You are on page 1of 5

Destinacije

Foto: Irma Mike

Lancada
Tekst napisala: Irma Mike

Alpi kakvi su nekada bili


Staro kameno seoce satkano je od kao lavirint uskih ulica i prolaza. Ispod njega ubori potok i u zimskim danima iri otar miris leda. Mir i ivot se u poslepononim trenucima u tiini prepliu na ulicama ovoga mesta, koje na momente podsea na davno zaboravljene krajeve

40

TRAVEL MAGAZINE

ok orao u irokom luku nadlee zelene vrhove borove ume, klizei potpuno neujno kroz rezak jutarnji vazduh, preko njegovih krila putuje vetar, sputajui se niz bele vrhove da bi to pre zagrlio snegom zavejanu dolinu. Izmeu obronaka planine, koji ga tite kao kolevka usnulo dete, budi se seoce. Niz prozore njegovih kua curi mraz, dok eka da se jutarnja magla pomeri i ustupi mesto vedrom, zimskom danu. Lancada (Lanzada) je jedno od nekoliko malih mesta koje pripadaju Valmalenku (Valmalenco), oblasti na samom severu italijanske pokrajine Lombardije (Lombardia). Valmalenko poinje u zaravni grada Sondrija (Sondrio), gde prati tok reke Ade (Adda), sve dok mu se, poput ramena, ne ponu izdizati ponosni vrhovi Alpa, na kojima se kasnije nastavlja granica sa vajcarskom. Onaj ko se uputi u pravcu venog leda ovih planina, treba da zna da sve to je vailo do tada vie ne vai i da sve to je znao, moe da zaboravi. Sem jedne stvari - da dobro spakuje svoju skijaku opremu, ponese renik italijanskog jezika i pouzdanu mapu Valmalenka koju moe nai na eleznikoj stanici u Sondriju. Dobrodoli u Italiju! Mislite da ste se uputili ka istim planinama koje imaju i vajcarci, sa predivnim selima, savreno prilagoenim turizmu. Sanjate o stazama za skijanje, koje e vas odvesti u udesni svet zimskih sportova... vreme je da se ovde zaustavite. Alpi (ili Alpe) su oaravajue planine, ali mnogo toga zavisi i od onoga ko na njima obitava. Italijani sa planina svakako se razlikuju od Italijana sa mora i iz srednje Italije. Iako svi romanski narodi Veliku seobu naroda koja se odigrala pre mnogo vekova (a poela je prolaskom Huna kroz velika Vrata naroda) nazivaju Invazijom varvara (invasioni barbariche), injenica je da su na Alpima prvi iveli upravo Kelti, a ne Rimljani, i da je do invazije dolo sa rimske strane. Dokaz je veoma jednostavan i nee vam trebati puno da shvatite o emu se radi! Putevi! Gde god su Rimljani bili prisutni, putevi su ravni, pravi i iroki, po rimskom obrascu. Ukoliko nisu mogli da probiju tunel kroz planinu ili da dva obronka spoje nekim mostom, pravili su dugake osmice da bi uspon bio to blai i jednostavniji za prei, dok su keltski putevi toliko uski da je gotovo nemogue da se dva automobila mimoiu, a penjanje ak i peke izaziva jednu vratolomnu i vrtoglavu avanturu, punu napola izgovorenih rei i neudahnutog vazduha. Do nekih mesta koja se nalaze u Valmalenku zimi je gotovo nemogue stii. Jedini prevoz su (za onoga ko ih ima) motorne sanke. Ova izolovanost dovela je i do specifinog lingvistikog razvoja. Zato, neka vas ne iznenadi hvalospevna recitacija nekog metanina kako je italijanski jezik neto najlepe to iz ljudskih usta moe da izae na videlo dana i tako stvori pesmu lepu i od poja slavuja, a da pritom on sam govori veoma te-

Jedna od brojnih crkvica u Lancadi Foto: Irma Mike

kim dijalektom. Ne samo da ga nee razumeti odjednom nae na crnoj koja kao da nema kraj. neki stranac koji je italijanski jezik uio u koli, Pre odlaska na skijanje veoma je vano dobro nego ga jedva razumeju i Italijani iz Milana, koji prouiti vremenske uslove. U zavisnosti od straje udaljen jedva 200 km. Ali nemojte da mislite ne padine na kojoj se staza nalazi, temperature, da je akcenat nerazumljiv poput napolitanskog! vetra i padavina, zavisi i kvalitet snega, vidljivost Napolitanski je pesma, a Valtelineze je italijani bezbednost skijaa. Skijalita pruaju mogunost tradicionalski bez samoglasnika na kraju rei, sa gotovo nemakim umlautom na slovima i . nog skijanja, kao to su alpsko i nordijsko, i Turisti ovamo ipak najvie dolaze zbog ski-alpinizma. Postoje i profesionalne staze za skijakih pisti, koje se nalaze na skoro 1.000 kros-kantri (sci di fondo), kao i nove, posebno metara nadmorske visine, iznad sela. Do take ureene staze za snoubord. Veoma je interekoja se nalazi na 2.000 metara, na kojoj ete se santna i ski-fantazija (sci-fantasia). To je skup doi do staza, vozi vas druga po veliini iara paljivo odabranih staza koje funkcioniu u u Evropi, koja u svoj ogromni vagon neretko noima punog meseca, kada su otvoreni i svi primi i vei broj putnika od dozvoljenog. Najvirestorani, u kojima se posle laganog nonog e staze nalaze se na 2.400 skijanja pod meseinom moe probati neko metara, dok je najvii ukusno jelo narodne kuhinje. SKA AUSTRIJ R A A JC Kvalitet snega zaista je neprocenljiv! vrh ove strane Alpa A SL O Pico Bernina (Pizzo Koliko je poznato, niko se ne sea kada 1FSHFIF Bernina), visok je poslednji put upotrebljavan vetaki 9WXY 4.021 metara, sneg. Topovi stoje po strani, za svaki 2NQFST koji se ponosno sluaj, ali na sreu svih, nisu od ;JWTSF ;JSJHNOF 9TWNST uzdie daleko na koristi, jer se priroda pobrinula da JST[F horizontu. snenog pokrivaa bude dovoljno. Staze su Skijaka sezona poinje poloT +NWJSHF SK gotovo kilomevinom novembra i traje do A tarske i uglavnom prolea. Naravno, najbolje 7NR se pretapaju jedna u vreme za skijanje je od 'FWN drugu. Potrebno je dopolovine januara do kraja 3FUZQO bro prouiti mapu pre marta, kada su uslovi za nego to se otisnete, jer skijanje najpogodniji. Ono to svakako ne treba ak i za dobrog skijaa moe da bude veoma zaobii je dobra ski-opre0FQOFWN neprijatno iznenaenje ma. Na ovaj deo planine ako se sa plave staze dolaze uglavnom Italijani, 5FQJWRT
V

ANCUSKA

EN

IJA

HR

FR

Travel Tips Lancada


VODII
Kako je Lancada malo mesto, a ni ostala u okolini nisu vea, ne postoje posebne publikacije ili vodii o njemu. Meutim, svaki vodi, npr. Lonely Planet, koji pokriva podruje severne Italije, Milana ili Sondrija, dobrodola je pomo.

POPUSTI

Italijani generalno nisu skloni da daju popuste na studentske kartice i sline abonentske povlastice (ake, penzionerske, Frequent Flyer), pa ni Lancada nije izuzetak. Meutim, ako imate neku od ovih kartica, a posebno pres karticu (koja se najee uvaava u Italiji), moete pokuati, nita vas ne kota!

BEZBEDNOST

ZABRANE

Ovo je jedan od najbezbednijih krajeva sveta, to se tie opasnosti od ljudi. to se tie ivotinja, vukovi i medvedi odavno ne zalaze u selo, ali neki turisti tvrde da su izdaleka videli medvede u umi.

Ne bi trebalo da bude rigoroznih zabrana, osim uobiajenih pravila lepog ponaanja. Naravno, kao i svuda u Italiji, puenje je zabranjeno u zatvorenim prostorima (kafeima, restoranima, itd.)

RADNO VREME

Radno vreme je uglavnom dvokratno, od 09.00 do 12.00 i od 14.00 do 19.00 - to se radnji i pote tie, ali lokali rade od 09.00h i zavisnosti od njihovog tipa radno vreme varira, najee se zatvaraju izmeu 21.00 i 00.00h.

TRAVEL MAGAZINE

41

Destinacije

Seoce pod snegom

tek su poslednjih nekoliko godina poeli da se pojavljuju i strani turisti. Zato na stazama morate biti veoma paljivi. Lokalno stanovnitvo, naravno, skija izvanredno, jer skoro da su se rodili sa skijama. Meutim, ostatak italijanske populacije se teko moe porediti sa njima. Teko ih je (kao tradicionalno italijanski samouverene) ubediti da neto ne znaju ili ne rade kako treba. Parola je lako emo. Stoga su staze pune ljudi razliitih generacija, koji jure na sve strane glavom bez obzira i veoma neuravnoteenim pokretima mlataraju svojim tapovima. Padova i preloma bude na desetine dnevno. Neka vas ne iznenadi ni ako vidite grupu Italijana, kako sputajui se niz padinu priaju (jo jedna nacionalna karakteristika), okreu se da uju onog drugog, pa zbog toga udare u treeg. Videete i one koji priaju mobilnim telefonom dok skijaju, te doktore koji, dok se voze iarom, reavaju probleme svojih pacijenata. Kao i momka i devojku koji se svaaju, dok drugi pokuavaju da ih zaobiu i nekako se smeste na iaru. Zato, opremite se dobro, stavite kacigu i naoare za skijanje, ponesite USB za muziku i irom otvorite oi! Lokalni italijanski skijaki obiaji nalikuju, kao to vidite, italijanskoj svakodnevici!

Mnoge kue izgraene su na tradicionalan nain - od kamena

Kada se va skijaki dan zavri i kada se umorni, ali zadovoljni, vratite u svoj apartman, ne budite lenji i proetajte se do Kijeze (Chiesa di Valmalenco), mesta koje je udaljeno svega pet minuta hoda. Tamo u jednom od nekolicine restorana moete odabrati obrok spremljen po tradicionalnom receptu, kao to je srnetina sa sosom od peuraka i crnom palentom sa sirom. Ovo jelo predstavlja neto zaista nezaboravno, i to ne samo za gurmane, ve i za one koji imaju manje gastronomskog iskustva.

Na putu ka hotelu, posle veere, ne propustite priliku da obiete mesto.Videti Lancadu onako usnulu i mirisnu, pokrivenu mekim belim snegom, slika je koja e ostati sauvana zauvek. Staro kameno seoce satkano je od kao lavirint uskih natkrivenih ulica i prolaza. Ispod njega ubori potok i u zimskim danima iri otar miris leda. Mir i ivot se u poslepononim trenucima u tiini prepliu na ulicama ovoga mesta, koje na momente podsea na davno zaboravljene krajeve.

Travel Tips Lancada


KUHINJA
Jela su uglavnom od divljai, sa puno raznih vrsta peuraka i razliitim nainima pripremanja palente i sira, koji je ovde fenomenalan. Svakako je najpoznatija pruta koja se zove brezaola (bresaola), koja moe biti od goveeg ili konjskog mesa. Mnoge radnje i kue u prozorima imaju obeene domae sireve i prute.

REKREACIJA

Pored skijanja i zimskih sportova, mogue je otii na plivanje, koarku ili tenis.

OPING

Suveniri su uveni minerali koji se nalaze u ovim krajevima, poneki zaostali vulkanski kamen, ili planinski kamen koji se zove serpentin. Takoe je mogue nai grnariju ili krpare sa posebnim vezom, budui da je ovaj kraj Italije veoma tradicionalan i stari zanati su ivi.

ZABAVA

U dogovoru sa domainima, snenim motornim sankama lako se stie do susednog mesta Kaspoo (Caspogio) gde se obino ide na veeru, ili do susedne Kijeze (Chiesa) u kojoj se poseuje restoran Valmalenco ili bar za mlade Pepe Nero. U Lancadi postoji tradicionalna poslastiarnica koju nikako ne smete zaobii.

RAZNO

Ako se ukae prilika, nikako ne treba propustiti nono skijanje na meseini!

42

TRAVEL MAGAZINE

Prizor netaknute prirode

Poseban arm selu daju crkvice, nevelike po dimenzijama (a po italijanskim merilima i po starosti, jer u zemlji u kojoj postoje Rim i Firenca, nita iz 18. veka njenim graanima nee delovati posebno spektakularno), ali velike po estetskom ugoaju koji pruaju. Ima ih desetak, razbacanih po centru Lancade, ali i njenim zaseocima, i posebno su upeatljive i bajkovite kada se na njima pojavi sloj snega, koji ih harmonino i gotovo bajkovito stopi sa okolinom. Ne zna se da li su armantnije usamljene crkve, poput Gospe od mira (Madonna della Pace), ili one centralno locirane, poput Svetog Jovana Krstitelja (San Giovanni Battista) iz 1766. godine. Od znamenitih graanskih zdanja, vredi izdvojiti kuu koju Italijani nazivaju palazzo (palata), a koja je ipak, tek neto vie od kuice - Nemevu kuu (Ca di Tedesch). Od sivog kamena sa drvenim balkonima, svojim duhom prolosti vraa nas u doba kada se svet veine ljudi zavravao na udaljenosti horizonta, i kada je mala zajednica predstavljala itav univerzum i itavo bogatstvo. Za one koji bi da jo malo odmore od skijanja i neobinih italijanskih ski-obiaja, tu je izlet do peina eren (Cave dello Scerscen), useenih u ravnu sivu stenu oblinje doline eren. Iako se doimaju poput vizantijskih manastira, nisu ni izbliza toliko stare, ni duhovne, ali predstavljaju upeatljiv prizor. Ako se nai susedi reklamiraju kao Mediteran kakav je nekada bio, onda bismo Lancadu i njenu okolinu mogli najjednostavnije i najslikovitije opisati kao Alpe kakvi su nekada bili. Jo uvek nenagrizeni masovnou i neuprljani komercijalizmom.

TRAVEL MAGAZINE

InfoLancada
geografski poloaj
Lancada se nalazi na severu Italije, u pokrajini Lombardija, blizu granice sa vajcarskom. Zimska idila

populacija
Prema podacima sa poslednjeg popisa, Lancada ima oko 1.400 stanovnika (Italijana), od ega, zanimljivo, vie mukaraca nego ena

kako stii do...


Ukoliko putujete avionom, moete leteti do Bergama ili do Milana. Ako se odluite za Bergamo, avion Alitalia-e iz Beograda do Rima polee u 06.40, u Rimu ste u 08.20, a odatle za Bergamo kreete u 09.20. U Bergamo sleete u 10.35h, a cena avio karte je 99 eura plus 123 eura za takse i dodatke. Ako putujete do Milana, Jat ima direktan let, a cena je 99 eura plus 97 eura za takse i dodatke. Iz Beograda kreete u 16.15, a u Milanu ste u 18.05h. Gde god doli, sledei korak je da idete vozom do Sondrija, gde presedate u lokalni autobus za Lancadu. Ukoliko se ide kolima, od Milana se nastavlja prema mestu Leko (Leco), a onda se stie do regionalne prestonice Sondrio, odakle se skree prema Kijezi di Vamalenko (Chiesa di Valmalenco) i Lancadi. Autobus do Milana vozi za 9.960 dinara (povratna), a voz je neto skuplji, mada ide svakodnevno.

dokumenta
Graanima Srbije nije potrebna viza za Italiju. Ipak, putno osiguranje je od pomoi, budui da su medicinske usluge u Italiji veoma skupe.

klima
Mesto se nalazi u pojasu alpske klime. Najbolje je doi tokom zime, koja

predstavlja vrhunac sezone. Nikada nije preterano hladno. Temperature na skijalitima dostignu i -15C, ali to je retkost. Uglavnom je veoma ugodno, od 0 do -9C. Lepo je i leti, jer nikada nije prevrue, a s obzirom na to da se Lancada nalazi na 1.000 m nadmorske visine, vegetacija je prelepa.

jezik
Zvanian jezik je italijanski, mada veina metana govori lombardskim dijalektom (neki ga smatraju posebnim jezikom koji predstavlja prelazni oblik ka francuskom i retoromanskom). Ne treba raunati na to da metani iole govore engleski, ali e poneko govoriti francuski. Znanje bilo kog romanskog jezika bie neprocenjivo za elementarno sporazumevanje.

smetaj
U Lancadi su popularni i privatan smetaj i hoteli. Korisni Internet sajtovi su www.hotelbiancospino.it i www.moici. it. Ovaj deo Italije nije jeftin, pa su takve i cene smetaja.

informacije
Sajtovi koji mogu biti od koristi su www.comunelanzada.it i www.skinfo.it.

vremenska razlika
Nema vremenske razlike, ni zimi ni leti.

medicinske norme
Nisu potrebne preventivne mere zatite. Ipak treba poneti lekove, da ne biste naili na zatvorena vrata apoteke, zbog vremena odmora prodavca.

telefoniranje i internet
Ukoliko iz Lancade pozivate Srbiju okrenuete uobiajeno 00, pa 381 za Srbiju i broj grada i pozvane osobe. Ako iz Srbije zovete Lancadu, okrenuete 00, meunarodni prefiks za Italiju 39, a posle toga broj grada (342) i onoga koga zovete. Internet uglavnom moete nai u hotelima. Telefoniranje se obavlja na poti ili treba kupiti TIM-ovu SIM karticu, koja je najbolja jer ima popuste za inostranstvo.

novac
Euro.

struja
Ista kao u Srbiji, ali postoji problem utinica. Potrebno je poneti razne vrste adaptera, budui da su u celoj Italiji utinice veoma arolike: sa dva ili tri kontakta, debele ili tanke. Uglavnom ih hoteli i domaini imaju i mogu vam ih pozajmiti, ali broj je ogranien. Ukoliko zafale, u svakoj radnji ih moete nai za dva do etiri eura.

kako se kretati
Vozi se desnom stranom, a jedini nain kretanja kroz selo je kolima, peke ili vam dobri domain moe biti na raspolaganju. Ako nemate kola, najbolje je da ih iznajmite u Sondriju.

44

TRAVEL MAGAZINE

You might also like