SKUPINU

Svakako postoje i druge prisne skupine osim one koja provodi Program u 12 koraka. Netko bi mogao takvu skupinu pronai u svojoj crkvi ili sinagogi. Mnogi su pronali nepostiujuu prisnost u psihoterapijskim skupinama ili pojedinano s terapeutom. Pri traenju skupine prijeko je potrebno obratiti pozornost na sljedee: Skupina ne smije suditi niti postiivati. Kada se pridruujete skupini, budite svjesni da je moete napustiti ako se budete osjetili pretjerano razotkrivenima ili postienima. Skupina mora biti demokratska i ne smije kontrolirati. Svaka se osoba mora moi u njoj ostvariti. Svaka osoba moe biti drugaija. To je ono to nijedna osoba utemeljena na stidu nikada nije iskusila. Voa skupine mora biti uzor zdravog stida. To znai da se on ili ona ne smije ponaati bestidno (vladarski, perfekcionistiki, kruto). Voa treba biti osoba koja djeluje u skladu s onim to govori. To je istodobno vodi koji je proao putem kojim skupina ide i moe im rei to je iza sljedeeg brda. Veina ljudi utemeljenih na stidu treba skupinu koja dodiruje i grli uz nuno potovanje. To znai da nitko ne smije tek tako doi do vas i zagrliti vas. Granice se moraju potovati. Ako vam tjelesnost daje osjeaj ugroenosti, moete je odbiti bez ikakva objanjenja. Nauit e vas da pitate ako elite zagrljaj i pitat e vas prije no to vas netko zagrli. Mnoge od nas postiivali su u naem predverbalnom ivotu time to nas nisu dodirivali ili drali u naruju.

Prije nego govorom, interpersonalni se most gradi dodirom i dranjem u naruju. Djeca kojoj je uskraen dodir i kontakt umiru od vrste pomanjkanja milovanja koje se naziva "mirazam". Marcel Geber, koji se pridruio povjerenstvu UN-a da bi prouavao manjak bjelanevina kod djece u Ugandi, otkrio je da su tamonje bebe i tek prohodala djeca najnaprednija djeca na svijetu. Izgleda da su majke u Ugandi bez prestanka drale djecu u naruju. Njihova tijela bila su u neprestanom kontaktu i pokretu. Naposljetku, skupina mora omoguiti potpuno izraavanje svih osjeaja. To je najvanija pokretaka snaga zajednikog procesa. Svakome mora biti omogueno da otvoreno i slobodno izraava osjeaje. Stid vlada osjeajima, jer ih sve sputava, osim ljutnje. Ali kako smo vidjeli, on pretvara ljutnju u bijes i potpuno ovladava osobom. Kada slobodno izraavamo osjeaje, stid kao da kopni. Budui da stid sputava nae osjeaje, mi psihiki zatupljujemo. U prvo je vrijeme teko uspostaviti vezu s naim osjeajima. Moda ete se ponekad osjeati svladanima. Moda ete se osjeati i zbunjenima. Ponekad nam bude gore prije negoli nam postane bolje. Vano je osjeati. Nai su osjeaji ono to mi u odreenom trenutku jesmo. Kada smo tupi u odnosu prema naim osjeajima, gubimo vezu s onime to jesmo.

Moj je savjet da polako uite prepoznavati i izraavati osjeaje. To je ono to nikada nismo nauili zbog loih uzora u naim nesreenim obiteljima. Osjeaji e nam biti udni i isprva e nas plaiti. Bojat emo se da nas ne svladaju. Neki e morati due raditi na svojim osjeajima. Za poetak i

samo osjeati smanjuje stid. Dijeliti osjeaje s drugima znai biti ranjiv. To znai otvoriti se prema van i izii iz skrovita. Robert Firestone je ustvrdio da djelujemo kao istinska ljudska bia tek onda kada pronaemo pravo prijateljstvo i ivimo u zajednici. Suprotno tome jest ivjeti ivot u iluziji povezanosti. Sve ovisnosti i zapletene veze fantazijske su i vode ivotu u povuenosti i samougaanju. Takav je ivot neljudski. Tek u ivotu dijaloga i zajednitva moemo uistinu ivjeti i napredovati.

5. POGLAVLJE

12 KORAKA U PRETVARANJU TOKSINOG STIDA U ZDRAVI STID

Program u 12 koraka vjerojatno je duhovni pokret s najbrim uzletom u dananjem svijetu. Keith Miller

Svoj ivot dugujem sudjelovanju u Programu u 12 koraka. Prema tome, ja ne mogu biti nepristran kada je rije o njegovoj sposobnosti da izlijei stid koji vas sputava. Nitko ne ospo rava injenicu da Program u 12 koraka ima dokazanu povijest uspjeha u borbi protiv ovisnosti. Opisat u svoje shvaanje kako ti koraci djeluju u izljeenju bolesnog stida. Budui da je bolesni stid pogonska snaga ovisnosti, smatram da e postati jasno zbog ega Program u 12 koraka tako dobro lijei toksini stid. Prvi korak kae: priznali smo da smo nemoni protiv dane ovisnosti i da nismo vie sposobni upravljati svojim ivotima. Ovaj korak priznaje najmoniji aspekt bilo kojeg sindroma stida - njegovu funkcionalnu autonomiju.

Drevna izreka o alkoholu to oslikava: ovjek uzme pie. Pie uzme pie. Pie uzme ovjeka. Alkohol ima vlastita inherentna kemijska svojstva koja uzrokuju ovisnost. Bolesni stid je internalizirano stanje, koje, kada se internalizira, djeluje jednako kao neka kemikalija. Druga reenica prvog koraka istie funkcionalnu autonomiju kompulzivno/ovisnikih poremeaja. U mojoj skupini za potporu ljudima s kompulzivnim poremeajima esto govorimo o bolesnom stidu kao jedinki za sebe koja posjeduje vlastitu mo. Suoeni s njime, mi smo nemoni. Sve osobe koje se lijee dou, potaknute bolom zbog svoje ovisnosti, do prekretnice u ivotu. Bol me uinila svjesnim svoje nemoi i nesposobnosti djelovanja. Jedini izlaz bio je da izaem iz skrovita morao sam se predati. Morao sam prihvatiti svoj stid i patnju. U mojem je sluaju bol postala tako nepodnoljiva da sam bio spreman na sve. Prihvaanje boli dovelo me do toga da otkrijem svoju bol, nesreu, usamljenost i stid. To je bilo ono to sam se tako dugo bojao uiniti. Kada sam priznao kako se loe zapravo osjeam, ugledao sam prihvaanje i ljubav u oima drugih kao u ogledalu. Kada su me prihvatili, poeo sam osjeati da neto znaim. Poeo sam prihvaati samog sebe. Interpersonalni most se popravljao. Drugi korak trai da pruimo ruke za neim veim od nas samih. On kae: doli smo do vjerovanja da bi nas neka Sila vea od nas samih mogla vratiti u zdravlje. Ve sam spomenuo priu o ovjekovu padu u Knjizi postanka. Knjiga postanka kae da su etiri vrste veza

raskinute zbog Adamova bolesnog stida: veza s Bogom; veza sa samim sobom; veza s bratom i blinjim (Kain ubija Abela); te veza sa svijetom (prirodom). Program u 12 koraka ponovno uspostavlja te veze. Drugi korak poinje prihvaanjem neega veeg od nas samih. Trei korak kae: odluili smo prepustiti svoju volju i svoje ivote brizi Boga onako kako mi Boga razumijemo. Iako se Bog svjesno spominje kao Via sila, ostavljeno je svakoj osobi na volju da odlui kako razumije Boga. Sjeam se mladia koji je svojom Viom silom proglasio jedan hrast. Jednoga je dana utrao na seansu i rekao: Upravo su posjekli moju Viu silu! Skupine koje provode Program od 12 koraka ne nameu nikakav pojam Boga svojim lanovima. Ponovna uspostava uzajamnosti s Bogom ima golemu mo izljeenja toksinog stida. Toksini je stid poremeaj volje. Budui da je onesposobljena, volja postaje megalo manska. Kako se osobe utemeljene na stidu ukopavaju u svoje oblike prikrivanja stida, postaju sve bestidnije. Svoje pogreke prikrivaju perfekcionizmom, potrebom za kontro lom, optubama, kritikama, prezirom itd... Biti bestidan znai izigravati Boga. To megalomansko izigravanje Boga duhovna je katastrofa. To je duhovni bankrot. Koraci 2. i 3. ponovno uspostavljaju bitnu vezu ovisnosti ovjeka o Vioj sili. Osobe utemeljene na stidu takoer ne vjeruju da se imaju pravo oslanjati na nekoga. To je posljedica zloupotrijebljenih potreba za osloncem, koje su rastrgane kroz traumu naputenosti. Prepustiti svoju volju i ivot Bogu znai ponovno uspostaviti pravi odnos ovisnosti. Odlaziti na seanse i vjerovati drugim ljudima znai usuditi se ponovno osloniti se na nekoga.

Zdravi stid doputa da se bude ovjek. Biti ovjek znai biti bitno ogranien. To znai biti konaan, nedostatan i sklon grekama. Zdravi stid daje nam na znanje da nismo Bog i da nam je uistinu potrebna pomo. Prva tri koraka ponovno uspostavljaju pravi odnos izmeu nas i izvora ivota. Priznanje nae nemoi i nesposobnosti djelovanja, vjera u to da nam vea sila moe vratiti zdravlje, donoenje odluke da odustanemo od potrebe za kontrolom i podvrgnemo svoju volju brizi Boga onakvog kakvog ga mi razumijemo, vraa nam na zdravi stid i temelji nas u naoj osnovnoj ljudskosti. Odustali smo od bestidnosti i megalo manskog ludila vladanja te igranja Boga. Koracima 1 do 3 ponovno se pridruujemo ljudskoj vrsti; prihvaamo potrebu za zajednitvom i bitnu ogranienost nae ljudske stvarnosti. Scott Peck jednom je odredio emocionalnu bolest kao izbjegavanje stvarnosti po svaku cijenu, a mentalno zdravlje kao prihvaanje stvarnosti po svaku cijenu. Koraci 1 do 3 vraaju nas stvarnosti. Korak 4 kae: proveli smo iscrpnu i neustraivu moralnu inventuru sebe samih. Unutar toga koraka ponovno poinjemo uspostavljati vezu sa sobom samima i svojim blinjima (druga i trea raskinuta veza o kojima se govori u prii o ovjekovu padu). Na obrambeni mehanizam stida spreavao nas je da se bilo komu otkrijemo. Jo traginije, taj obrambeni meha nizam spreavao nas je da pogledamo sami sebe. Kao to sam napomenuo, biti utemeljen na stidu znai ne biti u samome sebi. To znai uiniti sebe predmetom otuenja. Ponovno uspostavljajui odnos povjerenja s Bogom onakvim kakvim ga mi razumijemo, te sudjelujui iskreno i otvoreno u naoj skupini, uspostavljamo vezu sa sobom. Odraavanje

u oima drugih, punih ljubavi i iskrenosti, doputa nam da prihvatimo sami sebe. Proces ponovnog stapanja sa samim sobom polagan je i postupan. Ja nisam napisao opis etvrtog koraka pune dvije godine nakon to sam poeo provoditi Program u 12 koraka. To nije ni pravilno ni pogreno. Poduzimanje pojedinih koraka individualan je proces. Program u 12 koraka uglavnom toplo preporuuje da novi lanovi dobiju voditelja. Voditelj je, nadajmo se, emocionalno zdrava osoba koja slijedi zdrav program. Ta osoba slui kao uzor te nudi vrsto vodstvo i pomo onima koji slijede program. U mojem sluaju, sastavljanje opisa etvrtog koraka moralo je ekati dok sam se borio s prva tri koraka. Moji intelektualni oblici prikrivanja bili su vrlo vrsti. Bio sam profesor s titulama iz psihologije, filozofije i teologije. Predavao sam sva tri predmeta na sveuilitu. Borio sam se s jednostavnou Programa u 12 koraka. Dio moje fasade bila je uloga osjeajnog intelektualca koji uvia zastraujuu sloenost ljudske patnje i boli. Pio sam, jer sam bio toliko svjestan ljudske patnje. Kao to sam ve spomenuo, sve su to bile gluposti. Bio je to suptilan nain da odrim svoje zavaravanje i poricanje. Jednu od najvanijih pouka u ivotu dao mi je Abraham Low, osniva tvrtke Recovery, Inc. On je rekao da je intelektualizirati svoje probleme sloeno ali lako, dok ih je rjeavati jednostavno ali teko. Intelektualci utemeljeni na stidu vole raspravljati i komplicirati. Kada sam konano razradio svoj etvrti korak, otkrio sam da je veina mojih greaka posljedica pia i straha. Uvidio sam da je sr svih mojih problema moj osjeaj

nedoraslosti. U to vrijeme nisam razumio stid. Toksini stid bio je bit svih mojih greaka. Dok sam radio na svom popisu koraka, uvidio sam da je moj sredinji problem u moralu, a ne nemoralu. Zapravo, moji prvi pokuaji zavrili su dugim popisima nemoralna ponaanja. Moj mi je voditelj pomogao shvatiti kako se stalno bavim moralnim promaajima. U svojoj megalomaniji bio sam ili nadovjean (izvanredan) ili neovjean (bijednik). Nikada nisam bio u prvom redu ovjek. Pokuao sam biti vie od ovjeka (bestidan). Zavrio sam kao manji od ovjeka (pun stida). Da bi se natjecao u areni morala, ovjek mora imati volju koja radi punom parom te sposobnost da donosi odluke. Moralni postupci zahtijevaju prosudbu, razum te mogunost izbora. Smatram da su osobe utemeljene na stidu moralno nedorasle zbog onesposobljene volje. Teko je pripisati p o t p u n u ljudsku mo lanome ja. To ne znai da osobe odreene stidom ne ine stvarno zlo drugima. Ja sam ga svakako inio. U ovom sam koraku preuzeo odgovornost za zlo koje sam uinio, ali sam se suoio sa sredinjim problemom. Nakon nekoliko godina ponovio sam taj korak, ovaj put u svjetlu svojega shvaanja bolesnog stida. Tada sam jasno vidio da je devedeset pet posto stida koji sam nosio u sebi posljedica mojeg problema naputenosti. Kada sam to shvatio, bio sam spreman neto i poduzeti. Osobi utemeljenoj na stidu daje nadu spoznaja da je veina stida koji podnosi preneeni stid. Zapamtite, internalizirani stid ini se beznadnim i neizljeivim. Ako smo u svojoj biti promaeni, puni mana i nedostataka, ne moemo si pomoi. etvrti korak pomae nam da se usmjerimo na nae greke na tako da omoguimo njihov popravak. Unutar

etvrtog koraka poinjemo bolesni stid pretvarati u zdravi stid, koji je, u razvojnom pogledu, temelj zdravom osjeaju krivnje. Koraci 5, 6 i 7 kau: Bogu, sebi samima i drugom ljudskom biu priznali smo pravu narav poinjenih greaka (korak 5). Potpuno smo spremni da Bog odstrani sve te karakterne nedostatke (korak 6). Ponizno smo zamolili Boga da ukloni nae mane (korak 7). Ove korake navodim zajedno, jer je svaki od njih dio procesa odustajanja od vladarske i megalomanske volje. Svaki od njih je p o m a k prema preuzimanju odgovornosti za na ivot i prema odustajanju od potrebe za kontrolom. Svaki od njih je in nade. Tijekom koraka 5 izlazimo iz skrovita. Progovaramo o naem stidu. Priamo Bogu i drugom ljudskom biu o naem stidu (pravoj naravi zla koje smo poinili). Po mojem miljenju, ovaj korak ne samo da pomae osobi da se usmjeri na zla koja je poinila kao na pogreke i ponekad strane postupke, nego joj pomae i shvatiti da su ti postupci posljedica karakternih nedostataka koji su stidu sluili kao obrambeni mehanizam. Time to to kaemo drugom ljudskom biu, mi prihvaamo bol svojega stida te se izlaemo oima drugoga. Dajemo drugome na znanje koliko krivi smo se zapravo osjeali. Nema vie pretvaranja niti krinki. Korak 6 jest in vjere i nade. Osjeamo se dovoljno dobro da vjerujemo kako e Bog ukloniti te karakterne nedostatke. Barem smo voljni to traiti i vjerovati da imamo pravo ovisiti o nekome ili neemu veem od nas samih. Gotovo je s megalomanskim vladanjem i igranjem Boga. Treba nam Boja pomo. Treba nam pomo i to znamo i traimo. Pretpostavka za molbu da se uklone nai nedostaci jest vjerovanje kako smo vrijedni toga da oni budu uklonjeni.

Tijekom koraka 7 ponizno molimo Boga da nas oslobodi naih mana. Ponizno moliti znai biti vraen svojem zdravom stidu. Znamo da smo podbacili. Ljudi smo i grijeili smo (kao svi ljudi). Ali vjerujemo i to da nam se moe pomoi. Sposobni smo mijenjati se i razvijati se. Sposobni smo uiti iz svoje patnje i nesree. Ovim korakom vraen sam svojem zdravom stidu, kroz koji sam osjetio svoju krivnju. Krivnja oblikuje nau savjest. Biti bestidan znai nemati savjesti. Naa nam savjest kae da smo podbacili. Prekrili smo vlastite vrline. Osjeaj krivnje potie nas da se promijenimo. Osoba koja se osjea krivom boji se kazne i eli se iskupiti. Osoba utemeljena na stidu eli biti kanjena. Kada sam stupio u dodir sa svojom krivnjom i svojom savjeu, bio sam spreman iskupiti se. Koraci 5, 6 i 7 vraaju nas nama samima. Prihvaamo sami sebe dovoljno da bismo bili voljni progovoriti o onome to smo skrivili. Imamo dovoljno nade za nas same da smo sposobni moliti nau Viu silu za pomo. Spremni smo postati odgovorni, popraviti to smo skrivili, krenuti dalje i razvijati se. Koraci 8 i 9 koraci su popravka. Oni kau: sastavili smo popis svih osoba kojima smo uinili zlo i sada smo se spremni iskupiti (korak 8). Izravno smo se iskupili kod tih osoba kad god je to bilo mogue; osim kada bi tako postupiti zahtijevalo da povrijedimo njih ili druge (korak 9). Prijeimo sada na treu raskinutu vezu koju smo spomenuli u prii o ovjekovu padu, nau vezu s drugim ljudima. Moda je najvea rana koju osoba utemeljena na stidu nosi nesposobnost za prisnost u nekoj vezi. Ta nesposobnost proizlazi neposredno iz osnovne neiskrenosti koja lei u sri toksinog stida. Lano ja, koje se neprestano skriva i puno

je tajni, prepreka je za svaku mogunost iskrenosti unutar veze. A kao to sam ve napomenuo, osobe utemeljene na stidu uvijek izabiru veze s drugim osobama utemeljenima na stidu. Hokejai se obino ne drue s profesionalnim igraima brida. Ne poznaju ak ni pravila te igre. Obino traimo one koji igraju po istim pravilima. Tajnovitost, neiskrenost i igranje igre svakako su sainjavali bit povijesti mojih veza. Vrijeao sam ene time to sam se prema njima odnosio kao prema predmetima i igrakama kojima sam mogao lagati, voljeti ih i odbaciti. Sjeam se kako su mi pripadnici moje skupine od 12 koraka rekli da sam okrutan u vezama sa enama. Upozorili su me da ne izlazim sa enama unutar Programa. To je pravilo u veini skupina u 12 koraka. Ono nije apsolutno i mnoge dobre veze nastale su meu ljudima koji su se upoznali u takvoj skupini. Ali postoji ozbiljna opasnost koja dolazi od odreenosti stidom. Obino se savjetuje nekoliko godina lijeenja prije negoli mukarac i ena iz skupine ponu izlaziti. Ja sam odmah poeo izlaziti sa enama iz skupine. A budui da sam bio potpuno rastrojeno odraslo dijete i alkoholiar, uvijek sam birao ene koje su bile jako bolesne. Obino sam ih saalijevao i mogao sam se osjetiti nadmonim i snanim kada bi se one odmah zaplele u moju mreu. Poslije, kada bi teret njihove oajnike ovisnosti postajao sve naporniji, jednostavno bih ih se rjeavao. To je takoer bilo vrlo neiskreno i okrutno. Njean rez pravi gnojnu ranu. Kada bi me suoili s mojom okrutnou i pasivnim agresivnim bijesom prema enama, potpuno bih se razjario! Trebale su mi godine da shvatim kako sam zapravo ponovno proivljavao svoj bijes prema vlastitoj majci na taj vrlo razoran pasivan

i agresivan nain. Moja uloga junaka, dobrog deka, biveg sjemenitarca oduvijek me zbunjivala. Nakon to sam godinama igrao ove uloge, mogao sam s njima izdrati i detektor lai. Tu su bile i rtve mojeg patronizirajueg i autoritativnog ponaanja. Tu su bili studenti koji su morali nositi moj stid dok sam se ja skrivao pod crnom odorom perfekcionizma, svetosti i bezgrjenosti. Moj je brat naroito patio od posljedica moje patronizirajue svetosti. Bio sam krut sjemenitarac tijekom studija za sveenika. Na poetku svog kolovanja ponekad bih kleao po est sati pokuavajui ne pomaknuti ni mii. U svojoj unutranjosti bio sam jako kritian i to se odraavalo na moje blinje i obitelj. Tijekom pijanih stanja, bjesnio bih i postajao nasilan. Unitavao sam tue vlasnitvo te krio granice i prava drugih ljudi. Svrha krivnje jest potaknuti djelovanje da bi se ispravilo uinjeno zlo. Krivnja oblikuje savjest i potie nas da popravimo tetu koju smo nanijeli, da krenemo dalje i razvijamo se. Koraci 10, 11 i 12 pomau nam da zadrimo te ponovno uspostavljene veze. Korak 10 kae: nastavili smo provoditi osobnu inventuru i odmah smo priznali kada smo bili u krivu. Korak 11 kae: teili smo da molitvom i meditacijom poboljamo svoj osobni kontakt s Bogom, onako kako ga mi shvaamo, molei jedino za to da spoznamo Boju volju o nama i za snagu da je provedemo. Korak 12 kae: Nakon to smo doivjeli duhovno buenje kao posljedicu ovih koraka, trudili smo se da tu poruku prenesemo drugima i da provodimo ove principe u svakom naem inu. Korak 11 nastavlja i produbljuje nau vezu uzajamnosti s Bogom. On potie vezu utemeljenu na svjesnom kontaktu. To je prava veza. Napravili smo puni krug poevi od

razbijenih izvornih veza koje su nas navele da usvojimo na stid, a zavrivi u prijateljstvu s Bogom onakvim kakvim ga mi shvaamo. Korak 10 je korak odravanja nae veze s nama samima. On nas odrava u dodiru s naim zdravim stidom, osjeajem koji nam govori da moemo grijeiti i da emo to i initi. Ako budemo neprestano u dodiru s naom temeljnom ljudskou i naim bitnim ogranienjima, moi emo prihvatiti sami sebe. Priznati vlastite pogreke znai prihvatiti i izraziti svoju ranjivost i ogranienost. Takva svijest zauzdava nau sklonost prema megalomaniji i bestidnosti. Korak 12 najavljuje da je duhovno buenje cilj i proizvod ovih 12 koraka. On naglaava injenicu da toksini stid i sve njegove krinke zavravaju duhovnim bankrotom. Toksini stid je ubojstvo due. Zbog njega postajemo otuena radna bia, bez unutarnjeg ivota i bez unutarnjeg mira. Osobe utemeljene na stidu ude za istinskom unutarnjom tiinom i samoom. Tiina i samoa znaci su duhovne zrelosti. Oni vode k miru i blaenstvu. Duhovni ivot je unutarnji ivot. On se ne moe dobiti izvana. Duhovni ivot je sam sebi nagrada i ne trai nita do sebe samoga. Kada postignemo unutarnji mir i svjesni kontakt, osjeamo se blaeno. To je znak istine i ljubavi koja nas vodi prema dobroti i transcendenciji. Drevni filozofi nazivali su dobrotu, istinu, ljepotu i ljubav transcendentalnim svojstvima Bia. Korak 12 potie nas da prenosimo poruku naoj brai i sestrama koji se jo uvijek skrivaju iza maske bolesnog stida. Ovaj nas korak zove da provodimo duhovne principe najstroe iskrenosti i sluenja drugima u svemu to inimo. On od nas trai da inimo ono to propovijedamo i djelujemo u

skladu s onim to govorimo. Trai da privlaimo druge stvarajui uzor ivota samodisciplinirane ljubavi i potovanja. Stvarajui uzor naih ponovno uspostavljenih veza s Bogom, nama samima, naim blinjima i svijetom, moemo pokazati drugima da postoji izlaz. Postoji nada.

6. POGLAVLJE

OSLOBODITE SVOJE IZGUBLJENO UNUTARNJE DIJETE

Vjerojatno bih i ja ostala zarobljena u klopci te prisile da zatitim roditelje... da nisam dola u dodir s Djetetom unutar sebe, koje se pojavilo kasno u mojem ivotu i eljelo mi ispriati svoju tajnu... sada sam stajala pred otvorenim vratima... ispunjena strahom odrasle osobe od mraka... Ali nisam mogla zatvoriti vrata i zauvijek ostaviti dijete samo... Donijela sam odluku koja mi je trebala potpuno promijeniti ivot... darovat u povjerenje tom gotovo autistinom biu koje je preivjelo desetljea izolacije. Alice Miller, Slike djetinjstva (Pictures of Childhood)

U knjizi Bradshaw o obitelji opisujem tri razliite faze vlastite redukcije stida i procesa otvaranja prema van. Slika 6.1. predoava vam te faze. Prva je faza ozdravljenja. Pomou podrke skupine i ozrcaljene ljubavi vratio sam osjeaj vlastite vrijednosti. Usudio sam se izii iz skrovita i pokazati svoje ja utemeljeno na stidu. Kada sam ugledao odraz samoga sebe u nepostiujuim oima drugih, osjetio sam se zadovoljan samim sobom.

Slika 6.1.
Blaenstvo Neprianjanje Nepostieno privatno i javno ja

Trei stupanj

Otkrivanje

Pojavljivanje autentinog ja

Drugi stupanj

Razotkrivanje

Prvi stupanj iz Izlazak skrivanja

Ozdravljenje Privatno ja zarobljeno u okovima stida

Ponovno sam uspostavio vezu sa samim sobom. Nisam vie bio potpuno sam i izvan sebe. Skupina i bliske osobe vratili su mi osjeaj veze s drugim ljudima. Proces ozdravljenja promjena je prvoga reda. To znai da sam jednu vrstu ponaanja zamijenio drugom. Prestao sam piti i osamljivati se. Dijelio sam svoja iskustva, snagu i nadu. Progovorio sam i podijelio svoje osjeaje. Poeo sam ponovno osjeati svoje osjeaje. Usmjerio sam svoju ovisnost na tu novu obitelj koju sam pronaao. U meni je jo uvijek postojalo ovisno dijete, odreeno stidom, koje je novoj skupini pridalo ulogu zatitnike sigurnosti roditelja. Moj stid bio je manji, ali jo uvijek iv. To je bilo oito iz injenice da sam jo uvijek bio kompulzivan i da sam imao problema s prisnou. Izabirao sam ene za koje sam osjeao da sam im potreban, brkajui ljubav sa saaljenjem. Gradio sam veze koje su podsjeale na spaavanje, u kojima su drugi postajali ovisnima o meni i vjerovali da sam svemoan. Poeo sam raditi po 12 sati na dan, i subotom. Vie sam puio i poeo jesti velike koliine eera. Uistinu sam zaustavio za ivot opasnu bolest zvanu alkoholizam; smanjio sam svoj stid; osjeao sam se zadovoljniji sobom, ali i dalje sam bio optereen i kompulzivan. Jo nisam bio slobodan. Da bih se oslobodio, jo uvijek sam se trebao razraunati sa svojom obitelji. Jo uvijek sam trebao odrasti i uistinu napustiti svoj dom. Fritz Perls je jednom rekao: ivotni je cilj uiniti pomak od potpore okoline do samopotpore. Svrha je ivota postii neovisnost. Neovisnost je utemeljena u zdravom osjeaju stida. Odgovorni smo za svoje ivote.

U naim su nas izvornim vezama naputali i pruali nam loe uzore. To je stvorilo nau osobnost utemeljenu na stidu. Budui da nismo imali autentino ja, mi smo se ili vrsto vezali za svoje skrbnike fantazijskim vezama, ili se pak ogradili zidovima kako nas nitko ne bi mogao povrijediti. Ti najraniji dojmovi obojili su sve nae sljedee veze. Jednom sam uo Wernera Erharda, osnivaa programa est, kako kae: Dok ne rijeimo svoje izvorne veze, nikada nismo uistinu u nekoj drugoj vezi. Napustiti dom znai raskinuti sa svojim izvornim vezama. A budui da velik dio stida nosimo kao posljedicu tih veza, naputanje doma mono je sredstvo za smanjenje stida. NAPUTANJE to DOMA to uiniti?

znai napustiti dom? Kako

Naputanje doma druga je faza u putovanju prema cjelovitosti. Nazivam je fazom otkrivanja. Ona obuhvaa ostvarivanje dodira s povrijeenim i usamljenim unutarnjim djetetom, naputenim prije mnogo godina. To dijete je onaj dio nas u kojem je smjetena naa blokirana emocionalna energija. Ta je energija posebno blokirana ako smo bili izloeni ozbiljnim povredama. Da bismo ponovno uspostavili vezu s tim ranjenim i povrijeenim djetetom, moramo se vratiti unatrag i ponovno iskusiti osjeaje koji su bili zaprijeeni. Stvaranje blokova emocionalne energije ozbiljno teti naoj sposobnosti razmiljanja i zakljuivanja. Naem su umu sueni horizonti. Kontaminirani smo u prosuivanju, opaanju i sposobnosti zakljuivanja o konkretnim osobnim dogaajima

u naem ivotu. (ini se da takva emocionalna blokada ne oteuje apstraktne ili spekulativne oblike miljenja.) Kada je naa praktina prosudba onesposobljena, tada i volja, koja je izvritelj nae linosti, gubi sposobnost da prepozna alternative te vie nije utemeljena u stvarnosti. Emocionalno zatvorena osoba doslovno je ispunjena voljom; ona zapravo postaje samovoljna. A znaajke samovolje jesu megalomanija i neukrotiva elja za vladanjem, pa je ona stoga krajnja propast uzrokovana toksinim stidom. Samovolja je igranje Boga; razularena samovolja je ona o kojoj je rije u Programu u 12 koraka. Jedini nain da mozak oslobodimo iz zatvora i izlijeimo svoju kompulzivnost jest vratiti se unatrag i ponovno iskusiti emocije. Blokirane emocije moraju se ponovno doivjeti onakve kakve su bile kada su se prvi put pojavile. Nezadovoljena i nerijeena potreba za ovisnou mora se ponovno odgojiti putem novih pouka i korektivnih iskustava. Nad naim izgubljenim djetinjstvom valja oajavati. Naa je kompulzivnost posljedica onih starih zaprijeenih osjeaja (naa neodalovana bol), koji se uvijek iznova javljaju. Izlazimo na kraj s tim osjeajima tako da ih ponovno proivljavamo ili pak iivljavamo kroz kompulzivne radnje. Moemo ih iivjeti takoer u obliku depresije ili samoubojstva ili ih pak projicirati na druge osobe, kao to je sluaj u interpersonalnim strategijama za prijenos stida. Moramo napustiti dom i postati svoja vlastita osoba da bismo izlijeili kompulzivnost. ak i kada sam bio u fazi ozdravljenja, ja nisam napustio dom. Nisam otkrio uzroke i okolnosti svojeg bolesnog stida. Nisam radio na svojoj izvornoj boli. Nisam se uhvatio u kotac sa svojom obitelji.

RAD

NA

IZVORNOJ

BOLI

Svaka osoba utemeljena na stidu odrasla je u traumatinoj obitelji. Traumatina djeca iskuse u kratkom vremenu pre vie poticaja da bi bila sposobna primjereno ovladati tim poticajima. Svi oblici traume naputenosti potiu alobne emocije u djece i istodobno blokiraju njihovo oslobaanje. Nedavno sam u zrakoplovnoj luci promatrao nekog ovjeka i njegovu kerkicu. Bio sam na ianju, a on je sjedio dva stolca dalje od mene. Neprestano je grdio dijete i u jednom trenutku je ljutito rekao da s njom uvijek ima problema, ba kao s njezinom majkom. Pretpostavio sam da je rastavljen ili razveden. Dok je izlazio, udario ju je nekoliko puta. To je bilo uistinu bolno gledati. Kada bi djevojica zaplakala, on bi je ponovno udario. Zatim ju je odvukao do slastiarnice i kupio joj je sladoled da bi je uutkao. To je dijete ve u najranijoj dobi uilo da nije eljeno, da je za sve krivo, da nije osoba, da njegovi osjeaji nisu vani i da je odgovorno za osjeaje drugih ljudi. Ne mogu zamisliti gdje bi ta djevojica mogla nai saveznika koji bi s njom sjeo, priznao joj pravo na tugu i omoguio joj da aluje. U zdravoj, potovanja vrijednoj obitelji osjeaji djeteta su priznati. Trauma se mora dogoditi u nekom trenutku odrasta nja u svakom normalnom djetinjstvu. Kao to je Alice Miller esto pisala: Ne ini nas emocionalno bolesnima trauma koju smo doivjeli u djetinjstvu, nego nemogunost da traumu izrazimo. Kada je dijete naputeno uslijed zanemarivanja, zlostavljanja ili uplitanja, bijes prevladava nad povrijeenou i bolom. Djeci je potrebno priznati pravo na bol. Mora im se pokazati kako mogu osloboditi svoje osjeaje. Treba im vrijeme i potpora da ih naue pokrenuti. Ne bi se svako naputeno

dijete razvilo u osobu utemeljenu na stidu kada bi imalo potporu u nekom savezniku koji bi priznao njegovu bol i dao mu vremena da je rijei kroz alovanje. Poznajem jednu zdravu obitelj u kojoj je otac bio ozbiljno ozlijeen u nesrei u kuanstvu. estogodinji sin igrao se vani kada je uo eksploziju. Na svoj uas, naao je oca u krvi i obogaljenog. Otac mu je rekao neka pozove hitnu pomo. Djeaka je preuzeo susjed dok mu se majka ne vrati s posla. Bio je u oku. Majka ga je odvela djejem terapeutu koji lijei putem igre. Djeak se bojao ii u podrum kue (gdje se nalazio bojler od kojega je stradao otac). Bio je ljutit na majku jer nije bila kod kue i na oca jer ga je napustio (odveli su ga u bolnicu). Tijekom sljedeih mjeseci djeak se borio sa svojim osjeajima u simbolinoj igri. Majka i otac bili su sretni to je bio u stanju izraziti ljutnju koju je osjeao prema njima. (Roditelji utemeljeni na stidu osuivali bi ga jer izraava ljutnju.) Podupirali su ga dok se borio sa svojim strahom od odlaska u podrum, gdje su postavili novi bojler. Dijelili su osjeaje s djetetom. Priznavanje Da bismo se oslobodili boli, potrebno je nekoliko imbenika. Prvi je priznavanje. Naa trauma naputenosti iz djetinjstva mora biti priznata kao stvarna ili je neemo moi razrijeiti. Vjerojatno je najsretnija posljedica utemeljenosti na stidu ta da ne znamo koliko depresivni i ljutiti uistinu jesmo. Mi zapravo ne osjeamo svoj nerijeeni oaj. Nae lano ja i obrambeni mehanizmi ega spreavaju nas da ga doivimo. Paradoksalno je to da su upravo oni mehanizmi obrane koji su nam omoguili da preivimo svoju traumu iz djetinjstva

sada postali prepreke naem razvoju. Fritz Perls jednom je rekao: Nita se ne mijenja dok ne postane ono to jest. Moramo otkriti svoju zamrznutu bol. Sjeam se svoje bake s oeve strane koja me ismijala to sam bio histerian kada je moj otac iziao van kako bi se napio. Upravo se posvadio s mojom majkom i napustio kuu bijesan, zaklinjui se da e se napiti. Poeo sam plakati i ubrzo izgubio kontrolu nad sobom. Baka me ismijala i postidjela. Rekla mi je da sam mlakonja i da se sredim. Nikada nisam zaboravio to iskustvo. Mnogo godina nosio sam u sebi svoju nerazrijeenu bol. Potpora Najvea tragedija jest to znamo da se oaj moe izlijeiti prirodnim putem kada imamo potporu. Jane Middleton-Moz je rekla: Ono to znamo o osloboenju od boli jest da se itav svijet moe izlijeiti ako ima potporu. Ljudi produavaju svoj oaj zato to nema nikoga tko bi ga priznao i pruio im potporu. Ne moete alovati sami. Milijuni nas, odrasle djece, to su pokuali. Otili smo na spavanje plaui u jastuk ili smo se zakljuali u kupaonicu. Produena bol sr je onoga to nazivamo sindromom posttraumatskog stresa. Kada se vojnici vrate iz rata, pate od opih simptoma nesnalaenja u stvarnosti: panike, fizike otupljenosti, lakog prepadanja, depersonalizacije, elje za kontrolom, nonih mora i poremeaja sna. Isti ti simptomi uobiajeni su kod djece iz nesreenih obitelji. Oni su simptomi nerazrijeene boli. Rad na alovanju Nakon to je osoba dobila priznanje i potporu, mora doivjeti osjeaje koji nisu doputeni. To se mora ostvariti u

sigurnoj, nepostiujuoj okolini. Pri alovanju se javljaju: ljutnja, grinja savjesti, povrijeenost, depresija, tuga i usamljenost. Oslobaanje od boli vrsta je psihikog posla koji se mora obaviti. Ono varira u trajanju ovisno o intenzitetu traume. Potrebno je dovoljno vremena da bi se taj posao zavrio. U nesreenim obiteljima nikada nema dovoljno vremena. U naem Centru za obiteljski oporavak u Houstonu odravamo teaj alovanja zbog izvorne boli u trajanju od etiri i pol dana. Sluimo se ulogama iz obiteljskog sustava kako bismo omoguili ljudima da shvate na koji su nain izgubili svoje autentino ja i zaglavili u lanome ja. Kada osoba doivi ubojstvo vlastite due, poinje oajavati. esto joj terapeut, koji je tu kako bi olakao rad, mora pomoi da prihvati te osjeaje jer su oni sputani stidom. Kada se osoba povee sa svojim istinitim i autentinim osjeajima, stid se smanjuje. Ovaj rad nastavlja se i nakon teaja. Moe se nastaviti i nekoliko godina. Postoje razliite metode za razrijeavanje izvorne boli. To se mora provesti elimo li se rijeiti oaja i prekinuti ivot iivljavanja i kompulzivnih radnji.
KOREKTIVNO ISKUSTVO

Rad na nerazrijeenoj boli obuhvaa ponovno doivljavanje, oslobaanje i integraciju izgubljenog unutarnjeg djeteta. Budui da je zanemarivanje naih razvojnih potreba za osloncem bio glavni izvor toksinog stida, vano je ponovno uspostaviti odnose. Svaki je razvojni stupanj bio jedinstven i imao vlastite potrebe i dinamiku. U najranijem djetinjstvu bilo nam je potrebno odraavanje bezuvjetne ljubavi. Trebalo nam je da ujemo rijei (koje su kod malog djeteta neverbalne)

poput onih: Tako sam sretan to si ovdje. Dobrodoao u svijet. Dobrodoao u nau obitelj i dom. Tako mi je drago to si djeak ili djevojica. elim biti pokraj tebe, drati te u naruju i voljeti te. Tvoje potrebe su u redu. Dat u ti sve vrijeme koje ti je potrebno da zadovolji svoje potrebe. Ja obino organiziram male skupine (od est do osam osoba) s jednom osobom u sreditu. Ta osoba daje na znanje ostalim lanovima skupine koliko blizu eli da joj oni priu. Neke osobe ele da ih se njie i dri u naruju. Neke ele samo lagane dodire. Neke, kojima je bilo uskraeno milovanje, ne osjeaju se dovoljno sigurnima za takvu bliskost. Svaka osoba postavlja svoju vlastitu granicu. Nakon to je skupina uspostavljena, putamo uspavanke, a svaki lan izrie neku izjavu dok dodiruje ili miluje sredinju osobu ili pak samo sjedi pokraj nje. Osobe koje su bile zanemarivane poet e jecati kada uju rijei koje su im trebale, a nisu ih ule. Ako je osoba bila izgubljeno dijete, esto e intenzivno jecati. Te rijei dodiruju prazninu u njezinoj dui. Nakon izjava, raspravlja se o doivljaju. Uvijek nastojim sastaviti mjeovitu skupinu, tako da osoba uje i muke i enske glasove. esto e osoba izjaviti da joj je posebno godilo uti muki ili pak enski glas, jer ga nikada nije ula kao dijete. Ponekad, ako je osobu zlostavaljao jedan od roditelja, nee imati povjerenja u glas koji odgovara spolu tog roditelja. Sudjelovanje u zajednitvu, sluanje izjava, dodirivanje i potpora nude korektivno iskustvo. Preporuam i druge naine na koje se mogu zadovoljiti potrebe iz najranijeg djetinjstva dok se one prerauju u novim doivljajima. Obino je potreban prijatelj koji e osobi dati fiziku potporu (mnogo dodira) i hraniti je (izvoditi u

restoran). Takvim je osobama potrebno mnogo taktilnog zadovoljenja. Moda e im trebati topla kupka ili umatanje u pokriva. Moda e poeljeti iskuati i masau cijelog tijela. Prelazimo na potrebe djeteta koje je prohodalo, ponavljajui skupni postupak. Budui da djeci koja prohodaju treba odvajanje, putamo osobu da sjedi blizu, ali odvojena od sviju. Obino savjetujem da se provede meditaciju koja vraa unatrag, u kojoj traim od osobe u sreditu da doivljava sebe kao tek prohodalo dijete. Dajem izjave poput: U redu je to luta i istrauje. U redu je to me naputa i odvaja se od mene. Ja te neu napustiti. U redu je to ispituje svoje granice. U redu je biti ljutit, zapasti u srdbu, rei ne. U redu je to ti to radi i to to radi na svoj nain. Ja u biti ovdje. Ne mora uriti. Dat u ti sve vrijeme koje ti je potrebno. U redu je to se pridrava pa puta. Ja te neu napustiti. Nakon to je svaka osoba ula ove izjave nekoliko puta, ponovno se zajedniki raspravlja. esto ljudi iskazuju duboke emocije dok se povjeravaju. esto se prisjete neke epizode naputanja koju su ve davno zaboravili. Neki se ponu boriti s jo nerazrijeenom boli. Prolazimo kroz sve razvojne stupnjeve do adolescencije. Adolescencija je vana, jer su mnoge osobe iskusile bolno naputanje i postiujue dogaaje upravo u tom razdoblju. Obino traim od svakog lana skupine da napie pismo svojim roditeljima (ili roditelju) u kojem im nabraja sve ono to joj je bilo potrebno, a nije dobila. Wayne Kritsberg trai da pismo napiu nesigurnom rukom. Ponekad ga slijedim u tome. Pisanje nesigurnom rukom pomae stvoriti osjeaj da ste dijete. Dok osoba ita svoje

pismo drugima, oslobaaju se snane emocije. Nakon to je pismo proitano, traim od lanova skupine da sredinjoj osobi daju izjave koje odgovaraju nezadovoljenim potrebama, opisanim u pismu roditeljima. Pred kraj radionice traim od svakog sudionika da se suoi sa svojim izgubljenim djetetom. Ne mogu opisati snagu te vjebe. Snimio sam je na nekoliko kaseta. Nije mogue prenijeti njezinu snagu pisanom rijeju. Ocrtat u tu meditaciju. Moete je snimiti na kasetu i sluati je. Preporuujem ovu ili ovu melodiju u pozadini.

MEDITACIJA:

PRIHVATITE UNUTARNJE

SVOJE DIJETE

IZGUBIJENO

Sjednite uspravno. Opustite se i usmjerite na disanje... Ostanite tako nekoliko minuta i postanite svjesni disanja... Budite svjesni zraka dok ga udiete i dok ga izdiete... Zamijetite razliku izmeu zraka koji ulazi i zraka koji izlazi. Usredotoite se na tu razliku...(jedna minuta). Sada zamislite da silazite niz mnogo stuba. Silazite polagano dok ja odbrojavam od deset nanie. Deset...(deset sekundi) Devet... (deset sekundi) Osam...(deset sekundi) itd. Kada doete do dna stuba, skrenite nalijevo i koraajte dugim hodnikom s vratima s vae desne strane i s vratima s vae lijeve strane. Svaka vrata imaju na sebi neki znak u boji...(jedna minuta). Pogledajte prema d n u hodnika i vidjet ete jako polje svjetla...Uite u njega i vratite se kroz vrijeme u ulicu u kojoj ste ivjeli prije no to ste navrili sedam godina. Krenite niz ulicu do kue u kojoj ste ivjeli. Pogledajte tu kuu. Zamijetite krov, boju kue, njezine prozore i vrata... Ugledajte malo dijete koje izlazi kroz ulazna vrata...Kako je

dijete odjeveno? Koje su boje njegove cipele? Priite djetetu.. Recite mu da ste vi iz njegove budunosti.. .Recite mu da vi poznajete bolje od svih drugih to je ono sve iskusilo.. Njegovu patnju, njegovu naputenost... njegov stid... Recite mu da od svih ljudi koje e ikad poznavati, jedino vas nikada nee izgubiti. A sada ga upitajte eli li poi kui s vama?...Ako ne eli, recite mu da ete ga posjetiti sutradan. Ako eli poi s vama, uzmite ga za ruku i poite zajedno s njim...Dok budete odlazili, ugledajte svoje mamu i tatu kako izlaze na balkon. Mahnite im na pozdrav. Osvrnite se preko ramena dok se i dalje udaljavate i gledajte kako postaju sve manji i manji dok potpuno ne nestanu.. .Zaokrenite iza ugla i ugledajte svoju Viu silu i najdrae prijatelje kako vas ekaju. Zagrlite sve svoje prijatelje i dopustite da vam Via sila ue u srce...Sada poite i obeajte vaem djetetu da ete ga susresti na pet minuta svakoga dana. Odaberite tono vrijeme. Posvetite se tom vremenu. Uzmite dijete u ruku i pustite ga da se smanji na veliinu vaeg dlana. Smjestite ga u svoje srce...Sada poite na neko prekrasno mjesto na otvorenom... Stanite u sredinu tog mjesta i razmiljajte o doivljaju koji ste upravo imali.. .Steknite osjeaj zajednitva unutar sebe, sa svojom Viom silom i sa svim ostalim...Sada pogledajte u nebo; ugledajte ljubiastobijele oblake kako oblikuju brojku pet... Gledaj te kako petica postaje etvorka... i budite svjesni svojih stopala i nogu...Gledajte kako etvorka postaje trojka... Osjetite ivot u trbuhu i vaim rukama. Gledajte kako trojka postaje dvojka; osjetite ivot u rukama, licu, cijelom tijelu. Znajte da ete se ubrzo posve razbuditi i biti sposobni initi sve potpuno probuene svijesti gledajte kako dvojka postaje jedinica i potpuno se razbudite, pamtei ovaj doivljaj...

Savjetujem da nabavite svoju fotografiju iz ranog djetinjstva. Najbolja bi bila ona na kojoj jo nemate sedam godina. Stavite je u lisnicu ili novanik. Stavite fotografiju na stol tako da vas podsjea na dijete koje ivi u vama. Mnotvo podataka upuuje na to da dijete ivi u nama potpuno razvijeno. To je dijete najvitalniji i najspontaniji dio nas i treba ga integrirati u na ivot.
ZADOVOLJAVANJE RAZVOJNIH POTREBA DJETETA U ODRASLOJ DOBI

Mi preraujemo svoje razvojne potrebe tijekom cijeloga ivota. Svaki put kada zaponemo neto novo, pokreemo svoje potrebe iz najranijeg djetinjstva. Kada postanemo sigurni i steknemo povjerenje u svoju novu okolinu, tek prohodali dio nas eli istraivati i isprobavati. Naa vlastita djeca potiu nae potrebe dok prolaze kroz razliite razvojne faze. Kao odrasla osoba imamo priliku pobrinuti se za sebe same u svakoj od tih faza. Kao odrasle osobe moemo stvoriti okruje u kojem emo zadovoljiti svoje potrebe. Meni je bila uskraena oinska ljubav. Stvorio sam skupinu mukaraca koji mi pruaju prijateljstvo, potporu i povratnu informaciju. Nauio sam da kao odrasla osoba mogu upotrijebiti ono to dobivam od drugih da bih zadovoljio svoje potrebe. Djeca nikada ne dobivaju dovoljno. Odrasli ue dok sazrijevaju kako da dobiti dovoljno. Tako i ja mogu prisnost koju ostvarujemo u skupini pretvoriti u doivljaj oinske ljubavi. Ako mi jedan od sudionika posebno mnogo prua, mogu to iskoristiti za doivljaj oinske ljubavi. Mogu i druge dogaaje iz svojeg ivota pretvoriti u doivljaj oinske ili majinske ljubavi. Kao odrasla osoba mogu nauiti i kako u dobiti upravo ono to

mi treba. Mogu biti dobar prema sebi i astiti sam sebe blagotvornim potovanjem i dobrotom.
SVEOPA POTRAGA ZA UNUTARNJIM DJETETOM

Vano je primijetiti da je potreba za pronalaenjem unutarnjeg djeteta dio putovanja prema cjelovitosti svakog ovjeka. Nitko nije imao savreno djetinjstvo. Svatko nosi nerazrijeene nesvjesne probleme svoje obiteljske povijesti. Putovanje prema unutarnjem djetetu junako je putovanje. Postati potpuno djelotvorna osoba junaka je zadaa. Du puta susreemo se s iskuenjima i tekoama. U grkoj mitologiji Edip ubija oca, Orest majku. Naputanje vlastitih roditelja prepreka je koju moramo svladati na svojem junakom putu. Ubijanje roditelja simboliki je nain da se opie naputanje doma i odrastanje. Pronalaenje svojeg unutarnjeg djeteta prvi je skok preko provalije oaja koja nam svima prijeti. Ali pronalaenje unutarnjeg djeteta tek je poetak. Uslijed izoliranosti, zanemarenosti i potrebitosti, to dijete je egocentrino, slabo i uplaeno. Mora ga se odgojiti da bi se oslobodila njegova golema duhovna mo.

7. POGLAVLJE

INTEGRACIJA POREKNUTIH DIJELOVA

Tijek naeg ivota je odreen...nizom ja koja ive u svako me od nas. Ta ja neprestano nam se javljaju - u naim snovima i matanjima, naim raspoloenjima i bolestima te u mnotvu nepredvidljivih i neobjanjivih reakcija na svijet oko nas. Hal Stone i Sidra Winkelman Te se transformacije ne mogu postii tek tako. One su od mene zahtijevale da nauim ivjeti ostatak ivota u neiz vjesnosti spoznaje da sam od svega onoga to jesam ujedno i suprotnost. Ne mogu se rijeiti svojih demona bez rizika da e i moji aneli pobjei zajedno s njima. Sheldon Kopp

Kao osoba neko utemelejna na stidu, moram ulagati mnogo truda da bih sam sebe potpuno prihvatio. Dio tog rada na samoprihvaanju ukljuuje integraciju naih osjeaja, potreba i elja sputanih stidom. Veina osoba utemeljenih na stidu osjea stid kada im treba pomo; kada su ljuti, tuni, uplaeni ili radosni; i kada su seksualno aktivni ili samosvjesni. Ovi bitni dijelovi nas odcijepljeni su.

Pokuavamo djelovati kao da nemamo potrebe. Pretvaramo se da ne osjeamo ono to osjeamo. Mislim na sve one dane kada bih rekao da se dobro osjeam, a bio sam tuan ili povrijeen. Ili zatupljujemo svoju seksualnost i nastupamo vrlo puritanski ili pak iskoritavamo seksualnost da bismo izbjegli sve druge osjeaje i potrebe. U svakom sluaju odsjeeni smo od vitalnih dijelova sebe samih. Ti poreknuti dijelovi najee se pojavljuju u naim snovima i projekcijama. To osobito vrijedi za nae seksualne i prirodne instinkte. Evo nekoliko primjera: Mukarac sanja da je u uionici. Skupina ena ga svlai. Jedna od njih ga seksualno dodiruje i on je snano uzbuen. Sanjam da me progoni divlja ivotinja. Sanjam da ovjek s crnom kapuljaom provaljuje u moju kuu. ena sanja kako vozi meu crnim muslimanskim mukarcima koji joj se kese. Svaki od tih snova predstavlja instinktivnu energiju koja je poreknuta. Snovi su sjajan nain da doete u dodir s tim poreknutim dijelovima sebe samih. Ti dijelovi pokuavaju privui nau pozornost. Neprihvaeni dio naega ja jest vrsta energije - osjeaj, elja ili potreba, koji je bivao postien svaki put kada bi se pojavio. Ovi obrasci energije potisnuti su, ali ne i uniteni. Oni ive u naoj podsvijesti. Jung je ove poreknute dijelove nae linosti nazvao naom sjenovitom stranom. Ako ne integriramo svoju sjenu, ne moemo biti cjeloviti.

METODA

DIJALOGA SIDRE

GLASOVA HALA WINKELMAN

STONEA

Hal Stone i Sidra Winkelman razvili su djelotvoran pristup nadvladavanju samootuenja koji je posljedica toksinog stida. Njihovo se djelo temelji na pretpostavci da je naa linost sastavljena od niza ja, koji ive unutar svakoga od nas. Ta su ja posljedica podjele linosti, to se prirodno dogaa u procesu odrastanja. Budui da su nai skrbnici nesavreni, nijedan od njih nije nas mogao prihvatiti savrenom, bezuvjetnom ljubavlju. Svaki od njih nam je na svoj nain postavljao uvjete vrijednosti i mjerio nas u skladu sa svojom slikom svijeta. Pritom su, naravno, odbacivali one dijelove nas koji nisu odgovarali njihovu nainu gledanja na stvari. Ovi dijelovi su tako odcijepljeni i tijekom naeg dugog djetinjstva donekle su se osamostalili. Svaki odcijepljeni dio postao je jedno malo ja. Ta ja nam se neprestano javljaju. Ona se pokazuju u naim snovima i matanjima, u naim raspoloenjima i bolestima te u mnotvu nepredvidljivih i neobjanjivih reakcija na naa ivotna iskustva. Ova unutarnja ja doivljavaju se kao unutranji glasovi. to vie moemo postati svjesni tih unutarnjih glasova, to je vea naa sloboda. Svatko ima ove glasove, ali osobe utemeljene na stidu ih imaju iznimno mnogo, pa tako imaju i veu potrebu za integracijom svojih mnogobrojnih ja. Kao oblici energije, nai poreknuti dijelovi snano utjeu na nas. Osobe utemeljene na stidu obino su iscrpljene veliki dio vremena. One troe mnogo energije da odre lane maske svojega ja i prikriju svoje poreknute dijelove. Usporedio sam to s dranjem lopte za plau ispod vode. Virginia Satir spomenuti pojam usporeuje s uvanjem gladnih

pasa. Potlaeni dijelovi vre snaan pritisak time to nas prisiljavaju da stalno djelujemo u smjeru suprotnome od njihova. Naa otuena ja obino nam se gade, ali na odreeni nas nain i oduevljavaju. Osnovna pretpostavka Stonea i Winkelmanove jest da su svi nai dijelovi u redu. Nita ne bi moglo biti pozitivnije i manje postiujue. Svaki aspekt svake osobe vaan je za njezinu cjelovitost i potpunost. Nema zakona koji bi tvrdio da je jedan dio bolji od drugoga. Naa svijest sa svojim monogobrojnim ja treba djelovati na naelima drutvene jednakosti i demokracije. Metoda dijaloga glasova zahtijeva mnogo truda i vjebe. Mogu vam dati tek puki nacrt njezine bogate strukture. Dijalog glasova pretpostavlja svijest kao proces, a ne kao cjelinu. Svijest nije neto to bismo nastojali postii; ona je proces koji se mora proivjeti. To je evolucijski proces u neprestanoj mijeni, koji tee iz jednog trenutka u drugi. Postoje tri razliite razine svijesti: svjesnost, doivljaj pod-linosti ili unutranjih glasova ego. Razina svjesnosti je sposobnost svjedoenja koja ne sudi ono emu svjedoi. Pod-linost je doivljaj dijela samooitovanja kao jednog obrasca energije. On moe biti tjelesan, emocionalan, mentalan ili duhovan. Primjerice, razjarena osoba moda doivljava svoj stidom sputani bijes, koji je suzdravala godinama. Njezina razjarenost toliko je preplavljuje da se ona poistovjeuje sa svojim bijesom. Tu nema svjesnosti. Kada osoba postane svjesna toga da je razjarena, moe doivjeti svoj bijes. Tada moe upotrijebiti svoj Ego da bi postala jo svjesnija svojeg iskustva.

Ego je izvritelj psihe - on pravi izbor. Ego prima svoju informaciju s razine svjesnosti i doivljaja raznih obrazaca energije. Kao to bi Stone i Winkelmanova rekli: Dok napredujete u procesu svijesti, Ego postaje sve svjesniji. Kao svjesniji Ego, on je u poloaju da moe ostvariti stvaran izbor. To je eljeni smjer u lijeenju stida koji nas sputava. Megalomanska i onesposobljena volja o kojoj sam ve govorio zaglibila je u stidom sputanim i neprihvaenim emocijama. Dok smo razvijali svoje lano perfekcionistike, vlastoljubive, podilazee dijelove, na je Ego izgubio autentinu izvriteljsku mo i poistovjetio se s onim to Hal i Sidra zovu Zatitnik/ Nadglednik. Zatitnik/Nadglednik esto se javlja u obliku pod-linosti Perfekcionista, Unutranjeg kritiara ili Podilazitelja. Kada se Ego poistovjeti s ovim pod-linostima, on gubi sposobnost stvarnog izbora. Ovo poistovjeivanje Ega s Perfekcionistom, Zatitnikom/ Nadglednikom, Unutranjim kritiarem ili Podilaziteljem ono je to sam nazvao Lanim ja. Najvaniji je problem kako razlikovati svaku od ovih pod-linosti od Ega, koji je autentini Izvritelj linosti. Kada smo se poistovjetili s bilo kojom od pojedinih podlinosti, izgubili smo svaki stvarni izbor. Svrha je ostvariti dodir s energijom koju doivljavamo te vidjeti je kao jedan od mnogih obrazaca energije koji se mora integrirati da bi utjecao na svjesni izbor koji oblikuje integrirano djelovanje. Sve pod-linosti dijelovi su nas - i valja ih cijeniti i prihvatiti. Svaki na dio je u redu. Samo trebamo postati svjesni da je glas koji ujemo ipak samo glas. Naa je namjera probuditi proces svijesti i proiriti ga.

Stone i Winkelmanova saimaju dijalog glasova na sljedei nain: 1. Istraivanje pod-linosti ili sustava energije Pod-linosti se nazivaju i glasovima. Dijalog glasova uvlai pod-linosti u dijalog bez mijeanja Zatitnika/Nadglednika, koji bi kritizirao, bio u neprilici ili vrio pritisak. Svaka podlinost nagovara se neposredno, uz puno priznanje njezine pojedinane vanosti i njezine uloge kao tek jednog od dijelova potpune linosti. Svaka pod-linost doivljava ivot drukije. Uplaeno Unutarnje dijete primjerice doivljava se kao neugodan osjeaj. Ove pod-linosti mogu se promatrati i izvana. Kao obrasci energije mogu se oitovati u tjelesnim pojavama. Vidio sam sudionike svojeg teaja o Unutarnjem djetetu kako se pred mojim oima mijenjaju: namrteno elo, napeti obrazi i vilica, stisnute usne, mogu se pretvoriti u dijete rairenih oiju, nasmijano i oputeno. 2. Pojanjenje Ega Dijalog glasova razdvaja Ego od Nadglednika/Zatitnika i njegove pratnje pod-linosti, koje djeluju pomou ovog dominantnog obrasca energije. Zapamtite, elja za nadzorom jedno je od skrovita za osobe odreene stidom. Razvoj pod-linosti Zatitnika/Nadglednika jedinstven je za sve ljude. Spomenuta pod-linost se razvija da zatiti ranjivo dijete. Kod osoba utemeljenih na stidu Zatitnik/Nadglednik kruto se poistovjeuje s Egom. Obrazac energije Zatitnika/ Nadglednika je ef. ef djeluje zajedno s ostalim podlinostima kao to su Nametljivac, Kritiar, Perfekcionist, Posrednici moi i Podilazitelji. Svaka od tih podlinosti moe postojati kao dio opeg obrasca Zatitnika/Nadglednika. To e se razlikovati od jedne osobe do druge.

Kada bilo koja od pod-linosti pone preuzimati funkciju liga, terapeut koji je zaduen za pomo upozorit e vas na to preuzimanje. Zatrait e od osobe da se preseli u drugi fiziki prostor i uvui e tu pod-linost u izravan dijalog. Na laj nain Ego postaje sve izdvojeniji, to jest postaje svjesniji. To znai da poinjemo biti svjesni skrovita stida. Zatitnik/Nadglednik, Kritiar, Perfekcionist - oni su ono to sam nazvao maskama koje prikrivaju lano ja. Oni su lano ja u tom smislu da se Ego s njima poistovjeuje. Shvatiti da su ti dijelovi ili pod-linosti zamrznuti kako bismo preivjeli stid koji smo usvojili znai istodobno razum jeti da ti dijelovi nisu ono to mi u biti jesmo. Mi ne sudimo o njima da su oni loi. Oni su jednostavno dijelovi, a ne mi kao cjelina. 3. Poticanje Svjesnosti Glavni dio dijaloga glasova je Svjesnost. Kontekst dijaloga glasova osigurava fiziki prostor za svaku pod-linost, Ego koji je koordinator i izvritelj za Svjesnost. Fiziki prostor za Svjesnost odvojen je od druga dva dijela. On je toka gdje se moe vidjeti i ponovno pregledati sve to se dogaa, a da se o tome ne sudi. Svjesnost se ne odnosi na odluke ili djelovanje. Nita se ne smije promijeniti. Svjesnost je mirna toka u kojoj se sve biljei i prihvaa. U Svjesnosti jasno se promatra drama koju igraju pod-linosti u odnosu prema Egu. Osoba ne moe sama provoditi dijalog glasova. Na poetku potrebna je pomo terapeuta. Zapravo, to je uzajamni proces i zajedniko poduzimanje. Terapeut i subjekt surauju u potrazi za pod-linostima i pokuavaju razumjeti njihove funkcije. Kako osoba postaje sve vjetija u tome, sve je razvijenija njezina osjetljivost na promjene u obrascima energije.

To znai da je proirenja.*

njezina

svjesnost

neprestanom

stanju

Ono to moete poduzeti sami jest sljedea vjeba. Preuzeo sam je iz knjige Hala Stonea i Sidre Winkelman i nazvao je: Pomirba sa svima u selu. Ovaj naziv predloio mi je veleasni Mike Falls, episkopalni sveenik kolegija Stephen F. Austin u Nacogdochesu, Texas. Pomirba sa svima u selu Prisjetite se ljudi koje ne volite. Sastavite popis prema jaini vaih osjeaja. Osoba broj jedan neka bude ona najomrznutija i najvrednija prezira. Napiite redak ili dva ispod svake osobe, u kojima ete izriito ocrtati karakterne i moralne nedostatke koji su vam odvratni. Proitajte jo jednom svako ime na popisu. Zastanite i promislite o odbojnim osobinama svake pojedine osobe. Budite svjesni svojih osjeaja dok to inite. Koja od tih osobina jae kod vas potie pravednost i dobrotu? Reducirajte te osobe na njihovu najodbojniju karakternu crtu. Evo mojeg popisa: a. Joe Slunk - megalomanski egocentrik b. Gwenella Farboduster - agresivna i bezobrazna c. Maximillian Quartz - licemjer (pretvara se da pomae ljudima, a ini to za novac) d. Farquahr Evenhouser - slui se krinkom kranina da bi prikrio svoju prijetvornost e. Rothghar Pieopia - mlakonja; nema vlastito miljenje.
* Oni koje zanima ova metoda mogu stupiti u kontakt s doktorima Stone i Winkelman, PO. Box 604, Albion, California 95410-0604. Knjiga Prihvaanje naih Ja moe se naruiti na istoj adresi.

 Svaka od tih karakternih crta predstavlja jedan od vaih neprihvaenih dijelova - jedan obrazac energije koji ne elite integrirati u svoj ivot ni po koju cijenu. Upravo ste izdvojili osobinu linosti koju ne prihvaate. Svaki neprihvaen dio ima suprotnu energiju s kojom se poistovjeuje va Zatitnik/Nadglednik. Potrebno je mnogo energije da bi se taj dio stalno odbijao. To objanjava snanu energiju za koju osjeamo da je posjeduju nai neprijatelji. Hal Stone ovu energiju usporeuje s branom koja je izgraena da bi se zaustavio protok te energije. Iza te brane je akumulirana prljava voda i sve mogue vrste smea. Vano je da tu energiju integrirate i da je iskoristite na kreativniji nain. Postavite si isto pitanje o svakoj osobi s vaeg popisa. Kako me ova osoba moe neemu nauiti? to mogu nauiti sluajui tu osobu? Ta osoba, koja vam je odbojna, moe vam pomoi da prouite dijelove sebe s kojima ste se previe poistovjetili. Na mojem popisu, Joe mi pomae shvatiti kako sam se previe poistovjetio sa svojom poniznou. Za mene je to stvarno vie prividna poniznost. Gwenella mi pomae razumjeti da sam se previe poistovjetio s podilaenjem ljudima. Maximillian mi pomae shvatiti kako sam se previe poistovjetio s time da bez ostatka pomaem ljudima, ne traei nita zauzvrat. Takvo pomaganje nije ljudsko. Ono je proizvod toksinog stida koji pokuava biti nadovjean. Farquahr mi pomae uvidjeti kako sam se previe poistovjetio s nastojanjem da budem savren kranin (to me ponekad spreava da uope budem kranin), a Rothghar mi pokazuje kako sam se previe poistovjetio s onime to me tjera da budem snaan. Biti snaan je nain na koji pokuavam biti vie od

ovjeka - odbijam prihvatiti normalnu ljudsku slabost. To je nain na koji odbijam svoj zdravi stid. Dok pregledavate popis, razgovarajte izravno sa svojim neprihvaenim dijelovima. Zapitajte svaki od njih to misli i kako bi promijenio va ivot kada biste ga prihvatili. Pustite taj dio da vam odgovori. Posluajte to vam ima rei. Pogledajte svijet iz njegove perspektive. Osjetite novu energiju koju vam donosi. On e zacijelo biti izvor novih zamisli. Moda vam moe ponuditi nova rjeenja za stare probleme. Uostalom, pie Sidra Winkelman Njegova stajalita vam jo nikada nisu bila na raspolaganju. Moda e vas iznenaditi nova energija koju primate od ove vjebe. Dio sebe samih izvlaite iz skrovita i tajnovitosti. Svoju sjenu pretvarate u svjetlost. Ne morate se pretvoriti u poreknuto ja. To bi bilo isto ono to ste radili prije poistovjeivanje s jednim dijelom po cijenu iskljuivanja drugoga. U ovoj vjebi vi uite govoriti postienom i poreknutom dijelu sebe i sluati ga. inei to, oslobaate energiju koja je bila sputana stidom. ZABAVA DIJELOVA
SATIR

DJELO VIRGINIJE

Vjerojatno nitko nije obavio vaniji pionirski rad na izljeenju bolesnog stida od Virginije Satir. Sjeam se kada sam je prvi put vidio kako radi s obitelji. Njezino priznanje i potpora svakoj osobi bila je vrijedna divljenja. Dok je provodila svoje djelotvorno odraavanje, mogao sam vidjeti kako svaka osoba malo bolje prihvaa sebe. Dok se to dogaalo, obitelj se zbliavala. Taj je rad bio prekrasan, pa sam ak i zaplakao dok sam je gledao kako radi.

U svojoj knjizi Virginia izlae prijeko potrebnu metodu kojom se slue terapeuti diljem Amerike. Ta se metoda uglavnom naziva zabavom dijelova. Vidio sam kako razliite terapijske kole tu vjebu primjenjuju na razliite naine. U sljedeem odlomku prikazat u vam vlastitu varijantu ove vrlo snane vjebe. Vjerujem da se ona najbolje provodi sa skupinom ljudi. Tada je djelotvornija. Naroito bih preporuio djelo Joea Crusea i Sharon Wegscheider-Cruse.
MEDITACIJA ZABAVA DIJELOVA

Vjeba Snimite sljedee upute na kasetu: Zatvorite oi...Pustite da se va um usmjeri na disanje. Provedite dvije do tri minute postajui svjesni svojega disanja. Dok udiete i izdiete, ugledajte brojku sedam kako se pojavljuje na platnu. To moe biti crna sedmica na bijelom platnu ili bijela sedmica na crnom platnu. Usredotoite se na sedmicu. Ako je ne moete jasno vidjeti, zamislite da je slikate prstom ili da neki glas izgovara sedam u vae unutarnje uho, ili pak zamislite sve troje ako moete. Zatim ugledajte, naslikajte prstom, zaujte brojku est; zatim pet; zatim etiri itd., sve do brojke jedan. Dok se usredotoujete na jedinicu, pustite je da se polako pretvori u vrata na pozornici i gledajte kako se ona polako otvaraju. Proite kroz vrata i ugledajte prekrasno malo kazalite. Pogledajte zidove i pozornicu...(stanka). Pogledajte sputeni zastor (stanka). Sjednite u prvi red i osjetite tkaninu sjedala...Neka to bude vaa omiljena tkanina. Osjetite je dok sjedate. Udobno se smjestite... (stanka)... Ponovno pogledajte uokolo i neka to kazalite bude ba onakvo kakvo vi elite. Zatim ugledajte kako se zastor poinje dizati... Dopustite sebi da osjetite

uzbuenje koje ide uz takvo podizanje zastora. Kada se zastor digne, vidjet ete velik natpis na zidu pozornice. On glasi: Revija dijelova tog i tog (stavite svoje ime). Prisjetite se nekog dijela sebe koji vam se uistinu svia i ugledajte neku slavnu linost ili nekoga koga dobro poznajete, a koji tumai taj dio, kako izlazi na pozornicu. Ja volim svoj smisao za humor i vidim Johnnyja Carsona kako izlazi na pozornicu.. Zaujte glasni pljesak. Zatim zamislite neki drugi dio sebe koji vam se svia i ponovite postupak. Meni se sviaju moje karizmatino govornitvo i moja iskrenost i vidim kako John F. Kennedy izlazi na pozornicu. Ponovite postupak dok ne skupite pet osoba na desnoj strani pozornice. Zatim se prisjetite nekog dijela sebe koji ne volite i ugledajte taj dio kako izlazi na pozornicu u liku neke slavne linosti ili nekoga koga poznajete. Ja ne volim svoju povrnost i pomanjkanje organizacije i vidim jednog mog vrlo zaputenog prijatelja kako izlazi na pozornicu. Zaujte zagluujue izraze neodobravanje koji dolaze iz publike. Zatim se prisjetite nekog drugog svojeg dijela koji ne volite. Ja ne volim onaj dio sebe koji je kukavica i plaljivac i vidim osobu za koju zamiljam da je Juda kako izlazi na pozornicu. Naposljetku, nakon to je pet dijelova koje mrzite ili ne volite ili odbijate prihvatiti stalo na lijevu stranu pozornice, zamislite neku mudru i lijepu osobu kako stupa u sredite pozornice. Ta osoba moe izgledati kao starac s bradom ili pak blistavi mladi kao Isus ili pak topla, ohrabrujua majka ili bilo tko drugi...Jednostavno pustite da se vaa mudra osoba pojavi na pozornici... Zatim je gledajte kako silazi s pozornice i dolazi po vas... Dok vam prilazi, opazite ono najuoljivije kod nje... Zaujte je kako vas poziva da se popnete na pozornicu i ogledate vae mnogobrojne dijelove. Obiite

svaku osobu koja tumai neki va dio; pogledajte joj u lice. Kako vam svaki od tih dijelova pomae? Kako vas svaki od tih dijelova ometa ili ograniava, naroito vai neeljeni dijelovi? to moete nauiti od svojih neeljenih dijelova? emu vas oni mogu poduiti? Sada zamislite da oni komuniciraju meusobno. Zamislite da sjede za stolom i raspravljaju o nekom problemu. Sjetite se nekog problema koji vas trenutno mui. to o njemu kae va smisao za humor? Kako vam to pomae? Kako vas to ometa? Kako vam vae pomanjkanje organizacije pomae? to bi se dogodilo da jednostavno nemate tog dijela? to biste izgubili? Kako biste voljeli promijeniti dio koji ne elite prihvatiti? Promijenite taj dio na nain da bude korisniji.. .to osjeate dok mijenjate taj dio?...Sada krenite ukrug i ponovite postupak sa svakim pojedinim dijelom. Mijenjajte ga dok vam ne bude odgovarao. Zatim odeite do svakog dijela i zamislite da se on stapa s vama. inite to dok ne ostanete sami sa svojom mudrom osobom na pozornici. Zaujte kako vam ona govori da je to kazalite va ivot. To je mjesto kamo moete povremeno doi i ogledati svoje mnogobrojne dijelove. Sluajte kako vam vaa mudra osoba govori da svi ti dijelovi pripadaju vama te da svaki od njih ima svoju suprotnost u vaoj psihikoj ravnotei. Odluite da ete prihvatiti svoje dijelove; da ete ih voljeti i prihvaati te od njih uiti... Gledajte kako vaa mudra osoba odlazi. Zahvalite joj za pouku. Znajte da je moete ponovno dozvati.. .Siite s pozornice. Budite svjesni tla sjedite u kazalitu i gledate pozornicu gdje se odigrava va ivot. Pustite duh da vidi svaki od vaih svjee izmijenjenih dijelova kako lebdi pokraj vas i osjetite sami sebe kao cjelovit organizam s mnogim aspektima i m e u s o b n o dinaminim dijelovima. Progovorite, zaujte sebe kako kaete:

Volim i prihvaam cijeloga sebe. Ponovite to. Priguite glas dok ustajete da biste izili iz svojeg kazalita. Iziite kroz vrata kazalita. Osvrnite se i ugledajte brojku jedan...crnu jedinicu na bijelom zastoru ili bijelu jedinicu na crnom zastoru. Naslikajte je prstom i zaujte je ako moete. Ili zamislite jednu od te dvije mogunosti. Zatim ugledajte brojku dva i uinite to isto. Zatim brojku tri, ponite osjeati ivot u prstima na rukama i nogama. Neka se popne kroz vae noge. Ugledajte brojku etiri i osjetite kako vam itavo tijelo oivljava. Zatim ugledajte brojku pet i znajte da se vraate u svoje normalno, budno stanje svijesti. Ugledajte brojku est i recite: Postajem potpuno svjestan. Osjetite mjesto na kojem se nalazite i kada ugledate brojku sedam, vratite se potpuno u svoje sadanje budno stanje svijesti.

RAD NA

SNOVIMA

Drugi nain da radite na svojim postienim poreknutim dijelovima jest da nauite integrirati i interpretirati svoje snove. Temeljito izlagati o radu na snovima bilo bi preopirno za ovo poglavlje ili ovu knjigu. Ali elim vam rei dovoljno o tome da postanete svjesni kako je rad na snovima mono sredstvo u integraciji vaeg ja. Svake noi sanjate. Suvremena prouavanja procjenjuju da svatko od nas sanja od jednog ili jednog i pol sata do etiri sata svake noi. Sanjamo da bismo bili u toku sa svojim ivotima. Svake noi nai su snovi kao inovnici u banci koji svode sve raune. Dijelovi naeg ivota koje smo odbacili glasno nas dozivaju u naim snovima da bismo ih primijetili. Nai snovi nam govore o tim dijelovima. Pokuavaju privui nau pozornost da bismo ih integrirali. Nai nam

snovi takoer govore o dijelu nas samih koji treba aktualizirati. Ponekad nam govore i o smrti i umiranju, o neemu ili o nekoj djelatnosti od koje smo odustali. Takvi snovi mogu naznaiti nov poetak te novu i stvaralaku fazu u naem ivotu. Svatko moe zapamtiti svoje snove. Veini nas nitko nije rekao da to moemo. Uzmite komadi papira i napiite: Noas u zapamtiti svoj san. Stavite ga u dep ili novanik. Pogledajte papir tri ili etiri puta u danu; i neposredno prije negoli zaspite. Neka vam pokraj postelje bude dnevnik, blok za biljeke ili kasetofon. Kada se probudite i san je jo svje, brzo ga zapiite ili snimite. Snimite svaku pojedinost sna, jer pojedinosti su kljuni dijelovi sna. Jezik snova je jezik slika, a ne jezik loginih misli. San nam uvijek pokuava poruiti neto to naa svijest ne zna. U Talmudu je zapisano: San je neotvoreno pismo samome sebi. Rad na vlastitim snovima je uistinu rad. Velika je greka vjerovati da se moe obaviti na brzinu. Slike snova imaju svoje asocijacije. Te su asocijacije dio nas. Njih treba integrirati i usvojiti. Metoda sna esto grijei u tome to previe interpretira. Primjerice, pogreno je vjerovati da svaki put kada sanjate puku, ona oznaava muki spolni organ. Postoje itave knjige o simbolici snova. One mogu biti korisne, ali ne bi se smjele uzimati doslovno. Moe se pogrijeiti i pri integraciji snova. U tom se sluaju pretpostavlja da ne postoje simboline asocijacije i da je svaki dio sna poreknut ili neostvaren dio vlastite linosti. Dobar rad na snovima ukljuuje i interpretaciju i integraciju.

Slika 7.1. Biljeke o snu

Radu na snovima moramo se ozbiljno posvetiti, a trebamo i vodia. Moj najdrai vodi je jungovac Robert A. Johnson. Njegova korisna knjiga zove se U n u t r a n j i rad ( Inner Work, izdali Harper and Row). Njezin je podnaslov Kako koristiti snove i aktivnu matu za osobni razvoj. Prvi korak: asociranje Kada ste zapisali svoj san to ste pomnije mogli, sa svim pojedinostima, spremni ste za prvi korak. Zapiite prvu sliku koja se javlja u snu. Sjetite se da je jezik snova drugaiji od |ezika naeg obinog, loginog uma. Sanjao sam kako upravljam zrakoplovom. Zapisao sam: Upravljam jednomotornim zrakoplovom. Nalazim se na uzletitu za sportske zrakoplove. Dignuo sam se jednom stranom, ali ne mogu se odvojiti od zemlje. Pokuavam uzletjeti na drugi nain. Jasno mi je da cijelo vrijeme idem od juga prema sjeveru, a zatim od istoka prema zapadu ocrtavam savren kri jednakih krakova (+). Bez obzira na to to inio, ne mogu uzletjeti. Zapisujem prvu sliku. Upravljanje zrakoplovom (jednomotorac). Za svaki simbol sna podsvijest ima asocijaciju. Jezik podsvijesti moe se dekodirati. Zadaa je pustiti da asocijacije dou spontano. Upitajte se: to osjeam o ovoj slici? Koje mi rijei ili ideje padaju na pamet dok je gledam? To znai da trebate doslovce zapisati sve to spontano asocirate uz tu sliku. Obino e jedna slika izazvati vie asocijacija, kao to je prikazano na slici 7.1. Kada iscrpite asocijacije, prijeite na sljedeu sliku. Moja sljedea slika bila je uzletite za sportske zrakoplove. Slika je osoba, predmet, situacija, boja, zvuk ili govor. Zapisujem

Slika 7.2.

Slika 7.3.

sliku u sredite kruga kao na slici 7.2. Kada sam iscrpio asocijacije, prelazim na sljedeu sliku. inim isto na slici 7.3., gdje se koristim slikom prekrienih uzletita. Za mene je to to nisam mogao uzletjeti imalo samo nekoliko asocijacija, jednostavno se nisam mogao odvojiti od zemlje. Nisam mogao initi ono to sam elio. Takoer sam imao osjeaj da sam upao u koloteinu, zaglavio sam. Da biste izabrali jednu od tih asocijacija, pregledavajte ih i ekajte da neka od njih kljocne. Metoda kljocanja radi na naelu ekanja da se jedna od asocijacija napuni naponom ili energijom. Robert Johnson kae: Jedini nain na koji moemo pronai bit sna jest otii tamo gdje je energija - asocijacijama, koje su bujica energije. Zapamtite da su vai odcijepljeni dijelovi puni energije. Kao i simboli podsvijesti, oni su puni energije. Ponekad nije posve jasno koja asocijacija ima najvie energije. U tom sluaju, ostavite ih na miru neko vrijeme. esto e energija biti tamo kada im se vratite. U mojem snu asocijacije s najvie energije bile su transcedencija, sjemenite, Toronto, mandala i zaglavljenost. A sada emo prijei na drugi korak. Drugi korak: povezivanje slika iz sna s unutarnjom dinamikom U ovom koraku pokuavamo povezati sliku iz sna s naim unutarnjim dijelovima. Da bismo proveli taj korak, vratimo se slici iz sna. Zapitajmo se: Koji dio mene je to? Tko to u meni tako osjea ili se tako ponaa? Gdje mogu nai tu osobinu svoje linosti? Zatim zapiite svaki primjer kojega se moete sjetiti.

Veina snova, ali ne svi, izraava sanjaev unutarnji ivot. Tako zapisujemo primjere iz vlastita ivota koji odgovaraju dogaajima u snu. Ja sam primjerice imao osjeaj da sam se zaglavio. Bilo mi je oko 45 godina kada sam to sanjao. Bio sam zaglavljen u vlastitu ivotu. Trebala mi je nekakva ravnotea. Mandala je simbol ravnotee i potpunosti. Bio sam zaglavljen. Nisam znao kamo krenuti. Nedugo prije toga doivio sam stanovit financijski uspjeh, ali to me nije zadovoljavalo. Bio sam na vrhuncu karijere, ali neto je nedostajalo. San je pokazivao moje unutarnje stanje. Osim toga, skrivao je klju za rjeenje. Rije Toronto zbunjivala me. U Torontu sam se kolovao za sveenika. Postojala je oita asocijacija duhovnosti uz taj grad. A ja sam se uistinu osjeao duhovno zaglavljenim u vlastitu ivotu. Trei korak: interpretacija Moje je tumaenje bilo da taj san snano potvruje pomanjkanja zadovoljstva u mojoj tadanjoj duhovnosti. Iako sam poduavao kransku teologiju, neto u meni bilo je duhovno nezadovoljeno. Bio sam zaglavljen i izvan ravnotee. etvrti korak: rituali koji konkretiziraju san Priznao sam vanost tog sna time to sam porazgovarao sa svojim najboljim prijateljem o svojoj duhovnoj jalovosti. Pustio sam svoj duh da se usmjeri na Toronto. Jednostavno, prihvatio sam tu rije i pustio da mi misli lebde unatrag, u moje sjemenitarske dane u Torontu. Neko vrijeme nisam dobivao odgovor na tu zagonetku. Jedne sam noi sanjao kako se nalazim u istom jednomotornom zrakoplovu. Taj sam put uzletio s lakoom.
V

Odletio sam u Toronto. Prvo to mi se dogodilo kada sam iziao iz zrakoplova bilo je sjeanje na opata kojeg sam upoznao prije 20 godina u samostanu trapista u New Yorku. Radio sam na tom snu i otkrio kako mi moja podsvijest poruuje da e meditacija rijeiti moju blokiranu duhovnost. Godinama prije, taj monah trapist ostavio je na mene snaan dojam. Provodio sam sate meditirajui dok sam se kolovao za sveenika. Ali nikada nisam imao koristi od toga. Poslije, kada sam proitao knjigu Roberta Johnsona shvatio sam da sam tada bio premlad i previe neiskusan, da bih mogao meditirati. U toj knjizi Robert Johnson pie o mitu o Parsifalu. On tumai potragu za svetim gralom kao mit koji opisuje razvoj mukarca. Tvrdi da se svi mukarci, kao i Parsifal, nalaze u dvorcu grala u svojim tinejderskim godinama. Svi mladii imaju snanu viziju - ali premladi su da bi znali kako je ostvariti. U Torontu sam se kolovao za sveenika. Svoje prve monake godine proveo sam u Rochesteru u dravi New York. Tijekom te godine upoznao sam opata trapista. On je bio najdojmljivija duhovna linost koju sam ikad upoznao. Kako su godine prolazile, potpuno sam ga zaboravio. I evo, imao sam 45 godina, bio sam usred krize srednjih godina i moji su me snovi vratili u Toronto, opatu samostana trapista. Imao sam nekoliko snova posrednika, koji su mi pomogli da postanem potpuno svjestan znaenja svega toga. Tijekom iduih nekoliko mjeseci postao sam potpuno svjestan da je moj ivot slijepa ulica ako sam u potjeri jedino za novcem i svjetovnim prestiem. Postalo mi je jasno da moram poeti meditirati elim li krenuti dalje te proiriti svoju svijest i kreativnost.

Jedan od mojih tadanjih uspjeha bio je taj to sam postao lanom upraviteljskog vijea jedne naftne tvrtke. Jedan dio mene - jedan jakim stidom odreen dio mene oboavao je to to je u upraviteljskom vijeu. Ali ostali moji dijelovi osjeali su da su na krivom mjestu. Ovi su mi snovi pomogli da ponem meditirati. Gotovo sluajno upoznao sam Dennisa Weavera u Los Angelesu. Kip Flock i ja odravali smo teaj za socijalne radnike za savjetovanje narkomana. Dennis je bio gostpredava o temi meditacija. Dennis je meditirao od 1959. ponekad i nekoliko sati na dan. Bio je voa Pokreta za samoostvarenje u Los Angelesu. Na mene je dojam ostavila njegova dubina i unutarnji mir kojim je zraio. Nedugo nakon toga poeo sam meditirati. To je unijelo veliku promjenu u moj ivot. Priznao sam svoj san i time to sam otiao u Toronto. Proetao sam mjestima koja sam nekada poznavao. Molio sam i meditirao u istoj onoj kapelici u kojoj sam molio i meditirao prije. Razlika je bila nevjerojatna. Moji snovi odveli su me na novo mjesto u mojem ivotu. Moji su snovi u velikoj mjeri pomogli izlijeiti moj stid.

8. POGLAVLJE

O LJUBAVI PREMA SEBI SAMOME

Ne trebate biti voljeni, ne po cijenu samoga sebe. Jedina veza koja uistinu zauzima sredinje i kljuno mjesto u ivotu veza je sa samim sobom... Od svih ljudi koje ete upoznati tijekom svog ivota, vi sami jedini ste ovjek kojeg nikada neete izgubiti. Jo Courdet, Savjeti jednog gubitnika (Advice from a Failure)

Najvei je neprijatelj toksinog stida izjava Volim samoga sebe. Rei Volim samoga sebe moe postati vae najdje lotvornije orue u izljeenju stida koji vas sputava. Istinska ljubav prema samome sebi promijenit e va ivot. IZBOR LJUBAVI PREMA SEBI SAMOME

Scott Peck ovako je definirao ljubav: To je volja za pruanjem sebe da bih potaknuo vlastiti duhovni razvoj i duhovni razvoj drugoga. Ova definicija gleda na ljubav kao na in volje. To znai da je ljubav odluka. Mogu izabrati ljubav prema sebi, bez obzira na to kakva je bila prolost i bez obzira na to to osjeam o samome sebi.

Vjeba: osjetimo vlastito ja Pokuajte sljedee. Zamislite da sjedite u svojem omiljenom naslonjau. Uistinu se udobno smjestite i opustite. Sada zatvorite oi i zamislite da vama nasuprot sjedi osoba koju trenutno najvie volite i potujete. (Nemojte odabrati nekoga prema kome gajite bolne osjeaje.) Ta osoba moe biti va brani drug, ljubavnik, dijete, roditelj, prijatelj, junak itd. Zatvorite oi i ugledajte tu osobu. Ostanite tako tri do etiri minute... Sad stupite u dodir s osjeajima koje doivljavate kada je ta osoba uz vas. Ja sam osjetio toplinu, vitalnost i divljenje kada sam ugledao svojeg najboljeg prijatelja. To je bio moj osjeaj uz tu vezu. Sada zatvorite oi i ugledajte se kako sjedite nasuprot samima sebi. Ostanite u tom doivljaju tri do etiri minute.. Prvi put kada sam provodio ovu vjebu, osjeao sam kako se poinjem kritizirati. To mi se i sada povremeno dogaa kada se gledam u ogledalu. Jednostavno obratite pozornost na to to ste osjeali dok ste se gledali. Jedna osoba s kojom sam nedavno radio vidjela je da su joj obrazi predebeli i nije joj se svidjelo kako se dri. Veina nas ima neke negativne osjeaje prema sebi. Ako ste utemeljeni na stidu, a niste nita poduzeli da biste ga izlijeili, vjerojatno ete doivjeti snaan osjeaj odbojnosti. Odbojnost prema sebi bit je toksinog stida. Bezuvjetno prihvaanje samoga sebe Da biste se suprotstavili ovim negativnim osjeajima prema sebi, donesite odluku da ete sami sebe prihvatiti bezuvjetno. Uinite to inom izbora. Volim satnoga sebe. Prihvatit u se bezuvjetno.

Izgovarajte to glasno i esto. To je, naime, bezuvjetna ljubav. ivo se sjeam trenutka kada sam prvi put uistinu prihvatio i volio samoga sebe bezuvjetno. Bilo je to vrijedno strahopotovanja! Poslije sam itao knjigu Gaya Hendricksa u kojoj on govori o istoj stvari. Opisao je kako bi prilazio ljudima na svojem teaju s jednostavnim pitanjem: Hoete li se zbog toga voljeti? Kada sam proitao razgovor s jednim lanom skupine u jednoj od njegovih terapijskih intervencija, najprije sam bio iznenaen. Naravno, neki nai postupci nisu dostojni ljubavi. Dok je Gay iao dalje, pitajui osobu moe li se voljeti bez obzira na to to je uinila ili nije uinila, shvatio sam da naa ljubav treba biti tu zbog toga to jesmo, a ne zbog toga to inimo. Ti si vrijedan ljubavi, i toka. Zapamtite da vas toksini stid pretvara u radno bie, jer vam bolesni stid govori da je vae bie manjkavo i p u n o nedostataka. Ako je vae bie manjkavo i puno nedostataka, onda vas ba nita to biste mogli uiniti ne moe uiniti vrijednima ljubavi. Ne moete promijeniti ono to jeste. Razumijevanje razlike izmeu bivanja i djelovanja jedna je od najveih pouka mojeg ivota. Toliko sam se trudio uspjeti, biti sve bolji i bolji. Ali to god bih uinio, jo uvijek bih imao onaj dubok osjeaj manjkavosti koji je oznaka i nternaliziranog stida. Izjava Volim samoga sebe zbog bilo ega... snano je suprotstavljanje glasu stida. Izjava Prihvaam samoga sebe bezuvjetno moe promijeniti nae ivote. Jedan od najveih terapijskih uspjeha koje sam ikad imao bilo je rjeavanje problema prekomjerne teine jedne gospoe. Uspjeh je bio rezultat ove vjebe. Ona je smatrala da tei 12 kilograma previe. Prezirala je svoje tijelo i

poniavala se usporeujui se s drugima i kritizirajui se. Radio sam s njom nekoliko mjeseci, neprestano pobijajui njezine usporedbe i poniavanja. Pitao bih je: Hoete li se zbog toga voljeti? Bez obzira na to to bi ona rekla, pobio bih je tim pitanjem. Postupno je poela prihvaati samu sebe onakvu kakva jest. Odbio sam razgovor o dijetama i vjebanju. Znao sam da se nee promijeniti tako dugo dok se ne prihvati upravo onakvom kakva jest. Nije mogla izgubiti kilograme neprestano se postiujui. Kako bi se problem koji je uzrokovan i motiviran toksinim stidom i mogao izlijeiti pojaavanjem stida? Svaki put kada bi se moja pacijentica usporeivala ili kritizirala, zapoinjala bi spiralu stida. Spirala stida pojaavala bi internalizirani toksini stid, a to bi je potaknulo da jede jo vie kako bi ublaila bol stida. Odvratne usporedbe i samokritika nain su da se teina i dalje poveava, a ne da se izgubi. Da biste izlijeili stid koji vas sputava, morate poeti od prihvaanja samoga sebe i ljubavi prema samome sebi. Ljubav stvara zajednitvo. Kada donesemo odluku da emo se voljeti bezuvjetno, bezuvjetno prihvaamo sami sebe. Ovo potpuno samoprihvaanje stvara duh sklada. U skladu smo sa samim sobom. Na raspolaganju nam je sva naa snaga, jer je ne rasipamo na uvanje gladnih pasa u podrumu (nai poreknuti dijelovi). Mogue je izabrati ljubav prema sebi samome, ak i ako imamo negativne osjeaje prema sebi. esto mi se u odreenom trenutku ne bi svidjelo neko od moje djece, ali to ne znai da sam ga prestao voljeti. Ako donesemo odluku da emo sebe bezuvjetno voljeti, poet emo prema sebi gajiti drukije osjeaje.

Izabirui ljubav prema sebi, poveat emo svoju vrijednost. Prije vie godina Sidney Simon i Kirschenbaum napisali su knjigu p o d nazivom Pojanjenje vrijednosti (Values Clarification). Oni su ustvrdili da vrijednost nije vrijednost ako ne posjeduje sedam imbenika. Tih su sedam imbenika vrijednosti: mora mora mora mora mora mora mora biti biti biti biti biti biti biti rezultat slobodnog izbora izabrana izmeu razmotrenih mogunosti izabrana uz jasno poznavanje posljedica cijenjena i voljena javno proglaena provedena redovito provoena.

Izbor ljubavi prema sebi slobodan je izbor. To je jednostavna odluka. Alternativa je nain ivota odreen stidom s katastrofalnim posljedicama. Ohrabrujem vas da glasno izjavite: Volim samoga sebe i objavite kako volite i prihvaate samoga sebe bezuvjetno. Ako redovito budete djelovali u skladu s tim vjerovanjem, poveat e se vaa ljubav prema sebi i osjeaj vlastite vrijednosti. Poklonite si vrijeme i panju Ako odluite voljeti samoga sebe, bit ete spremni pokloniti si vrijeme i panju. Definicija ljubavi Scotta Pecka podrazumijeva ljubav kao naporan rad. Ona ukljuuje irenje; to znai da se moramo pruiti. Pruiti sebe zahtijeva rad. Raditi na ljubavi znai poklanjati vrijeme samome sebi. Koliko vremena elite provesti sa samim sobom? Odvajate li dovoljno vremena za dobar odmor i oputanje ili se nemilosrdno tjerate dalje? Ako ste radno bie, tjerate se

dalje. Potrebno vam je sve vie i vie uspjeha da biste bili zadovoljni sobom. Ako ste spremni bezuvjetno voljeti i prihvatiti samoga sebe, dat ete si vremena da jednostavno budete. Odvojit ete trenutke kada nema niega to biste morali uiniti i nijednog mjesta na koje biste morali otii. Dopustit ete si samou, poticajno vrijeme osame. Odvojit ete vrijeme za higijenu i vjebu. Odvojit ete vrijeme za zabavu. Otii ete na odmor. Odvojit ete vrijeme da poradite na svojem seksualnom ivotu. Bit ete spremni pruiti si uitak i veselje. Rad na ljubavi rad je na oslukivanju samoga sebe. Sluajte se opaajui svoje osjeaje, potrebe i elje. Morate obraati pozornost na sebe. To e moda zahtijevati da nauite metode kojima ete stupiti u dodir sa svojim osjeajima. Moda ete sudjelovati u skupnoj terapiji, gdje ete dobiti povratnu informaciju. Da biste poklonili pozornost samome sebi, trebate biti disciplinirani. Disciplina nam pak, kao to je pokazao Scott Peck, doputa poveati uitak u ivotu. Ako volite samoga sebe, spremni ste odgoditi zadovoljenje da bi se moglo dogoditi neto jo znaajnije za va razvoj. Dok sam bio na stidu utemeljen ovisnik o alkoholu, nisam mogao niti pomisliti na to da odgodim zadovoljenje. Kao veina djece traume i nesreenosti, nikada nisam niti pomislio da bih mogao imati dovoljno. Nisam odgaao zadovoljenje, jer moje stidom odreeno ja nije vjerovalo da bih mogao dobiti jo. Disciplina zahtijeva da govorim istinu i budem odgovoran za vlastiti ivot. Ako volim samoga sebe, ivjet u u realnosti. Posvetit u se tome da govorim istinu i budem odgovoran.

Takvo ponaanje poveava moje potovanje prema sebi. Svia mi se takvo ponaanje kod drugih, zato mi se ne bi svialo i kod mene? U naoj Zajednici za ozdravljenje obino kaemo: Pravi se da je tako dok tako uistinu ne bude. Ponekad jednostavno moramo odluiti da emo se uivjeti u pravi nain osjeanja umjesto da ekamo da budemo raspoloeni za promjenu. To vrijedi i za ljubav prema sebi. Donesite odluku. Izrecite je glasno. Ponaajte se kao da bezuvjetno volite, cijenite i prihvaate samoga sebe i poet ete osjeati vie ljubavi i prihvaanja. SAMOPOTVRIVANJE Drugi nain rada na ljubavi koji e potaknuti vau ljubav prema sebi samome i izlijeiti va toksini stid jest postajanje samosvjesnijim. Samosvijest se temelji na ljubavi i potovanju prema sebi samome. Ona se razlikuje od nasrtljivosti, koja je obino na stidu utemeljeno ponaanje. Postati nasrtljiv znai htjeti eljeti pobijediti po svaku cijenu. To esto znai postidjeti drugu osobu. Postiivanje nekoga drugoga ne moe poticati ljubav prema samome sebi. Smatram da je samopotvrivanje i vjebanje samosvijesti jedan od monih naina izljeenja stida koji vas sputava. Budui da ste u svojoj nesreenoj obitelji usvojili stid, on je sputao vae potrebe. Nakon nekog vremena niste vie znali to vam je potrebno. Nije bilo naina da nauite kako traiti ono to elite. Budui da su vae potrebe za osloncem bile zloupotrijebljene, poeli ste vjerovati da ne moete ovisiti ni o kome. Potpuno ste izgubili osjeaj za svoja prava kao jedinstvenog i neponovljivog ljudskog bia.

Vjeba samosvijesti je nain da nauite kako postii da se vae potrebe zadovolje. U vjebi samosvijesti uite kako rei ne i traiti ono to elite. Uite postavljati nove tjelesne i emocionalne granice te granice htijenja i uma. Knjige kao Kad kaem 'ne' osjeam se krivim (When I Say No I Feel Guilty) Manuela Smitha, Fensterheimova Kaete li 'da' kad elite rei 'ne'? (Do You Say Yes When You Want To Say No?) i Vae savreno pravo (Your Perfect Right) Albertija i Emmonsa, sve donose korisne naine da nauite kako vrsto drati poziciju i postii da se zadovolje vae opravdane potrebe. Metode predstavljene u tim knjigama zahtijevaju vjebu. Svatko od nas trebao bi stvoriti vlastiti Zakon o pravima. Moramo imati potpuno pravo na ostvarivanje svojih prava. U knjizi Kad kaem 'ne' osjeam se krivim Manuel Smith nudi nam sljedei popis prava. Moete mu dodati i neko svoje pravo. Imate pravo prosuditi vlastito ponaanje, misli, emocije te pravo da preuzmete odgovornost za njihovo poduzimanje i posljedice. Imate pravo ne ponuditi nikakvo objanjenje ni ispriku za svoje ponaanje. Imate pravo prosuditi jeste li odgovorni za prosudbu problema drugih. Imate se pravo predomisliti. Imate pravo grijeiti i biti odgovorni za svoje pogreke. Imate pravo rei: Ne znam. Imate pravo biti neovisni o dobroj volji drugih prije no to se s njima suoite. Imate pravo donositi nelogine odluke.

 Imate pravo rei: Ne razumijem. Imate pravo rei: Ba me briga. Kad kaem 'ne' osjeam se krivim (When I Say No I Feel Guilty) Dok volite sebe samog, prisjetite se kako ste voljeli onu osobu u poetnoj vjebi. Da ju je netko vrijeao ili napadao, to biste uinili? Da ste je vidjeli kako vrijea ili postiuje sebe samu, kako biste se za nju pobrinuli? Pomislite na trud i energiju koje ste uloili u ljubav prema vlastitoj djeci. Hoete li i sebe voljeti na jednak nain? Uistinu ste toga vrijedni. Nikada nije postojao netko kao vi. Niti e ikad vie postojati netko kao vi. Vi ste jedinstveni, neponovljivi i dragocjeni. PONOVNO UOKVIRIVANJE POGREAKA*

Osoba odreena stidom oajniki pokuava pokazati svijetu masku koja kae: Ja sam vie od ovjeka. ili Ja sam manje od ovjeka. Biti vie od ovjeka znai nikada ne grijeiti. Biti manje od ovjeka znai vjerovati da ste sami pogreni. Da bi se odrala ljubav prema samome sebi najvanije je izlaziti na kraj sa svojim pogrekama na zdrav nain. Ponovno uokvirivanje pogreaka nain je da se to postigne. Ponovno uokvirivanje u smislu u kojem koristim ovaj izraz, znai promijeniti vae tumaenje ili stajalite. Stavljate novi okvir na sliku ili na dogaaj da biste promijenili nain na koji ga promatrate. Ovaj novi okvir promijenit e znaenje loga dogaaja za vas. Ponovno uokviriti pogreke znai nauiti razmiljati o njima tako da ih se prestane smatrati
* Velik dio materijala u ovom odlomku inspiriran je knjigom Matthewa McKaya i Patricka Fanninga Samopotovanje.

katastrofom. Umjesto kao uasnu katastrofu svoje pogreke promatrate kao prirodne i vrijedne dijelove svojeg ivota. Upravo je to svrha vaeg zdravog stida. Kada ste u dodiru sa svojim zdravim stidom, znate da moete pogrijeiti te svoje greke iskoristiti da nauite neto novo ili kao upozorenja da zastanete i pogledate to inite.
POGREKE KAO UPOZORENJA

Pogreke su kao znak u automobilu koji vas upozorava na opasnosti vonje bez sigurnosnog pojasa. Ako vas kazne zbog prebrze vonje, to moe biti upozorenje da morate voziti sporije i usredotoiti se na vonju. Takva pogreka mogla bi vam u krajnjem sluaju spasiti ivot. Toksini stid, sa svojom maskom perfekcionizma, mijenja ovo upozorenje u moralnu optubu. Postajete tako zaokupljeni vlastitom obranom protiv unutarnjih kritinih glasova da vam promakne mogunost da posluate na to vas upozorava pogreka. Steknite naviku da svoje pogreke ponovno uokvirite kao upozorenja. Usmjerite se na upozorenje, a ne na krivnju.
POGREKE DOPUTAJU SPONTANOST

Svijest o tome da moete grijeiti i da ete grijeiti doputa vam da ivite svoj ivot vitalno i spontano. Zdravi stid uvjet je kreativnosti. Svijest o tome da ete initi greke doputa vam da traite nove informacije i nova rjeenja. Ona vas spreava da vjerujete kako ve sve znate. Strah od greaka ubija vau kreativnost i spontanost. Hodate kao po jajima, uvijek se bojite rei to mislite ili osjeate. McKay i Fanning piu:
Ako vam nikada nije doputeno rei neto krivo, moda nikada neete uspjeti rei neto pravo, rei nekome da ga volite ili neete uspjeti nekoga povrijediti ili utjeiti.

POGREKE

KAO

UITELJI

Nema naina da nauite bilo koju zadau ili vjetinu ne grijeei. Proces uenja definiran je kao sukcesivno pribliavanje. Promatrajte djecu kako ue hodati. Ona doslovno ue hodati padajui. Svaki put kada padnu, ona prilagode svoju ravnoteu i pokuaju iznova. Svaki promaaj tvori sukcesivno pribliavanje. Na posljetku, ona prohodaju. Pogreke su vrsta povratne informacije. Svaka nam pogreka govori to moramo ispraviti. Kako ispravljamo pogreku za pogrekom, pribliavamo se najdjelotvornijem ponaanju. Kao uitelju poznato mi je da oni uenici koji se boje pogreaka imaju problema s uenjem. Oni se boje prihvatiti novu grau zbog mogunosti da je ne razumiju. Takvi uenici prihvaaju prvi posao koji im je ponuen. esto ostanu na tom poslu itav ivot. Previe se boje nai novi posao jer bi se morali suoiti s novim procedurama i izazovima. Oni nee doi do daljnjeg i vieg obrazovanja jer su im neizbjene pogreke jednostavno previe mune. McKay i Fanning i ovo lijepo kau:
Uokvirivanje pogreaka, kao nuna povratna informacija u procesu uenja, oslobaa vas i omoguava vam da se opustite i usredotoite na postupno svladavanje novog za datka. Pogreke su informacija o tome to ide, a to ne ide. One nemaju nikakve veze s vaom vrijednou ili inteligen cijom. One su jednostavno koraci prema cilju.

Uobiajene vrste pogreaka Postoje neke uobiajene vrste pogreaka. Deset najeih jesu: 1. Pogreke u podacima. Vi zapiete telefonski broj kao 529-6188, a on zapravo glasi 529-6185.

2. Pogreke u prosudbi. Odluite kupiti jeftinije cipele, a one izgube oblik nakon est mjeseci. 3. Prozirne lai. Kaete da ste bolesni i naletite na svojeg efa u duanu. 4 Odugovlaenje. Neprestano odgaate posjet zubaru. Sada je vikend, a vi imate divlju zubobolju. 5. Zaboravljivost. Krenete na zabavni shopping-izlet i zaboravite novac. 6. Proputene anse. Zlato koje ste odluili ne kupiti po $48 po unci sada je $432 po unci. 7. Pretjerivanje. Pojeli ste sve do kraja i sada vam je cijele noi zlo. 8. Rasipanje energije. Radite na rukopisu pod nazivom Mjesta u srcu i pojavi se film pod upravo tim naslovom. (To se meni dogodilo.) 9. Neuspjeh u dolasku do cilja. Kreete na ljetovanje na more, a jo uvijek ste debeli. 10. Nestrpljivost. Pokuavate povui ribu u amac, a ona se otrgne s udice. Ovom bi se popisu mogle dodati jo mnoge kategorije. Sve je to za ljude. Priroeno je homo sapiensu. Zajednika nit koja se provlai kroz sve spomenute primjere jest: pogreka je uvijek proizvod pogleda unatrag. McKay i Fanning piu:
Pogreka je sve ono to uinite, a za to poslije, kada o tome razmislite, poelite da ste uinili drukije. To vrijedi i za sve ono to niste uinili, a za to poslije, kada o tome razmislite, poelite da ste uinili.

Pogled unatrag ono je to je poslije tako jasno. Kljuna rije jest poslije. Budua interpretacija je ta koja neki in pretvara u pogreku. Pogreka je oznaka koju pripisujete u retrospektivi.

U samom trenutku ina uvijek odabirete onaj nain koji e najvjerojatnije zadovoljiti vae potrebe. Prednosti u to vrijeme prividno preteu nad nedostacima. Na in u svakom danom trenutku ovisi o naoj svjesnosti. McKay i Fanning definiraju svjesnost na sljedei nain:
Svjesnost je stupanj jasnoe kojom primjeujete i razumi jete, svjesno ili nesvjesno, sve one imbenike koji se odnose na trenutnu potrebu.

Pogreke su rezultat kasnije interpretacije. Stoga pogreke nemaju nikakve veze sa samopotovanjem. Ako oznaite svoj izbor kao lo jer je bio pogreka u svjetlu kasnije svjesnosti, na kraju ete kanjavati sebe zbog inova koje niste mogli izbjei. Bolje oznake za vae prole pogreke bile bi nepromiljeno, nekorisno ili nedjelotvorno. Ovi su nazivi tonija ocjena vaeg suda. irenje svjesnosti oito je nuno povezano s problemom greaka. Ako ste skloni grijeiti, mogli biste misliti na irenje svoje svijesti dok se pribliavate inu. To je najkorisnije rjeenje. Beskorisno je zaklinjati se da nikada neete ponoviti istu pogreku jer ete ponovno uiniti isto ne proirite li svoju svjesnost. Izjava da ste uvijek donijeli najbolju odluku koja je bila mogua ne oslobaa vas odgovornosti za vae pogreke. Odgovornost znai prihvaati posljedice svojih inova. Svaki in nosi sa sobom posljedice. Postati odgovorniji znai proiriti svoju svjesnost da biste bili svjesniji posljedica svojeg izbora. Kako otvarate svoj stid prema van, vaa svjesnost raste. Osoba odreena stidom ima vrlo nisku razinu svjesnosti jer blokirane i sputane emocije utjeu na sposobnost da mislite i budete svjesni. Internalizirani stid stvara vrstu tunelskog

vidokruga, koji opet suava svjesnost i manifestira se u iskrivljenom miljenju. Dok osoba lijei svoj stid razliitim postupcima otvaranja prema van, svjesnost raste. Va mozak poinje izlaziti iz zatvora.
NAVIKA SVJESNOSTI

McKay i Fanning opisuju jednostavan postupak koji nazivaju navika svjesnosti. Oni predlau odreena pitanja koja postavljate sami sebi kada promiljate vjerojatne posljedice, kratkorone i dugorone, bilo koje znaajne odluke koju trebate donijeti. Evo tih pitanja: Jesam li ve doivio ovaku situaciju? Kakve negativne posljedice sam imao ili bi se one mogle oekivati od odluke koju namjeravam donijeti? Jesu li posljedice toga vrijedne, kada uzmem u obzir to oekujem da u dobiti? Znam li za neku alternativu s manje negativnim posljedicama? Glavna znaajka navike svjesnosti jest posvetiti se sebi samome. Posvetite se preispitivanju vjerojatnih posljedica svakog svojeg znaajnog ina. To je odluka da volite sami sebe. To je odluka da odvojite vrijeme kako biste odvagnuli i procijenili posljedice svojih izbora. Uostalom, vai izbori graa su od koje je sastavljen va ivot!

9. POGLAVLJE

IZLIJEITE SVOJE USPOMENE I PROMIJENITE SLIKU O SEBI

Jednoga dana ljudi e shvatiti da se razlikuju jedan od drugoga po obliku svojih uspomena jednako toliko kao i po svojem karakteru. Andre Malraux Nai najbolji osjeaji dolaze od uspomena na vrijeme kada smo se osjeali prihvaenima s ljubavlju, bez obzira na to to smo inili. S. Kopp

Sada u vam pokazati kako moete izmijeniti svoju osobnu povijest, uskliknuo je terapeut David Gordon. Progutao sam knedlu i pomislio: ekaj malo. Znam da moemo promijeniti budunost novim izborima, ali promijeniti prolost? Ma hajde! MIJENJANJE VAE OSOBNE POVIJESTI

David Gordon bio je moj prvi uitelj uzbudljivog novog modela promjene koji se naziva neurolingvistiko programiranje

Slika 9.1. Predoena stvarnost

(NLP). Tada sam nauio metodu mijenjanje osobne povijesti, koju sam koristio i primjenjivao tijekom posljednjih est godina. Od svih metoda opisanih u ovoj knjizi, ovu smatram jednom od najdjelotvornijih u lijeenju stida koji vas sputava. Slijedi moja prilagodba metode NLP Ovaj postupak nazivam vraanjem vrueg krumpira. Najbolje djeluje kod sjeanja koje ukljuuje nekog skrbnika (roditelja, sveenika, uitelja) koji vas je postiivao koristei se nekom od interpersonalnih strategija za prijenos stida.
NARAV SIDARA

Sama metoda temelji se na fenomenu ljudskog progra miranja koje sljedbenici NLP-a nazivaju usidravanjem. Sidro je kao tipka za ukljuivanje na stereo-ureaju koji svira staru snimljenu uspomenu. Sidro oslobaa zvukove, prizore (slike), osjeaje, pa ak ima i okus i miris po staroj snimljenoj uspomeni. Same rijei su sidra. Rijei su otponci koji potiu slike i osjeaje starih uspomena. Zapravo, pogledate li sliku 9.1., moete vidjeti da se stvarnost koju doivljavamo moe predoiti samo dok o njoj govorimo. elim rei da svoje proivljeno iskustvo nikada ne moemo iznijeti tono onako kako se dogodilo. Kada o njemu govorimo, govorimo onako kako smo interpretirali dogaaj s pomou dvaju sustava predoavanja - naeg osjetilnog perceptivnog te naeg umnog naina spoznavanja. Osjetima je spoznaja na prvi i najneposredniji nain spoznavanja. Naa umna spoznaja uvijek je dva stupnja udaljena od stvarnosti. Filozof Gottfried von Leibniz uio nas je da su pojmovi (umno znanje) uvijek utemeljeni na opaajima (osjetilnoj spoznaji). Svaka misao koju mislimo sadri osjetilne podatke. Svaku misao koju mislimo najprije

smo spoznali, vidjeli, uli, dodirnuli, okusili, omirisali. Pojmovi oslobaaju osjetilne slike vizualne slike, auditivni razgovor sa samim sobom ili osjeaje (kinestetike reakcije). U sluaju toksinog stida mnoga se sjeanja bude podsvjesno. Ta sjeanja stida esto su zapletena u kolae slika. Kada je stid ve internaliziran, slike se esto oslobaaju i bacaju osobu odreenu stidom u spirale stida. Kao da te spirale djeluju neovisno o nama. ini se da ive vlastitim ivotom. Spirale stida takoer se oslobaaju unutranjim razgovorom sa samim sobom. Takav razgovor utemeljen je na starim vjerovanjima koje imamo o sebi samima i svijetu oko nas. Ta su vjerovanja poticali nai na stidu utemeljeni skrbnici. Auditivne spirale stida jesu posljedica introjektiranih roditelj skih glasova koji su izvorno bili stvarni glasovi naih postiujuih skrbnika. ujemo ih kao stereo snimke u svojoj glavi. Terapeuti koji primjenjuju metodu transakcijske analize procjenjuju da posjedujemo 25 tisua sati tih snimki. Vraanje vrueg krumpira nain je da se stare slike promijene upotrebom kinestetikih sidara (sidra dodira). To je oblik ponovnog doivljavanja prolosti uz korektivna pomona sredstva. To je takoer nain da se vrati ono to Pia Mellody naziva induciranim ili prenesenim stidom. Kada se skrbnik ponaa bestidno bjesnei, proklinjui, kritizirajui ili presuujui, mi preuzimamo na sebe stid koji on izbjegava. Dok on izbjegava svoj stid, mi ga moramo nositi. Zapravo je to na stid, to jest mi doivljavamo postienost zbog njihova bestidnog ponaanja. Prihvatili smo njihov sud kao da je problem u nama, a zapravo je bio u njima samima. Na ovaj nain mi nosimo njihov stid.

Da bismo razumjeli ovu metodu, dopustite mi da citiram Leslieja Bandlera, jednog od pionira i stvaratelja NLP-a.
Osnovna pretpostavka mojeg rada jest da ljudi imaju sva pomona sredstva koja su im potrebna da bi proveli promjene koje ele i moraju provesti... Sredstva na koja mislim... lee u svakoj od naih osobnih povijesti. Ba svaki doivljaj koji smo ikad imali moe posluiti kao osnova. Svatko od nas jednom je iskusio samopouzdanje, smjelost, samosvijest ili oputenost. Zadatak je terapeuta da ta pomona sredstva stavi na raspolaganje u kontekstima u kojima su potrebna. Bandler, Grindler, Delozier i ja razvili smo metodu pod nazivom usidravanje, koja ini upravo to. ivjeli su sretno do kraja ivota (They Lived Happily Ever After)

Leslie zatim objanjava da, ba kao to odreeni poticaji poput stare pjesme, mogu vratiti prole doivljaje, tako moemo nauiti i namjerno asocirati sjeanje uz pojedini doivljaj. To moemo uiniti prisjeajui se i spajajui palac i prst dok ponovno doivljavamo to sjeanje. Kada se javi asocijacija, dodir palca i kaiprsta oslobodit e doivljaj. Nakon toga moemo ponovno oslobaati doivljaj po elji. Jezik djeluje na jednak nain. Sjeam se kako sam prije desetak godina sjedio s prijateljem. Pogledao sam ga i vidio da plae. Upitao sam ga to mu je, a on je rekao: Bluffy je uginuo. Bluffy je bio njegov pas. Kada sam to uo, pomislio sam kako je udno da odrastao ovjek plae nad smru obine ivotinje. Rije pas nije u meni budila asocijaciju prvog stupnja. Nisam imao iskustvo posjedovanja psa. Kao dijete bojao sam se pasa. Bio sam i raznosa novina! Psi su bili moji prirodni neprijatelji. Za mene nije imalo smisla da netko plae za psom, jer nisam imao osjetilno sjeanje na toplinu prema psu.

Prije nekih osam godina kupio sam sinu malog etlandskog ovara. Nazvali smo ga Cully. Kada se vratim kui i Cully me ugleda, on skoi metar u zrak i teke od veselja. (Nikada nisam imao prijatelja koji bi to radio.) Koliko god ja puta uao, Cully poludi od zadovoljstva to me vidi. Jako sam se vezao za Cullyja. Sada imam osjetimo iskustvo o tome zato bi netko plakao ako izgubi psa. Sada to za mene ima smisla. Kada bi mi netko rekao da mu je uginuo pas, rije pas odmah bi oslobodila moj doivljaj Cullyja. Tako su rijei sidra, koja oslobaaju prolo osjetimo iskustvo. Kao to Leslie Bandler kae:
Ako traim od vas da se prisjetite dana kada ste se osjeali uistinu zadovoljni sami sobom, moje rijei vas alju u potragu kroz vaa prola iskustva... poznato vam je kako se moete razljutiti sjetite li se neke prole svae ili preplaiti sjetivi se nekog stranog filma ili nesree. Tako i prizivan jem neke uspomene (doivljaj proizveden u nama) ponovno doivljavamo mnoge od onih istih osjeaja koje smo doivjeli kada se ta uspomena oblikovala.

U mojoj verziji metode NLP traio bih od vas da izaberete neku uspomenu na stid i usidrite je. To ete uiniti jednostavno tako da zatvorite oi i pustite da vas sjeanje odnese natrag u vrijeme kada su mama ili tata, uitelj ili sveenik prenosili svoj stid na vas. Jedan od mojih pacijenata sjetio se kako su ga postiivali u drugom razredu. Iao je u katoliku upnu kolu i na kraju godine sveenik je dijelio uenike knjiice. Obiaj tog sveenika bio je da baca na zemlju knjiice uenika koji su proli s dobrim ili dovoljnim. Moj pacijent bio je nedijagnosticirani dislektiar i imao je uasnih tekoa s itanjem. Dobio je dovoljan iz itanja i taj dobri sveenik

bacio je njegovu knjiicu na zemlju. Moj pacijent bio je postien i ponien i nikako nije bio u stanju podii knjiicu. Svi su se smijali dok je to dijete prolazilo kroz paklene trenutke postiivanja. To sjeanje, kao i veinu nerazluenih munih uspomena, bilo je lako usidriti. Usidrio ga je palcem i prstom lijeve ruke. Zatim sam ga upitao kakva pomona sredstva ima sada koja bi mu, da ih je imao onda, mogla pomoi da lake svlada taj doivljaj. Razmiljao je trenutak. Zatim je odluno rekao: Sada se znam izraziti i nauio sam biti samosvjestan. Rekao sam: Zatvorite oi i mislite na neki trenutak kada ste se dobro izrazili. Ta uspomena moe biti iz bilo kojeg dijela vaeg ivota. Govorite odluno i jasno i kaite tono ono to elite rei. Dok je moj pacijent tragao za prolim doivljajima, vidio sam kako se njegovo lice mijenja. Vilica mu se opustila i djelovao je sigurnije u sebe. Zatraio sam od njega da spoji palac i jedan prst desne ruke. Rekao sam mu da ih tako dri 30 sekundi dok je on ponovno doivljavao vlastitu izraajnost. Zatim sam mu rekao da duboko udahne i opusti se. Predloio sam da misli na neku ugodnu uspomenu iz prolosti da bi odvojio doivljaj verbalne izraajnosti od sljedeeg sidra koje je bilo pred nama - sidra samosvjesnosti. Sljedeeg trenutka sam rekao: A sada mislite na vrijeme kada ste uistinu bili samosvjesni. Posvetio sam mu dovoljno vremena kako bi potpuno uao u pojedinosti te uspomene. Upitao sam ga: Tko je sve bio tamo? to su imali na sebi? Kako ste vi bili odjeveni? Dok je ponovno proivljavao svoju samosvjesnost, rekao sam mu da spoji palac i isti prst desne ruke i napravi sidro samosvjesnosti na isti onaj nain na koji je napravio sidro koje je asociralo verbalno izraavanje.

Rekao sam mu da prste dri tako 30 sekundi, a zatim sam zatraio da duboko udahne i vrati se prethodnoj ugodnoj uspomeni. Do toga smo trenutka: 1. Napravili sidro stida (X) scene iz drugog razreda s uenikom knjiicom tako da je pacijent spojio lijevi kaiprst i jedan prst lijeve ruke. 2. Napravili sidro sredstava (Y) dodirom desnog palca i jednog prsta desne ruke. Ovo je sidro dralo dva izvora moi koje je moj pacijent sada imao, a koje nije imao u drugom razredu, naime verbalnu izraajnost i samosvijest. Sada smo bili spremni ponovno oblikovati stare uspomene. Moda ete lake razumjeti ovaj postupak prisjetite li se jedne pretpostavke iz kibernetike:. da mozak i sredinji ivani sustav ne mogu razlikovati stvarne od zamiljenih doivljaja ako je zamiljeni doivljaj dovoljno ivopisan i p u n pojedinosti. Veina ljudi moe se seksualno uzbuditi s pomou mate. To znai da nastaje potpuna kinestetika reakcija, a da nema nijedne druge stvarne osobe u blizini. Paranoidne osobe ive u ugroenom i pretjerano budnom stanju uslijed matarija i privienja koje same stvaraju. Normalne osobe esto doivljavaju uasan stres i tjeskobu brinui se o budunosti - o neemu to se jo nije ni dogodilo. To su sve naini na koje je ponaanje programirano jednostavnom upotrebom mate. Unutar treeg koraka, zatraio sam od pacijenta da se vrati u situaciju stida, uz nova pomona sredstva verbalne izraajnosti i samosvjesnosti. To se postie istodobnim dodirom dvaju sidara, X i Y. Kaem pacijentu neka ne mijenja

ponaanje drugih u toj situaciji. Mora se usredotoiti jedino na vlastite reakcije izazvane bacanjem uenike knjiice. Slobodan je reagirati na bilo kako god eli s pomou svoje samosvjesnosti i verbalne izraajnosti. Ohrabrujem ga da stvarno kae sveeniku sve ono to osjea. Moda mu i predlaem primjerice: Grozno je to tako muite i poniavate dijete. Trudim se koliko mogu. Vi ste bijedan uzor ljubljenja Boga itd. Najbolje je kada rijei dou spontano. Mogu se izgovoriti glasno ili prigueno. Ono to traim jest prava energija u izraavanju ljutnje zbog stida. Na posljetku traim pacijenta da svojem bestidnom skrbniku vrati stid koji je godinama nosio umjesto njega. Simbolino vraanje stida je vano. Kada doivljaj iznutra postane ugodniji, kaem osobi da duboko udahne, opusti se i otvori oi. Pravilno oblikovana sidra Ovaj se postupak moe provoditi bez ikoga drugoga. Svaka situaciija moe se ponoviti nekoliko puta. Osobno sam radio na vie od 100 uspomena na stid. Neke sam situacije ponavljao deset puta. Najvanije za ovakav rad jest oblikovati dobra sidra pomonih sredstava. Oblikovati sidra stida obino je lako zbog visokog napona boli, dok je za dobro oblikovanje sidara pomonih sredstava potrebno dosta vremena, prakse i strpljivosti. Uvjeti za dobro oblikovana sidra jesu: isto stanje prikljuivanja. To znai da je najbolje sidro ono s najviim naponom energije... onda kada osjeaj najjae doivljavate. Dobro odmjereno vrijeme primjene. Sidro moramo uspostaviti (palac i prst) kada je energija na vrhuncu ili blizu njega.

Moe se udvostruiti. Moemo provjeriti jesmo li napravili dobro sidro tako da ga testiramo. Kada dotaknemo palac i prst, oslobaa se proli doivljaj. Ako smo napravili dobro sidro, ono e imati visoki napon. Posljednja toka je kljuna. Uvijek testirajte svoje sidro pomonih sredstava barem jedanput prije negoli provedete korektivni doivljaj da biste se uvjerili imate li dobro sidro. Vie toga u vezi s ovom metodom smatram uzbudljivim. Kao prvo, osoba koja se njome slui iskoritava vlastite mogunosti. To je presudno za ljude utemeljene na stidu, osobito one ovisne o drugima koji imaju tako slabu svijest o svojoj unutarnjoj snazi i vjeruju da im se mora pomoi izvana. Dobra terapija se i sastoji u tome da osoba iskoritava vlastitu snagu i sredstva. Mo se nalazi u onome kome pokuavamo pomoi. Svi mi imamo u sebi sva sredstva koja su nam potrebna da bismo se promijenili, ali toksini stid blokira svijest o naoj snazi. Sljedee to mi se svia u ovoj metodi jest to to se moe testirati. Pred kraj rada sa spomenutim pacijentom zatraio sam ga da se opusti, zatvori oi i vrati se u onu uionicu drugog razreda na dan podjele uenikih knjiica. Rekao sam mu da dodirom uspostavi prvo sidro koje je napravio lijevim palcem i prstom. Pustio sam ga da osjeti onaj prije usidren doivljaj stida i zatraio da obrati pozornost na svaku promjenu u doivljaju. Opazio sam njegov izraz lica i usporedio ga s onim od prije. Moj je pacijent potvrdio znatnu promjenu u doivljaju. I ja sam je uoio. Kada smo prvi put napravili sidro, njegova je glava klonula, mrtio je elo, disanje mu je bilo ubrzano i zacrvenio se. Kada ga je isprobao nakon dvije seanse, glava mu je bila uspravno, disanje oputenije, a boja lica nije mu se promijenila.

To su neuroloki pokazatelji koji se podudaraju s njegovim izvjetajem o ponovnom doivljavanju stare boli. Ova metoda moe se saeti na sljedei nain: Vraanje vrueg krumpira 1. Odvojite tri do pet minuta, zatvorite oi i jednostavno se usredotoite na disanje. Budite svjesni razlike u tome kako osjeate zrak koji udiete i izdiete. Potpuno se opustite. 2. Pustite da vam d u h odlebdi unatrag do trenutka doivljaja stida povezanog s nekom osobom. Dok osjeate nelagodu ili muku tog doivljaja, dodirnite lijevim palcem jedan od prstiju lijeve ruke. Drite 20 sekundi... Duboko udahnite, opustite palac i prst. Prebacite svijest na neto poznato, primjerice na kuu u kojoj ivite. 3. Nakon to ste se usmjerili na neto poznato, pomislite na pomono sredstvo ili nekoliko sredstava koja sada imate, a s pomou kojih biste, da ste ih imali u trenutku tog doivljaja stida, mogli postupiti drukije. (Primjerice sada se bolje izraavate. Samosvjesniji ste. Sudjelujete u skupini koja vam daje snagu.) 4. Prisjetite se nekog trenutka kada ste upotrijebili potrebno pomono sredstvo (nekog stvarnog doivljaja iz vaeg ivota) i vratite se u tu uspomenu sa to je vie mogue pojedinosti. to ste imali na sebi? Koje je boje bila kosa druge osobe, oi, itd.? 5. Kada ste osjetili to sredstvo (osjeate se samosvjesnima postupate samosvjesno), dodirnite desnim palcem prst desne ruke. Drite 30 sekundi... Duboko udahnite i opustite palac i prst. Ponovite to s bilo kojim drugim pomonim sredstvom za koje osjeate da bi vam bilo pomoglo u prolom doivljaju stida.

6. Pustite da vas svijest odnese u neku sadanju poznatu situaciju (primjerice u vau spavau sobu ili u automobil). 7. Sada zamislite da se spremate vratiti situaciji stida iz prolosti. Zamislite da se moete vratiti u vremenu sa sadanjim pomonim sredstvima koja ste upravo usidrili. Zamislite da ete preraditi doivljaj tako da iskoristite sredstva koja ste upravo usidrili. 8. Sada istodobno dodirom uspostavite svoja dva sidra (va lijevi palac i prst i va desni palac i prst). Vratite se u uspomenu na stid i preradite je. Recite osobi koja vas je postidila kako ste ljuti i sve ostalo to elite rei ili uiniti. (Nemojte ni na koji nain mijenjati njihovo ponaanje samo svoje!) Ostanite u tom doivljaju dok se ne promijeni va unutarnji osjeaj doivljaja. Ako vam to stvara tekoe, vratite se u sadanjost i usidrite jo pomonih sredstava. Zatim se vratite i promijenite uspomenu, sluei se novim sredstvima. Nemojte zaboraviti osobi koja vas je osramotila vratiti njezin stid - stid koji je ona izbjegla ponaajui se bestidno. 9. Priekajte minutu do dvije, a zatim se bez sidara prisjetite prolih doivljaja da biste vlastitim osjetimim doivljajem otkrili da li se uspomena uistinu subjektivno promijenila. 10. Kada ste promijenili prola iskustva, posegnite u budunost. Zamislite sljedeu situaciju u budunosti, koja je slina spomenutim prolim doivljajima. Dok zamiljate buduu situaciju,, zamislite sebe u tim prilikama pomonim sredstvima. Nemojte se sluiti sidrima. Savjetujem da ovaj slijed uputa zapamtite ili ga snimite na kasetu.

PROMIJENITE

SVOJU

SLIKU

SEBI

Druga vrlo djelotvorna metoda kojom se godinama sluim jest metoda promiljanje slike o sebi. Temelj tog postupka dugujem Stephenu i Carol Lankton, koji su blistavi sljedbenici Miltona Ericksona i smatraju Ericksona poticateljem metode. U svojoj knjizi Odgovor iznutra: Kliniki okvir Ericksonove hipnoterapije (The Answer Within: A Clinical Framework of Erickson Hypnotherapy) Lanktonovi prikazuju svoj postupak mijenjanja vlastite slike o sebi. Slijedi moja verzija njihova djela. Naa slika o sebi je kao lea fotoaparata. Ona odreuje nain na koji promatramo svijet i s njime ostvarujemo vezu. Ona je filtar koji uspostavlja granice naeg iskustva i naih izbora. Osobe utemeljene na stidu imaju negativnu sliku o sebi. U sebi vide mnogo nedostataka. esto osoba utemeljena na stidu nije svjesna svoje negativne slike o sebi zbog lane krinke svojega ja. Toliko se poistovjetimo sa svojom ulogom ili situacijom da vie nismo svjesni svojih najdubljih osjeaja o sebi. elite li nauiti kako promijeniti svoju sliku o sebi, bit e vam potrebno mnogo truda. Smatrajte to trudom zbog ljubavi. Od vas e se traiti da vjebate i istinski se tome posvetite. Osnovni proces ukljuuje upotrebu vizualizacija. Ve sam napomenuo kako vizualizacija djeluje. Va mozak i sredinji ivani sustav ne mogu razlikovati stvarne od zamiljenih doivljaja ako su zamiljeni doivljaji dovoljno ivopisni i imaju dovoljno pojedinosti. Vizualizacija e djelovati bez obzira na to vjerovali vi u nju ili ne. Vaa sumnja moda e vas sprijeiti u tome da se u njoj okuate, ali nee sprijeiti da metoda djeluje kada je konano upotrijebite.

Rije upozorenja prije nego ponemo. Svatko je sposoban za unutarnju perceptualizaciju, ali ne moe ba svatko vizualizirati. Neki to moraju nauiti. ini se da je sposobnost vizualizacije u vezi s nainom na koji je nastala vaa mentalna mapa. Ako su se vai roditelji u velikoj mjeri sluili bogatim imaginativnim jezikom, nauili ste vizualizirati. Stoga je prvi korak u upotrebi vizualizacije kojom trebamo promijeniti svoju sliku o sebi taj da nauimo vizualizirati. Slijedi priprema za vjebu promiljanja slike o sebi.
UVODNO UGRIJAVANJE

Prvo se morate opustiti. Najdjelotvornije vizualizacije ostvaruju se dok va mozak proizvodi alfa-valove. Ti valovi su posljedica potpune oputenosti. Kada ste u oputenom alfa-stanju, snaga vaeg mozga je u povienom stanju sugestivnosti. Snimite sljedee upute na kasetu: Sjednite na neko udobno mjesto. Uvjerite se da vam glava ima oslonac i da vam nije prevrue ili prehladno. Za poetak se usredotoite na disanje. Prvo jednostavno postanite svjesni disanja. Obino niste svjesni disanja, stoga time to se usredotoujete na disanje pretvarate nesvjesno u svjesno. Budite svjesni onoga to se dogaa u vaem tijelu dok diete... Budite svjesni toga kako zrak ulazi i kako izlazi... Obratite pozornost na razliku. Usredotoite se na razliku... Sada zamislite da vidite bijelu paru dok izdiete - kao kada vidite svoj dah u hladnom danu... Ponite s vaim elom, uoite svaku napetost i udahnite u nju. Ako postoji napetost, izdahnite je. Zamislite napetost kao crne toke u bijeloj pari dok izdiete. Udiite i izdiite dok para ne postane potpuno bijela... Zatim se usredotoite na podruje oko oiju. Uoite

svaku napetost i izdahnite je... Zatim prijeite na miie lica... izdahnite svu napetost... Usredotoite se na miie vrata... izdahnite svu napetost... Zatim se usredotoite na ramena... izdahnite svu napetost. Zatim se usredotoite na ruke i ake... izdahnite napetost. Zatim se usredotoite na prsa... Nekoliko puta duboko udahnite i izdahnite svu napetost. Zatim na trbuh... izdahnite napetost... Zatim se usredotoite na stranjicu... izdahnite svu napetost... Zatim na koljena... izdahnite svu napetost... Zatim na listove i glenjeve... izdahnite svu napetost. Zatim na stopala... izdahnite svu napetost. A sada pustite da vam se cijelo tijelo opusti. Zamislite da ste se pretvorili u uplju bambusovu trsku. Topla zlatna energija ulazi kroz vrh vae glave i izlazi kroz none prste. Pustite da vam se svaka stanica u tijelu opusti... Sada, dok udiete, ugledajte crnu brojku sedam na bijelom platnu ili bijelu brojku sedam na crnom platnu... Izaberite onu koja vam je laka... Ako imate potekoa u tome da je vidite nacrtajte je prije negoli ponete vjebu. Vjebajte tako da gledate crte, a zatim zatvorite oi i vidite sedmicu na vaem unutarnjem ekranu. Nakon to ste svladali sedmicu, moete poeti... Ponite izdisanjem brojke sedam... Sada izdahnite brojku est, zatim pet, etiri, tri, dva, jedan. Usredotoite se na brojku jedan. Neka se jedinica pretvori u plamen svijee. Vidite naranasti, crveni, uti, plavi dio plamena... Pogledajte u sredite plamena; osjetite njegovu toplinu i zaujte pucketanje vatre. Neka se plamen pretvori u toplu vatru u kaminu... Osjetite toplinu i miris vatre... sluajte kako pucketa... Zamislite da peete kruie... Okusite ih... Neka vam jezik i nepce uivaju u okusu... Sada pustite matu da vas odnese u sunani dan... etate stazom... (stanka od 10 sekundi)...

Osjeate topao vjetar koji vam dodiruje lice... (10 sekundi)... S vae lijeve strane su stabla jabuke koja se povijaju pod velikim crvenim plodovima... (10 sekundi)... Prilazite i uberete jabuku... (10 sekundi)... Zagrizite... okusite njezin ukusni sok... Zatim ugledajte drvo narane... (10 sekundi)... Uberete naranu. Ljutite je, trljajui palac i prste o unutarnju stranu kore... (10 sekundi)... Omiriite je i okusite njezin ukusni sok... (10 sekundi)... Ispred vas su nizovi utog cvijea... (10 sekundi)... Moete osjetiti njihov miris dok im se pribliavate... maslaci, zvonii... (10 sekundi)... vae omiljeno cvijee... Nastavite hodati dok ne doete na bijelu pjeanu plau... (10 sekundi)... Izujte cipele i pustite da vam stopala dotakne isti bijeli pijesak. Osjetite kako vam prolazi kroz prste. Zahvatite rukom pijesak i pustite da iscuri kroz prste... (10 sekundi)... Pogledajte ulijevo i ugledajte stazu... (10 sekundi)... Krenite po toj stazi... S obje strane staze je drvee... (10 sekundi)... Na drveu su ptice... sluajte kako pjevaju i cvrkuu... (10 sekundi)... Sluajte kako vjetar zvidue kroz lie... Na kraju staze je maleno jezero... Moete uti kako voda klokoe... (10 sekundi)... S vremena na vrijeme skoi pokoja riba... (10 sekundi)... S druge strane jezera dolazi stado krava. Moete uti kako muu... (10 sekundi)... Sjednite uz jezero... Jednostavno se opustite i zamislite da moete vidjeti sebe samoga kako si prilazite... Pogledajte se. Vaa kosa... koje je boje? Pogledajte svoje oi... ui... nos... Pogledajte svoje... cijelo tijelo... Zamislite da ste se okrenuli... Pogledajte se straga... Okrenite se na stranu... Pogledajte svoj profil... Pustite se da polagano odeete... Sjednite tamo pokraj jezera i razmiljajte o svojoj vlastitoj slici... Polako brojite od sedam unatrag... Pustite da se vratite u svoje normalno budno stanje kada doete do broja jedan...

Kada budete razmiljali o ovom doivljaju, moda ete teko vidjeti sliku vlastitog tijela. Veina osoba utemeljenih na stidu ima s time potekoa. Ako ste ih imali, moete raditi na tome na sljedei nain: Vjeba slike tijela Prvi dio ove vjebe provodi se otvorenih oiju i moete se vjebati u svako doba. Stanite pred ogledalo u kojem moete vidjeti cijelo tijelo. Ispitajte svoje lice, elo, obrve, lice, obraze, osmijeh, usta, madee, ui, frizuru i boju kose. Vjebajte osmijeh i ozbiljan izraz lica. Vjebajte kako biste postali strunjak za vlastito lice. Sada uinite to isto za ostatak vaeg tijela. Prelazite pogledom odozgo prema dolje i prouite svoj vrat, ramena, ruke i ake. Ispitajte svoja prsa i trbuh, bokove i noge. Okrenite se i promotrite to je vie mogue od svoje stranje strane. Obratite pozornost na svoje dranje. Uspravite se i polako opustite. Hodajte u mjestu i njiite rukama. Moete uzeti i fotografije samoga sebe i promotriti se u raznim pozama. To nije kritiko procjenjivanje. Nije ni trenutak da sastavite popis onoga to elite promijeniti. Kada ste postali strunjak za vlastitu pojavu, spremni ste za drugi korak. Provodite ga u krevetu prije negoli ustanete. Vizualizirajte sami sebe kako ustajete. Zaujte budilicu. Osjetite ioplinu kreveta. Ponite ustajati, a zatim se vratite pod topao pokriva. Zatim iziite iz kreveta. Osjetite hladni pod pod bosim nogama. Pogledajte uokolo po sobi: vae pokustvo, osobne stvari, prozore. Odjenite se. Osjetite tkaninu na tijelu dok se oblaite. Zamijetite boju odjee. Uredite se ba onako kako se inae ureujete - operite zube, umijte se, obrijte, poeljajte. Osjetite vodu, miris kreme za lice ili losiona za

brijanje. Zamijetite svaku bol u svom tijelu. Unesite u tu situaciju to vie ivopisnosti i pojedinosti. Podsjetite se da jo uvijek leite u krevetu. Otvorite oi i uistinu obavite sve one radnje koje ste upravo zamislili. Budite svjesni stvarnih osjeta i usporedite ih sa svojim vizualizacijama. Pomno uoite sve razlike vae mate od stvarnog doivljaja. Provodite ovu vjebu svako jutro tijekom jednog tjedna. Svaki put dodajte pojedinosti koje ste izostavili prethodni dan. Jedan tjedan ove vjebe znatno e obogatiti vae vizualizacije. Kada ste to savladali, stigli ste do sredinje slike o sebi (Central Self-Image - CSI). Vjebajte tako da zatvorite oi i gledate svoju sredinju sliku o sebi. Moete vjebati tijekom cijelog dana: na poslu, u autobusu, na ruku, kad god imate minutu ili dvije vremena. (Ali nikada dok vozite automobil.) Promiljanje slike o sebi Prvi korak: Integracija nove snage u vau sredinju sliku o sebi Prvi korak ukljuuje promatranje vae sredinje slike o sebi. Ako postoji neto za to mislite da bi moglo biti drukije (vae dranje, vaa energija, va nain oblaenja, va izraz lica), budite uvjereni da je to neto to moete promijeniti. Prisjetite se nekoga tko se smijei na nain na koji biste to vi eljeli. Kada vidite osmijeh te osobe, usidrite ga onako kako smo to inili u vjebi vraanja vrueg krumpira. Nakon to ste ga usidrili, zatvorite oi i pogledajte svoju sredinju sliku o sebi. Dok promatrate svoje lice, aktivirajte sidro eljena osmijeha. Drite ga dok ne vidite taj osmijeh na svojem licu. Vjebajte to vie puta. Ubrzo biste trebali moi zatvoriti oi i vidjeti sebe kako se smijeite na

poeljniji nain. Isto m o e t e uiniti i s d r a n j e m , samopouzdanjem, pogledom oi u oi, nainom na koji hodate i govorite. Takoer moete vidjeti sebe kao osobu kakva biste eljeli biti. Moete se vidjeti pet kilograma debljima ili mravijima. Moete se vidjeti kako se ponaate na eljene naine. Najvanije je izdvojiti te osobine i naine ponaanja tako da ne sudite i ne kritizirate. Ako vam je potrebna radikalna promjena, morali biste svoju novu sliku vidjeti kao idealnu sliku. Drugi korak: dodavanje bliske osobe

Drugi korak ukljuuje dodavanje bliskih veza s ljudima. Va na stidu utemeljeni identitet bio je posljedica ruenja interpersonalnog mosta s bliskim osobama. Dobar identitet zahtijeva odraz u oima barem jedne bliske osobe. Stoga se vaa nova slika o sebi mora odraavati u oima nekoga u koga imate povjerenje, ije miljenje vam neto znai. Zatvorite oi i pogledajte svoju novu sredinju sliku o sebi s dodirom toplog, intimnog povjerenja. Dok gledate sami sebe, uplovite u svoje novo tijelo. Stojite u vlastitim cipelama; gledajte vlastitim oima; osjetite dodir svoje odjee na tijelu. Dok gledate vlastitim oima, ugledajte povjerljivu prijateljicu, koja vas voli i ne sudi vas, kako vam prilazi. Pazite da je to prijateljica koja e vam uvijek rei istinu (a ne podilaziti). Razgovarajte sa svojom prijateljicom i sluajte kako vam daje povratnu informaciju o vaem osmijehu i vaem novom samopouzdanju. Ugledajte iskreno priznanje u njezinim oima. Recite sami sebi: Volim svoj novi osmijeh i svoj novi osjeaj samopouzdanja. Uivam u drutvu svoje prijateljice i moja prijateljica uiva sa mnom. Potvrde su odlina pomona sredstva u radu na slici o sebi.

Trei korak: Vjebanje scenarija Unutar treeg koraka prolazite kroz razliite scenarije koji se odnose na vrste ponaanja koja biste eljeli promijeniti. Primjerice, ja sam mukotrpno radio na promjeni svoje navike da podilazim ljudima. inio sam to na sljedei nain: Zamislite da razgovarate s dobrim prijateljem. On vas poziva da iziete na veeru u novi tajlandski restoran. Oduevljen je tamonjom hranom. Osjeate u sebi potrebu da kaete da i udovoljite prijatelju. Obratite pozornost na vlastito tijelo. Umorni ste i ne uivate ba u tajlandskoj hrani. Prisjetite se kako ste umalo povratili nakon to ste pojeli neko egzotino tajlandsko jelo. Zaujte svoj glas kako kae prijatelju: Ne, umoran sam i ne volim tajlandsku kuhinju. Vjerojatno u biti raspoloen za izlazak sutra, ali ne u tajlandski restoran. Morat e nai nekog drugog za tu vrstu jela. Sluajte kako je va prijatelj razoaran. Uspravite se; duboko udahnite i recite mu da znate kako je razoaran i da se veselite nekoj drugoj veeri s njim. Gledajte ga u oi i recite da ne biste voljeli lagati ili pretvarati se kada ste s njim... Zatim gledajte kako odlazi. Dok zatvarate vrata, recite: Sposoban sam za iskrenost u vezama. Sposoban sam rei to elim i osjeam. Imam pravo na svoje vlastito "volim" i "ne volim". Volim sam sebe kad govorim istinu. Moete vjebati s razliitim situacijama. Neke od njih ue vas da kaete volim te nekome kome elite izjaviti ljubav; da kaete nekome ne, da zatraite poviicu; da se natjeete za posao; da vratite robu koju ne elite u trgovinu; da pozovete nekoga na sastanak; da upoznate nove ljude; da uspjeno odrite planirani govor. Izaberite situacije koje su zatrovane vaim bolesnim stidom.

Lanktonovi predlau upotrebu pozitivnih scenarija uz snanu sredinju sliku o sebi kako bi se izgradili novi obrasci navika, a da biste nadvladali stresna psihika stanja kada do njih doe. Primjerice, pomislite da u ponedjeljak morate ii u banku i zatraiti kredit. Dok mislite o tome, miii vam se napinju, grlo stee i gri vam se utroba. Na prvi znak stresa moete razviti naviku svjesnog usmjeravanja na vau snanu, samopouzdanu sredinju sliku o sebi i jedan od vaih uspjenih scenarija. Lanktonovi predlau da postupak ponovite sa est ili vie uspjenih situacija. Kada se obrasci navika izgrade, oni postaju nesvjesni. Poinjete automatski reagirati sa samopouzdanjem i pozitivnim oekivanjima. elio bih vas podsjetiti na to da je na identitet utemeljen na stidu oblikovan negativnim situacijama i jezinim dojmovima. Kolai uspomena na stid meusobno se povezuju i djeluju nesvjesno. Na slian nain i promiljanje slike samoga sebe (ovaj put pozitivno) ukljuuje izgradnju pozitivne unutarnje mape koja e upravljati naim radnjama. Znanstvenici su uvjerljivo pokazali da na uspjeh ovisi o naem unutarnjem sklopu slika. etvrti korak: Emanirane slike

Svrha je etvrtog koraka razviti novu i pozitivnu situaciju iz naih zamiljenih pozitivnih ciljeva. Lanktonovi to zovu emaniranim slikama. Trebate stupiti u sliku sebe kako uivate u eljenom cilju i izmatati novu sliku koja emanira iz one prve. U svojem primjeru odvikavanja od podilaenja zamislio sam kako me te veeri nazvao prijatelj da mi kae kako cijeni moju iskrenost jer sam odbio ii nekamo kamo zapravo nisam

elio ii. uo sam potovanje u njegovu glasu. Bilo mi je drago zbog toga. Peti korak: Sezanje u budunost

Posljednji korak u promiljanju slike o sebi jest sezanje u budunost. Ono se postie pretvaranjem da je eljeni budui cilj ve postignut. Lanktonovi kau: Govorei u sadanjem vremenu o budunosti, upuujemo pacijenta da u punoj mjeri uiva u popratnim osjeajima ispunjenja, ponosa, prisnosti itd., koji su prisutni, a zatim da se posveti matarenju i u mislima prijee sve one korake koje je poduzeo da ostvari taj san. S pomou tog sredstva moemo se iz izmatane budunosti osvrnuti unatrag i nauiti neto vano o tome kako smo ostvarili svoj san. Ove su metode vrlo djelotvorne i djelovat e bez obzira na to vjerovali vi u njih ili ne. Sve to je potrebno jest da vjebate. Toliko energije vam je potrebno da biste skrili svoj stid. Posluite li se tek sitnim djeliem te energije, ove vizualne metode mogu vam promijeniti ivot.

10. POGLAVLJE

SUPROTSTAVITE SE UNUTARNJIM GLASOVIMA I PROMIJENITE IH

Svi smo mi u posthipnotikom transu potaknutom u ranom djetinjstvu. Ronald Laing Stvaramo se ili jadnima ili snanima. Koliina uloenog truda je ista. Don Juan

Gledao sam je u lice. Gotovo je sjajilo. Zraila je; bila je moda najljepa ena koju sam ikada savjetovao. Kada je ula iz hodnika u moj ured, dirnula me njezina njena enstvenost i elegancija. Bila je od one vrste ena za kojom, kako kae fra Angelico, ne moete osjetiti pohotu. Bila je prelijepa. Kada je poela govoriti o sebi, mislio sam da se poigrava sa mnom, poput onih koji umanjuju vlastitu vrijednost kako bi izmamili kompliment ili pohvalu. Ja sam uasna majka. Moje dijete zasluuje bolje. Izgubit u posao. Ne mogu se priviknuti na raunala. Uvijek sam

bila nekako glupava. Ne krivim mua to se eli razvesti od mene. Trebala sam se udati za Sidneyja. On je slijep. Ne bi morao gledati moje tijelo. Nabrajala je dalje i dalje, kao da se ne moe zaustaviti. Govorila je u dva potpuno razliita tona. Jedan je bio grub i hrapav. Drugi je bio nekako plaljiv i slabaan. Ostavila je na mene snaan dojam gramofonske ploe koja preskae. Radio sam s njom otprilike godinu dana. Zvala se Ophelia. Iskristalizirala se jasna slika naputenosti. Njezin je pravi otac bio alkoholiar. Ostavio je majku kada je Ophelia imala tri godine. Prvi ju je ouh nekoliko puta prio plamenom ibica, govorei joj da je to primjer kako peku paklene vatre. Jedan ju je drugi mukarac, pooimov brat, vodio na vonje i radio joj udne stvari. Govorio joj je da je jedina osoba koja joj je ikada uistinu posvetila pozornost. Jednom joj je dao psia. Bila je to jedna od njezinih rijetkih ugodnih uspomena na djetinjstvo. Majka joj je bila konobarica u baru i esto je vikala na Opheliju svojim hrapavim glasom. Nju su proglasili najseksepilnijom djevojkom u etvrtom razredu srednje kole i stalno se usporeivala s Ophelijom. Kada je Ophelia imala trinaest godina govorila joj je: Bolje ti je da se malo udeblja u grudima i stranjici ako eli da te deki pozivaju van. Ja sam nosila trojku u tvojoj dobi. Jedan od majinih prijatelja doao joj je u postelju i seksualno je maltretirao. Ophelia je o tome govorila s oitom boli, ali istodobno i kao da je rije o njezinu trijumfu nad majkom. Ukratko, ova je ena bila teko zlostavljana. Bila je duboko utemeljena na stidu i odravala je stid kroz negativan razgovor sa samom sobom koji je pokretao kontinuirane spirale stida.

UNUTARNJI

GLAS

Ovaj je negativni razgovor sa samim sobom unutarnji dijalog koji Robert Firestone zove unutarnji glas. Tu su pojavu drugi opisivali na drugaije naine. Eric Berne smatra da je rije o skupu roditeljskih snimaka koji su poput audio-kaseta. Neki su procijenili da u glavi normalnog ovjeka ima oko 25.000 sati takvih kaseta. Fritz Perls i psihologijska kola gestalt zovu te glasove introjektiranim roditeljskim glasovima. Aaron Beck ih zove automatske misli. Kako god ih zvali, svi mi imamo u glavama neke glasove. Na stidu utemeljeni ljudi osobito imaju dominantne negativne, postiujue, samoomalovaavajue glasove. Robert Fireston pie: Glas se moe opisati kao jezik podmuklog samounitavajueg procesa koji, do razliite mjere, postoji u svakoj osobi. Glas predstavlja vanjsko stajalite prema sebi koje je izvorno izvedeno iz potisnutih neprijateljskih osjeaja roditelja pre ma djetetu. Fantazijska vezanost (Fantasy Bond) Glas u osnovi govori na stidu utemeljenim osobama da nisu vrijedne ljubavi, da su bezvrijedne i loe. Glas podupire predodbu loeg djeteta. Glas se moe doivjeti svjesno kao misao. ee, on je samo djelomice svjestan ili je potpuno nesvjestan. Veina nas uope nije svjesna obiajne aktivnosti glasa. Postajemo je svjesni u odreenim stresnim situacijama razotkrivenosti kada se aktivira na stid. Kada pogrijei, ovjek moe sama sebe nazvati pravom budalom. Ili kae: Opet. Ba sam budala. Prije vanog razgovora za posao glas vas moe muiti ovakvim mislima: Otkud ti pomisao da se moe nositi s

odgovornostima kakve donosi ovakav posao? Osim toga, previe si ivan. Primijetit e koliko si ivan. Glasova se zapravo jako teko rijeiti, zbog izvorne napuknutosti interpersonalnog mosta i posljedine fantazijske vezanosti. Kada su djeca naputena, i to ih se ozbiljnije naputa (zanemaruje, zlostavlja, uplie), to vie ona stvaraju iluzije vezanosti s roditeljom. Te iluzije Robert Firestone zove fantazijska vezanost. Kako bi stvorilo fantazijsku vezu, dijete mora idealizirati roditelje, a sebe uiniti loim. Svrha te fantazijske veze jest opstanak. Dijete se oajniki oslanja na roditelje. Oni ne mogu biti loi. Ako su oni loi ili bolesni, ono ne moe preivjeti. Tako je fantazijska vezanost (koja njih ini dobrima, a dijete loim) poput fatamorgane u pustinji. Daje djetetu iluziju da ima ljubav i potporu u ivotu. Godinama poslije, kada dijete naputa roditelja, fantazijska je veza ve internalizirana. Odrava se s pomou glasa. Ono to je neko bilo izvanjsko - roditeljski vriskavi, prijekorni i kanjavajui glas, sada postaje unutarnje. Zbog toga proces suprotstavljanja unutarnjem glasu i njegove promjene stvara veliku tjeskobu. Ali kao to Firestone istie: Nema duboko ukorijenjene terapeutske promjene bez ove popratne tjeskobe. U poetku ovog posla suprotstavljanja unutarnjim glasovima i njihova mijenjanja valja shvatiti koliko moni ti glasovi mogu biti. Dijete, usvajajui roditeljev glas, preuzima njegovo subjektivno i, u sluaju roditelja utemeljenog na stidu, iskrivljeno stajalite prema sebi. I kao to je istaknuo Firestone, dijete usvaja stajalita koja su roditelji imali kada su bili najljui i kada su ih najvie odbacivali. Kerka ili sin usvajaju osjeaje prezira i degradacije koji lee iza njihovih iskaza.

Kao djeca odrasla u obiteljima utemeljenima na stidu nismo mogli drugaije nego misliti kako smo loi i nevoljeni. Jednostavno, nismo bili u stanju prihvatiti da su nam roditelji utemeljeni na stidu, da imaju nezadovoljene potrebe ili, u nekim sluajevima, da su nesumnjivo emocionalno bolesni. Glas, takoer, tei generaliziranju, prelazei s posve odreene kritike na druga podruja naeg ivota. Ako je majka, kompulzivna perfekcionistica sklona urednosti i istoi, prenijela na dijete svoj stid, taj e se kritiki perfekcionizam generalizirati na sve druge loe navike i nedostatke. Djeca e se odnositi prema sebi samima s istom porugom, sarkazmom i prezirom, koje su prenijeli na njih. Glas nije pozitivan vrijednosni sustav. Prije, kae Firestone, on tumai i uspostavlja vanjski sustav vrijednosti kroz runo napadanje i kanjavanje sama sebe. Glas se moe pojavljivati ponovno i ponovno, i to kontradiktorno iniciranjem postupaka i buduim osuivanjem. Firestone je ponudio dokaze da u svojem najpatolokijem obliku pacijenti koji imaju sklonosti samoubojstvu ili ubojstvu, govore da su uli "glasove" kroz prave halucinacije. Glasovi su im nareivali da izraze destruktivne porive. U manje patolokom obliku, kada glasovi predstavljaju roditeljski vrijednosni sustav, ton je najee osvetoljubiv i izaziva osjeaj mrnje prema sebi prije negoli ispravljanje ponaanja. ak i kada osoba priznaje greku ili krivu procjenu, odnosno kada priznaje da je u krivu, glas je moralizatorski i kanjiv. Glas moe rei: Isprika nije dovoljna! Nikad nee nauiti. Tako si slab i nespretan. Suoi se s tim - jednostavno nisi dobar. Sada si to dokazao. Glas pravi kategorike procjene da je pojedinac manjkav i nedorastao te da se nikada nee promijeniti.

Glasovi su najee potaknuti obrambenim mehanizmima naih na stidu utemeljenih, zatvorenih primarnih skrbnika. Ba kao to roditelji utemeljeni na stidu ne mogu prihvatiti vlastite slabosti, elje, osjeaje, ranjivost i potrebu za osloncem, oni ne mogu prihvatiti ni potrebitost, osjeaje, slabost, ranjivost i ovisnost svoje djece. Firestone pie da je glas rezultat duboko potisnute elje roditelja da razore ivotnost i spontanost djeteta kad god ono ugrozi njihove obrambene mehanizme. Moramo se sjetiti da su skrbnici utemeljeni na stidu neko i sami bili povrijeena djeca. Njihovi su bol, ponienje i stid bili potisnuti. Njihova srdba prema svojim postiujuim roditeljima nije mogla biti izraena zbog straha od gubitka roditelja. Srdba je bila okrenuta unutra, prema samom sebi i postala je mrnja prema sebi. Obrambeni mehanizmi roditelja od boli i stida spreavaju da ti osjeaji izbiju u svijest. Da je roditelj dopustio djetetu izraziti te osjeaje, ugrozio bi vlastite obrambene mehanizme. Roditelj mora zaustaviti djetetova osjeanja potrebitosti i boli kako ne bi morao osjeati jednake vlastite osjeaje.
UNUTARNJI GLAS KAO AUTOMATSKE MISLI

Od presudne je vanosti da nauite poklanjati pozornost svojem unutarnjem dijalogu, svojim vlastitim unutarnjim glasovima. Najrazorniji aspekti vaeg unutarnjeg glasa oituju se kao automatske misli. Zamislite sljedeu situaciju: u prepunom nogometnom stadionu ena glasno vie, ustaje, pljusne mukarca koji sjedi kraj nje i izjuri sa stadiona. Nekoliko ljudi promatra prizor. Svatko drugaije reagira. Jedan je mukarac preplaen; mladi je ljut; ena srednjih

godina je potitena; terapeut je znatieljan; sveeniku je neugodno. Isti je dogaaj potaknuo veoma razliite emocije u svakom od promatraa. Razlog je u automatskim mislima svakog pojedinog promatraa. Mukarca koji se uplaio njegova je majka kretava glasa esto pljuskala kao dijete. uo je glas svoje majke kako vie: Zar nema nimalo mozga? Ljutiti mladi je pomislio: ene smiju nekanjeno tui mukarce. Ba kao to moja sestra moe nekanjeno tui mene. To jednostavno nije poteno. Nedavno razvedeni mukarac srednjih godina misli: Zar se vie nitko ne slae? To je uistinu tuno. Terapeut je pomislio: Pitam se ime je izazvao takvu reakciju? A sveenik misli: Nije li ta ena moja upljanka? Kako neugodno! U svakom sluaju promatraeva je emocija bila rezultat neke misli. Emocionalna je reakcija pratila misao koja je interpretirala dogaaj. Na je mentalni ivot krcat mislima, od kojih su mnoge nesvjesne i automatske. Internalizirani vas stid potie da se usmjerite na posebnu skupinu automatskih misli, do te mjere da iskljuujete sve proturjene misli. Ova zaokupljenost stvara vrstu tunelskog vidokruga u kojem mislite samo jednu vrstu misli i opaate samo jedan aspekt okruja. Aaron Beck rabi frazu selektivna apstrakcija da bi opisao tunelski vidokrug. Selektivna apstrakcija znai da se toliko usmjeravamo na jednu skupinu pokazatelja u naem okruju da iskljuujemo sve druge. Tunelski vidokrug proizvod je toksinog stida.

SUPROTSTA UNUTARNJIM

VL/AN/E GLASOVIMA

Nadam se da je posve jasno kako negativni glas potie i pojaava toksini stid. On uzrokuje i uveava spirale stida. Glas je moan. Kada se jednom uspostavi, glas postaje kljuna dinamika funkcionalne autonomije toksinog stida. Postoje mnoge tehnike za suprotstavljanje glasovima u vaoj glavi i za njihovo mijenjanje.
PRILAGODBA FIRESTONOVA DJELA O GLASU

Robert Firestone autor je pionirskog rada u identificiranju izvora i destruktivnosti glasa. Razvio je neke uinkovite tehnike kojima pomae pacijentima da postanu svjesni ovih neprijateljskih misli. On pie da proces formuliranja i verbaliziranja negativnih misli djeluje tako da smanjuje destruktivni uinak glasa na pacijentovo ponaanje. U glasovnoj trepiji pacijente se ui eksternalizaciji svojih unutranjih kritikih misli. Na taj nain pacijenti razotkrivaju svoje napade na same sebe i konano pronalaze puteve za promjenu negativnog stajalita u objektivnije, manje kritiko stajalite. Kada se glas eksternalizira kroz verbalizaciju, oslobaaju se snani osjeaji koji rezultiraju m o n o m emocionalnom katarzom popraenu spoznajom. Povijesno se glasovna terapija razvila iz Firestonovih promatranja normalnih i neurotinih pojedinaca. Firestone je primijetio kako se posebno skupine takozvanih normalnih pacijenata razljute i postanu defenzivne kad im se kae neto to tumae kao kritiko ili negativno. Njihovo obrambeno stajalite, pie Firestone, obino nije povezano s tonou ili netonou povratne informacije

koju primaju, nego se podudara s njihovim vlastitim negativnim procjenama samih sebe. Drugim rijeima, to je jaa i energinija njihova obrambena reakcija, vjerojatno su kritiniji prema samima sebi. Firestone je zakljuio da prosudbe i ocjene drugih, kada potvruju iskrivljeno miljenje koje neka osoba ima o sebi, tee stvoriti opsesivni misaoni proces. Budui da nas ve mue nae vlastite kritine misli i napadi na same sebe, osjetimo snanu ugroenost uvijek kada nas i drugi napadnu na jednak nain. Metode eksternalizacije postiujuega glasa Firestonove se m e t o d e uglavnom upotrebljavaju u individualnoj i skupnoj terapiji. Prihvatio sam te metode tako da ih moete koristiti i izvan terapije. Pokuao sam vam pokazati kako su moni vai unutarnji glasovi i zato ih se ne elite odrei. Ako pri sljedeim vjebama osjetite pretjerano uzbuenje, odmah prestanite. To znai da ih trebate provoditi s nekim tko je izvjeban da vam pomogne. Dnevnik pretjeranih reakcija Prva metoda koju bih vam predloio neposredan je rezultat jednog ranog rada koji je Firestone izveo ispitujui nastanak opsesivnog procesa kritikoga glasa. Trebate voditi dnevnik svojih pretjeranih obrambenih reakcija. Najbolji se rezultati postiu kada sudjelujete u vrsti skupnog rada. No postupak se moe provoditi i jednostavno tijekom vaeg svakodnevnog interpersonalnog ivota. Svaku veer prije nego poete spavati, razmislite o dogaajima toga dana. Kada ste se uznemirili? Kada ste pretjerano reagirali? U kakvoj se situaciji to dogodilo? Tko je

sve bio nazoan? to vam je reeno? Je li ono to vam je reeno slino onome to govorite sami sebi? Tako smo primjerice 16. prosinca ja i moja ena razgovarali o preureivanju soba u naoj kui. U jednom sam trenutku osjetio kako mi se ton povisuje. Uskoro sam joj bijesno govorio koliko sam optereen na poslu. uo sam sama sebe kako govorim: Ne oekuj od mene da vodim brigu i o tome. Jedva drim korak s osnovnim obvezama. Poslije sam unio tu provalu bijesa u svoj dnevnik. Upotrijebio sam sljedeu shemu: Datum: Srijeda, 16. prosinca, 20 sati 45 minuta Predmet Moja ena Sadraj: Razgovor o preureivanju sobe u naoj kui. Pretjerana reakcija: Poto je rekla: Trebat e mi tvoja pomo, ja sam odgovorio razdraenim glasom: Ne oekuj od mene da vodim brigu i o tome itd. Unutarnji glasovi: Lo si mu. Nita ne zna popraviti. Jadan si. Kua ti se raspada. Kakav bezveznjakovi! Pravi mukarac zna praviti i popravljati. Dobri se oevi brinu za kuu. Od presudne je vanosti da se pozabavite glasovima. Savjetujem vam da se opustite u mirnu okruju. Pomno sluajte to si govorite. Zapiite to, a potom glasno izrecite. Budite spontani pri izricanju. Kada ponete naglas izricati unutarnji glas, moda e vas iznenaditi provala emocija. Fireston u svojem skupnom radu ohrabruje osobu da izrazi sentimente, glasno i emocionalno. Rei e mu: Reci to glasnije, ili: Daj si oduka. Savjetujem vam da uinite isto. Spontano izrazite sve to vam padne na pamet. Recite to u drugom licu. Dopustite si da uete u emocionalni napon potaknut glasom.

Odgovaranje

na glas

Kada izrazite glas, moete poeti odgovarati na njega. Upuujete izazov i sadraju glasa i njegovim naredbama. U svoj sam dnevnik upisao da sam dobar mu i da sam izgradio dobar dom. Moja mukost ne ovisi ni o kojem mojem postupku. Puno radim i mogu si priutiti da mi netko popravi kuu. Unajmio bih nekoga da to uini ak i kada bih sam znao kako. Ja imam pametnijeg posla. Mnogi su valjani ljudi stolari i zidari. Mnogi nisu. Ja uvijek sljedeeg dana ponovim dijalog. Uvijek odgovaram i emocionalno i razumno (logiki). Firestone preporuuje da se svjesno ne podinjavamo glasu i da mu se neposredno suprotstavljamo. Ja sam primjerice, pozvao stolara, rekao mu tono to elim i ostavio ga da radi. Za to sam vrijeme igrao golf, sretan to si mogu priutiti unajmljivanje radnika koji e mi popravljati po kui. Otkrivanje unutarnje kritike Drugi nain za otkrivanje postiujuih glasova dolazi iz terapije gestalt psihologije. Ja tu metodu zovem jednostavno otkrivanje unutarnje kritike. U svim se ljudima utemeljenima na stidu ostvaruje unutarnji samokritiki dijalog, koji se zove igra samomuenja. Gotovo uvijek ona je u tolikoj mjeri dio navike da je nesvjesna. Sljedee e vam vjebe pomoi da je osvijestite i pomoi e vam da postanete cjelovitija osoba te da se prihvatite takvi kakvi jeste. Vjebe sam preuzeo iz knjige Svjesnost (Awareness) Johna O. Stevensa. Udobno sjednite i zatvorite oi... Sada zamislite da sjedite ispred sama sebe i da se gledate. Zamislite vlastitu sliku dok

sjedite pred sobom, moda poput slike u ogledalu. Kako ta slika sjedi? to ta slika nosi? Kakav izraz lica vidite? Sada u sebi kritizirajte vlastitu sliku, kao da govorite nekoj drugoj osobi. (Ako pokus provodite sami, govorite glasno.) Recite samom sebi to biste trebali, a to ne biste trebali initi. Zaponite svaku reenicu sa: Trebao bih...., Ne bih trebao... ili njihovim ekvivalentima. Sastavite dug popis kritikih primjedaba. Sluajte svoj glas dok to inite. Sada zamislite da ste zamijenili mjesto sa slikom. Postanite svoja slika i odgovorite na kritike. to odgovarate na ove kritike primjedbe? I to izraava boja vaega glasa? Kako se osjeate dok odgovarate? Sada promijenite uloge i ponovno postanite kritiar. Dok vodite taj unutarnji dijalog, budite svjesni onoga to kaete te kako to kaete, svojih rijei, boje glasa itd. Povremeno napravite stanku kako biste samo sluali vlastite rijei i dopustili si da ih doivite. Zamijenite uloge kad god osjetite potrebu za tim, ali ne prekidajte dijalog. Uoite sve pojedinosti onoga to se zbiva u vama dok to inite. Primijetite kako se osjeate, tjelesno, u svakoj ulozi. Prepoznajete li nekoga poznatog u glasu koji vas kritizira i kae: Ne bi trebao... ega ste jo svjesni? Nastavite taj tihi dijalog jo nekoliko minuta. Opaate li kakve promjene dok nastavljate dijalog? Sada samo tiho sjedite i proite u mislima kroz dijalog. Vjerojatno osjeate vrstu razdora ili sukoba, neku podjelu izmeu monog, kritikog, autoritativnog dijela sebe koji zahtijeva da se promijenite i drugog, slabijeg dijela sebe koji se ispriava, izmie i pronalazi izlike. To je kao da ste podijeljeni na roditelja i dijete. Roditelj ili ef uvijek vas pokuava promijeniti u neto bolje, a dijete ili gubitnik

stalno izbjegava te pokuaje promjene. Sluajui glas koji vas je kritizirao i postavljao vam zahtjeve, moda ste prepoznali glas jednoga od svojih roditelja. Ili je moda zvuao kao glas neke druge osobe iz vaeg ivota koja vam postavlja zahtjeve, tj. glas supruge ili supruga, efa ili kakvog drugog autoritativnog lika koji vas kontrolira. Kritiki se glas moe aktivirati u bilo kojoj situaciji ranjivosti ili izloenosti. Kada se aktivira, pokree se postiujua spirala. A kada se nae u pokretu, postiujua spirala stjee vlastitu mo. Nuno je izvanjtiti taj unutranji dijalog, jer njime odravate neprihvaanje samog sebe i svoju podijeljenost. Ova vam vjeba pomae da osvijestite kritiki dijalog. To je prvi korak u izvanjtenju glasa. Drugi je korak uzeti svaku od kritikih poruka i prevesti ih u konkretno, odreeno ponaanje. Umjesto: Sebian si, recite: Nisam htio oprati sue. Umjesto: Glup si, recite: Ne razumijem algebru. Svaka je kritika tvrdnja generalizacija. Kao takva, neistinita je. U ivotu svakoga od nas postoje trenuci kada neto elimo napraviti na svoj nain. Postoje podruja ivota u kojima smo svi zbunjeni. Prevodei ta uopavanja (ocjene, stanja vrijednosti) u konkretno, specifino ponaanje, moete vidjeti stvarnu sliku sebe i prihvatiti se na uravnoteeniji i integriraniji nain. U treem koraku treba uzeti ove tvrdnje (ocjene, stanja vrijednosti) i suprotstaviti im pozitivne. Primjerice, umjesto da si kaete: Sebian sam, recite: Nesebian sam. Vano je verbalizirati i uti izreeno. Preporuujem da poete nekomu, kolegi sa skupne terapije, najboljem prijatelju, suprugu ili s u p r u z i i da p r e d njim verbalizirate p o z i t i v n e , samoafirmativne tvrdnje. Pazite da osoba kojoj se obraate bude takva koja nije utemeljena na stidu.

ZAUSTAVITE OPSESIVNE POSTIUJUE MISLI

Vjebu sam uzeo iz rada Baina, Wolpea i Meichenbauma. Njezina je najvea korist u zaustavljanju prve misli ili misli koja se stalno vraa i potie postiujuu spiralu. Ova vjeba sastavljena od etiri koraka moja je prilagodba rada Josepha Wolpea. Ovom se tehnikom postiujua misao prekida otrom zapovjedi da se prestane i zamjenjuje se novom, samoafirmativnijom misli. Misli potaknute stidom mogu se podijeliti u tri kategorije: samoomalovaavanje; katastrofike misli o nesposobnosti da se nosimo s budunou; kritike i postiujue misli kajanja i aljenja. Postiujue misli o buduoj bolesti i katastrofi mogu uiniti osobu kronino tjeskobnom. Misli kao to su samo da nisam uinio to i to sigurni su putevi za otpoinjanje spirala stida. Isto je sa samoomalovaavajuim mislima kao: prestidljiv sam da bih stekao prijatelje ili neto postigao ili tako sam glup. I opsjednutost vlastitim promaajima i ogranienostima potie spiralu, to rezultira ozbiljnom depresijom. to ste opsjednutiji neim, intenzivnija je spirala stida. Zaustavljanje misli ima svrhu zaustaviti spiralu u njezinu izvoru. Zastanite na trenutak i zapiite pet misli koje vas najvie postiuju. Primjerice, ja sam radio na sljedeih pet misli kada sam prije nekoliko godina provodio ovu vjebu: 1. Hlae su mi tako nategnute da je to odvratno. (Opsjednutost teinom.) 2. Ja sam promaen kao otac. (Opsjednutost roditeljskim dunostima.) 3. Ozbiljno sam bolestan. (Opsjednutost tjelesnom boleu.)

4. Kakve koristi? Umrijet u. (Opsjednutost smru.) 5. Stvarno sam sebian. (Opsjednutost moralom.) Pokuajte utvrditi koje vam se to misli stalno vraaju i neprestano vas postiuju. Poredajte ih s obzirom na mjeru u kojoj vas uznemiruju i postiuju. Pod broj 1 stavite misao koja vas najvie postiuje, potom pod broj 2 onu koja dolazi odmah iza nje itd. Pogledajte brojeve 1, 2 i 3. Sada odaberite jednu od postiujuih misli na kojoj ete raditi. Ne morate odabrati najgoru. Vano je da ovom vjebom postignete uspjeh. Stoga odaberite onu misao za koju mislite da je moete nadvladati. Poslije, kada steknete vjetinu zaustavljanja misli, moete se vratiti na one misli koje vas najvie postiuju. Zaustavljanje misli iziskuje istinsku odlunost da ostanemo mentalno budni. Ne moete samo poeljeti da postiujua misao ode, morate je otjerati. To zahtijeva usmjerenost na postiujuu misao, a potom naglo zatvaranje i pranjenje uma. Evo etiri koraka za zaustavljanje opsesivne postiujue misli. Prvi korak: Zamislite misao Zatvorite oi i predoite si situaciju u kojoj bi se vaa opsesivna misao vjerojatno pojavila. Udubite se u prizor. Ako imate tekoa u vizualiziranju, pokuajte proivjeti osjeaj koji se pojavljuje uz postiujuu misao. Ili uti glas koji vam govori misao. Zamislite to vie pojedinosti u vezi s prizorom: kakvu odjeu nosite, boje, mirise, osjeaje, zvukove osobe (osoba) u prizoru... Sada ponite slijediti lanac misli koje ste imali pri postiujuem prizoru. Sjetite se razgovora sa samim sobom. Snano se udubite u taj prizor prije nego zaponete drugi korak. Ako ponete osjeati stid, to je dobar znak, jer ako

moete voljno intenzivirati postiujue osjeaje, moete ih voljno i smanjiti. Drugi korak: Prekid misli Misli se mogu prekinuti brojnim tehnikama iznenaenja. esto se upotrebljavaju budilice. Ja se volim posluiti kasetofonom. Ukljuite ga i snimite glasno izreeno STOP. Snimite rije u raznim vremenskim razmacima, ne kraima od dvije minute. Sjednite ili leite i opustite se. Smjestite se blizu kasetofona. Zatvorite oi i ponovno uplovite u doivljenu postiujuu situaciju. Pozabavite se pojedinostima prizora i pustite da razvije sve svoje tipine asocijacije. Dozovite u sjeanje slike, razgovor sa samim sobom, osobe, itd., potom se upustite u doivljaj stida. Ukljuite kasetofon kada ponete razgovarati sa samim sobom o prizoru. Kada ujete rije STOP (trebalo bi biti izreeno glasno i odluno), postavite si cilj da vam na 30 sekundi nakon glasno izreenog STOP um ostane potpuno prazan. Potom pokuajte ponovno. Vratite se svojim bolnim mislima, ponovno ukljuite kasetofon i kada ujete glasno izreeno STOP pratite koliko e vam dugo um biti slobodan od bolne misli. Pokuajte ponovno i provjerite moe li vam um biti slobodan punih 30 sekundi. Zapamtite da e vam se misli vratiti. Da biste se uvjebali, ostavite kasetofon ukljuen dok se vraate na opsesivnu misao. Mijenjajte intervale i kada ujete STOP, pokuajte da vam um bude slobodan punih 30 sekundi. Ponavljajte to. Trei korak: Prekid misli bez pomoi sa strane Sada se morate smjestiti negdje gdje vas nee smetati. Morat ete vikati STOP ne bojei se da e vas netko uti. Navijte budilicu da zazvoni za tri minute. Vratite se opsesivnoj misli. Doivite je sa svim popratnim osjeajima. Kada sat

zazvoni, viknite STOP i provjerite koliko e vam dugo um ostati ist od bolnih osjeaja... Sada navijte sat i pokuajte ponovno; vratite se neeljenim mislima... ako imate tekoa s prekidanjem misli, pokuajte sljedee dok viete STOP: moete iznenada skoiti, pucnuti prstima, lupiti ravnalom o stol, podignuti ruku kao prometni policajac ili se posluiti mojom omiljenom tehnikom - nategnuti i otpustiti gumicu omotanu oko zgloba ruke. Kada uspijete iskljuiti opsesivnu misao na trideset sekundi, vrijeme je da ponete govoriti STOP normalnim glasom. Kada uspijete zaustaviti misao na trideset sekundi normalnim glasom, ponite ponovno cijeli postupak, ovaj put apui. Vjebajte dok ne budete mogli zaustaviti misao apui STOP. Kada vam to uspije, zaustavite misao bezglasnom naredbom. Samo zamislite da ujete glasno izreenu rije STOP Moete stisnuti glasnice i pomicati jezik kao da naglas govorite STOP. Ovaj put nemojte putati kasetu niti navijati budilicu. Recite STOP u sebi, u trenutku kada vam opsesivna misao padne na pamet. Jednostavno je iskljuite u trenutku kada pone, prije nego pokrene spiralu stida. Ako u poetku trebate lupiti ravnalom ili nategnuti gumicu, uinite to. Svrha bezglasnog izgovaranja rijei STOP jest da moete zaustaviti opsesivnu misao bilo gdje, a da ne privuete pozornost drugih. Sada vjebajte govoriti STOP u sebi. Pustite da vam misli odlutaju i u trenutku kada se pojavi bolna misao, izbriite je. etvrti korak: Zamjenske misli Sada moete zaustaviti postiujuu misao u trenutku kada to elite. Bez obzira na to kako dobri bili u zaustavljanju misli, misli vam nee ostati prazne due od trideset do

ezdeset sekundi. Priroda ne podnosi vakuum, stoga se nakon 30 do 60 sekundi stara misao moe vratiti ako je ne zamijenite pozitivnom misli. Evo nekih primjera onoga to si moete rei: Ovo je uznemirujue, ali ne i opasno, Treba ii korak po korak, Duboko udahni, stani, opusti se, Uskoro e prestati, nita ne traje vjeno. Pusti da proe., Pozdravi se s prolou; dobro je zaboraviti, Treba nam hrabrosti da budemo nesavreni, Napravi neto dobro danas i sve e biti u redu. Ovo su samo prijedlozi. Odaberite meu njima one misli koje vam se sviaju, a potom izmislite vlastite. Ako sudjelujete u programu u 12 koraka, upotrijebite neki od uobiajenih slogana kao: Sve u svoje vrijeme, I to e proi itd. Ove se nove pozitivne misli zovu neizravne sarnoafirmativne tvrdnje. Tehniku upotrebe neizravnih samoafirmativnih tvrdnji nakon prekida misli prvi je razvio Meichenbaum. Izvorno je to zvao vjeba cijepljenja od stresa. Uinkovite vas sarnoafirmativne tvrdnje podsjeaju na vau mo da kontrolirate spirale stida i stidljive reakcije. Tvrdnje koje poinju sa ti obino su djelotvornije od onih koje poinju sa ja. Izricanje tvrdnji u drugom licu uspostavlja distancu izmeu vas i vaih reakcija i podrazumijeva stanovit stupanj vanjske kontrole. Drugo prijeko potrebno za dobre sarnoafirmativne tvrdnje jest usmjeriti se na injenice. Bol u pluima obino izaziva eluana nadutost, a nije upozorenje na infarkt kojim me Bog kanjava zbog grijeha iz prolosti. Povrh svega, zapamtite da je na stari postiujui unutarnji razgovor sa samim sobom utvrivan godinama. Morate vjebati zaustavljanje postiujuih misli i ponavljanje neizravnih

samoafirmativnih tvrdnji. To je vjetina i kao sve vjetine, iziskuje vrijeme i strpljenje. Bit e zastoja. Ponite, kao da skijate na blagoj padini, s milju koja nije od onih to vas najvie postiuju i koja nije preteka. Osim toga, savjetujem da se sluite gumicom na zglobu ake. Kada vam doe uznemirujua misao i kada u sebi kaete STOP, istodobno nategnite i pustite gumicu. Potom recite svoju neizravnu samoafirmativnu tvrdnju.
R A D ALBERTA ELLISA I AARONA BECKA

Ovo je moja prilagodba rada Alberta Ellisa i Aarona Becka. Ti su nam ljudi znatno pomogli da shvatimo kako moemo izmijeniti misli koje dovode do stida i unutarnjih dijaloga. Premda se ne slaem s Ellisom da su svi osjeaji neposredno povezani s unutarnjim mislima ili razgovorom sa samim sobom, vjerujem da su njegove tehnike mono sredstvo za popravljanje nae osnovne, na stidu utemeljene predodbe samih sebe i iskrivljena razmiljanja kakvo takve predodbe izazivaju. Na se na stidu utemeljeni identitet zasniva na vjerovanju da smo neispravni i manjkavi kao osobe. Takvo je vjerovanje osnova za razmiljanje utemeljeno na stidu, koje je vrsta egocentrikog tunelskog vidokruga, sastavljenog od sljedeih vrsta iskrivljena miljenja: Iskrivljeno razmiljanje utemeljeno na stidu Katastrofinost Glavobolja upuuje na prijetei tumor na mozgu. Poruka da doete u efov ured znai da e vas otpustiti. Katastrofinost nastaje kao rezultat nedostatka osjeaja za mjeru ili osjeaja osobne vrijednosti. Tada neprestano vrtimo scenarije to ako....

itanje misli Kod itanja misli donosite pretpostavke (bez dokaza) o tome kako ljudi reagiraju na vas. Znam po njihovim licima da e me otpustiti. Ona misli da sam nezreo, inae mi ne bi postavljala ovakva pitanja. Takve pretpostavke obino potjeu iz intuicije, slutnji, nejasnih strahova ili nekih prolih iskusatva. itanje misli je projekcija. Zamiljate da ljudi misle o vama jednako loe kao i vi o sebi. Kao osoba utemeljena na stidu kritini ste prema sebi. Pretpostavljate da su takvi i drugi prema vama. Personalizacija Ljudi utemeljeni na stidu su egocentrini. Usporeujem to s kroninom zuboboljom. Ako vas stalno boli zub, mislite jedino na to. Postanete zubocentrini. Slino, ako je va ja napuknut i ako ga bolno doivljavate, postajete egocentrini. Ljudi utemeljeni na stidu sve dovode u vezu sa sobom. Nedavno udana ena misli da je svaki put kada pria o umoru, njezin mu zapravo umoran od nje. Mukarac ija se ena ali na sve skuplju hranu, tumai to kao napad na svoju sposobnost da priskrbi za kuu. Personalizacija ukljuuje naviku stalnog usporeivanja sebe s drugim ljudima. To je posljedica perfekcionistikog sustava koji pothranjuje stid. Perfekcionistiki sustav trai usporeivanje. On je mnogo bolji organizator od mene. Ona mnogo bolje od mene poznaje samu sebe. On sve tako duboko osjea. Ja sam stvarno povran. Usporedbe nikad ne prestaju. U podlozi toga je pretpostavka da je vaa vrijednost upitna. Pretjerano poopavanje Ovo iskrivljenje miljenja posljedica je megalomanske znaajke toksinoga stida. Jedan krivi av znai: Nikada

neu nauiti ivati. Kada netko ne eli izii s vama znai: Nitko nikada nee htjeti izii sa mnom. U ovom iskrivljenju miljenja pravite irok, uopen zakljuak utemeljen na jednom jedinom dogaaju ili dokazu. Pretjerano uopavanje vodi do univerzalnih negativnih tvrdnji, npr.: Nitko me ne voli... Nikad neu dobiti bolji posao... Uvijek u se morati boriti... Zato nikada ne mogu napraviti neto kako treba... Nitko me ne bi volio kada bi znao kakav sam uistinu. Druge su karakteristine rijei sve, svaki i svi. Drugi je oblik pretjerana uopavanja ono to zovemo nominalizacijom gdje se proces pretvara u pojedinano. Moj je brak bolestan primjer je nominalizacije. Brak je dinamian proces. Samo je jedan njegov aspekt u nevolji, ne cijeli brak. Nedavno sam uo klasian primjer. Mukarac je rekao: Ova zemlja ide k vragu. Ova zemlja podrazumijeva bezbrojne dinamike, procese i ljude. Taj ovjek nije zadovoljan nekim aspektom svih tih dinamika. Ali cijela zemlja nije samo jedan entitet. Pretjerano uopavanje vodi prema ivotu sa sve vie ogranienja. Ono predstavlja megalomansko apsolutiziranje koje pretpostavlja da nepromjenjiv zakon upravlja vaim mogunostima za sreu. Taj oblik deformirana miljenja pojaava stid. Razmiljanje ili/ili Jo jedna posljedica megalomanije utemeljene na stidu polarizirano je miljenje ili razmiljanje ili/ili. Glavna oznaka ovog iskrivljenog razmiljanja ustrajanje je na dihotomnim izborima: sve percipiramo u krajnostima. Nema srednjega. Ljudi i stvari su ili dobri ili loi, divni ili uasni. Najrazorniji

aspekt ovog iskrivljenog razmiljanja njegov je utjecaj na prosudbu samoga sebe. Ako niste savreni i bezgreni, sigurno ste promaeni. Nema mjesta grekama. Jedna samohrana majka, moja pacijentica, bila je odluna u namjeri da bude savren roditelj svoje dvoje djece. U trenutku kada je osjetila umor od kuanskih obveza, poela je koriti samu sebe preda mnom. Bila je ogorena na sebe kao roditelja. Imati pravo Kao osoba utemeljena na stidu, morate stalno dokazivati da su vaa stajalita i postupci ispravni. Zauzimate obrambeni stav. Budui da ne moete pogrijeiti, ne zanima vas istinitost drugih miljenja, nego samo obrana vlastitog. Ta vas deformacija miljenja uistinu dri u vjeverijem kavezu, jer rijetko saznate bilo kakvu novu informaciju. Ne dobivate nove podatke koji bi vam pomogli da promijenite svoj sustav vjerovanja u vezi sa sobom. Razmiljanje moram Karen Horney je pisala o tiraniji moranja. Razmiljanje moram neposredan je rezultat perfekcionizma. U ovoj vrsti deformiranog miljenja polazite od popisa krutih pravila o tome kako biste se vi i drugi ljudi trebali ponaati. Pravila su ispravna i neupitna. Jedna mi je pacijentica rekla da bi je njezin mu morao eljeti izvesti na nedjeljne vonje. Svaki mukarac koji voli svoju enu morao bi je izvesti na vonju u prirodu, a potom na objed u lijep restoran. injenica da njezin mu nije htio to raditi znaila je da je sebian i misli samo o sebi. Najee karakteristine rijei za ovu deformaciju miljenja jesu mora i treba. Osoba utemeljena na stidu svojim iskrivljenim miljenjem uzrokuje da se i drugi i ona sama osjeaju jadno.

Privid kontrole Privid kontrole vaan je oblik prikrivanja toksinog stida. Proizvod je megalomanije i dvojako iskrivljuje miljenje. Vidite sebe kao bespomonoga, vanjski upravljanog ili pak kao svemonoga i odgovornoga za sve oko sebe. Ne vjerujete da imate ikakvu stvarnu vlast nad zbivanjima u svojem ivotu. To vas dri zarobljenim unutar vaeg ciklusa stida. Suprotan privid jest privid svemone kontrole. Osjeate se odgovornim za sve i svakoga. Nosite svijet na svojim pleima i osjeate se krivima kada neto ne ide kako treba. Kognitivna deficijencija ili filtriranje U ovom iskrivljenju miljenja odabirete jedan element situacije iskljuujui sve ostale. Pojedinost koju odaberete podupire vae miljenje o osobnoj manjkavosti. Jedan moj pacijent, koji je bio dobar upravni savjetnik, dobio je velike pohvale za marketinki izvjetaj koji je sastavio. Njegov ga je ef pitao bi li mogao napraviti nov izvjetaj u kraem roku. To je mojeg pacijenta potitilo. Kada sam ga ispitivao, otkrio sam da je opsjednut milju kako njegov ef eli rei da je lijen. U svojem, na stidu utemeljenom strahu od manjkavosti uope nije uo veliku pohvalu koju je dobio. Filtriranje je nain pretjerivanja i negativiziranja vaih misli. To pokree mone spirale stida. Okrivljavanje i globalno etiketiranje Okrivljavanje je oblik prikrivanja stida i sredstvo njegova prenoenja na druge. Okrivljavanje ide ruku pod ruku s globalnim etiketiranjem. U vaoj prodavaonici dre pokvarenu hranu. Dananje su cijene astronomske. Povuena i tiha djevojka koju ste izveli zapravo je jedna od onih dosadnih

cura koje na plesu uvijek ostanu bez partnera. Va je mu beskarakterni glupan. Okrivljavanje i globalno etiketiranje sredstva su s pomou kojih odvraate pozornost od vlastite boli i odgovornosti. To su deformacije miljenja i spreavaju vas da poteno pogledate sami sebe i osjetite svoju bol. Upravo e vas vlastita bol natjerati na promjenu. Kako izvanjtiti deformirano miljenje Da biste se poeli obraunavati sa svojim iskrivljenim razmiljanjima utemeljenima na stidu, vratite se u vrijeme kada ste doivjeli bolnu epizodu stida. Sljedei postupak u tri koraka pomoi e vam da otkrijete iskrivljenja miljenja u toj situaciji. Takoer e vam pomoi da restruktuirate miljenje. Tri koraka jesu: 1. Pismeno opiite situaciju koja je prouzroila stid 2. Uoite iskrivljenja miljenja 3. Pismeno opiite iskrivljenja miljenja i tako restruktuirajte i odbacite razmiljanje utemeljeno na stidu. ini se da trei korak ljudima zadaje najvee tekoe. Naa su iskrivljena razmiljanja toliko ukorijenjena da teko spoznajemo kako ima i loginijih naina miljenja. Slijedi vodi za logike ispravke opisanih iskrivljenja miljenja. Katastrofinost Najloginija protutea katastrofikom razmiljanju razumna jest procjena stvarnih mogunosti za neki dogaaj, odnosno procjena njegove vjerojatnosti u postocima. Kakva je vjerojatnost? Jedan od tisuu (0,1%), jedan od deset tisua (0,01%), ili jedan od 100.000 (0,001%)?

itanje misli itanje misli oblik je zamiljanja i fantaziranja. Dugorono gledajui, najbolje ete proi ako ne donosite zakljuke o ljudima. Gledajte na sva svoja tumaenja o drugim ljudima kao na halucinacije. Upotrijebite tu rije kada dajete svoje tumaenje. Recite: Moja je fantastina halucinacija... Najbolje je da provjerite dokaze za svoje zakljuke. Personalizacija Natjerajte se da dobijete dokaze za svoju pretpostavku o tome to je znailo efovo namrteno lice. Provjeravajte. Odviknite se od usporeivanja. Nemojte stvarati zakljuke ako nemate valjane dokaze. Pretjerano poopavanje Za pretjerano poopavanje upotrijebite tehniku tablice u tri stupca: Dokaz za moj zakljuak Dokaz protiv mojeg zakljuka Alternativni zakljuak

Napravite memo-karticu na kojoj ete napisati Nema apsolutnih istina. Ispitajte rijei kao to su: sve, svatko, nikada, uvijek, nitko, svi ponavljajui ih. Recite: Mislim li uistinu da ba nikada, nikada, nikada, nikada... itd. Nauite upotrebljavati rijei kao to su: ponekad, moda, esto. Provjerite valjanost nominalizacije pitajui se moete li staviti neto u take. Ne moete staviti svoj brak ili svoju zemlju u take. Tvrdnje: Moj je brak lo i Ova zemlja ide k vragu, ukljuuju iskrivljenje miljenja zvano nominalizacija.

Razmiljanje ili/ili Upotrijebite i ovdje svoju memo-karticu Nema apsolutnih istina. Razmiljanje ili/ili oblik je apsolutiziranja. Toksini stid podrazumijeva da je neto vie od ljudskog ili manje od ljudskoga. To je temelj njegova megalomanskog razmiljanja. A zapravo nema crnog i bijelog. Svijet je siv. Razmiljajte u postocima. Oko 5 posto vremena ja sam sebian, ali ostalo vrijeme sam njean i velikoduan. Imati pravo Imajte svoj vlastiti zdravi stid. Ako uvijek mislite da imate pravo, prestajete sluati i uiti. Stajalite imam pravo moe se prevladati tako da postanete djelatan sluatelj. Carl Rogers uinio je pionirski rad u razvoju ove vjetine. Kao dobar sluatelj obraate pozornost i na sadraj i na sam proces. Uite sluati uima jednako kao i oima. Uite reagirati i provjeravati. Evo jednog primjera. Neki mi je mukarac poeo priati kako je imao sjajno djetinjstvo i kako je njegov otac bio najbolji ovjek kojeg je ikada sreo. Opisao je kako mu je otac radio od jutra do veeri. Taj je pacijent smatrao da je, budui da je njegov otac tako p u n o radio, opravdano to nije imao vremena za njega. ak nije mogao doi ni na njegovu utakmicu za kolsko dravno prvenstvo. Dok je to govorio, poeo je drugaije disati; stisnuo je ake i odvratio pogled od mene. Blago sam ga upozorio na ono to mi je upravo ispriao. Rekao sam mu to sam opazio u njegovu dranju kada mi je govorio o utakmici i upitao ga to misli o tome. Odgovorio je: O, to nije vano. Kada je to rekao, njegov mi je glas zvuao ljutito. Zato sam se pozabavio time. Mogao bih vam jo dugo priati o ovom sluaju;

sluajui i provjeravajui, uimo vidjeti stvari onakvima kakvima ih drugi vide. Proces provjeravanja pomae nam shvatiti stajalite drugoga. Vano je zapamtiti da drugi vjeruju u ono to govore jednako snano kao to mi vjerujemo naim vlastitim uvjerenjima. Volim se upitati: to mogu nauiti iz stajalita druge osobe? Razmiljanje moram Izbjegavajte rijei moram i trebam. Neka vam budu ono to su biku crvene krpe. Prilagodljivi ljudi ne upotrebljavaju te rijei, jer uvijek ima iznimaka i posebnih oklonosti. Krutost je oznaka mentalne bolesti; prilagodljivost je oznaka mentalnog zdravlja. Bez prilagodljivosti nema slobode. Prisjetite se barem tri iznimke od vaeg pravila, a potom zamislite sve mogue iznimke. Privid kontrole Osim u onome to je Bog odredio, sami ste odgovorni za sve to se dogaa u vaem svijetu. Ve sam rekao da su neuroze i poremeaji linosti poremeaji osjeaja za odgovornost. Nauiti se odgovornosti i dopustiti drugima tu privilegiju znai ivjeti u realnosti. Zapitajte se: Koje su to moje odluke prouzroile ovakvu situaciju? Kakvu odluku mogu donijeti sada da to promijenim? Osim toga, ne zaboravite da potovati druge znai dopusititi im da ive vlastite ivote, pate vlastite patnje i rjeavaju vlastite probleme. Kognitivna deficijencija ili filtriranje Prestanite rabiti rijei kao to su uasno, strano, odvratno itd. Napiite frazu: Nema potrebe da pretjerujem. Mogu se nositi s tim. Mogu to izdrati. Moja najomiljenija fraza

dolazi iz Abrahamova zakona. Recite si: Ovo je uznemirujue, ali nije opasno. Da biste prestali filtrirati, morate promijeniti sredite interesa. Usmjerite se na pronalaenje strategija kojima biste rijeili problem umjesto da opsesivno razmiljate o samom problemu. Usmjerite se na teme kakve su opasnost ili gubitak. Potom razmiljajte o onome to je za vas sigurnost ili mislite o vrijednim stvarima koje imate. Okrivljavanje i globalno etiketiranje

Prihvatite odgovornost za svoje ponaanje i odluke. Usredotoite se na vlastite probleme. Pogledajte gredu u vlastitom oku, umjesto trun u oku svojega brata. Kada ponete etiketirati, upitajte se: to pokuavam izbjei? ak ako i zakljuite kako ba nita ne pokuavate izbjei, radije budite odreeni nego globalni. Moj je ef esto konzervativan. Rijetko riskira. To je tono. Zvati ga beskimenjakom znai ljutiti se to mi je on ef. MIJENJANJE UNUTARNJIH GIASOVA POZITIVNE TVRDNJE KROZ

Ovo je doslovno tehnika pozitivnog ispiranja mozga. Njome pokuavamo zamijeniti stara negativistika i kritika stajalita novim, realistinim i pozitivnim tvrdnjama o sebi. Kako veina starih kritikih glasova dolazi iz neijeg tueg miljenja o vama, oni predstavljaju subjektivno miljenje o vama, a ne ono to vi uistinu jeste. Nova e vam stajalita pomoi promijeniti unutranji dijalog tako da moete biti onakva osoba kakvom elite biti.

Tehnika pozitivnih tvrdnji trai da napiemo neku pozitivnu tvrdnju o sebi 15 do 20 puta na dan (idealno dva puta). Kada napiete pozitvnu tvrdnju, ekajte svoju prvu spontanu reakciju. esto e ta reakcija biti negativna. ekajte oko jednu minutu. Ako nema nikakve reakcije, nastavite tehniku pozitivnih tvrdnji, piui potpuno istu reenicu koju ste ve napisali. Svrha reakcije je izvanjtiti sve negativne, postiujue poruke koje imamo u nesvjesnom. Monotonijom ponovnog ispisivanja iste tvrdnje iznenadit emo svoje kontrolne mehanizme. Vano je zapamtiti da su neki od najpostienijh dijelova nae predodbe o sebi bili neprestano ponavljani. Primjerice: Zato ne moe biti kao tvoja sestra, brat, itd... ili: Tako si neuredan, lijen, glup itd. Evo sheme koja e vam pomoi ostvariti tehniku pozitivnih tvrdnji: Pozitivna tvrdnja 1. Ja, , esto sam srdaan i ljubazan. 2. Ja, , esto sam srdaan i ljubazan. 3. Ja, , esto sam srdaan i ljubazan. 4. Ponovite gornje izjave. Reakcija 1. ekajte prvu spontanu reakciju koja vam padne na pamet. 2. Reakcija, kakva god bila. 3. Reakcija, kakva god bila. 4. Reakcija, kakva god bila

Ovo treba initi 21 dan. Istraivanja su pokazala da je to vrijeme potrebno za najbolji rezultat.

Pozitivno razmiljanje pomae 1. Svaki dan radite na istim pozitivnim tvrdnjama. Najbolje je to initi neposredno prije spavanja, ujutro prije posla ili svaki put kad vam neto ne ide. 2. Napiite svaku tvrdnju 10 do 20 puta. 3. Recite i napiite svaku tvrdnju u prvom, drugom i treem licu, ovako: to vie ja, drugi. to vie ti, drugi. to vie on/ona, je vole drugi. , volim sama sebe, vie me vole , voli sama sebe, vie te vole , voli sama/samu sebe, vie ga/

Zapamtite, uvijek trebate staviti vlastito ime u tvrdnju. Pisanje u drugom i treem licu veoma je vano, jer se i vae doivljavanje sebe kroz oi drugih ostvaruje na jednak nain. 4. Nastavite svakoga dana raditi na pozitivnim tvrdnjama sve dok se one potpuno ne integriraju u vau svijest. Znat ete da je tako kada va um pone odgovarati pozitivno i kada ponete osjeati kako vladate vlastitim ciljevima. Upotrebljavat ete svoj um tako da slui vama. 5. Snimite pozitivne tvrdnje na kasetu i pustite ih kad god vam je zgodno. Ja esto putam svoje kasete dok vozim autocestom ili kada legnem u postelju. 6. Dobro je gledati se u zrcalo i glasno izricati pozitivne tvrdnje. Ponavljajte ih dok ne ugledate na svom licu sretan, oputen izraz. Ponavljajte ih dok poptuno ne nestane napetost i grimase s vaeg lica.

7. Sluite se vizualizacijom u tehnici pozitivnih tvrdnji. Kako se s vremenom budu gomilale reakcije, moda ete uoiti i neke negativne glasove. Moda ete, osim toga, uti neki glas kojega prije niste bili svjesni. Ti negativni glasovi postaju izvorom novih, suprotnih, pozitivnih tvrdnji. Pozitivne tvrdnje za jaanje samopouzdanja 1. Ja, voljeti. 2. Ja, , jako se sviam samom sebi. 3. Ja, , jako se sviam drugima i drugi se jako sviaju meni. 4. Ja, , odluna sam osoba i doputam i drugima da budu takvi. 5. Ja, , imam pravo rei ne ljudima, a da ne izgubim njihovu ljubav. 6. to se vie ja, sviaju sami sebi. , sviam sebi, to se vie i drugi , volim sebe. Ja sam osoba koju je lako

7. Ja, , privlaan sam i ljudi me vole i to vie ponavljam ovu tvrdnju, ona postaje to istinitijom. 8. Ja, , zasluujem pohvale za svoj uspjeh i postignua, bez obzira na to jesam li se zbog njih namuio ili ne. 9. Ja, , sada sam vrijedna osoba, ak i ako sam

11. Ja, , voljen sam i cijenjen bilo da sam sam ili imam nekoga. 12. Ja, , dragocjen sam i neusporediv svialo mi se to ili ne.

11. POGLAVLJE

KAKO PREVLADATI TOKSINI STID U VEZAMA

Jer postoji samo jedan istinski problem - problem ljudskih odnosa, zaboravljamo da nema nade ili sree osim u ljud skim odnosima. Antoine de Saint Exupery, Vjetar, pijesak i zvijezde

esta ala meu polaznicima programa u 12 koraka ova je nerijetko citirana tvrdnja: Mi ne sklapamo veze; uzimamo taoce. To je jedna od onih ala koje trebaju ublaiti bol to je doivljavaju osobe utemeljene na stidu kada pokuavaju ostvariti vezu. Zaista, rekao bih da je intimnost najvei problem koji proizlazi iz internaliziranog stida. Barem je tako bilo u mojem sluaju. Intimnost iziskuje sposobnost da budemo ranjivi. Biti intiman znai riskirati da izloimo naa unutranja ja jedno pred drugim; da ogolimo nae najdublje osjeaje, elje i misli. Biti intimni znai biti ba onakvi kakvi jesmo te voljeti i prihvaati jedno drugo bezuvjetno. To iziskuje samopouzdanje i hrabrost. Takva hrabrost stvara novi prostor u naoj vezi, istinsku intimnost. Taj prostor nije moj ili tvoj; on je na.

Kao osobi utemeljenoj na stidu sve mi je to bilo nemogue. Nisam imao vezu sa samim sobom. Skrivao sam se, ne samo od drugih nego i od sama sebe. Bio sam radno bie, jer nisam mogao ui u sama sebe. Nikoga ondje nije bilo. Nisam imao sebe. Moja veza sa samim sobom bila je puna odbacivanja i prezira. Vie od svega bojao sam se razotkrivanja. Nisam imao ja koje bih dao drugome.
PROBLEMI OVISNOSTI O DRUGOME U ODRASLA DJETETA

Ve sam govorio da su ovisnost o drugome i toksini stid ista vrsta realnosti. Kada je rije o vezama, izraz ovisnost o drugome tono definira problem. Fraza odraslo dijete takoer nam olakava njegovo shvaanje. Vezanost i neraskidivost saveza Zbog traume naputenosti, ljudi utemeljeni na stidu postaju odrasla djeca koja stvaraju odnose ovisnosti o drugome. Tim odnosima dominira strah od naputenosti. Oni su rezultat neraskidivosti saveza o emu govori Alice Miller. U takvim vezama prevladava vezanost. Kao odraslom djetetu bilo mi je teko raskinuti bilo s ime. Jo uvijek imam biljeke od prije trideset godina, s prve godine studija! Imam kutije pune sitnica koje uvam godinama. Svaka je promjena za mene izuzetno teka. Uasava me pomisao da bih mogao biti naputen. Radije se drim onoga to imam, jer bih mogao i to izgubiti. Iz istoga mi je razloga teko odgoditi uitak za poslije. Moda ga vie nee biti. Teko sam se prilagoavao u vezama. Jako sam se namuio dok se nisam rijeio potrebe za kontrolom. Nisam mogao zamisliti da u prekinuti bilo koju vezu. Osim toga, pokuavao

sam svoje veze urediti tako da postanem drugim osobama da me ne mogu napustiti. Kontrola

toliko

vaan

Kontrola je velik neprijatelj intimnosti. Po definiciji, intimnost iskljuuje mogunost da jedna osoba kontrolira drugu. Kontrola je proizvod vae onesposobljene volje. To je pokuaj htijenja onoga to se ne moe htjeti. Ne moete promijeniti drugu osobu. Ne moete popraviti svoje roditelje, branog partnera, ljubavnika ili djecu. Ne moete kontrolirati njihove ivote ili njihovu bol. Uplitanje Kada nemate autentino ja, traite vezu s jedinim ja koji osjeate da imate - sa svojim lanim ja. Ako ste rtva, jedina veza o kojoj ita znate veza je s muiteljem. Suprotno vrijedi ako ste muitelj. Ja sam bio majin zamjenski suprug i obiteljski skrbnik. Kao majin zamjenski suprug, uvijek sam tragao za enama o kojima bih se mogao skrbiti. To se pretvorilo u ponavljanje fantazijske veze o kojoj sam govorio. Fantazijska veza jest uplitanje u zamku ovisnosti o drugome. Temelji se na neraskidivosti veze uspostavljene traumom naputenosti. Kada smo jednom fantazijski vezani, imamo samo jednu vezu i neprestano je ponavljamo. Izlaz iz svega ovoga lei u radu na razrjeavanju izvorne boli, radu na unutarnjem djetetu, radu na temeljnoj boli. Naa fiksacija na vezanost posljedica je injenice da su naa autentina ja bila fiksirana i zamrznuta uslijed nerazrijeene traume naputenosti. Svaki put kada naom novom na mati utemeljenoj vezi ponavljamo staru situaciju, pokuavamo se rijeiti boli. Odabiremo slinu osobe kako bismo dobili novu

priliku za razrjeenje. Svaki novi partner predstavlja aspekte jednoga ili oboje naih roditelja. Pokuavamo pretvoriti partnere u roditelje, kako bismo mogli razrijeiti sukob i poi dalje. Budui da vie nismo djeca, to nam nikada nee uspjeti. Jedini je izlaz u tome da proemo kroz legitimnu patnju koju zahtijeva rad na boli. Da bismo to uinili, moramo se odrei naeg lanog ja i otii od kue. Jedino tako moemo postii svoje istinsko ja. Pretjeranosti u oekivanjima, potovanju i pridavanju vanosti drugima Budui da je odnos odrastao/dijete nezreo djeji odnos, njegova je posljedica pridavanje pretjerane vanosti i potovanja drugima. To proizlazi iz potrebe naputena djeteta da ima brinog roditelja. Oekivati od partnera da nam prui ono to nam roditelj nije pruio iluzorno je. To je nerealistino oekivanje i zavrava razoaranjem i srdbom.
PROJICIRANJE NAIH POREKNUTIH DIJELOVA

NA PARTNERE

Jedan od najrazornijih aspekata veza utemeljenih na stidu projiciranje je naih poreknutih dijelova na partnera. U filmu Vrijeme njenosti izvrsno je opisana istodobna fascinacija i odvratnost koju osjeamo prema poreknutim dijelovima naeg ja. Jack Nicholson glumi mukarca koji se potpuno identificirao sa svojim divljim, impulsivnim, uivanju u seksu sklonim ja. Shirley MacLaine glumi njegovu susjedu - udovicu koja potiskuje seksualnost, sklona je s a m o k o n t r o l i , perfekcionizmu i moraliziranju. Oboje utjelovljuju dva pola toksinog stida. Jack Nicholson je raskalaen i glumi osobu koja je manje od ovjeka. Shirley MacLaine glumi osobu

koja je svetija od sveca i vie je od ovjeka. Ovo dvoje imaju mnogo nauiti jedno od drugoga dok ongliraju izmeu privlanosti i odvratnosti. Konano, jedno pomae drugome integrirati ja koje je bilo poreknuto. On njoj doputa da prihvati svoje seksualno ja, dok ona njega upoznaje s njegovim konzervativnim i brinim ja. Kad savjetujem ljude u destruktivnim vezama, otkrije se da oni najee uspostavljaju veze putem svojih poreknutih dijelova. Velikoduni mukarci obino oene sebine ene; strasne ene zaljube se u emocionalno nepristupane mu karce. Umjesto da ue jedno od drugoga inkorporirajui svoja poreknuta ja, oni ive s poreknutim ja izraenim u njihovim partnerima. Kako oboje poriu dio koji je izraen u partneru, postaju kritini i ljute se na partnera. Integracija svih dijelova ja prvenstveno je proces samoprihvaanja. Cjelovitost i potpunost rezultati su potpunog samoprihvaanja. Cjelovitost je oznaka mentalnog zdravlja. Potpuno samoprihvaanje znai da smo zadovoljni svakim dijelom naega ja. To je ekvivalentno bezuvjetnoj ljubavi. Kolai privlanosti/odvratnosti Sveenik Mike Falls predlae zanimljivu vjebu. Mike je episkopalni sveenik koji sada radi kao kapelan Koleda Stephen F. Austin u Nacogdochesu u Texasu. Mike je dvadesetak godina radio kao psiholoki savjetnik. Iznimno je nadaren i intuitivan savjetnik. Kada mu se obrate pacijenti s tekoama u vezi, Mike im esto savjetuje sljedee: Kae im da prelistaju niz asopisa i odaberu sve slike ljudi prema kojima osjeaju privlanost. Zatim trebaju na velikom posteru sastaviti kola tih slika. Potom trebaju pre listati asopis i odabrati slike ljudi koji ih odbijaju ili su im

odvratni i opet sastaviti kola odabranih slika. Kola slika koje vas privlae najvjerojatnije su oni vai dijelovi s kojima se pretjerano poistovjeujete. Slike koje vas odbijaju vjerojatno predstavljaju one vae dijelove koje poriete. Kada postanete svjesni dijelova koji vas odbijaju, moete uspostaviti dijalog sa svojim poreknutim dijelovima, onako kako je opisano u 4. poglavlju. Ja sam se esto koristio ovom metodom, sa sjajnim rezultatima. Dobro je napraviti poster sa slikama ljudi istog i suprotnog spola koji vas privlae i odbijaju. esto se mukarci stide svoje enstvenosti, a ene svoje muevnosti. Carl Jung je smatrao da dio psihinosti svake osobe ini njegova spolna suprotnost. Svaki su mukarac i ena jedinstvo mukih i enskih hormona. Mukarci imaju u veini muke, a u manjini enske hormone. enstvenu stranu psihe mukarca Jung zove njegovom animom. Muku stranu psihe ene on zove njezinim animusom. Integracija anime i animusa od presudne je vanosti za potpunu ljudsku integraciju. Ve sam upozorio na to kako kroz nae krute kulturne spolne uloge razvijamo lana ja, tj. pretjerano se poisto vjeujemo s jednim naim dijelom. Mukarce postiuju u njihovu enstvenom dijelu tako to ih zovu tetkicama ili jo gore. ene postiuju u muevnom dijelu. Spomenuo sam Vrijeme njenosti kao film koji dramatino portretira polarnost muko/ensko. Jo jedan film, Afrika kraljica, u kojemu glume Humphrey Bogart i Katharine Hepburn sjajno ocrtava tu polarnost. Lik koji glumi Bogart pretjerano je poistovjeen s mukom energijom, a onaj koji glumi Hepburn sa enskom. Ta dva lika dramatiziraju dina miku fascinacije/odvratnosti prema poreknutom ja i oba doivljavaju promjenu potaknutu energijama utjelovljenima

u onom drugom. Oba su filma osvojila Oskare. Bilo bi zanimljivo vidjeti koliko filmova nagraena Oskarima prikazuju ovu univerzalnu borbu za integraciju i cjelovitost.
OPASNE SITUACIJE U VEZAMA

ini se da odreene situacije u vezama jae potiu stid od drugih. Kriticizam i odbacivanje bolni su za sve. Oni su unitavajui za ljude utemeljene na stidu, pa u im posvetiti posebnu pozornost. Za sada, dopustite mi da opiem odreene situacije koje obino pokreu spirale stida. Za njih bismo trebali biti pripremljeni i drati ih na umu. Razgovor s roditeljima Budui da su roditelji partneri iz nae izvorne veze, oni su stalna opasnost od pokretanja starih spirala stida. Ako ste u prolosti bili ozbiljno postiivani, pazite ak i kada je rije o najobinijem razgovoru s roditeljima. Ako ozbiljno radite na smanjenju stida, bit ete dobro pripremljeni da izbjegnete zamku. Ako niste proli kroz takav rad, u opasnosti ste. I sam telefonski razgovor moe pokrenuti stare auditivne dojmove. Autoritativni likovi Jedna od estih znaajki djece alkoholiara strah je od autoritativnih likova. To je gotovo uvijek povezano s postiujuim zlostavljanjem u izvornoj vezi te osobe. Moe biti povezano i s postiujuim izgredima u koli. Znam profesora psihologije koji osjeti stid kada vidi policajca na ulici. Njegova ga je majka plaila govorei mu da e pozvati policajce koji e ga odvesti u zatvor. Takva praksa nije neuobiajena. Mnogi ljudi utemeljeni na stidu doivljavaju

pretjerane reakcije autoritativnog lika.

stida

zbog

puke

nazonosti

efa

ili

N o v e veze U novim se vezama esto javlja stid. Najee se oituje kroz kritiki razgovor sa samim sobom koji obino poinje odmah im druga osoba ode. Postiujui glasovi e sugerirati: Ba si uprskao! ili Sjajno, nespretnjakoviu! ili Ti i tvoja dosadna pria. Nove su veze riskantne jer nas razotkrivaju pred nekim pred kim nikada dotad nismo bili razotkriveni. Kada ste vi ili oni ljuti Mnogi ljudi utemeljeni na stidu nedovoljno se ljute. Ne znamo kako bismo izrazili srdbu i iznimno smo podloni manipulaciji ljutnjom. Sjetio sam se mukarca koji mi se nimalo ne svia. Jednog se dana naljutio na mene bez ikakva razloga. Ja sam ga zapravo bio pohvalio. Nekoliko drugih ljudi su mi rekli da je ljubomoran na mene. Kada sam ga pohvalio, ljutito je reagirao. uo je neto posve drugaije od onoga to sam ja rekao. Muio me taj dogaaj tjednima. Htio sam ga nazvati i sve izgladiti. Trebalo mi je mnogo pozitivnog, afirmirajueg razgovora sa samim sobom kako to ipak ne bih uinio. Njegova je ljutnja njegova stvar. Nije imala nikakve veze sa mnom. Veina nas je bila postiivana kroz srdbu i bijes. Kada netko izrazi srdbu, naa je prva reakcija strah. Razne tehnike u odjeljku o kriticizmu mogu jako pomoi da se prevlada bijes. Kada vama nanose bol ili vi nanosite bol drugima Budui da su nama nanosili toliko boli, bojimo se to initi drugima. esto krivo postupamo kada smo povrijeeni.

Ako ste imali roditelje koji su manipulirali vama govorei vam da ste ih povrijedili, bit ete posebno osjetljivi na povrede drugih. Roditelji utemeljeni na stidu manipuliraju djecom govorei im da su ih povrijedila svaki put kada im se djeje ponaanje ne svia. Djeco, nikada neete znati koliko ste povrijedili svojega oca ili Ne znam hou li vam ikada moi oprostiti. Toliko ste me povrijedili. esto su takve izjave puka manipulacija. Ljudi ih koriste da bi bilo po njihovu. U zdravim vezama je drukije. Ako sam ti nanio bol, priznat u svoju greku. Ali, takoer, znam da dio tvoje boli proizlazi iz tvoje prolosti. Uspjesi U knjizi ovjek protiv sebe (Man Against Himself), Karl Menninger opisuje ljude koji su doivjeli pravi ivani slom nakon nekog uspjeha. Neki su se ak i ubili. Ljudi utemeljeni na stidu ne vjeruju da imaju pravo biti sretni. Duboko unutra njihov im toksini stid kae da nemaju pravo na novac ili zabavu kraj toliko drugih ljudi koji su siromani ili pate. Uspjeh se ne ograniava samo na materijalnu dobit. Moete osjetiti toksini stid i kada vam iskau bilo kakvu poast. esto je uzrok tomu u obiteljskom sustavu. Ako su ostali lanovi obitelji jo uvijek u svojim starim, zamrznutim ulogama i ako jedan lan izie iz okvira i stvori vlastiti, jedinstven ivot, ta osoba moe osjeati stid to je toliko drugaija i uspjena. Zapamtite, u disfunkcionalnim obiteljima nitko ne bi smio napustiti svoju ulogu u obitelji. Primanje ljubavi i njenosti Ljudi utemeljeni na stidu imaju velikih tekoa s kom plimentima i pohvalama. Duboko u njima toksini stid vie: Nema pravo biti voljen i obasut svom tom panjom. Ako

ste dovoljno dugo radili vjebe iz 5. poglavlja, ste osoba koju je lako voljeti. Vaa bezuvjetna sa samim sobom bit e temelj da svu ljubav i primate prihvatite onako iskreno kako biste i
KRITICIZAM

znat ete da ljubavna veza pohvale koje trebali.

Prije mnogo godina napisao sam pola knjige o tome kako ivjeti s kritinom osobom. No knjigu nikad nisam uspio zavriti. Osjeao sam da je kriticizam velika poast u ljudskim odnosima i da ljudima treba pomoi da bi se protiv nje obranili. Sigurno je da ljude utemeljene na stidu kriticizam odbija i boli. Istodobno ih i privlai kao sredstvo interpersonalnog prenoenja stida na druge. Nikada nisam vjerovao da ima ikakve vrijednosti u tzv. konstruktivnoj kritici. Na naim skupnim terapijama dajemo jedan drugome povratnu informaciju. Povratno opaanje je visoke kakvoe, ali takvo koje nije popraeno tumaenjem. U skupnoj terapiji povratna informacija moe biti iznimno korisna. Ali kriticizam, onako kako ga ja definiram, uvijek je subjektivno tumaenje utemeljeno na iskustvu jedne osobe i u njezinoj osobnoj povijesti. Kao takav, nije osobito koristan. Ja potiem ljude utemeljene na stidu da izbjegavaju kriticizam i nudim sljedee tehnike s pomou kojih mogu izii na kraj s kritikom. Pritom je osnovno naelo NIKADA se ne braniti. Ako se branite, izlaete se toksinom stidu. Budite neodreeni Ovo je prilagodba tehnike preuzete iz samoafirmativne vjebe. U toj tehnici priznajete istinu, mogunost istine ili vjerojatnost istine. Ne branite se. Jednostavno doputate da

tvrdnja kritiara kroz vas proe kao oblak. Primjerice, priate s majkom na telefon. Ona kae: Tvoja su djeca neposluna. Imat e problema u koli. Vi odgovarate: Ima pravo. Mogli bi imati problema u koli. Priznajete mogunost da ima istine u tvrdnji vae majke. Potom bi ona mogla rei: Pa, kada e ih nauiti redu? Vi kaete: Nauit u ih redu kada im to bude trebalo. To je dovoljno neodreeno a priznaje istinitost tvrdnje. Traite objanjenja Traenje objanjenja nain je da pritisnete kritiara uza zid i razotkrijete njegovu namjeru da kritikom prenese stid. Zamislimo da vaa supruga kae: Nee valjda odjenuti te smee hlae. Vi odgovarate: to ti se ne svia na tim smeim hlaama? to god vam kritiar rekao, traite objanjenje. Ako kritiar kae: Izgledaju jeftino, vi kaite: to ti se to ne svia na jeftinim hlaama? ili Zato ti smetaju jeftine hlae? Ta pitanja odvode kritiara u odrasli dio njegove linosti. Odrastao ovjek nije kontaminiran potisnutim osjeajima. Odrastao je ovjek orijentiran prema loginosti i objektivnosti. Uobiajeni rezultat ove tehnike jest rasipanje kritiareve energije. Jedno pitanje za drugim razbistrit e stvaran problem koji se krije iza kriticizma. Stvarni je problem ili potpuno subjektivan ili je to kritiarev pokuaj da skrije vlastiti stid i prenese ga na vas. Ova tehnika ne djeluje uvijek. Ipak, to vie tehnika imate, raspolaete s vie zatitnih izbora u samoafirmaciji. Suprotstavite se Suprotstavljanje znai to to rije govori. Suprotstavljate se svojem kritiaru. To je oblik samoafirmacije, pri kojem,

vam savjetujem da slijedite ove upute: 1. Izrazite ono to osjeate. Recite ono to zamjeujete (vidite ili ujete), kako to tumaite, to osjeate i to elite. 2. Koristite poruke ja. Preuzmite odgovornost za ono to primjeujete, tumaite, osjeate i elite. 3. Upotrijebite osjetimo percipiranu pojedinost na kritiaru, radije nego rijei procjene. 4. Gledajte osobu ravno u oi. To valja uvjebati. Savjetujem jako stidljivim ljudima da gledaju u neku toku izmeu oiju osobe s kojom razgovaraju. Opisat u jedan nedavni primjer suprotstavljanja. Ba sam kupio novi BMW To je najskuplji automobil koji sam ikada imao. Kod mene u nekoj mjeri postoji kulturalni stid zbog siromanog djetinjstva. Kada se naem u blizini koga bogatog, moj stid izie na vidjelo. Ponem se osjeati inferiorno, kao da mi tu nije mjesto. Taj isti stid javlja se i kada ja imam neto (kao novi BMW) skupo. Jo je gore ako sam s nekim jako siromanim. Iako sam puno radio na ovome, jo uvijek mi se dogaa s vremena na vrijeme. Kada sam pokazao automobil jednom roaku, izrekao je kritiki komentar. Rekao je: Pa, stvarno je lijep. Kladim se da bi jedna itava obitelj mogla ivjeti godinu dana od novca koji si dao za ovaj auto. Kada sam to uo, potpuno sam se izgubio. Osjetio sam stid. Neki mi je glas govorio: Mogao si kupiti upola jeftiniji auto i dati neto novca siromanima. Puno sam radio na svojim glasovima. Ovom sam se glasu suprotstavio sljedeim rijeima: Volim se zbog toga to slavim svoj ivot dobrim, novim automobilom. Pogledao sam roaka i rekao mu: Ovo to si rekao tumaim

time da ti nije drago to mi dobro ide u ivotu. Na neki je nain moj uspjeh potaknuo stid u tebi. ao mi je zbog tvojega stida i poslat u ti primjerak moje nove knjige o nadilaenju stida. U tom je trenutku roak poeo dugu, obrambenu tiradu o mojoj osjetljivosti. Rekao je kako nije mislio nita loe i da sam ga krivo shvatio. Rekao je da mu je jako drago zbog mene; da sam zasluio to to imam. Sloio sam se s njim i odvezao se dalje. Suprotstavljanje moe potaknuti bijes vaeg kritiara. U tom sluaju ja jednostavno kaem: Bit e mi drago porazgovarati s tobom kada prestane bjesnjeti i odem. U susretu s nasrtljivom ili vrijeajuom kritikom povlaenje je primjer samoafirmativnog ponaanja. Zavarajte protivnika Tehnika zavaravanja protivnika preuzeta je iz stare tele vizijske serije Detektiv Kolumbo. Detektiva ima raznih veliina, oblika i stilova. Kolumbo je nespretan i zaputena izgleda. Neprestano postavlja pitanja. Izgleda kao da se boji ljudi koje ispituje. ovjek bi rekao da mu potpuno nedostaje smisao za praktino. Ipak, ima duboke inteligencije u njegovoj navodnoj glupavosti. Nikada ne proputa ni najbeznaajniju pojedinost. Sve provjerava. On je majstor konkretne, specifine pojedinosti. Kada zavaravate svojega kritiara, pravite se glupi i postavljate mnogo pitanja. Kaete: Hm, da vidim jesam li shvatio... ti misli da bih trebao promijeniti frizuru... to ti se to ne svia na mojoj frizuri? Kada vam odgovore na takvo pitanje, postavite novo na isti nain. Namjera je doi do dna i razotkriti njihovu subjektivnost. Uzrok kriticizmu obino je u toksinom stidu, a ne u vaoj frizuri. Zavaravanjem se

izbjegavate braniti i tjerate drugu osobu iz njegova kritikog, roditeljskog oblika prikrivanja. Priznajte Ova je reakcija korisna kada ste nesumnjivo i neopozivo uinili ono za to vas kritiziraju. Ako ste prolili mlijeko recite: Da, prolio sam mlijeko. Jednostavno to priznajte. NEMOJTE nita dodavati, nemojte primjerice rei: Ba glupo od mene! Deseti korak u Programu u 12 koraka kae: Kada pogrijeimo, odmah to priznajemo. To je korak odravanja. Njegova je namjera da nas dri usmjerenima na na zdravi stid. Mi moemo i hoemo grijeiti. Ne moramo se ispria vati za to. Greke su dio nae ljudskosti. Samopotvrujte se Ovu tehniku moete upotrijebiti kada razgovarate s rodi teljima ili bilo s kojom kritinom osobom. Ja se volim njome sluiti u telefonskom razgovoru. Ako, dok priate, druga osoba postane kritina, stavite ruku preko telefonske slua lice i recite glasno: to god mi rekao i uinio, ja sam ipak vrijedna osoba. Stalno ponavljajte tu reenicu. Moete, osim toga, i usidriti ovu pozitivnu tvrdnju. Kada je glasno izreknete, zamislite sebe kako stojite visoki, samouvjereni i gledate drugu osobu u oi. Kada osjetite mo i snagu ovoga, spojite palac i bilo koji prst lijeve ruke. Drite ih spojene dok ne osjetite mo samopotvrivanja. Poslije, dok budete sjedili u efovu uredu, ili negdje drugdje gdje vas autoritativna osoba kritizira, moete aktivirati sidro spajajui palac i prst lijeve ruke. Moete uti vlastiti samopotvrujui glas dok gledate u autoritativni lik.

Smirite kritiara Sluim se ovom metodom kada sam siguran da sam nenamjerno preao granice druge osobe. Cilj smirivanja jest dopustiti drugoj osobi da izrazi svoje osjeaje, a da pritom ne okrivljujemo i ne branimo sami sebe. Smirivanje je ponaanje posve jednako kao i aktivno sluanje. Recimo, primjerice da sam ostavio svoj automobil pred garaom i tako zaprijeio izlaz eninu autu. Odlazim trati. Kada se vratim, ena je uznemirena i bijesna. Kae: Moram kod zubara i kasnim. Trebao si me pitati prije negoli si otiao hoe li mi trebati auto. Ja kaem: O, osjeam u tvojem glasu uznemirenost i ljutnju. Odmah u maknuti svoj auto, ili ujem frustraciju u tvojem glasu, ili Znam kako je to uznemiravajue. Smirivanje je oblik odgovornosti. Omoguuje nam da priznamo pravo drugome da bude ljut zbog nae pogreke i da provedemo razumna poboljanja. Time izbjegavamo pokretanje spirale stida. Nenamjerno povrijediti nekoga - to je dio ljudskosti. Kada sve drugo propadne - zbunjujte Ovu tehniku preporuujem u neintimnim vezama. To je tehnika za kojom valja posegnuti kada isprobate sve druge metode. Upotrijebite je kada se osjeate ranjivima i kada se ne moete suprotstaviti ili traiti razjanjenje. U zbunjivanju trebate upotrijebiti kakvu pompoznu ili malo poznatu rije, rije izvan konteksta. Primjerice, kolega iz ureda kori vas to ste se predugo zadrali na ruku. Ne elite svau ili obraun. Ve ste preivjeli slinu situaciju s tom osobom i zavrila je besplodnim monologom. Zato je gledate i kaete: Boe, promet je bio tako besmislen danas.

Nepoznata rije ili rije upotrijebljena izvan konteksta esto moe izvrsno zaustaviti protivnika. Sada moete vidjeti zbunjen pogled na licu druge osobe. Njegov je um zabavljen traenjem znaenja onoga to ste upravo rekli. Vi se samo nasmijeite i otiite. Ta tehnika ukljuuje veseli, djetinjasti dio u vama. Moete osjetiti veselje dok gledate zbunjenost druge osobe. Time stjeete kontrolu. Prisjetite se da je kriticizam oblik prikrivanja stida i sredstvo kontrole druge osobe. Zbunjivanje je tehnika koja vam omoguuje da zadrite kontrolu. Umjesto zauzimanja defenzivnog stava, moda doivite trenutak za dovoljstva. Nita ne djeluje u svakom trenutku. Ako neka od ovih tehnika ne daje rezultat, pokuajte s drugom. Sve su te tehnike potpora za vau zatitu od interpersonalnog prijenosa stida.
ODBACIVANJE

Nita nema vei potencijal za poticanje bolnog stida od odbacivanja. To vrijedi za sve veze. Ali za ljude utemeljene na stidu odbacivanje je ravno smrti. Odbacili smo sebe i ako nas jo netko odbaci, to dokazuje ono ega se najvie bojimo - da smo manjkavi kao osobe. Odbacivanje za nas znai da smo zaista neeljeni i nevrijedni ljubavi. Postoje razliiti stupnjevi odbacivanja - od onoga kada nam se prodava ne nasmijei pa do situacije da nas odbaci i ostavi voljeni partner. Bol takva odbijanja doivljava se fiziki, jednako kao i emocionalno. Boli kao no u grudima. Iskusio sam ga samo jedanput; i sigurno ne bih elio da se ponovi. Bio sam s mnogim svojim pacijentima dok su prolazili kroz bol ove vrste razdvajanja.

Sve tehnike koje sam nabrojio mogu nam pomoi prevladati bol zbog slomljena srca. to vie pojedinac radi na razrjeavanju izvorne boli te naputanju fantazijske vezanosti i obiteljske upletenosti, vie e biti u stanju nadvladati odbacivanje. Ako je netko jo uvijek fantazijski vezan i upleten u krute veze, odbacivanje je jednako smrti. Za fantazijski vezanu osobu, odbacivanje djeluje na ranjeno i usamljeno dijete u toj osobi, koje nikada nije razrijeilo izvornu bol. Zato, ja svim srcem savjetujem da radite na izvornoj boli i djetetu u sebi kako biste olakali bol zbog moguih gubitaka u budunosti. to se vie diferencirate i odvojite, lake ete proi razdoblje odvajanja i usamljenosti. Savjetujem knjigu Judith Viorst Nuni gubici (Necessary Losses). Ona pokazuje ono to ja zovem filozofijom gubitka. Pomoi e vam da prihvatite injenicu kako su gubici nezaobilazan dio ljudskog ivota. Jednom sam mislio i sam o tome napisati knjigu. elio sam je nazvati Bolujem, dakle jesam. elio sam pokazati da dobro ivjeti znai dobro alovati. Sve to ste u ivotu radili jednom je prestalo. ivot je stalno rastajanje. alovanje je proces koji zavrava stvari. Dovriti rad na alovanju znai biti ponovno roen. Znai, ivjeti dobro znai znati dobro alovati. Kada prolazite kroz bol zbog osobnog odbacivanja, treba vam legitimizacija, drutvena potpora i vrijeme. Trebate blis ku osobu koja e vas voljeti i biti uz vas. Treba vam netko tko e odraavati i potvrivati vae osjeaje. Bolje je ako imate vie od jedne bliske osobe. To je prednost Programa u 12 koraka ili bilo koje skupine za potporu. Bol prolazi kroz sve faze koje sam opisao: ok, poricanje, emocionalno ucjenjivanje, depresiju, srdbu, grinju savjesti,

tugu, usamljenost itd. I za prolazak kroz faze alovanja treba vremena. Najgore to moete uiniti jest da utrati u novu vezu nadajui se da ete njome sve popraviti. Vidio sam takve sluajeve s katastrofalnim rezultatima. Nove veze prikrivaju bolnu sr i slau novi sloj nedovrene boli. Treba proi vremena da bi se odalovao gubitak. Drite se veza u kojima dobivate njenost i potporu. Vi ste vrijedna i dragocjena osoba, unato tome to vas je druga osoba ostavila. Konano, zapamtite da je va internalizirani stid posljedica toga to su vas u djetinjstvu naputali. Bili ste nezatieno, nezrelo dijete s nezadovoljenim potrebama i preivjeli ste unato svemu. Dakle, preivjet ete i ovaj put. Upotrijebite sirenu stida Manja odbacivanja dio su uasa ivotne svakodnevice. Ja se sluim prilagodbom jedne tehnike za koju sam prvi put uo iz opisa Terryja Kelloga. Ona pomae prevladati odbijanja na koja nailazimo u svakodnevnom ivotnu. Uklju uje stvaranje sirena stida. Sirena stida jest vrsta sidra. Kada vas netko omalovaava, ne primjeuje, kritizira ili vas na neki nain postiuje, uinite sljedee: Zamislite da imate sirenu koju moete ukljuiti povukavi se za uho (bilo koje). Kada se povuete za uho, ujete sirenu koja vriti: Stid, stid, stid, stid, stid. Kad to ujete jasno i glasno... recite si: To je samo osjeaj... Ja sam uistinu vrijedna osoba... Recite si to nekoliko puta. Na taj nain eksternalizirate internalizirani stid. Vraate ga iz stanja stvari u osjeaj. Osjeaji rastu i smanjuju se. Javljaju se i prestaju.

 Nazovite barem jednu osobu iz svoje najvanije skupine za potporu (ili se naite s njom ako je to mogue). Zamolite je da potvrdi da ste dobra i ljubavi vrijedna osoba. Recite: Kai mi da sam dobra i ljubavi vrijedna osoba. To obnavlja interpersonalni most. Ako se naviknete koristiti sirenu stida, postat e to vaa druga priroda. Uoio sam da sam, koristei sirenu stida, sve manje pretjerano reagirao kada bi me omalovaavali i kritizirali.
LJUBAV JE TRUD

Jo sam mnogo toga inio kako bih se oslobodio stida u svojim interpersonalnim odnosima. Proveo sam stotine sati uei i vjebajui uinkovite tehnike komunikacije. Proao sam nekoliko teaja i seminara za razvoj samosvijesti i svjesnosti. Sve je to uvealo moje vjetine odravanja veze. Putovanje u paru Neprestano ponavljam svoje uvjerenje da je ljubav trud. To znai da moram donositi odluke da bi mi se trud isplatio. Prije deset godina gotovo sam razvrgnuo brak. Bila bi to tragina greka. Sjetite se da ljudi utemeljeni na stidu pate od megalomanijskog stajalita sve-ili-nita. Ako ne ide po mojem, otii u. Sve ili nita! Moj je vlastiti brak ivi dokaz zakljuaka do kojih je dola Susan Campbell u svojoj knjizi Putovanje u paru (The Couples Journey). Susan je napisala tu knjigu na teme lju opsenog prouavanja mnogih parova koji su ivjeli zajedno due od dvadeset godina. Otkrila je da su svi ti parovi proli kroz sline faze i borbe na putu do intimnosti.

Romantina faza Svaki je par nekada bio zaljubljen. To je bila romantina faza, za koju je karakteristian nestanak svih ograda. Ljudi se osjeaju zaneseno i mono. Par osjea da moe osvojiti svijet! Ubrzo poslije vjenanja poinje nova faza. Borba za mo U toj se fazi vraaju stare ograde. Vie nema stapanja razliitosti. U igru ulazi obitelj svake osobe. To je faza kada upoznajete stvarne meusobne razlike: pravila o novcu, seksu, bolestima, djeci, drutvenom ivotu i roditeljstvu. Ta faza kod veine parova traje deset godina. Slijedi razdoblje smirivanja. Neko vrijeme sve tee mirno i rutinski. Ali starenje, odlazak djece i proces individualiziranja dovodi do tree faze. Prihvaanje sebe u drugome i osobne odgovornosti Za ovu je fazu znaajno duevno traganje, potraga za osobnom odgovornou i krajnjim smislom. Mukarci se individualiziraju prigrlivi svoju ensku stranu. ene prihvaaju svoju muku stranu. Prigrle svoje potrebe za samoostvarenjem. Kako je svaki od partnera postajao sve potpuniji, poela je nova, plodna faza. Plato intimnosti Kako su sada oba partnera u sebi potpuna, mogu prii jedno drugome iz elje, a ne iz potrebe. Vie nema krpanja manjkavosti onog drugoga. Nova je veza utemeljena na izboru i odluci, umjesto na fantazijskoj vezanosti proiziloj iz potrebitosti. Oboje mogu velikodunije voljeti. Oboje daju jer to uistinu ele. Pojavio se novi plato intimnosti. Vratile su se

neke znaajke faze zaljubljenosti. Oboje su oarani jedinstvenou i razliitou onog drugog. Oboje postaju dragi prijatelj onog drugog. Oboje su vezani jer duboko potuju i cijene onog drugog. Putovanje prema intimnosti obiljeava je sljedee: zdrav sukob; uenje pregovaranja i potene borbe; strpljenje, trud i hrabrost da se usudi biti individuom. Povrh svega, ovo je putovanje obiljeeno spremnou da se prigrli disciplinirana ljubav. Najvanije je zapamtiti da je prihvaanje ljubavi i intimnosti u vezi dinamian proces. Takav proces ima svoje plime i oseke. Obiljeen je sukobom i individualizacijom. Na kraju, ipak se isplati. Kao i St. Exupery, i ja vjerujem da: Nema sree, osim u ljudskim odnosima.

12. POGLAVLJE

DUHOVNO BUENJE
Stvorio si nas za sebe, Gospode, i naa su srca nemirna dok ne nau poinak u tebi. Sv. Augustine

Rad na pretvaranju toksinog stida u zdravi stid vodi neposredno u duhovnost. Zdravi nam stid govori da smo ogranieni; treba nam pomo; nismo Bog. Ima neto ili netko vee od nas. Zdravi je stid izvor duhovnosti. Kada znamo svoje granice, znamo da ima neto vee od nas. U Programu u 12 koraka to neto vee zove se Via sila ili Bog, kako ga vi razumijete. Ja osobno zovem tu silu Bogom. Nadalje, vjerujem da takva sila mora biti vea od osobne moi. Vrhunac ljudskog ivota jest osobnost podije-ljena u zagrljaju intimne ljubavi. Ako je Bog Via sila, Bog ne moe biti nita manje od naeg ljudskog ispunjenja. Ja vjerujem da duhovnost podrazumijeva osobno jedinstvo s osobnim Bogom. Moj nain postizanja toga jedinstva jest kroz vezu s Isusom Kristom.

Za osobu utemeljenu na stidu duhovno buenje nije mogue dok se ne obavi rad na izvanjtenju. Bez tog rada na ego ostaje napuknut i otuen.
POTPUNA LJUDSKA SVIJEST

Sve vjebe koje sam opisao u prethodnim poglavljima povezane su s obnavljanjem vaeg ega-ja i integriranjem vaih otuenih energija. To je posao koji morate obaviti na vaem putovanju prema cjelovitosti. Ali, morate znati da va ego-ja nije vae istinsko ja. Slika 12.1. uobiajen je nain predstavljanja cjelovitosti ljudske svijesti. Mali je krug u sreditu va ego-ja. Predstavlja vau kljunu psihosocijalnu granicu. To je suena svijest i u vezi je s uspostavom socio-kulturnog identiteta. Glavna briga ega jest preivljavanje, a njegova je svrha ega ispuniti nae potreba za osloncem i preivljavanjem. Kada nam je ego snaan, znamo da nae temeljne potrebe mogu biti zadovoljene. Znamo da smo u stanju dobiti dovoljno hrane, odjee, topline, ljubavi i zatite. Snaan je ego nuan za preivljavanje. Drugi je krug u vezi s pohranjivanjem naeg trenutnog i prolog iskustva. Takoer predstavlja skladite naih zabra njenih osjeaja, potreba i poriva. Taj se krug zove i krug nesvjesnog ili podsvjesnog. Svi dijelovi nas koji su bili postiivani i odcijepljeni ive u podsvjesnom. Podsvijest je prebivalite naih podlinosti. Carl Jung je taj dio svijesti nazvao naom sjenom. Kada integriramo sjenu, spremni smo za rast. Rast vodi potpunom opsegu svijesti. Na slici 12.1. vanjski krug predstavlja taj puni opseg svijesti. Stone i Winkelman zovu to razinom svjesnosti. Transpersonalni psiho lozi esto zovu taj krug parasvjesnim ili umom vie svijesti.

Parasvjesno je podruje naih istinskih bia i istinskih ja. Kada se jednom dostigne, ta razina svijesti djeluje transformirajue. Na toj vioj razini svijesti sve vidimo i doivljavamo drugaije. To je razina otkria. Tu nalazimo novo ja - sada bolje ja. Na slici 6.1. nazvao sam to otkrie radom tree faze.
DUHOVNO BUENJE

Ta proirena svijest moe se opisati kao duhovno buenje, bit kojega je rast i irenje svjesnosti. Bit duhovnosti jest cjelovitost i potpunost. Opasno je i protuproduktivno raditi na tom proirenju dok se nii ja (ego) ne ujedini. Duhovni majstori esto govore o procesu integracije ega kao o putovanju u pustinju. U Bibliji Isus odlazi u pustinju na etrdeset dana i etrdeset noi prije poetka svojega duhovnog rada. Mistici govore o tamnoj noi due. To je faza pripremanja prije stupanja na put sjedinjenja, zapravo na put blaenstva - koji je stanje istinske intimnosti s Bogom. Duhovni nam uitelji takoer kau da emo, ne zavrimo li rad na egu, biti ponovno odvueni u njega. Veina rada na egu rad je na sputanoj i zamrznutoj energiji prouzroenoj razvojnim zastojem. Ako energija ne bude osloboena i odmrznuta, povui e nas natrag u ego. Vidjeli ste da jedan od najvanijih naina na koji se smrznuta i stidom sputana energija prerauje jest kroz ponavljanje. To se moe zbiti ak i s duhovnou ako se ne dovri rad na egu.
DUHOVNO PONAVLJANJE

Pokazao sam vam kako pobonost i pravednost mogu biti oblici prikrivanja toksinog stida. Posljedice pobone pravednosti jesu perfekcionizam, kriticizam i okrivljavanje.

Slika 12.1. Potpuni opseg ljudske svijesti

Slika 12.2 Hijerarhija ljudskih potreba

to se mene tie, otkriti kako odreeni stil duhovnosti nije istinska duhovnost, najsigurnije se moe primjenom sljedeeg kriterija: koliko u njoj ima kritinosti ili moralizatorstva? Bez obzira na to koliko molili i radili, ako postoje nezadovoljene potrebe ega, stalno emo padati natrag na razinu nezadovoljene potrebe, sve dok ona ne bude zado voljena. Tako sam primjerice ja, premda deset godina nisam pio i premda sam pouavao teologiju i istraivao prastare duhovne mudrosti, ipak bio kompulzivan. Bio sam kompulzivan u vezi s mojom duhovnosti. Dijete u meni jo uvijek je bilo ozlijeeno i neizlijeeno. Jo sam bio u nezasitnoj potrazi za ispunjenjem praznine u mojoj psihi. Takva se potraga znatno razlikuje od zdrave enje za Bogom o kojoj je pisao sv. Augustin. Pitanje kompulzivnosti pitanje je nezadovoljenih razvojnih potreba. Premda se sveci mogu doimati kompulzivno, bit njihove enje za Bogom nije u prisili. Ona proistjee iz vie ljudske potrebe. To je potreba za bitkom a nastaje kada su nae potrebe za osloncem odgovarajue zadovoljene. Slika 12.2. pokazuje vam moju verziju onoga to je Abraham Maslow zvao hijerarhijom ljudskih potreba. Donja polovica piramide prikazuje vae ljudske potrebe za osloncem. Maslow ih je zvao potrebama deficijencije. Zadovoljenje tih potreba ovisi o drugima. Kada se potrebe ne zadovolje, energija koja bi trebala nastati iz njihova zadovoljenja biva zamrznuta. Ta se energija stalno izraava u primjerima kompulzivne projekcije ili ponavljanja. Prema Maslowu, te su osnovne ljudske potrebe hijerarhine. Nee vas brinuti pitanja strukture i stimulacije ako vam je hladno, ako nemate hranu ili krov nad glavom. Isto vrijedi

za potrebe bia. Neete traiti istinu, ljepotu ili Boga ako jo niste zavrili posao na svojem egu. Duhovnost je osnovna ljudska potreba. Zbog nje razvijamo na ego. Via stvarnost uvijek objanjava niu. Ego slui kao temelj od kojeg treba poi dalje. Ego utemeljen na stidu boji se gubitka kontrole. Na oprezu je; ne smije biti uhvaen na prepad. Snana struktura ega doputa vam da ostavite staro i poete dalje. Moramo ostaviti staro da bismo se razvili. Kao to ete uskoro vidjeti, meditacija, put prema proirenju svijesti, zahtijeva snaan ego. Da biste dobro meditirali, morate biti spremni odustati od potrebe za kontrolom. Snaan, integriran ego je poput potisne rakete koja vam omoguuje da odete u svemir vie svijesti.
MEDITACIJA

Jedan od naina da dostignete viu svijest jest putem meditacije. Istinska je meditacija krajnje nadilaenje toksinog stida. Meditacija smjera prema trenutanom ujedinjenju s Bogom. Tjelesna ljubav daje vam svijest o ujedinjenju. Istinska vas ljubav dovodi do izvora svih jedinstava. Molitva vam omoguuje da uspostavite dijalog s izvorom jedinstva, a meditacija da budete ujedinjeni s izvorom jedinstva kroz odnos blaenstva.
TEHNIKE

Mnogo je naina meditacije. Svi podrazumijevaju neku tehniku. Vano je razumjeti da tehnike nisu cilj meditacije. Nema cilja meditacije u uobiajenom smislu rijei. Meditacija je potraga za trenutanom intimnou s Bogom. Razne tehnike imaju za cilj stvoriti uvjete za takvu intimnost. Glavno ozraje ovog intimnog ujedinjenja zove se tiina.

Bez obzira na to koju tehniku meditacije upotrebljavali, cilj je stvoriti tiinu. Tehnike su raznovrsne; od jednostavne svijesti o disanju do vjebi okretnih dervia. Izmeu to dvoje stoje mandale, mantre, glazba, manualne vjetine, vizualizacija i masaa. Izbor tehnike ovisi o osobnim sklonostima. Nijedna tehnika nema veu vrijednost od druge, a svaka ima svrhu odvui vas od razmiljanja i apsorbirati svu vau svjesnu pozornost. Nakon mnogo vjebanja moete stvoriti stanje bez misli. To se stanje zove tiina. Kad se stvori tiina, aktivira se neiskoritena mentalna sila. To je oblik intuicije. Uz pomo te sile ovjek moe neposredno spoznati Boga. Duhovni uitelji prilino jedinstveno svjedoe o tome. O tom intuitivnom znanju govore kao o ujedinjujuoj svijesti, o Bojoj svijesti ili vioj svijesti. To je neposredno ujedinjenje s Bogom. U tom jedinstvu ovjek spoznaje sebe onakva kakav uistinu jest. To znanje nije posredovano. Uz pomo takve unutarnje vizije ovjek stjee nove uvide i spoznaje. TRI PUTA DO VIE SVIJESTI

Sada u dati saetak triju pristupa vioj svijesti (meditacije vie sile). Savjetujem da snimite naputke za meditaciju na kasetofonu.
PONOVNO OBLIKUJTE SVOJ IVOT KROZ OI VAEG DJETETA

MAGINOG

Uvod - mit o maginom djetetu Slika 3.1. pokazuje razliite slojeve prikrivanja toksinog stida. U sredinjem krugu je dijamant, koji predstavlja ono to Wayne Kritsber zove magino dijete. Magino je dijete

psihika energija koja se odupire teroru toksinog stida, a pojavljuje se kada zagrlimo povrijeeno dijete u nama. Kroz ponovnu uspostavu roditeljskog odnosa otkrivate da je postojao dio vaeg autentinog ja koji je trpio. To je onaj va dio zbog kojega ste kupili ovu knjigu i koji vas potie da traite izljeenje od stida koji vas sputava. Magino dijete je onaj je dio vas koji se moe smijati i usred boli; koji se moe zabavljati i uivati u bogatstvu ivota unato vaem toksinom stidu. Magino je dijete dio na koji vas Biblija poziva kada kae: Osim ako ne budete kao mala djeca. Magino dijete je sr vae biti. Magino dijete je ono na to, kako ja to razumijem, misle uitelji zena kada govore o umu poetnika. Magino je dijete ono to vas ini vama. Kada pjesnik Gerard Manley Hopkins pie Ja sam ono to inim, zbog toga sam doao, on govori o toj kljunoj psihikoj energiji. Kao teolog, vidim magino dijete kao sliku Boga u nama. To je onaj na dio koji je nalik na Boga. Kada vas je stvarao, Bog je traio sve mogue naine na koje bi oitovao svoju stvarnost. Postali ste utjelovljenje jednog od tih naina. Ovakvo je razmiljanje mitsko. Mitovi su naini na koje struktuiramo znaenje transcendentalnih realnosti. Upotreb ljavamo mitove i simbole kada govorimo o Bogu. Sav je Boji govor mitski i simbolian. Pitanje Boga ne moe se zaobii. Zahtijeva ga na zdravi stid. Ne moemo izbjei razgovor o Bogu. Paul Tillich obiavao je koriti svoje uenike kada bi govorili da je Boji govor samo simbolian. Simboli su dio stvarnosti koju pokuavaju opisati. Simboli su vie holistiki nego logiki. Vie od pola Starog zavjeta napisano je u

simbolima (tj. u vizijama, snovima, parabolama, psalmima itd.). Simboli su graa mita. U mitu je svatko od nas jedinstvena i neponovljiva kreacija Boga i svatko od nas utjelovljuje neke aspekte Boanske stvarnosti. Svatko je od nas doao na svijet kako bi oitovao taj jedinstveni dio Boje stvarnosti. To inimo bivajui ono to jesmo. to smo vie istinski mi, to smo vie istinski nalik na Boga. Da bismo bili istinski mi, moramo prihvatiti nau vjenu misiju i sudbinu. Ona se sastoji u oitovanju, na potpuno ljudski nain, nae slinosti s Bogom. Ja slijedim Isusa Krista, jer je on za mene savren izraz toga. Magino dijete zna nau sudbinu. Jedanput kada zavrimo rad na oslobaanju od stida, na raspolaganju nam je nae magino dijete i moemo nastaviti svoje putovanje do sebstva i istinskog bivanja. Naa nas je trauma naputenosti izbacila s kolosijeka. Na trenutak smo izgubili svoj put. Ipak, nae nas je magino dijete potaknulo da radimo na izljeenju. Kada razrijeimo svoju bol, nastavljamo putovanje. Reintegriramo na ego-ja i uspostavljamo granice ega. To oblikuje na ljudski identitet. Ipak, ak i kada nam je egoidentitet potpuno obnovljen, ak i kada je pozitivan i ivotno afirmativan, on je drutveno i kulturalno ogranien. Odreen je vremenom; ogranien je jezikom i sputanom svjesnou. Nae je istinsko ja vjeno i trajno. Opstaje kroz sve promjene. Preivljava kao nae magino dijete. Pozivam vas da, sluei se tim mitom, proirite svoju svijest uz pomo svojeg maginog djeteta. Budui da je taj va dio bio iv, ali skriven, vrijeme je za rast i razotkrivanje. Sljedea meditacija moe vam pomoi da to razotkrivanje nastavite.

Meditacija

maginog

djeteta

Pronaite neko mirno mjesto na kojemu vas nee prekidati. Podignite telefonsku slualicu ili iskljuite zvonjenje. Pronaite udobnu sjedalicu. Sjednite uspravno. Nemojte prekriiti ruke ili noge. Izaberite vrijeme kada niste previe umorni. Meditacija je najdjelotvornija kada va um proizvodi alfa i theta modane valove. Ti valovi stvaraju izmijenjeno stanje svijesti koja prebiva izmeu sna i buenja. To je ispravno okruje meditacije. Snimite sljedee: Najprije se usredotoite na disanje... Disanje je ivot. Ono simbolizira osnovni ritam ivota, pridravanje i otputanje. Usredotoite se na to kako udiete... i izdiete... zamislite ocean iji se valovi uzdiu (dok udiete zrak), doseu vrhunac i sputaju se (dok izdiete zrak). ujte snagu oceana dok se valovi sputaju i prelijevaju na obalu... (inite to dvije minute)... Sada dopustite da vam misli preplavi disanje... Budite svjesni svojih plua dok udiete... i izdiete... Samo budite poptuno svjesni disanja... (jedna minuta)... Sada budite svjesni zraka koji ulazi i izlazi... Budite svjesni razlike u zraku dok izlazi i ulazi... Je li hladniji ili topliji dok ulazi?... a dok izlazi?... (jedna minuta)... Sada udahnite kroz elo i osjetite svaku moguu napetost u njemu, pa je izdahnite... Ponovite... Sada udahnite kroz podruje oko oiju... osjetite ima li tu napetosti i izdahnite je... Ponovite. Sada diite oko usta i eljusti; osjetite ima li napetosti i izdahnite je... Ponovite. Nastavite taj postupak s vratom, ramenima, rukama, akama i prstima, prsima, elucem, stranjicom, koljenima, listovima, stopalima i nonim prstima... A sada, neka vam se itavo tijelo opusti... Opustite svaki mii i svaku stanicu...

Zamislite da ste uplji iznutra, kao bambusova stabljika... Udahnite toplo, zlatno sunevo svjetlo kroz vrh glave; neka vam proe kroz cijelo tijelo; pa ga izdahnite kroz prste na nogama... Ponovite to nekoliko puta... Sada zamislite da stojite u podnoju triju stuba koje vode do vrata... Stavite sve svoje brige u zamiljenu loptu od suneva svjetla... Oblikujte loptu rukama... Stavite sve brige u zamiljenu loptu suneva svjetla i zakopajte ih... Moete ih poslije ponovno uzeti... Uspnite se uz stube i otvorite vrata... Vidjet ete nove stube koje vode do drugih vrata... Nainite novu loptu od suneva svjetla i stavite u nju sve svoje predrasude i kruta stajalita; potom zakopajte loptu... moete ih ponovno uzeti kada zavrite... Uspnite se uz sljedee tri stube i otvorite vrata... Vidjet ete nove stube koje vode do novih vrata... sada zamislite novu loptu suneve svjetlosti oblikujui je spojenim dlanovima. Ovaj put stavite u nju svoj ego. Ukljuite sve uloge koje igrate... Stavite ih u loptu, jednu po jednu... Sada otvorite vrata i iziite na trijem... Zamislite da gledate u beskraj svemira... Gledajte ravno pred sebe i vidjet ete kako se poinju oblikovati stube svjetla... Kada se stubite potpuno oblikuje, pogledajte na vrh stuba... Ondje e se pojaviti vae magino dijete... Dijete e poeti silaziti prema vama... Opazite sve pojedinosti na maginom djetetu. Sto ima na sebi?... Pogledajte njegovo lice dok vam se pribliava... Promotrite njegove oi... kosu. Kada dijete stane na trijem, zagrlite ga... Osjetite vezu s ovim monim dijelom sebe... Popriajte... Proite u mislima kroz svoj ivot... Trenutak kada ste zaeti... Kako se vaa majka tada osjeala?... A otac?... Promotrite njihovo sjedinjenje i vae zaee s Bojeg stajalita. Zapitajte magino dijete o smislu svojega postojanja... Zato ste na svijetu? Tko ste? U emu je vaa posebnost i

jedinstvenost?... Koji jedinstveni dio Boga oitujete?... U emu ste drugaiji od ostalih?... Prihvatite sve to vam magino dijete kae... Odgovor moe doi u rijeima... Ili kroz simbol ili kola simbola... Ili kroz snaan doivljaj... Samo prihvatite ono to doznate... ak i ako ne razumijete smisao toga. Ako dobijete jasan odgovor na pitanje o smislu svojeg postojanja, razmotrite svoj ivot iz tog ugla... Razmotrite vane osobe koje su utjecale na va ivot. Moda ete zakljuiti da je netko za koga se inilo da je u prolosti na vas negativno utjecao zapravo bio dio vaeg plana ili boanske svrhe. Moda, osim toga, nekoga za koga ste mislili da je na vas pozitivno utjecao u prolosti sada doivite kao manje vanoga za vau istinsku sudbinu. Proite kroz sve dogaaje svojega ivota, korak po korak... Promotrite ih sve kao dio veeg plana i svrhe... Pogledajte ih sa stanovnita maginog djeteta... Vrtite film svojega ivota sve do sadanjeg trenutka... to doivljavate sada?... Osjetite nazonost djeteta u sebi... Steknite osjeaj jedinstva i meusobne povezanosti svojega ivota... Obuhvatite sve to sa ire toke gledita... Ugledajte sve... Cijeli svoj ivot... drugaije nego ikada dosad... (jednu minutu)... prigrlite svoje magino dijete... Recite mu kada ete ga ponovno sresti (bolje to prije)... Posluajte ga dok vas uvjerava da je tu kako bi vas vodilo... Vae je dijete va saveznik... Bilo je uz vas u svim vaim tekim trenucima... Sada je vrijeme za sazrijevanje i rast...Vidite kako se vae dijete penje maginim stubama svjetla... Kada nestane, razmiljajte dvije minute o njemu... Dopustite si da usnete san integracije... Dopustite da se cijeli va ivot okupi u jednoj ujedinjenoj svrsi... Osjetite spremnost da se obveete na odanost svojoj svrsi... Sada, u onome to su samo dvije minute na satu, ali je za nesvjesno zapravo sve vrijeme na

svijetu, sanjajte svoj san... (dvije minute tiine na kasetofonu)... Ponite osjeati mjesto na kojem sjedite u sobi... Osjetite odjeu koju nosite... zrak na licu... zvukove u sobi... Osjetite kako vas preplavljuje osjeaj vrijednosti i valjanosti... Recite si da nikada nije bilo nikoga poput vas... (10 sekundi)... Podijelite se s drugima... (10 sekundi)... Vratite se kroz vrata i niz stube... Uzmite loptu suneva svjetla sa svojim egom... Reintegrirajte ego... Osjetite kako se vraate u svoje normalno stanje svijesti... Proite kroz vrata i spustite se niz stube... Odluite elite li ponovno uzeti svoja stara stajalita i predrasude... Ako tako odluite, izvadite ih iz lopte suneve svjetlosti... Ako ne, proite kroz trea vrata, niz stube i priekajte... Odluite elite li ponovno uzeti svoje brige... Zapamtite da su mnoge brige izrazi straha i da ima mudrosti u njima... Mudro je osjeati neke stvari... Odluite elite li samo neke ili elite sve svoje brige... One koje elite uzmite iz lopte suneve svjetlosti... Ostale ostavite zakopane... Poite do nekog lijepog mjesta koje poznajete i zagledajte se u nebo... Pogledajte kako bijeli oblaci oblikuju broj tri... Osjetite svoja stopala i ruke; osjetite kako vam se ivot vraa u cijelo tijelo... Osjetite kako vam se svaka stanica i mii bude... Vidite kako vjetar otpuhuje broj tri, a novi oblaci oblikuju broj dva... Osjetite kako se vraate u normalno b u d n o stanje... Pogledajte kako vjetar otpuhuje broj dva i novi oblaci oblikuju broj jedan... Kada vidite broj jedan, otvorite oi i potpuno se probudite... Uvijek odsjedite nekoliko minuta poslije meditiranja. Dopustite si da integrirate iskustvo. Dijelovi iskustva mogu se vratiti poslije tijekom dana. Meditacija je unutarnje iskustvo. Osjeaj nije uobiajen, ak je veoma udan u poetku.

Unutarnji ivot ima vlastiti jezik. Unutarnje iskustvo izraava se u slikama, simbolima i osjeajima. Kao osoba utemeljena na stidu, rijetko sam bio u svojem unutarnjem dvorcu. Bio sam prezauzet vlastitom obranom. Bio sam toliko zauzet uvanjem vanjskoga da nikada nisam uao unutra. ivio sam vani. Za meditaciju je potrebno vrijeme i vjeba. U svojoj megalomaniji i impulsivnosti elio sam sve odjedanput. elio sam da se brane otvore i da se pojavi Bog... Moje magino dijete esto je znalo ispuhati moju megalomaniju. Sluio sam se njime kao unutarnjim vodiem. Sjeam se kako sam ga jedanput pitao to trebam uiniti kako bih rijeio duhovnu dvojbu u kojoj sam se naao. Njegov je odgovor bio: Poni tako to e oistiti svoj radni stol. Bio sam uasno razoaran tim odgovorom. elio sam da mi kae neka poem u trapistiki samostan ili neka postim sedam dana. Da oistim stol. Glupost! Put duha veoma je jednostavan. Jednostavan, ali teak. Put ego-intelekta sloen je. Analiziranje i intelektualiziranje su sloeni, a istodobno laki. Odgovor o svrsi vaeg ivota esto je jako jednostavan. Za mene je svrha u tome da budem osoba kakva trebam biti. To znai da trebam biti ja. To je jedino oko ega se ne moram truditi. Biti ja znai da se volim na naine koje sam opisao. To ukljuuje i ljubav prema drugima, jer ne bih mogao uistinu biti ja ako se ne bih elio razvijati i rasti, a to se moe postii samo kroz ljubav.
POGLEDAJTE SE KROZ OI SVOJE VIE SILE

Ovo je kratka meditacija. Moe se zavriti u deset do petnaest minuta. Omoguuje vam da se pogledate sa stajalita vae vie svijesti ili Vie sile.

Upotrijebite svoje unutarnje iskustvo Boga, onako kako ga vi razumijete. Snimite sljedee upute na kasetofonu: Zatvorite oi i usredotoite se na disanje... (10 sekundi)... Budite svjesni svojega disanja... kako udiete zrak... i izdiete. Usredotoite se na razliitost doivljaja pri udisanju i izdisanju... Je li zrak hladan dok udiete?... Je li topao dok izdiete?... Osjetite razliku najjae to moete... (30 sekundi)... Sada nekoliko puta veoma duboko udahnite... dok udiete i izdiete, vidjet ete broj pet... (20 sekundi)... Sada vidite broj etiri... (20 sekundi)... Sada vidite broj tri... (20 sekundi)... Sada vidite broj dva... (dvadeset sekundi)... Sada vidite broj jedan... Vidite kako se broj jedan pretvara u vrata i kako se vrata otvaraju... (10 sekundi)... Vidite dugi zavojit hodnik koji vodi do polja svjetlosti... Proite niz hodnik, i promotrite sa svake strane vrata... Na svakim je vratima znak... Poite prema polju svjetlosti... (10 sekundi)... Poite kroz polje svjetlosti do stare crkve ili hrama... (10 sekundi)... Razgledajte to sveto mjesto... (20 sekundi)... Sjednite na neko udobno mjesto i dopustite nekoj simbolinoj slici vaeg Boga ili Vie sile da ue u crkvu ili hram. Pustite slici da vam prie i sjedne preko puta vas... Budite svjesni da je to bie istine, ljepote, dobrote i ljubavi... Zamislite da moete isploviti iz svojega tijela i uploviti u to bie... Kada se budete mogli vidjeti kako sjedite preko puta sebe, nainite kmestetiko sidro s pomou palca i prsta desne ruke. Drite sidro dok inite sljedee: Zamislite da ste Via sila. Vi ste Stvoritelj ivota, ljubavi i svih ljudi na zemlji. Gledate u sebe u ovom trenutku. Vidite se oima same Ljubavi. U samom ste srcu i u m u Ljubavi. Moete se vidjeti potpuno i savreno. Poinjete prepoznavati kakvoe i aspekte sebe koje nikada prije niste vidjeli... (20 sekundi)... Vidite i ujete ono to Via sila voli

kod vas... (20 sekundi)... Osjeate se potpuno i bezuvjetno prihvaenim... (30 sekundi)... Drei sve to vaa Via sila voli u vama, posebno one svoje aspekte kojih niste bili svjesni, polagano se vratite u svoje tijelo. Budite potpuno vi. Pustite sidro palca i prsta. Osjetite svu ljubav i vrijednost koju predstavljate. Zahvalite svojoj Vioj sili i poite s mjesta na kojem sjedite. Kada doete do ulaza, ugledajte prizor lijepe prirode. Uite u nj. Osjetite se dijelom svemira. Osjetite se bitnim dijelom prirode. Vi trebate biti tu... (30 sekundi)... Pogledajte u nebo i vidite oblake u obliku broja jedan - recite si da ete zapamtiti taj divan osjeaj. Uoite kako se oblak pretvara u dvicu - zatim tricu - osjetite svoje ruke i stopala. Budite svjesni svojega tijela. Vidite kako oblaci oblikuju etvrticu. Sada se vraate u svoju normalnu b u d n u svijest. Vidite peticu i lagano otvarate oi. Stanje bez misli - stvaranje tiine Ova meditacija smjera prema rastu vaeg bia. Kada ste u vezi sa svojim biem, jedinstveni ste sa svime to postoji. Vie nema odvojenosti. Bez odvojenosti nema objekta ili dogaaja izvan vas koji trebate ostvariti. Jedan je majstor meditacije, Suzuki Rashi, rekao: Sve dok vjebate meditaciju radi neega, to nije istinska vjeba. U meditaciji si doputamo da jednostavno budemo. to manje mislimo i radimo, to vie jednostavno jesmo. Budui da je Bog, onako kako ga ja razumijem, samo Bivanje, dopustiti si da budemo znai ui u savez s Bogom. U ovoj meditaciji moete poeti doivljavati iste trenutke jednostavnog bivanja. Ti se trenuci doivljavaju kao otvoreni i prostrani jer su lieni osobnih potreba, znaenja i tumaenja. Taj vei prostor jedan je od naina da se opie tiina.

Meditacija nas moe nauiti kako stupiti u vezu s tim veim prostorom ili tiinom. Budui da taj prostor lei iza stalne potrage za osobnim znaenjem, on moe utjecati na radikalnu promjenu u naem nainu ivota. U argonu ljudi utemeljenih na stidu to znai da ete prekinuti sa svojom neprestanom budnou i pretjeranim oprezom. Meditacija vas moe odvesti do tog obuhvatnijeg osjeaja ivotnosti, koji nema veze ni sa ime to inimo; to je u vezi s onim to jesmo. Kao to kae Jacquelyn Small: Nita se ne mora uiniti; samo treba neto biti. Stvaranje stanja tiine ili stanja bez misli zahtijeva disci pliniranost. Najbolje je to usporediti sa stijenom u moru. Tijekom godina more izjede stijenu. Opisat u jedan od mnogih naina da se postigne stanje bez misli. Ponite ovu meditaciju sluei se napucima za meditaciju magino dijete. Da biste stvorili stanje bez misli, trebate slijediti svoju svjesnost kamo god ona pola. Ponite s disanjem i pustite da vam misli dolaze i odlaze. Ne pokuavajte ih kontrolirati ili usmjeravati u ugodnijim smjerovima. Svaki put kada postanete svjesni svojih misli, blago vratite svoju svijest na usmjerenost na disanje. Ponite tako to ete biti svjesni zraka koji vam prolazi kroz nosnice. Osjetite njegov dodir. Primijetite u kojem dijelu nosnica osjeate dodir zraka kada udiete, a u kojem kada izdiete. .. Budite svjesni topline ili hladnoe zraka... Diite kroz elo i postanite svjesni svakog doivljaja koji pritom osjetite... Poite dalje; budite svjesni svakog doivljaja oko oiju, oko usta... u vratu i ramenima... Samo budite svjesni doivljaja... Nastavite kroz cijelo tijelo. Nemojte izostaviti nijedan njegov dio.... Moda otkrijete da su neki vai dijelovi potpuno bez

doivljaja... Usredotoite se na te dijelove. Ako se ne pojavi nikakav doivljaj, nastavite dalje... Kada doete do nonih prstiju, ponovite sve iz poetka... inite to desetak minuta... Tada postanite svjesni svojega tijela kao cjeline. Osjetite ga kao jedinstvenu cjelinu razliitih vrsta doivljaja... Sada se vratite dijelovima - usredotoite se na oi, usta, vrat itd... Potom ponovno budite svjesni tijela kao cjeline. Sada obratite pozornost na dubok mir koji vas je prekrio... Svjesni ste dubokog mira svojega tijela... Vratite se nekom dijelu, a potom opet mirnoi... Pokuajte ne micati nijedan dio tijela... Svaki p u t kada osjetite poriv za time, oduprite mu se, ali ga budite svjesni koliko god moete. To moe biti iznimno teko u poetku. Moete postati napeti. Samo budite svjesni napetosti... Budite je svjesni i napetost e nestati... (jedna minuta). Sada zamislite da ulazite u sveto mjesto... Poite prema krunom oltaru na zemljanom podu... U blatu je zakopana knjiga i vi znate gdje je ... Iskopajte je i prelistavajte dok ne naete stranicu koja vas privlai.. Moda ete na njoj vidjeti simbol... Moda ete imati snaan doivljaj u vezi s neim to ete vidjeti... ili ete moda proitati neto to vas zaokuplja... Prihvatite sve to vam doe i vratite knjigu gdje ste je nali... Iziite iz svetog mjesta i pratite se pogledom dok izlazite... Ugledajte simbol ili poruku koju ste dobili iz knjige kao da je na ekranu... Ako je ono to ste doivjeli bio osjeaj, zamislite da taj osjeaj zadobiva neki oblik. Ugledajte sebe kako dolazite u vezu sa svojim simbolom, osjeajem ili porukom... (1 minuta)... Sada pustite da itav obzor postane tamniji i tamniji, sve dok ne nastupi potpuni mrak... Gledajte u mrak... (1 minuta)... Sada ugledajte svjetlo svijee usred

mraka... Gledajte kako plamen svijee raste te postaje jai i jai, sve dok ne osvijetli itav krajolik... Gledajte polje p u n o iste, bijele svjetlosti; pustite da vas svjetlo upije... Dopustite si da uplovite u svjetlo... Nemojte biti niega svjesni.. Nema niega, osim golemog beskraja praznine... uplovite u nitavilo... (3 minute)... Sada ugledajte kako se oblikuje broj jedan na obzoru; potom broj dva. Veoma polako, ugledajte tricu, etvrticu, peticu, esticu; kada vidite broj sedam, otvorite oi. Sjedite u sanjarenju nekoliko minuta. Biti bez misli znai biti bez ikakva mentalnog sadraja. U tiini, zaustavljate sve unutarnje glasove. Iskljuujete mentalno brbljanje. Um je ispranjen i usmjeren ni na to. Takvo je stanje istog bivstva. Bivstvo je temelj svih bia. Svako je bie specifian oblik bivstva. Svako je neto. Kada um dosegne stanje nitavila, ide iza svih stvari, do temelja svega. Kada idete iza neega, dolazite do mjesta iza bilo kakvog oblika bia. Dolazite do istog bivstva. Stoga, dolazei do nitavila, zapravo dolazite do temelja svega. Postajete ujedinjeni sa samim bivstvom. U takvom ste stanju povezani sa svime.
JEDINSTVENA SVIJEST BLAENSTVO

Na ovoj ste toki doli do ujedinjujue svijesti. U ovom stanju nema podjele ni razdvajanja. Sve su dihotomije sintetizirane. To je stjecite suprotnosti. Padaju velovi pojavnoga. Vidite meupovezanost svih svijesti. To je stanje znano i kao blaenstvo. Stanje iste radosti i mira. U njemu je sve promijenjeno. Sva vaa egocentrina shvaanja transcendirana su. Ne postajete bolji; postajete drugaiji. Vidite cijeli svoj ivot kao savren; kao neto to se moralo dogoditi. Stjeete uvid u cijelu slagalicu, ne samo u njezin dio.

Integritet ega Dolazite u ono to Erik Erikson zove integritetom ega. Integritet ega znai da se potpuno i bezuvjetno prihvaate. Erikson kae: To je prihvaanje neijeg jednog i jedinog ivotnog ciklusa kao neega to se moralo zbiti... onaj tko je stekao integritet spreman je braniti vrijednost svojega naina ivota usprkos svim prijetnjama. S integritetom ega moete iskreno rei: Da moram proivjeti svoj ivot ponovno, sve bih isto uinio! Integritet ega potpuno je prihvaanje sebe, potpuno nadilaenje toksinoga stida. Kada se takvo stanje iskusi, nema suprotnosti. eate za njim. To je domovina ljubaznija od doma, kako je rekao Thomas Wolf. Sinteza suprotnosti U stanju blaenstva stvari vie ne vidite u suprotnostima. Nema nas i njih. Doivljavate jedinstvo. Granice ega na ijem ste stvaranju tako teko radili postale su sama struktura koja vam je omoguila da transcendirate sve granice. Naivni misticizam vaeg maginog djeteta proirio se u refleksivni misticizam odrasloga. Osjeate jednost sa svim stvorenim. Svjesni ste da je razdvojenost iluzija. Via sila Mistiari i fiziari kau nam da nam je u dostupna Via sila. Povezanost s ukupnom svijeu daje nam i znanja monija od svega to smo ikada preduvjet potreban za takvo znanje jest svake kontrole ega. stanju blaenstva sredstvo spoznaje zamiljali. Jedini oslobaanje od

UM

IZNAD

MATERIJE

Fiziari nam takoer kau da su i um i materija oblici energije (kvantna teorija). Materija je manje isijavajui oblik energije; vibrira na nioj frekvenciji. Um ili svijest jest energija vie frekvencije; moe udomiti materiju i snano na nju djelovati. To moe ukljuivati pojave poput psihokineze. Dolores Kieger pouavala je tisue ljudi kako e olakati bol kroz polaganje ruku. To se postie koncentracijom i razvijanjem kinestetike osjetilne izraajnosti. Svatko to moe nauiti. Um moe stvoriti dogaaje izvan sebe upotrebom mate. To ukljuuje i stvaranje bogatstva. To takoer ukljuuje mo uma da izlijei tijelo.
MOLITVA

Molitva moe snano utjecati na dogaaje u prirodnom poretku. Molitva ovisi o razini duhovnosti. Molitva ovisi o Bogu, kako mi razumijemo Boga. U molitvi se odriemo kontrole i doputamo djetinjem povjerenju i vjeri da se pojave.
INTENCIONALNOST SVIJESTI

Sva je svijest intencionalna. Nita ne ide besciljnim stopama, rekao je pjesnik. Ja sam navijestio da ljudi imaju smisla bez obzira na to kako nam bizarno njihovo ponaanje izgledalo. Kada smo u vioj svijesti, ujedinjeni smo s ukupnom svijeu. Sudjelujemo u svrhovitosti ukupne svijesti. Mnogi fiziari i transpersonalni psiholozi vjeruju da za sve nas ima neki plan. Kada se osvrnemo na nae ivote, esto shvatimo da takav plan uistinu postoji. Znao sam s dvanaest godina stvari koje su mi se uistinu dogodile u ivotu. Tijekom

godina postalo mi je jasno da ne trebam kontrolirati dogaaje, oni uvijek idu meni u prilog. Berry Stevens to zove plutanjem niz rijeku. Na ego, sa svojom ogranienom vizijom ne moe vidjeti umu od drvea. Neprianjanje Duhovni su majstori uvijek prakticirali neprianjanje. Kau nam da naa patnja proizlazi iz naeg prianjanja. Ono u to emocionalno investiramo izaziva bol. Budui da svemu u ljudskom ivotu doe kraj, emocionalna je bol nezaobilazna sve dok emocionalno investiramo. U filmu Grk Zorba glavni lik pokazuje to neprianjanje kada je upoznao veliku nesreu. Potpuno se posvetio projektu izgradnje kanala za prijenos trupaca niz planinu. Radio je s golemom upornou i trudom. Nakon mnogo mjeseci tekoga rada projekt je bio spreman za ispitivanje. Dok su trupci plutali niz planinu, kretanje je izazvalo prejaku silu i kanal je propao. Zorba je bio zapanjen. Uasnuo se. A potom se poeo smijati. Smijao se i smijao. A zatim je poeo plesati. Plesao je i plesao! Smijanje i plesanje bili su vrsta kozmikog smijanja i kozmikog plesa. Iz perspektive ujedinjujue svijesti nijedan dogaaj nema vanosti. Vana je samo cjelina. Cjelina je bit mudrosti. Planina je planinaru jasnija iz zrakoplova, kae pjesnik. Dijelove moemo razumjeti tek kada vidimo cjelinu. Kao to kae Asri Aurobindo: Mora znati ono najvie da bi mogao uistinu razumjeti najnie. Ujedinjujua vizija i neprianjanje plodovi su blaenstva. Ima i drugih plodova koji proistjeu iz duhovnog blaenstva. Neki od njih su spokoj, samoa i sluenje.

Spokoj Spokoj obiljeava ono to je Robert Frost nazvao jahati laganim kasom. U spokoju, va e ivot postati manje problematian i spontaniji. Djelovat ete bez neprestanog analiziranja i mozganja. Prestat ete stalno traiti smisao. Prestat ete pretjerano reagirati; neete vie biti stalno na oprezu. Uivat ete u svakom trenutku. Prihvaat ete bogatstvo ivota, iz trena u tren. Vidjet ete, uti, znati to trebate i elite; znat ete da vae potrebe mogu biti zadovoljene. Spokoj mijenja ivot u djetinju viziju, gdje je sve novo. Oni koji su spokojni vole Zemlju i sve stvari. Sam ivot je divno opravdanje za sebe. Samoa Svatko je od nas sam. To je jaka i vrsta granica naeg materijalnog stanja. Samoa je ivotna injenica. Kako prihvaamo svoju samou odreuje hoe li ona biti toksina ili blagotvorna. Toksinu samou potie toksini stid Posljedica je vlastite rastrganosti. Blagotvorna samoa je plod blaene duhovnosti. Proizlazi iz jedinstva s Bogom, dajui nam trenutano znanje o sebi. Iz takvoga znanja proizlazi ljubav za sebe, samoprihvaanje i shvaanje vlastite vrijednosti. Budui da se volite i cijenite, elite biti sa sobom nasamo. To je samoa. Kada znate radosti samoe, elite je sve vie; takoer je elite za svoje voljene. Umjesto svoje stare, na stidu utemeljene posesivnosti, postat ete zatitnik svoje i samoe svojih voljenih. Goethe je to dobro rekao:
Kada ak i dvoje najintimnijih ljudskih bia shvate da meu njima ostaje beskonana distanca, mogu stvoriti divan ivot jedno uz drugo, uspiju li voljeti tu meusobnu udaljenost koja omoguuje obojima da vide drugoga u CJELINI. Dobar je brak onaj u kojemu svaki imenuje drugoga uvarem svoje samoe.

Samoa je mogua jer ste zavrili rad na svojem egu, posebno rad na svojoj izvornoj boli. Zavrivi taj rad, prihvatili ste svoju odvojenost. Strah od odvojenosti ono je zbog ega ste uope i ostali fantazijski vezani. Fantazijska je vezanost iluzija; iluzija da e vas vai roditelji uvijek tititi. Kada jedanput prihvatite svoju odvojenost i samou, shvaate da je va ego dovoljno jak da se pobrine za vas. Va je ego dovoljno jak da sami preivite. To je, takoer preduvjet za meditaciju. Kada iskusite blaeno jedinstvo s Bogom kroz meditaciju, upoznajete svoje istinsko ja. Takoer shvaate da ima mjesto na kojemu nikada niste sami. S takvom svijesti, samoa je najpoeljnija. Sluenje Duhovno blaenstvo sintetizira ivotne polarnosti. to vie samoe upoznajete i u njoj uivate, vie ete eljeti sluiti drugima na nain koji uveava vau duhovnost. Kao to kae Ken Wilber:
Intuitivno odluci da iskonskim zavetujem osjetiti i znati svoje istinsko ja privrenost je aktualizirate to ja u svim biima, u skladu s zavjetom. Ma koliko nebrojeno bilo bia, ja se da ih oslobodim.

Sluenje moe takoer znaiti odlunost da se klanjamo na nain koji odgovara naim vjerovanjima. Moda poelite otii ponovno u svoju staru crkvu i vjersku zajednicu. Ako odete, imat ete nove mogunosti i proirenu svijest. Tada ete moda vidjeti klanjanje i ritual kao naine da utjelovite svoju religioznu tradiciju. Ako vam je draa sakramentalna crkva, moete sudjelovati u komemoraciji monih djela Boga, onako kako ga vi razumijete. Kada sudjelujete u simbolinom ponavljanju kolektivnog sjeanja vaih predaka na njihova

Boga, moete se doivjeti kao dio prolosti i dio ive tradicije. Moete doivjeti svoje postupke u sadanjosti kao privoenje prolosti u sadanjost i sadanjosti u budunost. Sluiti znai skrbiti se za druge i vraati ono to ste primili. Dvanaesti korak potie sudionike da prenesu svoje duhovno buenje na druge koji pate od toksinog stida. Svi mi koji smo izili iz skrivanja moramo donijeti svjetlost drugima. Prenoenje poruke izvodi se kroz pruanje uzora, a ne kroz moraliziranje. To ine oni koji slijede ono to propovijedaju. To znai da nema gurua. Ima samo onih koji su odmaknuli malo dalje du puta. Svaki put kada pretvorite nekoga u gurua, odstupate od svoje vlastite moi. Sluenje i ljubav za druge proizlaze neposredno iz sluenja i ljubavi za sebe. Ja volim moto dominikanskih sveenika: proslijedite drugima ono to ste sami dokuili. Uistinu ne moemo dati ono to nemamo. Ne moemo uiti nau djecu da se trebaju cijeniti ako smo sami utemeljeni na stidu. Sluenje je istinska oznaka i plod duhovnog blaenstva. U blaenstvu znamo ono to je Paul Claudel mislio kada je pisao:
Ne bih mogao bez ijednoga od moje brae... U srcu najjadnijeg bijednika, najprljavije prostitutke, najbjednijeg pijanca, ima besmrtna dua sa svetim stremljenjima, koja, liena danje svjetlosti, klanja se nou. ujem ih kako go vore kada ja govorim i kako plau kada se ja spustim na koljena. Bez ijednoga od njih ne mogu. Ba kao to je mnogo zvijezda na nebu i njihova je mo izraunavanja iznad mojih sposobnosti, toliko je i ivih bia... Sve ih trebam u mojem tovanju Boga. Mnogo je ivih bia, ali nema nijednoga s kojim nisam u zajednici u svetom vrhun cu gdje zajedno izriemo Oe na.

PUNOMO Blaenstvo raa punomo. Odmiemo od naeg djetinjastog vjerovanja da emo uvijek biti rtve djetinje spontanosti i optimizma. Prihvaamo nau matu i kreativnost. Odbijamo vie ikada biti rtve. Postajemo umjetniki stvaratelji naih vlastitih ivota. Preuzimamo rizik. Trudimo se oko onoga to ustinu elimo. Sada, na kraju ove knjige najiskrenije se nadam da ste postigli mnogo u nadilaenju stida koji vas sputava. To inei, otvorili ste se fantastinim, ali ogranienim, mogunostima ljudske prirode. Takve mogunosti imaju uzor u velianstvenom izljevu ljudskog stvaralatva. Nai su slavni glazbenici bili ogranieni zakonima glazbene ljestvice, ali unutar tih granica raznolikost njihovih skladbi gotovo je nevjerojatna. Nai su veliki slikari bili ogranieni svojim slikarskim platnima, ali etnja muzejom moe biti predivno iskustvo. Unutar naih ljudskih granica oekuje nas jo uda. Vi ste jedno od njih!

EPILOG
U srcu stida lei strah od razotkrivanja. Kada dopustimo da na stid bude razotkriven pred drugima, razotkriveni smo pred sobom. Kao to kae autor knjige Stid (Shame):
Razotkrivanje pred sobom lei u srcu stida: otkrivamo, u iskustvu stida, najosjetljivije, najintimnije i najranjivije dijelove sebe.

U tom smislu, nadilaenje stida koji vas sputava otkrivajue je iskustvo. Budui da stid obitava u samoj sri vaeg bia, kada ga prigrlite, poinjete otkrivati tko ste zapravo. Stid istodobno i prikriva i razotkriva nae najistinskije ja. Nadilaenje toksinog stida je, osim toga, i revolucionarno. Kada istinski osjetite svoj toksini stid, dobij ate poriv da ga promijenite. To se moe dogoditi samo ako odluimo izii iz skrovita. Moramo odmaknuti od naeg jada i prigrliti svoju bol. Moramo se osjeati onoliko loe koliko nam je uistinu loe. Takav nas osjeaj tjera da se promijenimo. To je revolucionarno. Toksini stid, sa svojim megalomanskim stajalitem vie od ovjeka/manje od ovjeka, problem je koji ukljuuje poricanje ljudske konanosti. Biti ovjekom zahtijeva hrabrost, jer biti ovjekom znai biti nesavrenim. Alfred Adler prvi je upotrijebio frazu: hrabrost da se b u d e

nesavrenim. Potrebna vam je hrabrost da biste bili nesavreni. Nae obitelji, religije, kole i kultura utemeljeni su na perfekcionistikim sustavima, a perfekcionizam je najvaniji uzrok toksinog stida. On nas priprema za mjerenje, to nas opet priprema na stalno razoaranje. Perfekcionizam je bez granica. Nema mjere. Nikad ne moete uiniti dovoljno. Potrebna je hrabrost za bitke s tim perfekcionistikim sustavima. Ali, isplati se! Hrabrost da se bude nesavren udomljuje nain ivota obiljeen spontanou i humorom. Jedanput kada prihvatite injenicu da su greke prirodni proizvodi ograniene ljudske svjesnosti, prestajete hodati po jajima. Vie se usuujete i osjeate se slobodnijim da istraujete i budete kreativni. I, najvanije, vie ete se smijati. Osjeaj za humor moe biti krajnji kriterij za odmjeravanje koliko se neka osoba izlijeila od toksinog stida. Biti u stanju smijati se dogaajima, drugim ljudima i sebi zahtijeva istinsku humanost. Da biste imali smisla za humor, morate nadvladati polarnost vie od ovjeka/ manje od ovjeka. To zahtijeva da budete ongler paradoksima. Osjeaj za humor utemeljen je na jukstapoziciji protuslovnosti. Imati smisao za humor znai prihvaati ivot manje turobno i vie ozbiljno. Kao to je Walter O' Connell tako dobro napisao: Humor proizlazi iz rjeavanja ljudskih paradoksa. Svaki ljudski paradoks ima dvije krajnosti. Kroz ponovno ujedinjavanje tih krajnosti stjeemo energiju i nadu. Oni su plodovi naeg humora. To nam takoer daje osjeaj za perspektivu i ravnoteu. Omoguuje nam da se smijemo i naim prenapuhanim egoima, i naim grekama. Dopustite sebi da uivate u svakoj minuti svakoga dana svojega ivota. Jaite laganim kasom, kao to bi rekao Robert Frost. Poite putem prosvjeenja. Znat ete da ste stigli kada zablistate svjetlom.

DODATAK
PORUKA PSIHOTERAPEUTIMA

Sve je vea svijest o nedostatku prouavanja stida u modernoj psihologiji. Joseph Campos, psiholog na sveuilitu u Illinoisu kae: Znamo premalo o stidu. Ta je emocija bila zanemarena u psihologiji. A to je jako utjecalo na uspjeh psihoterapije u lijeenju ljudi utemeljenih na stidu. Dr. Donald Nathanson, psihijatar na Sveuilitu Hahnemann u Philadelphiji, kae: Stid je skriveni problem u psihoterapiji, ali njegovu su vanost mnogi psihoterapeuti podcijenili. Dr. Nathanson nedavno je odrao teaj o temi: Stid u psihoterapiji na godinjem sastanku Amerike udruge psihijatara. Helen Block Lewis, psihologinja na Sveuilitu Yale, bila je meu prvima koji su prouavali toksini stid u psihoterapiji. Prouavajui zapise vie od sto osamdeset psihoterapijskih seansi, dr. Lewis je otkrila sljedee: Kada psihoterapeut nije uspio prepoznati pacijentov osjeaj stida, pacijentovi su se problemi produili i pogorali. Kada je terapeut prepoznao stid i pomogao pacijentu suoiti se s njime, lijeenje je bilo krae. Rad dr. Lewis potvruje moja iskustva i kao pacijenta i kao terapeuta. U jednom trenutku svojega ivota, kada sam

bio oajan i zbunjen, poao sam na tromjesenu terapiju i pokorno sluao psihijatra te marljivo uzimao tablete za smirenje i spavanje koje mi je on prepisao. est mjeseci nakon zavretka tretmana, prevezli su me u bolnicu. Ozbiljno sumnjam u djelotvornost tradicionalnog lijeenja mentalnih bolesti kada je rije o raznim sindromima toksinog stida. Moda preciznije razumijevanje toksinog stida moe omoguiti neke nove i inovativne pristupe. Sljedea tablica moj je prilog raspravi koja se rasplamsava. Na njoj se usporeuju toksini stid i toksini osjeaj krivnje. Problem je sloeniji nego to ga ja predstavljam. Ipak, moja predstavka jasno predlae drugaiji model lijeenja stida i krivnje. Moja tablica nudi ope smjernice za lijeenje toksinog stida. Obnova interpersonalnog mosta uvjet je bez kojega nije mogue lijeiti ljude utemeljene na stidu. U tome moe biti rjeenje problema. Martin Bubber je davno rekao da u svakom psiho terapijskom modelu lijei zapravo veza Ja i Ti. Kada se uspostavi interpersonalni most, pacijent e prihvatiti terapeutovo neoptuujue prihvaanje. Savjetujem da se toksino postiivani ljudi upute u skupni rad to je prije mogue. Skupina je od presudne vanosti, bez obzira na to o kakvom se specifinom sindromu stida radi. ini se da skupina prua osjeaj da smo vani i znaajni, onako kako to terapija jedan-najednoga ne moe. Cermak je istaknuo prednosti skupne psihoterapije. On vjeruje kako ta terapija osigurava okruje u kojemu se pitanja ovisnosti o drugima spontano javljaju. Ljudi e se u skupini ponaati slino kao u stvarnom ivotu. Bit e nepovjerljivi, kontrolirat e se, trudit e se udovoljiti drugima,

kritizirat e itd. Kada spoznaju da takva ponavljanja odraavaju nesvjesne uzorke obrane od toksinog stida, skupina moe postati laboratorij za alternativno ponaanje. (Dijagnosticiranje i lijeenje ovisnosti o drugima.) Programi u 12 koraka najbolji su saveznici terapeutu. Nadam se da e moje poglavlje o snazi 12 koraka da reduciraju toksini stid malo rasvijetliti to pitanje. Vjerujem da bi bilo korisno razviti programe u 12 koraka za sve sindrome toksinog stida. Ve krue ale o tome. Primjerice: Pokuali su pokrenuti anonimnu skupnu terapiju za paranoiare, ali nitko nije htio rei mjesto odravanja! alu na stranu, skupine u 12 koraka teko e lijeiti stidljivce s poremeajima linosti. No nisu li svi pristupi za lijeenje poremeaja linosti teki? Jamim vam da mnogi alkoholiari boluju od poremeaja linosti i uspijevaju se oporaviti na sastancima klubova lijeenih alkoholiara. Vjerujem da ljudi utemeljeni na stidu moraju raditi kako bi promijenili i kolae vizualnih postiujuih sjeanja i auditivnih dojmova koji uskladitavaju unutarnje glasove koji aktiviraju spirale stida. Na posljetku, rekao bih neto onim klinikim psiholozima koji se mrte na rije duhovno. Programi u 12 koraka postigli su nezapamen uspjeh u lijeenju ovisnosti. Dvanaesti korak ini kristalno jasnim da ovjek nije izlijeio svoju ovisnost dok ne doivi duhovno buenje. Milijuni ovisnika na putu prema oporavku koji se koriste tim korakom podatak su dovoljan da natjera svakog znanstvenika koji zasluuje svoju plau da istrai tu duhovnost. Toksini je stid duhovni bankrot u smislu koji sam definirao. Izljeenje tog stida zahtijeva duhovno buenje u smisli koji sam definirao.

Dodatak I
Toksini stid Biti u dobrim odnosima s terapeutom Suprotstaviti se poricanju Rad na osjeajima Ovo je uistinu bitno. Interpersonalnimost mora biti ponovno uspostavljen. Moramo se suprotstaviti svojim krinkama. Odnosi moraju biti dovoljno dobri da zahtijevaju odustajanje od potrebe za kontrolom Rad na osjeajima je nuan. Osjeati bilo koji osjeaj znai djelovati na smanjivanje stida. Konano, treba provesti rad alovanja zbog izvorne boli. Kada se obnovi interpersonalni most - blago se suprotstavite lanoj slici sebe. Ovo je najdjelotvorniji oblik lijeenja za sve oblike ovisnosti (a moda i za sve sindrome stida). To je kljuno za ponovno iscrtavanje mape vizualnih i auditivnih kolaa stida. Kljuno za povjerenje. Svrha nadilaenja duhovnog bankrota jest duhovno buenje. Skupina je kljuna za stalno napredovanje. Ona omoguuje da se razotkriju tragovi ovisnosti o drugima, koji se nuno javljaju u skupnom radu. Toksina krivnja Bliski odnosi su korisni ali ne i nuni.

Nije vano.

Krivnja je esto oblik prikrivanja ljutnje. Tome se moramo suprotstaviti i provesti rad na ljutnji. Megalomaniji se valja suprotstaviti od poetka. Megalomanija je vezana za krivi osjeaj super-odgovornosti i poreknute jedinstvenosti. Nije bitno. Afirmativne tvrdnje korisne su kada se mijenjaju kriva uvjerenja.

Suprotstaviti se lanim uv|erenjima Skupina u 12 koraka Sustav slika i samopotvrivanje Duhovnost

Krutom Bogu koji kanjava, kao i moralizatorstvu esto se treba suprotstaviti i uputiti im izazov. Moe biti korisno, ali nije presudno

Skupna terapija

Osjeaj toksinog stida i toksine krivnje mogu biti prilino slini. Osoba moe doivjeti toksini stid i krivnju istodobno. Toksini stid i krivnja mogu nastati iz istog ponaanja.

BIBLIOGRAFIJA
ALBERTI

Robert, and EMMONS Michael. Your Perfect Right. San Luis Obispo California: Impact Publishers.

George and GOLDBERG Herbert. Creative Agression. New York: Doubleday & Co.
BACH

Leslie. They Lived Happily Ever After. Meta Publications, 1978.

BANDLER,

A.T. Cognitive Therapy and Emotional Disorders. New York: New American Library, 1979.
BECK,

Pat. Out of the Shadows: Understanding Sexual Addiction. Irvine, California: CompCare Publications.
CARNES,

Timmen. Diagnosing and Treating Co-dependence. Minneapolis, Minnesota: Johnson Institute.

CERMAK,

Lorie, and MIDDELTON-MOZ, Jane. After the Tears. Pompano Beach, Florida: Health Communications, 1986.
DWINELL, ELLIS,

Albert. A New Guide to Rational Living. North Hollywood, California: Wilshire Books, 1975. Erik H . Childhood and Society. New York: W.W. Norton. Leslie. The Ways of the Will and Lying, Despair, Jealously, Envy, Sex, Suicide, Drugs and the Good Life. New York: Harper Colophon, Harper & Row.

ERIKSON, FABER,

FIRESTONE,

Robert. The Fantasy Bond. New York: Human Sciences Susan. Betrayal of Innocence. New York: Penguin Books.

Press.
FORWARD, FOSSUM,

M. and MASON, M. Facing Shame. New York: W.W.

Norton. Gay. Learning to Love Yourself. Englewood Cliffs, New Jersey: Prentice Hall.
HENDRICKS, JOHNSON, KAUFMAN,

Robert. Inner Work. New York: Harper & Row.

Gershen. Shame. The Power of Caring. Cambridge, Massachusetts: Schenkman Books. Sheldon. Mirror, Mask and Shadow. New York: Bantam

KOPP,

Books. Wayne . Adult Children and Alcoholics Syndrome: From Dis-covery to Recovery (1988). Pompano Beach, Florida: Health Communications.
KRITSBERG, LANKTON,

Stephen and LANKTON, Carol. The Answer Within: A Clinical Framework of Ericksonian Hypnosis. New York: Brunner/ Mazel. Helen Merrell. On Shame and the Search for Identity. Eugene, Oregon: Harvest House Publications.
LYND,

Robin. Women Who Love Too Much. New York: St. Martin's Press, 1985.
NORWOOD, MASLOW,

Abraham. The Farther Reaches of Human Nature.Esalen.

James. The Narcissistic and Borderline Disorders. New York: Brunner/Mazel.

MASTERSON, MEICHENBAUM,

D. Cognitive Behavior Modification. New York:

Plenum Press. Matthew, DAVIS, Martha and FANNING Patrick. Thoughts and Feelings The Art of Cognitive Stress. New Harbinger Publications.
MCKAY,

MCKAY,

Matthew, and FANNING Patrick. Self Esteem. New Harbinger Publications Jane and DWINNEL, Lorie. After the Tears. Pompano Beach, Florida: Health Communications, 1986.
MIDDELTON-MOZ, MIDDELTON-MOZ,

Jane. Children of Trauma: Rediscovering the Discarded Self. Deerfield Beach, Florida: Health Communications, 1989. Alice. Pictures of Childhood. Toronto: Collins Publishers.

MILLER, PEELE,

Stanton, and BRODSKY Archie. Love and Addiction. New York: Signet: New American Library. Virginia . Conjoint Family Therapy: Your Many Faces. Palo Alto, California: Science and Behavior.
SATIR, SIMON, S.B., HOWE, L.W., and KIRSCHENBAUM, H. Values Clarification: A Handbook of Practical Strategies for Teachers and Students. A & W Visual Library.

Jacquelyn. Transformers. Marina del Rey, California: Devors Publishers.

SMALL, SMITH,

Manuel. When I Say No, I Feel Guilty. New York: Bantam John O. Awareness. Real People Press.

Books.
STEVENS, STONE,

Hal, and WINKELMAN, Sidra. Embracing Our Selves. Marina del Rey, California: Devors Publishers. Robert. Lost in the Shuffle: The Co-dependent Reality. Pompano Beach, Florida: Health Communications, 1987.
SUBBY, VIORST,

Judith. Necessary Losses. New York: Simon & Schuster.

Sharon. Choicemaking (1985) and Learning to Love Yourself (1987) Pompano Beach, Florida: Health Communications
WEGSCHEIDER-CRUSE, WHITE,

Robert, and GILLILAND. Elements of Psychopathology: The Mechanisms of Defense. San Diego, California: Grune & Stratton.

WITHFIELD,

Charles L. Healing the Child Within. Pompano Beach, Florida: Health Communications.
WILBER

Kenneth. No Boundary. Boston: Shambhala Publications.

Janet G. Adult Children of Alcoholics. Pompano Beach, Florida: Health Communications.

WOITITZ, WOLPE,

J. The Practice of Behavior Therapy. New York: Pergamon

Press.

~OO~