BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE

Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva

BOSNIA AND HERZEGOVINA FEDERATION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA

Federal Ministry of Agriculture, Water Management and Forestry

ZAKON O LOVSTVU
(bosanski jezik)

ZAKON O LOVSTVU
I OSNOVNE ODREDBE lan 1. Ovim zakonom ureuje se organizacija lovstva i lovita, uzgoj, zatita, lov i koritenje divljai i njezinih dijelova, katastar lovita, lovno-privredna osnova i planiranje, lovouvarska sluba, upravni i inspekcijski nadzor nad provoenjem ovog zakona, kaznene odredbe i druga pitanja od znaenja za oblast lovstva na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija). Lovstvo u pogledu ovog zakona predstavlja javnu djelatnost i obuhvata mjere zatite i uzgoja divljai, ureenje lovita, lovljenje divljai i racionalnu upotrebu divljai i lovita, koji doprinosi ouvanju bioloke raznolikosti ekolokih sistema i ekoloke ravnotee prirodnih stanita divljai. lan 2. U ovom zakonu u upotrebi su pojmovi sa sljedeim znaenjem: Divlja, u pogledu ovog zakona su odreene vrste ivotinja (lovna divlja) koje slobodno ive u prirodi. Pravo lova je ovlatenje da se na odreenoj povrini zemljita i voda provedu radnje i poduzimaju mjere uzgoja, zatite, lova i upotrebe divljai. Korisnik zemljita je vlasnik i korisnik zemljita na kojem je osnovano lovite. Lovite je odreena povrina zemljita koja predstavlja zaokruenu prirodnu cjelinu u kojoj postoje ekoloki i drugi uslovi za uzgoj, zatitu, lov i upotrebu divljai. Otvoreno lovite je ono u kojem je mogua neometana dnevna i sezonska migracija divljai. Ograeno lovite je ono u kojem je smanjena mogunost (prirodno ili ograeno preprekama) migracija divljai. Koristi se za intenzivni uzgoj, a povrina ne moe biti manja od 600 ha. Uzgajalite divljai nalazi se na povrinama zemljita veim od 100 ha a manjim od 2000 ha, ograeno je ogradom, gdje se proizvodi divlja za reprodukciju i lov. Zvjerinjak je povrina zemljita do 100 ha ograena ogradom, koju divlja ne moe napustiti Lovno-privredna osnova je planski akt kojom se ureuje gospodarenje divljai i lovitem za desetogodinji period. Bez lovno-privredne osnove lov divljai nije doputen. Program uzgoja divljai je planski i privredni akt kojim se potanko ureuje uzgoj, zatita, lov i upotreba divljai u uzgajalitima divljai. Trofej divljai je divlja ili njezini dijelovi ureeni za due uvanje i ocjenjivanje. Vrhunski trofej divljai je trofej ocijenjen veim brojem bodova taaka od evidentiranog najjaeg trofeja pojedine vrste divljai u Federaciji. Vrhunski trofeji krupne divljai ne smiju se iznositi iz Federacije. Lov je skup osmiljenih aktivnosti ovjeka, u svrhu odstrijela ili hvatanja ivotinja, zakonom oznaenih kao divlja. lan 3. Divlja je dravno vlasnitvo i dobro od opteg interesa, koje uiva posebnu brigu i zatitu. Ulovljena, ranjena i uginula divlja i njeni dijelovi pripadaju korisniku lovita, a na zemljitima i vodama izvan lovita pripada kantonalnom ministarstvu nadlenom za poslove umarstva (u daljem tekstu: kantonalno ministarstvo) ili pravnom ili fizikom licu kojem je povjerena zatita divljai izvan lovita.

II LOVSTVO-KORISNICI LOVITA I LOVAKA UDRUENJA lan 4. Prema namjeni lovstvo moe biti privredno, sportsko, privredno-sportsko i sa posebnom namjenom. Pod privrednim lovstvom podrazumijeva se bavljenje lovstvom u cilju sticanja dobiti. Pod sportskim lovstvom podrazumijeva se bavljenje lovstvom radi line razonode i rekreacije. Pod privredno-sportskim lovstvom podrazumijeva se kombinacija privrednog i sportskog lovstva. Pod lovstvom s posebnom namjenom podrazumijeva se bavljenje lovstvom u cilju naunih istraivanja, nastave, zatite naroito rijetkih ivotinja kao i za druge potrebe utvrenih posebnim propisima. lan 5. Lovljenje divljai obuhvata traenje, doekivanje, posmatranje, slijeenje, odstrjel i hvatanje ive divljai, lovljenje pticama grabljivicama, sakupljanje uginule divljai i njezinih dijelova. lan 6. Za vrenje lovstva, osnivaju se lovita. U lovite ne ulaze: - izgraeno i neizgraeno graevinsko zemljite; - javni putevi i druge javne povrine ukljuujui i zatitni pojas do 300 m od naselja; - odreeni dijelovi prirode koji su proglaeni posebno zatienim objektima prirode po propisima o zatiti prirode u kojima je aktom o proglaenju ili posebnim aktom zabranjen lov (nacionalni parkovi, parkovi prirode, strogi rezervati, specijalni zooloki i ornitoloki rezervati i drugi posebno zatieni objekti prirode); - more i privredni ribnjaci s obalnim zemljitem koje slui za koritenje ribnjaka. - rasadnici, voni i lozni nasadi namijenjeni intenzivnoj proizvodnji u povrini do 100 ha, ako su ograeni ogradom koja sprjeava prirodnu migraciju sve dlakave divljai; - druge povrine na kojima je aktom o proglaenju njihove namjene zabranjen lov; - ograeni prostori u kojima se umjetno uzgaja divlja; - privatni posjedi, ako se na njima priinjava teta. lan 7. Na povrinama zemljita i na vodama izvan lovita divlja je duan zatititi vlasnik zemljita, pravno ili fiziko lice i kantonalno ministarstvo na ijem se podruju nalazi zemljite i vode koje se koriste. Zabranjen je lov zatiene divljai na zemljitima i vodama izvan lovita. Izuzetno od stava 1. ovog lana, u sluajevima kada se radi o povrinama zemljita veim od 100 ha pravnih ili fizikih lica koja koriste ta zemljita, kantonalno ministarstvo povjerit e zatitu divljai na takvim povrinama drugim pravnim ili fizikim licima. lan 8. Lovitima se gospodari na osnovu lovno-privredne osnove.

lan 9. Pravo lova divljai imaju graani koji ispunjavaju uslove odreene ovim zakonom, propisima donesenim na osnovu ovog zakona i optih akata pravnih lica (lovake organizacije i dr.) koja gospodare lovitem. Lov divljai moe se vriti samo dozvoljenim sredstvima, na propisan nain i u odreeno vrijeme. Godinji ulov zatiene divljai moe se vriti samo u granicama godinjeg plana gospodarenja. lan 10. Korisnici lovita su pravna lica koji su na osnovu odredbi ovog zakona dobili lovite na gospodarenje. Korisnici lovita u pogledu ovog zakona mogu biti: lovaka udruenja, privredna drutva umarstva, te ostala pravna lica registrirana za bavljenje lovstvom. Korisnici lovita se mogu dobrovoljno povezivati u lovake asocijacije, radi unaprjeenja i ostvarivanja zajednikog ili opteg interesa ili cilja, u skladu sa odredbama Zakona o udruenjima i fondacijama (Slubene novine Federacije BiH, broj: 45/02). lan 11. Lovaka udruenja formiraju se radi organizovanog bavljenja lovstvom, ostvarenja opteg interesa za unaprjeenje uzgoja i zatite lovstva i iskoritavanja divljai, zatitu prirode i okolia u ouvanju prirodnog stanita divljai, njegovanja lovake etike i obiaja ili druge ciljeve, kroz sportsko- rekreacione i ekoloke aktivnosti. lan 12. Lovaki savezi u Federaciji BiH su samostalne organizacije u koje su svojevoljno ulanjeni korisnici lovita i druge organizacije i udruenja zainteresirane za razvoj lovstva i na koje se primjenjuju sve odredbe Zakona koje su inae propisane za udruenja. Lovaki savez u pogledu ovoga Zakona obavlja svoju osnovnu djelatnost (za koju je registrovan), te vri poslove koji su mu, kao javna ovlatenja povjereni ovim Zakonom, odnosno za koje je ovlaten, a naroito: - unaprjeenja lovstva; - pruanje strune pomoi kod donoenja i sprovoenja mjera gospodarenja lovitem i obrazovanja lovaca; - dosljedno sprovoenje zakona i drugih propisa o lovstvu i davanje prijedloga za njihovo unaprjeenje; - ostvarivanja jedinstvene lovne politike iz oblasti lovstva, kao i ostvarivanje odnosa sa inostranim lovakim udruenjima; - realizacije lovnog menadmenta. Korisnik lovita je duan: izvriti inventuru ivotiwskih vrsta i stanja lovita; obezbjeivati finansijska sredstva za sprovoenje lovno-privredne osnove, za tete na divljai i lovitu, kao i nadoknadu tete koju ini divlja (osiguranjem kod osiguravajueg zavoda, pologom kod banke, hipotekom na nekretnine i sl.); da ima strunu slubu, odnosno strunjaka za sprovoenju lovno-privredne osnove; da ima organizovanu lovouvarsku slubu;

da ima lovake pse odgovarajue pasmine za lovite koje uzima u zakup, koji posjeduje rodni list (rodovnik, pedigre) jedne od lanica Meunarodne kinoloke federacije (FCI) i koji imaju pozitivnu ocjenu u obliku (eksterijeru) i imaju poloen ispit u radu; - da ima lovakog psa osposobljenog za praenje krvnog traga ili krvosljednika s poloenim ispitom, ako u lovitu koje uzima u zakup ima predvien odstrjel krupne divljai. Osim uslova iz stava 2. ovog lana, korisnik lovita obavezno stavlja na uvid ispravu iz koje je vidljivo da je registrovan za obavljanje lova.

III

DIVLJA I NJENA ZATITA lan 13. Divlja u pogledu ovog zakona su slijedee vrste ivotinja: a) DLAKAVA DIVLJA (SISARI)

Glodari (Rodentia): zec (Lepus europeaus), divlji kuni (Oryctolagus cuniculus), bizamski pacov (Ondatra zibethicus), puh obini (Glis glis), vjeverica (Sciurus vulgaris); Mesojedi (Carnivora): divlja maka (Felis silvestris), ris (Lynx Iynx), vuk (Canis lupus), agalj (Anis aureus), lisica (Vulpes vulpes), kuna zlatica (Martes martes), kuna bjelica (Martes foina), smei tvor (Putorius putorius), velika lasica hermelin (Mustela erminea), lasica mala (Mustela nivalis), vidra (Lutra lutra), jazavac (Meles meles), mrki medvjed (Ursus arctos). Papkari (Arctiodactyla): obini jelen (Cervus elaphus), jelen lopatar (Dama dama), srna (Capreolus capreolus), divokoza (Rupicapra rupicapra), kozorog (Capra ibex), muflon (Ovis musimon), divlja svinja (Sus scrofa) b) PERNATA DIVLJA (PTICE)

Koke (Phasianidae): fazan (Phasianus colchicus), prepelica popura (Conturnix coturnix), jarebica poljska-trka (Perdix perdix), jarebica kamenjarka grivna (Alectoris graeca), jarebica umska ljetarka (Terastes bonasia), veliki tetrijeb gluhan (Tetrao urogallus), mali tetrijeb-ruevac (Lyrurus tetrix). Patke (Anatidae): patka gluhara (Anas platyrhynchos), patka pupanica (Anas crecca), patka glogoljica (Netta rufina), patka kreketaljka (Anas strepera), patka lastarka (Anas acuta), patka kaikara (Anas clypeata), patka krunata (Aythya fuligula), patka glavata (Aythya ferina), utva zlatokrila (Tadorna ferruginea), utva morska (Tadorna tadorna), guska divlja (Anser anser), guska glogovnjaa (Anser fabalis), guska lisasta (Anser albiforns), labud crvenokljuni (Cygnus olor), labud utokljuni (Cygnus cygnus), ronac veliki (Mergus merganser), ronac srednji (Mergus serrator), ronac mali (Mergus albellus). aplje ( Ardeidae): aplja siva (Ardea cinerea), aplja danguba (Ardea purpurea), aplja uta (Ardeola ralloides), aplja bijela (Egretta garzetta), gak kvakavac (Nyctocorax nyctocorax), bukavac nebogled (Botaurus stellaris), apljica mala (Ixobrychus minutus). Rode (Coconidae): bijela roda (Coconia coconia), crna roda (Ciconia nigra). Ranji (Threskiornithidae): raan blistavi (Plegadis fascinellus), iliarka bijela (Platalea leucordia). Pelikani (Pelecanidae): nesit ruiasti (Pelecanus onocrotalus), nesit kudravi (Pelecanus crispus). Jastrebovi (Accipitridae): sup bjeloglavi (Gyps fulvus), sup smeeglavi (Aegypius monachus), kostoberina utoglava-bradan (Gypeatus barbatus), strvinar bijeli (Neophron percnopterus), orao suri (Aquila chrysaetos), orao krsta (Aquila pomorina), orao tekavac (Haliaetus albicilla), orao ribar (Pandion haliaetus), kanjac miar (Buteo buteo), kanjac gaa (Buteo

logopus), jastreb kokoar (Accipiter gentilis), kobac ptiar (Accipiter nisus), eja movarica (Circus aeruginusus), eja livadarica (Circus pygargus), eja stepska (Circus macrourus), lunja crna (Milvus migrans), lunja hrasta (Milvus milvus). - Sokolovi (Falconidae): soko sivi (Falco peregrinus), soko kragujac (Falco subbuteo), soko smei (Falco sherrug), soko juni (Falco biarmicus), soko kragulji (Falco columbarius), vjetrua kliktava (Falco tinnunculus), vjetrua kopi (Falco vespertinus), vjetrua bjelonokta (Falco naumanni). - dralovi (Gruidae): sivi dral (Grus grus). - Liske (Rallidae): liska crna (Fulica atra), kokoica mlakara (Rallus aquaticus), zelenonoga mlakua (Gallinula choloropus), hari prdavac (Crex crex), tijaka kuica (Porzana pusilla), tijaka riuka (Porzana porzana). - Droplje (Otidae): droplja velika (Otis tarda), droplja mala (Teatrax tetrax). - Vivci (Chardriidae): vivak (Vanellus vanellus). - ljuke (Scolopacidae): ljuka umska (Scolopax rusticola), barska ljuka-ljuka kokoica (Gallinago gallinago), ljuka livadarka (Gallinago media), ljuka kozica-mala bokasina (Lymnocryptes minimus), mrka prutka (Tringa ochropus), crvenonoga prutka (Tringa totanus), crvenorepa muljaa (Limusa limosa), muljaea smea (Limosa lapponica). - Pomornici (Stercorariidae): kratkorepi pomornik (Stercorarius parasiticus), irokorepi pomornik (Stercorarius pomarinus). - Galebovi (Laridae): galeb rijeni (Lurus ridbundus), galeb srebrni (Larus argentatus), galeb obino (Larus caonus), galeb mali (Larus minutus), galeb crni mediteranski (Larus melanocephalus). - igre (Strenidae): igra obina (Sterna hirundo), igra mala (Sterna albifrons), igra crna (Chlidonias niger). - Golubovi (Columbidae): golub divlji (Columba livia); golub grivnja (Columba palumbus), golub duplja (Columba oenas), grlica (Streptopelia turtur), gugutka-kumrija (Streptopelia decaocto). - Sove (Strigidae): velika uara-buljina (Bbubo bubo), sova umska (asio otus), uara umska (Strix aluco), uk (Athene noctua), kukuvija (Tyto alba). - Vranci, kormorani (Phalacrocoracidae): vranac veliki-kormoran (Phalacrocoraxcarbo), vranac kukma (Phalacrocorax aristotelis), vranac mali (Phalacrocorax pigmeus). - Gnjurci (Podicipedidae): gnjurac ubasti (Podiceps cristatus), gnjurac rioglavi (Podiceps grisegena), gnjurac zlatouhi (Podiceps nigricollis), gnjurac uati (Podiceps auritus), gnjurac mali (Podiceps ruficollis). - Pljenori (Gavidae): pljenor srednji (Gavia arctica), pljenor mali (Gavia stellato). - Vrane (Corvidae): gavran (Corvs corax), vrana siva (Corvus cornix), gaac (Corvus frugilegus), avka (Corvus monedula), kreha-sojka (Garrulus glandarius), svraka (Pica pica), kreha ljenikara (Nucifraga corycatactes), galica planinska (Pyrrhocorax graculus), galica crvenokljuna (Pyrrhocorax pyrrhocorax). Ako se na teritoriji Federacije pojavi ili unese nova ivotinjska vrsta, njen status divljai privremeno e odrediti federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva (u daljem tekstu: Federalni ministar), dok se to pitanje ne uredi zakonom. lan 14. Uzgoj i zatita divljai obuhvata sve mjere i radnje kojima se pomae razmnoavanje i opstanak divljai propisano lovno-gospodarskom osnovom, a naroito: - lovostaj za odreene vrste divljai; - privremenu zabranu lova divljai; - provedbu radnji koje uslovljavaju opstanak i razmnoavanje divljai koja trajno ili sezonski ivi u lovitu, te mjere za ouvanje i poboljanje stanita; - odravanje utvrene brojnosti, omjera spolova i starosti populacije divljai koja se uzgaja;

osiguravanje uslova za razmnoavanje i voenje mladunadi; unos i uvanje divljai radi postizanja brojnosti utvrene lovno-privrednom osnovom i programom uzgoja; - obezbjeenje sprovoenja preventivnih dijagnostikih, kurativnih i higijensko-zdravstvenih mjera u lovitima i ostalim prostorima gdje se divlja uzgaja ili obitava radi zdravstvene zatite divljai; - smanjenjem broja divljai koja ini tetu na podnoljiv broj, te uklanjanje pasa i maaka skitnica; - spaavanje divljai od elementarnih nepogoda; - sprovoenje mjera za obezbjeenje dovoljne koliine kvalitetne hrane i pitke vode; - podizanje i odravanje lovno-tehnikih i lovno-privrednih objekata; - poduzimanje preventivnih mjera (istjerivanje divljai) prilikom obavljanja poljoprivrednih i drugih radova, te upotrebu zatitnih naprava na poljoprivrednim strojevima; - upotrebu sredstava za zatitu bilja ili drugih hemijskih sredstava na propisan nain i preduzimanjem preventivnih mjera pri njihovoj upotrebi ili paljenja strnita, kukuruzita, traka i sl.; - koritenje odreenih pasmina radno ispitanih lovakih pasa; - uvanje lovita; - suzbijanje nezakonitog lova; - poboljanje stanita divljai; - higijensko-zdravstvene mjere; - sprjeavanje smanjenja i presijecanja povrina; - uklanjanje tetoina. Za vrijeme zabrane lova ili lovostaja odreena vrsta divljai se ne smije loviti, proganjati ili namjerno uznemirivati, ako zakonom nije drukije odreeno. Zabranjeno je lovljenjem ili na drugi nain ugroziti opstanak bilo koje vrste divljai u prirodi. Odstrjel bolesne ili ranjene divljai (sanitarni odstrjel) dozvoljen je i u vrijeme zabrane lova i lovostaja. Zabranjeno je: loviti enku dlakave divljai kada je visoko bremenita ili dok vodi mladunad, pernatu divlja kad sjedi na jajima i dok hrani mladunad, unitavanje i prisvajanje mladunadi, te unitavanje i oteivanje legla, gnijezda i jaja divljai. Izuzetno od stava 5. ovog lana moe se dopustiti lov za potrebe znanosti, nastave, lovnu obuku ptica grabljivica, za potrebe zoolokih vrtova, muzeja, te sokolarskih i kinolokih priredbi uz prethodno odobrenje Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva (u daljem tekstu: Federalno ministarstvo). U postupku izdavanja odobrenja, korisnici ove vrste lova duni su podnijeti izvjetaj Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva o razlozima lova, koliini i vrsti divljai, vremenu vrenja lova, mjestu, nainu i sredstvima lova, a sve to uz sudjelovanje nadlenog inspektora, predstavnika ministarstva i korisnika lovita (a po potrebi i drugih zainteresovanih stranaka) uz uslov da se saini zapisnik na licu mjesta o poduzetim radnjama. Federalni ministar e ukinuti odobrenje iz stava 6. ovoga lana u sluajevima kada korisnik postupi suprotno odredbama stava 7. ovog lana. lan 15. Za zatienu, odreuje se sljedea divlja: - dlakava divlja: divokoza, srna, vidra, muflon, kozorog, mrki medvjed, jelen lopatar, zec, vjeverica, puh, ris; - pernata divlja: prave koke, divlje patke, divlje guske, ljuke, aplje (osim sive aplje), rode, labudovi, supovi leinari, orlovi, kanjci, eje, lunje, sokolovi, nesiti, sivi dral, jastrebovi, droplje, liske, alarke, prutke, muljae, vivak pozvizda, pomornici, galebovi, igre, kirgiska

saa, golubovi, sove, ronci, vranci, gnjurci, pljenori, gavran, galica, olica i galica crvenokljuna. Korisnik lovita moe proglasiti zatienom i divlja koja nije navedena u stavu 1. ovog lana. lan 16. Stalna zabrana lova, u skladu sa crvenom listom, odreuje se za sljedee vrste zatiene divljai: vidra, ris, vjeverica, koka velikog tetrijeba, mali tetrijeb i njegova koka, koka umske jarebice, aplje (osim sive aplje), rode, labudovi, supovi leinari, orlovi, kanjci, eje, lunje, sokolovi, nesiti, sivi dral, jastrebovi, droplje, liske (osim crne liske), alarke, prutke, muljae, vivak pozvizda, pomornici, galebovi, igre, kirgiska saa, sove, ronci, vranci, gnjurci, pljenori, galica, olica i galica crvenokljuna. lan 17. Lovostajem zatiena divlja je: mrki medvjed na uzgojnim podrujima, srna, divokoza, jelen lopatar, muflon, kozorog, zec, vuk, kuna, divlja svinja, veliki tetrijeb-mujak, fazan, prepelica, jarebica kamenjarka, jarebica poljska, jarebica umska-mujak, ljuke, divlji golubovi, grlica, divlje patke, divlje guske i crna liska. Uzgojno podruje za medvjeda iz stava 1. ovog lana obuhvata prostore na kojima postoje ekoloki i prirodni uslovi za njegov opstanak (razvoj i reprodukcija). Uzgojna podruja mogu se osnovati i za druge vrste zatiene divljai. Uzgojna podruja osniva Federalni ministar na prijedlog kantonalnog ministarstva, odnosno kantonalnih ministara ako se lovite nalazi na podruju vie kantona. Izvan uzgojnog podruja medvjed nije zatien. Lovostaj se ne odnosi na divlja koja se uzgoja u ograenom prostoru ija je povrina manja od 1,0 ha. lan 18. Privremena zabrana lova se odreuje za vrste divljai ija je brojnost u lovitu osjetno smanjena uslijed vremenskih nepogoda, bolesti, poara ili iz nekih drugih razloga, a koju treba zatititi za odreeno vrijeme u cilju poveanja njihove brojnosti. Zabranu iz stava 1. ovog lana odreuje korisnik lovita. Zabranu iz stava 1. ovog lana propisuje federalni ministar za podruje vie kantona i kantonalni ministar za podruje kantona, ako tu zabranu ne odredi korisnik lovita. lan 19. Ako od zatiene divljai nastupi direktna opasnost po ivot i zdravlje ljudi ili za dravnu imovinu i za imovinu graana, zatiena divlja moe se odstrijeliti, odnosno njen broj smanjiti bez obzira na vrijeme zatite i godinji plan gospodarenja. Odobrenje za smanjenje broja zatiene divljai i nain izvrenja izdaje federalni ministar na osnovu zahtjeva zainteresovanih, a po pribavljenom miljenju korisnika lovita i nadlene veterinarske slube. lan 20. Ako se za zatitu poljoprivrednih i umskih kultura upotrebljavaju hemijska sredstva tetna za zatienu divlja, upotreba tih sredstava mora se vriti na nain koji je najmanje opasan za divlja. Radi poduzimanja preventivnih mjera vlasnici, odnosno korisnici zemljita duni su najmanje tri dana prije upotrebe sredstava izvijestiti korisnika lovita o mjestu, vremenu i nainu upotrebe sredstava iz stava 1. ovog lana.

lan 21. Zabranjen je lov ptica i sisavaca korisnih za poljoprivredu i umarstvo, kao i kvarenje i unitavanje njihovih gnijezda, legala i skupljanje i unitavanje mladunadi i jaja, ako ovim zakonom nije drugaije odreeno. Zabranjeno je hvatanje divljai i dranje u zatvorenom ili ograenom prostoru ako ovim zakonom nije drugaije rijeeno, odnosno ako to nije u svrhu uzgoja divljai ili poboljanja prirodnog fonda iste. lan 22. Vlasnici ne smiju putati pse da se bez kontrole kreu po lovitu. Korisnik lovita duan je uklanjati pse i make koji se kreu bez kontrole po lovitu na udaljenosti veoj od 300 m od naseljenih objekata. lan 23. Ovarski psi mogu biti u lovitu samo uz stado. Pse i make njihovi vlasnici, a pastiri pastirske pse, ne smiju putati da se kreu lovitem bez nadzora na udaljenosti 300 m od nastambe vlasnika odnosno stada. Korisnik lovita ima pravo i dunost u lovitu ukloniti pse i make koji se kreu lovitem protivno odredbi stava 2. ovog lana bez nadoknade vlasniku psa ili make. Nije dozvoljeno ukloniti lovake pse koji u organizovanom lovu, ispitima ili utakmicama pasa u gonjenju divljai ako preu u drugo lovite. Vlasnici pasa su odgovorni za tetu koju njihovi psi poine u lovitu i istu nadoknauju korisniku lovita. lan 24. Federalni ministar e propisati vrijeme lova lovostajem zatiene divljai i utvrditi koje se ptice i sisavci smatraju korisnim za poljoprivredu i umarstvo. Akt iz stava 1. ovog lana propisat e se po prethodno pribavljenom miljenju kantonalnog ministarstva. lan 25. Ograivanje lovita, ija povrina ne moe biti manja od 600 ha, u cilju intenzivnog gospodarenja, ako nije predvieno lovnom osnovom, moe se vriti samo uz odobrenje Federalnog ministarstva. lan 26. Naseljavanje novih vrsta divljai vri se na osnovu odobrenja Federalnog ministarstva. Odobrenje se donosi na prijedlog kantonalnog ministarstva. Naseljavanje iz stava 1. ovoga lana vri se uz prisustvo nadlenog inspektora, predstavnika ministarstva i korisnika, kao i drugih lica na licu mjesta, uz obavezu da se saini zapisnik i konstatuju uraene radnje. Uz zahtjev za odobrenje korisnik lovita dostavlja struno miljenje i uvjerenje o zdravstvenom stanju divljai koja se naseljava. lan 27. Izuzetno, na osnovu odredaba lana 20. stava 2. ovog zakona za potrebe naunog istraivanja, obrazovanja, zoolokih vrtova, muzeja, naseljavanje lovita i suzbijanja zaraznih bolesti, federalni ministar moe odobriti hvatanje i dranje divljai u zatvorenom, odnosno, ograenom prostoru.

Za potrebe treninga i ispitivanje uroenih osobina lovakih pasa, kantonalni ministar moe odobriti dranje nezatiene divljai u ograenom prostoru, na zahtjev korisnika lovita i po pribavljenom miljenju nadlenog Lovakog saveza. U sluajevima iz st. 1. i 2. ovog lana u odobrenju e se propisati nain i mjere koje e se pri tome sprovoditi, te rok vanosti odobrenja. lan 28. Zabranjeno je: - etva i koenje poljoprivrednim strojevima koje nemaju ugraene ureaje za plaenje i istjerivanje divljai; - paljenje korova, strnjika, trstika, trave i drugih rastinja u lovitima; - oblaganje otvorenih kanala, akumulacija, jezera i obala vodotoka plastinim i drugim materijalima na nain na koji bi ugroavao divlja; - upotreba hemijskih preparata na nain i u koliini koji ugroavaju zdravlje i opstanak divljai; - odlagati otpad, smee ili neiste tvari u prostoru lovita. Korisnici lovita obavezni su iz lovita ukloniti otpad i smee i imaju pravo za nadoknadu trokova od fizikog ili pravnog lica koji su otpad ili smee deponirali u lovitu, odnosno moraju odravati i poboljavati prostore divljai potivajui zahtjeve prirodnog gospodarenja umama (stvarati prostore za parenje i odmor divljai) i zahtjeve zatite ivotinja i biljaka te zahtjeve javnosti. lan 29. Trovanje divljai je zabranjeno. Izuzetno od stava 1. ovog lana, federalni ministar moe na zahtjev zainteresovanih lica (inspektora, lovakog udruenja i dr.) odobriti trovanje odreene vrste divljai u sluaju direktne opasnosti koja od te divljai zaprijeti ivotu ili zdravlju ljudi, zdravlju domaih ivotinja ili opstanku zatiene divljai. Uz zahtjev se obavezno dostavlja struno miljenje o razlozima davanja odobrenja za trovanje odreene vrste divljai. U odobrenju za trovanje divljai odredit e se nain i vrijeme upotrebe otrova i lica odgovornog za te poslove. lan 30. Zabranjeno je unoenje u lovite oruja koje nije lovako (vojniko, poluautomatska puka sa vie od dva metka, malokalibarsko oruje i samostrijel). Zabranjeno je kretati se izvan javnih puteva ili voziti po tuem lovitu sa lovakim orujem koje nije u futroli ili prtljaniku automobila i ispranjeno.

IV L O V I T A lan 31. Lovitem, u pogledu ovog zakona, smatraju se povrine zemljita, uma i voda koje predstavljaju prostornu, prirodnu i lovno-privrednu cjelinu u kojoj postoje uslovi za trajan opstanak, uzgoj, razmnoavanje, zatitu i upotrebu divljai, bez obzira na vlasnitvo. Lovite osniva kantonalna skuptina na prijedlog kantonalnog ministarstva. Akt o osnivanju lovita sadri: naziv lovita, granice i ukupnu povrinu lovita, vrste divljai koje ga naseljavaju, divlja koja je pod posebnom zatitom i druge potrebne podatke. Lovita koja se prostiru na povrinama uma sa posebnom namjenom (znanstvenog, kulturnog, vjerskog, povijesnog i dr. znaenja) kao i na povrinama koje predstavljaju izuzetno

prigodna stanita rijetkih, vrlo rijetkih i vrijednih vrsta divljai, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vlada Federacije) na prijedlog federalnog ministra moe proglasiti posebnim lovitem. Ako se lovite nalazi na podruju dva ili vie kantona, miljenje za formiranje posebnog lovita daju sporazumno kantonalni ministri. Aktom o osnivanju lovita iz prethodnog stava Vlada Federacije odreuje i korisnika lovita. lan 32. Lovnim povrinama se ne smatraju naselja, groblja, javni putevi, plantani vonjaci i vinogradi, parkovi u naseljima, objekti za lijeenje, odmor i rekreaciju, zrane luke, dvorita industrijskih i drugih objekata, kao i drugi objekti utvreni posebnim propisima. Ograeni prostori za umjetni uzgoj divljai se takoer, ne smatraju lovnom povrinom. lan 33. Lovita su dolinska (nizinska), brdska i planinska. Nizinskim lovitem smatra se lovite u kojem je preko 50% povrine ispod 400 m nadmorske visine. Brdskim lovitem smatra se lovite u kojem je preko 50% povrine lovita izmeu 400 i 1.000 m nadmorske visine. Planinskim lovitem smatra se lovite u kojem je preko 50% povrine iznad 1.000 m nadmorske visine. lan 34. Lovita se mogu osnivati kao: otvorena lovita, ograena lovita i uzgajalita divljai. Otvoreno lovite je lovite u kojem je omoguena dnevna i sezonska migracija dlakave i pernate divljai. Ovo lovite ne moe biti manje od 1.000 ha za nisku i 3.000 ha za visoku divlja. Ograeno lovite je lovite koje je ograeno prirodnim (iroki vodotoci, velike vodene povrine i sl.) ili umjetnim (ograde ili slini ureaji ili graevine i sl.) preprekama koje sprjeavaju ili znatno umanjuju mogunost da divlja, koja se u njemu prvenstveno uzgaja, titi i lovi, napusti tu povrinu. Ograeno lovite obuhvata povrinu na kojima postoje uslovi za intenzivni uzgoj, zatitu, lov i upotrebu divljai, a ne moe biti manje od 600 ha. Uzgajalite divljai obuhvata povrine zemljita vee od 100 ha, a manje od 2000 ha na kojima se mogu uzgajati pojedine vrste divljai za proizvodnju veeg broja kvalitetne i zdrave divljai namijenjene lovu i reprodukciji. Iznimno od stavka 5. ovog lanka, uzgajalite divljai moe se osnivati na vlastitim povrinama gospodarskog ribnjaka sa obalnim zemljitem ili rasadnicima i vonim i loznim nasadima namijenjenim za intenzivnu proizvodnju. lan 35. Nain odreivanja granica lovita, obiljeavanje, kao i postupak osnivanja lovita propisuje federalni ministar. Korisnik lovita je duan vidljivo obiljeiti granice lovita lan 36. Lovite se daje na gospodarenje korisniku lovita, u skladu sa ovim zakonom i Zakonom o koncesijama (Slubene novine Federacije BiH, broj 40/02). Jednom korisniku lovita na gospodarenje se moe dati vie lovita.

Korisnik lovita, lovite ili njegove dijelove ne moe davati pod zakup ili ustupiti drugom korisniku. lan 37. Vlada kantona, na prijedlog kantonalne Komisije za koncesije dodjeljuje koncesiju najpovoljnijem ponuau koji je ispunio i zadovoljio sve kriterije utvrene u tenderu (poziv na javni tender) i visokog je ranga u odnosu na ostale ponuae. Lovite se daje na gospodarenje na odreeno vrijeme. Rok na koji se daje lovite ne moe biti krai od 10 godina, a ni dui od 30 godina. lan 38. Lovite se daje na gospodarenje jednom pravnom licu koje ponudi najpovoljnije uslove za gospodarenje lovitem i unaprjeenje lovita (objekte, ureaje i druga sredstva za uzgoj i zatitu divljai, strune kadrove i sl.) Uslove gospodarenja lovitem iz stava 1. ovog lana propisuje federalni ministar. Korisnik zemljita i voda na kome je osnovano lovite ima pod jednakim uslovima iz stava 2. ovog lana pravo prvenstva u dobivanju lovita na gospodarenje. Korisniku kome je dato lovite na gospodarenje ne moe to lovite ustupati drugim fizikim i pravnim licima. lan 39. O predaji lovita na gospodarenje zakljuuje se ugovor izmeu kantonalnog ministarstva i korisnika lovita. Ako se lovite daje pod koncesiju, Ugovor o koncesiji mora obavezno sadravati sve elemente iz lana 29. Zakona o koncesijama, ali takoer mora sadravati: naziv lovita, podatke o sudskoj registraciji korisnika lovita, vrijeme na koje se daje lovite na gospodarenje, granice lovita, procjenu brojnog stanja divljai, uslove kojih se korisnik lovita mora pridravati, mjere koje je korisnik lovita duan poduzeti u cilju unaprjeivanja lovita, mjere zatite divljai, uslove organiziranja i finansiranja lovouvarske slube, odredbe o sprovoenju lovno-privredne osnove, visinu i nainu plaanja nadoknade, kao i uslove za raskidanja ugovora. Pored elemenata iz stava 2. ovoga lana ugovorne strane mogu ugovoriti i druge obligaciono pravne elemente. lan 40. Ugovor o davanju lovita na gospodarenje moe se raskinuti: - ako korisnik ne ispunjava uslove odnosno obaveze odreene ovim zakonom, ugovorom ili ne gospodari u skladu sa odredbama lovno-privredne osnove; - ako je potrebno da se zemljite, uma ili voda koristi za ciljeve koji iskljuuju mogunost bavljenja lovstvom; O raskidu ugovora iz stava 1. ovog lana odluuje kantonalno ministarstvo koje je dalo lovite na gospodarenje. Korisnik lovita kojem je lovite oduzeto raskidom ugovora, ima pravo na nadoknadu uloenih, a neiskoritenih sredstava. Visina nadoknade iz stava 3. ovog lana utvruje se sporazumom zainteresovanih ugovornih strana. U sluaju kada se ne moe postii sporazum o visini nadoknade, odluuje nadleni sud. Nadoknada za izgraene objekte i unitenu divlja utvruje se za objekte prema knjigovodstvenoj vrijednosti, a za divlja prema cjenovniku. Nadoknadu plaa korisnik lovita kojem je lovite, odnosno dio lovita nakon raskida ugovora dano na gospodarenje.

Kantonalni, odnosno federalni inspektor za lovstvo pokreu postupak oduzimanja lovita u sluaju iz stava 1. alineja 1. ovog lana. lan 41. Korisnik lovita je duan da u roku od est mjeseci od dana preuzimanja lovita na gospodarenje obiljei granice lovita. Nain obiljeavanja granica lovita propisuje federalni ministar. lan 42. Korisnik lovita mora obezbijediti da planiranje i realizovanje strunih poslova lovstva obavlja lice sa najmanje VII stepenom obrazovanja, umarskog smjera, koje je izuavalo tokom svog kolovanja predmet lovstvo. lan 43. Ako se nakon sprovoenja postupka iz lana 36. ovog zakona niko ne javi na oglas ili se od korisnika oduzme lovite na osnovu lana 39. taka 1. ovog zakona lovitem gospodari kantonalno ministarstvo. Lovite koje putem oglasa nije moglo biti ustupljeno na koritenje u skladu sa stavom 1. ovog lana, privremeno se daje na koritenje, bez konkursa, pravnom licu koje obavlja djelatnost lovstva ili udruenju, odnosno organizaciji lovaca, do donoenja odluke o davanju lovita na koritenje u skladu sa lanom 36. ovog Zakona. Ustupanje u pogledu stava 2. ovog lana moe trajati najdue jednu godinu. V KATASTAR LOVITA lan 44. Za svako lovite osniva se i vodi katastar lovita. Katastar lovita osniva i vodi korisnik lovita, a jedan primjerak katastra obavezno se dostavlja kantonalnom ministarstvu. Korisnik iz stava 2. ovog lana dostavlja propisane podatke o katastru kantonalnom ministarstvu najdalje do 30. april tekue godine za proteklu lovnu godinu. Sadraj i nain voenja katastra lovita propisuje Federalni ministar.

VI LOVNOPRIVREDNA OSNOVA I PLANIRANJE lan 45. Za svako lovite donosi se lovno-privredna osnova. Lovno-privredna osnova je dugoroni planski dokument kojim se ureuje gospodarenje lovitem i divljai za desetogodinji period. Lovno-privrednu osnovu donosi korisnik lovita za period od najmanje 10 godina. Lovno-privrednu osnovu korisnik lovita duan je donijeti u roku od jedne godine od dana preuzimanja lovita, a moe je izraditi pravno lice registrovano za djelatnost lovstva ili fiziko lice (umarski inenjer, inenjer lovstva i zatite prirode) sa obrtnicom za obavljanje te djelatnosti. Odredbe lovno-privredne osnove su obavezne i bez nje lov nije dozvoljen. U finansiranju izrade lovno-privredne osnove sudjeluje 50% korisnik lovita i 50% kantonalno ministarstvo, a ako se lovite daje pod koncesiju, koncesionar finansira ukupan iznos izrade lovno-privredne osnove.

lan 46. Federalno ministarstvo daje saglasnost na lovno-privrednu osnovu. Izrada nove lovno-privredne osnove mora biti zavrena etiri mjeseca prije isteka vaee lovno-privredne osnove. Federalno ministarstvo, na osnovu prijedloga strune komisije, donosi rjeenje o odobrenju lovno-privredne osnove ili stavlja primjedbe na ponuenu osnovu. Greke i nedostatke lovno-privredne osnove utvrene od strune komisije duno je otkloniti lice kojem je povjerena izrada osnove. Za lovita koje je osnovala Vlada Federacije lovno-privrednu osnovu odobrava Federalno ministarstvo. Ako se lovite nalazi na podruju dva i vie kantona, miljenje na lovno-privrednu osnovu sporazumno daju kantonalna ministarstva putem zajednikog akta, a Federalno ministarstvo daje suglasnost na osnovu. Finansiranje lovno-privrednih osnova za posebna lovita snosi Vlada Federacije. Sastav, rad i trokove strune komisije iz stava 2. ovoga lana propisat e federalni ministar. lan 47. Lovno-privredna osnova sadri naroito prikaz stanja lovita, osnovne bioloke i fizike karakteristike lovita, sastav divljai (kvantitet i kvalitet), ciljeve gospodarenja, vrste i obim radova, mjere i metode za postizanje ciljeva gospodarenja, kao i ekonomsko-finansijsku osnovu gospodarenja, program za unaprjeenje lovstva i lovouvarsku slubu. Prikaz stanja lovita naroito sadri podatke o povrini lovita, prirodnim i drugim uslovima za ivot i razvoj divljai, stanju fonda divljai, po pojedinim vrstama i prirastu divljai u lovitu. Lovno-privrednom osnovom mora se, u skladu sa zakonom, odrediti vrsta i broj divljai koja e se uzgajati u lovitu kao i obim zatite i iskoritavanja divljai. Lovno-privredna osnova mora biti usklaena sa dugoronim programom razvoja poljoprivredne proizvodnje i umskogospodarskom osnovom za povrine na kojima se lovite nalazi, kao i sa vodoprivrednom osnovom, prostornim planom i ratifikovanim meunarodnim ugovorom iz oblasti lova, zatite prirode i prirodnih stanita divljai. lan 48. Do donoenja lovno-privredne osnove korisnici lovita gospodare lovitem na osnovu privremenog godinjeg plana gospodarenja lovitem, a najdue jednu godinu. Redovni godinji plan gospodarenja sadri naroito mjere za unaprjeenje lovstva kao i obim koritenja pojedinih vrsta divljai i utvruju prostori u lovitu na kojima se mogu obuavati lovaki psi. Godinji plan donosi se do 31.marta za period od 1. aprila tekue do 31.marta naredne godine (lovna godina). Lov se moe vriti tek poslije donoenja godinjeg plana. Godinji plan dostavlja se kantonalnom ministarstvu najkasnije do 30. aprila, a izvjetaj o izvrenju plana za proteklu godinu do 31.maja. Saglasnost na godinji plan gospodarenja lovitem daje kantonalno ministarstvo, a na godinje planove gospodarenja za posebna lovita daje Federalno ministarstvo. Lov se moe vriti nakon dobivene saglasnosti.

lan 49. Blii propis o sadraju, nainu izrade i nosiocima izrade lovno-privredne osnove lovita, privremenog godinjeg plana gospodarenja lovitem i godinjeg plana gospodarenja lovitem donosi Federalno ministarstvo. Izrada lovno-privredne osnove i njihova revizija moe se povjeriti pravnom licu koje je registrovano za tu djelatnost i ima zaposleno struno lice sa zavrenim umarskim fakultetom ili inenjer lovstva i zatite prirode. Revizija lovno-privredne osnove vri se kada se trajno ili bitno izmjene uslovi i okolnosti na kojima se zasniva lovno-privredna osnova, a posebno uslijed uginua vie od 1/3 divljai, poara, elementarnih nepogoda, trovanja i slino. Revizija lovno-privredne osnove vri se po postupku propisanom za njeno donoenje. lan 50. Korisnici lovita duni su voditi evidenciju o izvrenim radovima i sprovedenim mjerama predvienim lovno-privrednom osnovom i godinjim planom. Korisnik posebnih lovita duan je Federalnom ministarstvu dostaviti izvjetaj o izvrenju godinjeg plana gospodarenja za proteklu godinu. Izvjetaji iz st. 1. i 2. ovog lana dostavljaju se do 31. 03. tekue godine. Evidencija izvrenih radova iz st. 1. i 2. ovog lana upisuju se u obrasce koje donosi federalni ministar. lan 51. Sredstva koja korisnik lovita ostvari u gospodarenju lovitem smiju se koristiti samo za gospodarenje i unarjeivanje lovstva ukoliko ovim zakonom nije drugaije odreeno. Unaprjeivanjem lovstva smatra se : -zatita, odravanje i poboljanje ivotnih uslova za divlja u lovitu (poboljavanjem ispasita, dodatnim hranjenjem, odravanjem solila i pojilita); -dostizanje i odravanje odgovarajue spolne i starosne strukture pojedinih vrsta divljai u okviru utvrenog kapaciteta lovita; -unoenje novih vrsta divljai u lovite; -uvanje i zatita divljai i lovita; -izgradnja lovno-uzgojnih i lovno-tehnikih objekata; -preduzimanje mjera za smanjenje teta koje poini divlja; -struno osposobljavanje kadrova; -izrada planskih dokumenata; -nauno-istraivaki rad u lovstvu; -nabavka rasnih lovakih pasa i -izdavaka djelatnost. VII LOV I UPOTREBA DIVLJAI lan 52. Korisnici lovita duni su pri lovljenju i upotrebi divljai sprijeiti neetina ponaanja u lovitu, uznemiravanje divljai u njenom stanitu (naroito sa psima u vrijeme reprodukcije), otrovima, omamljujuim sredstvima i sl., ime se obezbjeuje sprovoenje meunarodnih konvencija o zatiti divljai i ptica.

lan 53. Korisnici lovita odredit e svojim aktom tko moe i pod kojim uslovima vriti lov divljai, kao i uee lovaca u koritenju ulova. lan 54. Odstrjel divljai dozvoljen je samo lovakom pukom kuglaricom sa izoluenom cijevi i pukom samaricom. Izuzetno od stava 1. ovog lana odstrjel medvjeda, kozoroga, muflona, srne i divokoze dozvoljen je samo lovakom pukom kuglaricom sa izoluenom cijevi. Zabranjen je lov divljai nabojima koji nisu lovaki i lovakom pukom s glatkim cijevima koja je izgraena tako da sadri vie od dva metka u istom kalibru, te poluautomatskim i automatskim orujem s glatkim ili ulijebljenim cijevima. Zabranjen je lov krupne divljai, osim divljih svinja, prigonom, progonom ili sa psima. Odredbe stava 3. ovog lana ne odnosi se na lov pernate divljai koja se umjetno uzgaja na povrinama koje su namijenjene takvom uzgoju. Nain upotrebe lovakog oruja i municije propisuje federalni ministar. lan 55. Divlja mogu loviti lanovi lovakih udruenja koji imaju poloen lovaki ispit. Lica koja su kroz kolovanje izuavala i poloila predmet lovstvo, osloboena su polaganja lovakog ispita. Program, uslove i nain polaganja lovakog ispita, kao i izdavanje potvrda odnosno uvjerenja o poloenom ispitu propisuje federalni ministar. Izuzetno od odredbe stava 1. ovog lana divlja mogu loviti: - lovci pripravnici bez prava odstrjela zatiene divljai i pod nadzorom instruktora; - strani i domai lovci turisti u pratnji strunog lica; - diplomatski predstavnici u skupnom lovu. Komisiju za polaganje lovakog ispita formira federalni ministar. lan 56. lanovi lovakih udruenja lov divljai visokog lova vre na osnovu odobrenja za odstrjel, a lov divljai niskog lova na osnovu lovne karte. Strani i domai lovci turisti love na osnovu odobrenja za odstrjel (dozvole za lov). Odobrenje za odstrjel i lovnu kartu izdaje korisnik lovita, a jedinstvene obrasce donosi Lovaki savez. lan 57. 1) 2) 3) 4) 5) Divlja je zabranjeno uznemirivati i loviti: u vrijeme kada je na prostoru na kome je divlja ugroena poplavom, snijegom, poarom, poledicom i prirodnim nesreama; otrovom, zamkama, gvoama, klopkama i omamljujuim sredstvima, a ptice pomou lijepaka i mrea ili drugih sredstava za masovno unitavanje; gaanjem iz motornih vozila, gaenjem motornim vozilima i gaanjem iz motornih amaca; upotrebom reflektora (farova), gramofona, magnetofona, audio aparata i slinim napravama, ivih i umjetnih mamaca- vabila ili pomou naprava koje djeluju na principu infra-crvenih zraka; vojnikim orujem, vojnikom municijom, sportskim malokalibarskim i poluautomatskim lovakim orujem sa vie od pet metaka;

6) hrtovima i nerasnim psima, 7) papkastu lovostajem zatienu divlja pomou pasa; 8) medvjeda pogonom i prigonom; 9) pticama grabljivicama i zvijerima; 10) upotrebom luka i strijele osim lova na visoku divlja u ograenim lovitima do 1000 ha; 11) u noima bez mjeseine (u nonom lovu), i bez izgraenih objekata za lov; 12) divlja samom na udaljenosti 200 m od naselja i pukom kuglaricom na udaljenosti od 500 m od naselja. Izuzetno od stava 1. ovog lana, korisnik lovita moe odobriti noni lov i sa improvizovanih objekata, ako je u pitanju sprjeavanje teta na poljoprivrednim imanjima, te moe dopustiti hvatanje mladih divljih svinja u cilju suzbijanja svinjske kuge, na nain i pod uslovima propisanim u lanu 59. ovog zakona. Nerasnim psima iz take 6. ovog lana smatraju se psi koji nisu registrovani kod nadlene kinoloke organizacije i koji nemaju odgovarajui rodovnik. Zabranjeno je sa psima proganjati divlja izvan terena ograenog za trening u vremenu od 05. januara do 31.jula. Zabranjen je lov divljai u plantanim vonjacima i vinogradima, rasadnicima i drugim umskim i poljoprivrednim povrinama koje su ograene ogradom kroz koju dlakava divlja ne moe prolaziti, na povrinama koje se koriste za vojne poligone i komunalne potrebe, kao i drugim povrinama i objektima kada je to utvreno posebnim propisima. Izuzetno, od odredaba stava 1. ovog lana, licu koje ima poloen sokolarski ispit doputen je lov divljai pticama grabljivicama koje su za to posebno kolovane. Sokolarski ispit polae se pred Komisijom za polaganje lovakog ispita koja se formira pri Federalnom ministarstvu. Program sokolarskog ispita i nain lova divljai s pticama grabljivicama (sokolarenje) propisuje federalni ministar. lan 58. U lovu se smiju iskljuivo koristiti istokrvni lovaki psi sa poloenim ispitom uroenih osobina, potrebnim ispitom u radu propisanim za svaku pasminu pojedinano, koji posjeduje rodni list jedne od lanica Meunarodne kinoloke federacije (FCI) i koji imaju pozitivnu ocjenu u obliku (eksterijeru). Kinoloki savezi u Federaciji izdaju rodovnik kojim se dokazuje istokrvnost i pasminska pripadnost, propisuje uslove za ispit uroenih osobina i svaki pojedini radni ispit te izdaje certifikat za poloene radne ispite. Vrstu i broj pasa za lov na pojedine vrste divljai u odreenim podrujima propisuje federalni ministar. lan 59. Izuzetno od odredbe lana 57. stav 1.take 2. i 4. federalni ministar moe odobriti korisniku lovita hvatanje divljai mreama, klopkama i omamljujuim sredstvima, ali samo za: naune svrhe, umjetni uzgoj, preseljenje u druga lovita, kao i za potrebe zoolokih vrtova i izvoza. lan 60. Kantonalni ministar moe propisati da se na zemljitima zasijanim ili zasaenim odreenim poljoprivrednim kulturama moe zabraniti lov divljai u vrijeme kada bi to tetilo tim kulturama.

lan 61. Tereni za obuku i trening lovakih pasa odreuju se lovno-privrednom osnovom. U tom cilju moe se izdvojiti najvie do 5% ukupne povrine lovita. lan 62. Ulovljena ili uginula divlja i njeni dijelovi pripadaju korisniku lovita. Za koritenje divljai i njenih dijelova, kao i pruene usluge u lovitu korisniku lovita plaa se nadoknada, osim u ograenim prostorima za obuku pasa. Ulovljena ili uginula divlja i njeni dijelovi na povrinama izvan lovita pripadaju kantonalnom ministarstvu ili licima kojim je povjerena zatita divljai na tim povrinama. Lovac, lan lovake udruge koja je korisnik lovita, plaa za upotrebu divljai i njenih dijelova : za visoku divlja 40% trine vrijednosti, za nisku divlja 25% trine vrijednosti. Strani i domai lovci turisti, za upotrebu divljai i njenih dijelova i drugih usluga plaaju punu trnu cijenu. Cjenovnik odstrjela i upotrebe divljai te drugih usluga u lovitu, na bazi trine vrijednosti, donosi federalni ministar. lan 63. Ulovljena ili uginula divlja i njeni dijelovi mogu se iznositi iz lovita samo uz potvrdu korisnika lovita. Potvrdu o porijeklu divljai i njenih dijelova na propisanom obrascu izdaje korisnik lovita. Obrazac potvrde o porijeklu divljai i njenih dijelova iz stava 2. ovog lana i uslove pod kojima se moe vriti prepariranje divljai i dranje trofeja javno izloenih u objektima kao i upotreba mesa divljai u ugostiteljskim objektima donosi federalni ministar. lan 64. Trofejima od divljai, u pogledu ovog zakona, smatraju se rogovi srndaa, jelena lopatara, jelena, divojarca, divokoze, muflona i alpskog kozoroga, kljove divljeg vepra, lubanja i krzno medvjeda, vuka i divlje make, lubanja jazavca i lisice kao i cijeli primjerak velikog i malog tetrijeba. Trofeji od divljai mogu se iznositi iz lovita samo uz trofejni list. Korisnik lovita izdaje trofejni list i vodi evidenciju o izdanim trofejnim listovima. lan 65. Trofej ocjenjuje komisija sastavljena od tri lana koju formira korisnik lovita. Komisija iz stava 1. ovog lana vri ocjenu trofeja na osnovu standarda Meunarodnog savjeta za lovstvo i zatitu divljai (u daljem tekstu: CIC) . lanovi komisije iz stava 1. ovog lana moraju imati poloen ispit za ocjenjivanje trofeja. Program i nain polaganja ispita iz stava 3. ovog lana donosi Lovaki savez. lan 66. Blie propise o obliku obrasca, sadraju, nainu i postupku izdavanja potvrda i trofejnog lista donosi federalni ministar.

lan 67. Vrhunskim trofejima smatraju se tri po broju CIC poena najjaa trofeja odreene vrste divljai u Federaciji na osnovu banke podataka o vrijednim trofejima. Banku podataka o vrijednim trofejima vodi Lovaki savez. Korisnici lovita duni su nadlenom Lovakom savezu dostaviti podatke iz trofejnog lista za trofeje vrijednosti bronzane medalje pa navie. Vrhunski trofej je vlasnitvo onog ko je divlja odstrijelio, ali se ne moe iznijeti izvan teritorije Federacije sve dok po vrijednosti (CIC poena) ne doe na 4. mjesto. Korisnik lovita je duan upoznati stranog dravljanina prije odlaska u lov o propisima koji vrijede za vrhunske trofeje. Obavijest o izlaenju odreenog trofeja iz kategorije vrhunskih daje nadleni Lovaki savez. Izuzetno od stava 4. ovog lana, ministar, na prijedlog Lovakog saveza ili lovakog udruenja moe odobriti iznoenje vrhunskog trofeja izvan teritorije Federacije. Blii propis o bankama podataka vrijednih trofeja, kategoriji vrhunskih trofeja i trajanju tog akta odredit e federalni ministar posebnim aktom. VIII SPRIJEAVANJE I NADOKNADA TETE lan 68. Korisnik lovita duan je preduzimati mjere za sprjeavanje teta koju divlja moe uiniti imovini ili ljudima na zemljitu i vodi na kojima se nalazi lovite (odravanje broja divljai prema kapacitetu lovita, obezbjeenje prehrane u lovitu, postavljanje uvara i dr.) Vlasnici zemljita i stoke, odnosno korisnici zemljita na kome je osnovano lovite duni su na zemljitu, objektima gdje stoka boravi i opremi koja se koristi u obradi zemlje preduzimati uobiajene mjere za sprjeavanje teta od divljai i na divljai (uinkovitim ogradama, elektrinim pastirom, postavljanjem plaila, zatitom mladih sadnica omotavanjem ili premazivanjem, ispaom stoke sa pastirom na povrinama dozvoljenim za pau, postavljanjem plailica na kosaice i kombajne, sudjelovanjem u organiziranom pogonu i sl.) Mjere iz stava 2. ovog lana propisuje kantonalni ministar. Korisnik lovita i korisnici zemljita i voda na ijem je podruju osnovano lovite, kao i korisnici okolnih zemljita i voda, mogu pitanje nadoknade tete koju divlja poini regulisati i meusobnim sporazumom (ugovaranje paualne nadoknade, obezbjeenje kod osiguravajueg drutva i sl.). lan 69. Ako se radnjama, odnosno mjerama iz lana 68. stav 1. ovog zakona, poini teta, korisnik lovita je duan nadoknaditi tetu vlasniku, odnosno korisniku zemljita na kome se nalazi lovite. lan 70. Za tetu koju poini lovostajem zatiena divlja odgovoran je korisnik lovita u ijem je lovitu teta poinjena, ukoliko je oteeni preduzeo propisane mjere zatite. tetu koju poini divlja za koju je propisana stalna ili privremena zabrana lova duan je nadoknaditi onaj tko je propisao zabranu. Izuzetno, za tetu koji poini medvjed na utvrenim uzgojnim podrujima nadoknadu plaa Federacija u visini od 45%, kantoni u visini od 25% i korisnik lovita u visini od 30% procjene tete.

Nema odgovornosti za tetu koju je poinio medvjed na stoci bez pastira kao i u podrujima gdje je paa zabranjena. Obaveza oteenog je da sauva sve tragove koji ukazuju na priinjenu tetu. lan 71. Za tetu koju prilikom lova divljai poine lovci i njihovi pomonici odgovoran je korisnik lovita, a korisnik lovita ima pravo regresa od lovaca, odnosno njihovih pomonika. lan 72. Fizika i pravna lica koje odstrijele ili nanesu tetu divljai bespravnim lovom ili na drugi nezakonit nain, duni su korisniku lovita u ijem lovitu ta divlja stalno boravi, nadoknaditi tetu prema odtetnom cjenovniku, a u sluaju spora odreuje se nadlenost suda prema mjestu nastanka tete. Odtetni cjenovnik iz stava 1. ovog lana donosi federalni ministar. Sporove o nadoknadi tete iz stava 1. ovog lana rjeava nadleni sud. lan 73. Prijava o priinjenoj teti od divljai podnosi se kantonalnom ministarstvu odmah, a najkasnije u roku od tri dana od dana kada je teta nastala. Kantonalno ministarstvo duno je odmah, a najkasnije 3. dana po prijemu prijave tete odrediti komisiju za utvrivanje uzroka tete i procjenu vrijednosti. Komisiju sainjavaju tri lana: predstavnik kantonalnog ministarstva (predsjenik komisije), struno lice za procjenu vrijednosti tete (poljoprivredni ili veterinarski strunjak) i struno lice za utvrivanje uzroka tete (vjetak za lovstvo), umarske, veterinarske, poljoprivredne ili bioloke struke sa iskustvom na istim poslovima. Komisija je duna da odmah izvri uviaj i o svom radu saini zapisnik. Na uviaj se poziva oteeni i korisnik lovita. Zapisnik komisije sadri naroito: mjesto i nain nastanka tete, znakove koji upuuju na odreenu vrstu divljai, obim i visinu tete, kao i preduzete mjere oteenog prije i poslije poinjene tete. lan 74. Po prijemu zapisnika iz lana 73. stav 4. ovog zakona kantonalno ministarstvo pokuat e sporazumno utvrditi tetu izmeu oteenog i korisnika, odnosno organa odgovornog za nadoknadu tete. Sporazum o nadoknadi tete sadri naroito visinu nadoknade i rok njene isplate. Sporazum o nadoknadi tete ima snagu izvrnog naslova. Ako ne doe do sporazuma oteeni e se pravno uputiti za podnoenje tube nadlenom sudu u pogledu utvrivanja tete i njene visine. IX LOVOUVARSKA SLUBA lan 75. Korisnik lovita duan je obezbijediti lovouvarsku slubu. Lovouvarsku slubu vre lovouvari kao slubena (ovlatena) lica zaposlena u lovitu. Lovouvari obavljaju dunost naoruani lovakim orujem, u uniformi sa slubenom oznakom lovouvar.

Lovouvar moe biti lice koje je zavrilo najmanje III stepen srednje kole (umarske, poljoprivredne ili veterinarske struke) koja je zdravstveno sposobna za vrenje odreenih poslova utvrenih za to radno mjesto, sa poloenim lovakim i lovouvarskim ispitom, koja ispunjava uslove za noenje oruja kao i druge uslove utvrene zakonom i aktima korisnika lovita. Lovouvar posjeduje legitimaciju lovouvara koju izdaje korisnik lovita. Federalni ministar e propisati vrstu uniforme, oznake, uslove za noenje oruja, vrstu oruja i veliinu lovouvarskog rejona. lan 76. Lovouvar je ovlaten: da od lica zateenih sa sredstvima za lov u lovitu zahtjeva da pokau odobrenje za odstrijel odnosno lovaku kartu, kao i druge isprave kojima se utvruje identitet tih lica; da zahtjeva line isprave od lica zateenog u vrenju prekraja ili kaznenog djela koji se odnose na lovstvo i od lica za koje postoji osnovana sumnja da je izvrilo takvo djelo ili prekraj, ako ne moe na drugi nain da utvrdi identitet tog lica; da radi pronalaenja predmeta kojima je izvren prekraj ili kazneno djelo koji se odnose na lovstvo, vri pregled vozila i drugih sredstava za prijevoz i prenoenje stvari za koja postoji osnovana sumnja da prevoze odnosno prenose ulovljenu divlja, dijelove ulovljene divljai ili trofeje od divljai; da pregleda ulov i sredstva za lov, kao i da utvrdi da li je lov obavljen u skladu sa propisima; da privremeno oduzima i bez odlaganja preda nadlenom organu ulov, sredstva za lov, kao i druge predmete pronaene u lovitu, ako postoji osnovana sumnja da su upotrijebljeni ili bili namijenjeni za izvrenje kaznenog dijela ili prekraja koji se odnose na lov, ili da su nastali ili pribavljeni izvrenjem takvog kaznenog dijela ili prekraja; da odstranjuje ranjenu i bolesnu divlja; da izvjetava o pojavi bolesti ili uginuu divljai, opasnosti od elementarnih nepogoda. Lovouvar je duan da licu od kojeg su oduzeti ulov, psi i drugi predmeti za lov, izda potvrdu o oduzimanju spomenutih sredstava. S privremeno oduzetim sredstvima iz predhodnog stava korisnik ne moe raspolagati (unititi, prodati, predati, zamijeniti i sl.) do okonanja prekrajnog postupka ili postupka pred drugim nadlenim organom. Zapisnik i potvrda o oduzimanju sredstava za lov koriste se u prekrajnom postupku kao dokaz uz prijavu za pokretanje prekrajnog postupka koji podnosi nadleni lovni inspektor ili oteeni. U sluajevima iz stava 1. ovog lana osoba koja je zateeno sa sredstvima za lov u lovitu duna je na zahtjev lovouvara pokazati odobrenje za odstrjel, odnosno lovaku kartu i ispravu kojim se utvruje njegov identitet, kao i da omogui pregled ulova, sredstava za lov, pregled vozila i drugih sredstava za prijevoz i prenoenje stvari. lan 77. Oblik i sadraj obrasca legitimacije lovouvara, voenje evidencije o izdanim legitimacijama i sadraju slubene knjige lovouvara propisuje federalni ministar. Lovouvar je duan voditi slubenu knjigu. lan 78. Zahtjev za pokretanje sudskog postupka za bespravan lov, priinjenu tetu na divljai i lovitu, podnosi korisnik lovita na osnovu izvjea prijave lovouvara i drugih slubenih osoba.

X NADZOR NAD SPROVOENJEM OVOG ZAKONA lan 79. Federalno ministarstvo vri upravni nadzor nad primjenom ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona koji su ovim zakonom stavljeni u nadlenost Federacije, kao i upravni nadzor nad radom ovlatenih pravnih lica u prenijetim poslovima odreenih ovim zakonom koji predstavljaju vrenje javnih ovlatenja. Federalno ministarstvo vri instancijski nadzor, daje struna uputstva i objanjenja u primjeni zakona nad radom pravnih lica kojima su povjerena javna ovlatenja. Federalno ministarstvo vri i nadzor nad kantonalnim ministarstvima u dijelu izvrenja federalne politike u oblasti lovstva na teritoriji Federacije. Kantonalna ministarstva vre upravni nadzor nad sprovoenjem ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona koji su zakonom stavljeni u nadlenost kantona, kao i upravni nadzor nad obavljanjem poslova odreenih ovim zakonom koji predstavljaju vrenje javnih ovlatenja, a stavljeni su u nadlenost kantona. lan 80. Inspekcijski nadzor nad sprovoenjem ovog zakona vri, odnosno obavljaju federalni lovni inspektori, federalni granini lovni inspektori i kantonalni lovni inspektori u skladu sa odredbama ovog zakona i Zakona o umama (Slubene novine Federacije BiH, broj 20/02). Federalni lovni inspektor ima sljedee nadlenosti: 1. pregleda lovno-privrednuu osnovu i provjerava kako se ona primjenjuje; 2. kontrolie primjenu godinjeg plana gospodarenja lovitem, poslovne knjige i ostalu dokumentaciju kada je to potrebno radi kontrole primjene propisa i mjera koje se odnose na divlja i lovita; 3. kontrolie rad Lovakih saveza u poslovima koji su im povjereni kao javna ovlatenja ovim zakonom; 4. kontrolie sprovoenje odredbi ovog zakona o sanacijskom odstrjelu, odstrjelu za naunoistraivake svrhe kao i sokolarenje; 5. obavlja sve poslove i zadatke iz nadlenosti kantonalnog inspektora za lovstvo ukoliko ovaj iz bilo kojeg razloga ne izvrava poslove i zadatke utvrene ovom zakonom i propisima donesenih na osnovu njega. Ukoliko nae da je povrijeen ovaj zakon ili drugi propis donesen na osnovu njega Federalni inspektor ima pravo i obavezu: - rjeenjem narediti otklanjanje utvrenih nedostataka, odnosno nepravilnosti u odreenom roku; - podnijeti nadlenom organu zahtjev za pokretanje prekrajnog postupka; - poduzeti i druge mjere, odnosno izvriti druge radnje za koje je posebnim propisima ovlaten. Kantonalni lovni inspektor ima sljedee ovlasti: 1. kontrolie da li korisnik lovita ispunjava propisane uslove za gospodarenje; 2. kontrolie da li je godinji plan gospodarenja lovitem u skladu sa lovno-privrednom osnovom; 3. kontrolie lovljenje divljai, odobrenje za odstrjel divljai, lovne karte i trofejne listove za ulovljenu divlja; 4. pregleda radove i objekte u lovitima; 5. oduzima do odluke nadlenog organa bespravno ulovljenu ili bespravno prisvojenu uginulu divlja ili njene dijelove, kao i predmete kojima su izvrene ove bespravne radnje; 6. naredi privremene mjere za sprjeavanje tete u hitnim sluajevima u kojima bi mogla nastupiti teta;

7. prikuplja, kad je to potrebno, obavijetenja od svjedoka, vjetaka, odgovornih i drugih lica; 8. vodi slubene podatke za podruje kantona o povredama odredaba ovog zakona i propisa donesenih na osnovu njega; 9. izvjetava nadlene organe Federalne uprave o nepravilnostima i predlae sprovoenje odreenih mjera, ako sam nije ovlaten za preduzimanje odgovarajuih mjera; 10.podnosi prijavu za pokretanje prekrajnog postupka radi povrede odredaba ovog zakona i propisa donesenih na osnovu njega; 11.preduzima i druge mjere i radnje za koje je ovlaten posebnim propisima lan 81. Kada nadleni inspektor prilikom vrenja inspekcijskog nadzora utvrdi da propis nije primijenjen ili je nepravilno primijenjen donijet e rjeenje kojim e naloiti otklanjanje utvrene nepravilnosti i odrediti rok u kome se one moraju otkloniti. Protiv rjeenja kantonalnog lovnog inspektora moe se izjaviti alba Federalnom ministarstvu u roku od osam dana od dana prijema rjeenja. Protiv rjeenja kantonalnog ministarstva moe se izjaviti alba Federalnom ministarstvu u roku od 15 dana od dana prijema rjeenja. Protiv rjeenja federalnog lovnog inspektora moe se izjaviti alba Federalnom ministarstvu u roku od osam dana od dana prijema rjeenja.

XI

KAZNENE ODREDBE lan 82.

Novanom kaznom u iznosu od 5.000,00 KM do 20.000,00 KM kaznit e se za prekraj pravno lice ako: 1. za vrijeme zabrane lova ili lovostaja lovi, proganja ili namjerno uznemiruje divlja (lan 14. stav 2. i 3.); 2. dozvoli lov vrsta za koje je propisana stalna zabrana lova (lan 16.), privremena zabrana lova (lan 18.) ili lovostajem zatienih vrsta za vrijeme trajanja lovostaja (lan 17.). 3. ako vri smanjenje broja zatiene divljai bez dozvole federalnog ministarstva (lan 19. stav 2.); 4. postupi protivno odredbama lan 21; 5. vri trovanje divljai suprotno lanu 29. stav 1.; 6. lovi zatienu divlja na zemljitima i vodama izvan lovita (lan 7.stav 1. i 2.); 7. vri trovanje divljai bez odobrenja Federalnog ministarstva ( lana 29.); 8. unosi u lovite oruje koje nije lovako i postupa sa njime suprotno lanu 30. ; 9. ako korisnik lovita da u podzakup ili ustupi drugom korisniku lovite (lan 38.stav 4.); 10. ako korisnik lovita ne obezbijedi vrenje strunih poslova licima predvienim u lanu 42.; 11. ako korisnik lovita ne vodi katastar lovita na nain kako je propisano lanom 44.; 12. na vrijeme ne donese lovno-privrednu osnovu (lan 45. i 46. ); 13. ne donese i ne dostavi na odobrenje u propisanom roku privremeni plan gospodarenja i godinji plan gospodarenja lovitem (lan 48.); 14. ne donese opti akt iz lana 53.; 15. postupi protivno odredbama lana 56. st. 1. i 2. i lana 57. stav 1. taka 1-12 i stav 4. i 5.; 16. ne obezbijedi i ne organizira lovouvarsku slubu na nain kako je propisano lanom 75.; 17. lovnom inspektoru ne omogui pregled po osnovu ovlatenja iz lana 80. Za prekraj iz stava 1. ovog lana kaznit e se novanom kaznom od 1000,00 do 2000,00 KM i odgovorno lice u pravnom licu:

lan 83. Novanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 10.000,00 KM kaznit e se za prekraj pravno lice ako: 1. vlasnik puta pse bez kontrole po lovitu, odnosno korisnik lovita ne uklanja pse i make koji se kreu bez kontrole po lovitu (lan 22.); 2. vri ograivanje lovita protivno odredbama lana 25.; 3. ako vri naseljavanje novih vrsta divljai bez odobrenja federalnog ministarstva (lan 26.); 4. postupi protivno odredbama lana 27 ; 5. ako korisnik lovita vidljivo ne obiljei granice lovita (lan 35. i 41.); 6. ne uosnovi katastar lovita ili ne dostavi kantonalnom ministarstvu katastar lovita (lan 44.); 7. ako korisnik lovita lov vri prije dobivene saglasnosti (lan 48.stav 7.); 8. ako ne izvri reviziju lovno-privredne osnove ( lan 49.stav 3); 9. na propisanim obrascima i rokovima ne vodi evidenciju o izvrenim radovima i mjerama predvienih osnovom i godinjim planom (lan 50.); 10. koristi ostvarena sredstva za druge svrhe, a ne za gospodarenje i unaprjeenje lovita (lan 51.); 11. ako korisnik lovita ne sprijei sva neetika ponaanja u lovitu (lan 52.); 12. ne obezbijedi odobrenje za odstrjel odnosno lovnu kartu (lan 56.); 13. dozvoli lov lanovima lovakog udruenja koji nemaju poloen lovaki ispit (lan 55.) i koji nisu lanovi lovakih udruenja; 14. ako korisnik lovita ne vodi evidenciju o izdatim trofejnim listovima (lan 64.stav 3.); 15. ako nadleni lovaki savez ne vodi banku podataka o vrijednim trofejima ( lan 67.stav 2.); 16. dozvoli iznoenje trofeja izvan teritorije Federacije (lan 67.stav 4. i 7.); 17. ne izda legitimaciju lovouvara i lovouvar ne vodi slubenu knjigu ( lan 77. stav 1. i 2.) Za prekraj iz stava 1. ovog lana kaznit e se novanom kaznom od 1.000,00 do 2.000,00 KM i odgovorno lice u pravnom licu. lan 84. Novanom kaznom od 1.000,00 do 2.000,00 KM kaznit e se prekraj pojedinca (fiziko lice) ako: 1. za vrijeme zabrane lova ili lovostaja proganja, lovi ili uznemiruje divlja ili na neki drugi nain ugroava opstanak divljai (lan 14. stav2.); 2. ako vri lov ptica i sisavaca korisnih za poljoprivredu i umarstvo (lan 21.stav 1.i 2.); 3. bez odobrenja ministra dri divlja u ograenom prostoru (lan 27. stav 2.); 4. vri trovanje divljai suprotno odredbama lana 29. stav 1.); 5. ako odstrjel divljai vri ne lovakim orujem (lan 54. stav 1.); 6. ako se lov vri nabojima koji nisu lovaki ili poluautomatskom ili automatskom pukom (lan 54. stav 3.); 7. ako vri lov krupne divljai osim svinja, prigonom, progonom sa psima (lan 54. stav 4.); 8. vri promet divljai i njenih dijelova protivno odredbama lana 63.stav 1., 9. vri lov bez lovne karte, odnosno odobrenja za odstrjel (lan 56. stav 1.), 10. lovi divlja u sluajevima navedenim u lanu 57. stav 1. taka 1-12, te stav 4. i 5., 11. ako se u lovu koristi ne istokrvnim lovakim psima sa ispitima (lan 58. stav 1.); 12. ako vri lov divljai mreama, klopkama i omamljujuim sredstvima bez odobrenja federalnog ministra (lan 59.stav 1.); 13. ako uginulu divlja ili ulovljenu divlja koristi suprotno lanu 62.stav 1. 14. iznosi sa podruja lovita ulovljenu divlja i njene dijelove bez popratnice, odnosno trofejnog lista ( lan 64.stav 2.); 15. na zahtjev lovouvara ne pokae lovake i druge isprave ili ne dozvoli pregled ulova, sredstava za lov ili sredstava za prijevoz odnosno prijenos stvari (lan 76. stav 1. take 1-5.).

lan 85. Novanom kaznom od 500,00 do 1.000,00 KM kaznit e se za prekraj pojedinac ako: 1. ako lovi divlja ne dozvoljenim sredstvima, na nepropisan nain i izvan odreenog vremena (lan 7.stav 2.); 2. lovi divlja na zemljitima i vodama izvan lovita (lan 7.stav 2.); 3. ako vri lov enki dok su bremenite, lee na jajima ili se hrane, unitavaju legla, gnijezda i jaja divljai (lan 14. stav 5.); 4. vri lov medvjeda i drugih zatienih divljai unutar zatienog uzgojnog podruja (lan 17.); 5. ako vri lov odreene vrste divljai za vrijeme privremene zabrane lova (lan 18. stav 1.); 6. ako koristi hemijska sredstva tetna za divlja (lan 20.stav 1); 7. puta pse da se bez kontrole kreu po lovitu (lan 22. stav 1.); 8. puta ovarske pse po lovitu izvan stada (lan 22. stav 1. i lan 23. stav 1.). 9. ako vlasnici pasa i maaka putaju pse i make u lovitu bez nadzora u udaljenosti od 300m od nastambe ili stada (lan 23.stav 2.); 10. postupi protivno odredbama lana 28. taka 1. do 5; 11. unosi u lovite oruje koje nije lovako ili se kree izvan javnih puteva ili vozi po tuem lovitu sa orujem koje nije u futroli ili prtljaniku vozila i ispranjeno (lan 30.stav 1. i 2.); 12. vri trening i obuku pasa protivno lanu 61.; 13. ako bespravnim lovom nanese tetu divljai (lan 72.stav 1.); lan 86. U postupku po prekraju pored novane kazne izrei e se i zatitna mjera oduzimanja sredstava koja su upotrijebljena ili namijenjena za poinjene prekraja. Lice koj poini prekraj iz lana 84. stav 1. taka 1. do 8. i lana 85. stav 1. taka 3. i 4. ovog zakona uz izreenu kaznu, izrei e se i zatitna mjera oduzimanja sredstava koja su upotrijebljena za poinjene prekraja i oduzimanje imovinske koristi pribavljene poinjenim prekrajem. Za sluaj iz stava 2. ovog lana izrei e se mjera oduzimanja dozvole za dranje i noenje oruja u trajanju od dvije do pet godina. XII PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE lan 87. Postupak za nadoknadu tete priinjene od divljai zapoet prije stupanja na snagu ovog zakona, nastavit e se po odredbama ovog zakona, ako do dana stupanja na snagu ovoga zakona nije doneseno prvostepeno rjeenje o nadoknadi tete. Ako je u postupku nadoknade tete donijeto prvostepeno rjeenje do dana stupanja na snagu ovog zakona, postupak po albi nastavit e se po odredbama koje su bile na snazi do tog dana. Ako je rjeenje iz stava 2. ovog lana poniteno prije stupanja na snagu ovog zakona, postupak nadoknade tete nastavit e se po odredbama ovog zakona. lan 88. Korisnici koji gospodare lovitima duni su u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona uskladiti svoje poslovanje, ope i druge akte sa odredbama ovog zakona.

lan 89. Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje primjena Zakona o lovstvu (Slubene novine SRBiH, br. 7/77, 30/90, 4/93 i 13/94). Do donoenja podzakonskih propisa predvienih u lanu 90. ovog zakona, na teritoriju Federacije primjenjivat e se podzakonski propisi koji su se primjenjivali do stupanja na snagu ovoga zakona, ako nisu u suprotnosti sa odredbama ovog zakona. lan 90. Federalni ministar e u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti sljedee provedbene propise: - nainu, sredstvima i alatima kojima se obavlja lov iz lana 9.stav 2. ovog zakona; - privremenu zabranu lova iz lana 18.stav 3.; - vrijeme lova lovostajem zatiene divljai iz lana 24.stav 1.; - uslovi gospodarenja lovitem iz lana 38.stav 2.; - nainu obiljeavanja granica lovita iz lana 41.stav 2.; - sadraj i nain voenja katastra lovita iz lana 44. stav 4.; - evidentiranje izvrenih radova iz lana 50.stav 4.; - nain upotrebe lovakog oruja i municije iz lana 54.stav 6.; - program,uslove i nain polaganja lovakog ispita iz lana 55. stav3.; - program sokolarskog ispita i nain lova divljai s pticama grabljivicama (sokolarenje) iz lana 57.stav 8.; - vrstu i broj pasa za lov na pojedine vrste divljai u odreenim podrujima iz lana 58.stav 3.; - obrazac potvrde o porijeklu divljai i njenih dijelova i uslove pod kojim se moe vriti prepariranje divljai i dranje trofeja javno izloenih u objektima kao i upotrebu mesa divljai u ugostiteljskim objektima iz lana 62.stav 6.; - cjenovnik odstrjela i koritenja divljai i drugih usluga u lovitu iz lana 62.stav 6.; - oblik obrasca, sadraja, nain i postupak izdavanja potvrde i trofejnog lista iz lana 66.; - o banki podataka vrijednih trofeja i kategorije vrhunskih trofeja iz lana 66.stav 8.; - odtetni cjenovnik iz lana 72.stav 2.; - o obliku i sadraju obrasca legitimacije lovouvara, vrsti odore, oznake, uslovi za noenje oruja, vrsti oruja i veliini lovouvarskog reona iz lana 75.stav 6.; - o obliku i sadraju obrasca legitimacije, voenju evidencije o izdatim legitimacijama i sadraj slubene knjige lovouvara i propis iz lana 77.stav 1.; lan 91. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenim novinama Federacije BiH.

Ovaj Zakon objavljen je u Slubenim novinama Federacije BiH, bro: 4/06 od 01.02.2006.g.