UNIVERZITET DEMAL BIJEDI

Nastavniki fakultet Odsijek Likovnih umjetnosti

SEMINARSKI RAD
Predmet:Opta estetika Tema:Aristotelova poetika

Mentor:doc.dr Dubravaka Lejli-Pozderac Student: Jasenko Deli Mostar,Januar, 2013.

1

SADRAJ

Uvod.................................................................................................................................2 Aristotel - filozofija kao nain ivota................................................................................3 Razlika u umjetnosti prema sredstvima podraaja............................................................4 Razlike po predmetima podraavanja................................................................................4 Razlike po nainima podraavanja....................................................................................4 Vrste pjesnitva, historijski razvitak tragedije...................................................................4 Definicija tragedije, njeni kvalitativni dijelvi, poredak dijelova prema vrijednostima......4 Kvalitativni dijelovi tragedije............................................................................................5 Tragina lica.......................................................................................................................5 Zaplet i rasple, etiri vrste tragedije, mnogolanost i preobimnost prie, zadatak hora....5 Usporedba tragedije i epopeja, svretak ............................................................................6 Zakljuak............................................................................................................................7 Literatura............................................................................................................................8

Uvod
2

Poetika Aristotel
Poetika je Aristotelovo knjievno djelo napisano oko 335.godine p.n.e. a koje govori o pjesnikoj vjetini, odnosno umjetnosti. Vjeruje se da je ovo djelo sa predavanja u Liceju. Ovo djelo je svojim uenjem o tragediji ostavilo ogroman trag na estetiku misao u evropskoj kulturi. Pod pojmom Poesis ili pjesnitvo, Aristotel i Platon su podrazumjevali sve podraavalake (mimetike) vjetine. Tako Platon u svom djeluGozba navodi : Poezija je sve ono to ini da neto pree iz nebia u bie. Stoga i tvorevinama svih umjetnosti lei u osnovi poesis i svi su njihovi tvorci poete... No to ipak zna da ih mi ne zovemo poetama, nego dobivaju druge nazive... U uvodnom dijelu poetike, Aristotelnavodi da e govoriti o poeziji uope i njihovim redovima. Tako prva tri poglavlja govore opodraavanju, dok je vei dio (skoro polovina djela), posveen tragediji, a ostatak epu i dikciji. U ovom spisu se nalazi i uveno Aristotelovo poimanje tragedije koje glasi : Tragedija je dakle podraavanje ozbiljne (dostojne) radnje koja je u savrena i ima odreenu veliinu, govorom koji je otmjen i poseban za svaku vrstu u pojedinim partijama, licima koji delaju a ne pripovjedaju, a izazivanjem straha i saaljenja vri proiavanje takvih osjeanja. (Aristotel, Poetika, IV glava) Aristotel smatra da svaka tragedijamora imati 6 dijelova. Priu- prosta i prepletena Karakter Govor Misli Scenski aparat Muziku kompoziciju Najvaniji dio je svakako pria, jer je sama tragedija podraavanje ivota. Cilj ljudskog ivota je delanje, pa otud zakljuujemo da su dogaaji i pria cilj tragedije. Aristotel smatra da svi dogaaji unutar tragedije moraju biti usko povezani, te da se cjelina naruava oduzimanjem i najmanjeg dijela.

Aristotel - filozofija kao nain ivota

3

Aristotel spada meu najvee filozofe svih vremena, a smatra se najznaajnijim sintetikim umom i najsveobuhvatnijim duhom antike. Poznat je po tome to je sistematski razvio u nizu kapitalnih djela novu originalnu filozofiju. Od njegovih velikih djela zasigurno treba izdvojiti: "Organona", "Fiziku", "Metafiziku", Nikomahovu etiku, Politiku, Poetiku i naravno Retoriku. Rodio se u mjestu Stagira u Traciji 384. pr. Kr. Poznato je kako je bio Platonov uenik, a njegov metafiziki dualizam odbacio je tvrdei da u stvarnosti postoje samo pojedinane stvari iz kojih razum apstrahira ope pojmove. U Ateni je osnovao peripatetiku filozofsku kolu koja je nastavila sa radom ak i nakon njegove smrti. Tijekom svog ivota i straivao je razna podruja i bavio se njihovom problematikom. Naime koncentrirao se na podruje logike, metafizike, fizike, psihologije, etike, politike, astronomije, meteorologije, zoologije, poetike i druga podruja koja su okupirala njegove misli. Njegova se logika do koje doao u svojim mnogim istraivanjima, odrala i do danas kao uzor za zasnivanje elementarne logike, to je dovelo do zakljuenja od samog Kanta kako je logika od Aristotela dobila savren oblik da nije mogla niti naprijed niti nazad. Po njegovu uenju najvia od svih znanosti bila je prva filozofija, zato to prouava bie kao bie te otkriva da ono po sebi ima razna znaenja. Sastavni dio prve filozofije je zasigurno teologija. Ona se usredotoava na boanski um koji je prvi prvi pokreta sveukupne zbilje. Objanjavajui gibanje i nastajanje kao prijelaz supstancije ne iz nebia u bie, nego iz bia kao mogunosti u bie kao zbiljnost, daje jedan od najvanijih odgovora na sredinji problem grke filozofije. Taj prijelaz omoguuju metafizika naela materije koje u svijetu ne postoje odvojeno, nego tek zajedno tvore konkretnu supstanciju.Umro je u Halikidi 322.god. pr.Kr.

Sl.1.Aristotel

Razlika u umjetnosti prema sredstvima podraaja.

4

Komedija , ep ili tragedija podraavaju na razliite naineili razliitim sredstvima. Ipak, zajedniko izraajno sredstvo svih navedenih umjetnosti su . ritam, govori harmonija. Te se njima slue odvojeno ili pomijeano. Npr.samo harmonija i ritam slue se auretika i kitaristika, a samim ritmom bez harmonije podraava umjetnost igraa, te oni pomou ritma, izraenog u pokretu, dranju tijela, podraavaju osobine karaktera. Doivljaje i radnje, dok se pjesnitvopodraava samo govorom ili metrima odvojeno ili pomijeano.

Razlike po predmetima podraavanja

S obzirom da umjetnici podraavaju ljude koji delaju onda je logino to da ti ljudi budu ili dostojni ili nitavni, jer nae moralne osobine gotovo uvijek variraju izmeu svog toga. Prema tome, pjesnici podraavaju ljude koji su ili bolji od nas, ili gori, ili pak nama slini. Tu razliku u podraavanju najbolje vidimo u primjerku tragedije i komedije, jer naime tragedija podraava gore ljude, a komedija bolje od onih koji danas ive.

Razlike po nainima podraavanja

Ovim razlikama podrauje se i tera, a to je nain na koji se odreene stvari mogu podraavati, jer i pored istih sredstava i predmeta, ima i razliitih podraavanja. Dakle , kada pjesnikpripovjeda, on to radi podraavajui neku drugu linost ili sam bez ikakvog podraavanja.

Vrste pjesnitva, historijski razvitak tragedije

ini se da su pjesniku umjetnost donijla dva, i to u ljudskoj prirodi zasnovana uzorka. Naime, podraavanje je ovjekova uroena osobina, te se po tome razlikujeod ostalih stvorenja. Takoe, ovjek je jedino stvorenje koje osjea zadovoljstvo dok promatra tvorevine podraavanja. Kao dokaz za to imamo umjetnika djela i dojam koji ona ostavljaju na posmatraa. Tako da i najodvratniji prizori kada bivaju podraeni. Privlae panju promatraa, barem po svom tehnikom karakteru. Moemo rei da kao to slikar koristi boju i liniju za podraavanje nekog predmeta, tako i pjesnik koristi ritam i harmoniju.

Definicija tragedije, njeni kvalitativni dijelvi, poredak dijelova prema vrijednostima

Tragedija je podraavanje ozbiljne i zavrene radnje koja ima odreenu veliinu, govorom koji je otmjen i poseban za svaku vrstu u pojedinim djelovima, licima koja delaju a ne pripovjedaju, dok se izazivanjem saaljenja i straha vri proiavanje takvih efekata. Svaka tragedija se sastoji od est dijelova, koji pokeru itavu radnju, ali najvaniji elemenat je Sklop dogaaja, jer tragedija nije podraavanje ljudi, nego podraavanje radnje i ivota, sree i nesree, a oboje lee u radnji.

Kvalitativni dijelovi tragedije

Prolog (poetna radnja)
5

Episodija (srednja radnja) Eksoda (zavrna radnja) Horska pjesma (ulazna i stajaa)

Prolog je itav onaj dio tragedije prije horske parade. Episoda je dio tragedije izmeu horskih pjesama, dok je eksoda dio tragedije nakon koje ne dolazi nikakva horska pjesma.

Tragina lica
Ono to smo nauili iz predhodnog teksta jesu svi bitni dijelovi tragedije, svi osim samoga ovjeka, tragiara. Tako moemo rei da je prije svega nuno da tragina pria bude jednostruka, a ne dvostruka. Takoe, mora da prikazuje prelazak sree u nesreu, a nikako obrnuto. Razlog za prelazak stanja iz sree u nesreu ne smije biti zbog nevaljalstva drutva ili nesrenog spleta okolnosti, nego iskljuivo zbog velike pogreke jednog ovjeka. Kao potvrdu tome imamo sa razvoj tragedije pa tako dok su nekada pjesnici uzimali bilo kakve prie, sada najljepim tragedijama gradivo daju samo junaci iz nekih kua : Edip, Orest, Telef te mnogi drugi junaci kojima je bilo sueno da izvre ili pak pretrpe neto strano.

Zaplet i rasple, etiri vrste tragedije, mnogolanost i preobimnost prie, zadatak hora
Sastavni dijelovi svake tragedije su svakako zaplet i rasplet. Ono to pripada zapletu su esto dogaaji koji su se odigrali prije same drame, kao i dogaaji koji se deavaju neposredno prije drame, ali i sami dijelovi drame. Dakle, zapletom nazivamo sve ono to se deava od poetka pa sve do onog dijelakoji ini granicu od koje se vri prelaenje u sreu iz nesree ili obrnuto, a raspletom sve ono to se deavado poetka tog prelaenja pa do kraja. Postoje etiri vrste tragedije, prva je sloena, koja je satkana od prevrata i prepoznavanja, druga je puna patnje, trea podraava duevni ivot, dok je etvrta udesna, poput pria o Prometeju i Hadu. Dobar pjesnik tragiar trebao bi da vlada sa sva etiri naina obrade, u cilju podraavanja tragedije. Osim ova etiri elementa, panju treba posvetiti i samom konceptu, jer tragediju nesmijemo tretirati kao ep. Ep veoma esto obrauje preopirnu priu, te svakom segmentu daje podjednaku vanost. Nasuprot tome, tragedija raznim obrtima i peripetijama daje odreenu dinamiku itavoj prii.

Usporedba tragedije i epopeja, svretak

Jedno od nezahvalnih pitanja je i usporedba epskoh i traginog podraavanja. Naime, ako je savrenije ono podraavanje u kome rostote ima u manjoj mjeri, a takvo je ono koje predstavlja obrazovaniju publiku, onda je sasvim jasno da je ono podraavanje koje sve podraava prosto. Glumci smatraju da publika gubi interesovanje za predstavu, ukoliko oni sami neto ne dodaju, tj.prekre pravila. Dakle, moemo rei Tvrda epska umjetnost ima otmjenije gledateljstvo, koje ne zahtjeva odstupanje od kliea, a tragika proste i neuke gledaoce. Moe se rei da ova optuba ne pogaa pjesniku, nego glumaku umjetnost. Ipak, nije ni svako kretanje tijela za osud, inae bi morali osuditi cijelu igru, dakle, krivca treba traiti u samim glumcima, individuama. Najzad, tragedija postie svoj zadatak i bez mimikih poktera, jer samo itanje govori kakva je ona. Takoe, tragedija ima sve elemente koji ine i epopeju, ta vie moe ak da se slui njenim metrom.

Zakljuak
7

Aristotel razmatra karakter ljudi. Svi su sposobni da razviju dobar karakter i to se mora postii vjebanjem- injenjem djela u skladu sa vrlinom. On kae da i osobe koje nemaju neku vrlinu mogu injenjem dobrih djela da postanu moralne. ovek poinje vrenje dobrih djelatnosti i kada nema znanje o tome kao dobrom. Ta radnja prelazi u naviku i konano ovjek shvata da je ona ispravna po sebi i opredjeljuje se za nju radi nje same. Sada je vrlina dispozicija razvijena iz ispravne aktivnosti. Izuzetno je znaajno Aristotelovo razmatranje odnosa ozmeu vrline i poroka, kao i opte svojstvo dobrih djela. To svojstvo je sredina izmeu dvije krajnost koje su poroci i to na jednom kraju zbog prekomijernosti, a na drugom zbog nedostatka. Nedostatak i prekomijernost mogu biti u smislu djelovanja ili u smislu osjeanja. Ovakvo rasuivanje o dobrom je ostavilo dubok trag na etiku uopte. Teio je uvijek da spozna istinu i sam je rekao, da istinu treba vie cijeniti nego prijatelje kad grijee (odnosi se na Platona) i poao svojim putem u filozofiji, koji je ispunjen kako materijalizmom tako i idealizmom, to je on esto pokuao sjediniti, da bi doao do nekog rjeenja. On je vijekovima vladao umovima Istoka i Zapada, te je izvrio uticaj kako na arapsku, tako i na evropsku srednjovijekovnu filozofiju i bio duhovni voa evropske misli sve do kraja 16. vijeka.

Literatura:
8

1. Aristotel, Politika, Knjiga 3, Glava 13, knjiga 8 2. Aristotel, O pjesnikoj umjetnosti, tamparija, Beograd, 1935. 3. Milo N. uri: Historija helenske knjievnosti, Beograd. 1996. 4. Internet http://www.google.ba/imgres? q=aristotel&um=1&hl=hr&sa=N&tbo=d&biw=1024&bih=667&tbm=isch&tbnid=wg0g30a3 mcM8pM:&imgrefurl=http://hr.wikipedia.org/wiki/Aristotel&docid=DkNJel4M1STNEM&i mgurl=http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/8/80/Aristotle_1.jpg/230pxAristotle_1.jpg&w=230&h=280&ei=QzH0UIq9MMb_4QSIh4HAAw&zoom=1&iact=hc&vp x=89&vpy=113&dur=630&hovh=224&hovw=184&tx=84&ty=101&sig=1155139146795926 21780&page=1&tbnh=141&tbnw=115&start=0&ndsp=30&ved=1t:429,r:1,s:0,i:81 ( 14.1.2013.)