BIBLIOTEKA EPISTEME

Aristotel

Urednici GORAN GRETI BRANKO DESPOT ZVONKO POSAVEC VERA IIN-AIN

Politika
Prijevod s izvornika i sedmojezini tuma temeljnih pojmova (grki, latinski, engleski, francuski, njemaki, ruski, novogrki) TOMISLAV LADAN

Recenzenti MISLAV JEI FRANJO ENKO

GLOBUS/ZAGREB SVEUILINA NAKLADA LIBER / ZAGREB

Naslov izvornika Predloak grkog teksta prema izdanju ARISTOTELIS POLITICA Recognovit brevique adnotatione critica instruxit W. D. ROSS MCMLXXIII,

ZNAENJE ARISTOTELOVE POLITIKE

PRIRODI POLITIKOG ZNANJA U suprotnosti prema Platonu, koji je principe teoretske spoznaje primijenio u spoznaji kako podruja vjenih biti tako i u podruju ljudskih stvari, Aristotel je prvi izradio specifine principe etiko-politikog podruja i time je prvi ocrtao pri rodu politikog znanja uope. Diferenciranje znanja na teoret sko i politiko poiva kod Aristotela na diferenciranju podruja u kojima se odvija ljudski opstanak. Jedno je supstancijalno podruje koje ne moe biti drugaije nego to jest. To podruje moemo samo spoznati i interpretirati, ali ga ne moemo promijeniti. U njega spadaju zvijezde, boanski pore dak kozmosa, boansko uope, matematiko; to je podruje teoretske znanosti i filozofije uope. U podruje praktine filozofije, koja obuhvaa etiku i politiku, spadaju ljudska djelovanja udoredno, lijepo i pravedno, praksa voenja ivota, razlikovanje i vrednovanja formi ivota, dobro i najbo lje, tj. najvie dobro koje ovjek moe realizirati svojim djelo vanjem, ljudska srea, udoredno djelovanje i njegovo izvre nje, ljudska krepost u njezinim razliitim formama realizacije, dua - ukoliko je njezina spoznaja relevantna za teoriju prakse - ljudski afekti i dispozicije djelovanja, slobodna volja i nam jera, razmjena roba i funkcija novca, odnos prava i potenja, umjerenost i nesuzdranost, razlikovanje i procjena formi i dosega razliitih vrsti radosti, prijateljstva i samoljublja; razmatra se, nadalje, u izvjesnom smislu nadljudski-boanski rang i uvjeti izvrenja svrhovito slobodne teorije kao i, napo kon, predmeti politike filozofije kao znanosti dravi u uem smislu (politike). 1 Jednom rijeju predmet praktine i poli tike filozofije je cjelina ljudskog djelovanja i odluivanja kao i institucije koje su prilikom djelovanja uspostavljene. Zanim1 G. Bien, Einleitung Bemerkungen zum Aristotelischen Staatsphilosophie undzu den Grundsatzen der Aristotelischen Staatsphilosophie, u: Politik, Felix Meier, Hamburg 1981, str. XVIII.

CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveuilina biblioteka, Zagreb U D K 172.1:321.15 ARISTOTELES Politika / Aristotel ; prijevod s izvornika i sedmojezini tuma temeljnih pojmova (grki, latinski, engleski, francuski, njemaki, ruski, novogrki) Tomislav Ladan ; - Zagreb : Globus, 1988. - XXVIII, 295 str. ; 22 cm. - (Biblioteka Episteme) Prijevod djela: Aristotelous politikon biblia okto / Aristoteles, prema izd. Aristotelis Politica, Oxford, 1973. - Str. V-XXVIII: Znaenje Aristotelove Politike / Zvonko Posavec. - Pogovor prevoditelja: str. 287-288. - Kazala. - Biljeke uz tekst. ISBN 86-343-0412-4

Objavljivanje ove knjige sufinancirala je Republika samoupravna interesna zajednica kulture-SR Hrvatske

ljivo je da Aristotel nema struni izraz za etiku kao posebnu znanost. Predmete etike naziva on TA ETIKA, ali znanost u cjelini POLITIKE, i to u svim trim Etikama. Metodu, koju on primjenjuje u etici, naziva politikom (METHODOS . . . POLITIKE: NE 1094 b l l ) . 2 Kakav je karakter politike znanosti (POLITIKE) koja nije izvedena ni iz znanja bitka, a nije ni samo neko praktino snalaenje u situaciji? Kakav je vlastiti karakter politikog znanja - kad se Aristotel sam dvoumi, s jedne strane, izmeu programa znanstvene politike u kojem je teorija neodvojiva od prakse (zakonodavac-filozof konstituira idealnu dravu uzi majui za normu djelovanja nepromijenjeni fysis, kao to kormilar ima oi uperene u vjenu realnost) i jednostavnog empirijskog sabiranja materijala ustava s druge strane, napu tajui svaku transcendentnu formu i zaboravljajui savjet iz Protreptika, gdje kae: Na isti nain kao to nije dobar arhitekt onaj koji ne upotrebljava pravilo (KANON), ni bilo koji instrument ove vrste, nego uzima samo model na drugim postojeim graevinama, isto kao i onaj koji, kad daje zakone dravi ili se bavi politikom, smatra da bi imitirao druge akcije i druge ljudske ustave, bilo da su lakedemonski ili kretski, ili bilo kog drugog naroda, te ne bi bio dobar zakonodavac; jer nemogue je da bi imitacija neke stvari koja nije dobra bila lijepa i da bi imitacija neke stvari koja nije u svojoj prirodi ni boanska ni trajna bila sama besmrtna i trajna. Izmeu ta dva pola smjeteni su i sami dijelovi Politike. Tako jedan pol predstavlja teorija idealne drave koja izvodi praksu iz teorije (knjige II, III, VII i VIII), a drugi se oslanja na empirijske opservacije i klasifikacije praktinih savjeta, da bi se sauvala postojea drava (IV-VI). U ovom dvoumljenju oko konzistentnosti Aristotelovog miljenja formirala su se dva pravca pristupa i tumaenja njegova djela, koji se ponekad potpuno iskljuuju, ali se najee upotpunjuju. U jednom pravcu predominira genetska egzegeza, a u drugom sistematska. Genetska egzegeza roena je 1923. s pojavom knjige W. Jaegera, Aristoteles (Grundlegung einer Geschichte seiner Entwicklung). Svoja otkria najavljuje W. Jaeger ve u radu Studien zur Entstehungsgeschichte der Metaphysik des Aristoteles, 1912. Do toga vremena smatralo se da Corpus Aristotelicum tvori u sebi zatvoreni jedinstveni sistem, koji se dijeli na
Usp. H. Flashar, Ethik und Politik in der Philosophie des Aristoteles, Gymnasium, Bd., 78, Heft 1/2, 1971, str. 279. 3 Aristoteles, Protreptikos, X, 55, 14.
2

logiku, fiziku, metafiziku, politiku i poetiku. Ovu idilinu sliku razorio je u potpunosti W. Jaeger (1888-1961) tezom da je Corpus Aristotelicum skrivao dug, raznolik i zamren razvoj Aristotelovog miljenja, a da je taj razvoj bio neprestano u toku, pa stoga svako tumaenje Aristotela mora to uvaiti. Osnovne postavke od kojih polazi W. Jaeger su slijedee: 1. - najraniji Aristotelovi spisi odluno zastupaju Platonovu filozofiju 2. - najranija djela nesumnjivo su autentina 3. - oiti platonizam ranih spisa stoji u suprotnosti prema 'aristotelizmu' kasnih spisa 4. - kasne Aristotelove rasprave neosporno su autentine 5. -jedini mogui nain da se dovedu u vezu rani 'platonovski' s kasnim 'aristotelovskim' spisima, a da se autentinost obiju zadri, sastoji se u tome da se prihvati teza kako je Aristotel svoj filozofski razvitak poeo kao platoniar a zavrio kao aristotelovac. 4 Ova jednostavna pravila imala su dalekosean utjecaj na tumaenje Aristotelovih djela. itav Corpus Aristotelicum doveden je u pitanje. Djela koja su do sada smatrana jedin stvenim sistemom razlazu se u dijelove koji pokazuju razliito doba nastanka i nude razliita miljenja. U konkretnoj analizi pojedinih djela vidi se da su neki dijelovi nastali ranije, a drugi kasnije. Tako su, npr., neki dijelovi Metafizike nastali ranije nego drugi. U ovisnosti prema vremenu njihova nastanka, razliita je i njihova misaona teina, u ranijim spisima, tako je smatrao Jaeger, osjea se jae utjecaj Platona, a u kasnijim slabije. Knjige Metafizike koje su nastale ranije naziva Jaeger Urmetaphysik; tu spadaju knjige A, , poglavlje 1-8, L 6, (s izuzetkom pogl. 8), (poglavlje 9 od 1086 a 21 i 10) te Metafizike. Vremenski slojevi oituju se i u Etici. Postoji takoer i Uretika, koja sadri Eudemovu etiku i Urpolitiku, koja se sastoji od II, III, VII i VIII knjige sadanje Politike. U to rano doba Aristotelove djelatnosti mogu se ubrojiti takoer spisi De Caelo kao i De Generatione et Corruptione, a i dio Fizike. Aristotel prema tome nije bio uvijek Aristotel, nego je postepeno gradio svoju vlastitu filozofiju. On je najprije bio platoniar, zatim se postepeno distancirao od platonizma i konano postavlja temelje svoje realistike filozofije, koja ga sve vie vodi prema empiriji. Tako su u zadnje vrijeme njegove
Usp. A.H. Chroust, Die ersten 30Jahre moderner Aristoteles - Forschung 1912-1942, u knjizi: Aristoteles in der neueren Forschung, Darrastadt 1968, str. 100.
4

VI

VII

djelatnosti, dakle izmeu 335. i 322. pr. n. e., nastali spisi koji nose u sebi jedan drukiji ton nego oni rani. Tako su napisane ostale knjige Metafizike u to doba, naime Z, H, O, I, L (pogl. 8), (pogl. 1-9) (do 1086 a 21), Fizika knjiga VIII, Politika knjige IV, V, i VI, Nikomahova etika i niz radova iz podruja prirodnih znanosti, biologije, psihologije, povijesti filozofije, povijesti ustava, povijesti mimetikih umjetnosti itd. Ova kasna 'majstorska djela' bila su namijenjena lektiri i diskusiji uskog kruga posveenih uenika. Ona su imala iskljuivo ezoteriki karakter. U tim kasnim godinama Aristo tel se sve vie orijentira prema istraivanju injenica, empirije, on postaje sve vie 'pozitivist', znanstvenik. Iz toga razdoblja nastaje njemu slika utemeljivaa i zaetnika organiziranog i sistematskog znanstvenog istraivanja. Dakle, ako stvar malo pojednostavimo, tada moramo - po Jaegerovu miljenju - Aristotela i njegove spise tumaiti u toku njegova intelektualnog razvitka, a on se odvijao u tri osnovna smjera: prvo razdoblje (367-347) karakterizira jak utjecaj Platona; u drugom razdoblju (367-347), razdoblju 'lutanja' po Maloj Aziji i Makedoniji, gdje je bio uitelj Aleksandra Velikog, postavio je temelj svoga vlastitog sistema; tree razdoblje (335-322) pripada njegovom drugom boravku u Ateni i u tom razdoblju izvrio je znatnu reviziju ranih djela i na kraju se potpuno odao empiriji. Unato netonostima u pojedinostima i bez obzira na kas nije korekcije mjesta nastanka pojedinih knjiga i na dovrenost geneze svih njegovih spisa, Jaegerovo djelo otvorilo je epohu plodotvornog istraivanja Aristotela. Od tada Aristote lovo miljenje ne razmatramo kao jednom za svagda fiksirani sistem, nego ga shvaamo u toku njegovog duhovno povijes nog razvitka. Pod utjecajem W. Jaegera nastala su brojna istraivanja, medu koja treba posebno ubrojiti djelo Fr. Nuyensa, L'evolution de la psychologie d'Aristote, koje se pojavilo prvi puta na flamanskom jeziku 1938, a prevedeno je na francuski 1948. u Louvainu. Neki autori smatraju da je ovo djelo istoga ranga 5 s Jaegerovim. U njemu je autor pokazao evoluciju Aristote love psihologije i openito evoluciju njegove antrolopologije. U toj evoluciji otkrio je tri perioda: platonski idealizam, mehaniki instrumentalizam i napokon hvlemorfizam. Meu vodee istraivae koji slijede ovaj metodski stav, s vie ili manje dosljednosti, treba ubrojiti takva imena kao to su A. Mansion, D.Ross, H. J. Drossart-Lulofs, R. A. Gaut5

hier, J. Y. Jolif. Oni su nastavili genetsko tumaenje Aristo tela i pokazali plodnost ovog pristupa njegovom djelu, precizirajui i ispravljajui neke tvrdnje njegovih osnivaa. Sistematsko tumaenje je u stvari tradicionalno tumaenje Aristotela, koje nije imalo nikakvog interesa za genetsko istraivanje. Takvo tumaenje nalazimo prisutno ve u II stoljeu n. e. kod Aspazija; ono nalazi svoj najbolji izraz u djelu Alberta Velikog i Tome Akvinskog, te nalazi svoje zastupnike i branioce meu brojnim modernim znanstveni cima, meu kojima su svakako najpoznatiji Franz Dierlmeier i Ingemar During. Osnovna teza ovog naina tumaenja poiva na pretpo stavci da je Aristotelova filozofija koherentni sistem koji sadri sve spoznaje svoga vremena, a Corpus Aristotelicum sadri izlaganje tog sistema. Stoga je potpuno ispravno - sma traju oni - da se jedan dio sistema tumai drugim, jer je svaki dio ove cjeline. Tako, da bi se izloio, npr., moral pozivalo se na psihologiju, fiziku i metafiziku. S velikom uenou to su radili srednjovjekovni interpreti, ali oni ipak nisu uspjeli izbjei ili nadii pojedine neskladnosti izmeu raznih Aristote lovih spisa, meutim, taj nesklad nije ih ometao u nastojanju da sve dijelove povezuju u jedan sistem. Naprotiv, oni su od toga napravili metodu, i od Abelardova tako je i nije tako (sic et non) nastala je teoloka metoda kojom se htjelo izbjei kontradikcije u Aristotelovom djelu, uvodei neprekidno nove i nove distinkcije. Smatralo se da je Aristotelova filozo fija koherentna ne samo u spajanju dijelova u veliki sistem, nego da je koherentan i svaki dio za sebe. Kako bi se uope moglo pretpostaviti da bi pisac Organona mogao postaviti principe logikog miljenja a da ne bi iz njih izvukao odreene zakljuke? S velikom misaonom energijom i uenou preveo je i komentirao Aristotelove 'Etike', naime - Eudemovu, Nikomahovu i Veliku etiku F. Dierlmeier. On smatra da su sve rasprave moralu, ukljuivi i Protreptika, autentini Aristo telovi spisi. Prema njegovu miljenju Aristotel je bio uvijek Aristotel, a to znai da je on ve u samom poetku imao svoju vlastitu filozofsku poziciju. Zato je on vrlo skeptian, a djelo mino i potpuno otklanja vrijednost i mjerodavnost Jaegerove povijesno razvojne metode. On smatra da se tom metodom antiki ovjek podvrgava modernom povijesnom razvojnom miljenju, a to znai jednoj formi miljenja koja se pojavila tek u 19. i 20. stoljeu. Ova tradicija dolazi do izraaja naroito kod Herdera i romantiara, koji nastoje nadvladati statiku IX

Usp. R.-A. Gauthier, La morale d'Aristote, Pari 1973, str. 9.

VIII

racionalistikog doba dinamikim pozivom natrag k izvo rima. 6 Doba romantizma je na posve novi nain oblikovalo gleda nje, jer se od tada sve promatra u nainu njegova povijesnog nastanka. Tako Schleiermacher Platonove dijaloge vidi u raz voju njihova nastanka, u kojem prvobitni plan (Urplan) poste peno dolazi do svojeg lika; to je put od elementarnog obzora do sve potpunijeg prikaza same stvari. Takav nain miljenja prevladava u literarno-povijesnom nainu razmatranja (Herder), u literaturi (Goethe), filozofiji (Hegel), da spomenemo samo najvee. F. Dierlmeier smatra da je i Jaegerova interpretacija Aristo tela izrasla na tom tlu, i ona ima prvenstveni zadatak da priblii, kritikim usvajanjem i interpretacijom, Aristotela modernoj svijesti, a to znai da je sagleda u nacrtu njezina povijesnog razvitka. Dierlmeier strastveno opovrgava Jaegerovu shemu tri stadija Aristotelove filozofije - platonska, poetna izgradnja vlastitog sistema i kasno, zrelo razdoblje. On smatra daje potpuno opravdano da kod Aristotela pretpo stavimo 'izvorno jedinstvo', 'jedinstvo genijalno' vlastitog uvida koje se odrava od samog poetka pa sve do kraja. Ovu openitu tvrdnju potkrepljuje on analizom tri primjera iz svakog razdoblja. Iz te analize je vidljivo da u poetku, npr. u dijalogu Eudem ili razgovor dui (354 godina), dakle pred Platonovim oima, postavlja Aristotel odreena pitanja koja su potpuno izvan horizonta Platonovog miljenja, kao to i u posljednjem razdoblju, premda okrenut empiriji, ostaje vie nego ikad 'platoniar'. Tome je dokaz III djela knjiga De anima, u kojoj govori nus-u. Ovaj nus, naime, opstoji prije svega tjelesnoga, ulazi izvana u tijelo i sam je neto boansko i besmrtno. Dakle, jedno izrazito spekulativno razdoblje u kasno doba. Prema tome, zakljuuje F. Dierlmeier, nije potpuno prih vatljiva Jaegerova razvojno povijesna teza, jer: prvo, Aristo tel je empiriar na poetku i na kraju. On je isti u dijalogu Eudem i u fenomenologiji Nikomahove etike. Drugo, Aristotel je platoniar na poetku i na kraju: nauka besmrtnosti Endema i tenja prema boanskom, autonomnom ivotu u zavrnom dijelu Nikomahove etike stoje na podjednakom stupnju. 7 U ocrtu ovih dilema osvrnut emo se podrobnije samo na Politiku koja je ovdje predmet naeg bavljenja i poku6 7

sati ove aporije ne preskoiti nego prikazati kao inherentne tekoe konstitucije politikog znanja. Corpus Aristotelicum (Bekker, Berlin 1831) sadri samo jednu verziju Politike, koja sadri osam knjiga iz razliitih razdoblja. Ovo miljenje do sada nije bilo revidirano. Razdob lje nastanka pojedinih knjiga smjeta se u razliita razdoblja. Tako se nastanak III knjige Politike, s obzirom na sadrajnu bliskost s Platonovim Dravnikom, postavlja u razdoblje Ari stotelove djelatnosti u Platonovoj Akademiji ili na poetak njegove djelatnosti u Assosu. Knjige VII i VIII stoje u tijesnoj povezanosti s predodbama Platonove 'idealne drave', osjea se bliska povezanost s Protreptikom i Eudemovom etikom. Dakle, one pripadaju prvom nacrtu politike, pa ih moemo smjestiti na poetak njegove djelatnosti u Assosu. Knjige IV, V i VI razlikuju se temeljito od III, VII i VIII. One sadre podrobne opise i propise posebnih ustava, analizu naravi, funkcije i koristi specifinih politikih problema, potanke ekskurze nainu kako pojedine politike institucije ili poli tiki dogaaji pridonose odranju ili propasti postojeih drava. Ovakve analize, po Jaegerovu miljenju, pretpostav ljaju razvijene empirijske studije historijski postojeim dra vama i politikim institucijama. Stoga su knjige IV, V i VI nastale, po njegovu miljenju, u kasno doba. Preostale knjige su od manjeg interesa. Hans Arnim priznaje jedinstvo VII i VIII knjige, ali je smatrao da ove knjige predstavljaju kasnije napisane dijelove Politike. Tako su po njegovu miljenju najranije III i I knjiga, nakon njih slijede IV, V i VI, koje pripadaju u srednje razdoblje, a u kasnom razdoblju nastale su VII i VIII knjiga.8 Dakle, barem u pogledu grupiranja knjiga istraivai su prilino jedinstveni, ali u pitanju datiranja knjiga postoje znatne razlike u njihovim ocjenama. U pokuaju vremenskog situiranja knjiga znanstvenici se slue raznim metodama. Jedni promatraju utjecaj odreenih historijskih dogaaja ili osobnog iskustva Aristotelovog u kompoziciji Politike, drugi uzimaju kao princip vremenskog situiranja pojedinih knjiga njegov odnos prema Platonu, ali neosporno je da veina njih proma tra Aristotela u sklopu, kako je to formulirao Jaeger, povijesno-idejnog razvitka. Mogue je takoer da je Aristotel sam sabrao i objavio svoje politike spise koji su nastali u razliito doba. I napokon, pristae sistematske egzegeze
8 Usp. H. Arnim, Zur Entstehung Geschichte der aristotelischen Politik, Wien 1924. 9 Usp. R. Stark, Der Gesamtaufbau der aristotelischen Politik, u knjizi: La 'Politique' d'Aristote, Geneve 1965, str. 1-36.

F-Dierlmeier, Aristoteles, str. 144. Vidi bilj. 4. Ibid., str. 157.

XI

smatraju da je teko pronai neosporne dokaze promjenama koje bi govorile tome da je neka knjiga nastala prije a druga kasnije. Kao to to vidimo, Aristotelova Politika sadri u sebi dva ekstremna pola. S jedne strane, ona bi htjela biti znanost normama i Aristotel je brani protiv svakog empirizma, a s druge strane, brani on empirizam protiv prazne erudicije. Nadalje, oito je prisutno odvajanje politikog umijea koje se ne moe nauiti i politikog poduavanja koje ne moe nauiti nekog da postane dobar politiar. Stoga se u razmatranjima Politike nastoji postii dvostruka sinteza: sinteza znanosti i iskustva, kao i teoretske politike i politike akcije, ili jedno stavno - sinteza izmeu univerzalnosti znanosti ili zakona i singularnosti individua i konkretnih sluajeva koji su materija politike. P. Aubenque je postavio tezu da ta aporija univerzalnog i posebnog, koja se ee pojavljuje u Politici, nije ostvarena. On ovu aporiju rjeava na sljedei nain: Politika ima pred sobom iroko polje, teoretsko i politiko. Meutim, ona moe samo definirati najbolji okvir, najbolju politeju, tj. postaviti sve anse na stranu pravednosti i najvee mogue sree. U tom smislu postoji politika znanost, ali ne postoji znanost poli tikoj akciji; postoji samo znanost uvjetima koji ine to da politika akcija ima vie ansi da bude istovremeno legitimna i efikasna, ostalo je stvar ljudi i bogova. Bogova: Aristotel meutim ne rauna mnogo s molitvama. Ljudi: ne moemo odluiti na njihovu mjestu i vie se mora nastojati da se oni pripreme, odgojem, da budu to je mogue vie korisni. 11 M. Riedel je tono uvidio ovu bitnu crtu Aristotelovog miljenja, kad kae da politika nije u prvom redu, kod Platona i Aristotela, nauka vladanju nego: znanost uvjetima mogunosti umne prakse.. . 1 2 Umnost prakse definira se sjedne strane svojim odnosom prema konstelaciji uvjeta 'dobara' i 'svrha', koja se otvara jedino u umnom promiljanju i isklju uje svako isto nasilno djelovanje, a s druge strane onim zajednitvom koje ovjek kao govorei i djelujui u odnosu na konstelaciju uvjeta dobara i svrha dijeli s drugima. Zajedni tvo koje je konstitutivno za umnu praksu nalazi svoj govorni izraz u temeljnoj rijei koinonia, 'drutvo' ili 'zajednica'. Status politike znanosti u Corpusu Aristotelicumu nije
Ibid., str. 109. 111 Ibid., str. 113-114. 12 M. Riedel, Metaphysik und Metapolitik, Frankfurt a. Main 1975, str. 30-31.
10

prijeporan zato to su neki dijelovi nastali prije - pod utjeca jem Platona, a neki kasnije vie orijentirani empiriji, nego zato to to znanje nema svoj cilj u spoznaji, nego u djelovanju. Ono bi trebalo voditi praktino djelovanje, a ipak ne moe voditi direktno politiku akciju. Politika filozofija, odnosno zna nost, ve je u svojem zaetku kod Aristotela bila izjednaena s praktinom filozofijom. Ova veza ukazuje na jedan principi jelni nedostatak. Da se nije sagledao politiki13 modalitet fenomena prakse, ona se uope ne bi mogla uspostaviti, a ipak ovaj uvjet njezine konstitucije nije bio reflektiran. 14 Ovo izjed naenje politike i praktine filozofije izvrio je Aristotel, i na taj je nain isto toliko zakrio uvid u politiko arhaikog i klasinog doba koliko ga je i otvorio. Christian Meier smatra da je apercepcija politikog kod Grka omoguila ne samo podjelu na teoriju i praksu nego je cjelokupna podruja otvo rilo jednom potpuno novom iskustvu i gledanju. 15 Osnovno iskustvo politikog sastoji se u mogunosti ljud skog djelovanja da prekine automatski proces koji se sam od sebe namee i koji eli u obliku rituala ovladati cjelokupnim ljudskim opstankom. Primjer politikog djelovanja navodi Meier iz Aristotelova Atenskog ustava, u kojem on opisuje kako Solon kudi graane da bi neki od njih voljeli da se stvari same od sebe zbivaju {agapein to automaton), a on je, nasu prot tome, traio sudjelovanje svih graana u zbivanju cjeline. Upravo tim otkriem umne mogunosti i moi injenja ov jeka nastaje politiko. Ono znai prekid lanca nunog dogaa nja i ono je rezultat vijeanja i odluke ljudi. Sve ljudske kulture tumaile su ljudski svijet kao dio od boga postavljenog kozmikog poretka u kojem se isti redoslijed dogaanja uvijek ponavlja. Grka je kultura apercepcijom politikog otvorila mogunost poetka koji ovisi od odluke i promiljanja ljudi. Upravo to je karakteristika grkog ivota, i to je onda imalo neizreciv utjecaj na cjelokupnu percepciju ivota. C. Meier je postavio i izloio nastanak politikog kod Grka upravo u prije lazu od nomistikog prema kratistikom modelu ustava. Koncept podjele filozofije na praktinu i teoretsku proizlazi iz politikog modaliteta fenomena prakse. Uvjet konstitucije ove podjele pao je u zaborav, pa se kolski naprosto poinje s podjelom filozofije na praktinu i teoretsku, a da se ne
C. Meier, Politiko u Grka, Politika misao, 1/2, 1984, str. 58-71. Usp. E. Vollrath, Grundlegung einer philosophischen Theorie des Politischen, Wurzburg 1987, str. 75. 15 C. Meier, Die Entstehung des Politischen bei den Griechen, Frankfurt a. Main 1980, str. 10.
14 13

XII

XIII

reflektira porijeklo ovog razlikovanja. Sredinja tema postaje praksa, a politika praksa uzima se kao derivat prakse. Naj ee se pod politikom praksom razumijeva djelatnost koja se odnosi na strukturiranje cjeline. Pri konstituciji podjele filozofije na teoretsku i praktinu naao se Aristotel pred tekoom kako izraditi nasuprot Pla tonu vlastiti status znanja polisu. Platon je naime bio miljenja da se zbiljski polis mora odmjeravati na mjeri koju ispostavlja filozofsko miljenje od principa konstitucije samoga miljenja. Platonova paradigma polazi od izmiljanja POLIS EN LOGOIS (Politeia, 592 a f), polazi dakle od polisa koji je postavljen filozofskim logosom. Aristotel, nasu prot ovoj tendenciji, eli spasiti politiko i, naravno, usposta viti principe kojima to politiko moemo spoznati, kako ono ne bi propalo. S druge strane, meutim, to on radi uvijek tako da potvruje primat filozofskih principa, tako da i znanje polisu, mora nastupiti kao filozofsko znanje, te i ono ima, premda manji, ali ipak isto tako status teorije. Aristotelovo razvijanje koncepcije samostalnosti znanja politikog nije ilo u smjeru istraivanja vlastitog tipa racionalnosti koje nosi iskustvo politikog, nego je ta razlika uspostavljena kao raz lika dvaju podruja bitka. Teorija se odnosi na neto stalno, nepromijenjeno i vjeno, a praksa na promjenljivo, sluajno i od djelatnika ovisno. Ono to je bitno sastoji se u tome da su oba ova podruja postavljena u odnos tako da podruje teorije moe neosporno imati primat. Posljedice toga odnosa su po miljenju E. Vollratha sljedee: Podruje sluajnosti - a to je nain na koji Aristotel razumije opcionalnost - dospijeva ipak pod teoriju i karakter podruja sluajnosti, razumije se kao derivat takvih pojmova koji se u svojem punom liku pokazuju u podruju teorije. 16 U samom poetku otkrivanja i nastanka politikog, koje dolazi do izraaja u podjeli znanja na teoretsko i praktino, skriva se ujedno i zaborav politikog i ne pronalaze se pravi principi konstitucije ovog podruja. To je imalo nesagledive posljedice u daljnjem razvitku ne samo ove znanosti nego i cjelokupne povijesti. DVA TEMELJNA PODRUJA POLITIKE Na poetku Aristotelove Politike stoji striktno razlikovanje podruja na domainstvo i dravu (oikos i polis) (Pol. I, 1-2).
16

To su dva osnovna podruja ispitivanja u Aristotelovoj Politici oko kojih bi se mogli smjestiti gotovo svi problemi razmatrani u ovom djelu. Osnovna Aristotelova teza glasi: politika zajednica i njoj odgovarajui oblici vladanja bitno se razlikuju od domainske zajednice i naina vladanja koji se u njoj vri. Ernst Barker je zbog toga u engleskom prijevodu dao prvoj knjizi Aristotelove Politike naslov The theory of the household. Dolf Sternberger ispravno navodi dva razloga zbog kojih Aristotel poinje svoju raspravu politici s izlaganjem teorije domainstva. Prvo, zato jer je ono konstituirajui element, i drugo jer je ono - s obzirom na svoja svojstva - suprotnost prema polisu. 17 U suprotnosti prema novovjekovnim politi kim teorijama koje poinju s pojedincem, Atristotel uzima domainstvo kao konstituirajui i najjednostavniji oblik dru tvenog jedinstva. Grka politika teorija ne poznaje izolira nog pojedinca, osobu koja bi bila nosilac prava, nego pojedi nac nastupa neposredno kao gospodar (despotes) svojega domainstva. Ovo svojstvo ga ne naputa ni onda kad vri neku slubu u skuptini. Ipak Hannah Arendt govori jazu koji je ovjek klasine starine morao dnevno prekoraiti da bi preao usko podruje domainstva i da bi dospio u podruje politikog. ini se da strogo i principijelno, odvajanje domainstva i drave (oikos-a i polis-a) nije refleks neposredne navodne podjele izmeu kuanske i politike sfere, nego je ona vie rezultat Aristotelove teorije. Naime, ova podjela ne moe se nikako otitati u socijalnoj zbilji klasinog polisa. 19 M. Riedel je ukazao na metapolitiki karakter oba prva poglavlja Politike. On je naime pokazao da su osnovni stavovi ovih poglavlja usidreni u Aristotelovoj Metafizici, a nisu rezultat socijalne analize. Pogotovo je to jasno ako se ima u vidu veza sredinjih politikih kategorija s pojmom prirode (fysis). Meu osnovne stavove spada i odreenje ovjeka kao od prirode politikog bia, i u toj svezi valja razumjeti specifino Aristotelovo razlikovanje izmeu domainstva i drave. Dakle, to razlikovanje nije neposredno zadobiveno iz empi rije, nego je rezultat refleksivnog postupka koji proizlazi iz Aristotelovih osnovnih filozofskih stavova. Zanimljivo je
17 D. Sternberger, Drei Wurzeln der Politik - 1, Frankfurt a. Main 1978, str. 89. 18 H. Arendt, Vita activa, Stuttgart 1960, str. 35. 19 Usp. P. pan, Oikos und Polis, Beobachtungen zum ProzeB der Polisbildung bei Hesiod, Solon und Aischylos, Historische Zeitschrift, Bd. 231, Heft 3, str. 529-565.

E. Vollrath, str. 77. Vidi bilj. 14.

XIV

XV

takoer da se historijski prikaz odnosa domainstva i drave (Pol. 1253 a 19) odvija iz metafizike ravni i moe se ispravno razumjeti samo pomou Metafizike.20 Iz ovog teoretskog nacrta proizlazi teza da drava (polis) prema pri rodi i pojmu opstoji prije nego domainstvo ali prema historij skom nastanku i empiriji ona je nastala kasnije. Ovaj stav mogue je razumjeti samo iz tijesne povezanosti Politike i Metafizike. Misao prioritetu polisa i striktnu podjelu na domainstvo i dravu, zadobivenu na kategorijalnom sklopu Metafizike, Aristotel otro suprostavlja Platonu i Ksenofonu, koji ne prave razlike izmeu velikog domainstva i male drave (Pol. 1252 a 12 i dalje). Platon je naime izvrio izjedna avanje domainstva i drave (Politeia 259 b) i smatra da postoji jedna jedinstvena tehnika vladanja u oba podruja, tako da se vlast kralja ili politiara i gospodara domainstva ili upravitelja u principu ne razlikuju. Istu tu analogiju izmeu domainstva i drave nalazimo kod Ksenofona. Njegov Sokrat daje esto primjere, usporeujui privatno-ekonomsko i javno-politiko podruje. Aristotel se u ovoj toki jasno odvaja od Platona i Ksenofona i u toj suprotnosti razvija svoju vlastitu politiku teoriju. Osnovna razlika izmeu tih podruja sastoji se u tome to u podruju domainstva ne vlada jedna kost. Stoga odnosi u domainstvu nisu politiki, nego despot ski. Nasuprot tome, podruje polisa poiva na jednakosti slobodnih graana. Aristotel kratko kae: Polis je zajednica jednakih (He de polis koinonia tis esti ton homoion 1328 a 35). S obzirom na to da su ovi graani ujedno i predstavnici svojih domainstava i rodova, moe Aristotel odrediti polis kao zajednicu domainstava i rodova (1280 b 33), kao zajednicu graana (1276 b 1). Dakle, despoti u privatnom podruju preobraavaju se u javnom u jednake i jednako slobodne lanove politike zajednice. Politika koinonia u stro gom smislu je uvijek zajednica jednakih. Polis se stoga razli kuje od domainstva - u njemu postoje samo jednaki - doma instvo opstoji na nejednakosti. Iz te stroge podjele na domainstvo i dravu, koju Aristotel vri u suprotnosti prema Platonu, proizlaze najdublji motivi Aristotelovog politikog miljenja. Ova podjela omoguuje razumijevanje i konstituiranje specifino politikog znanja uope. Aristotel ne samo to se u pogledu razlikovanja podruja
20 Usp. Metaf. I. 8 (989 a 15), V. 11 (1018), IX. 8 (1049 b 4); Fizika VIII 7 (261 a 14) 21 Usp. Ksenofon, Mem. III, 4, 6 i dalje.

konstitucije domainstva i drave razlikuje od Platona, nego on ujedno polemizira s Platonom protiv njegovog ideala to je mogue veeg jedinstva cjelokupnog polisa (Pol. 1261 a). Njegova teza - naizgled protuslovi tezi polisu kao principijel noj svezi jednakih graana - glasi da polis nije sastavljen jedino iz mnotva pojedinaca, nego takoer iz mnoine razlii tih vrsta pojedinaca. On kae: Jer iz potpuno jednakih ljudi ne nastaje drava (1261 a 24). Barker prevodi istu reenicu ovako: similars can not bring it into existence. 22 Na zahtjev Platona o to veem moguem jedinstvu polisa Aristotel odgovara: Jasno je da e polis, napredujui ka tom jedinstvu i postajui jedinstven, prestati da bude polis. Jer polis je po svojoj prirodi mnotvo i postajui sve vie jedinstven postat e od polisa porodica, a od porodice ovjek (1261 a). Tezu polisu kao zajednici razliitih vrsta ljudi nalazimo u raznim varijacijama u povijesti politikih ideja. Kod Tome Akvinskog ova teza glasi: Polis, quod est pluralitas. Dakle, kad bi polis postao potpuno jedinstven, on bi prestao biti polis. Stoga Aristotel upozorava: Stoga ako bi tko i bio u stanju (da uini polis potpuno jedinstvenim) to da uini, ne bi trebalo jer e razoriti polis (1261 a 21). Stoga valja uvijek voditi rauna da se polis ne poistovjeti s 'modernom' dravom koja je umjetni proizvod novoga vijeka. 23 Polis nije nikakva' 'pravna osoba' (Jellinek) 24 koja izdignuta iz drutva suvereno vlada i garantira, ostajui sebi jednaka bez obzira na okolnosti, ljudska prava. Polis je identi an s graanstvom; polis, naime, to su graani. kvaliteti graana ovisi ustav (politeia), pa je polis onakav kakvi su graani. S karakterom graanstva mijenja se i karakter polisa. Neposredno u samim graanima a ne u nekoj izdignutoj dravnosti korijeni se politika zajednica. tome D. Sternberger pie: Mnotvo graana, graanstvo u cjelini, tvori i sainjava tu Aristotelovu dravu, taj polis sam. Per definitionem ne postoji ovdje nikakva drava s onu stranu i izvan graanstva, upravo stoga u njezinu mnotvu i razliitosti je temelj svake dravnosti. Aristotelovi graani su sami djelatni, oni koji vladaju i onima kojima se vlada, inovnici i suci, savjetnici i podanici. 25 U cjelokupnoj povijesti politike teorije Aristotelova paraD.Sternberger, Drei Wurzeln der Politik, str. 105. Vidi bilj. 17. Usp. H. Quaritsch, Staat und Souveranitat, Berlin 1970; Souveranitat, Berlin 1986. 24 Usp. G. Jellinek, Die allgemeine Staatslehre, Berlin, 3. izd. 1959. 25 D.Sternberger, Drei Wuneln... str. 108. Usp. bilj. 17.
23 22

XVI

XVII

digma o polisu kao mnotvu razliitih i jedinstvu razliitih zauzima jedinstveno mjesto. Ona tvori paradigmu politikog, samu jezgru politologije, koju svaka politika mora uzeti kao svoju polaznu toku. Osnovna podjela u Aristotelovoj Politici odvija se izmeu polisa, politike zajednice u kojoj postoje jednaki i kuanstva koje sainjava podruje nejednakosti. Sagledajmo poblie strukture tih dvaju podruja.

PODRUJE DOMAINSTVA Aristotelova nauka dravi polazi od domainstva koje je ne samo najjednostavnije drutveno jedinstvo nego i izvorno konstituirajui element polisa. Domainstvom dominiraju tri vrste odnosa: mukarac-ena (Pol., 1,12,1259 b 1), otac-dijete (1259 b 1.10; I, 7, 1255 b 19) i gospodar-rob (1278 b 33). Odnos mua i ene - obraen pod naslovom gamike - odgo vara politikim odnosima meu slobodnima i jednakim gra anima. Odnos oca i djeteta (patrike, teknopoietike) je kra ljevske prirode. U oba odnosa vladanje se vri kao nad slobod nima (I, 1259 b 1). Obje forme vladanja opstoje, prema prirodi, radi dobrobiti onih kojima se vlada i, naravno, povratno - radi onih koji vladaju. Od tih oblika odnosa i vladanja radikalno se razlikuje odnos vladavine gospodara domainstva (oikodespotes) nad domaom druinom (doiioi - robovi i sluge). Tu se vri despotska i tiranska vlast (despoteia, despotike, he tvrannike arhe) nad po prirodi neslobod nima i ovisnima u jednostranom interesu onih koji vladaju, a samo sluajno (kata svmbebekos) u korist onih kojima se vlada (1278 b 33 i dalje). Ti razvijeni i diferencirani odnosi vae samo u okviru grkog polisa, tj. pod uvjetima graanskog drutva kao zajednice slobodnih i jednakih. To treba posebno istaknuti nasuprot barbarskim i tiranskim carstvima: naime, kod njih je takoer vlast oca nad sinom (EN 1160 b 27), kao i vlast mua nad enom, (Pol. 1252 b 5) despotska. U barbarskim odno sima izjednaena je ena i rob, a sin je takoer rob oca (EN VIII, 12, 1160 b 26), jer je i sam mu, odnosno otac, neslobo dan, odnosno on je rob u odnosu na kralja. Dakle, razgranati odnos u okviru domainstva (oikos, oikia) mogu je samo u okviru slobodnih grkih republika. U okviru tih odnosa treba spomenuti i etvrtu prirodnu zajednicu, a to je selo (kome), koje je prvo zajednitvo od XVIII

vie domova, a koje nije poradi dnevne potrebe (Pol. I, 2, 1252 b 15 i dalje). Meu tim odnosima najveu panju zasluuje odnos izmeu gospodara i roba. Vlat gospodara nad robom - rekli smo - je despotska. Openito u primjeni grkog pojma despotes treba imati u vidu ove odnose: Despotes je gospodar u odnosu prema robu (npr. Eshil: Penijanci 169, Platon: Parmenid 133 e/d; Zakoni 357 a), dua u odnosu prema svome tijelu (Platon: Fedon 80 a; Timej 34 c; Aristotel: Politika 1254 b 4), i obr nuto: vladavina osjetila nad duhom (Philo: De op. mundi 165); vlasnika u odnosu na vlasnitvo (Ksenofan: Mem. 2, 7, 13; Sofoklo: Fil. 2 9 2 ) . . . bogovi su despotai ljudi... jer oni nemaju nikakav zakon iznad sebe. 2 6 Navedimo neke karakteristine razlike izmeu gospodara i roba. Gospodar i rob povezani su radi odranja (soteria), i u tom smislu gospodar je onaj koji planira, a rob je onaj koji s obzirom na svoju prirodu planirano samo izvrava (1252 a 26-34). Rije je dva tipa ljudi, od kojih je jedan potpuno odreen razumom (dianoia), a drugi tjelesnou (soma). Nije dan partner zasebno ne bi se mogao odrati, gospodar treba roba da bi se njegovoplan ozbiljio, a rob treba gospodara koji mu kae to treba initi. Svaki od njih u zajednikom radu nalazi neke koristi (1, 1252 a 26-34). U okviru domainstva ropstvo je nuno, jer bez neophod nih stvari se ne moe ivjeti, a pogotovo ne dobro ivjeti (eu zen). Za stvaranje ovih 'neophodnih stvari' potrebna je vje tina voenja kuanstva, a za to su potrebna orua, a od tih orua jedna su iva a druga neiva. Dakle rob, kao i svaki hypertes, moe se nazvati /i/im oruem (1253 b 33 - 1254 a 1). Robovi ne bi bili potrebni kad bi tako /Maki unci tkali sami i trzalice citarale (1254 a 1). Ova se teza teko moe sp/j/ /ti s tvrdnjom da postoji od prirode antropoloki tip roba (1252 a 26-34). U daljnjem razmatranju odnosa gospodara i roba Aristotel polazi od teze da nijedna zajednica nije mogua, ako nije obiljeena podjelom vladanja i pokoravanja (arhein kai arhesthai). Nijedan poredak ne bi mogao opstati, ako ne bi imao ovu strukturu, stoga je ona ne samo nuna nego i korisna (1254 a 20). Nakon toga slijedi sistematska izgradnja odnosa gospo dara i roba. Ponajprije, svako ivo bie sastoji se od due i tijela (1254 a 34). 'Po prirodi' normalno je da dua vlada tijelom, pa prema tome i gospodar robom. Svi oni koji za rad
G. Bien, Despotie, Despotismus, u: Historisches Worterbuch der Philosophie, Bd.6, str. 134.
26

XIX

koriste samo tijelo, po prirodi su robovi. Isto tako, u drugoj relaciji, izmeu razuma (nous-a, logos-a) i nagona (orexis, pathetikon) 'po prirodi' je da razum vlada nagonom, dakle gospodar robom; obrnut odnos ovih elemenata tetan je za sve (1254 b i dalje). Trea relacija ovjek i ivotinja (1254 b 10-13) pokazuje da pitome ivotinje vie vrijede od divljih, jer za sve njih je bolje da se pokoravaju, jer tako stjeu zatitu. Isto vrijedi i za roba. Nakon izlaganja ovih relacija Aristotel dolazi do zakljuka da postoje ljudi koji za rad koriste samo tijelo (somatos hresis). Kako je to kod njih najbolje to mogu dati, oni su 'po prirodi' robovi. Ova reduciranost roba na tjelesnost izjednaava ga sa ivotinjom. Iz toga se namee problem: kako je mogue da u okviru eidosa ovjeka postoje ljudi koji se od drugih razli kuju kao psyche somatos kai anthropos theriou, a da se na taj nain ne dovede u pitanje sam eidos ovjeka. 27 Kakav je poloaj ovih ljudi s obzirom na temeljnu definiciju ovjeka kao zoon logikon-al Rob se s jedne strane ubraja u ljude, ali s druge strane oduzimaju mu se sva bitna obiljeja koja ine ovjeka, tj. umnost i politinost {zoon logon i zoon politikon). U svakom sluaju, rob u staroj Grkoj nije bio graanin; da li je pored toga bio ovjek, ne razmatra se dalje. 2 8 Ipak, Aristotel smatra da u izjednaavanju ivotinja i ljudi treba praviti razliku. Naime, dok se ivotinji potpuno odrie logos, pretpostavlja se da rob, premda sam nema logosa, ipak raspolae odreenim odnosom prema logosu (1254 b 22-24). Rob shvaa, dok ivotinja samo osjea. To meutim ni u kojem sluaju ne govori principijelnoj razlici roba i ivo tinje. U skladu sa specifinim zadatkom roba i gospodara formi raju se razliito i njihova tijela: Tijela robova su snana za obavljanje svakodnevnih poslova, a tijela slobodnih ljudi su uspravna i nesposobna za takve poslove (1254 b 27-34). Aristotelova cjelokupna 'antropologija' poiva dakle na dva razliita 'tipa' ljudi: jedni pripadaju podruju rada neophod nog za dobar ivot; oni pripadaju tjelesnosti, ne posjeduju dokolicu {shole) i imaju samo pasivni um. Drugi, da bi ispunili dobar ivot {eu zen) i da bi mogli participirati i potvrivati boansko, moraju imati dokolicu {shole), i tek oni mogu u punoj mjeri ostvariti odreenje ovjeka. Misao ljudskoj
27 Usp. O. Gigon, Die Sklaverei bei Aristoteles, str. 257. Vidi bilj. 9. 28 Usp. D.Sternberger, Drei Wunzeln... str. 96. Vidi bilj. 17

jednakosti i opim ljudskim pravima, koju Grci nisu pozna vali, rezultat je novovjekovnog demokratskog razvitka i revo lucija koje su ovu jednakost izvojevale. Ono to su Grci otkrili bio je humanitet bez jednakosti, a to je prilino prijeporno u modernom razumijevanju ivota. PODRUJE POLISA Nasuprot domainstvu, koje se sastoji od nejednakih, stoji polis koji se sastoji od principijelno jednakih. Aristotel je bio prvi koji je formulirao to je uope polis {politike koinonia). Od tada je polis temeljni termin politike uope i ima takvo znaenje, kao to u Metafizici ima znaenje rije ousia. Izraz koinonia politike (polis) odnosi se, ne samo kod predsokratovaca nego i kod Platona, prvenstveno na odre ena djelovanja i situaciju djelovanja. Instituciju polisa kao shemu djelovanja neovisno od odreene situacije Platon ne poznaje. Platonovo pitanje koncentrira se na osobnost vla dara. Ono glasi: tko je vladar? {ti estin ho politikos). Aristote lovo pitanje: to je polis {ti estin he polis) ne odnosi se na odreenu situaciju djelovanja, nego na pojam koji je zadobi ven na mnogim zakonodavnim inima i ustavima. Empirijsku mnogostrukost ustava - polisa, u situaciji njihovog povijesnog proizlaenja, ispituje Aristotel ne vie prema mogunosti jed nog zakonodavca za ovaj ili onaj polis ili prema znanosti ili umijeu politiara, nego prema tome, to polis uope jest: ti pote estin he polis... Put prema politikom vodi preko poli tike znanosti. 2 9 Odgovor na ovo pitanje izgrauje Aristotel u paralelizmu s Nikomahovom etikom i Metafizikom. Prva knjiga Metafizike poinje stavom da svi ljudi od prirode tee ka znanju (980 a 21). Prva knjiga Nikomahove etike poinje tvrdnjom da svako djelovanje - tehniko -poietiko, znanstveno i praktino tei dobru (cilju kao svrsi). Politika poinje stavom: kako je svaka drava neko zajednitvo i da je svako zajednitvo slo eno poradi nekog dobra (1252 a). S izrazom svaki snano je naglaen upravo univerzalni nain ispitivanja. Kao to se u Metafizici izlaganje razliitih vrsta znanja zavrava u temelj noj znanosti, tako se u Etici ispunjavaju razliite vrste djelova nja u najviem djelovanju koje je samom sebi dovoljno. U Politici razliite vrsti udruivanja dobivaju svoju svrhu od onog udruivanja koje sadri u sebi najvie dobro. Najvie
29

M.Riedel, Metaphysic und Politik, str. 35-36. Vidi bilj. 12.

XX

XXI

koriste samo tijelo, po prirodi su robovi. Isto tako, u drugoj relaciji, izmeu razuma (nous-a, logos-a) i nagona (orexis, pathetikon) 'po prirodi' je da razum vlada nagonom, dakle gospodar robom; obrnut odnos ovih elemenata tetan je za sve (1254 b i dalje). Trea relacija ovjek i ivotinja (1254 b 10-13) pokazuje da pitome ivotinje vie vrijede od divljih, jer za sve njih je bolje da se pokoravaju, jer tako stjeu zatitu. Isto vrijedi i za roba. Nakon izlaganja ovih relacija Aristotel dolazi do zakljuka da postoje ljudi koji za rad koriste samo tijelo (somatos hresis). Kako je to kod njih najbolje to mogu dati, oni su 'po prirodi' robovi. Ova reduciranost roba na tjelesnost izjednaava ga sa ivotinjom. Iz toga se namee problem: kako je mogue da u okviru eidosa ovjeka postoje ljudi koji se od drugih razli kuju kao psyche somatos kai anthropos theriou, a da se na taj nain ne dovede u pitanje sam eidos ovjeka. 27 Kakav je poloaj ovih ljudi s obzirom na temeljnu definiciju ovjeka kao zoon logikon-a? Rob se s jedne strane ubraja u ljude, ali s druge strane oduzimaju mu se sva bitna obiljeja koja ine ovjeka, tj. umnost i politinost (zoon logon i zoon politikon). U svakom sluaju, rob u staroj Grkoj nije bio graanin; da li je pored toga bio ovjek, ne razmatra se dalje. 28 Ipak, Aristotel smatra da u izjednaavanju ivotinja i ljudi treba praviti razliku. Naime, dok se ivotinji potpuno odrie logos, pretpostavlja se da rob, premda sam nema logosa, ipak raspolae odreenim odnosom prema logosu (1254 b 22-24). Rob shvaa, dok ivotinja samo osjea. To meutim ni u kojem sluaju ne govori principijelnoj razlici roba i ivo tinje. U skladu sa specifinim zadatkom roba i gospodara formi raju se razliito i njihova tijela: Tijela robova su snana za obavljanje svakodnevnih poslova, a tijela slobodnih ljudi su uspravna i nesposobna za takve poslove (1254 b 27-34). Aristotelova cjelokupna 'antropologija' poiva dakle na dva razliita 'tipa' ljudi: jedni pripadaju podruju rada neophod nog za dobar ivot; oni pripadaju tjelesnosti, ne posjeduju dokolicu (shole) i imaju samo pasivni um. Drugi, da bi ispunili dobar ivot (eu zen) i da bi mogli participirati i potvrivati boansko, moraju imati dokolicu (shole), i tek oni mogu u punoj mjeri ostvariti odreenje ovjeka. Misao ljudskoj
28

jednakosti i opim ljudskim pravima, koju Grci nisu pozna vali, rezultat je novovjekovnog demokratskog razvitka i revo lucija koje su ovu jednakost izvojevale. Ono to su Grci otkrili bio je humanitet bez jednakosti, a to je prilino prijeporno u modernom razumijevanju ivota. PODRUJE POLISA Nasuprot domainstvu, koje se sastoji od nejednakih, stoji polis koji se sastoji od principijelno jednakih. Aristotel je bio prvi koji je formulirao to je uope polis (politike koinonia). Od tada je polis temeljni termin politike uope i ima takvo znaenje, kao to u Metafizici ima znaenje rije ousia. Izraz koinonia politike (polis) odnosi se, ne samo kod predsokratovaca nego i kod Platona, prvenstveno na odre ena djelovanja i situaciju djelovanja. Instituciju polisa kao shemu djelovanja neovisno od odreene situacije Platon ne poznaje. Platonovo pitanje koncentrira se na osobnost vla dara. Ono glasi: tko je vladar? (ti estin ho politikos). Aristote lovo pitanje: to je polis (ti estin he polis) ne odnosi se na odreenu situaciju djelovanja, nego na pojam koji je zadobi ven na mnogim zakonodavnim inima i ustavima. Empirijsku mnogostrukost ustava - polisa, u situaciji njihovog povijesnog proizlaenja, ispituje Aristotel ne vie prema mogunosti jed nog zakonodavca za ovaj ili onaj polis ili prema znanosti ili umijeu politiara, nego prema tome, to polis uope jest: ti pote estin he polis... Put prema politikom vodi preko poli tike znanosti. 29 Odgovor na ovo pitanje izgrauje Aristotel u paralelizmu s Nikomahovom etikom i Metafizikom. Prva knjiga Metafizike poinje stavom da svi ljudi od prirode tee ka znanju (980 a 21). Prva knjiga Nikomahove etike poinje tvrdnjom da svako djelovanje tehniko-oietiko, znanstveno i praktino - tei dobru (cilju kao svrsi). Politika poinje stavom: kako je svaka drava neko zajednitvo i da je svako zajednitvo slo eno poradi nekog dobra (1252 a). S izrazom svaki snano je naglaen upravo univerzalni nain ispitivanja. Kao to se u Metafizici izlaganje razliitih vrsta znanja zavrava u temelj noj znanosti, tako se u Etici ispunjavaju razliite vrste djelova nja u najviem djelovanju koje je samom sebi dovoljno. U Politici razliite vrsti udruivanja dobivaju svoju svrhu od onog udruivanja koje sadri u sebi najvie dobro. Najvie
29

" Usp. O. Gigon, Die Sklaverei bei Aristoteles, str. 257. Vidi bilj. 9. Usp. D.Sternberger, Drei Wunzeln... str. 96. Vidi bilj. 17

. Riedel, Metaphysic und Politik, str. 35-36. Vidi bilj. 12.

XX

XXI

dobro je ono u kojemu lanac svrha dolazi svojem kraju, jer je ono samo svrha i ne moe biti vie sredstvo za neto drugo. U okviru Politike nain ispitivanja prema principu sredstvo-svrha pretpostavlja jednu ljudsku zajednicu djelovanja, koinonia, societas, 'drutvo', koja omoguuje ostvarenje najvi eg dobra i savrenog ivota, ivota u skladu sa samoodree njem, ostvarenje egzistencije u dokolici i samodostatnosti. Svaka zajednica nastaje radi nekog dobra, a ljudi se nisu udruili samo poradi ivljenja nego prije poradi dobra ivlje nja (Pol. 1280 a 32). Odatle se namee specifini zadatak politikoj zajednici. Drava je zajednitvo dobra ivljenja (1280 b 34). Ili, kako malo dalje zakljuuje: Svrha je dakle drave dobro ivljenje a sve su stvari poradi te s v r h e . . . Drava je zajednitvo gradova i sela u savrenom i samodo statnom ivotu. To je pak, kako kazasmo, blaeno i lijepo ivljenje u moralnim zakonima, a ne naprosto radi zajedni kog ivota (1280 b - 40 - 1280 a 2). Polis mora ispuniti odreene zadae, i iz te njegove zadae odreuje se njegova bit. Aristotelovo normativno odreenje biti i svrhe drave noeno je metapolitikim karakterom Aristotelovih osnovnih politikih kategorija, ili, drugaije reeno, osnovne politike kategorije utemeljene su u metafizici. S krizom metafizike nastupa i kriza osnovnih politikih kategorija, a normativne politike teorije ustupaju pred dijalektiko-kritikim i analitiko-empirijskim politikim teorijama. to je onda polis? Drava je koinonia teleios, societas perfecta et finalis, tj. rangom najvia (kyriotate, principalissima) i sve druge zajed nice/drutva obuhvaajua forma ljudske zajednice, jer ona smjera na realizaciju najvieg i sveobuhvatnog dobra, na ispu njenje ljudske biti; tj. autarhinog dobra kojem nita ne nedo staje od poeljnosti i ispunjenja. 30 Polis kao zajednica jednakih u doslovnom smislu sainja vaju graani: od vrste i karaktera graana ovisi karakter drave. Aristotelova drava nije neka birokratska institucija, neko jedinstvo i mo izvan i iznad graana, nego je ona potpuno identina sa samim graanstvom. Ova definicija drave radikalno je razliita od novovjekovne drave kao juristike persone (G. Jellinek) koja sadri uvijek jedan apsolutistiki elemenat vladavine involviran u pojmu suvere nosti. Dakle, za Grke ne postoji neka izdvojena dravnost koja kao neko posebno podruje uva ope preduvjete politi30 G. Bien, Einleitung, u: Aristoteles: Politik, Felix Meiner Verlag, Ham burg 1981, str. 26.

kog ivota i pravo pojedinca. Stoga nije ni postojalo neko jamstvo prava, nego je sloboda jednakih bila na djelu samo u njihovom stvarnom angamanu. Aristotel ne pripisuje dravi nikakvu vlastitu egzistenciju izvan njega (mnotva), bilo da je ona dobra ili loa, spasonosna ili pokvarena, sveta ili demonska, tehnika ili estetska ili metafizika. Jer sve ove varijante pojma drave - i to je pojmovni model politikog uope - slau se u jednom, da one dravu konstituiraju ili poimaju, logiki govoreno, kao jedinstvo. 31 Za Aristotela graanstvo je sredinja figura politike i iz njegovog karak tera mnotva i razliitosti proizlazi drava. U smislu graan stva kao sredinje figure, politiko stoji kod Aristotela prilino usamljeno u povijesti politikih ideja. Da bi istraio to je drava, Aristotel predlae sljedei put: Jer kao to u ostalim stvarima sloevinu treba razdjeliti sve do nesloevina (budui da su one najmanji djelii cjeline), tako i dravi, razmatrajui iz kojih je djelova sloena, uvidjet emo i time bolje u emu se razlikuju jedni od drugih, i ako se togod znanstveno moe postaviti svakom pojedinome od reenoga. Ako tako tkogod razmotri kako se stvari od samog poetka razvijaju, onako kao i u drugim sluajevima, i u ovima e najljepe tako znanstveno razvidjeti (1252 al8-26). Aristotel smatra da ne postoji nijedna zajednica koja ne bi bila oznaena odnosom vladanja i pokoravanja (arhein kai arhesthai). Ipak, politika vladavina potpuno se razlikuje od vladavine koja se odvija u kuanstvu. Aristotel izvodi ovu tezu genetski i sistematski. Genetski pokazuje razvitak razliitih vrsta udruivanja koje polazi od kuanstva sela sve do polisa. Odnosi koji postoje u kuanstvu su asimetrini: neki uvijek vladaju, a drugi se uvijek pokoravaju. U politikoj zajednici dijelom se vlada, a dijelom pokorava. Politika zajednica moe imati razliite ustave, a sistematsko izlaganje razliitih ustavnih oblika zapoinje on u treoj knjizi. Ako slijedimo osnovni Aristotelov metodski stav, da se prije cjeline moraju istraiti dijelovi, tada moramo izlaganje drave zapoeti s graaninom (polites), jer polis je mnotvo graana. Aristotel trai opu definiciju graana koja bi odgo varala svim ustavima. On dolazi do zakljuka, s obzirom na demokraciju, da je graanin jedne drave onaj tko ima mo sudjelovati u savjetodavnoj i sudskoj vlasti..., a dravu nazi vamo mnotvo takvih sposobno za samodostatan ivot, jedno stavno reeno (1275 b 18-21). to se tie drave, s obzirom na to da je ona cjelina
31

D. Sternberger, Drei VVurzeln... str. 109. Vidi bilj. 17.

XXII

XXIII

sastavljena od dijelova, ona ostaje tako dugo ista dok se ne primijeni nain njezine povezanosti. Jer ako je neko zajedni tvo drava, zajednitvo drava je neka zajednica, i to zajed nica je graana vezanih ustavom, i ako ustav postane drukiji i razliit od prethodnog i drava nuno postaje drugo (1276 b i ) (eidos heteron e tes syntheseos). Bjelodano je kako najee treba rei da je drava ista obzirom na ustav (1276 b 11). Drava i graanin tvore nerazdvojno jedinstvo, a kre post graana mora odgovarati u prvoj liniji ustavu drave. Zajednika zadaa (ergon) za sve lanove drave mora se pokazati u nastojanju da se zajednica odri. Iako su oni razliiti, posao im je spas zajednitva (he soteria tes koinonias), a zajednitvo je dravni poredak (1276 b 30). Dobro zajed nice posao je i dunost svih graana (Ten areten anankaion einai... pro ten politeian); Krepost graana mora da bude krepost u odnosu na oblik dravnog ureenja (1276 b 25). Kako glasi onda definicija graanina? Kao graane odre ujemo one koji sudjeluju u vlasti (1275 a 32). Ta politika definicija ne ulazi u stvarni drutveni kontekst podjele drutva na siromane i bogate, nego proklamira politiku jednakost bogatih i siromanih. Potencijalno svi slobodni graani mogu sudjelovati u vlasti, ali ipak ne na jednak nain i ne u istoj mjeri. Pored normativnog modela nalazimo opirne empirij ske opise ograniavanja istoga modela. Tako u 5. poglavlju 3. knjige Aristotel smatra da u oligarhijskim dravama najamni radnik ne moe da bude graanin zato to se uee u vlasti odreuje vrlo visokim cenzom, ali zanatlija moe jer su mnogi bogati. Meutim, u najboljoj dravi ne mogu radnici (banousoi) biti graani, jer nitko se nee moi trsiti oko kreposti ivei ivotom rukotvorca ili najamnika (ou gar oion f epitedeusai ta tes aretes zonta bion banauson e thetikon - 1278 a 20). Isti princip zastupa Platon u Dravi i Dravniku, naime najnii stale mora ispuniti neophodne poslove za odranje ivota, jer vrline mogu ostvariti samo oni koji stoje iznad prostog odra nja ivota. Dakle, zanatlije i nadniari su s jedne strane slobodni i graani, barem u demokratskim ustavima, ali s druge strane moraju izvravati tjelesne poslove, i time lie robovima. Ari stotel dijeli one koji se bave niim poslovima u dvije klase: Oni koji obavljaju nune poslove sluei jednom su robovi; koji rade za zajednicu ti su rukotvorci i najamnici (1278 a 11). Prema tome, postoje politike razlike meu graanima, a one oito proizlaze iz drutvenih razlika i podjele rada. Ovu razliku tumai Aristotel ne kao drutvenu nego kao XXIV

razliku izmeu onih koji imaju dokolicu (sholi) i oni koji je nemaju (asholia). Aristotelovo miljenje, s malim razlikama, zadralo se sve do kraja 18. st., dakle 22 stoljea. Kant je smatrao da kuna sluinad, posluga, nadniari, ak frizeri, nisu kvalificirani da budu lanovi drave, a time isto tako da budu graani. 32 Kantovo obrazloenje je jednostavno: da bi netko bio gra anin, mora biti sam svoj gospodar (sui iuris), a da bi to mogao biti, mora imati neko vlasnitvo. Graanin ne moe sluiti nikome osim zajednici. Ovaj bitni uvjet graanstva, nazvao je Kant graanska samodostatnost (sibisufficientia). Ona je ostvarena tada kad netko svoju egzistenciju i odranje ne duguje samovolji drugoga, nego svojem vlastitom pravu i snazi kao lan jedne zajednice. Tek tada dobiva on status graanske osobe. 3 3 Kao to vidimo, Kant slijedi Aristotelovo odreenje graanina. Nakon to je ocrtao bit, vrste i vrline graana, Aristotel razvija teoriju ustava koja tvori sredinji dio cjelokupne poli tike filozofije i ona se odrala sve do konca 18. stoljea. NAUKA USTAVU Istraivanje ustava zauzima sredinje mjesto u Aristotelovoj Politici. Ovu temu kao i njezin sadraj najavljuje on na kraju Nikomahove etike slijedeim rijeima: Budui su dakle prvanji mislioci ostavili neistraenim ono to se tie zakonodav stva, moda je bolje da te stvari sami promotrimo, i openito dravnom poretku, kako bismo koliko je mogue upotpunili znanstveno istraivanje ljudskim stvarima (NE 1181 b 12-15). Aristotel analitikom metodom eli najprije istraiti to su (1) 'rekli prethodnici' naznaenoj temi, zatim (2) iz prikupljenih ustava pojedinih drava nastoji (3) prouiti koje stvari odravaju a koje razaraju drave. Nakon toga (4) mogli bi tek uvidjeti koji je dravni poredak najbolji (NE 1181 b 15-22). Ove teme preuzima Aristotel i opirno obra uje u Politici. Temu (1) u Pol. II, temu (2) u Pol. V i VI,
32 I. Kant, Ober den Gemeinspruch: Das mag in der Theorie richtig sein, taugt aber nicht fiir die Praxis, Ak.-Ausg. VIII, str. 295; usp. takoer: Met. d. Sitten, I: Met. Anfangsgriinde der Rechtslehre 46, Ak. Ausg. VI, str. 314 i dalje. 33 Usp. G. Bien, Revolution, Biirgerbegriff und Freiheit. Uber die Transformation der alteurpaischen Verfassungstheorie in politische Geschichtsphilosophie, u: Phil.Jb. 79 (1972), 1-18.

XXV

razlikovanje ustavnih formi (3) razmatra u Pol. III i IV, a u Pol. VII i VIII (4) daje prikaz idealne drave. Najpoznatiju shemu razdiobe ustava dao je Aristotel u III knjizi Politike. Odmah na poetku upozorava na slijedee: Onomu tko dravnom poretku hoe istraivati, i koji je svaki pojedini i kakav, prvo je nuno razvidjeti dravi: to je napokon drava? . . . a ustav je nekakav poredak stanovnitva drave. Kako je drava jedna sloevina... bjelodano je da prvo treba istraiti graaninu. Jer drava je neko mnotvo graana. Valja dakle razmotriti koga treba nazvati graani nom i tko je graanin. Na pitanje: to je drava uope? Aristotel najprije navodi pretpostavke poradi ega je drava nastala i koliko je oblika vlasti (1278 b 15). On navodi tri razloga nastanka drave: (1) uzajamna pomo, (2) ovjek je od prirode politiko bie (zoon politikon) i (3) zajedniki probitak. Ovaj 'zajedniki probitak' znai i to koliko svakog pojedinog zapada udio u dobrom ivljenju, a dobro ivljenje je upravo najvia svrha kojoj svi tee. Iz toga Aristotel zakljuuje da se ljudi zdruuju i poradi samoga ivljenja, i odravaju dravno zajednitvo. Jer postoji nekakav djeli lijepoga u samome ivljenju, ukoliko odvie ne pritegnu ivotne tegobe (1278 b 24-27). S obzirom na to da je svaka zajednica obiljeena parom vladanja i pokoravanja, to Aristotel iz odreenja svrhe zajed nice dobiva kriterij podjele vlasti i ustava. Ako je drava zajednica slobodnih ljudi, ako je njezin cilj suivljenje kao ostvarenje sretnoga ivota, tada su dobri ustavi oni koji koriste zajednici, a loi oni koji koriste samo vladajuima. Bjelodano je dakle kako oni dravni poreci koji uzimaju u obzir zajed niki probitak ti su i ispravni, budui prema onome to je naprosto pravedno; oni pak koji s obzirom samo na (probitak) voditelja pogreni su i zastrane su ispravnih dravnih pore daka, i ti su naime tiranski, a drava je zajednica slobodnih ljudi (1279 a 20). Nakon ovih opih naela Aristotel definira ustav kao raspored u dravi svih ostalih vlasti, a najvie one glavne (esti de politeia poleos taxis ton te allon arhon kai malista tes kurias pantdn 1278 b 8). S obzirom da je vrsta ustava ovisna vladajuem staleu, upravi (politeuma) i s obzirom da je dravna uprava ono glavno u dravi (1279 a 26), mora vlast voditi ili jedan ili manjina ili veina. Ovom podjelom stvara Aristotel shemu est ustava. Ustavi su razvrstani prema dva principa, jednom prema broju (kvantitetu) vladajuih, a drugi put prema svrsi (kvaliteti) vladanja. Primjenom ova dva krite rija moemo dobiti sljedeu shemu: XXVI

Kriterij politikog kvaliteta Kriterij politikog kvantiteta broj vladajuih jedan manjina veina zajednika svrha monarhija aristokracija politie/timokratija posebna svrha tiranija oligarhija demokracija

Prema tome ustav (politeia) oznaava nain na koji se meusobno odnose vladanje i pokoravanje (arhein kai arhesthai). Osim toga, politeia... oznaava dravu i samu zajed nicu graana ili cjelinu graana, pravo graana u sudjelovanju na javno politikom ivotu, djelatnost ovih politeuesthai i za to potrebnu specifinu kvalitetu graana, mo u dravi i najvie slube (politeuma), podjelu politikih funkcija i ujedno jezgro znaenja samog dravnog poretka, u kojem graani ive i obnaaju svoja politika prava i funkcije, ustav drave i formu vlasti, dakle (politeia = polis; civitas; universitas civium; civitatis ordo et forma; partes institutorum publicorum; ius civitatis; administratio reipublicae; potestas et regimen civi tatis).3^ U podjeli ustava prema istom kvantitativnom principu iskrsavaju odreene tekoe koje zahtijevaju odreene dopune i korekcije isto kvantitativnog principa podjele ustava. Prva tekoa odnosi se na oligarhiju i demokraciju. Oligar hija je vladavina manjine, a demokracija vladavina veine. Kako je veina obino siromana, a manjina bogata, to je demokracija vladavina siromanih a oligarhija vladavina boga tih. Meutim, mogue je da u dravi bogatai predstavljaju veinu, siromani manjinu. Kako bi se onda nazvali ovi ustavni oblici i kako bi se izvrilo onda razgranienje pojedinih dravnih oblika? Zato Aristotel vri korekciju kvantitativnog principa podjele ustava i dodaje stvar je sluaja to to malobrojni ili mnogobrojni vladaju... Otuda proizlazi da mjerila za razliko vanje oligarhije i demokracije nisu ona koja smo spomenuli. Ono ime se oligarhija i demokracija meusobno razlikuju, to su siromatvo i bogatstvo (1279 b 34-1280 a 4). Kao to vidimo, u principe razdiobe ustava Aristotel uvodi i socijalni aspekt i u njemu vidi pravi razlog razliitih dravnih formi. Uzrok postojanja vie dravnih poredaka lei u tome to od mnotva jedni su nuno imuni, drugi siromani, trei opet srednji (1289b31-32). Za Aristotela trajan ustav je onaj
G. Bien, Die Grundlegung der politischen Philosophie bei Aristoteles, Freiburg/Munchen 1973, str. 287-288.
34

XXVII

koji uvaava sve elemente jedne politike cjeline. Takav ustav 35 naziva on mijeanim. Drugo, Aristotel uvaava u formiranju ustava drutvene i politike funkcije koje su neophodne za dravni ivot. S obzi rom na to da se svaka drava sastoji iz vie dijelova (1289 b 27 i dalje), to on razlikuje proizvodei stale: 1. seljaci, 2. rukotvorci, 3. trgovci, 4. najamnici, 5. ratnici, zatim one koji predstavljaju politiki um, 6. suci i savjetnici, 7. imunici koji sa svojim bogatstvom nose teret drave, 8. upravljai drav nim poslovima i koji slue kao inovnici vlastima, jer bez vladatelja ne moe bivati drava (1291 a 34-36). - Svi ti dijelovi moraju politiki nai svoje zadovoljenje. Tree, Aristotel izuzetnu vanost u formiranju ustava pri daje podjeli i razlikovanju centralnih politikih funkcija. Postoji u svih dravnih poredaka tri dijela kojima valjan zakonodavac treba razvidjeti: to je kojemu korisno. Kad su ti usklaeni, nuno je i poredak usklaen, i dravni se poreci uzajamno razlikuju kako se razlikuju pojedini od tih sastojaka. Od ta tri sastojka jedan je onaj koji savjetuje zajednikim stvarima (savjetodavna vlast), drugi je upravnim poloajima (izvrna vlast), tree je sudstvu (sudska vlast) (1297b 37 - 1298 a 3). Dakle, dravni se poreci meusobno razlikuju s obzirom na meusobnu uvjetovanost i raspored vlasti. Ovo dravno-pravno gledite u odredbi ustava imalo je daleko sene posljedice u konstituiranju ustava. Aristotelova nauka ustavu odrala se sve do kraja 18. stoljea. Ona predstavlja sredinji i nezaobilazni uvod u nauku politici. Njezino znaenje kao i postepenu transformaciju opisao je s velikom preciznou J. A. Eberhard. Razdioba formi vlasti u demokratsku, aristokratsku i monarhijsku je tako stara kao i sama politika. Ona se odmah pojavila u zgradi nauke, u koju je Aristotel prvi uveo politiku kao znanost, i ona se je u njoj zadrala skoro sve do naih dana bez velikog proirenja i razbistravanja. Ipak, ve i isto promatranje novi jih drava . . . (pokazuje) nastanak potpuno novih formi vla sti. 36 Prava kriza Aristotelove paradigme zbila se izmeu 1790. i 1830. U tom razdoblju stvorenje rascjep izmeu stare i nove epohe koji Tocqueville ovako opisuje: Premda nam je stari ustav jo sasvim blizu, budui da dnevno susreemo ljude koji su roeni pod njegovim zakonima, on je ipak zastrt
35 Usp. G. J. D. Aalders, Die Mischverfassung und ihre historische Dokumentation in den Politika des Aristoteles; vidi bilj. 9. 36 Uber die Freiheit des Biirgers und die Prinzipien der Regierungsformen, u: Verm. Schriften, 1, Theil (Halle) 1874, str. 3.

tamnom noi vremena. Neuvena promjena koja nas dijeli od njega - francuska revolucija - imala je djelovanje dugih sto ljea. Ona je zastrla sve to nije ugasila. Razvijena subjektiv nost koja je nastala u toku novije evropske povijesti traila je drugaije oblikovanje drutvenih poredaka i ono je doista i izvreno. Premda je Aristotelova paradigma izgubila na vanosti, njezino iskustvo predstavlja temelj svake politike teorije. ZAKLJUAK U cjelokupnoj povijesti politikih ideja poznajemo samo dvije jasno razgraniene koncepcije koje se odnose na prirodu drutva: jedna smatra da je ovjek od prirode drutveno bie, a druga smatra da je drutvo umjetno djelo ovjeka. Trea koncepcija ne postoji, i sve teorije koje do sada poznajemo mogu se svesti na jednu od ovih koncepcija. 37 Prvu teoriju sistematski je izradio Aristotel. On smatra da je ovjek od prirode drutveno bie, a onaj tko zbog svoje prirode, a ne sluajno, stoji izvan drutvene zajednice ili je rav ili je bolji od ljudi (Pol. 1253 a 3-5). Ili kako dalje kae: Tko ne moe da ivi u zajednici ili kome nita nije potrebno jer je sam sebi dovoljan, nije dio drave, te je zvijer ili bog (ibid., 1253 a 26-27). To ne znai da Aristotel izjednauje prirodu i drutvo, nego on samo naznauje bitnu dimenziju ovjekova ivota, a ta se sastoji u tome da on ne moe izbjei uvjete ivota u grupi. ovjek ne samo da se ne moe bioloki reproducirati bez drugog ovjeka, nego on nije sam sebi kao ovjek dovoljan. On ne moe u svojoj individualnoj autarhiji ispuniti svoju ljudskost. Ta reciprona potreba koju iskuavaju ljudi u odnosu jedni spram drugih je uvjet mogunosti konsti tucije politike zajednice. Druga teorija potjee od Hobbesa. On smatra daje drutvo nastalo ugovorom meu biima koja su prije ivjela u kon fliktu. Ustanovljujui drutvo kao umjetno bie, ovjek je stvorio udovite, Leviathana, koji ne postoji u prirodi. Jer vetakim putem stvoren je onaj veliki Levijatan, nazvan zajednicom ili dravom, latinski civitas, to nije nita drugo do vetaki ovek, iako veeg stasa i vee snage no prirodni ovek, ijoj je zatiti i obrani namenjen. 38 Taj artificijelni, umjetni, vjetaki prijelaz je neophodan i na njemu se tek
38

37 Usp. J. Freund, Sociologie du conflit, Pari 1987, str. 25. T. Hobbes, Levijatan, Beograd 1961, str. 3.

XXVIII

XXIX

temelji civilizirano drutvo. Politika je prema tom postulatu stvar volje i konvencije. Ova teorija naglo se proirila u toku 18. stoljea. Postoje razliite recepcije ove teorije, ali nijedna ne postavlja u pitanje artificijelni karakter drutva. Na temelju te teorije razvile su se mnoge utopije. Naime, ako je drutvo nastalo umjetnom konstrukcijom, tada se moe smatrati da mu moemo dati uvijek novu i vjerojatno bolju formu. To isto vrijedi i za samoga ovjeka. Iz toga proizlazi stalna potreba stvaranja idealnog drutva, idealnog ovjeka koji postepeno ali sigurno postie svoju perfekciju. U dananjoj krizi suvre menog drutva i ovjeka Aristotelova koncepcija, koja nagla ava prirodne granice ovjeka, i koja naglaava odreene uvjete koje ovjek ne smije prestupiti ako hoe ostati ovjek, djeluje izvanredno aktualno i upozoravajue. Zvonko Posavec

POLITIKA

. .
1 Budui vidimo kako je svaki grad 1 neko zajednitvo i da je svako zajednitvo sloeno poradi nekog dobra (jer radi onoga to im se ini dobro 2 svi ine sve), bjelodano je da sva [zajednitva] tee nekomu dobru, a najvie pak, i onomu koje je najpoglavitije od svih [dobara], ono zajednitvo3 koje je od svih najpoglavitije i u sebi sadrava sva ostala. A to je ono nazvano drava i dravno zajednitvo. Svi dakle oni koji mniju kako je dravnik, kralj, kueupravitelj i gospodar jedno te isto, ne kazuju ispravno (jer mnogoom i maloom misle da se razli kuju, ali ne vrstom svaki pojedini od tih, kao: onaj tko je nad malo njih, taj je gospodar; ako je nad vie, onda je kueupravitelj; ako [vlada] nad jo vie njih, onda je dravnik ili kralj, kao da se nita ne razlikuju velika kua i malen grad. A to se pak tie dravnika i kralja: kad on sam osobno vlada, onda je kralj; kad je prema razlozima 4 dotine znanosti naizmjence i 'vladajui' i 'vladan', onda je dravnik. Nu te stvari nisu istinite). I ovo reeno jasno e biti onima koji razmotre prema ovdje navedenom nainu istraiva1 Gr. ; lat. civitas; engl. state; franc. la cite; njem. der Staat; rus. zocydapcmeo; novogr. . Posrijedi je antiki grad ili grad-drava, te su otuda i mogui hrvatski prijevodi grad, gradodriava, drava. 2 Gr. ; lat. bonum; engl. good; franc. un bien; njem. das Gut; rus. : novogr. . Rije je dobru, bilo ono zbiljsko ili prividno. 3 Oni nazivci koji se esto javljaju (a imaju u oba sluaja isto znaenje ) obraeni su u prijevodu Nikomahove etike. 4 Ili 'prema pravilima'; gr. ; lat. ex rationibus; engl. according to the rules; franc. conformement aux regles; njem. nach den Regeln; rus. na ocuoeax novogr. .

1252

10

15

nj a 5 . Jer kao to u ostalim stvarima sloe vinu treba razdijeliti sve do nesloevina (budui da su one naj manji djelii cjeline), tako i gradu 6 , razmatrajui iz kojih je dijelova sloen, uvidjet emo i tima bolje u emu se razlikuju jedni od drugih, i ako se togod znanstveno 7 moe postaviti svakom pojedinome od reenoga. Ako tako tkogod razmotri stvari kako se od samoga poetka razvijaju, onako kao i u drugim sluajevima, i u ovima e najljepe tako znanstveno razvidjeti. Nudno je stoga prvo da bivaju udvoje 8 oni koji jedno bez drugoga ne mogu biti, kao ensko i muko poradi raanja (i to ne po izboru, nego zbog toga to im je, kao i u ostalih ivotinja i biljaka, naravna tenja ostaviti iza sebe togod drugo poput sebe samoga) te po naravi i 'vladajue' i 'vladano' poradi opstanka 9 . Jer ono [bie] koje je uzmono umom predviati, po naravi je vladajue i po naravi je gospodaree; ono pak koje je uzmono [to predvi eno] svojim tijelom izvriti, vladano je i po naravi robujue. Zbog toga gospodaru i robu ista je korist. Po naravi dakle razlikuju se ensko i rob (jer narav ne ini nita onako kao noari delfijski no , tedljivo, nego jedno za jedno; jer tako e najljepe izvriti svoju namjenu svako pojedino od orua, sluei ne mnogim poslovima, nego jednome). Meu barba rima pak ensko i rob u istome su poretku. Uzrok je u tomu to u njih ne postoji po naravi vladajue, nego se njihovo zajednitvo sastoji od robinje i roba. Zbog
Usp. Eth. Nic. I, 2, 1095 a 30. Ili dravi. 7 Gr. ; lat. arte tractari atque explicari eng. any scientific residt; franc. quelque resultat positif; njem. etwas wissenschaftlich Brauchbares; rus. uajHHoe o&bHCHenue; novogr. ' . Smisao je 'ono to potpada pod umijee ili zna nost.' 8 Usp. Eth. Nic. 1162a 15-20. 9 Gr. ; lat. propter salutem; engl. that both may be preserved; franc. en vue de leur conservation commune; njem. um der Lebenserhaltung vvillen; rus. 83auMHOzo caMocoxpaHeHim; novogr. . Znaenje je dakle: poradi odravanja uzajamna ivota ili opstanka. To jest: onakav no koji slui mnogim namjenama.
6 5

20

25

30

1252 b

toga kau pjesnici to barbarima Heleni vladaju pravo je 11 , kao da je po naravi jedno te isto biti barbar i rob. Dakle, iz ta dva zajednitva prvo nastaje dom, te ispravno Heziod ree postaviv dom pak najprije, enu i vola plunjaka, 12 jer vol je mjesto kunog roba siromasima. Stoga poradi [ivotne] svakodnevice nastalo zajednitvo ve prema naravi je dom; njegove [lanove] Haronda naziva istostolnicima, a Epimenid Kreanin istonavarima13. Prvo zajednitvo od vie domova, koje nije poradi dnevne potrebe, je selo. Najvie se prema naravi ini da je ono selo koje je naselina 14 [potekla od jednog] doma, sastavljena od djece i unuka, koje neki nazivaju istomlijenicima. Zbog toga se prvotno kralj evalo gradovima, a jo je i sada tako u [barbarskih] naroda. Jer su se sakupili od onih nad kojima se kraljevalo. 15 Naime, nad svakim domom kraljuje najstariji, kao i u naselinama, na temelju srodnitva. I to je ono to kae Homer: Postavlja zakon pak svaki djeci i enama. 1 6 Jer bijahu raspreni i tako se u drevnini stanovalo. I bogovima zbog toga svi govore kako njima vlada kralj, jer i oni sami, to jo i sada to pak u drevno doba, bijahu pod kraljem; kao to im, naime, oblija pridaju prema sebi samima, tako [predouju] i ivote bogova. A iz vie sela sastavljeno savreno zajednitvo je
Euripid, Ifigenija u Aulidi, 1400. Dosl. prijevod. Heziod, Djela i dani, 405. Dosl. prijevod. Izrazi i znae 'oni koji dijele zajedniki stol ili nave, jasle'. Otuda lat. ex eodem panario victum sumentes; uno et communi praesepi vel mensa utenles; engl. companions of the cupboard; companions of the manger; franc. companions de huche; companions de table; njem. Tischgenossen; Troggenossen; rus. ednm U3 oduozo Aapn; numaiomuMucn U3 OOHUX sicneu; novogr. ; . 14 Posrijedi je 'naseobina' ili 'kolonija' potekla od jedne kue ili obitelji; gr. ; lat. domus colonia; engl. a colony from the family; franc. une colonie; une extension de la famille; njem. eine Verzweigung des Hauses; rus. KOAOHUH ceMbu; novo gr. . 15 Smisao je ovaj: Heleni (Grci) bijahu pod kraljevskom vlau prije nego li su se okupili (u gradove-drave). 16 Homer, Odiseja, IX, 114. Dosl. prijevod. Rije je ciklopima. A isto se mjesto navodi i u Nikomahovoj etici, 1180 a 28.
12 13 11

10

15

20

25 27 27

grad, koji je takorei dosegao granicu potpune samo17 dostatnosti , nastavi pak poradi pukog ivljenja, i opstojei poradi dobra ivljenja. Zbog toga svaki grad biva po naravi, ako tako bivaju i prvotne zajed18 nie. Jer on je njihova svrha, a narav je svrha. Naime, ono to je svako pojedinano kad mu se postanak zavri 19 , to nazivamo naravlju 20 svake poje dine stvari, kao ovjeka, konja, kue. Uz to, 'poradi ega je to' i svrha ono su najbolje. A samodostatnost je i svrha i ono najbolje. Iz tih je stvari dakle bjelodano kako je grad jedna od naravnina i da je ovjek po naravi drutvena ivotinja 21 , i onaj koji je bez grada - zbog naravi a ne zbog sluaja - ili je nevaljao ili je bolji od ovjeka; poput onoga kojega Homer pogrdi kao bez plemena, bez zakona, bez ognji ta. 2 2 jer dotinik je istodobno po naravi takav i poudan je rata, te je nalik 'nevezanu potezu' u igri kockom 2 3 . Zbog toga, daje ovjek drutvovna ivoti nja, vie od svake pele i bilo koje krdne ivotinje, posve je jasno. Jer nita, kao to kaemo, uzalud narav ne ini. A govor 24 jedino ovjek ima medu
Podrazumijeva se 'gospodarska samodostatnost' ili 'samostal nost' kako sadrava i lat. prijevod: omnis copiae culmen pervasit, ibi plane sufficiens. 18 To jest: grad, grad-driava. 19 Ili 'usavri', to jest: 'kad pojedina stvar dostigne stupanj potpunog razvitka'. 20 Gr. ; lat. natura; engl. nature; franc. nature; njem. Natur; rus. npupoda; novogr. . U hrvatskom je narav ili priroda. A u Aristotela znai i oblik neke pojedinanosti, te bit i oblikovni uzrok, pa svrhu, koja je dobro dotine stvari i njezino savrenstvo, budui da je svrha 'oblik koji jo nije ozbiljen'. (J. Tricot). 21 To jest: ovjek je drutvovna ili gradska ili graanska ili dravna ili politika ivotinja. Gr. ; lat. civile animal; engl. a political animal; franc. un animal politique; njem. ein staatenbildendes Lebewesen; rus. cyw,ecmeo o6uu>cmeeHHoel cymecmeo nonumunecKoe; novogr. (da ivi u drutvovno ustrojenom zajedni tvu). Homer, Ilijada, IX, 63. Dosl. prijevod. Samo ovo mjesto nije posve jasno, pa je u lat. prijevodu: 'kao usamljen orao na vrhuncima.' 24 Gr. , lat. sermo; engl. gift of speech; franc. la parole; njem. Sprache; rus. cnoeolpenb; novogr. rov & (razgovijetan /artikuliran/govor).
23 22 17

30

1253 a

10

[svim] ivotinjama. Jer dok je glas znak bola ili uitaka, te je stoga prisutan i u ostalih ivotinja (do toga je, naime, njihova narav stigla, da imaju osjet bola i uitaka i da te mogu oznaiti jedni drugima), govor pak priopuje korisno i tetno, pa tako i pra vedno i nepravedno. Jer to je, nasuprot ostalim ivotinjama, ljudima svojstveno, da jedino oni imaju sjetilnu zamjedbu dobra i zla, pravednog i nepravednog i slino. A zajednitvo takvih 2 5 tvori dom i grad. Po naravi je pak prvotniji grad negoli dom i svaki pojedini od nas. Jer cjelina je nudno prvotnija od dijela. Naime, uniti li se cjelina [tijela], nee biti noge ni ruke, osim moda istoimeno 2 6 , kao kad bi tkogod rekao kamena ruka (jer unitena, ona e biti takva) 2 7 . Nu sve se stvari odreuju uinkom i monou, tako te kad vie nisu takve, ne moe se vie ni rei kako su iste, nego samo istoimene. Bjelodano je dakle i da grad biva po naravi i da je prvotniji negoli pojedinac. Jer ako pojedinac, izdvojen, nije samodostatan, slino ostalim dijelovima on e se odnositi prema cjelini. Onaj pak tko se ne moe zdruivati 28 ili mu nita ne treba zbog samodostatnosti, taj i nije nikakav dio grada, te je ili zvijer ili bog. Po naravi dakle postoji poriv u svima za takvim zajednitvom. Onaj pak tko ga je prvi zasnovao uzronik je najveih dobara. Jer kao to je - kad je
25 To jest: 'Zajednica ivih stvorova koji poimaju, razlikuju dobro i zlo i si.' ili - kako je u Tricota - 'zajednitvo takvih uvstava' (la communaute de ces sentiments). 26 To jest: 'samo po imenu' ili 'prema pukom zajednitvu imena' (gr. ; lat. ex communione nominis, a u skolastici univocum (jednoznano, istoznano). 27 Izriaj nije jasan, i prevodi se razliito. Gr. ; lat. corrupta enim manus, tali erit; engl. for when destroyed the hand will be no better than that; franc. une main de ce genre sera une main morte; njem. nur in diesem Sinn wird eine tote Hand noch eine Hand sein; rus. , omdeneunaH om mena, 6ydem UMeuno maKou KOMeHHoii pyKou; novogr. . 28 Ili 'udruiti se' ili 'ivjeti u drutvu.' Gr. ; lat. res suas communicare seu societatem contrahere cum aliis; engl. to live in society; franc. etre membre d'une communaute; njem. in Gemeinschaft leben; rus. ecmynumb e o6w,enue; novogr. ' .

15

20

25

29 29 30

savren - ovjek najbolja od ivotinja, tako je i - odvojen od zakona i pravde - najgori od svih. Jer najtea je oboruana nepravda. A ovjek od naravi pak ima oruje poradi razboritosti i kreposti, kojim se jo ponajvie moe posluiti i u oprene svrhe. Stoga je najbezboniji i najdivljaniji kad je bez kre posti, te najgori u poudi spola i jela. Pravednost je doim drutvena 2 9 . Jer pravda je poredak dravnog zajednitva, a pravednost je prosudba p r a v e d n o g a . 3 Budui je pak jasno od kojih je dijelova grad nastao, mora se prvo govoriti gospodarstvu 31 . Jer se svaki grad sastoji od domainstava . Dijelovi gospo darstva su oni opet od kojih je sastavljeno domain stvo. A savreno domainstvo se sastoji od robova i slobodnjaka 33 . Budui svaku pojedinost treba prvo istraiti u najmanjim sastojcima - a prvi su i najmanji dijelovi domainstva gospodar i rob, te suprug i supruga, pa otac i djeca - tome trojem moralo bi se razvidjeti to je svako pojedino i kakvo treba biti. Posrijedi su dakle znanost odnosu gospodara i roba, branome odnoaju (jer inae je bezimeno spajanje ene i mua) i treemu, raanju djece 34 (jer se ni to ne naziva vlastitim imenom). Neka su to
29 Ili 'graanska' ili 'zajednika' ili 'dravna'. Gr. ; lat. civilis res; engl. the bond ofmen in states; franc. est de l'essence de lasociete civile; njem. ist derstaatlichen Gemeinschaft eigen; rus. ceH3auo c npedcmaenenueM zocydapcmee; novogr. . Siri bi smisao dakle bio: pravednost pripada biti dravnog zajednitva. 30 Usp. Nikomahova etika, 1134a 31. 31 Gr. ; lat. domus administrandae ratio; engl. management of the household; franc. economie domestique; njem. die Hausvertvaltung; rus. ceMbH; novogr. . 32 Gr. (dom, kua; domainstvo, kuanstvo); lat. domus et familia; engl. household; franc. famille; njem. das Haus; rus. ceMbn; novogr. . " Gr. (slobodnjak, slobodnik, slobodan ovjek); lat. liber; engl. freeman; franc. homme libre; njem. der Freie; rus. ceo6odubiu; novogr. &. 34 Gr. ; lat. quae ad imperium patris in liberos a se procreatos pertinet; engl. the procreative relation; franc. la relation de pere a enfant; njem. vom vaterlichen Verhaltnis; rus. demopoMdenue (a ovdje: omupecKoelomHouieuue); novogr.re.

35

ta tri odnosa kako rekosmo. Postoji jo i dio koji se jednima ini da je gospodarstvo, a jednima pak kao najvei njegov dio. Kako pak s time stoji, valja razmotriti. Govorim naime takozvanome umijeu zaradbe. 3 5 A prvo govorimo gospodaru i robu, kako bismo uvidjeli stvari od nune koristi, te ako bismo spoz naji tih stvari uzmogli dosei togod bolje od sada njih pretpostavki. Jer nekima se ini kako je odnos gospodara i roba nekakva znanost, te kako su isto i umijee gospodarstva, pa ono vladara, dravnika i kralja, kao to rekosmo u poetku. Nekima je pak usuprot naravi gospodarenje nad drugim ovjekom (jer samo je po zakonu jedan rob a drugi slobodnjak, dok se po naravi 3 6 nita ne razlikuju). Stoga ono nije ni pravedno, jer je nasilno. 4 Budui je imovina 37 dio doma i nauk imovini 38 dio gospodarstva (jer se bez potreptina ne moe ni ivjeti ni dobro ivjeti), i kao to bi u odreenim umijeima morala biti prisutna pripadna orua - ako se hoe obaviti posao - tako je i u gospodara doma instva. A od orua jedna su neiva dok su druga iva 39 (kao to je kormilaru kormilo neivo orue, a potkormilar ivo; jer u umijeima poslunik je vrsta orua); tako je i imovina orue koje slui ivotu.
35 Ili 'umijee stjecanja bogatstva ili novca'. Gr. (); lat. rei numerariae (nummariae) parandae ratio; engl. art of getting v/ealth; franc. l'art d'acauerir des richesses; njem. die Erwerbskunst; rus. ucnyccmeo HaKonneHun; novogr. ; 36 Aristotel ovdje misli na sofiste (kao to su Antifon, Trazimah, Likofron) koji su se esto pozivali na razliku i oporbu izmeu zakona (ili obiaja) te same naravi (prirode). 37 Gr. ; lat. rerum partarum possessio; engl. propertv; franc. propriete; njem. Besitz; rus. co6cmeeHHOcmi>; novogr. . Sam pojam znai i imovina, vlasnitvo, posjed, imutak i stjecanje, pribava. 38 Gr. ; lat. ratio rei auaerendae; engl. the art of acquiring property; franc. l'art de l'acqurir; njem. die Lehre vom Besitz; rus. npuo6pemenue; novogr. . Posrijedi je, dakle, umijee stjecanja ili nauk imovini ili posjedu. 39 Doslovno: jedna su orua 'neproduevljena' ili bez due, a druga su 'produevljena' ili s duom (gr. ; ).

15

1253 b

20 23 23 25

10

30

Imovina se sastoji od mnotva orua; i rob je neka iva imovina, a svaki je poslunik orue koje je mjesto orua 4 0 . Jer kada bi uzmoglo svako pojedino orue, onako kako mu se naredi ili predosjeajui nalog, obaviti svoj posao, kakvi kau da su Dedalovi kipovi ili Hefestovi tronoci, kojima ree pjesnik 41 , da 'sami od sebe dooe na boansko zborite', te kad bi tako tkalaki unci tkali sami i trzalice citarale, onda ne bi trebalo ni graditeljima pomonika ni gospodarima robova. Dakle, ono to se obino zove oruima zapravo su tvorbena 4 2 orua, dok je imovina inidbeno orue. Jer od tkalakoga unka nastaje neto mimo same njegove upotrebe, dok od haljine ili leaja postoji samo upotreba. Uz to, budui se razlikuje vrstom tvorba i inidba, te objema treba orua, moraju i ona imati takvu razliku. A ivot je inidba, a ne tvorba 4 4 . Zbog toga je rob poslunik u onome to slui inidbi. imovini pak se govori kao dijelu. Jer dio nije samo dio neega drugoga, nego i u cijelosti pripada drugome. Isto tako i imovina. Zbog toga je gospodar samo gospodar roba, i ne pripada mu; rob doim nije samo rob gospodarev, nego mu i u cijelosti pripada.

35 5 1254"

Iz tih je stvari dakle jasno to je narav roba i koja mu je mogunost. Jer onaj koji po naravi ne pripada sebi nego drugomu ovjeku, taj je po naravi rob; a drugomu pripada ovjek koji, budui ovjekom, takoer je i imovina. Imovina je pak orue inidbeno i izdvojivo45. A je li pak tkogod naravlju takav ili nije, i je li bolje i pravednije robovati komu ili ne, nego je cjelokupno ropstvo usuprot naravi, nakon toga valja razvidjeti. A to nije teko ni po razlogu znanstveno promotriti, niti iz injenica razaznati. Jer 'vladati' i 'biti vladan', ne pripada samo nunostima, nego i probitano stima, i ve odmah od roenja neki se tako odvajaju: jedni da se njima vlada, drugi pak da vladaju. I postoje mnoge vrste vladatelja i vladanih (i uvijek je bolja vladavina nad boljim vladanicima, kao to je ona nad ovjekom bolja nego nad zvijeri; jer rad obavljen od boljih je bolji, a gdje jedno vlada, dok je drugo vladano, nastaje neki njihov rad; 4 6 ) jer sve one stvari koje su od vie sastojaka sloene i postaju togod jedno zajedniko, bilo od neprekidnih bilo od razdvojenih [dijelova], u svima se takvima pokazuje 'vladajue' i 'vladano', i to je po cjelokupnoj njihovoj naravi prisutno u ivim biima, ali i u onih to ne sudjeluju u ivotu postoji nekakva vladavina, kao ona glazbenog sklada. Ali to je moda izvan ovoga istrai vanja. ivo bie 4 7 se prvotno sastoji od due i tijela, od kojih je jedno po naravi vladajue a drugo vladano. A treba razvidjeti u bia to se ponaaju prema naravi radije po onome to biva po naravi negoli po onima to su iskvarena. Zbog toga se mora znanstveno promatrati onaj ovjek koji je najboljeg stanja i tije45 Podrazumijeva se 'izdvojivo od posjedovatelja' (prema B. Jowettu). 46 Gr. ; lat. opus; engl. a work; franc. ceuvre (le travail); njem. Leistung; rus. paaoma; novogr. . Sama grka rije znai i rad i djelo i in, i uinak i posao. 47 Doslovno 'ivotinja' ili 'ivi stvor'. Gr. ; lat. animal; engl. the living creature; franc. l'etre vivant; njem. das Lebewesen; rus. Mueoe cyui,ecmeo; novogr. ,.

13 15 17 17 20

25

10 13

30

40 Ili: 'orue koje ima prvenstvo nad ostalim oruima', jer su orua bez njega neupotrebljiva. 41 Homer, Ilijada, XVIII, 376. 42 Gr. ; lat. ad efficiendum valens; engl. instrument of production; franc. un instrument de production; njem. produzierende Werkzeuge; rus. opyoua.. . umejom npodyKmueHyio denmeAbHOcmb; novogr. , . Rije je o oruima koja sama neto tvore ili proizvode. 43 Gr. ; lat. adagendum valet; engl. an instrument of action; franc. un instrument de action; njem. was dient dem Handeln; rus. opydue deameubuocmu aKrnuenou; novogr. . Rije je o oruu koje nema nita drugo osim vlastite uporabe, slube ili djelovanja, ili inidbe. 44 Aristotelu su tvorba () i inidba () u oporbi. inidba () je djelatnost, koja ne proizvodi nikakvo drugo djelo koje se razlikuje od samog initelja, i nema nikakve druge svrhe osim dobre inidbe (). Tvorba ()) djelova nje koje se razlikuje od djelovatelja, i ostvaruje se u djelu koje je izvan tvoritelja (prema J. Tricotu).

35

lom i duom, u kojemu je to bjelodano. Jer u izopaenika, ili onih koji se opako ponaaju, inilo bi se esto kako vlada tijelo duom, zbog toga to im je stanje nevaljalo i usuprot naravi. Moe se dakle, kao to rekosmo, u ivoga bia prvo znanstveno promatrati i gospodareva i drav nika vladavina. Jer dua vlada tijelom vlau gospodara, dok um nad udnjom ima dravniku ili kraljev sku vlast. Po tima je stvarima bjelodano kako je i prema naravi i probitana vladavina due nad tije lom, te uma i razumnog dijela nad uvstvenim dije lom, doim njihova jednaka ili obrnuta vladavina tetna je svima. A isto je tako i s ovjekom i ostalim ivotinjama. Jer one pitome od divljih su bolje po naravi, i tima je svima bolje da ovjek njima vlada. Tako se naime, odravaju na ivotu. Uz to, i muko naprama ensku, po naravi je jedno bolje a drugo gore, i jedno vladajue a drugo vladano. A nudno je da istim nainom biva i u svih ostalih ljudi. Oni dakle koji se toliko razlikuju koliko dua od tijela i ovjek od zvijeri (a takvim nainom bivaju oni kojima se rad sastoji od upotrebe tijela, i to je ono od njih najbo lje), ti su po naravi robovi, i tima je bolje da bivaju vladani takvom vlau, kao i onima ve spomenutim. Jer po naravi je rob onaj koji je uzmoan pripadati drugomu (i stoga i pripada drugomu), i koji je dionik razuma onoliko koliko ga osjea, ali ga i ne posje duje. Ostale, naime, ivotinje slue ne time to osje aju razum, nego nagnane porivima. Nu upotreba se njihova malo razlikuje; jer pomaganje tijelom, a poradi ivotnih potreba, nalazi se u obojih, kako u robova tako i u pitomih ivotinja. Narav, dakle, eli uiniti razliitim i tjelesa slobod njaka i robova, jedna snanima za nunu uporabu, druga uspravnim i nekorisnim za takve radnje, ali korisna za dravni ivot (koji se dijeli na potrebe rata i one mira), a dogaa se esto i suprotno, da jedni imaju tjelesa slobodnjaka, a drugi due. Ovo je pak jasno: da se ljudi raaju toliko izvrsniji jedni od drugih samo tijelom koliko likovi bogova, za one koji zaostaju svi bi rekli kako su zasluili robovati boljima. Ako je to pak istinito tijelu, onda je jo 10

1254 2 2 5

pravednije odrediti tako dui. Samo to nije jed nako lako uvidjeti ljepotu due kao onu tijela. Bjelo dano je dakle da su jedni po naravi slobodni a drugi robovi, kojima je robovanje i probitano i pravedno. Ali i da oni koji govore opreno tome na neki nain govore ispravno, nije teko vidjeti. Jer u dva se znaenja kazuje 'robovanje' i 'rob'. Postoje nekako i prema zakonu 'rob' i 'robovanje'. Jer taj je zakon nekakva nagodba48, po kojoj kau da ono to je u ratu svladano pripada svladateljima. Nu tomu se pravu opiru mnogi od onih koji se bave zakonima, kao govorniku koji trai togod protuzakonito49, kao da bi bilo strano, ako bi onomu tko je uzmoan izvriti nasilje i po sili je bolji, svladanik bio rob i podlonik. I jednima se ini tako, drugima pak onako, i medu mudracima. Uzrok te raspre, koji ini da se dokazi razlikuju, u tome je to na neki nain krepost, opskrbljena potporom, i uzmae najvie izvriti nasi lje, i uvijek je ono svladavajue u suviku nekoga dobra, tako te se ini kako nasilje50 ne biva bez kreposti51, pa raspra biva samo tome to je pra vedno (zbog toga to je jednima dobrohotnost ono pravedno, dok je drugima pravedno vladavina jaega).52 Jer ako se ti razlozi odvoje jedni od drugih, onda nemaju nikakve ni snage ni vjerojatnosti drugi dokazi, kako ne treba ono koje je prema kreposti bolje ni vladati ni gospodariti. U cijelosti, jedni opet drei se, kako oni mniju, neega to je pravedno (jer je zakon neto pravedno) ono ropstvo koje je po ratu postavljaju kao neto pravedno, ali ga istodobno
Ili 'pogodba', 'ugovor', 'sporazum', 'priznanje'; gr. ; lat. pactum conventum; engl. convention; franc. accord gene ral; njem. eine Vereinbarung; rus. coznaiuenue; novogr. ; 49 Rije je tome to je svaki atenski graanin imao pravo u skuptini uloiti albu zbog 'protuzakonitosti' a protiv govornika koji bi predlagao togod suprotno postojeim zakonima (prema J.Tricotu). 50 Ili 'sila', 'mo', 'vlast'. Gr. ; lat. vis; engl. power; franc. la force; njem. die Gewalt; rus. HacuAue; novogr. . 51 To jest: bez vrline ili vrsnoe (). 52 Cijela reenica nije posve jasna, i zadaje poprilino muke i tumaiteljima i prevoditeljima.
48

1255

10

10

15

15

20

20

25

30

35

11

i nijeu. Jer poelo 5 3 ratova moe biti i nepravedno, i onoga koji nije zasluio robovati, nitko ne bi ni nazvao robom. Jer kad ne bi bilo tako, dogodilo bi se i da oni koji su priznato najplemenitijega podrijetla budu robovi i roeni od robova, ako bi se zbilo da ih zarobe i prodaju. Zbog toga dotinici t i ne ele nazivati robovima, nego samo barbare 54 . Pa ipak, kada tako govore, nita drugo ne trae nego ono to je ropstvo po naravi, emu na poetku rekosmo 5 5 . Jer mora se rei kako jedni bivaju svugdje robovi, drugi pak nigdje. A istim nainom i plemenitosti 5 6 . Jer [Grci] sebe ne smatraju samo doma plemenitima nego i svugdje drugdje, dok barbare smatraju tak vima samo kod njih doma, kao da postoji neto koje je naprosto plemenito i slobodno, i ono koje to nije naprosto kao kad Teodektova 5 7 Helena kae: Mene koja sam s obje strane odvjetak loze boanske, tko bi se odvaio nazvati slukinjom? 58 Kada pak to govore, onda ne ine nita drugo nego po kreposti i nevaljalosti odreuju roba i slobodnjaka, te plemenite i neplemenite. Jer mniju da kao to se od ovjeka raa ovjek i od zvijeri zvijer, tako i od dobrih ljudi dobar ovjek. Narav pak esto eli tako tvoriti, ali i ne uzmae. Dakle, da nekakva razloga ima toj raspri, te da nisu uvijek jedni naravlju robovi a drugi slobodnjaci, jasno je, ali i da to isto u nekim [sluajevima] odre eno postoji: pa koristi i pravedno je jednomu robo vati a drugomu gospodariti, i mora jedno biti vladano
Ili 'uzrok' ili 'polazite' ili 'poetak'. Prema Jowettu smisao bi bio: 'Stoga Heleni ne vole nazivati Helene robovima, nego tako nazivaju barbare.' 55 Usp. 5 pogl. 56 Ili plemenitu podrijetlu', naime u Grk nije bilo velike razlike izmeu plemenita i slobodna ovjeka. Gr. ; lat. nobilitas; engl, nobility; franc, la noblesse de naissance; njem. Adeligkeit; rus. ; novogr. . 57 Teodekt (iz prve polovice IV st. pr. Kr.), govornik i pisac tragedija, uenik Aristotelov. 58 Helena, fr. 3. (Doslovan prijevod).
54 53

25

30

a drugo vladati onom vlau kojom je po naravi vladati, te tako i gospodariti, doim loa provedba toga na tetu je oboma (jer isto je probitano i dijelu i cjelini, i tijelu i dui, i rob je nekakav dio gospodara, kao ivi ali i odvojivi dio njegova tijela. Zbog toga i postoji neto probitano i prijateljstvo izmeu roba i gospodara, kada se tako odnose po naravi; onima pak kojima ne biva takvim nainom, nego je prema zakonu i po sili, dogaa se opreno tome). A bjelodano je i iz tih stvari, kako nisu isto vlast gospodara 5 9 i dravnika vlast, 60 niti su pak takve uzajamno sve druge vladavine, kao to neki govore. 6 1 Jer jedna je nad onima koji su naravlju slobodnjaci, druga nad onima koji su naravlju robovi. Vlast nad domainstvom je jednovlada 6 2 (jer svakim domom vlada samo jedan), dok je dravnika vlast ona nad slobodnima i jednakima. Gospodar se dakle ne naziva prema znanosti, 6 3 nego zbog toga to je takav, a isto i rob i slobodnjak. Pa ipak bi mogla postojati i znanost gospodara i zna nost roba, i to ova druga poput one kakva se nauavae u Sirakuzi. Ondje je naime neki za plau poua vao ropad sluinskim poslovima. A mogla bi se ta poduka proiriti, te ukljuiti zainarstvo 64 i ostale takve vrste slube. Jer neki su poslovi asniji od drugih, a neki opet nuniji, i prema poslovici, i nad robom ima rob, i nad gospodarem gospodar. 6 5 Sve su t dakle znanosti za robove. 66 Doim znanost
59 Gr. ; lat. dominium seu herile Imperium; engl, the rule of a master; franc, pouvoir du matre; njem. das Herrenver hltnis; rus. ; novogr. . 60 Gr. ; lat. civilis principatus; engl, a constitutional rule; franc, pouvoir du chef politique; njem. das staatsmnnische Verhltnis; rus. ; novogr. . 61 Usp. 1254 a 8. 62 Ili 'samovlada' ili 'monarhija' (gr. ). 63 Prema nekim komentarima: 'Zbog toga to posjeduje zna nost'. 64 Ili 'kuharsko umijee'. 65 Navod iz djela Pancratiastes, fr. 2, od Filemona, pjesnika nove komedije (rod. 365. pr. Kr.) 66 Ili 'robovske znanosti'.

10

15

35

20

40 1255
b

25

4 4 5

30

12

13

samodostatan, kao to jedni [spajaju] pastirski i razbojniki, drugi ratarski i lovaki. A slino je i s osta lima; onako kako potrebitost prisili takvim nainom i ive. Takva dakle imovina ini se da je od same naravi dana svima, kako odmah pri roenju tako i kad odrastu. Jer ve od poetka pri samome porodu jedne od ivotinja donose toliko hrane koliko dostaje sve dok je potomstvo ne uzmogne samo priskrblji vati, kao npr. ivotinje koje legu crve ili koje nesu jaja. Doim one koje su ivorodne, imaju u sebi samima hranu za mlade do stanovite dobi, onu zvanu mlijeko. Tako te se bjelodano moe postaviti, poto se one rode, kako su biljke poradi ivotinja, i sve druge ivotinje poradi ovjeka, one pitome i za upo rabu i zbog hrane, doim one divlje - ako ve ne sve - a ono barem veina - i zbog hrane i drukije koristi, da bi se od njih izraivala odjea i razliita orua. Ako dakle narav nita ne ini ni nesavreno ni uza lud, onda je nudno narav sve to nainila poradi ljudi. Stoga e i ratno umijee biti naravlju neko umijee stjecanja (jer lovno je umijee njegov dio), kojim se mora sluiti protiv zvijeri i onih ljudi kojima se po naravi ima vladati a oni to nee, tako te je naravlju i pravedan takav rat. 7 5 Jedna je dakle vrsta umijea stjecanja prema naravi dio umijea gospodarstva, tako to ona mora ili pruati ili priskrbljivati one uskladitive od ivot nih potreptina, koje su korisne zajednici bilo grada bilo doma. I ini se kako se istinsko bogatstvo sastoji upravo od njih. Jer [koliina] takve imovine samodo statne za dobar ivot nije neograniena, kao to kae Solon u pjesmi: Bogatstvu se jo nikakva meda ne pokaza ljudima. 76 Naime, granica postoji kao i u ostalim umijeima. Jer ni jedno orue ni jednoga umijea nije neograni eno, ni mnoinom ni veliinom, a bogatstvo je kao
Usp. 1255 b 38, 1333 b 38. Bergk, Poet. Lyr., Solon, 13.71. (Doslovan prijevod).

mnotvo orua i gospodarstvu i dravnitvu. Dakle, bjelodano je da postoji neko umijee stjecanja prema naravi i gospodarstvenicima i dravnicima, i zbog kojega razloga. 9 A postoji i drugi rod umijea stjecanja, koji najee nazivaju i s pravom ga ovako zovu, umijee zaradbe novca, zbog kojega se i ini kako nema nikakve granice bogatstvu i stjecanju, te koje kao jedno i isto s ve spomenutim mnogi smatraju zbog njihova susjedstva. Ono pak niti je isto sa spomenu tim, niti je opet daleko od njega. Jer jedno je od njih po naravi, dok drugo nije po naravi, nego vie nastaje po nekom iskustvu i umijeu. Zaponimo tome slijedeim nainom: svaka teevina ima dvostruku upotrebu; obje pripadaju stvari po sebi, ali ne slino po sebi, jer je jedna stvari svojstvena, dok druga [poraba] to nije, kao npr. cipeli kao obui i kao za razmjenu. Jer obje su upotrebe cipele. Onaj, naime, koji je s potrebitim cipele razmijeni za novac ili hranu, slui se dodue cipelom kao cipelom, ali ne i njezinom svojstvenom upotrebom. Jer ona nije nastala poradi razmjene. Isto vrijedi i za ostale tee vine. Jer umijee razmjene pripada svima, potjeui prvo iz onoga to je prema naravi, zbog toga to su ljudi od jednih stvari imali vie a od drugih manje negoli je potrebno (i otuda je jasno kako po naravi sitniarstvo 77a ne pripada umijeu stjecanja; inae bi se razmjena odvijala samo dok ljudi nemaju dosta). Dakle, u prvotnoj zajednici (koja je dom) 7 8 bjelodano je kako nema potrebe za takvim umijeem, nego tek onda kada se zajednica uvea. Jer, jedni su imali sve zajedniko, a drugi opet - razdijeljeni i mnoge od drugih, 79 koje su prema svojim potrebama morali
77 Ili 'imovina', 'posjed', 'svojina', 'posjedovani predmet'. Gr. ; lat. rei, quae paratur ac possidetur; engl, everything which we possess; franc, chacune de choses dont nous sommes propritaire; njem. jedes Besitzstck; rus. ; novogr. . 77a Ili 'umijee trgovine na malo', 'kramarstvo'. 78 Ili 'u obitelji' ili 'u prvotnome domainstvu'. 79 Izvorna reenica nije posve jasna, pa se i razliito prevodi. Gr. , ; lat. Inter illos enim eorundem omnium erat communie; hi autem segregati multis aliis indigebant;

40

10

1257 a

15

20

10

25 26 26

15

20

30

35

16

Politika

17

davati na uzvrat, kao to to jo i sad ine mnogi od barbarskih naroda, prema razmjeni; oni, naime, samo uzajamno razmjenjuju potreptine, i nita vie, dajui i primajui vino za ito, i bilo koje drugo takvo. Stoga takav nain razmjene niti je usuprot naravi, niti je neki oblik umijea stjecanja ( budui da je poradi ispunjenja samodostatnosti koja je prema naravi). Ali iz t je nastala ona druga posve razlono. Jer to je vie inozemnijom postajala dotina ispo mo, kao uvoz onoga u emu oskudijevahu te izvoz onoga ime obilovahu, iz nunosti je dolo do upo trebe novca. Nije, naime, lako prenosiva svaka poje dina od potreptina prema naravi. Zbog toga poradi razmjena sloie se togod takvo uzajamno davati i primati koje, budui samo jedna od korisnin, ima i porabu kojom se lako rukuje u ivotnoj svakodnev nici, npr. eljezo, srebro, i ako ima togod drugo takvo. To su prvo odreivali naprosto po veliini i teini, a napokon su u nj utiskivali znak, da si utede samo mjerenje. Jer utisnuti ig bijae i znak veliine. 8 0 Poto je dakle jednom iznaden novac zbog nunosti razmjene, nastade drugi oblik umijea stjecanja, ono sitniarsko, 81 koje prvotno moda bijae jedno stavno, nu poslije ve zbog iskustva postade znalaengl. For the members of the family originally had all things in common; later, when the family divided into parts, the parts shared in many things, and different parts in different things; franc. En effet, les membres de l'association primitive possdaient toutes choses en commun; puis, un fois diviss en familles distinctes, ils maintinrent la possession commune pour de nombreux biens; njem. Denn jene hatten alle Anteil an einem und demselben Besitze, in der ausgebreiteten Gemeinschaft dagegen besass der eine fr sich dieses, der andere anderes; rus. ; , , ; novogr. oi , ol & . Ali, unato razliitosti prijevoda, smisao dru gog (spornog) dijela reenice je nedvojben: lanovi razliitih domainstava dijelili su i mnoge predmete posjeda od drugih kua (T.A.Sinclair). 80 To jest: znak koliine dotine kovine, to je i sama vrijednost dotinog novca. 81 Ili 'sitniarija', 'trgovina na malo' ili 'kramarstvo'. Gr. ; lat. mercatura cauponaria; engl, retail trade; franc, le

25

30

35

40 41 1257
b

kije, [kad ljudi nauiej odakle i kakvom razmjenom nastaje najvei dobitak. Zbog toga se ini kako se umijee stjecanja najvie bavi novcem, te da mu je zadaa uzmoi spoznati odakle e se stei najvie novaca. Smatra se, naime, da ono tvori bogatstvo i novac. Jer bogatstvo esto postavljaju kao mnotvo novaca, zbog toga to se njime bave i umijee stjeca nja i ono sitniarstva. Nasuprot tome novac se nekima ini kao umiljotina i puka obiajnost, dok je po naravi nita, jer izmijene li ga oni koji se njime slue, on nije niemu, niti je koristan bilo kojoj od ivotnih potreba, pa onaj tko je novcem bogat esto oskudijeva i u nunoj hrani. A besmisleno je da bogatstvom bude ono u emu dok obiluje, ovjek ipak skapava od gladi, poput onoga Mide, kojemu se pria kako mu se - zbog nezasitnosti elje - pretva ralo u zlato sve to bi dotaknuo. Zbog toga ljudi trae nekakvu drugu [odredbu] bogatstva i umijea stjeca nja, i ispravno je trae. Jer drugo je umijee stjecanja i bogatstvo koji su prema naravi; to pripada umijeu gospodarstva; doim umijee sitniarstva proizvodi novce, ali ne na svaki nain, nego samo razmjenom stvari. 1 ini se da se ono bavi novcem. Jer novac je poelo i granica razmjene. I stoga je neogranieno bogatstvo koje proistjee od takvog umijea stjeca nja. 82 Jer kao to se lijenitvu bavljenje zdravljem prua u beskonanost, i svakomu od umijea svrha ide do beskonanoga (budui da to najvie ele ui niti), dok sredstva t svrhe ne idu u beskonanost (kako je svrha granica svima), tako nema granice ni svrsi toga umijea stjecanja, a svrha je to bogatstvo i stjecanje novaca. Doim umijeu gospodarstva, koje nije umijee stjecanja, ima granice. Jer takvo [bogatstvo] nije njegova zadaa. Stoga se nekako ini kako mora biti granice svakomu bogatstvu, ali u stva rima koje se zbivaju vidimo gdje se dogaa opreno: jer svi stjecatelji bogatstva do beskonanosti uvea vaju svoj novac. Uzrok je [zbrci] to su oba ta umijea srodna. Jer mijenja se uzajamno upotreba svakog pojedinog od tih umijea, dok im je stvar ista;
petit ngoce; njem. die Kaufmannskunst; rus. . 82 Usp. 1256 b 32. 83 To jest: sredstvo kojim se slue.
2*

10

15

20

25

30

35

; novogr.

18

19

naime, svako je od njih upotreba iste imovine, ali ne istim nainom, nego jedno ima drukiju svrhu, drugo pak samo umnoenje. 84 Tako te se ini nekima kako je to i zadaa umijea gospodarstva, i ustrajavaju mnijui da se novani imutak mora ili ouvati ili umnoiti neogranieno. Uzrok je pak tomu raspolo enju to se ljudi trse oko ivljenja, ali ne i oko dobra ivljenja.85 A kako se dakle ta udnja protee u bezgranino, oni ele da su bezgranine i stvari koje joj slue. I oni pak koji nastoje oko dobra ivljenja, trae tjelesne uitke, te budui se ini kako i oni ovise od imovine, cijeli im je posao oko stjecanja bogatstva, pa tako nastaje druga vrsta umijea stjecanja. I budui je u suviku uitak, trae ono umijee koje tvori suviak uitka. I ako si to s pomou umijea stjecanja ne uzmognu pribaviti, pokuavaju drugim nainom, upotrebljavajui sve svoje sile, ali usuprot naravi. Jer ne pripada hrabrosti zaraivati novac, nego tvoriti smjelost; niti je to pak zadaa umijea vojskovoe ili lijenitva, nego su to pobjeda i zdrav lje. Pa ipak neki sva [umijea] pretvaraju u ono stjecanja bogatstva, kao da je ovo svrha, a prema svrsi se mora usmjeriti sve. Reeno je dakle nenunome umijeu stjecanja i kakvo je i zbog kojega nam uzroka ono treba, te nunome, kako je ono drukije i umijee je gospo darstva koje je prema naravi i za pribavu hrane, i koje nije poput prvoga neogranieno, nego ima svoju granicu. 10 Bjelodano je dakle i ono dvojbeno u poetku, pripada li naime ili ne umijee stjecanja gospodar stveniku i dravniku, ili pak ono mora biti ve prisutno (jer kao to ni dravniko umijee 85 " ne tvori ljude, nego preuzevi ih od naravi slui se njima, tako im i poradi hrane narav mora pruiti zemlju ili more
Gr. ; lat. amplificatio; engl, accumulation; franc. l'accumulation de l'argent; njem. seine Vermehrung; rus. ; novogr. . Posrijedi je, dakle, umnaanje ili povea nje koliine novca. 85 Podrazumijeva se 'savreno ivljenje'. 85a Gr. ; lat. scientia reipublicae administrandae; engl, the art of the statesman; franc, l'art politique; njem. die Politik; rus. ; novogr. .
84

40 1258

10

ili togod drugo), i do gospodarstvenika je da t stvari rasporedi onako kako treba. Nije naime ni dunost tkalakoga umijea tvoriti vunu, nego se sluiti njome, i znati kakva je vuna korisna i upotrebljiva, ili nevaljala i neupotrebljiva. Jer inae bi mogao dvo umiti tkogod zato je samo umijee stjecanja dio gospodarskog umijea, dok lijeniko umijee to nije; iako domaa eljad moraju imati zdravlja, kao i ivjeti te imati koju drugu ivotnu potreptinu. Samo, kao to je dijelom dunost i gospodarstvenika i vladatelja brinuti se zdravlju, a dijelom i nije, nego je to zadaa lijenika, tako i to se tie novca, dijelom on jest a dijelom nije posao gospodarstvenika, nego poslubenoga 86 umijea. Nu ponajvie, kao to je ve prije reeno, t stvari moraju ve biti prisutne po naravi. Jer posao je naravi pruati hranu onome to je roeno. Naime, svakomu je ivom biu hrana preostalo 8 7 od onoga iz ega nastaje. Stoga je prema naravi svima umijee stjecanja [na podruju] plodova i ivotinja. Kako je umijee stjecanja dvostruko, kao to reko smo, ono sitniarstva i ono gospodarstva, i prvo je nudno i pohvalno, dok je ono razmjembeno s pra vom pokudno (jer nije prema naravi, nego se njime ljudi jedni od drugih bogate), s pravom se najvie mrzi lihvarstvo, 88 zbog toga to njime dolazi dobitak od samoga novca, a ne od onoga emu je novac. Jer novac je nastao poradi razmjene, dok ga dobitak 8 9 samoga uveava (otuda mu i ime, jer roeno je nalik na roditelje, a takav dobitak je odvjetak novca od novca), tako te je on i najvie usuprot naravi od svih naina stjecanja. 11 Budui smo stvari koje se tiu spoznaje razluili dostatno, moraju se istraiti i one koje se odnose na upotrebu. U svima takvim stvarima znanstveno proTo jest: umijee koje je podreeno gospodarstveniku, koji vodi brigu cijelome domainstvu. 87 Smisao je ovaj: ivotinje se hrane onom tvari od koje su sastavljene. To jest, sastavljene od zemlje i vode, one se hrane plodovima zemlje i vode (prema J.Tricotu). 88 Gr. ; lat. ratio foeneratoria; engl, usury; franc, la pratique du prt intrt; njem. Wucher; rus. ; novogr. .
86

25

30

35

14 14 15

40 1258 b

20

10

20

21

matranje ima slobodu, iskustvo pak - nunost.90 Ovo su naime korisni dijelovi umijea stjecanja: imati iskustva blagu,91 koja je stoka najprobitanija, te gdje i kako, npr. kakva je pribava konja, volova ili ovaca, a slino i ostalih ivotnja (jer treba biti iskusan u tome koje su od dotinih ivotinja najprobitanije, i koje na kakvim mjestima, budui da one razliito uspijevaju u razliitim zemljama); zatim 92ratarstvu, kako nezasijanu tlu tako i obraslome, i pelar stvu, te uzgoju drugih ivotinja, plivaica ili letaica, od kojih moe biti kakve koristi. To su dakle dijelovi najsvojstvenijeg i najprvotnijeg umijea stjecanja; doim u umjeu razmjene glavni je dio trgo vina (koja opet ima tri dijela: pribava broda, prijevoz tereta, prodaja robe; a t se pak razlikuju jedni od drugih to su neki sigurniji, a drugi pruaju vie dohotka), drugo je lihvarstvo, tree najamnitvo93 (od kojega je jedno rad obrtnika rukotvoraca,94 a drugo onih bez ikakva umijea, koji slue samo svojim tijelom). Trea pak vrsta umijea stjecanja nalazi se izmeu
89 Gr. 6 ovdje znai 'dobitak od uzajmljene glavnice, kamati', ali izvorno je znaenje 'porod, potomak, odvjetak', na to se Aristotel ovdje i poziva. Lat. foenus; engl, to increase at interest; franc, l'intrt; njem. Zins; rus. ; novogr. . 90 Ova se reenica razliito tumai. Najvjerojatniji je smisao kako je na dotinome podruju znanost (teorija) slobodna, dok iskustvo (praksa) mora polaziti od nunosti (prema O. Gigonu). 91 Opet dvoznanica - teevine, posjedi, ali i blago (kao stoka i kao bogatstvo), to potvruje polovica inozemnih prijevoda. Lat. res possessae; engl, live-stock; franc, cheptel; njem. Besitzstcken; rus. ; novogr. . 41 Misli se na 'golo' zemljite za sjetvu itarica, i na 'obraslo' za vinograde i maslinike. 93 Gr. - rad za mazdu, plau; najamni rad. Lat. operae locatio seu opera mercenaria; engl, service for hire; franc, le travail salari; njem. Lohnarbeit; rus. ; novogr. & . 94 Gr. je 'obrtnik koji se bavi niskim obrtom nedo stojnim slobodna graanina'. Lat. ars sordida atqe illiberalis; engl. employed in the mechanical arts; franc, le travail des mtiers manuels; njem. die banausischen Knste; rus. ; novo gr. .

15

ovog i onog prvog (jer posjeduje i dio onoga koje je prema naravi i dio umijea razmjene); ono, naime, pribavlja bogatstvo od dobara to potjeu iz zemlje, koja ne donose plodove ali su ipak korisna, poput sjee ume i cjelokupna rudarstva, koje takoer obuhvaa mnoge rodove. Jer postoje mnoge vrste kovina iskopanih iz zemlje. svakome pojedinome od tih openito se ve i sada reklo; doim opisivati ih potanko i tono, bilo bi korisno po radnju,95 ali zadravati se na tome, bilo bi dosadno. Od tih obrta najvie je umijea u onome gdje je najmanje sluaja; najprostije su pak one radnje koje najvie oteuju tijelo, a najropskije one u kojima se tijelo najvie upotrebljava; i najnedostojnije su one gdje je najmanje potrebna izvrsnost.96

30

20

35

25

39

Budui su tima stvarima neki pisali, kao Haret 40 Paranin i Apolodor Lemnjanin ratarstvu, oranju 1259" i sadnji, a drugi opet drugome, neka t stvari iz tih djela upozna komu je do toga. Uz to bi trebalo prikupiti i razbacana izvjea tome kojim je sve nainom posreilo nekima da steknu bogatstvo. Jer sve su t stvari korisne onima koji cijene umijee 5 stjecanja, kao ona pria Talesu iz Mileta. Posrijedi je naime izum koristan za bogaenje, koji se njemu pripisuje zbog njegove mudrosti, ali koji je zapravo neto openito. Jer kad su mu prigovorili zbog nje gova siromatva kako je filozofija beskorisna, on je 10 - kau - doznavi na temelju zvjezdarstva da e t godine biti dobar urod maslina, ve zimi s ono malo novaca to je imao veoma povoljno zakupio sve tijeskove za ulje u Miletu i na Hiju, jer nitko nije vie novaca nudio. Kad je zatim pravo vrijeme dolo, 15 i nenadano su se i istodobno traili mnogi tijeskovi, iznajmljivao ih je po koliko je on htio, pa je, zaradivi mnoge novce, pokazao kako je filozofima lako obo95 Gr. znai radnja, radinost, posao, obrt, izraiva nje. Ovdje je lat. opus et usus; engl, practice (occupation); franc. mtier (industrie); njem. die Praxis (Verrichtung); rus. ; novogr. (t . .. ). 96 Ova reenica vrstama obrta ili radnji ne uklapa se u cijelosti u dotini tekst.

22

23

gatiti se, kad to ushtjednu, ali to nije ono oko ega oni nastoje. Govori se dakle kako je na taj nain Tales dokazao svoju mudrost. Nu, kako ve rekosmo, takav je nain stjecanja neto openito, ako 97 tkogod moe sebi tako pribaviti 'samoprodaju' . Zbog toga se i neke drave prihvaaju toga naina kada im ponestane novaca. Jer tada uvode 'samopro daju' prodajnin 9 8 . Na Siciliji je neki, nagomilavi novaca, pokupovao sve eljezo iz ljevaonica eljeza, pa kad su zatim s razliitih trgovita doli trgovci, jedini je prodavao, i nije postavio pretjeranu cijenu; pa ipak je na pedeset talenata zaradio stotinu. Doznavi za to Dionizije, dopusti dotiniku iznijeti novac, ali mu naredi da napusti Sirakuzu, zbog toga to bijae otkrio nain zaradbe tetan po Dionizijeve poslove. Talesov izum i ovaj posve su isti. Jer obojica su sebi izumili 'samoprodaju'. A to je korisno znati i dravnicima. Naime, mnogim gradovima (ili dra vama) treba takvoga stjecanja i na takve naine, kao i domainstvu, pa i vie. Zbog toga neki od dravnika i djeluju javno bavei se samo time. 12 Budui bijahu 99 tri dijela umijea gospodarstva, jedan kao vlast gospodara, kojoj se prije 1 0 0 govo rilo, drugi kao oinska vlast, trei kao brana vlast (jer muu je dano vladati enom i djecom, oboma kao slobodnim, ali ne istim nainom vladavine, nego enom dravniki, a djecom kraljevski; jer muko je po naravi pogodnije zapovijedati negoli ensko - ukoliko nije gdjegdje nastao odnoaj usuprot naravi - kao i starije i odraslije nad mlaim i nedoraslim) - u veini ustavnih drava izmjenjuju se vladajue i vladano (jer tu se hoe da su po naravi jednaki te da se nita ne razlikuju), pa ipak - kad jedno vlada
Ili 'pravo iskljuive prodaje' za pojedinca, skupinu, ili dravu, to je dijelom i u dananjem nazivku 'monopol', koji sada ima i ire i posebnije znaenje. Gr. ; lat. privam ibi rei vel mercis vendendae facultatem comparare; engl, monopoly; franc, un monopole; njem. ein Monopol; rus. ; novogr. . 98 jest: robe, stvari, ivea, koji se prodaju i kupuju. Gr. ; lat. res vnales; engl, provisions; franc, les marchandises; njem. Verkauf von Waren; rus. ; novogr. . 99 Usp. 1253 b 3-11. 100 1253b 14-1255b39.
97

20

25

a drugim se vlada - tei se nainiti razlika i po vanjtini i po nazivima i po poastima, kao to i Ama1 sis ree u prii nogoperu . Muko se prema ensku odnosi na taj nain. Doim vladavina nad djecom je 102 kraljevska. Jer roditelj vlada i prema ljubavi i prema starosti, a upravo je takav oblik kraljevske vlasti. Stoga je Homer primjereno nazvao Zeusa otac i ljudi i bogova 1 0 3 , jer je kralj svima njima. Jer nara viju kralj se mora razlikovati, ali rodom mora biti isti [s podanicima], kao to se odnosi starije prema mlaem i raaj ue prema roenomu. Bjelodano je dakle kako umijee gospodarstva vie nastoji oko ljudi negoli oko pribave neivih stvari, i vie se brine njihovoj kreposti negoli vrsnoi imovine, koju nazivamo bogatstvom, te vie krepo sti slobodnjaka negoli robova. Prije svega, dakle, robovima bi mogao tkogod dvoumiti, postoji li u roba neka krepost mimo orunih i poslunikih znaajki, kakva druga asnija od tih, kao umjerenost, hrabrost, pravednost i bilo koje drugo od takvih stanja, ili pak nema niega drugog mimo tjelesnih poslubi (jer dvoumlje izlazi na oba naina; naime, ako to postoji, u emu e se oni razlikovati od slobodnjaka? Ako pak ne postoji, budui su oni ljudi i sudjeluju u razboru, tvrdnja je neumjesna). A gotovo isto treba istraiti i eni i djetetu, imaju li i oni kreposti, i treba li ena biti umjerena, hrabra i pravedna, te dijete razuzdano ili umjereno, ili pak ne? Openito valja razvidjeti vladajuem i vladanome po naravi, postoji li u njih ista krepost, ili drukija. Jer ako oboje trebaju sudjelovati u ljepoti i dobroti 1 0 4 , zbog ega bi jedno moralo jednom zauviAmasisu, egipatskome kralju, bijae netko prigovorio zbog njegova niskog podrijetla. Kako bi pokazao da se moe od 'vladanoga' postati 'vladajue' (uspeti se s niskoga poloaja na uzvieni), dao je izliti od zlata posudu za pranje nogu, nogoper, koji je zatim preoblien u kip boanstva, kojem su Egipani (prema Herodotu II, 172) iskazivali najvie poasti. 102 Doslovno 'raajue', to jest otac kao raajui ili kao roditelj. Gr. ; lat. quod procreavit; engl, he (father); franc. gnrateur; njem. das Erzeugende; rus. ; novogr. . 103 Ilijada, I, 544. 104 Posrijedi je glasovita sloenica, koja znai i estitost i savre101

10

15

30

20

35

25

40 1259 b

30

35

24

25

jek vladati a drugim da se vlada? Jer oni se ne razlikuju prema vie i manje. Naime, vladati i biti vladati razlikuju se vrstom, doim ono vie i manje nikada. Nu ako jedno mora imati [krepost], a drugo pak ne, udno je. Jer ako vladatelj nije umjeren i pravedan, kako e skladno vladati? Ako opet vladanik nije takav, kako e se njime skladno vladati? Jer ako je razuzdan i straljiv, nee obaviti nijednu od dunosti. Jasno je dakle kako oboje moraju sudjelo vati u kreposti, uz razliku poput one kakva je meu vladanicima po naravi. A na to nas upuuju i stvari koje se tiu due. Jer u njoj postoji po naravi vladajue i ono vladano, koji kaemo imaju razliitu kre post: jednu onoga to ima razum, drugu onoga to je nerazumno. Jasno je dakle kako istim nainom biva i u ostalih, tako te su po naravi veina [bia] vladajua i vladana. Jer drukijim nainom vlada slobod njak nad robom, te muko enskim i mu djetetom; u svima su naime prisutni dijelovi due, ali su prisutni razliito. Rob tako uope nema savjetodavne sposobnosti ; ensko je ima, ali je nevlastna ; dijete je ima, ali je ona nesavrena. Slino je stoga nudno pretpostaviti i udorednim krepostima: u njima moraju sudjelovati svi, ali ne istim nainom, nego onoliko koliko je [dostatno] svakomu pojedinomu za njegov posao. Zbog toga vladatelj treba imati savr enu udorednu krepost (jer njegov je posao napro sto onaj voditelja 107 , a razum je takav voditelj) i od ostalih svaki onoliko koliko im je primjereno. Tako te je bjelodano kako udoredna krepost pripada svim nareenima, ali nije ista umjerenost ene i mua, niti
nost i plemenitost, kao udoredni spoj ljepote i dobrote ljudskoga znaaja. Gr. &; lat. praestans probitas; engl, a noble nature: franc, la vertu parfaite; njem. die Vollkommenheit; rus. ; novogr. (savrena ljud ska krepost) 105 Ili 'sposobnost promiljanja'. Gr. ; lat. con sultant facultas; engl, deliberative faculty; franc, lapartie delibera tive; njem. das planende Vermgen; rus. ; novogr. ; 106 Ili 'bez ovlasti, vlasti'. 107 Ili 'upravitelj, upravlja', iako je doslovno 'graditelj'. Gr. ; lat. architectus; engl, master artificer; franc, matre qui dirige souverainement; njem. Werkleiter; rus. ; novogr. .

pak hrabrost i pravednost, kao to miljae 108 Sokrat, nego je u jednoga vladateljska hrabrost, a u drugoga poslubena, i slino i u ostalome. 40 1260 a A jasno je to i onima koji razmotre vie prema pojedinome dijelu. Jer varaju se oni koji openito govore kako je krepost 'dobro raspoloenje due' ili 'ispravna inidba' ili togod slino tome. Naime, mnogo bolje govore oni koji, poput Gorgije, napro sto nabrajaju kreposti, mjesto takvih odredaba. Zbog toga treba - kao to ono pjesnik ree eni - tako smatrati da stoji i sa svime ostalim: eni ures utnja donosi, 1 1 0 ali ne isto i muu. A budui je dijete nesavreno, jasno je kako se njegova krepost ne odnosi samo prema njemu samomu, nego i prema svrsi i onomu tko ga odgaja. Slino se i [krepost] roba odnosi prema gospodaru. Postavili smo da je rob koristan poradi ivotnih potreptina, tako te je jasno kako mu je potrebno malo kreposti, tek toliko da - zbog razuzdanosti ili straljivosti - ne zanemari svoje poslove. Nee li dvoumiti tkogod, ako je isti nito to se sada reklo, trebaju li i obrtnici posjedovati krepost? Jer i t esto zbog razuzdanosti zapostave svoje poslove. Ili se to moda u velikoj mjeri razli kuje? Jer rob je sudionik ivota, 1 1 1 dok je [obrtnik] podalje, i na toliko sudjeluje u kreposti koliko i u ropstvu. 1 1 2 Naime, prostiji obrtnik posjeduje nekakvo ogranieno ropstvo; i rob je od onih koji su to po naravi, doim koar nije takav, niti pak koji drugi meu obrtnicima. Bjelodano je dakle kako uzrokom takve kreposti robu mora biti gospodar, a ne onaj koji posjeduje umijee poduke kojim se rob ui svojim poslovima. Stoga ne govore ispravno oni koji robu nijeu razbor i kazuju kako im treba smo zapovijedati, jer su robovi potrebitiji opomene negoli djeca. Nu
108 109

24 24 25

30

10

35

15

40 1260 b

20

tim stvarima nek je razlueno na taj nain;

Platon, Menon, 72A-73C. Platon, Menon, 71E, 72A. Sofoklo, Ajant, 293 (doslovan prijevod). 111 To jest: rob ivi zajedno s gospodarem. 112 Ili 'i samo utoliko postie izvrsnost na koliko postaje rob' (prema Jowettu). 113 Usp. 1255 b 23, 31-35.
110

26

27

muu i eni, djeci i ocu, te kreposti svakoga pojedinoga od njih i njihovu uzajamnom druenju, to je tu lijepo a to nije lijepo, i kako se mora traiti dobro a izbjegavati zlo, morat e se pretresati u raspravama dravnim porecima. 1 1 4 Budui je svako domainstvo dio grada, a t spomenute stvari su dio domainstva, i krepost dijela mora se obzirati na onu cjeline, nudno je gledajui na dravni poredak 1 1 3 - odgajati i djecu i ene, ako togod znai po valjanost drave da djeca i ene budu valjani. A mora znaiti. Jer ene su polovica slobodnjaka, dok od djece postaju [budui] sudionici dravnog poretka. Tako te, budui da je tim stvarima razlueno, ostalim treba drugdje govoriti, smatrajui sada nju raspravu dovrenom, poi emo od novoga poetka i prvo emo istraiti ono to je reeno naj boljem dravnom poretku.

10

15

B. II.
20 1 Budui smo naumili razmotriti dravnome zajednitvu, koje je najbolje od svih onima to su uzmoni ivjeti najvie po svojoj elji, moraju se razvidjeti i ostali dravni poreci, kojima se slue one drave za koje se govori da imaju valjane zakone, i ako se koji drugi nau opisani od [znanstvenika] i koji se ine dobrim, tako da se vidi i to je ispravno i to je korisno, te uz to - kako se ne bi inilo da traimo togod drugo mimo tih stvari, elei izmudrivati pod bilo koju cijenu, nego zbog toga to nisu valjani sadanji poreci, poduzeli smo ovo istraivanje. To razmatranje treba zapoeti od njegova narav nog poetka. Jer moraju svi graani imati ili sve zajedniko ili nita ili pak neke stvari da a neke ne. Da im nita ne bude zajedniko, bjelodano je nemo gue (jer drava 1 je neko zajednitvo, i prvo moraju imati zajedniko mjesto; naime, mjesto jednoga grada je jedno, i graani su oni koji sudjeluju u jed nome gradu). Ali - od onih stvari koje se mogu zajedniki imati - da li je najbolje da sve budu zajednike u gradu koji treba biti skladno ureen, ili je bolje da jedne budu zajednike a druge ne? Mogli bi naime i djecu i ene i imovinu graani imati zajedniki, kao ono u Platonovoj Dravi2. Jer tu Sokrat kae kako trebaju biti zajedniki djeca, ene i imovina. Je li onda bolje imati ovako kako je sada, ili pak onako kako je prema zakonu zapisanu u Dr avi?
1 Ili 'dravni poredak', 'dravni ustav' (gr. ). 2 Platon, Drava, IV 423 E.

27

30

35

40 1261

114 Ali tome se zapravo ne pretresa u Politici. Inae sama rije najee znai dravni poredak ili dravni ustav. Lat. res publica; engl, form of government; franc, forme de gouvernement; njem. die Staatsverfassung; rus. ; novogr. ovdje: , inae: . 115 Usp. 1310a 12-3; 1337a 11-18.

28

29

Mimo toga to mnoge druge tekoe sadri zajedniko posjedovanje ena 3 , i sm razlog zbog kojega Sokrat kae da se mora ozakoniti takvim nainom, ne ini se da proizlazi iz njegovih dokaza. I uz to, sama svrha za koju kae da mora biti prisutna u dravi - kako je sada reeno - zapravo je nemogua, jer kako se to treba razluiti, nigdje se ne odreuje. Govorim naime [izrijeku] kako je najbolje da je grad to vie jedno. Jer to je pretpostavka od koje polazi Sokrat; iako je bjelodano kako drava, ako to vie postaje jedno, vie nee ni biti drava. Jer naravlju drava je neko mnotvo, a bivajui to vie jedna, postaje od drave obitelj, i od obitelji - ovjek4. Rekli bismo, naime, kako je obitelj vie jedno negoli drava 5 , a pojedinac vie negoli obitelj. Tako te ako bi tkogod i bio uzmoan to uiniti, ne bi smio uiniti, jer bi time ukinuo dravu. I dalje, ne sastoji se drava samo od mnogih ljudi nego i od onih koji se vrstom razlikuju. Jer drava ne nastaje od slinika6. Razlikuju se naime vojno savez nitvo 7 i drava. Jer ono je korisno po kolikoi, ak i kad nije isto po vrsti (naime, vojno saveznitvo je poradi pomoi ve po svojoj naravi), kao to i vei uteg vie tei (a razlikovat e se tako i drava od naroda, kada mnotvo nije razdijeljeno po selima,
Gr. ; lat. uxorum inter omnes cives communitas; engl, the community of women; franc, la communaut des femmes entre tous les citoyens; njem. die allgeme ine Gemeinschaft der Frauen; rus. ; novogr. . . . (ustanova . . . zajednikog posjedovanja ena). Dakle, posrijedi nije naprosto 'zajednitvo' ili 'zajednica ena', nego da su 'ene zajednika imovina svih graana.' 4 To jest: pojedinac. 5 Ili 'grad'. 6 Gr. ; lat. nam non fit civitas ex similibus; engl, for similars do not constitute the state; franc, une cit n'est pas forme dparties semblables; njem. aus ganz Gleichen entsteht kein Staat; rus. , ; novogr. . Rije je pojedincima koji su slini (ili slinici), a ne 'jednakima', jer bi to bilo neto drugo. 7 Gr. ; lat. belli societas; engl, a military allience; franc, symmachie (une alliance dfensive et offensive); njem. eine Bundesgenossenschaft; rus. ; novogr. .
3

10

15

20 22 22 25

nego je poput Arkadan); ono pak iz ega mora jedno nastati, razlikuje se vrstom. Naime, uzvraena jednakost spaava drave, kao to je prije reeno u knjigama Eticis. Takoer i meu slobodnjacima i jednakima mora biti tako. Jer ne mogu svi isto dobno vladati, nego ili na godinu dana ili prema nekom drugom poretku i vremenu. I takvim nainom biva te svi vladaju, kao da se smjenjuju postolari i stolari, pa da ne budu uvijek isti [ljudi] postolari i stolari. I budui je bolje da tako bude i u stvarima dravnog zajednitva, bjelodano je bolje da uvijek isti vladaju, ako je mogue; dok u onih gdje to nije mogue zbog toga to su prema naravi svi jednaki, te to je ujedno i pravedno, bilo da je vladati dobro bilo da je zlo, tu moraju svi u istome sudjelovati; tu se. naime, oponaa [uzorni poredak] kad se jednaki smjenjuju i bivaju slini izvan same vlasti 9 . Jer ti tada vladaju i njima se vlada naizmjence, kao da su postali neki drugi. Time pak nainom od vladatelj jedni vre jedne a drugi druge dunosti. Iz toga je dakle bjelodano da po naravi drava nije jedno onako kako neki govore, te ono to je nazvano kao najvee dobro u dravama zapravo ukida drave, doim ono to jest dobro to nju spaava. A i prema drugome nainu je jasno kako odvie teiti da se drava ujedini 10 , nije dobro. Jer obitelj je samodostatnija od pojedinca, a grad od obitelji, i tek e onda biti grad kada zajednitvo mnotva postane samodostatno. Ako je dakle poeljnije ono to je samodostatnije, onda je poeljnije i ono koje je manje jedno od onoga koje je to vie. Ali ak i kad bi bilo najbolje da zajednitvo bude to Vue jedno, ne ini se kako to slijedi iz dokaza, ako
8 Aristotel, Etika, V. 1132b32,gdjestoji: 'Jer razmjeran uzvra aj odrava zajednitvo drave.' 9 Ili 'izvan samog slubenog poloaja'. Vidi i Platon, Drava, I. 3 4 5 - 6 ; I 353. 10 Gr. ; lat. qui studet civitatem plus nimio unam facere; engl, this extreme unification of the state; franc, chercher unifier la cit d'une faon excessive; njem. den Staat allzusehr vereinhaitlichen zu wollen; rus. ; novogr. , . .. (onaj tko trai potpuno jedinstvo drave).

30

31

svi [ljudi] istodobno kazuju 'moje' i 'ne moje'. Jer Sokrat 1 1 misli kako je to znak da je drava savreno jedna. Jer to 'svi' je dvostruko 1 2 . Ako ono znai 'svaki pojedinac', onda bi zapravo ve bilo ono to Sokrat eli postii (jer svatko e svojega sina nazvati svojim i svoju enu svojom, te e isto tako govoriti imovini i svemu to mu pripada). Nu tako nee govoriti oni koji se slue zajednikim enama i djecom, nego hoe rei 'svi', ali ne kao bilo koji 'pojedini' od tih, te slino i imovini kao 'svi', ali ne kao koji 'pojedinac' od njih. Bjelodano je dakle kako je proturazloan zakljuak govoriti tu 'svi' (jer svi, oboje, neparni i parni zbog toga to su dvoznani, dovode u doka zima do prijepornih zakljuaka; stoga da svi isto nazivaju 'moje', dijelom je lijepo ali i nemogue, a dijelom ne pridonosi jednakomiljenosti 13 ). Mimo tih stvari reeno sadrava i drugu pogrjeku. Jer najmanje se brige posveuje onome to je veini zajedniko. Ljudi se naime najvie brinu vlasti tome, a stvarima koje su zajednike ve manje ili tek onoliko koliko se tie koga kao pojedinca. Jer mimo ostaloga, drei kako je dotino dunost dru goga, ljudi to vie zanemaruju, kao to u kuanskim podvorbama mnogi dvoritelji katkada slabije poslu uju negoli oni malobrojni. Dobit e svaki pojedini graanin tisuu sinova, i to ne kao one koji su poje dinevi, nego je bilo koji jednako sin bilo kojega, tako te e ih sve jednako zanemarivati. Uz to, tako e svatko rei 'moj' onome od graana koji dobro ili loe1* stoji, koliki god bio njihov broj, kao 'moj' ili 'onaj koga drugoga', govo rei tim nainom svakome pojedinome meu tisu ama, ili koliko ih ve bude u dravi, ali u dvojbi i tome. Jer nije poznato komu se rodilo dijete, te je li ono roeno i ostalo na ivotu. I je li bolje da svatko tako kazuje 'moje' imenujui isto kao i dvoje ili deset
Platon, Drava, V. 462 C. To jest: dvoznano. 1 ' Gr. ; lat. concordiu concilianda; engl, har mony; franc, un signe d'accord entre les esprits; njem. Beweis von Eintracht; rus. eduHOMbicAue novogr. (znak uzajamne slonosti). 14 Usp. Platon, Drava, V. 463 E.
12 11

20

25

30

tisua [ostalih], ili pak ovako kako se sada kazuje 'moje' u dravama? Jer istoga jedan naziva svojim sinom, jedan svojim bratom, jedan pak bratuedom, ili kojim drugim svojakom po krvnome srodstvu ili prema rodbini i svojbini, bilo onoj vlastitoj bilo kojega srodnika, dok opet neki drugi ga naziva bratstvenikom ili suplemenikom. Jer bolje je biti zbiljski neiji bratued negoli sin na taj nain 1 5 . A nije mogue izbjei ni to da neki prepoznaju svoju brau, djecu, oeve i majke. Jer prema slinostima to nastaju izmeu djece i roditelja moraju u to uzajamno vjerovati. A tako kau da se dogaa i neki meu onima koji se bave opisima zemalja, jer postoje neki od Libijaca gornjaka kojima su ene zajednike, pa ipak se roena djeca raspodjeljuju prema slino stima 1 6 . A postoje i enke drugih ivotinja, kao kobile i krave, koje su po svojoj naravi veoma sklone raati mlade nalik na roditelje, poput one kobile u Farsalu zvane Pravedna. 4 Uz to jo i ove neprilike nee moi lako izbjei oni koji uvode takvo zajednitvo: kao povrede i ubojstva (to protuvoljna to voljna) te svae i grdnje, koji se nikako ne smiju poinjati prema oevima i majkama i bliskim roacima, onako kako se mogu prema onima koji su iz daleka. A t se stvari moraju ee dogaati onima koji se ne poznaju negoli uzajamno poznatima. I kad se dogode onima to se poznaju, mogu se provesti ozakonjena poravnanja, doim meu onim drugima ne. A besmisleno je i to, poto se dopusti zajednitvo sinova 18 , to se zabranjuje puteni sulog smo ljubavnicima, dok se ne prijei ljubakanje te drugi takvi odnoaji, koji su pak od
To jest: prema tome Platonovu nauku. Herodot, IV. 180. 17 Gr. ; lat. expiationes et satisfactiones usitatae legibusque ac moribus receptae; engl, the customary expi ations; franc, expiations lgales; njem. die gebruchlichen Shnen; rus. ucKynumb. . . ucKynumenbHbiMU opndaMU; novogr. ol (ozakonjena pokajanja, pomirbe). 18 Usp. Platon, Drava, III. 43 A-C. 19 Gr. TO ; lat. amandi licentia; engl, love and familiarities; franc, l'amour; njem. die Liebe; rus. mooeb; novogr. 6 . Sama grka rije znai prije svega tjelesnu ljubav, ljubakanje, ljubavnitvo, pa i 'nedoputenu ljubav'.
16 15

10

15

20

35

25

30

40 1262 a

35

32

Politika

33

svega najnepriliniji, ocu sa sinom i bratu sa bratom, jer je takvo ve i samo ljubakanje. I besmisleno je zabranjivati puteno zdruivanje ni zbog kojeg drugog uzroka nego zbog odvie silovite naslade, kao da odnoaj oca i sina ili brae uzajamno ne znai nita. ini se zatim kako je ratarima korisnije zajednitvo ena i djece negoli uvarima. Jer slabije e biti prijateljstvo gdje su zajedniki ene i djece; a vladanici i trebaju biti takvima kako bi bili pokorni i ne bi novotarili 20 . U cijelosti, mora se takvim zakonom postii upravo opreka onoga emu tee ispravno doneseni zakoni, i zbog kojega uzroka Sokrat i misli kako treba urediti odnoaje prema djeci i enama. Mi naime mnijemo kako je prijateljstvo najvee od dobara dravama 2 1 (jer tada bi se u njima najmanje dizale bune), i jedinstvo drave hvali najvie sm Sokrat, koje mu se ini, i kojem kae, kako je djelo prijateljstva; a kao to znamo, u razgovoru ljubavi kae Aristofan 22 kako ljubavnici zbog estoke ljubavi ude srasti jedno s drugim i postati od dvojega jedno; stoga onda moraju ili oboje propasti ili jedno od njih. I u takvoj dravi prijateljstvo mora postati vodnjikavo upravo zbog onakvoga 2 3 zajednitva, i najmanje e tu rei 'moj' bilo otac sinu bilo sin ocu. Jer kao to se malo slatka [vina] u mnogo vode primijeana i ne zamjeuje u mjeavini, tako se dogaa i s uzajam nim srodstvom to proizlazi iz tih imena 2 4 , pa se jo najmanje mora u takvome dravnome poretku skrbiti bilo otac sinu, bilo sin ocu, ili kao braa jedni drugima. Jer dvije su stvari zbog kojih ljudi najvie skrbe i ljube: ono to je vlastito i ono to je voljeno25,
U izvorniku . Sm grki glagol znai 'teiti za novim', novotariti, te buniti se i 'teiti prevratu'. Otuda i razlike u prijevodima ovoga mjesta. Lat. ne rebus novis studeant; engl, not rebel; franc, ennemis des innovations; njem. nicht Neuerungen planen; rus. ; novogr. (da ne budu skloni bunama). 21 Usp. Nikomahova etika, VIII. 1155a 22. Tu kae: ini se da prijateljstvo odrava drave... 22 Vidi Gozba, 191A. 192C. 23 To jest zbog zajednikog posjedovanja ena i djece. 24 Podrazumijevaju se imena otac, sin, brat. 25 Gr. ; lat. proprietas et amor; engl, that a thing is your own and that it is your only one (or "this is
20

a ni jedno od toga nije prisutno u graana takve drave. 40 40 1262 b A i sm prenoaj 2 6 roene djece, one iz stalea ratara i obrtnika u stale uvara, te obratno, izazvat e golemu smutnju kako da se provede. Oni naime koji djecu predaju i prenose moraju znati koju kojima daju. Uz to, one stvari koje su ve prije reene moraju se vie dogaati medu tima, kao povrede, nedoputene ljubavi i ubojstva. Jer nee vie uvare nazivati braom i djecom, oevima i majkama oni koji su dani drugim graanima, i obratno oni kod uvara [nee vie tako zvati] ostale graane, tako te nee moi biti na oprezu zbog srodstva da ne poine koje od dotinoga. Tim nainom dakle nek je razlueno kom posjedovanju djece i ena. 5 15 zajedni25

30

35 35

10

20

Nakon toga slijedi razvidjeti imovini; kojim nai nom trebaju njome raspolagati oni to e upravljati najboljom dravom, ima li imovina biti zajednika ili ne? To bi tkogod mogao razvidjeti i izvan onoga to je ozakonjeno djeci i enama. Govorim naime imovini (ak ako su ene i djeca posebniki 27 , kakav je sada obiaj u svih): je li bolje da imovina bude zajednika, ili pak njezine porabe; npr. da su zem ljini posjedi posebniki, dok se prikupljeni plodovi zajedniki troe (kao to i ine neki od naroda), ili obratno: da zemlja i njezina obradba budu zajed niki, dok se plodovi dijele na posebnike porabe
my own" and "this I love"); franc, le sentiment de la proprit et V affection exclusive; njem. das Eigene und das Geschtzte; rus. , , .. ., , ; novogr. (vlasnitvo i obiteljska ljubav). Naime, i prema Tomi Akvinskom 'specialis amor' je vie nego kad tkogod nekoga voli 'simul cum multis aliis'. Vidi Platon, Drava, III. 415 B. Gr. ; lat. propria et separata; engl, belong to individu als; franc, l'existence de familles spares; njem. nicht gemeinsam; rus. ; novogr. . (sustav vlastitih ena i djece). Sama grka rije znai to i lat. separatim; dakle pojedince, posamce, odijeljeno i zasebniki (kako ovdje trai i doputa smisao).
11 26

40 1263

34

3*

35

(kau kako je takav nain zajednitva u nekih od barbara) ili: da su i zemljini posjedi i plodovi zajed niki. Jer kad bi neki drugi obraivali zemlju, [stanje] bi bilo drukije i lake; nu kad oni sami sebi obraduju zemlju, pitanja imovini izazvat'e mnoge nezgode. Jer ako u probitcima i naporima ne bude jednakosti, nego je nejednakost, mora doi do tuba, protiv onih to uivaju ili uzimaju mnogo a malo se trude, od onih koji malo primaju, dok mnogo rade. I uope, suivljenje i zajednitvo teko je u svim ljudskim odnoajima, a jo najvie u ovakvima. To pokazuju i zajednitva meu suputnicima; jer oni se veinom prepiru, svaajui se zbog bilo ega to iskrsne i zbog sitnica. Uz to, najvie se i srdimo na one slunike koje najee rabimo radi svagdanjih podvorba. Dakle, zajednika imovina donosi sa sobom t i sline neprilike. Doim sadanji ustroj, poboljan [primjerenim] obiajima i poretkom ispravnih zakona, uznapredovao bi ne malo. Jer on bi imao dobro od oba [sustava]. A kaem od obojega, i od toga to je imovina zajednika i od toga to je posebnika 2 8 . Jer imovina mora jednim nainom biti zajed nika, ali uope posebnika. Jer kad su brige oko poslova razdijeljene, nee biti uzajamnih prituba, i ljudi e vie napredovati, budui da se svatko brine svojemu. Nu zbog kreposti, to se tie porabe, bit e prema poslovici 'prijateljima sve je zajedniko' 29 .
28 Gr. ; lat. Commodum autem ex utroque proficiens dico, et quod ex bonorum communione, et quod ex proprietate oritur; engl. Property should be in a certain sense common, but, as a general rule, private; franc. Car les proprits doivent en un sens tre communes, mais d'une faon gnrale tre possdes titre priv; njem. ich meine vom Prinzip des gemeinsamen Besitzes und dem Prinzip des Privatbesitzes; rus. wueuHO o6w,e cocmeeHHOcmu u cocmeennocmu nacmno; novogr. , (. . . zajednike imovine i zasebnikog vlasnitva). Tu je na kraju rije koja znai svoj, vlastiti, osobni, osoban, te 'privatan' (poseban, zasebniki); u najirem smislu: 'onaj oprean zajednitvu, opinstvu, dravi'. 29 Usp. Aristotel, Nikomahovaetika. VIII. 11,1159b31,IX, 8, 1168b 7. 'Sve su stvari zajednike prijateljima.' Izreka je vjerojatno potekla od pitagorejaca.

10

15

20 21

25

30

Ve i sada je dolino u nekim dravama na taj nain postavljeno u ocrtu, te tako nije neto nemogue; i ponajvie u skladno ureenim dravama neke od tih stvari ve jesu, a neke bi mogle biti. Jer posjedujui svaki pojedini svoju imovinu, dijelom je daje na porabu prijateljima, dijelom se slui kao zajednikim dobrom, kao to se u Sparti robovima uzajamno posluuju kao da su njihovi vlastiti, te zatim konjima i psima, i kad im ustreba popudbine, i onim to nadu na poljima po cijeloj zemlji. Bjelodano je dakle kako je bolje da imovina 30 bude posebnika, ali po upo trebi zajednika. A kojim nainom da to graani prihvate, posebna je zadaa samog zakonodavca. Uz to, i to se tie uitka, neizrecivo je koliki je nazvati neto svojim vlastitim; jer nije uzalud to svatko ima ljubav prema sebi samomu 3 1 , nego je takvo to naravno; iako se s pravom kori onaj tko je 'sebelju biv'; jer to nije samo 'ljubiti sebe samoga', nego znai 'ljubiti sebe' vie negoli treba, upravo kao i biti lakom na novac 3 2 , budui da tako rei svi vole svaku od tih stvari 33 . Ali i ugaati i pomagati prijateljima ili gostima ili sudruzima najvei je uitak, to je opet mogue samo uz svoju, posebnu imovinu. Nu t se stvari ne dogaaju onima koji od drave odve ine jedno; t k tome bjelodano ukidaju uinak dvjema krepostima: umjerenost?4 u ponaanju prema enama (jer je lijepo djelo odustati od tue ene zbog uzdrljivosti) i dareljivosti s imovinom. Naime, bjelodano je kako nitko nee biti dareljiv [kad je ljudima sva imovina zajednika], niti e inom pokazati ikakvu dareljivost, budui da je djelo dareljivosti u porabi posjeda 35 . Ljepolikim bi se dakle moglo initi takvo zakono30 Doslovno: imutci, teevine, posjedi /gr. ; lat. bona; eng. property; franc, la proprit; njem. der Besitz; rus. cocmeenHocmb; novogr. . 31 Usp. Nikomahova etika, IX, 8. 32 To jest: prekomjerno ljubiti novac poput tvrdice. 33 Podrazumijeva se ljubav prema sebi ili prema novcu, ali s mjerom i bez pretjeranosti. 34 Ili 'uzdrljivost'; gr. ; lat. temperantia; engl. temperance; franc, la modration; njem. der Selbstzucht; rus. ufiAOMydpue; novogr. . 35 Usp. Nikomahova etika, IV 1119b 22.

35

40 1263 b

10

15

36

37

davstvo i ovjekoljubnim; jer onaj tko njemu slua, rado ga prihvaa, mislei kako e nastati nekakvo udnovato prijateljstvo sviju prema svima, a osobito kada tkogod za zl to su sada prisutna u dravama optui kao da su nastala zbog toga to imovina nije zajednika; kaem npr. meusobne parbe zbog trabina po zadunici, osudbe zbog krivokletstava i laske imunicima. Nu ni jedno od toga ne nastaje zbog nezajednitva [dobara], nego zbog udoredne nevaljalosti, jer oni koji zajedniki posjeduju i zajedniki se slue imovinom vidimo kako se ee spore od onih koji posebniki posjeduju imovinu. Ali mi pro matramo tek malobrojne od onih koji se prepiru oko zajednikog vlasnitva, te ih usporeujemo s mno gima koji posjeduju vlastitu imovinu. I dalje, pravedno je ne govoriti samo kojih e se zala liiti oni sa zajednikim posjedom nego i kojih dobara. Jer pokazuje se kako je posve nemogu takav ivot. Uzrokom Sokratove obmane treba smatrati neispravnu pretpostavku [od koje polazi]. Jer nekako moraju biti jedno i dom i drava, ali ne posve. 3 6 Jer postoji takav stupanj jedinstva 37 pri kojem vie nee ni biti drave i drugi opet pri kojem e ona postojati, ali budui blizu tome da i ne bude drava, bit e loija drava, kao kad bi tkogod od suglasja nainio jednoglasje ili sveo razmjerje na jednu mjeru 38 . Nego, budui je drava mnotvo (kao to je prije reeno) 3 9 , treba je odgojem initi zajednikom i jednom; a neumjerno je da netko tko hoe odgoj uvesti te smatra kako e time drava postati valjana, misli je ispravljati takvim [sredstvima], a ne obiajima, lju bavlju prema mudrosti i zakonima, kao to je - koliko se tie imovine - u Sparti i na Kreti zakonoVrlo jednostavan izriaj prevodi se poprilino razliito: lat. non omni ex parte et modis omnibus; engl, in some respects only; franc, ne doit pas tre absolue; njem. nicht schlechthin; rus. mpeoeamb ne acoAiomnozo eduncmea; novogr. . 37 Dodatak je prema Jowettu i Gigonu. 38 Ili: 'svoditi simfoniju na homofoniju i ritam na jedan takt (ili stopu)'. 39 Usp. 1261a 18.
36

20

25

29 30

35

40

dava zajednikim blagovanjima uinio je zajednikom. Ne smije se pak ni samo to zaboraviti kako se treba obazrijeti na mnogo vrijeme i mnoge godine u kojima ne bi ostalo skriveno da je takav [ustroj] bio skladan. Jer gotovo je sve iznadeno, ali jedne stvari nisu prikupljene, dok se drugima ak i spoznatim ljudi ne slue. A jo najvie postalo bi bjelodano kad bi tkogod na samome djelu vidio kako se zasniva takav dravni poredak. Jer drava se ne bi mogla izgraditi da se ne razdijele i razlue njezine sastavine, jedne u zajednike objede, druge u bratstva i ple mena. Tako te od takvog ozakonjenja nee izai nita drugo nego da uvari ne tee zemlju kao to Spartanci sada nastoje uiniti. Ali ni kakav e biti nain cjelokupna dravnog poretka onima kojima je sve zajedniko, niti je Sokrat rekao, niti je to lako rei. Jer gotovo veina grada [drave] sastoji se od mnotva ostalih graana, kojima pak nije nita odreeno: trebaju li i ratari imati zajedniku imovinu, ili svaki pojedini svoju vlastitu? I dalje, hoe li im ene i djeca biti vlastiti ili zajedniki? Jer, ako e im istim nainom sve biti zajedniko svima, ime e se ovi razlikovati od uvara? Ili to e ovi vie imati podvrgnuti vladavini onih? Ili emu ih treba uiti da ostanu pokorni vlasti, osim ako se ne izmudri neto kao ono u Kreana? Jer oni iste stvari doputaju robovima kao i sebi, samo to im uskrauju vjebalita i posjed oruja. Ako pak, kao i u ostalim gradovima, t e stvari 41 biti i kod njih, kakav e biti nain zajednitva? Jer onda u jed nome gradu moraju biti dva grada, i to protivni jedan drugome. Jer [Sokrat] ini od straara tek kao neku posadu tvrave, dok su mu ratari, obrtnici i ostali - graani, [Nu ako je tako], onda tube i parbe i ostala zla, kojima kae da su prisutna u drugim gradovima [dravama], sva e biti prisutna i meu 42 njima. Pa ipak Sokrat kae kako oni zbog svojega
40 Gr. TO ; lat. convictus; engl, common meal; franc. repas public; njem. gemeinsame Mahlzeit; rus. cuccumuu; novo gr. TO . Posrijedi je spartansko javno, zajedniko blago vanje za sve graane preko 20 godina, koji su za to davali mjesene prinose. 41 To jest: ako e ene, djeca i imovina bivati i kod ratara (ili u niih stalea uope). 42 Platon, Drava, V. 464. 465.

1264:

10 11 11

15

20

25

30

38

39

odgoja nee trebati mnogo zakona, poput zakona gradskom redarstvu ili sajamskom nadzornitvu 43 , pri emu je odgoj dodijelio samo uvarima. Uz to, gospodarima imovine nainja ratare ako plate porez 4 4 . Ali vjerojatnije je da e oni tada biti neugodniji i oholiji negoli u nekim dravama heloti, penesti i robovi uope 4 5 . Samo, je li takvo to 4 6 jednako nudno ili nije, tome tu nije nita odreeno. A isto tako ni onome to je susljedno tome, kao i kakav je tima dravni poredak, odgoj i kakvi su im zakoni. A to i nije lako iznai, niti je pak od malene vanosti po opstanak zajednitva samih uvara kakvi e t 4 7 biti. Nego ako e [Sokrat] ene uiniti zajednikim, imovinu pak posebnikom, tko e upravljati domom onako kao to se muevi brinu poljima? A isto i ako su zajedniki i posjedi ratarski i ene? I besmisleno je navoditi prispodobu sa zvijerima, kako se trebaju istim stvarima baviti i ene i muevi 48 , jer u ivotinja nema nikakva gospodarstva. A pogibeljno je i ono s vladateljima 49 kako ih postavlja Sokrat, jer uvijek iste ini vladateljima. To pak esto biva uzrokom pobune i meu onima koji su bez ikakva ugleda, a nekmoli medu sranim i rato bornim muevima. Bjelodano je kako on mora uvijek od istih nainjati vladatelje, jer ne primjeiva se jednom ovim a drugi put onim duama zlato koje je od boga, nego uvijek istima. On naime kae Jed nima je ve pri roenju primijeano zlato, drugima srebro, a mjed i eljezo onima koji e biti obrtnici
Vidi, ibid. IV. 425 D. Ibid. V 464 C. 45 Heloti su bili spartanski robovi, penesti tesalski (pripadnici podjarmljenog prapuanstva, kojima je poloaj, zbog godinjeg danka od prinosa s polja bio neto bolji nego helotima). 46 Podrazumijeva se zajednitvo u posjedu ena, djece i imo vine. 47 To jest: ratari ili poljodjelci. 48 Vidi Platon, Drava, V. 451D. 49 Ili 'vladarima'. Gr. ; lat. magistratuum creandorum ratio; engl, the government (or the rulers); franc, les magi stratures; njem. die Regenten; rus. ycmpocmeo doAMHoeme; novogr. .
44 43

35

40 1264 b 6

i ratari 5 0 . Uz to, oduzevi i blaenstvo uvarima, kae kako zakonodavac treba uiniti blaenom cijelu dravu 51 . Ali nemogue je da cjelina biva blaenom ako svi njezini dijelovi ili veina ili neki od njih ne posjeduju blaenstvo. Tu blaenstvo nije kao u par nog broja, jer on moe biti prisutan u cjelini, ali ni u jednome od dijelova 52 , dok je to blaenstvu nemo gue. Ali ako straari nisu blaeni, koji e onda drugi biti? Jer zacijelo ne obrtnici i mnotvo prostih rukotvoraca. Dakle, dravni poredak kojem je Sokrat govorio takve sadrava dvojbe i jo druge nita manje od tih. A gotovo slino stoji i sa Zakonima, koji su kasnije napisani. Zbog toga je dobro razvidjeti malo i dravnome poretku kakav je tu iznesen. Jer u Dravi Sokrat je sasvim razluio tek nekoliko stvari: zajednikom posjedu ena i djece, kako to treba urediti, te imovini, i ustanovi drave (on, naime, razdjeljuje na dva dijela mnotvo puanstva - dio su ratari a dio ratnici , i od tih sastavlja trei - [stale] savjetnika i upravljaa dravom) 5 4 ; doim ratarima i obrtnicima, da li ne trebaju imati nikakva udjela u vlasti ili e imati nekakva, te trebaju li oni posjedovati oruje i sudjelovati u ratu ili pak ne, - tima stvarima Sokrat nije nita odredio, nego samo mnije kako i ene trebaju sudjelovati u ratu i imati isti odgoj kao i uvari; a ostatak [djela] ispunio je neim to je izvan same stvari, kao onim kakav treba biti odgoj u uvara. Zakoni opet najveim dijelom sadravaju same zakone, dok je veoma malo rekao dravnom poretku, koji hotei uiniti to primjerenijim [razliitim] gradovima, malo-pomalo 55 se opet vraa onome drugome dravnom poretku . Jer izuzevi zajednitvo u enama i imovini, ostale se iste stvari pridaju objema dravnim porecima. Daje
Platon, Drava, III. 415 A. ~ ~ ~ N Ibid. IV. 419, 420. ) 52 Kao primjer Tricot navodi broj 10, jer 10 = 1 + 3 + 5 + 1. 53 Vidi Platon, Drava, II. 373 E. 54 Ibid. III. 412 B. 55 Smisao je ovaj: iako Platon tei postaviti takav ustav koji je zajedniki najrazlicitijim gradovima (dravama), postepeno se vraa na svoj prvotni, uzorni obrazac drave.
51 50

20

25

30

5 6 6

35

10

40 1265

15

40

41

im naime isti odgoj, ivot osloboen svih nunih poslova, te isto tako [govori] i zajednikim blagova njima. Samo to u ovome 5 6 kae kako i ene trebaju sudjelovati u zajednikim objedima, i to u jednome djelu ima ratnika tisuu 5 7 , a u drugome pet tisua 58 . Neto dakle izvrsno imaju svi Sokratovi razgovori i uglaeno i novatorsko i istraivalaki, ali jedva da je u njima sve ispravno, jer i ovo sada spomenuto mnotvo ne smije se zaboraviti kako bi zahtijevalo onoliko podruje koliko je babilonsko ili neko drugo neizmjernih mea, koje bi hranilo pet tisua dokonik, te uz njih jo drugu mnoinu enskinja i sluinai - viestruko toliku. Smije se dakle pretpostav ljati i po miloj volji, ali ne i ono to je nemogue 5 9 . Kae se kako se zakonodavac, postavljajui zakone, mora obzirati na dvoje: na zemlju i na ljude 60 . Uz to je primjereno pridodati i susjedna mjesta, ponajprije ako drava treba ivjeti dravni kim a ne osamljenikim ivotom 61 (jer nije njoj nudno sluiti se samo onolikim orujem za rat koliko je potrebno, u vlastitoj zemlji nego i poradi izvanjskih mjesta). ak ako tkogod i ne prihvaa takav ivot 62 , niti onaj posebniki niti pak zajedniki u dotinoj dravi, ipak treba nita manje ulijevati
To jest u Zakonima. Platon, Drava, IV. 423 A. Platon, Zakoni, V. 737 E. 59 Usp. VIII. 1325b 38. 60 Platon, Zakoni, IV. 704-709. Gr. , ; lat. si civitas civilem vitae cultum retinere debet; engl, to have a political and not an isolated life; franc, vivre d'une vie politique et non d'une vie replie sur elle-mme; njem. nicht fr sich isoliert, sondern in politischer Ttigkeit leben; rus. zocydapcmeo eecmu locydapcmeenHbi, a ne yeduHeHHbt o6pa3 MU3HU; novogr. (da ivi nezavisnim drutvenim ivotom). Rije je razlozima zatite dravnog poretka dravnikim (dravnim, poli tikim) sredstvima i prema unutra i prema vani, to je jasno i iz Akvineva prijevoda istog mjesta: vitam non solitariam, sedpoliticam, idest communem cum multis aliis civitatibus; ukljuujui i rat, kao to je bjelodano iz dodatka.
57 58

strah neprijateljima, ne samo dok provaljuju u zemlju nego i kad se povlae iz nje. A i to se tie mnoine imovine treba razvidjeti, moe li se kako drukije bolje i jasnije odrediti. Jer on [Sokrat] kae kako ona treba biti tolika da se ivi umjereno, to je kao kad bi tkogod rekao, da se ivi dobro. To je naime odvie uopeno. Uz to, moe se ivjeti umjereno, ali mukotrpno. I stoga je bolja odredba umjereno i dareljivo (jer razdvoji li se to dvoje, od jednoga e uslijediti rasipnost, od drugoga oskudnost), jer su one jedina stanja koja treba izabrati kad je posrijedi upotreba imutka. Imutak se, naime, ne moe upotrijebiti ni blagoudno ni muevno, nego umjereno i dareljivo, tako te i stanja koja se njega tiu moraju biti takva. Besmisleno je doim izjednaivati imovinu, a ne poduzimati nita oko mnoine graana, nego ostaviti raanje djece neogranienim, kao da e se dostatno izjednaiti na istoj mnoini zbog bezdjetnost 64 , koliki god inae bio broj roenih, stoga to se sada ini da biva tako u gradovima. Ali ne moe se to jednako tono odreivati u tima 6 5 i u sadanjim dravama. Jer sada nitko ne oskudijeva, zbog toga to se imutak dijeli na bilo koliko mnotvo, doim tada66, kako je imutak nerazdjeljiv, prekobrojnici 67 nudno nemaju nita, bila njihova mnoina manja ili vea. I postavio bi tkogod kako je potrebnije ograniiti raanje djece negoli imutak, tako te se ona ne bi raala preko stanovita broja. A veliina toga broja odreivala bi se
Podrazumijeva se 'dareljivost' i 'umjerenost'. To jest: zbog stanovitog broja brakova bez djece. Podrazumijeva se broj graana u platonovskoj dravi i njihov broj u postojeim gradovima (ili dravama). 66 To jest: u zajednici (dravi) kakvu predviaju Platonovi Zakoni. 67 Ili 'suvinici'; gr. ; lat. qui praeter numerum et extra ordinem accessissent; engl, the supernumeraries; franc, les enfants en surnombre; njem. die berzhligen; rus. napu3uzu, a ovdje: u3bimoK Hacenenua; novogr. ol . Izvorno je 'konj koji je pokraj onih ve upregnutih, kako bi posluio kad zatreba'; zatim 'suviak od traenog broja', a u Ari stotela - prema velikom Rjeniku helenskog jezika iz 1852 - (najnii stale graana, koji nemaju udjela ni u imovini ni u batini).
64 65 63

28 28 30

10

15

35

20

40

1265b 5

25

To jest: takav je ivot djelatan (djelatniki) i kao takav manje je vrijedan od misaonog ivota.

62

42
k.

43

uzimajui u obzir sluajeve, da od roene djece neka umiru i da su neki brakovi bezdjetni. Pusti li se tomu sloboda 6 8 , kao to je u veini drava, to je nudno uzrok siromatva graanima, a siromatvo izaziva pobunu i opainu. Fedon Korinanin, kao jedan od najstarijih zakonodavaca, mnio je kako broj domova i graana treba ostati istim, ak iako su prvotno svi imali prema veliini nejednake batine 6 9 . Nu u tim Zakonima upravo je opreno. Ali tome, kako mi mislimo da bi bilo bolje, govorit e se poslije 70 . Isputeno je u tim Zakonima i tome kako e se vladatelji razlikovati od vladanik. Jer kae samo, kao to nastaje osnova i potka od drukije vune 7 1 , tako se moraju i vladatelji odnositi prema vladanicima. A budui pak doputa da se cijeli imutak uveava i peterostruko, zato to ne bi do neke veli ine vrijedilo i za zemlju? Isto tako valja razvidjeti i diobi kuita 72 , je li ona promie gospodarstvo. Jer dva je kuita podijelio svakomu pojedincu, i to razdvojena jedno od drugoga, a teko je dvije kue nastavati 7 3 . Cjelokupna pak ustrojba hoe da mu ne bude ni puka vladavina 74 , ni vladavina malobrojnih 75 , nego neto po sredini izmeu toga dvojega, to se naziva jednostavno dravom 7 6 , jer se ona sastoji od naoruaTo jest: ako se dopusti posve slobodno raanje djece. 69 Gr. (batina, zemlja, nekretnina); lat. pars bonorum; engl, the lot; franc, lot; njem. Besitzanteil; rus. naen; novogr. . Usp. VII 1326b 26-32, 1330a 9-18, 1335b 19-26. Platon, Zakoni, V 734E, 735A. 72 Ili 'kue s okunicom'. Gr. ; lat. areae aedificiorum; engl, homesteads; franc, domaines familiaux; njem. Feuer stellen; rus. ynacmoK, na KomopoM eo3eedenbi cmpoenun; novogr. . Posrijedi je , to je kuite, seosko ili obiteljsko dobro, ili 'kua s okunicom'. Aristotel zamjera Platonu podjelu ili dodjelu kuita svakom pojedincu, od kojih je jedno dom u gradu a drugo kua na selu. 73 Usp. Platon, Zakoni, V. 745. 74 Ili 'demokracija' (). " Ili 'oligarhija' (). 76 Ili 'dravni poredak' (gr. ; lat. res publica).
71 70 68

10

15

20

25 26

26

nih graana. Ako on dakle tu [ustrojbu] 77 izgrauje kao najprimjereniju naim dravama od svih postoje ih dravnih poredaka, moda je ispravno rekao. Nu ako je postavlja kao najbolju nakon one prvotne d r a v e , onda nije u pravu. Jer moda bi tkogod vie pohvalio spartanski dravni poredak, ili koji drugi 79 u kojem je vie vladavine najboljih . Neki naime kau kako najbolji dravni poredak treba biti smije an od svih dravnih poredaka, pa stoga hvale onaj u Spartanaca (jer vele kako je on sastavljen od vladavine malobrojnih, jednovlade i puke vladavine, govorei da je kraljevska vlast jednovlada, vlast starovijenika je vladavina malobrojnih, dok se puki vlada preko vlasti nadzornika 8 1 , jer su ti nadzornici iz puka. Drugima je opet vlast nadzornika 8 2 samosilnitvo 83 , dok se puka vladavina nalazi u zajednikome blagovanju i u ostaloj ivotnoj svakodnevici). U Zakonima se kae kako se najbolji dravni poredak mora sastaviti od puke vladavine i samosilnitva, to pak ili nitko ne bi smatrao dravnim poret kom ili bi kao najgori od svih moguih. Bolje stoga govore oni koji mijeaju vie [oblika dravnog poretka]; jer bolji je onaj dravni poredak koji je sloen od vie njih. Uz to se ini kako [Platonova drava] nema u sebi nita od jednovlade, nego samo vladavinu malobrojnih i puku vladavinu, i pri tome vie naginje prema vladavini malobrojnih, to je jasno iz samog postavljanja vladatelj 84 . Jer izbor drijebom od onih koji su ve izabrani zajedniki je obojem 8 5 , ali to to bogatiji moraju sudjelovati
77

30

35

40

1266 a

10

Podrazumijeva se rije (sustav ili ustrojba); lat. rei publicae descriptio; engl, system of government; franc, le systme de gouvernement; njem. Staatsform; rus. zocydapcmeenubi cmpo; novogr. (oblik dravnog sustava). 78 Podrazumijeva se uzorna (idealna) Platonova drava. 79 Ili 'koji je aristokratski , ali bez dananjeg suznaja. 80 Gr. - starjeine, puki vijenici, osobito u Sparti (geronti), ili 'starovijenici'! 81 Gr. ol , nadgledatelji, nadzornici, kojima je bilo prvotno povjereno graansko i redarstveno pravosudje (F. Petrai); kasnije su se izjednaili u vlasti sa kraljevima i starjeinama. 82 Gr. . 83 Gr. ('tiranija'). 84 Usp. Platon, Zakoni, VI 756, 763E, 765. 85 To jest: i vladavini malobrojnih (oligarhiji) i pukoj vladavini (demokraciji).

44

45

u narodnoj skuptini i izabirati vladatelje ili vriti koju drugu dravniku dunost, dok je [ostalo puan stvo] toga osloboeno, znaajka je vladavine malo brojnih, kao i tenja da to vie vladatelj bude iz stalea bogataa i da velikai budu iz redova onih s najviom dohodarinom 8 6 . A i izbor vijea87 ima znaajke vladavine malobrojnih. Jer svi moraju birati, ali iz prvog procjembenog razreda, a zatim jednako iz drugog, pa iz treeg, s tim to ne moraju svi iz treeg ili etvrtog birati, dok one iz etvrtog razreda moraju birati smo [graani] iz prvog i dru gog. I zatim od tih, kae on, treba izabrati jednak broj iz svakog procjembenog razreda. Tako e biti brojniji oni iz vieg procjembenog razreda i bit e bolji zbog toga to neki od puana nee birati jer ne moraju. Da se dakle takav dravni poredak ne moe sastojati od puke vladavine i jedno vlade, jasno je iz ve reenoga a bit e i iz onoga to se bude poslije reklo, kada istraivanje stigne do takvog dravnog poretka 8 8 . A pogibelj je i u izboru vladatelj izmeu onih koji su ve izabrani. Jer ako se tu neki ushtjednu sloiti, ak ako su neznatni mnoinom, uvijek e se izabirati prema njihovoj volji. Takve su dakle stvari koje se tiu dravnog poretka opisanog u Zakonima.

15

graani trebaju imati jednake imutke . To pak odmah pri osnutku naseobina miljae kako nije teko provesti, dok je u ve ustanovljenim [dravama] takvo to tegotnije, pa ipak da bi se najbre izjednaila imovina tako to bi bogati davali eninstvo 91 a ne bi ga primali, doim ga siromani ne bi davali, ali bi ga primali. Platon je piui Zakone mislio kako do stanovite mjere treba dopustiti slobodu 9 2 , s tim to vie od peterostruka najmanjeg imutka ne smije stei nitko meu graanima, kao to je ve reeno i prije 93 . Ali oni koji tako postavljaju zakone ne smiju zaboraviti, a to se sada zaboravlja, da onaj koji tako odreuje veliinu imutka mora odrediti i mnoinu djece. Jer ako veliinu imutka premai broj djece, taj se zakon nudno ukida, i osim njegova ukinua, loe je to od bogatih postaju mnogi siromasi. A takvima je teko da ne budu prevratnici 94 . Stoga da ima nekakva utjecaja na dravno zajednitvao izjednaenost imutka, ini se kako su spoznali i neki od starih, kao to je npr. Solon ozakonio, a i u drugih postoji zakon koji prijei stjecanje zemlje koliko god tko ushtjedne. Slino zabranjuju zakoni i prodavati imutak, kao to u Lokran postoji zakon da se [imanje] ne moe prodavati ako se bjelodano ne dokae da se dogodila nesrea; postoje, uz to, i zakoni koji nalau uvanje drevnih posjeda dobive nih drijebom (a ukinue upravo toga zakona uinilo
90 Ili 'posjede' ili 'imanja' (gr. ; lat. bona; engl. possessions; franc, les proprits; njem. der Besitz; rus. 3eM.enbnan cocmeeHHOcmb; novogr. . 91 Ili 'vjenani dar' ili 'vijeno', 'miraz' ili 'dar, poklon, koji se davao pri udaji keri'. Gr. ; lat. dos; engl, marriage portion; franc, une dot; njem. die Mitgift; rus. npudanoe; novogr. . 92 jest: uveavanje, umnaanje imutka. 93 Usp. 1265b 21. 94 Ili 'da ele novotarije, prevrat, bunu'. Gr. ; lat. res novas moliantur; engl, to stir up revolutions: (or to be bent on revolution); franc, tre des fauteurs de rvolution; njem. zu Revolutionren werden: rus. cmpeMunucb u3MeHeHuto nopnKoe; novogr. (postaju nositelji prevratnikih tenja).

40 1266 b

20

10

25

15

30

Postoje i neki drugi dravni poreci, koji potjeu to od posebnik to od mudraca i dravnika, ali svi su t blii onim ustanovljenim, po kojima se sada vodi drava, od oba Platonova poretka. Jer ni jedan od njih nije uveo nikakve novotarije ni u zajednitvu nad djecom i enama ni zajednikim objedima za ene, nego se u njima vlada polazei od onoga to je nudno. Jer nekima se ini kako je od najvie vano sti skladno urediti [odnoaje] oko imutka, budui da se zbog toga kau podiu sve bune. Zbog toga je Falej Halcedonjanin prvi upozorio na to, jer kae da
86 Gr. ; lat. census; engl, income; franc, le cens; njem. Einkommenssteuer; rus. uMytu/cmeemibi ufiH3; novogr. . Sama grka rije znai 'procjemba imovine', 'porezovni razred' i 'dohodarina'. 87 Usp. Platon, Zakoni, VI 756B-E. 88 Usp. IV 7-9, 12. 89 Usp. Platon, Zakoni, VI, 753D.

20

35

46

47

je da dravni poredak u Leukadi bude odve puka vladavina, jer vie ne bijae mogue dolaziti na vlast iz odreenih procjembenih razreda). I mogue je postaviti jednakost u imutku, samo to je ona onda ili prevelika, te je raskoje, ili je premalena, te se ivi oskudno. Jasno je dakle kako zakonodavcu nije dostatno izjednaivati umutke, nego treba teiti sre dini. Samo ako tkogod i postavi umjerenu [koliinu] imutka svima, nita to ne koristi. Jer vie treba ujednaiti elje negoli imutke, a to pak nije mogue ako se [graani] ne odgoje dostatno s pomou zakona. Ali moda bi Falej rekao kako je upravo to i sm kazao. Jer mnije kako bi u dravama jednakost morala bivati u dvojem: u imovini i u odgoju. Ali kakav e biti taj odgoj trebalo je rei; jef ni od kakve koristi nije da on bude jedan i isti. Odgoj, naime, moe biti isti i jedan, ali i takav te e po njemu htjeti prednjaiti ili u novcima ili u asti ili u obojem. Ljudi se, uz to, bune ne samo zbog nejednakosti u imovini nego i zbog one u astima, iako oprenim nainom. Jer svjetina se buni zbog nejednakosti u imovini, doim oni obrazovani bune se zbog asti, ako su one jednake; te otuda i ono te u istoj asti bivaju prostak i izvrsnik 95 . Nu ne poinjaju ljudi nepravdu samo zbog ivotnih potreptina (emu on smatra da je lijek jednakost u imutku, kako ljudi ne bi bivali razbojnicima zbog hladnoe ili gladi), nego i kako bi uivali i ne bi vie samo prieljkivali. Jer kad imaju elju koja premauje ivotne potreptine, kako bi nju zadovoljili, poinjaju nepravdu. I ne samo zbog toga, nego i osim samih elja, kako bi uivali u nasla dama koje su bez bolova . to je dakle lijek tomu trojem? Jednima je to skroman imutak i radinost, drugima umjerenost; tree pak, ako neki ele uivati zbog sebe samih, lijeka nee nigdje nai mimo ljubavi prema mudrosti. Jer za ostale [uitke] trebaju drugi ljudi. I najvee se nepravde poinjaju zbog suvika, a ne zbog [ivotnih] potreptina (kao to ljudi ne postaju samosilnici kako im ne bi bilo hladno; i zbog
Homer, Ilijada, IX. 319. (Doslovan prijevod). Prema Tricotu, posrijedi su duhovni uici, nezavisni od izvanjskih dobara, a inae opisani u Nikomahovoj etici, X, 2,1173b 16.
96 95

25

30

35 38 38 40 1267

toga velikih asti ne dopada ubije li tkogod tata, nego samosilnika); tako te Falejev nain dravnog poretka pomae samo protiv sitnih nepravednosti. Uz to, mnoge on stvari eli urediti po kojima bi graani uskladili odnoaje izmeu sebe, ali treba urediti i one prema susjedima i svima koji su izvan. Drava se mora urediti i s obzirom na bojnu mo, kojoj Falej nije rekao ni rijei. A isto je tako i s imovinom. Jer ona treba dostajati ne samo za [unutarnje] dravne potrebe, nego i za izvanjske pogibelji. Zbog toga ona ne smije biti tolike veliine da je susjedi i oni jai poele, dok je vlasnici ne mogu obraniti od napadatelja, niti pak tako malena da se ne moe izdrati rat ni s onima jednakim i istima. On tome nije nita odredio; ali ne treba zaboraviti, od kolike je koristi izobilje imutka 9 7 . A moda je dakle najbolja odredba [veliine imutka] da jaima ne bude probitano rato vati zbog njegova suvika, ali isto tako ni onima koji nemaju toliko imutka. Tako je Eubul 9 8 Autofradatu (koji je kanio opsjesti Atarnej) savjetovao neka raz motri za koje vrijeme e zauzeti dotino mjesto i izra una rashodak za to vrijeme; jer sm htjede i za svotu manju od toga odmah napustiti Atarnej. Poto je on to rekao, Autofradat se zamislio i odustao od opsade. Jest dakle donekle probitano izjednaiti imutke graanima, kako se ne bi bunili jedni protiv drugih, ali nije tako rei na veliku korist. Jer oni obrazovani srdit e se, smatrajui da zasluuju vie od jednakoga, i zbog toga se esto, kako se pokazuje, urouju i bune. Uz to je nevaljaltina u ljudi nezasitna; i prvotno bijahu dostatna samo dva obola 9 9 , ali kad im to postade obiaj, trebalo im je uvijek sve vie, i sve tako do beskraja. Jer neograniena je narav elje, a mnotvo i ivi kako bi njoj udovoljilo.
97 To jest: 'izobilje bogatstva velika je prednost samo po sebi' (prema Jowettovu i Tricotovu tumaenju) ili prema Gigonovu prijevodu: 'kolika je veliina imutka korisna'. 98 Eubul je bio vladar Atarneja u Maloj Aziji. A Autofradat perzijski vojskovoa iz doba Artakserksa Mnemona. 99 Rije je svoti (koju je Periklo bio ustanovio na dva obola) koja se siromanijem puku davala iz dravne blagajne, kako bi pohaali kazalite i sveane priredbe. Isto tako i nagrada za sudjelovanje na skuptini ili u sudnici.

20

25

30

35 37 37 40 1267 b

10

15

48

Politika

49

Poelo dakle u tim stvarima manje je izjednaivanje imutka a vie je u odgoju onih koji su estiti po naravi, da ne ele vie negoli je pravo, i onih koji su nevaljali, da ne mogu imati vie; to jest, kad su oni podreeni 1 0 0 , ali im se ne nanosi nepravda. Uz to, on (Falej) nije ispravno izloio ni jednakost u imutku, jer izjednauje samo zemljinu imovinu, a postoji i bogatstvo u robovima, te stoci i novcima, pa mnoge stvari u pokustvu koje se nazivaju pokretninama . Ili dakle u svima tima treba traiti jednakost ili nekakav umjereni raspored ili naprosto sve dopustiti. ini se po takvome zakonodavstvu kako [Falej] ure duje tek malen grad, ako e svi obrtnici biti puki robovi 1 0 2 , i nee biti nikakve popunidbe graanstva. Ali ako moraju biti puki robovi oni koji obavljaju zajednike javne radove, onda to treba biti na nain kakav je u Epidamnu 1 0 3 , i kao to je neko uredio Diofant 1 0 4 u Ateni. to se dakle tie Falejeva dravnog poretka, ve iz reenoga moe se razabrati to je kazao ispravno a to neispravno. Hipodam 1 0 5 Mileanin, Eurifontov sin (koji je otkrio razdiobu gradova na etvrti i uveo ulice u Pirej, i koji u ostalome ivotu bijae poprilino isprazan zbog astohleplja, tako te se nekima inilo kako ivi odve razmetljivo s prebujnom kosom i pre skupim uresom, uz jednostavnu ali toplu odjeu koju
Ili 'kad su slabiji'. Sm se izriaj razliito prevodi. Gr. v ; lat. si et numero vel potestate sint inferiores; engl. they must be kept down; franc, en maintenant ces derniers dans leur tat de sujtion; njem. wenn sie nmlich die Schwcheren sind; rus. ecAU smux nocmaenm nueuiee nonodtcenue; novogr. (kad su oni slabiji). 101 Gr. ; lat. apparatus, instrumenta; engl, movables; franc, la richesse mobilire; njem. Mobilien; rus. deuMUMoe UMyw,ecmeo; novogr. . Podrazumijevaju se svakovrsne pokretnine za razliku od nekretnina. 102 Ili 'dravne sluge', 'dravni poslunici', 'javni poslunici', 'straari'. Gr. ; lat. servi publici; engl, public slaves; franc, esclaves publics; njem. Staatssklaven; rus. zocydapcmeenHbie pabt; novogr. (javne sluge). 103 Nekadanji grad u Iliriku; danas Dra u Albaniji. 104 Vjerojatno atenski dravnik, suvremenik Demostena. 105 Grki urbanist iz Mileta. ivio je u V. st. pr. Kr. Uz urbani zam bavio se i filozofijom.
100

10

15

20

8 25

je nosio ne samo zimi nego i u ljetnje doba; a htio je da ga smatraju upuenim i u stvari cjelokupne naravi) prvi od nedravnika poduzeo je rei togod najbo ljem dravnom poretku. Sastavio je grad 1 0 6 s puanstvom od deset tisua, podijeljenim na tri dijela: jedan su mu dio obrtnici, jedan pak ratari, jedan opet ratnici i oruanici 1 0 7 . A na tri je dijela podijelio i zemlju: jedan sveti, jedan puki 1 0 8 , jedan posebniki1 . Sveti je onaj dio odakle su prinosi to po obiaju pripadaju bozima, zajedniki onaj od kojega ive ratnici, dok ratarima pripada posebniki dio. Mnijae i kako trebaju biti samo tri vrste zakona; jer stvari kojima nastaju parbe tri su brojem: nasilja, koda, umorstvo. Uzakonio je i vrhovno sudite (pred koje bi trebale dolaziti sve parbe za koje se ini kako nisu ispravno vodene) i sastavio ga od izabranih staraca. Osudbe u suditima mnijae kako ne trebaju bivati tek glasovanjem kameniima, nego bi svatko trebao imati [sudbenu] ploicu, na koju bi napisao ako naprosto osuuje koga osudu; ako pak napro sto odrjeenje [krivnje], ostavlja je praznom; ako opet za jedno osuuje a za drugo ne, duan je dotino odrediti. Mnijae, naime, kako sada zakoni nisu ispravno postavljeni, jer sile [suce] na krivu prisegu, presuivali oni ili ovako ili onako. Uz to je postavio zakon i onima koji iznaoe togod na korist dravi, kako bi t bili aeni, te da se djeca palih u ratu odgajaju javnom troku, kao da takvo to jo ne bijae uzakonjeno nigdje drugdje (doim i u Ateni 1 1 0 postoji sada takav zakon a i u ostalim gradovima). Prema njemu, sve bi vladatelje 111 birao puk. A puk su mu ona tri dravna stalea. Izabranici pak moraju se brinuti zajednikim stvarima, tudincima i siroadi. T su dakle [znaajke] glavnina i ono najvrednije spomena u Hipodamovu poretku. Moda se moe dvojiti prvo njegovoj razdiobi mnotva graana. Jer
Ili 'dravu' ili 'grad-dravu' (vidi ). Ili Oruani branitelji drave' (kako je prevedeno u Jowetta). 108 Ili 'javni', 'zajedniki', 'opinski' (vidi ). ,09 Ili 'privatni', 'vlastiti', 'osobni' (vidi ). 110 Usp. Tukidid, II, 46, kako se navodi u Periklovu govoru u ast poginulih ratnika. Ili 'upravitelje', 'suce'.
107 106

30

35

40 1268 a

10

14 15

50

4*

51

svi, i obrtnici i ratari i oruanici, sudjeluju u drav nom poretku, ali ratari nemaju oruja, obrtnici pak ni zemlje ni oruja, tako te postaju gotovo robovi [stalea] oruanika. Sudionitvo dakle svih tih u svima slubama nije mogue (jer je nudno iz stalea orua nika postavljati i vojskovoe i uvare graana i tako rei najpoglavitije upravitelje). A budui ne sudjeluju u dravnome poretku, kako [dva dotina stalea] mogu biti skloni takvoj dravi? Ali moraju oruanici biti jai od oba ostala stalea. 112 Nu takvo to nije lako ukoliko nisu mnogobrojni; ako pak budu takvi, zato onda ostali uope trebaju sudjelovati u drav nome poretku i imati ovlasti u postavljanju upravite lja? A uz to, od kakve su koristi dravi ratari? Jer obrtnika mora biti (budui da svakomu gradu treba obrtnika), i oni mogu kao i u ostalim gradovima ivjeti od svojega obrta; i ratari koji pribavljaju hranu oruanicima s pravom bi bili dio grada, ali oni sada [u Hipodama] posjeduju vlastitu zemlju i za sebe je obraduju. Uz to, to se tie zajednike zemlje, od koje se ratnici imaju izdravati, ako e je oni sami i obraivati, onda se ratniki stale ne bi razlikovao od ratarskog, a to pak hoe zakonodavac. Ako e opet biti jo i neki drugi, razliiti od onih to obra uju vlastitu zemlju i od ratnika, t e biti etvrti stale drave, koji ni u emu ne sudjeluje, nego je otuen od dravnog poretka. A postavi li se da isti ljudi obrauju i svoju i zajedniku zemlju, nee dostajati mnoine plodova od kojih bi svaki opskrbio dva kuanstva 1 3 ; i poradi ega ne bi odmah od iste zemlje i s istih zemljita drijebom dodijeljenih priskrbljivali hranu i sebi i ratnicima? U svima tim stvarima ima dakle puno nereda. A nije ispravan ni onaj zakon 114 prosudbi , naime: da razdjeljuje onaj koji treba suditi, dok je osuda jednostavno postavljena, te
112 Oznaeno kao odgovor na mogui prigovor Hipodamovoj zamisli. 113 To jest: i samu obitelj (ili domainstvo) ratara i obitelj ratnika kojega treba izdravati. 114 Podrazumijeva se 'prosudba' u pravnikome smislu. Gr. ; lat. sententia a Judice pronuntianda; engl, judgement; franc. les dcisions judiciaires; njem. die Rechtsprechung; rus. cydeuoe pa3upameAbcmeo; novogr. (izricanje sudskih odluka). Rije je, dakle, najire uzeto, 'sudakoj odluci'.

20

25

30

35

postaje od suca obranik . Pri obranikom sudu to je i veini njih mogue (jer se tu zajedniki dogovaraju presudi), ali u suditima nije mogue, nego opreno tomu veina zakonodavaca ureuju [odredbe] tako da se suci ne mogu zajedniki dogovarati. I zatim, kako nee biti neuredna prosudba, kada sudac mnije kako je [optuenik] duan platiti ali ne onoliko koliko zahtijeva tuitelj? Jer dotinik, na primjer, trai dvadeset mina, sudac dosuuje deset (ili pak jedan trai vie, drugi daje manje), te jedan pet, drugi etiri, i jasno je da takvim nainom razdjeljuju svotu 1 1 6 . Jedni e tako sve dosuditi, drugi pak nita. Koji e dakle biti nain brojidbe glasateljskih kamen ia? 1 1 7 Uz to, nitko ne sili na krivu prisegu onoga tko naprosto oslobaa ili optuuje, ako je tuba, kako je i pravo, jednostavno postavljena; jer onaj [sudac] koji oslobodi [optuenika], ne sudi kako taj nita ne duguje, nego da ne duguje dvadeset mina. Ali ve je kriv (za krivu prisegu), onaj tko osuuje, iako smatra da dotinik ne duguje dvadeset mina. onome pak kako onima to otkrivaju neto korisno dravi treba pripasti neka ast, nije sigurno donositi zakon, nego je takvo to tek zgodno sluati; jer daje povoda potvori a moda i meteu u dravi.
115 Ili 'arbitar'. Gr. ; lat. arbiter; engl, arbitrator; franc, en arbitre; njem. der Schiedsmann; rus. nocpednuK; novo gr. . Cijela reenica, neto slobodnije prevedeno, znai: ako sudac optubu, koja je jednostavno postavljena, mora dijeliti (razlikovati u samoj presudi) on se nudno od suca pretvara u 'obranika' (ili izabranog suca). 116 To jest: svotu odtete ili naknadbe. 117 Ova se upitna reenica razliito prevodi. Gr. ; lat. Quis igitur erit modus sententiarum discernendarum?; engl, how is the final reckoning to be taken?; franc. Comment alors s'y prendre pour faire le compte des votes?; njem. Wie werden nun die Meinungen der Stimmenden abgewogen?; rus. npouseodumb moda nodcnem zonocoe; novogr. ; (Na koji nain donijeti odluku na temelju brojidbe glasova?) 117a Ili 'sposobnosti tehnike izvedbe ili izmjene'. U tom smislu lijenitvo je sposobnost (ili mogunost) istodobno i zdravlja i bolesti. Gr. ; lat. facultates; engl, crafts; franc, les potentialits; njem. Fhigkeiten; rus. ucnyccmeax; novogr. (sposobnosti).

115

10

15

20 22 22

40

1268 b

52

53

Time se zapada u drugi prijepor i drugo istraivanje. Dvoume naime neki: je li dravama korisno ili tetno preinaivati batinjene zakone, ak i kad je kakav drugi bolji. Zbog toga nije lako s reenim se umah sloiti, ukoliko nije korisno mijenjati, jer neki mogu uvoditi [mjere] za ukinue zakona ili dravnog poretka, kao da su one zajedniko dobro. Nu budui smo to tek spomenuli, bolje je jo malo razloiti i tome. Postoji naime, kao to rekosmo, dvoumlje, i inilo bi se kako je bolje mijenjati [zakone]. Barem je dakle u drugim znanostima takvo to koristilo, kao kad je lijenitvo odstupilo od batinjenih zasada, pa tjelovjeba i u cijelosti sva umijea i s p o s o b n o s t i 1 , tako te, jer i dravno umijee treba svrstati meu njih, bjelodano je kako i s njime treba isto tako postupiti 1 1 8 . Znak su toga, mogao bi tkogod rei, navodi samih injenica, budui da su drevni zakoni odvie prosti i barbarski, jer noahu Grci okolo neprestance eljezno oruje 1 1 9 i kupovahu enskinje 1 2 0 jedni od drugih, i gdje god su preostali koji od drevnih zakona, t su posve priprosti, kakav je ono u Kimi zakon ubojstvima: ako bi stanovitu mnoinu svjedoka pribavio tuitelj medu svojim srodnicima, optuenik bi bio kriv za ubojstvo. I u cijelosti, svi tee ne za onim to je od drevnina batinjeno, nego za onim to je dobro. Pravino je stoga postaviti kako prvotni ljudi, bili oni 'zemljorodci bili izbavljenici od kakve propasti 1 2 2 , bijahu isti kao i bilo koji sada nji i nerazboriti, kao to se izriito veli zemljorodcima, tako te bi bilo neumjesno ustrajavati pri njiho vim nazorima. Osim toga, ni one zapisane zakone nije bolje ostaviti neizmijenjene. Jer kao i u ostalim umijeima tako je i u dravnome poretku nemogue
118 Podrazumijeva se: moraju se i u dravnikome ili dravnome umijeu (politici) provoditi izmjene, promjene.

25

tono upravo sve zapisati. Jer nudno je zapisivati ope, dok se inidbe tiu pojedinanosti . Prema tima dakle stvarima bjelodano je kako od zakona neke i ponekad treba mijenjati. Nu razmotri li se na drugi nain, potreban je ini se golem oprez. Jer kad je korist od izmjene mala, dok je navika na lako ukinue zakona zlo, bjelodano je kako treba dopustiti neke pogrjeke i zakonodavcima i vladateljima; tu naime nee toliko koristiti izmjena [zakona] koliko e tetiti navika na neposluh prema vladateljima. A laan je i primjer s umijeima. Jer nije isto izmijeniti neko umijee i zakon. Jer zakon nema nikakve druge prisile na posluh mimo (snage) obi aja, a ona pak ne nastaje drukije osim od duga vremena, tako te laka promjena od postojeih zakona u druge, nove, dovodi do slabljenja same moi zakona. I uz to, ako ih valja mijenjati, onda: da li sve ili pak ne? I hoe li to initi bilo koji sluajnik ili tek stanovite osobe? 1 2 4 Jer u tome je golema razlika. Stoga se sada ostavimo toga istraiva nja, jer ono pripada drugoj prigodi. 1 2 5 9 dravnome poretku Spartanaca i Kreana, a gotovo i svim ostalim dravnim porecima, valja postaviti dva razmatranja: prvo, je li togod skladno ili neskladno uzakonjeno prema najboljem ustroju; drugo, je li neto opreno zasadi i nainu dravnoga poretka kako im je zasnovan. Dakle, da u buduoj dobro ureenoj dravi treba biti dokolice 1 2 6 osloboUsp. Platon, Drava, 295A. Dok je izvorni izriaj saet i jasan, prijevodi su poneto drukiji, ve prema naravi jezika. Gr. ; lat. et utrum a quolibet mutandas, an a quibusdam? ; engl. And are they to be changed by anybody who likes, or only by certain persons?; franc. Et, sera-ce l'oeuvre du premier venu, ou de certains citoyens?; njem. Und durch jeden Beliebigen oder nur durch Bestimmte?; rus. nepeoMy ecmpennoMy UAU [meM ujiu UHbLu] onpedeneuHbiM [nuuflM.]; novogr. ; (bilo tko ili odreene osobe). 125 tima pitanjima Aristotel ne raspravlja u Politici. 126 Gr. znai 'dokolica', 'slobodno vrijeme'. Sm izriaj u kojem je ona nosivi pojam prevodi se poneto proireno; gr. ; lat. a necessariorum ad vitam sustentandam cura vacationem esse oportere; engl, should
124 123

12 12 15

30

35

20

40 1269

25

30

35

10

Jer im je ivot bio stalno izloen pogibelji. Usp. i Tukidid (I, 5 i 6). 120 Misli se na nevjeste, a ne na supruge, ene, iako je izvorno (prema J. Tricotu). 121 U helenskoj mitologiji ljudi su esto 'soj zemljorodaca', 'sinovi zemlje', zaeti Suncem u samoj Zemlji. Usp. Platon, Meneksen, 237d. 122 Posrijedi su povremeni razori, propasti, nesree, koji poga aju ovjeanstvo. Vidi Platon, Timej, 22C - 23d; Zakoni, III 676.

119

54

55

dene skrbi za svakodnevne potrebe, openito je prih vaeno. Nu kojim to nainom biva, nije lako shvatiti. Jer tesalsko poslenitvo 127 esto ustajae protiv Tesalaca, a slino i robovi 1 2 8 u Spartanaca (t, naime, kao da neprestance vrebaju na njihove nesree). Doim u Kreana jo se nije nita takvo dogodilo. A uzrok je moda to to susjedni gradovi, ak i meusobno zaraeni, nisu sklapali nikakva saveza s pobunjenicima zbog toga to im nije bilo na korist, jer su i sami posjedovali pokoreno puanstvo 1 2 9 , a Spartancima svi susjedi bijahu neprijatelji, i Argivci i Mesenjani i Arkadani. A i Tesalcima u poetku robovi se bunjahu zbog toga to su jo ratovali s pokrajnicima, Ahejcima, Peribojcima i Magneanima. ini se tako, kad i ne bi bilo niega drugog, sama je skrb njima 130 tegotna, kao i pitanje kojim nainom treba postupati s njima. Jer ako im se poputa, uzobijeste se i sma traju se jednaki gospodarima; ako se pak zlopate ivei, snuju urote i mrze (ih). Bjelodano je dakle kako nisu pronali najbolji nain oni kojima se to dogaa.s porobljenim puanstvom 1 3 1 . Uz to je i razuzdanost ena tetna i po nakanu dravnog poretka i za blaenstvo drave. Jer kao to su dijelovi doma mu i ena, isto tako treba smatrati kako je i gradodrava razdijeljena gotovo na dvoje:
have leisure and not have to provide for their daily wants; franc. affranchir les citoyens de toute proccupation concernant leurs besoins matriels; njem. von der Sorge fr das Lebensnotwendige frei sein muss; rus. bimb ceoodnbi om 36om npedMemax nepeo HeoxoduMocmu; novogr. ol (da su osloboeni briga oko opskrbe ivotnim potrepti nama). 127 Posrijedi su poslenici ili nadniari (penesti) podrijetlom od podjarmljenog pranaroda. Njihov je opi poloaj - kao to je ve reeno - bio neto povoljniji nego u spartanskih robova (helota). 128 Zapravo 'heloti', doslovce: 'oni koje su Spartanci zasunjili, zarobili'. Poloaj im je bio krajnje bijedan, i esto su se bunili. 129 Doslovno 'izokolni, susjedni stanovnici' (perijeci); imali su obino graanska ali ne i politika prava; potjecali su od pokorenih starosjedilaca; bavili su se obino zemljoradnjom i sitnim obrtom. 130 Misli se na robove i ostale podlonike. 131 Ili (prema Jowettu): Ako su takvi ishodi, onda je jasno kako graani stanovite drave nisu pronali tajnu vladanja njima podre enim puanstvom (helotima).

40 1269 b

10 12 12

na mnotvo mueva i na mnotvo ena, tako te u onim dravama u kojima je lo poloaj ena, treba smatrati da polovica drave ivi izvan zakona. A to se ondje 1 3 2 i dogodilo. Jer zakonodavac je ushtio da cijela drava bude pod stegom, i kod mueva u tome je bjelodano i uspio, ali je ene posve zapostavio. Jer ive razuzdano u svakovrstnoj neobuzdanosti i raskono; tako te u takvom dravnome poretku mora bogatstvo biti na velikoj cijeni, a osobito jo ako su [muevi] pod vladavinom ena, kao to je u mnogih vojnikih i ratnikih plemena, osim Kelta i ako koji drugi javno aste puteno zdruivanje medu mukarcima. ini se kako prvotni tvorac pria nije nerazlono zdruio Aresa i Afroditu, jer ili prema putenom zdruivanju s mukarcima ili prema onome sa enama ini se kako su skloni svi takvi 1 3 3 . Stoga je i u Spartanaca bilo tako za njihove vladavine i mno gim su stvarima upravljale ene. Jer u emu se razlikuje vladaju li same ene ili pak vladatelji kojima ene vladaju? Naime, ishod je isti. ak i po hrabrost (koja u svakodnevici nije ni od kakve koristi, nego ako ve jest, onda samo poradi rata) Spartanke bijahu na najveu tetu. To se poka zalo pri provali Tebanaca. Jer one tu ne bijahu ni od kakve koristi (za razliku od ena u drugim dra vama), i izazvale su vei mete negoli neprijatelji. Na poetku dakle inila se u Spartanaca razlonom ta razuzdanost meu enama. Oni naime dugo vremena izbivahu izvan doma zbog bojnih pohoda, vodei rat prvo protih Argivaca, i zatim protiv Mesenjana. Poto im se vratio mir, lako su se prepustili zakono davcu pripravljeni na to ve samim ratnikim ivotom (jer ovaj sadrava mnoge dijelove kreposti); doim kad je - kako kau - Likurg pokuao i ene podvrg nuti zakonima, kako su se ove opirale, odustao je od nakane. To su dakle uzroci tih dogaaja, te tako bjelodano i t pogrjeke 134 . Ali ovdje ne istraujemo komu treba oprostiti a komu pak ne, nego to je

15

20

25

30

35

40 1270"

5 10

To jest: u Sparti. To jest: ratoborna plemena, narodi, pasmine. Misli se na pogrjeku (krivicu ili nedostatak) u dravnome poretku za to su krive Spartanke.
133 134

132

56

57

ispravno a to nije ispravno. Stvari pak koje se tiu ena pokazuju se neskladno postavljenim, kao to je i prije reeno, 1 3 5 ne samo time to donekle sramote dravni poredak sm po sebi nego i to pridonose lakomosti na novac. Jer, uza stvari koje su upravo reene, mogao bi tkogod ukoriti i nejednakost 1 3 6 u imovini. Naime, jedni su od njih stekli odvie veliku imovinu, drugi pak posve malu; i upravo se stoga zemlja nala u posjedu nekolicine. A to je i samim zakonima loe ustrojeno. Jer postavivi [zakonoda vac] kako nije lijepo kupovati ili prodavati batinjeni imutak, ispravno je postupio, ali je dao slobodu bilo komu darivati ili oporuno ostavljati [imovinu]. A i jedno i drugo nudno ima isti ishod. I gotovo dvije petine cijele zemlje nalazi se u ena, zbog toga to mnoge postaju batinicama i jer se daju golema eninstva . Iako bi bolje bilo ne davati nikakva [eninstva] ili barem malo ili umjereno. Sada se pak 1 3 8 moe dati batinica bilo komu, a ako dotinik umre bez oporuke, onaj kojega ostavlja batinikom 1 3 9 daje je komu ushtjedne. Te stoga iako zemlja moe hraniti tisuu i petstotina konjanika i trideset tisua naoruanih pjeaka, mnotvo [graana] ne bijae ni tisuu ljudi . Same t stvari bjelodano pokazae kako im takva ustrojba bijae pogrjena, jer drava nije uzmogla izdrati ni jedan jedini napadaj 141 , nego je propala zbog nestaice u muevima. Pria se kako su za prijanjih kraljeva davali pravo graanstva [i tuincima], tako te tada ne bijae nestaice u mue vima, iako dugo ratovahu, i kae se kako je neko Spartanaca bilo i deset tisua. Nu bilo takvo to
Usp. 1269b 12, 23. Podrazumijevaju se one spartanske zasade ili ustanove koje su krive za neravnomjernu diobu dobara, posjeda. 137 Gr. znai eninstvo, vjenani dar (oprema, miraz, prija, dota); lat. puellarum nubentium dotes; engl, dowries; franc. les dots; njem. die Aussteuern; rus.npudauoe; novogr. . Vidi i ranije tumaenje istog nazivka. 138 To jest: kako je sada po zakonu. 139 Podrazumijeva se osoba na koju prelazi batina (nasljed stvo), te tako i pravo raspolaganja 'batinicom'. 140 U vrijeme upada Tebanaca. Inae, osiromaenje je prijeilo kupovinu konja, opreme, te tekoga oklopa i oruja. Ukoliko bi zemlja bila u rukama ena, broj ratnika se smanjivao. 141 Misli se na poraz kod Leuktre 371.
136 135

15

20

istinito ili pak ne, bolje je izjednaivi imovinu popu njavati dravu muevima. Samo, zakon raanju djece oprean je takvome popravku. Naime, hotei zakonodavac da Spartanaca bude to je mogue vie, nagovorio je graane da raaju to vie djece. Jer postoji u njih zakon prema kojem se ovjek s trojicom sinova oslobaa slube u tjelesnoj strai, dok je onaj s etvoricom slobodan od svih daa. A ipak je bjelo dano, ako se raaju mnogi, dok se zemlja dijeli takvim nainom, moraju i mnogi postajati siromasima. A i stvari koje se tiu nadzornitva 142 takoer su nevaljale. naime imaju vlast u najvanijim pita njima, a dolaze iz cjelokupnoga puka, tako te je to poglavarstvo zapadalo esto i veoma siromane ljude, koji zbog svojega siromatva bijahu podmitljivi. Pokazivalo se to esto i ranije, a sada pak u sluaju stanovnika Androsa 1 4 3 . Jer podmieni novcem, neki su - koliko bijae do njih - upropastili cijelu dravu; i zbog toga to je njihova vlast bila odvie golema i jednaka nasilnikoj, i kraljevi bijahu prisiljeni laskati im, tako te je i to kodilo dravnome poretku. I tako naime nastade puka vladavina od vladavine najboljih 144 . Odrava dakle dravu takva vladavina - jer puk miruje zbog toga to sudjeluje u najveoj vlasti, tako te, dogodilo se to po zakonodavcu ili pak sluajem, na korist je samim stvarima. Jer u dravnome poretku koji se hoe odrati svi dijelovi drave moraju eljeti da bivaju i ostanu isti. 1 Kraljevi to dakle tako [ele] zbog asti koja im pripada, izvrs-

40 1270 b

5 6 6

25

10

30

15

35

20

Gr. (vlast nadzornika), slubenitvo u mnogim helenskim dravicama. U Sparti se ono sastojalo od petorice lanova, a birani su svake godine. Djelovali su kao suci, nadzornici kraljevske vlasti i pukog sabora. Inae sam nazivak je lat. ephoria; eng. ephoralty; franc. l'Ephorat; njem. der Ephorat; rus. enacmb acpopoe (scfropu); novogr. ; 143 Andros je otok u Cikladima. Nije poznato koji je dogaaj posrijedi. Po nekima je (npr. O. Gigon) rije Antipaterovoj vojni protiv Sparte pri kojoj su za poraz Sparte bili krivi podmieni efori. 144 To jest: od aristokracije nastade demokracija (naravno: u antikome smislu). 145 Usp. 1294b 38.

142

58

59

nici zbog starjeinstva (jer takva je ovlast nagrada kreposti), puk zbog nadzornitva (jer se ono bira medu svima) - to jest vlast koju bi trebalo birati izmeu svih, ali ne na nain kakvo je ono sada (budui da je odvie djetinji). Uz to, kako su oni ovlateni i za najvanije prosudbe, a tek su 'sluajnici' 1 4 8 , stoga je bolje da dotinici ne sude prema svojem sudu, nego prema pisanim odredbama i zakonima. A ni sm nain ivota u nadzornika ne slae se s nakanom drave; jer on je naime odvie razuzdan, dok se prema ostalim [graanima] pretjeruje u stro goi, tako te ovi - ne mogavi to podnijeti - krei kriomice zakon, preputaju se tjelesnim nasladama. A ni vladavina starjeina nije im skladno uredena. Jer kako su oni estiti i dostatno odgojeni u muevnoj vrsnoi, moglo bi se rei da su na korist dravi, iako je prijeporno da kroza cijeli svoj ivot gospodare vanim prosudbama (jer kao i tijelu, postoji starost i razumijeu). Nu kad su takvim nainom odgojeni, te im ni sm zakonodavac ne vjeruje kao muevima koji nisu dobri, onda to nije posto jano. I pokazuju se potkupljivim i ugodljivim u mno gim zajednikim stvarima upravo sudionici takve vla davine. Stoga bi bilo bolje da ne budu neodgovorni 1 5 0 , to sada pak jesu. Moglo bi se initi kako su vlasti nadzornika odgovorne sve vlasti. Ali to je nadzornitvu odvie velika ovlast, i kaemo kako na taj nain ne treba polagati raune. Uz to, izbor kojim
Ili 'velmoe', 'dostojanstvenici', 'uglednici', 'aristokrati', 'upravljaki stalei', kako pokazuju i razliiti prijevodi. Gr. ; lat. honesti autem et boni viri; engl, the nobles; franc, les classes dirigeantes; njem. die Aristokraten; rus. ntodu ebicoKOzo ouificmea; novogr. (plemii ili aristokrati). 147 Ili 'vijee staraca' ili 'starovijenitvo' ili 'zbog starjeinske (senatorske) asti'. Gr. ; lat. senatoria dignitas; engl, the conuncil of elders; franc, la Crousia; njem. die Gerusie; rus. coeem cmapeiuux (ovdje: zepycun); novogr. . 148 Ili 'prosjenici' ili Obini ljudi', Gr. ; lat. homi nes forte oblati et nihil ab aliis diffrentes; engl, quite ordinary men; franc, qu'ils sont choisis au petit bonheur; njem. beliebige Leute; rus. OKaibieatomca cnynaUHhiMu ModbMu; novogr. . 149 jest: Spartancima. 150 Ili 'da ne budu oni koji nisu duni polagati rauna.'
146

146

147

25

30

postavljaju starjeine prema takvoj prosudbi djetinji je, i nije ispravno da onaj koji je dostojan vlasti, sm je i zahtijeva. Jer htio on to ili ne htio, treba vladati onaj tko je dostojan vlasti. Sada pak, kao i inae u dravnome poretku, zakonodavac ini se radi isto, jer uinivi graane astohlepnima, time se koristi poradi izbora starjeina. Nitko naime ne bi traio vladati da nije astohlepan. Pa ipak gotovo najvie voljnih nepravednih djela dogaa se ljudima zbog astohleplja i pohlepe za novcem. kraljevstvu pak, je li bolje da ono postoji u dravama ili ne, govorit e se drugdje 1 5 1 . Nu bilo bi bolje da ne bude kako je sada, nego da svaki od kraljeva bude prosuivan prema svojemu ivotu. 1 5 2 A da ni zakonodavac sm nije mnio kako ih moe nainiti izvrsnicima 153 , posve je jasno; on im naime ne vje ruje, kao onima koji nisu dostatno valjani muevi. Zbog toga i slahu kao suposlanike s njima njihove osobne neprijatelje 154 , te smatrahu kako je na spas drave zavaenost kraljeva. A nije ispravno ni zajednikim blagovanjima zvanim Obroci prisjednik' 1 5 5 ozakonio onaj tko ih je prvi uveo. Jer trebalo je da takva gozba bude javnome troku, kao na Kreti; doim u Spartanaca svatko mora prinijeti dio, a budui su neki od njih odvie siromani, ni taj
Vidi III, 14-17. Gr. ; lat. ex suis factis et vita unumquemque regum spectari regnumque obtinere; engl, with regard to their personal life and conduct; franc, d'aprs le genre de vie que chacun de'eux mne personnellement; njem. wenn jeder einzelne Knig auf Grund seiner eigenen Lebensart gewhlt wrde; rus. ydem cmaeumbcn na ufipcmeo no ezo o6po3a MU3HU. Prida li se tome kako je u Maurovu lat. prijevodu 'non propter genus, sed propter virtutem', bjelodane su razlike u prijevodu i poimanju izvornog izriaja, koji novogr. prijevod ovdje vjerno prati: . 153 jest: udoredno dobrim ili valjanim ljudima. 154 Podrazumijeva se: nadzornike (ili efore) koji su po dvojica pratili kralja u poslanstvu. 155 Gr. ; lat. phiditia; engl, phiditia; franc, phidities; njem. Phiditie; rus. Oudumun; novogr. . Posrijedi su pripadnici, dionici istog 'stolnog drutva', to jest: javni ili zajed niki obroci svih spartanskih graana koji su navrili dvadesetu godinu.
152 151

10

15 18 18 20

35 35

149

40 1271

25

30

60

61

po troak ne mogu podnijeti, tako te se dogaa upravo suprotno nakani zakonodavaca. Htjelo se naime da ustanova zajednikih blagovanja bude puka 1 3 6 , ali tako ozakonjena postaje ona najmanje puanskom. Jer sudjelovati u tome nije lako onima odve siromanima, a starodavna je odredba njihova dravnog poretka, da onaj tko ne moe taj prinos donijeti, ne moe ni sudjelovati u poretku. Njihovu zakonu zapovjednicima brodovlja prigo varali su i neki drugi, i s pravom su prigovarali; jer biva uzrokom bune. Naime, uz kraljeve, koji su doivotni vojskovoe, zapovjednitvo nad brodovljem postade gotovo drugo kraljevstvo. A temeljnoj zasadi zakonodavca mogao bi prigo voriti tkogod istim onim nainom kojim je prigovorio i Platon u Zakonima.151 Jer samo im je prema jednom dijelu kreposti [usmjerena] cijela ustrojba zakona, prema onome ratnikome. Ona je naime korisna za svladavanje [u ratu]; stoga oni uspijevahu dok su ratovali, ali propadoe vladajui, zbog toga to nisu znali ivjeti u dokolici, niti se pak baviti ikojom drugom vjebom vanijom od ratnikog umijea. A slijedea pogrjeka nije nita manja. Smatraju, naime, kako se dobra za koja se ljudi bore trebaju prije stjecati krepou negoli opainom, to je i ispravno; ali to to dre kako su ona 1 5 8 bolja od same kreposti, nije ispravno. Loe je u Spartanaca i sa zajednikim novcima. U zajednikoj blagajni drave nema nita, pa iako su prisiljeni voditi goleme ratove, prilozi za njih su slabi. Zbog toga to samim Spartan cima pripada veina zemlje, ne trae oni jedni od drugih poreza. Dogodilo se tako zakonodavcu ono to je opreno zajednikoj koristi; jer dok je dravu liio novaca, posebnike je uinio lakomim na novac. Dakle, dravnome poretku Lakedemonjana nek je reeno toliko; to su naime stvari koje bi tkogod najvie prigovorio.

10

35

40

1271 b

Kretski dravni poredak blizak je tome 1 5 9 ; nu dok neke stvari ima koje nisu nita gore, veina su mu manje uglaene. Jer ini se, a i govori se, kako veinom spartanski dravni poredak oponaa onaj kretski. A veina starih [dravnih poredaka] manje su ralanjeni od novih. Pria se kako Likurg, kada ono napustivi skrbnitvo nad Harilajem bijae otputovao, provodio je najvie vremena na Kreti zbog srodnosti 1 6 0 . Jer Liktijci bijahu spartanski iselje nici 1 6 1 , i t, to poradi naseobine dooe, prihvatili su onaj ustroj zakona koji bijae u tadanjih stanovnika. Stoga se i sada okolni stanovnici 162 slue njima na isti onaj nain kojim je ono Minos prvi uveo ustrojbu zakona. ini se kako je taj otok i od naravi odreen za vlast nad Heladom i zgodno smjeten; je vlada cijelim morem, i gotovo svi su Heleni nastanjeni oko mora. Malo je naime udaljen od Peloponeza, dok dotie Aziju kod Triopija i Roda. Zbog toga je Minos i zadobio vlast nad morem, dok je otoke jedne zauzeo a druge naselio, i napokon je napao na Sici liju, gdje je i umro kraj Kamika 1 6 3 . Kreanski dravni poredak nalik je na spartanski. Jer ratari su jednima heloti, Kreanima pak perijeci, a zajednika blagovanja 164 imaju i jedni i drugi, i u starini nazivahu ih i Lakonjani ne 'fiditia' 165 , nego 'andria' 1 6 6 kao i Kreani, po emu je i bjelodano kako je ono odatle poteklo. Slian im je zatim i ustroj drave. Jer nadzornici 1 6 7 imaju istu ovlast kao i u Kreti takozvani ureditelji 168 , samo to je brojem nadzornika pet a ureditelj deset. Sline su im i star-

20

25

30

35

40 40 1272 a

10

15

Misli se 'Spartanskome'. Podrazumijeva se srodnost dotinih stanovnika, to jest tih dvaju naroda. 161 Ili 'naseljenici'. Gr. ; lat. coloni; engl, colonists; franc, une colonie; njem. Kolonisten; rus. KOAonucmbi; novogr.
160

159

Ili 'demokratska' u irem smislu. Platon, Zakoni, I 625 E, 630. 158 To jest: dotina dobra (kao bogatstva, asti, tjelesne na slade).
157

156

. 162 Zapravo perijeci. Usp. Herodot, VII, 70. Gr. 165 Gr. (obroci posjednika). 166 Gr. (gozbe mueva). 167 Gr. (efori). 168 Gr. (kozmi).

62

63

jeine , koje Kreani nazivaju vijeem. Bijae u njih prije i kraljevstvo, ali ga Kreani poslije ukinue, i sada ratno zapovjednitvo pripada urediteljima. U skuptini sudjeluju svi, ali ona nema nikakve druge moi, nego potvrivati glasovanjem odluke starje ina i ureditelj. Zajednika blagovanja pak bolje su ureena u Kreana negoli u Lakedemonjana. Jer u Lakedemonu svatko prinosi dio odreen po glavi, a ako tko nema, zakon mu prijei sudjelovati u dravnome poretku, kako je ve i prije reeno 1 7 0 , dok je to pak na Kreti ima vie zajedniki znaaj. Jer od svih pristiglih plo dova i stoke javnog vlasnitva, i od poreza koji pla aju okolni stanovnici, odreuje se dio bozima i za zajednike slube, a dio za zajednika blagovanja, tako te se troku zajednice hrane svi: i ene i djeca i muevi. Poradi umjerenosti u jelu, kao onome to je korisno, zakonodavac je smislio mnoge stvari, a i poradi rastave [mukaraca] od ena, kako ne bi raali mnogo djece, uveo je i puteno druenje meu mukarcima, kojemu pak (je li ono togod loe ili nije loe) raspravljat e se drugom prigodom. 1 7 1 Nu to se tie zajednikih blagovanja, bjelodano je kako su ona bolje ureena u Kreana negoli u Spartanaca. Doim to se tie ureditelj, t su jo gori od nadzor nika 1 7 2 . Jer sve ono to je loe u vlasti nadzornika prisutno je i u ovima 1 7 3 (takvima, naime, postaje bilo koji sluajnik), dok ono to je ondje na korist dravi, ovdje ne postoji. To jest: ondje pak, zbog toga to se izbor vri meu svima, sm puk - budui sudjeluje u najvioj vlasti - i eli da dravni poredak traje. Ovdje se meutim ureditelji ne biraju izmeu svih, nego tek iz nekih rodova, a starjeine meu onima koji su ve bili ureditelji, i tima bi mogao tkogod rei iste rijei kao i onima koji se postavljaju u Sparti 1 7 4 (jer to to oni nisu nikomu odgovorni i to im je poloaj doivotan, povlastica je vea od njihoGr. (lanovi vijea staraca; sarovijenici; geronti). Usp. 1271 a 35. tome Aristotel vie nigdje ne raspravlja. Ili 'kozmi su jo gora ustanova negoli efori'. To jest u 'kozmima' ili 'urediteljima'. Usp. 1270b 3 5 - 1271a 18.

10

12 15

vih zasluga, dok to to ne vladaju prema pisanim zakonima, nego svojevoljno - pogibeljno je). A to to puk miruje iako nema udjela u vlasti, nije nikakav znak valjana poretka. Ureditelji, naime, nemaju nikakva probitka kao to ga imaju nadzornici, jer [Kreani] prebivaju na otoku, daleko od onih koji bi ih mogli kvariti. Lijek pak koji imaju za tu pogrjeku besmislen je i nije graanski, nego je silniki. Cesto naime, poto se urote ili neki od njihovih suvladatelja ili od zasebnik, zbacuju ureditelje. A mogu oni napustiti vlast i u meuvremenu 1 7 5 . Nu sve t stvari bivaju bolje prema zakonu negoli prema ljudskoj volji, jer ona nije pouzdano mjerilo. A jo najgore od svega je svrgnue urediteljstva 176 koje provode monici i to esto onda kad se ne ele podvrgnuti pravdi. Iz toga je bjelodano kako u tome ustroju ima neto od ustav nog poretka, ali nije nikakva ustavna drava, nego je prije vladavina silnika 177 . A obiavaju 178 i, razdijelivi puk i zajedno s prijateljima, izazvati bezvlae 179 te meusobnu bunu i borbu. I to je to drugo nego da na neko vrijeme ne bude vie takve drave, ve da se razrijei dravno zajednitvo? Jer u pogibelji je drava koja se tako ponaa, kad oni koji je ele napasti to i mogu. Nu, kao to je ve reeno, ona 1 8 0 se spaava svojim smjetajem. Jer izgon tuinaca nadomjestila joj je udaljenost 181 . Zbog toga su periTo jest: prije sama istijeka njihove slube. Gr. ; lat. seditio; engl, the suspension of the office of the Cosmi; franc, la vacance de la charge de cosme; njem. die Einrichtung der Akosmia; rus. auapxun; novogr. (svrgnue vlasti 'ureditelj'). 177 Gr. ; lat. dynastia; engl, a close oligarchy; franc. un rgime de domination personnelle; njem. eine Dynastenherrsc haft; rus. dunacmun; novogr. (silnika vlada vina). 178 Misli se 'velikai', 'velmoe', 'monici'. 179 Ve prema tome oditava li se kljuna rije kao (Neumann, Jowett) ili kao (Bernays), to je prihvatljivije. 180 Kreta. 181 Podrazumijeva se 'Zakon izgonu tuinaca' uobiajen u Sparti. Sm stegnuti Aristotelov izriaj prevodi se neto proire nije. Gr. ; lat. insulae enim longinquitas peregrinos melius arcet, quam lex apud Lacedaemo176 175

40

1272 b 1

20

10

25

15

30

35

64

Politika

65

jeci Kreanima pokorni, dok se heloti [Spartancima] esto bune. Isto tako Kreani ne sudjeluju ni u kak voj izvanjskoj vladavini 182 , ali kad je nedavno tuin ska vojna zahvatila i ovaj otok, pokazala se slabost ovdanjih zakona. Nek je dakle toliko dosta tome dravnome poretku. ini se kako i Kartaani 1 8 3 upravljaju dravom ispravno i u mnogome nadmauju druge, a jo najvie su u nekim stvarima nalik na Spartance. Naime, t tri drave kreanska, spartanska i ova u Kartaana - nekako su meusobno blize i uveliko se razlikuju od ostalih. I mnoge su stvari u Kartaana ureene skladno. A znak je usklaena dravnog poretka to to puk ostaje u poretku dotine drave, te ne dolazi ni do bune koja bi bila vrijedna spomena, ni do vladavine samosilnika 184 . Slino obrocima prisjednik (fiditijama) u spartanskome dravnome poretku imaju zajednika blagova nja po udrubama, dok je ovlast stotinu i etvorice
nios; engl, distance has the same effect as the Lacedaemonian prohibition of strangers; or its distance has kept foreigners away as effectively as the expulsion of foreigners practised at Sparta; franc. l'loignement a produit l'effet d'une loi bannissant les trangers; njem. Seine Abgelegenheit macht, dass keine Fremden vorhanden sind; rus. omanennocmb npueodum meM xe nocAedcmeuHju, nmo UMepbi, Hanpaenenubie U3ZHOHUIO uH03eMU,ee; novogr. (zakon o izgonu tuinaca nadomjeta udaljenost). 182 To jest: nemaju nikakvih posjeda, naseobina, upravnog podruja u prekomorskim krajevima, niti sudjeluju u izvanjskim vojnim pohodima. 183 Gr. ; lat. Carthaginienses; engl. Carthagini ans; franc. Carthaginois; njem. Karthager; rus. KapdyazeuHHuu; novogr. . Posrijedi su, dakle, Kartaani ili Puni, pa nema potrebe ostavljati gotovo nepoznati naziv 'Karhedonjani'. 184 Ili 'tiranina'. 185 Ili 'udrugama', 'udruenjima', 'bratstvima'. Rije je udrubi ljudi zajednikih stavova ili zanimanja (). U Heladi su takva drutva bila aristokratskog znaaja. Doim su u Kartagi bile to udruge po obrtima, zanimanjima, ali i s vanijom politikom ulogom nego u Ateni. Gr. ; lat. sodalitiorum convivia; engl, the common tables of the clubs; franc. les repas en commun des htairies; njem. die Syssitien der Ver bnde; rus. cuccumuu moeapuuificme; novogr. .

20

25

slina eforima (samo to je ona bolja, jer dok se ovi biraju meu sluajnicima, za tu se slubu bira po zasluzi); njihovi kraljevi i vijee starjeina slini su spartanskim kraljevima i vijeu staraca. A bolje je i to to kraljeve ne biraju ni iz istoga roda, ni iz bilo kojega. Ako pak doe do razlike, radije izaberu po rodu a ne prema starosti 1 8 6 . Jr kako raspolau gole mom moi, budu li beznaajne osobe, uvelike kode, kao to ve i nakodie spartanskoj dravi. Veina dakle stvari, koje bi se prigovorile zbog zastrana, zajednika je svima ve spomenutim dra vama. Meu onima pak koje su [zastrana] prema postavci vladavine najboljih 187 i ustavnoga poretka, jedne naginju vie vladavini puka 1 8 8 , a druge vlada vini manjine 1 8 9 . Jer hoe li se togod iznijeti pred puk ili pak nee, odluuju kraljevi zajedno sa starjei nama, ukoliko se svi sloe; ako se ne sloe, i tome odluuje puk. I koje god stvari ti iznesu, nisu smo kako bi puk uo to su odluke vladatelj nego i da sm prosuuje, pa i bilo tko moe protusloviti iznesenome, to pak u drugim dravama nije doputeno. A to to uprave petorice 1 9 0 , pod kojima su mnoge i vane stvari, biraju izmeu sebe samih, te biraju uz to i vijee stotine, koje je najvia vlast, pa jo i najvie

35

40 1273 2 5

30

10

15

Reenica nije posve jasna. Mogu je nedostatak u izvorniku. Otuda i velika razlika u prijevodima. Gr. ei , ' ; lat. senatores autem electio non aetas fach; engl. but if there is some distinguished family they are selected out of it and not appointed by seniority; franc, mais s'il y en a une qui se distinque des autres, c'est dans son sein qu'ils sont choisis au moyen de l'lection plutt que d'aprs l'ge; njem. doch soweit ein Unterschied in Betracht kommt, ist es eher der nach dem Geschlechte als der nach dem Alter; rus. HO npuuadAexamb ebidaiouifiMycn pody. . . u3upatomcn U3 HUCJUX smub, a ue no e03pacmy; novogr. ' [] . . . (ali ako je posrijedi tkogod plemenit, radije biraju izmeu tih negoli na temelju ivotnog doba). Ili 'aristokracije' u antikom smislu. To jest 'demokraciji'. 189 Ili 'oligarhiji'. 190 Gr. , druba, kolegij ili sluba izabrane petorice; uz 'sufete' drugo upravno tijelo u drevnoj Kartagi.
188 187

186

66

5*

67

vremena vladaju (budui da upravljaju i kad napu taju slubu i kad u nju stupaju) - pripada vladavini manjine; ono opet to su bez plae i ne biraju se drijebom - treba smatrati znaajkom vladavine naj boljih, a i jo togod drugo, kao i da u svim parbama 191 sude sami upravitelji (a ne u jednima jedni, a u drugima drugi, kako je u Sparti). Ustroj Kartaana zastranjuje od vladavine najboljih najvie u vladavinu manjine prema stanovitu mnijenju na koje pristaje veina. Jer misle kako ne samo po zasluzi nego i po bogatstvu treba birati vladatelje. Nemogue je, naime, da oskudnik ispravno vlada i bude u dokolici. Ako je dakle izbor po bogatstvu znaajka vladavine manjine, a onaj po kreposti - vladavine najboljih, ovo bi onda bio neki trei ustroj, prema kojem se ureuje drava u Kartaana. Jer oni biraju obzirui se na oboje 1 9 2 , a ponajvie u sluaju najveih poloaja: kraljeva i vojskovoa. I treba smatrati pogrjekom zakonodavca takvu zastranu vladavine najboljih. Jer ve od samoga poetka jedna je od najnunijih stvari pobrinuti se kako bi oni najbolji mogli imati dokolicu i ne initi nita nedolino, ne samo dok vladaju nego i kao posebnici. Jer ako se i mora obzirati na imunost poradi dokolice, loe je ako su kupljivi i najvei poloaji vladatelj: onaj kralja i onaj vojskovoe. Takav naime zakon ini bogatstvo vrednijim od kre posti i cijelu dravu pohlepnom na novce. Jer to god vrhovnitvo 193 postavi kao asno, za tim e se nudno povesti i mnijenje ostalih graana. Ondje pak gdje se najvie ne asti krepost, ne moe se u dravi postojano provoditi vladavina najboljih. Posve je razlono to su se navikli okoristiti oni koji su kupili poloaje, kad ve vladaju poto su na to dosta utroili. Besmi sleno je naime [postaviti]: ako e se siromaan ali estit ovjek htjeti okoristiti, da onaj koji je loijeg znaaja nee htjeti, poto je na to dosta potroio.
Usp. III 1275 b 8-12. 192 To jest: uzimajui u obzir i osobne zasluge i imutak. 193 Ili 'vlast' ili 'vladari'. Gr. ; lat. principes civitatis; engl, the chiefs of the state; franc, l'autorit souveraine; njem. das Regierende; rus. enacrnb uMyufue; novogr. (zakono davac).
191

20

25

30

Stoga oni koji mogu najbolje biti u dokolici, t trebaju 194 i vladati . Pa ak ako bi zakonodavac i zanemario imunost estitih ljudi, ipak bi bilo bolje da se 195 pobrine za dokolicu vladatelj . Nevaljalim se ini i to da jedan vlada na vie poloaja, kao to je naime u asti meu Kartaanima. Jer jedan posao najbolje obavlja jedan ovjek. Zakonodavac se treba za to pobrinuti, i ne postavljati istu osobu i za frulaa i za postolara. Tako te ondje gdje drava nije malena, vie je u skladu s ustavnim poretkom da vie ljudi sudjeluje u vlasti, to je uz to i vie u duhu puke vladavine. Jer, kao to i rekosmo 1 9 6 , vie je u skladu sa zajednitvom i ljepe je i bre ako bilo koji posao obavljaju isti 1 9 7 . Takvo to je bjelodano u vojsci i pomorstvu; jer i na jednome i drugome podruju tu su tako rei svi i vladatelji i vladanici 198 . Nu kako je njihov dravni poredak vladavina malobrojnih, najbolje izbjegavaju [pogibelji od pobune] tako to uvijek jedan dio puka alju da se obogati u gradove [ovisne od njih] 19 . Jer tako lijee to [zlo] i postiu stalnost drave. Ali to je stvar puke sree, dok se zakonodavac treba pobrinuti za pore dak bez bune. Sada pak, dogodi li se kakva nesrea, te se odmetne mnotvo podlonika, u zakonima nema nikakva lijeka za mir. Takvog su dakle znaaja dravni poreci u Spartanaca, Kreana i Kartaana, koji su s pravom na dobru glasu. 12 Meu onima koji su izlagali togod dravnome poretku neki se nisu uope bavili nikakvim dravnim poslovima, nego su provodili ivot kao zasebnici; ako su t rekli togod vrijedno spomena, svima je njima ve govoreno; 2 0 0 drugi opet bijahu zakonodavci, to u svojim vlastitim gradovima to u tuinskima,
194 195 196 197 198 199 200

10

15

20

35

25

40 1273 b

30

Bez obzira bili oni imuni ili ne (prema Tricotu). Usp. 1269 a 34. Usp. 1261b 1. To jest: isti pojedinci, osobe. Ili 'svi vre dunosti i zapovijedanja i sluanja'. Ili u 'kolonije'. Usp. 1-8.

68

69

a i sami su dravniki djelovali. I od tih dalje jedni bijahu samo tvorci zakona, drugi i dravnih pore daka, kao Likurg i Solon; jer ta dvojica postavljahu i zakone i dravne poretke. spartanskome dravnom poretku ve se govorilo. Solona pak neki smatraju vrsnim zakonodav cem, jer je ukinuo vladavinu malobrojnih koja je postala pretjerana, oslobodio puk od ropstva i ponovo uveo drevnu puku vladavinu 201 , smijeavi skladno dravni poredak. Jer vijee Areopaga ima im znaajke manjinske vladavine, izborne slube vladavine najboljih, a sudita su puanska. ini se pak kako Solon samo nije ukinuo [ustanove] koje su ve prije postojale, vijee i izbor upravitelja, dok je puku vladavinu uspostavio sastavivi sudita od svih [graana]. Zbog toga su ga neki i korili, jer je unitio jednu polovicu [ustava] postavivi iznad svega sudi te, koje se bira drijebom. Jer poto je ono ojaalo, stalo se ugaati puku kao samosilniku, te se tako dravni poredak izmetnuo u sadanju puku vlada vinu. Efijalt i Periklo ograniie vlast vijea Are opaga, dok je Periklo uveo plae za slubu u sudi tima, i na taj je nain svaki od pukovoa 2 0 2 nastavio uveavati mo [puka] sve do sadanje puke vlada vine. Nu ini se kako to nije nastalo prema Solonovoj nakani, nego vie stjecajem okolnosti (budui da je u perzijskim ratovima puk bio uzrokom gospodstva nad morem, on se uzoholio i prihvatio opakih puko voa, iako su se oni estiti tome opirali), dok je Solon ini se puku dao tek najnuniju mo da biraju upravitelje i pozivaju ih na odgovornost 2 0 3 (jer kada puk ne bi bio gospodar nad time, bio bi rob i neprijatelj
Podrazumijeva se 'stara atenska demokracija'. Ili 'demagoga', ali ne nudno i u loem smislu. Gr. ; lat. demagogus; engl, demagogue; franc, dmagogue; njem. Volksfhrer; rus. zocydapcmeenubiu deumeAb (a ovdje: deMa2); novogr. . 203 Gr. ; lat. magistratuum eligendorum et rationum ab eis reposcendarum; engl, power of electing to offices and calling to account the magistrates; franc. d'lire les magistrats et de vrifier leur gestion; njem. die Macht, die Beamten zu whlen und sie zur Verantwortung zu ziehen; rus. uaupamb doAMHOcmubix nuu, U npuHUMamb om HUX omnembt novogr. TO va ' (da biraju vladatelje i trae da im polau raune).
JZ 201

35

40 1274:

10

15

[drave], a sm je pak postavljao upravitelje meu uglednicima i bogataima, od onih s pet stotina medimna i onih s jarmom za oranje i treeg stalea, takozvanog razreda vitezova. etvrti, nadniarski razred, nije imao nikakva udjela u vlasti 2 0 4 ). Zakonodavci bijahu i Zaleuk epizefirskim Lokranima, te Haronda Katanijac vlastitim graanima i ostalim halcidikim gradovima u Italiji i na Siciliji. Pokuavaju neki dokazati kako Onomakrit prvi bijae vrstan u zakonodavstvu, te da se podrijetlom Lokranin kolovao na Kreti, gdje se bavio umijeem prorotva. Njegov prijatelj bijae Taies, a Talesovi uenici Likurg i Zaleuk, dok je Haronda bio Zaleukov uenik. Nu oni koji tako govore ine to ne obzirui se na vremenske odnoaje. Bijae i Filolaj Korinanin zakonodavac Tebancima. Filolaj bijae iz roda Bakhijad, a postao je ljubavnikom Diokla, pobjednika na olimpijskim priredbama; i kada ono ovaj napusti svoj grad, uasnut zbog [protunaravne] ljubavi vlastite matere Halkione, ode u Tebu, i tu obojica zavrie ivot. I jo sada pokazuju njihove grobove, koji su uzajamno dobro vidljivi, ali se sa zemlje Korinana jedan dobro vidi, doim drugi ne. Jer pria se kako su oni tako dali postaviti grobove: Dioklo kako se - zbog mrnje na onu strast - s groba ne bi vidjela korintska zemlja, a Filolaj pako kako bi se ona vidjela. Prebivahu dakle zbog toga razloga meu Tebancima, a Filolaj im bijae zakonodavac izmeu ostaloga i za raanje djece; t zakone oni nazivaju zakonima posvojenja. su zakoni njemu svojstveni, a postavljeni su kako bi se sauvao broj posjeda dobivenih drijebom. Harondi opet nije nita
204 Posrijedi je Solonova razdioba graana na etiri stalea ili razreda, (oni koji ubiru petsto medimna ita i drugih plodova s vlastitog polja); po Solonovu ustavu to je prvi razred graana, , (koji posjeduju jaram za oranje, ili ubiru s polja dvije stotine medimna ita); oni su graani treeg razreda. Drugi je viteki razred (), koji Aristotel stavlja na_ tree mjesto, a koji ubire godinje oko tri stotine medimna. etvrti razred su nadniari ili najamnici (); prema Solonovoj raz redbi oni bi ubirali sa zemlje oko stotinu i pedeset medimna; niti su plaali porez, niti bi obavljali kakve javne slube, samo su sudjelo vali u ratu kao laki oruanici. 205 Gr. , doslovce; postavljeni, savreni, temeljni zakoni. Veinom se prevode kao 'zakoni posvojenja'. Lat. leges

20

25

30

35

40 1274 b

70

71

svojstveno osim sudbenih postupaka zbog krivih svje doanstava (jer prvi je uveo njihovu istragu). A to nost njegovih zakona savrenija je negoli u sadanjih zakonodavaca. U Faleja [iz Halcedona] svojstvena je izjednaenost imanja, u Platona pak zajednitvo ena, djece i imutka, te zajedniko blagovanje meu enama, pa zakon pijanstvu, po kojem trijezni trebaju biti ravnatelji stola na gozbama, i jo zakon vjebi u ratnikim umijeima, kako bi se vojnicima obje ruke izvjebale kao desnica, i ne da bi jedna od ruku bila korisna a druga nekorisna. 2 0 6 Od Drakona postoje zakoni, ali ih je postavio ve postojeoj dravi. Svojstvenog i spomena vrijed nog u tima zakonima nema niega, osim strogosti zbog veliine kazne. I Pitak je bio tvorac zakona, ali ne i dravnog poretka. Od njega potjee zakon da pijanci, pogrijae li togod, budu kanjeni veom kaznom negoli trijezni ljudi. 208 Jer zbog toga to vie pocinjaju nasilje pijani negoli trijezni ljudi, nije uzimao u obzir oprost koji pijanci prije zasluuju, nego to je probitano. I Androdamant Regijac bijae zakonodavac Halcianima u Traciji, od kojega su zakoni ubojstvu i batinicama; nu nitko ne bi mogao iznai neto koje mu je svojstveno. Dakle, dravnim porecima - to onim zbiljskima, to onima koje su neki iznali - neka je dostatno toliko istraivanja.
207

10

. III.
1 15 Onomu tko dravnome poretku hoe istraiti, i koji je svaki pojedini i kakav, prvo je nudno razvidjeti dravi: to je napokon drava? Jer tome se sada prepiru, pa jedni kau kako je drava izvrila neku inidbu 1 , a drugi pak ne drava, nego vladavina malobrojnih ili samosilnik. Vidimo kako je sav posao dravnika i zakonodavca oko drave, dok je dravni poredak nekakav raspored stanovnika drave. Kako je drava jedna od sloevina, kao i bilo koja druga cjelina sastavljena od mnogih dijelova, bjelodano je da prvo treba istraiti graaninu. Jer drava je neko mnotvo graana. Valja dakle razmotriti koga treba nazivati graaninom i tko je graanin. Naime, i gra aninu esto se spori. Jer svi se ne slau oko toga tko je graanin. Naime, onaj tko je graanin u pukoj vladavini2 esto nije graanin u vladavini malobroj nih 3 . Ostavimo dakle po strani one to su nekako drukije doli do toga imena, kao oni koji su postali graanima. Graanin ne postaje graanin time to negdje stanuje (jer i naselci 4 i robovi dijele s ostalima zajedniko kuite), niti pak tko od onih to imaju pravo da se spore i pojavljuju pred sudom (jer to

35

20

40 1275 a

25

adoptivae; engl, laws of adoption; franc, lois d'adoption; njem. thetische Gesetze; rus. 3KOHW O6 yCbiHoeneuuu; novogr. , uz dodatno tumaenje: , to jest, 'temeljni zakoni'. 206 Usp. Platon, Zakoni, I. 640 D; II. 671 D; VII. 794 D. 207 Ili: prilagodio ih je ve postojeem ustavu (prema B. Jowettu). 208 Usp. Aristotel, Nikomahova etika, 1113 b 31. 209 Koji je iz antikog Regija (danas Reggio). tome se zakono davcu inae nita ne zna.

1 Gr. ; lat. rem a civitate actam ac transactam esse; engl, the state has done a certain act; franc, la cit a fait tel acte; njem. der Staat habe eine Handlung vollzogen; rus. nmo mo UAU unoe decmeue coeepmiuio zocydapcmeo; novogr. , . . . ; 2 jest: u demokraciji. 3 To jest: u oligarhiji. 4 Ili 'meteci' ().

72

73

pripada i onima koji sudjeluju u zajednitvu na temeIju ugovora [i jer dotino i tima pripada]; esto pak naselci ni u tome potpuno ne sudjeluju, nego moraju uzeti zastupnika, tako te nekako nesavreno sudje luju u tome zajednitvu), nego kao to djeci, zbog nedoraslosti jo neupisanoj u graane, i starcima, osloboenim dunosti, treba rei da su nekako gra ani, ali ne naprosto, nego dodavi kako jedni nisu jo punoljetni dok su drugi ve prestarjeli ili togod drugo (naime, nije vano tono to, jer je reeno jasno). Traimo naime graanina naprosto i koji nema nikakva takvog ogranienja koje bi trebalo ispravke, jer bismo inae to isto morali postavljati i rjeavati i izopenicima i prognanicima 5 . Graanin naprosto ne odreuje se tonije niim drugim nego sudionitvom u sudstvu i vlasti 6 . A neke od sluba u vlasti razluene su prema vremenu, tako pa t uope nitko ne moe dvaput obnaati, druge pak samo na odreene rokove, dok je u nekih vrijeme neogranieno, kao u suca i skuptinara. Moda bi tkogod zaista rekao kako ti nisu nikakvi vladatelji, niti svojom slubom sudjeluju u vlasti. Pa ipak bi bilo smijeno nijekati vlast samim vrhovnicima 7 . Ali to nije vano. Jer rije je nazivku; budui je bez imena ono to je zajedniko i sucu i skuptinaru, kako treba to oboje nazvati? Neka to poradi odredbe bude ne-

10

odreena vlast 8 . Dakle, kao graane odreujemo one koji u tome sudjeluju. To bi dakle bila odredba gotovo najprikladnija za sve one koji se nazivaju graanima. Ne smije se zaboraviti da meu stvarima u kojih se podmeti razlikuju vrstom, i jedan je od njih prvi, jedan drugi, jedan slijedei, ili uope ne postoji ono zajedniko kao takvima, ili je neznatno. Vidimo pak gdje se dravni poreci vrstom meusobno razlikuju, bivajui jedni od njih potonji a jedni prvotni. Jer oni s pogrje kom i zastranom 9 moraju biti potonji naprama onima bez pogrjeke (a koje nazivamo porecima sa zastranom, poslije1" e biti jasno). Tako te je i graa nin nudno drukiji prema svakom pojedinom drav nom poretku. Stoga graanin kako ga odredismo najvie je to u pukoj vladavini, dok u drugima moe biti, ali i ne mora. U nekim porecima ne postoji puk 1 1 , i ne govori se skuptini, nego savjetima , i parbe se obavljaju na dijelove 13 , kao to u Sparti za jedne od ugovora sudi jedan od nadzornika, za druge drugi, starjeine opet umorstvima, a u drugim prigodama pak moda neka druga vlast. Istim nai-

33
33 35

15

20

1275 b

25

10

30

Gr. ; lat. de s qui ignominia notati civitatis jus antiserum et de exulibus; engl, about deprived citizens and about exiles; franc, des citoyens frapps d'atimie ou de peines d'exil; njem. denen die brgerlichen Rechte aberkannt wur den, und nach den Verbannten; rus. u no noeody nuu,, ympamuemux zpaxdanCKue npaea, u no noeody u32uaHHUKoe; novogr. ^ ( onima koji su sudbeno lieni graanskih prava i prognanicima). Jedni su dakle pod uskratom graanskih prava (), dok su drugi graani koji su zbog bilo kojeg pokuaja prognani iz grada (drave). 6 Posrijedi je vieznanica (poelo, poetak, vlast, zapov jednitvo, drava). Lat. magistratuum particeps; engl, to share in offices; franc, participation aux functions publiques en gnral; njem. dass er an der Regierung teilnimmt; rus. ynacmue enacmu; novogr. (da sudjeluje u vlasti). 7 Ili 'onima koji imaju vrhovnu vlast', ili 'onima koji odluuju u najvanijim stvarima'.

Gr. ; lat. magistratus non definitus; engl. indefinite office (or unspecified authority); franc, fonction dure indfinie; njem. eine unbestimmte Regierungsfunktion; rus. doAXHoemu 6e3 onee mOHHOzo onpedenenuH; novogr. ostavlja , ali dodaje primjedbu. . . (vlast bez nekog vremenskog ograni enja). 9 Gr. ; lat. eae enim quae depravatae sunt, quaeque deflexerunt a recto; engl. those which are faulty or perverted; franc, celles renferment des erreurs ou des dviations; njem. die fehlerhaften und abgleitenden; rus. ocHoeaHHbie na ouiuoHHbtx Hcmcviax u om/cAOHfifOUfuecfi om npaeuAbHbix zocydapcmeeHHbie ycmpocmea; novogr. ai . 10 Usp. 1279a 19. 11 Ili 'narod'; gr. ; lat. populus, plebs; engl, the people; franc, peuple; njem. ein Volk; rus. deMOc; novogr. . 12 Aristotel razlikuje redovitu skuptinu puka () od posebnih, povremenih sastanaka vijea ili savjeta () uobiajenih u oligarhiji. 13 Ili 'dodjeljuju se razliitim magistratima'.

74

75

nom biva i u Kartagi. 1 4 Jer tu neki oblasnici 15 presu uju u svim sporovima. Ali naa odredba graanina moe 'podnijeti ispravak. Jer u drugim porecima skuptinar koji vlada neodreeno nije i sudac, nego onaj za to posebno odreen. Jer od takvih ili svi ili neki ovlateni su savjetovati ili presuivati, ili svima ili nekim stvarima. Tko je dakle graanin, iz toga je bjelodano. Jer onaj tko ima mo sudjelovati u savje todavnoj i sudbenoj vlasti 16 , toga nazivamo graani nom dotine drave, a dravu mnotvo takvih sposobno za samodostatan ivot, jednostavno reeno. 2 Prema potrebi kao graanin se odreuje onaj koji s obje strane potjee od graana, a ne samo s jedne, kao po ocu ili majci; neki pak trae i vie, kao da to budu dva, tri ili vie predaka. Kad se tako odredi graanski i okvirno, neki dvoume oko toga kako je onaj trei ili etvrti predak postao graaninom. Gorgija Leontinjanin, ujedno tome pitajui i rugajui se ree: kao to su muari ono to muzaro tvorci naine, tako su i Larisanci ono to pukotvorci naine, jer postoje i Larisotvorci 17 . Ali sama stvar je jedno stavna. Jer ako dotinici prema reenoj odredbi sudjelovahu u dravnome poretku, bili su graani.
Vidi II. 1273a 19. Ili 'predstavnici, nositelji vlasti; gr. ; lat. magistratus; engl, certain magistrates; franc, certains magistrats; njem. von bestimmten Behrden; rus. doAXCHOcmnbie; novogr. (isti oblasnici). 16 Gr. ; lat. (prema . Akvinskom) ille qui potest constitui in princi pal consiliativo vel judicativo; engl, he who has the power to take part in the deliberative or judicial administration of any state; franc. -qui a la possibilit d'accder au Conseil ou aux fonctions judiciaires dans un tat; njem. wer das Recht hat, an der beratenden oder Richtenden Behrde teilzunehmen; rus. Kmo UMeem ynacmue e 3aKOHOCoeew,ameAbHo u/iu cydenou enacmu; novogr. , ] (onaj tko ima pravo sudjelovati u savjetodavnoj ili sudbenoj vlasti). 17 Kako je posrijedi viestruka igra rijei, reenica se ne moe doslovno prevesti. Gr \e 'muar za tucanje zrnja'. Larisanac je stanovnik, graanin Larise, ali i lonac izraen u Larisi. U sreditu igre znaenja je , stoje i 'obrtnik', 'rukotvorac' i 'dravni upravitelj'. Smisao je taj da sama drava proizvodi graane onako kako joj treba.
15 14

Nije naime ni mogue ono podrijetlom od graanina ili graanke primijeniti na prve naseljenike ili ute meljitelje [gradodrave]. 15 Ali moda veu tekou predstavljaju oni koji 34 postadoe graanima nakon izvrena prevrata, kao to ono u Ateni uini Klisten nakon izgona samosilnik. Jer upisao je u plemena 1 8 mnoge tuince i robove preseljenike. Dvoumlje tima nije tko je graanin, nego je li to s pravom ili nepravo. I uz to e se jo dvojiti, da li je uope graanin onaj tko je 1276 : graanin nepravo, kako je jedno te isto ono koje je nepravo i koje je lano. Budui vidimo i vladatelje koji upravljaju nepravo, a kojima kaemo da vla daju ali ne s pravom, i graanin je odreen nekom vlau (jer onaj tko sudjeluje u takvoj vlasti, taj je graanin, kako rekosmo), bjelodano je kako i t 5 moramo nazvati graanima. Sto se pak tie onog s pravom ili nepravo, to se dotie s ve spomenutim prijanjim dvoumljem 19 .

20

25

30

Pitaju naime neki kada je neto drava uinila a kada nije drava, kao kada od vladavine malobroj nih ili od samosilnitva nastane puka vladavina 20 (jer tada neki ne ele ni ugovorne obveze izvravati, kako ih nije sklopila drava, nego samosilnik; niti pak mnogo drugoga takvog, budui da se neki od drav nih poredaka oslanjaju na silu, a ne na zajedniku korist). Nu kako neki provode i puku vladavinu prema tom istom nainu, treba rei da su inidbe toga dravnog poretka isto tako pripadne dravi kao i inidbe vladavine malobrojnih ili samosilnitva. ini se kako je prijepor svojstven tome dvoumlju zapravo ovaj: kada dakle treba rei kako je drava ista ili pak nije ista, nego je drukija. Najpovrniji odgovor na to pitanje tie se mjesta i ljudi. Jer samo se mjesto moe

10

15

20

18 Ili 'rodove' () ili file, kojih je u Ateni u razliita vre mena bio i razliit broj 4, 10, 12. 19 Vidi 1274b 34. 20 Ili 'kad od oligarhije ili tiranije nastaje demokracija', naravno: u antikom smislu.

76

77

rastaviti 21 , i ljudi se mogu nastaniti jedni na ovome a drugi na onome mjestu. To pitanje, meutim, treba smatrati kao lake (jer kako se grad 2 2 kazuje vieznano, odgovor biva nekako bez muke). A slino se pita: ako su ljudi nastanjeni na istome mjestu, kada treba smatrati da je jedan grad? Zacijelo ne po zidovima. Jer Peloponez bi se mogao jednim zidom opasati. A tako je isto i s Babilonom i svakim drugim [mjestom] koje ima vie opseg naroda negoli grada; jer Babilonu govore kako i trei dan nakon njegova zauzea 23 jedan dio grada nije znao nita tome. Ali istraivanje tome pitanju korisnije je odgoditi za drugu prigodu 2 4 (jer dravnik ne smije smetnuti s uma ni veliinu grada/drave, ni to je li probitano da se sastoji od jednog ili od vie naroda). Nego, dok su isti nastanjeni u istome mjestu, i sve dok bude isti rod dolinih nastanjenika, treba li rei kako biva isti grad, iako jedni pd dotinika uvijek umiru a jedni se raaju, kao to i rijekama obiavamo rei te izvo rima da su isti 25 , iako tekuica uvijek jedna pritjee a druga otjee; ili emo pak, iz istoga razloga rei, kako ljudi ostaju isti, dok grad postaje drukiji? Jer kako je neko zajednitvo grad/drava, i zajednitvo je graana u dravnome poretku 2 6 , kad postane drugi oblikom i razliit dravni poredak, ini se kako ne moe ostati isti ni grad, kao to i zboru kad je komiki i kad je tragiki, kaemo da je drukiji, iako su u njemu esto jedni te isti ljudi; slino je i svako drugo zajednitvo i slaganje drukije, ako je drukiji oblik toga slaganja, kao to skladu istih zvukova kaemo da je drukiji, kad je on jednom dorski,
Naime, u sluaju naseobina na razliitim mjestima, privreme nog ili stalnog iseljivanja, cjelina drave ipak ostaje ista. 22 Gr. je i grad i drava i 'gradodrava'. 23 Posrijedi je Kirovo zauzee Babilona 538 god. pr. Kr. 24 Usp. VII. 1326a - 1327a 3. 25 Oigledna veza s Heraklitovom izrekom (fr. 12 'Diels): ' . . . onima koji u iste rijeke ulaze druge i druge vode pritjeu 26 Ili u 'ustavu' ili u Obliku vladavine, vlasti' jer se vieznanica razliito prevodi: lat. civitatis administrandae ratio; engl. a constitution; franc, un gouvernement; njem. die Verfassung; rus. noAumunecKoe oowpnue zpancdau; novogr. .
21

22 22 25 4

jednom pak frigijski. Ako stoji takav nain, bjelodano je kako najee treba rei da je drava ista obzirom na ustav. Imenom se moe to zvati drukijim ili istim, a mjesto moe biti nastanjeno istim ljudima i posve razliitim 27 . A je li pak pravo ispunjavati ili ne ispunjavati [obveze], kada drava promijeni svoj dravni poredak 2 8 , drugo je pitanje. Nakon toga sada reenog slijedi razvidjeti treba li krepost dobra ovjeka i valjana graanina postaviti kao istu ili pak ne . Ali ako to treba istraiti, prvo treba u ocrtu shvatiti samu krepost graanina. Kao to je dakle brodar jedan od onih u zajednitvu, tako kaemo da je i graanin. Premda je brodarima razli ita sposobnost (jer jedan je vesla, jedan kormilar, jedan podkormilar, jedan opet ima neki drugi naziv), i bjelodano e svakom pojedinom biti najtonije odreena svojstvena krepost, ipak e i neto zajedniko pripadati svima. Naime, sigurnost pomorske plovidbe, zadaa je sviju njih. Jer tomu tei svaki pojedini od brodara. Isto tako i graanima, iako su oni razliiti, posao im je spas zajednitva, a zajednitvo je dravni poredak 3 0 . Zbog toga i krepost graa nina mora biti prema dravnom poretku. Kako pak ima vie oblika dravnog poretka, bjelodano je da krepost valjana graanina ne moe biti jedna, ona savrena. A dobar ovjek, kaemo, biva prema jednoj kreposti, onoj savrenoj. Bjelodano je dakle kako graanin moe biti valjan, a da i nije stekao krepost valjana ovjeka. Ali tomu se pitanju moe prii i drugim nainom, razmatrajui ono najboljem dravnom poretku. Jer ako je nemo gue da se grad/drava sastoji posve od valjanih
To jest: ime samo po sebi nije vano. Ili moda 'ustav' (kako je u nekim prijevodima /kao npr. u franc, constitution!), iako se ini boljim ostaviti dravni pore dak, jer je ireg znaenja i obuhvata.
28 27

10

15

20

30

35

25

40 1276 b

30

34 35

40

Usp. Aristotel, Nikomahova etika, V. 1130 b 28. Ili 'ustav', jer se prijevodi razlikuju. Gr. ; lat. reipublicae administrandae forma et ratio; engl, constitution; franc. constitution; njem. die Staatsverfassung; rus. zocydapcmeeHHbi cmpo; novogr. .
30

29

78

79

[ljudi], a svaki od njih treba dobro obavljati svoj posao, to pak potjee od kreposti, ipak - budui je graanima nemogue biti jednakim - krepost graa 31 nina i ona dobra ovjeka ne bi bila jedna. Naime, krepost valjana graanina u svima mora biti prisutna (jer samo tako drava moe biti najbolja), dok je nemogue da bude krepost dobra ovjeka, ukoliko ne bi morali biti dobri svi graani valjane drave. Uz to, budui se drava sastoji od razliitosti, upravo kao ivo bie od due i tijela, a dua od razuma i udnje, te obitelj 32 od mua i ene, i posjed od gospodara i roba, na isti nain i drava sloena je od sviju tih i uz to od jo drugih razliitih vrsta, nudno nije jedna krepost svih graana, kao to ni u plesaa nije ona zborovodje i krepost pokrajnika 33 . Iz tih je stvari dakle bjelodano kako ta krepost nije uope ista. Ali hoe li biti sluaja kad je ista krepost valjana graanina i valjana ovjeka? Kaemo naime valjanu vladatelju da je dobar i razborit, doim sm graanin ne mora biti razborit 3 4 . Neki kau kako je ak i odgoj vladatelja drukiji, kao to se oito kra ljevski sinovi pouavaju u konjanikom i ratnikom umijeu, pa Euripid kae: Ne meni dosjetke p u k e . . . ve ono to dravi treba 3 5 , kao da postoji neki poseban odgoj za vladatelja. Ako je pak ista krepost dobroga vladatelja i dobroga ovjeka, a gra anin je i sm vladatelj, ipak ne bi bila naprosto ista krepost [dobra] graanina i [dobra ovjeka], iako moe biti tako u nekog graanina, jer nije ista kre post vladatelja i ona graanina, pa je stoga moda

1277

Jazon i rekao: Gladovao bih da nisam samovla37 dar, kao da ne bi ni znao biti puki zasebnik . Ali pohvaljuje se sposobnost vladati i biti vladan, i ini se kako je krepost pravoga graanina uzmoi lijepo i vladati i bivati vladan. Ako pak kao krepost dobra ovjeka postavimo onu vladateljsku, a kao onu graanina obje 3 8 , ipak ne bi obje bile jednako poh valne. Budui se dakle katkada ini kako vladatelj i vladanik moraju uiti razliite a ne iste stvari, doim graanin mora oboje znati i sudjelovati u obojima, odmah bi tkogod uvidio to iz toga slijedi. Jer postoji vlast gospodara, ona kojoj kaemo da se tie [ivot nih] potreptina, koje vladatelj ne mora znati nai niti, nego prije njima se posluiti 39 . Drugo je ropski. A pod tim drugim razumijevamo: moi i obavljati sluiteljske poslove. Kaemo kako je vie vrsta robova, jer je i vie radova. Jedan dio tih tvore rukorae 4 0 . T su, kao to kazuje i njihovo ime, oni koji ive od svojih ruku, a tima pripada i prosti obrtnik 4 1 . Stoga kod nekih u starini, nisu rukotvorci 42 uope sudjelovali u vlasti, sve dok nije dolo do krajnje puke vladavine. Poslove takvih vladanik ne treba uiti ni dobar dravnik ni dobar graanin, osim pokatkad poradi posve zasebne koristi. Jer inae vie ne bi bio jedan gospodar, a drugi rob.
36 Tiranin iz Fere, vladao izmeu 380 i 370 pr. Kr. Sam izvor izreke je nepoznat. 37 Ili Obini graanin' ili Obini vladanik'. Gr. (osobnik, posebnik, zasebnik, pojedinac); lat. privatus; engl, to live in a private station; franc, l'art de vivre en simple particulier; njem. Privatmann; rus. 6bimb HacmHbiM ; novogr. (zasebnik, privatnik). 38 To jest: i krepost vladanja i onu pokoravanja ili podlonosti vladanju. 39 Neki prevoditelji (npr. Tricot) proiruju znaenje: 'ali se za njih treba znati posluiti uslugama robova'. 40 Ili 'rukotvorci' ili 'radnici rukom'. Gr. oi ; lat. operarii et opifices; engl, handicraftsmen; franc, les manoeuvres; njem. die Arbiter der Hand; rus. peMecnetmuKu; novogr. . 41 Gr. ; lat. illiberalis artifex; engl, the mechanic; franc, l'ouvrier exerant un mtier mcanique; njem. der gewhnliche Handwerker; rus. jnacmep; novogr. . 42 Ili 'obrtnici uope' (oi ).

25 25

30

10 12 12 15

35

1277 b 5 7

20

31 Kao to je i grad i drava, tako je i i graanin i dravljanin, to je dobro imati na umu osobito zbog toga to su u suvremenom jeziku ta dva nazivka poprilino razdvojena, dok to nije bio sluaj u antikome poimanju. 32 Ili 'kua', 'dom'; Gr. ; lat. domus; engl, the family; franc, famille; njem. das Haus; rus. ceMbn; novogr. . 33 Ili 'suplesaa' ili ak 'statista'. 34 Ovo se mjesto razliito tumai, pa je mogue i itanje 'i dravnik mora biti takav'. Ali mi se drimo doslovno naeg predlo ka, a tako prevode i J. Tricot i O. Gigon. 35 Euripid, Eol (odlomak 16).

80

Politika

81

Ali postoji stanovita vladavina pri kojoj se vlada jednakima po rodu i slobodnima. Takvu naime nazi 43 vamo ustavnom vladavinom , koju treba vladatelj nauiti tako da bude vladanik, kao: zapovijedati konjanitvom sluivi kao konjanik, biti vrhovni zapovjednik sluivi kao vojnik, te tako i kao pukov nik i etovoa. Zbog toga se i lijepo kae kako ne moe dobro vladati onaj kojim se dobro ne vlada 44 . To su dvije razliite kreposti, ali dobar graanin mora znati i moi: i vladati i biti vladan, i upravo je ovo krepost graanina: razumijevati vladavinu slo bodnjaka 45 u obojem. A dobru ovjeku pripada to oboje, ak iako je druge vrste vladateljska razboritost i pravednost. Jer bjelodano krepost vladanika, ali slobodnjaka, ne bi bila jedna s onom dobra ovjeka, kao npr. pravednost; nego je ona jedne vrste kad tko vlada a druge kad se kime vlada, kako su na priliku razliite u mua i ene razboritost i hrabrost (jer mu 4 6 bi se pokazao plaljivim kad bi bio hrabar kao hrabra ena, a ena pak brbljiva, kad bi bila tako umjerena kao dobar mu; drukije je naime i gospodarstvo u mua i u ene: jednomu je zadaa stjecati, doim drugomu uvati.). Razboritost pak jedina je krepost svojstvena vladatelj u; jer ostale kreposti ini se moraju biti zajednike i vladatelj ima i vladanicima, dok vladaniku krepost nije razboritost, ve istinsko mnijenje; naime, vladanik je kao frular, dok je vlada telj kao frula to se slui frulom 47 . Iz tih je stvari dakle jasno je li krepost dobra ovjeka i valjana graanina ista ili je razliita, i kako 48 je ista a kako pak razliita .
43 Ili 'politikom vladavinom'. Gr. ; lat. civile Imperium; engl, a constitutional rule; franc, d'autorit politique; njem. die politische Herrschaft; rus. enacmh zocydapcmeeHuan; novogr. . 44 Ili 'dobro umije vladati samo tko umije sluati'. Izreka se inae pripisuje Solonu. 45 Ili 'slobodnih ljudi'. 46 Gr. znai i mu kao muko uope, za razliku od enska, a i mu kao suprug; ali i ovjek uope. Lat. vir; engl. a man; franc, un homme; njem. ein Mann; rus. Myxnuua; novogr. . 47 Usp. Platon, Drava (X, 601, D, E). 48 Usp. 1278a 40, IV 1293 b 5, VII 1333 a 11.

7 10

15

20

25

30

samomu pak graaninu ostaje jo jedno dvoumlje. Jer, kao istinski graanin je li samo onaj koji sudjeluje u vlasti, ili pak treba postaviti kao graane 49 i'rukotvorce ? Ako pak treba postaviti i njih, koji ne sudjeluju u vlasti, onda svaki graanin ne moe imati 5 dotinu krepost (jer takav je graanin). Ako opet od tih nitko nije graanin, u koji dio [drave] treba smjestiti svakog od njih? Jer takav nije ni naselac 5 1 , ni tuinac. Ili emo kazati kako nam zbog toga ne izlazi nita neumjesno? Jer ni robovi nisu meu spomenutima, niti pak osloboenici. Istinito je, naime, da ne treba postavljati kao graane sve one bez kojih ne bi bilo grada/drave, jer ni djeca nisu tako graani kao to su to muevi, nego su to ovi naprosto, a oni pod uvjetom 52 , budui da jesu graani ali nesavreni. Tako u drevnim vremenima kod nekih [drava] rukotvorac bijae rob ili tuinac, te su stoga veina takvi i danas. I najbolja drava nee od rukotvoraca nai njati graanina. Bude li pak i takav graaninom, onda se ona krepost graanina kojoj govorasmo ne moe pripisati svakomu, nego samo slobodnjacima, ali onima koji su izuzeti od nunih poslova. Oni koji obavljaju nune poslove sluei jednomu su robovi, koji su pak zajedniki t su ruko tvorci i najamnici 53 . Jasno je otuda onima koji malo bolje zagledaju kako stoji s dotinicima. Jer ve ono reeno ini stvar bjelodanom. Naime, budui je vie dravnih pore daka, i vrsta graana mora biti vie, a jo najvie graana vladanika, tako te u nekom dravnom poretku nudno bivaju graanima i rukotvorac i najamnik, dok je to u nekim drugim nemogue, kao u poretku koji nazivaju vladavinom najboljih54,
49 Ili 'obrtnike' ili 'rukorae' ili 'runi radnici'. Gr. ; lat. U qui artes illiberales et sordidas exercent; engl, the mechanic; franc, les travailleurs manuels; njem. die Banausen; rus. peMecnenHUKU; novogr. (prosti radnici). 50 To jest: krepost kojoj govorimo. 51 Ili metek. 52 To jest: da odrastu i tako postanu punopravni graani. 53 Ili 'nadniari'. Gr. . Ti su u Grkoj bili bezemljai, zapravo slobodnjaci bez imovine. Po Solonovoj razredbi bijahu posljednji puki stale, osloboen poreza, ali i bez graanskih prava. Lat. mercenarii; engl, labourers; franc, les hommes de peine; njem. Taglhner; rus. nodeHW,uKu; novogr. . 54 Ili u 'aristokraciji' (gr. ).

35

1278'

10

15

82

6*

83

u kojoj se asti podjeljuju prema kreposti i zasluzi. Jer nitko se nee moi trsiti oko kreposti ivei ivotom rukotvorca ili najamnika. U manjinskim vla davinama 55 najamnik ne moe biti graaninom (jer tu od visokih imovinskih procjembi ovisi sudionitvo u vlasti), ali rukotvorac moe; jer se obogauje veina obrtnika. U Tebi pak bijae zakon da onaj tko se nije deset godina uzdravao od trgovinskih poslova, ne moe sudjelovati u vlasti. U mnogim dravnim porecima zakon ide na ruku i nekima od tudinaca; jer u nekim pukim vladavinama postaje se graanin samo po majci graanci, a u mnogima na isti nain biva i s vanbranom djecom. Nego zbog oskudice u zakonitim graanima nainjaju graane od takvih (jer se zbog manjka u ljudstvu tako slue zakonima); doim kad dostatno poraste mnotvo, pomalo iskljuuju prvo one to su podrijetlom od roba ili robinje, zatim one to su graani smo po materama, i napokon tvore graane samo od onih to potjeu od oboje graana. Bjelodano je dakle iz tih stvari kako je vie vrsta graanina, i da se naziva najee graaninom onaj tko sudjeluje u astima, kao to i Homer ree: poput kakva beasna naselca 57 , jer kao da je naselac koji ne sudjeluje u astima. A gdje je takvo to prikri veno, onda je to poradi obmane sugraana 5 8 . Treba li dakle postaviti kao razliitu ili istu [krepost], prema kojoj biva takav ovjek i valjan graanin, bjelodano je iz onoga to se reklo, da je ona u jednoj dravi ista,
Ili 'vladavinom manjine' (gr. ). Gr. ; kljuna rije je TO , 'procjemba imovine', i prema njoj odreeni porezni razred. Lat. ex maquo et amplo censu; engl, qualification for office is high; franc. paiement d'un cens trs lev; njem. die Regimentsfhigkeit an eine hohe Steuerklasse gebunden ist; rus. docmyn doAMHoemsw oycnoeneu oAbuiuM UMymecmeeuHbiM u.eH30M; novogr. (koji imaju visoke dohodarine). 57 Homer, Ilijada, IX, 648 (doslovan prijevod). Ahilej se tim rijeima ali na Agamemnonov postupak prema sebi. Inae rije (naselac, priselac, pridolica; koji ima manja prava negoli izvorni naseljenik) gotovo je suznana s rijeju (naselac, tuinac), kako kae i sm Aristotel. 58 Ili 'radi toga da povlateni stale uzmogne obmanuti sugra ane' (kako prevodi B.Jowett).
56 55

20

a u drugoj razliita, a i ondje nije svaki takav, nego samo dravnik i monik 5 9 ili tko je sposoban biti monik, bilo sm po sebi ili zajedno s drugima, u zajednikome vladanju. Poto su t stvari odreene, valja nakon njih razvi djeti: treba li postaviti jedan dravni poredak ili vie njih, i ako vie, koji su i koliko ih je, te koje su njihove razlike. Dravni poredak je raspored u dravi svih ostalih vlasti a najvie one glavne. Jer svugdje je glavna dravna uprava 6 0 grada, a dravna uprava je dravni poredak. Tako je kaem u pukim vladavi nama glavni puk, doim u manjinskim vladavinama to je manjina, pa kaemo kako je tima i dravni poredak razliit. A isti razlog navodimo i ostalima. Prvo treba pretpostaviti poradi ega je nastala drava, i koliko je oblika vlasti to se tie ovjeka i zajednitva ivota. Reeno je ve u prvim raspra vama 6 1 , u kojima se odredilo gospodarstvu i gospodstvu 62 , da je naravlju ovjek drutvena ivotinj a. Stoga i kad nisu potrebiti neke uzajamne pomoi, [ljudi] ipak nita manje tee suivljenju. A uz to ih okuplja i zajedniki probitak, na koliko svakog pojedinog zapada udio u dobru ivljenju. Stoga je upravo to najvie svrha, a zajedniko je svima i pojedince. Ali ljudi se zdruuju i poradi samoga ivljenja, i odravaju dravno zajednitvo. Jer postoji moda nekakav djeli lijepoga u samome ivljenju, ukoliko odvie ne pretegnu ivotne tegobe.
59 Gr. (koji ima silu, snagu, mo, vlast, upravu) prevodi se ovdje razliito; lat. qui possit esse potestas; engl, who has the conduct of public affairs (or one who is in control of); franc, celui qui dirige; njem. der regiert; rus. urno UMeem nonuoMonu?.; novo gr. 6 (to jest, ovjek koji upravlja). 6 vieznanica TO (dravna uprava, naela dravne uprave, dravni ustav) ovdje je izjednaena s nazivkom ; lat. administrate et gubernatio civitatis; engl, the government; franc, l'autorit suprme; njem. die Regierung; rus. nopndoK zocydapcmeeHHOZo ynpaeneHUH; novogr. TO (sustav upravne vlasti). 61 Vidi I 1253 a 2. 62 To jest vladavini (vlasti) gospodara nad.robom (gr. ).

25

10

30

15

34 34 35

20

40 1278 b

25

84

85

Bjelodano je naime kako ustrajno podnose golemu nevolju veina ljudi, prianjajui uza ivot, kao da u njemu samome postoji neka srea i naravna slat koa. Nego sada je lako razluiti razliite vrste vlasti, jer i u izvanjskim raspravama 6 3 raspravljali smo tima esto. Vlast gospodara 6 4 , iako je prema istini na istu korist i naravlju robu i naravlju gospodaru, ipak je uglavnom nita manje na korist gospodara, dok je robu [na korist] tek prigotkom (budui da se, pro padne li rob, ne moe spasiti gospodstvo). Vlast pak nad djecom i enom i cijelom kuom, koju nazivamo kuanskom 6 5 , ili je na korist onima kojima se vlada ili pak na zajedniku korist i jednih i drugih, dok je po sebi na korist vladanicima, kao to vidimo u ostalim umijeima, npr. u lijenikome i tjelovjebenikome, gdje je tek prigotkom na korist i samim vinicima. Jer nita ne smeta ako je uvjebavatelj katkada i sm jedan od tjelovjebenika, kao to je kormilar uvijek jedan od brodara. Dakle, uvjebavatelj ili kormilar pazi na dobro vladanik; kada pak i sm postaje jedan od njih, onda prema prigotku sudjeluje u kori sti. Jer jedan je tada brodar 6 6 , dok je drugi jedan od tjelovjebenika, iako je uvjebavatelj. Stoga i dravne dunosti, kada je [vlast] zasnovana prema
To jest: u raspravama koje su izvan same peripatetike kole i namijenjene su irem sluateljstvu. Budui se tumaitelji ne slau oko tonog znaenja, razliiti su i prijevodi dotinog izriaja. Gr. ; lat. in exotericis libris; engl, in discus sions outside the school (or in my public lectures); franc, dans les discours exotriques; njem. in den publizierten Schriften; rus. 3KcomepunecKux coHUHeuuax; novogr. (u podukama za izvanjske sluatelje). 64 Ili 'gospodstvo' (gr. ) zapravo je vlast gospodara nad robom; lat. dominica potestas; engl, the rule of a master; franc, l'autorit absolue du matre; njem. die Despotie; rus. enacmb zocnoduna nad paoM; novogr. . Ili 'domainskom', to je gospodarska vlast u najuem smislu. Gr. ; lat. Imperium oeconomicum; engl, house -hold management; franc, l'autorit domestique; njem. Hausverwaltung; rus. enacmb doMox03acmeeHHan; novogr. . 6 jest, u znaenju 'jedan od suputnika na brodu'. 67 Ili 'uitelj tjelovjebe'.

30 30

35

jednakosti graana i prema slinosti, smatra se kako treba obnaati naizmjence; 68 prije pak, kako je naravno 6 9 , smatrahu kako je [svakomu] pravo obav ljati slubu po redu, a zatim e imati drugi netko u vidu njegovo dobro, kao to je neko on sm u ulozi vladatelja vodio brigu probitku drugoga 70 . Sada pak, zbog koristi od dravnih poslova i od vlasti, hoe neprekidno vladati, kao da bi vladatelji uvijek bili zdravi, iako bivaju boleljivi, jer tako bi s pravom hlepili za vlau. Bjelodano je dakle kako oni dravni poreci koji uzimaju u obzir zajedniki probitak, t su i ispravni, budui prema onome to je naprosto pravedno; oni pak koji se obziru samo na [probitak] vladatelja, pogreni su i zastrane su ispravnih dravnih pore daka; ti su naime samosilniki 71 , a drava je zajednica slobodnih ljudi. 7 Poto su t stvari odreene, slijedi razvidjeti dravnim porecima, koliko ih je i koji su, a prije svega onim ispravnim meu njima. Jer i zastrane e njihove biti bjelodane, poto t odredimo. Budui dravni poredak i dravna uprava 7 2 znae
68 Gr. ; lat. vicissim gerere; engl, to hold office by turns; franc, gouverner tour de rle; njem. abwechselnd besetzt werden; rus. npaeumb no onepedu; novogr. . 69 est izriaj ; lat. pro rei natura; engl, as is natural; franc, comme il est normal; njem. wie es sich gehrt; rus. uMeAO ecmecmeeuHbie ocHoeanun; novogr. (prema naravnom sustavu). 70 Reenica nije u cijelosti jasna. I prijevodi se poprilino razli kuju. Prevoditelj je nastojao ostati to vie pri poretku rijei izvornika. 71 Ili 'despotski' u znaenju odnosa izmeu gospodara i roba. Gr. ; lat. dominorum in servos imperio similes; engl. despotic; franc, elles ont un caractre despotique; njem. despotisch; rus. onu ocHoeaHbi ua nanariax zocnodcmea; novogr. . 72 Ili 'ustav i vlada'. Gr. ; lat. politia et civitatis administrandae ratio; engl, constitution and government; franc, constitution et gouvernement; njem. die Staatsverfassung und die Staatsregierung; rus. zocydapcmeennoe ycmpocmeo u nopsidoK zocydapcmeeHHOzo ynpaeAenua; novogr. .

10

15

40 1279

20

25

86

87

jedno te isto, a dravna je uprava ono glavno u dra vama, mora to glavno biti ili jedan ili manjina ili veina; kada pak jedan ili manjina ili veina vladaju na zajedniki probitak, takvi su dravni poreci nudno ispravni; doim oni koji su na zasebniku korist, bilo 73 jednoga bilo manjine bilo veine, ti su zastrane . Jer ili ne treba zvati graanima one koji ne sudjeluju [u probitku], ili oni trebaju zajedniki sudjelovati u koristi. Onu od jednovlada koja se obzire na zajed niku korist obiavamo nazivati kraljevstvom 74 ; vlast manjine, ali vie od jednog, [zovemo] vladavinom najboljih75 (ili zbog toga to najbolji vladaju, ili zbog toga to je poradi najboljeg dravi i njezinim dioni cima); kada pak mnotvo [veina] vlada dravom na zajedniku korist, onda se to zove zajednikim ime nom svih dravnih poredaka - ustavna vladavina 76 . (To se pak dogaa s razlogom, jer jedan ili nekolicina mogu se odlikovati krepou, dok je za vie njih teko dostii savrenstvo u svakoj kreposti, nego najvie u onoj ratnikoj, jer ona nastaje u mnotvu. Zbog toga je u takvom dravnom ustrojstvu najglavniji dio ratnitvo 77 i u njemu sudjeluju oni koji posjeduju oruje.) A zastrane su od spomenutih: samosilnitvo za kraljevstvo, vladavina malobrojnih za vladavinu najboljih, puka vladavina za ustavnu vladavinu 78 . Jer samosilnitvo je jednovlada na korist samovladara, vladavina malobrojnih' na korist bogataa, puka pak vladavina na korist siromaha, doim zajednitvu na korist nije ni jedna od njih.
Usp. Aristotel, Nikomahova etika, VIII, 10. Gr. ; lat. regnum; engl, kingship (royality); franc. royaut; njem. das Knigtum; rus. uapctcan enacmb; novogr. . 75 Gr. ; lat. aristocratia; engl, aristocracy; franc, aristocratie; njem. die Aristokratie; rus. apucmotcpamun (enacmb Aynuiux); novogr. . 76 Gr. ; lat. politia; engl, a constitution; franc, une rpublique (gouvernement constitutionnel et lgal, rpublique modre); njem, Politie; rus. nonumun (penynuKaHCKu cmpou); novogr. . 77 Ili 'ratniki stale'. Gr. ; lat. ea pars civita tis, quae pro reliquis civibus propugnat; engl, the fighting-men; franc, la classe combattante; njem. das kriegerische Element; rus. eouHbi; novogr. (stale ratnika). 78 Usp. Aristotel, Nikomahova etika, 1160b.
74 73

30

35

Treba pak malo opirnije rei to je svaki pojedini od tih dravnih poredaka. Jer tu ima nekih tekoa. Naime, onomu koji svakom pojedinom nainu umuje, i ne gleda samo na djelovanje, niti je primje reno togod previati, niti izostavljati, nego pokaivati istinu svakoj pojedinanosti. Samosilnitvo je jednovlada, kao to je reeno, i gospodstvo [jednoga] nad dravnim zajednitvom; vladavina malobrojnih je" kad vlast u poretku dre imunici 79 , dok je puka vladavina naprotiv kad vladaju ne oni s mnoinom imetka, nego neimunici. Prva je tekoa ve pri dotinoj odredbi. Jer, ako oni u veini, budui bogati, budu vladali dravom, posrijedi je puka vladavina, kada vlast dri mnotvo; - slino pak opet, dogodi li se negdje da su neimu nici malobrojniji od imunika, ali budui jai vladaju dravom, a gdje vlada malo mnotvo, kau kako je vladavina malobrojnih, onda se ne bi inilo prikladno kako je razlueno dravnim porecima. Ali ako bi tkogod, pridavi bogatstvo manjini a siromatvo veini, tako nazvao dravne poretke - vladavinom malobrojnih onaj u kojem vlast dre imunici, koji su malobrojni mnotvom, i pukom vladavinom onaj [poredak] u kojem vladaju neimu nici, koji su mnogi mnotvom - nastalo bi drugo dvoumlje. Jer kako emo nazvati upravo spomenute dravne poretke, onaj u kojem su brojniji imunici i onaj u kojem su malobrojniji neimunici, a i jedni i drugi vladaju dravnim ustrojstvom, ako nema nikakva drugog dravnog poretka mimo tih nareenih? ini se, naime, kako taj razlog pokazuje da to to malobrojni ili mnogobrojniji vladaju tek je prigodak, bilo u vladavinama malobrojnih bilo u pukim vladavinama, zbog toga to su svugdje imunici malo brojni, doim neimunici mnogobrojni (pa zbog toga i ne izlazi da su reeni uzroci i same razlike), nego se puka vladavina i vladavina malobrojnih uzajamno razlikuju siromatvom i bogatstvom; i nudno, dakle,
79 Gr. ; lat. U quorum res familiaris ampla est; engl, men of property; franc, les dtenteurs de la fortune; njem. die Reichen; rus. eAadetow,ue cocmeennocmbio; novogr. ot .

15

20

40 1279b

25 26 26

30

10

35

40 1280:

88

89

ondje gdje se vlada bogatstvom, bili takvi malobrojni ili mnogobrojni, posrijedi je vladavina malobrojnih; gdje pak vladaju neimunici, tu je puka vladavina, samo to se dogaa, kao to rekosmo, te jedni bivaju malobrojni, drugi pak mnogobrojni. Jer imuni su malobrojni, doim u slobodi sudjeluju svi; i zbog tih razloga prisvajaju si i jedni i drugi dravnu vlast . Shvatiti prvo treba koje odredbe postavljaju vlada vine malobrojnih i puke vladavine , i to je pravednina 8 2 u jednome i drugome poretku. Jer svi pristaju uz neku pravedninu, ali idu samo donekle, i ne govore svoj pravednini poglavito. Na priliku tako ini se kako je pravedno ono jednako, koje i jest, ali ne svima, nego samo jednakima. A i nejednako se ini pravednim, pa i jest, ali ne svima, nego samo nejednakima. Oni pak to isputaju to kojima?, prosuuju pogrjeno. Uzrok je tomu to im je pro sudba sebi samima. A gotovo veinom ljudi su loi prosuditelji vlastitim stvarima. Te tako, budui je pravednina nekima, i razdjeljuje se istim nainom i na stvari i na osobe, kao to je reeno prije u knjigama etici83, slau se oko jednakosti stvari, spore se pak oko one to se tie osoba, najvie zbog onoga ve reenog, zbog toga jer loe prosuuju vlastitim stvarima, i zatim to govore samo donekle i jedni i drugi, nekoj pravednini, dok smatraju kako govore pravednini naprosto. Jer jedni, ako su u emu nejadnaki kao bogatstvom, dre se nejedna80 Posrijedi je opet vieznanica ; ovdje najvjerojatnije u znaenju 'vlast' ili 'mo'. Gr. ; lat. vindicant ibi utrique reipublicae administrationem; engl, the oligarchical and democratical parties respectively claim power in the state; franc, les raisons invoques par les uns et les autres pour rclamer le pouvoir; njem. nehmen beide Parteien die Verfassungsmssigkeit fr sich in Anspruch; rus. u dpyzue ocHoebieaiom ceou npumo3aHUH na enacmb e zocydapcmee; novogr. ( kojima se vodi borba dvaju stalea radi zauzea vlasti).

kima u cijelosti; drugi pak, koji su u bilo emu jednaki, kao slobodom, kako su i u cijelosti jednaki. Ti pak ono najglavnije ne kazuju. Jer ako su se radi teevina udruili i sastali, toliko sudjeluju u dravi koliko imaju posjeda, tako pa bi se inilo da prevla dava razlog zagovornika vladavine malobrojnih (jer ne bi bilo pravedno da sudjeluje kao sa sto mina onaj tko daje tek jednu, jednako onomu to dade preostalih devedeset i devet, bilo od glavnice bilo od zakup nine 8 4 ). Tako se pak nisu [udruili] samo poradi ivljenja, nego prije poradi dobra ivljenja (jer inae bi postojala drava robova i ostalih ivotinja; takve pak nema, zbog toga to ti niti sudjeluju u blaenstvu, niti u ivljenju prema izboru); niti pak radi obrambenog saveza, kako im nitko ne bi nanosio nepravdu, niti opet radi razmjena i uzajamne koristi - jer inae bi Etruani i Kartaani, te svi ostali s uzajamnim trgo vinskim ugovorima, bili kao dravljani jedne drave; oni dodue imaju sporazume uvozu i ugovore nenanoenju nepravde i dokaznice bojnome savezu. Ali niti je svima tima postavljena zajednika vlast, nego je u svakoj od njih drukija, niti pak jedni vode brigu tome kakvi bi drugi trebali biti, niti da nepravedan ne bude nitko od onih to su pod doti nim ugovorima, niti poinja ikakvu udorednu nevaljalost, nego samo kako ne bi jedni od drugih pretrp jeli nepravdu. A kreposti i opaini graana razmiljaju oni to brinu dobroj zakonitosti. Otuda je i bjelodano kako se mora brinuti kreposti ona drava to se istinski naziva tako, a ne samo radi rijei. Jer zajednitvo postaje inae bojni savez 85 to se od drugih takvih udaljenih saveza razlikuje samo mjestom, a zakon je nagodba i, kako ree Likofron sofist, jamac uzajamnih pravednina, ali nije ono to moe uiniti graane dobrim i pravinim. A da je tomu tako, jest i bjelodano. Jer ako bi tkogod i okupio [razliita] mjesta u jedno, tako da se zidinama dotiu grad Megarana i onaj Korinana,
Ili 'postotaka', 'kamata', 'probitka'. Veoma esta rije. Gr. ; lat. belli gerendi societas; engl, alliance; franc, alliance; njem. ein Beistandsvertrag; rus. com3; novogr. .
85 84

25 25

30

10

15

35 40 1280 b

20

10

15

Ili 'oligarhije' i 'demokracije'. Ili 'ono to je pravedno', 'pravo'. Gr. ; lat. jus; engl, justice; franc, juste; njem. die Gerechtigkeit; rus. cnpaeednueocmb; novogr. . 83 Vidi Aristotel, Nikomahova etika, V 1131 a 15.
82

81

90

91

ipak ne bi nastala jedna gradodrava; pa ak ni onda kad bi sklopili uzajamno medustaleke brakove 8 6 , iako je to ono od zajednitava to su svojstvena dravama. Slino pak ne ni ako bi koji stanovali napose, ali ipak ne toliko udaljeno te ne bi mogli uzajamno opiti, nego bi imali zakone da jedni dru gima ne nanose nepravdu pri poslovnim podjelbama, kao kad bi jedan bio tesar, jedan ratar, jedan koar, jedan opet bilo to drugo, pa kad bi ih bilo i deset tisua, a ne bi im bilo zajedniko nita drugo osim tih stvari, kakve su razmjena i bojni savez, - ne bi ni to bila drava. A zbog kojega pak razloga? Zacijelo ne zbog toga to nema bliza zajednitva. Jer kad bi se i tako okupili u zajednicu (dok bi se svaki pojedinac sluio vlastitim domom kao dravom) pomaui se uzajamno kao u obrambenom savezu samo od onih koji im nanose nepravdu, ni to se ne bi inilo dra vom onima koji otro promatraju, ako bi slino uza jamno opili okupljeni kao i napose. Bjelodano je dakle kako' drava nije zajednitvo mjesta, i nije poradi toga da jedni drugima ne nanose nepravdu i poradi poslovne podjelbe. Nego t stvari moraju biti prisutne, ako e biti drave; ali ni kad su sve one prisutne, to jo nije drava, nego je ona zajednitvo dobra ivljenja, kako kuama, tako i rodovima, poradi ivota savrena i samodostatna. Nu toga nee biti ne budu li nastavali jedno te isto mjesto i sklapali medustaleke brakove. Otuda su i svojbine 87 nastale po gradodravama te bratstva 8 8 , rtvene svetkovine i zabave [poradi] suivljenja. To je pak djelo prijatelj stva. Jer izbor suivljenja je prijateljstvo. Svrha je dakle drave dobro ivljenje, a t su stvari poradi t svrhe. Drava je zajednitvo rodova i sel u savrenu i samodostatnu ivotu. To je pak, kako kazasmo blaeno i lijepo ivljenje89. Treba dakle postaviti
Gr. ; lat. connubii jus; engl, the right to intermarry; franc, mariage; njem. Ehegemeinschaft; rus. anuzoMun; novogr. . Znaenje je zapravo: pravo enidbe iz jednoga stalea u drugi ili iz jedne drave u drugu. 87 Gr. ; lat. affinitates; engl, family connections; franc. relations de parent; njem. Verschwgerungen; rus. podcmeenubie coto3bi; novogr. . 88 Ili 'fratrije'. 89 Usp. Nikomahova etika, 1097 b 6.
86

20

kako dravno zajednitvo biva radi lijepih inidbi, a ne tek poradi suivljenja. Stoga oni koji pridonose najvie takvomu zajednitvu t imaju veega dijela u dravi negoli oni to su im prema slobodi ili rodu jednaki ili pak vii, dok su im prema dravnoj krepo sti nejednaki, ili opet oni to ih prema bogatstvu premauju, ali su prema kreposti premaeni. Bjelo dano je dakle iz reenoga kako svi koji se prepiru oko dravnih poredaka izriu tek dio onoga to je pravo. 10 Postoji dvoumlje i oko toga to treba biti vrhovni tvo 9 0 u dravi; naime: ili mnotvo ili bogatai ili estiti muevi ili jedan najbolji od sviju ili samosilnik. ini se da svaka od tih stvari sadrava tekou. Sto, naime, ako siromani - zbog toga jer ih je vie - porazdijele imovinu bogataa, - nije li to nepra vedno? Ne, Zeusa mi [reklo bi se], jer se to vrhovni tvu inilo pravednim . to bi onda trebalo nazvati krajnjom nepravednou?! Ako opet, uzevi sve, veina porazdijeli imovinu manjine, bjelodano je kako to razara dravu. Ali krepost ne unitava onoga tko je ima, niti ono to je pravedno unitava dravu. Tako te je jasno kako taj zakon 9 2 ne moe biti prave dan. Inae bi i djela koja je samosilnik poinio nudno sva bila pravina; jer on provodi silu, budui snaniji, upravo kao i mnotvo prema bogataima. Ali zar je pravedno da vladaju malobrojni i bogati? Ako pak i ti poine iste t stvari te pootimaju i pooduzimaju imovinu mnotva, zar je to pravedno? Onda bi tako bilo i ono drugo. Bjelodano je dakle kako su sve t stvari nevaljale i nepravedne. Nego, bi li estiti tre bali vladati i biti vrhovnici nad svima? Ne bi li onda

10

23 23 25

15

30

20

35

25

40 1281

Ili 'ono koje je poglavito' ili 'vrhovna vlast'. Gr. TO ; lat. dominatio ac summa auctoritas; engl, the supreme power; franc, le pouvoir souverain; njem. das Entscheidende; rus. eepxoeHH enacmt>; novogr. .. . . 91 Posrijedi je razlika izmeu onoga to je ue ili djelomino pravedno ( ) i onoga to je naprosto pravedno. 92 Postoji stanovito neslaganje i oko prijevoda ovog izriaja. Gr. TOV ; lat. hane legem (ali u Tome Akvinca: Ma lex quae praeeipit multitudinem dominari); engl, this law of confis cation; franc, la loi du nombre; njem. eine solche Regelung; rus. nodoHbi 3KOH; novogr. .

92

93

nudno svi ostali bili obeaeni , budui lieni asti dravne vlasti. Jer vlasti kaemo kako su asti; i vla daju li uvijek isti, ostali su nudno obeaeni. Bi li onda bilo bolje da vlada jedan koji je najvaljaniji? Ali to je jo vie vladavina manjine, jer su tada obeaeni brojniji. Nego moda bi kazao tkogod kako je uope loe da ovjek bude vrhovna vlast, a ne zakon, jer mu je dua podvrgnuta sluajevima strasti. Ako bi pak zakon bio vladavine manjine ili puke vladavine, to e nam pomoi u dotinim dvojbama? Jer opet e nam se vratiti ono prije reeno. 11 ostalim dakle [stvarima] bit e drugdje rijei 94 . Da pak vrhovna vlast radije bude u mnotva negoli u najboljih ali malobrojnih, inilo bi se prihvatljivim, pa iako tu ima dvojbe, ima gotovo i i s t i n e . Jer mnogi, od kojih svaki i nije valjan mu, ipak mogu zajedno biti bolji od onih 9 6 , uzeti ne pojedinano nego skupno, kao to i gozbe zajednikim prilozima bivaju bolje od one namaknute troku pojedinca. Budui ih je naime mnogo, svatko ima dio kreposti i razboritosti, i kad se sastanu, mnotvo biva poput jednog ovjeka, mnogonona i mnogoruka i koji ima mnoga osjetila, te isto tako i to se tie znaaja i razumijea. Stoga i prosuuju bolje mnogi i glaz bena djela i ona pjesnika; jer jedni [prosude] jedan, drugi drugi dio, a svi sve. Ali tako se razlikuju valjani muevi od svakog pojedinog iz mnotva kako kau da se razlikuju lijepi od nelijepih, i umjetnine od zbiljno sti 9 7 , jer su u njima u jedno skupljene razbacane
93 To jest: 'lieni graanskih prava'. Gr. ; lat. honoris expertes et ignominia notati; engl, be dishonoured; franc. privs des droits civiques; njem. ehrlos sein; rus. ympamam noAUmunecKue ; novogr. # (da budu lieni asti). 94 Vidi poglavlja 12-17, IV, VI. 95 Posrijedi je tee mjesto. Kljuni glagol se oditava kao ili . Ali, kako kae J. Tricot, u oba sluaja temeljni smisao je jasan. 96 To jest: od najboljih ali malobrojnih. 97 Ili 'umijeem naslikana djela od onih istinskih'. Gr. ; lat. et picta ex arte a veris; engl, and works of art from realities; franc, et entre les peintures faites par art et leurs modles originaux; njem. und das knstlerisch

93

30

pojedinanosti, doim meu izdvojinama moe ovomu ljepe od naslikanoga biti oko, onomu pak neki drugi dio. Da li, meutim, u svakom puku i u svakome mnotvu moe biti takve razlike izmeu mnogih i malobrojnih izvrsnika, nije jasno, nego je dapae bjelodano kako je to u nekih nemogue (jer isti bi onda razlog vrijedio i za zvijeri; iako tako rei, ime li se neki razlikuju od zvijeri?) Ali za poneko mnotvo nita ne prijei da reeno bude istinito. Zbog toga bi se time razrijeilo i ranije spomenuto dvoumlje i ono njemu blisko, nad ime trebaju vladati slobodnjaci i mnotvo graana; a to su pak oni koji niti su bogati, niti pak imaju dostojanstvo ikakve kreposti. To opet da t sudjeluju u najviim vlastima, nije sigurno (jer e i zbog nepravednosti i zbog nerazboritosti jednom poinjati nepravde, jednom pak pogrjeke). Ali r n e dopustiti im uope da sudjeluju, takoer je pogi beljno (jer kad su mnogi obeaeni i osiromaeni, takva drava mora biti puna neprijatelja). Preostaje dakle dopustiti im sudjelovanje u savjetima i odlu kama. 9 8 Zbog toga su Solon i neki drugi zakonodavci predavali njima izborne skuptine i polaganje rauna od vladatelj, ali im nisu doputali da sami pojedince vladaju. Jer svi oni uzeti zajedno imaju dostatno razboritosti 99 te, primijeani onim boljima, koriste dravi, kao to i nepreiena hrana pomijeana s istom ini cijelu mjeavinu korisnijom od ono malo [iste]. Nu sm za sebe svaki pojedini od tih nesavr en je u prosudbi.
Gezeichnete vom Wirklichen; rus. wiu KapmuHbt, nanucauHbie xydoMHUKOM, - om KapmuH npupodbi; novogr. (i umjetnike slike od istinskih ljudi). 98 Ili 'u savjetodavnoj i sudbenoj ovlasti'. Gr. & ; lat. ut consultandi sint etjudicandiparticipes; engl, to assign to them some deliberative and judicial functions; franc, faire participer aux fonctions deliberative et judiciaire; njem. am Beraten und Entscheiden teilnehmen; rus. ynacmeoeamb e coeewflmeAbHO u cydeHO enacmu; novogr. va . 99 Gr. ;lat. sensus; engl.perceptions; franc, discerne ment; njem. Verstand; rus. paccydumeAbuocmb; novogr. .

15

35

20

40 1281 b

25

30

35

10

38

94

95

Doim takav ustroj drave kao prvu tekou ima to to bi se inilo, kako isti ima suditi tko je ispravno lijeio te izlijeiti i uiniti zdravim bolesnika od prisutne bolesti; a takav je lijenik. I slino tako i osta lim iskustvima i umijeima. Pa kao to lijenik treba polagati raune lijenicima, tako i svi ostali - slinicima. Lijenik je pak i puki izvritelj i upuen pozna vatelj i, tree, prouavatelj samog umijea (jer takvih ima, tako rei, u svim umijeima). Stoga pripisujemo prosudbu nita manje tima obrazovanim negoli po znavateljima 101 . I zatim, inilo bi se kako istim nai nom biva i pri izboru. Jer izabrati ispravno posao je vinika, kao za zemljomjera onih to su vini zem ljomjerstvu a za kormilara onih vinih kormilarstvu. Ako naime u [znanju] nekim djelima i umijeima sudjeluju i pokoji zasebnici 102 , ipak ne znaju vie od samih vinika. Tako te prema tome razlogu ne treba mnotvu povjeravati ni izborne skuptine ni polaga nje rauna. Ali moda se sve to ne kazuje ispravno, dijelom i zbog prijanjeg razloga 1 0 3 , ukoliko naime mnotvo ne bude odve ropsko (jer e svaki pojedinac biti slabiji prosuditelj od vinika, doim svi zajedno bit e ili bolji ili barem ne gori), a i zato to nekim stvarima ne prosuuje najbolje samo njihov izraiva, kakva su naime djela koja ocjenjuju oni to ne posjeduju umijee, kao to kuu ne moe ocijeniti samo graditelj, nego je jo bolje prosuuje njezin korisnik (ili kuevlasnik), te kormilo kormilar bolje od tesara i gozbu goenik bolje od kuhara. To bi dakle dvoumlje tkogod moda tako dostatno razrijeio. Ali njemu je blisko jedno drugo. ini se
100 Ili 'ustavni poredak'. Gr. ; lat. reipublicae administrandae ordinatio; engl, the popular form of government; franc, cette organisation politique; njem. diese Verfas sungsordnung; rus. ama opzanuaauun zocydapcmeeHHOzo cmpOH; novogr. TO (takav dravni ustroj). 101 To jest: strunjacima. 102 Ili 'prosjenici' ili 'prtljari' ili 'nestrunjaci'. Gr. ; lat. nonnulli etiam idiotae et imperiti; engl, private persons; franc, des profanes; njem. Laien; rus. Koe-tcmo U3 neceedyui,ux; novogr. (zasebnici/nevjee). Prijevodi se dakle poprilino razlikuju, vjerojatno stoga to ot moe znaiti i sukromnici i osobnici i prostaci te nestrunjaci i nevjee. 103 Usp. 1281s 40-b 21.

38 40 1282

10

naime neumjesnim da u krupnijim stvarima prije odluuju nevaljali negoli estiti, a polaganje rauna [o slubi] i izboru vlasti ono su najkrupnije to se u nekim dravama, kako je reeno 1 0 4 , povjerava puku. Jer skuptina 1 0 5 je vrhovna u svim tim stva rima. Pa ipak u skuptini sudjeluju te savjetuju i sude oni malene imovine po procjembi i bilo koje ivotne dobi, ali riznicom i vojnitvom upravljaju oni s veli kom imovinom, kao i ostalim najviim slubama. Slino bi pak tkogod rijeio i to dvoumlje. Jer moda je i to ispravno postavljeno. Jer nije sudac, niti vije nik 1 0 6 , niti pak skuptinar, onaj koji vlada, nego je to sudite, vijee i puk; a od nareenih svaki je pojedini tek dio toga (dijelom naime nazivam vijenika, skuptinara i suca); tako te mnotvo s pravom odluuje u krupnijim stvarima. Jer od mnogih se sastoji i puk i vijee i sudite. A i imovina po procjembi vea je u svih tih negoli jednoga i nekolicine koji obnaaju najvie dunosti. T stvari dakle neka su razluene tim nainom. Prvo pretresano dvoumlje 107 pokazuje bjelodano, nita drugo nego kako ispravno postavljeni zakoni trebaju imati vrhovnu ovlast, dok vladatelj - bio jedan ili njih vie imaju ovlast u onim stvarima kojima zakoni ne uzmau tono govoriti, zbog toga to nije lako openito odreivati svim pojedinostima . Kakvi pak trebaju biti t ispravno postavljeni zakoni, jo nije jasno, nego i dalje ostaje ono emu se odavno dvoumilo 1 0 9 . Jer zajedno i istovrsno s dravnim porecima nudno i zakoni bivaju nevaljali ili valjani, pravedni ili nepravedni. Uostalom jasno je da prema dravnome poretku treba i zakone postav ljati. Nu ako je tomu tako, bjelodano je kako oni prema ispravnim dravnim porecima moraju biti praVidi 1281b 32. Ili 'narodna, puka skuptina'. Gr. ; lat. concio; engl, the assembly; franc. l'Assemble; njem. die Volksversamm lung; rus. napodnoe copanue; novogr. (puka skuptina). 1U6 Ili 'savjetnik' ili 'savjetodavni lan'. 107 Vidi 1281b 32. 108 Usp. Nikomahova etika, V, 1137 b 19. 109 Usp. 1281 a 36.
105 104

25

30

35

40

15

1282 b

20 23 23

10

96

Politika

97

vedni, oni pak prema porecima u zastrani 1 1 0 - nepra vedni. Budui je pak u svima znanostima i umijeima svrha dobro, najvee je i najvie u najglavnijoj od svih 111 , a ta je nauk dravi ; dobro drave je ono pravedno, koje je opet na zajedniku korist; i svima se ini kako je to pravedno 1 neto jednako, i done kle se slau s filozofijskim raspravama, u kojima se razluuje udoreu 1 1 4 (jer pravednina je neto i nekima, te treba kau biti istima isto), ali u kojim je [stvarima] jednakost 1 1 5 i u kojima nejednakost, ne smije se takoer zaboraviti. I oko toga je dvoumlje i ono pripada filozofiji drave. Jer moda bi rekao tkogod, kako se prema pre moi u bilo kojem dobru trebaju nejednako raspodjeljivati vlasti, ak ako se u svemu ostalome [graani] ne bi razlikovali, nego bi bili jednaki. Onima naime koji se razlikuju, razliita je i pravednina i dostojan stvo. Ali ako je to istinito, onda oni to bojom, veliinom ili bilo kojim dobrom druge nadmauju, isto tako nadilaze i u graanskim pravima. Nije li to la ve na povrini? Bjelodano je to iz ostalih znanosti i umijea. 1 1 6 Jer gdje su umijeem jednaki frulai, ne daju se izvrsnije frule onima plemenitijeg podri110 Ili 'izopaenim dravnim porecima'. Gr. ; lat. eas autem quaeperversis conveniunt; engl, pervert ed forms of government; franc, sous des constitutions formes aberrantes; njem. die den abweichenden Verfassungen entsprechenden; rus. coomeemcmeytouifie omKAOueHUHM om npaeuAbHbix eudoe; novogr. (oni koji su prema odstupajima ili zastranama). 111 Vidi Nikomahova etika, I, 1094 a 1. 112 Posrijedi je vieznanica (mo, monost, sila, jakost), ali i vjetina i sposobnost, pa i nauk. Otuda i razliiti prijevodi. Gr. ; lat..politico scientia; engl, the political science; franc, la potentialit politique; njem. die Kunst des Staatsmannes; rus. noAumuKa; novogr. (znanost, nauk, umijee o dravi). 113 Ili 'pravednina'. 114 Usp. Nikomahova etika V, 3. 115 Ili 'istost'. 116 Opet je posrijedi vieznanica . Ovdje u smislu umi jee, vjetina. Gr. ; lat. aliae scientiae et facultates; engl, the other arts and sciences; franc, les

15

20

jetla (t naime nee nita bolje frulati), nego treba onomu vrsnu u izvedbi dati i vrsnije glazbalo. Ako pak reeno jo nije jasno, slijedi li se [primjer] jo malo, bit e on bjelodan. Jer bude li tkogod koji je vrstan u frulakom umijeu, ali uvelike zaostaje po podrijetlu ili ljepoti, iako je svako od tih vee dobro negoli frulako umijee (mislim: plemenito podrijetlo i ljepota), i prema razmjeru ta [svojstva] vie nadmauju frulako umijee negoli on njih svojim umijeem ipak tomu treba dati izvrsnija glazbala. Jer doti nom bi djelu trebale pridonositi premo po bogatstvu i plemenitu podrijetlu, ali ne pridonose nita. Uz to, prema tome razlogu svako bi se dobro moglo sa svakim drugim usporediti. Jer ako se stano vita veliina 117 moe odmjeravati, onda bi se i veliina u cijelosti mogla odmjeravati prema bogatstvu i slo bodi, tako te ako se ovaj vie istie prema veliini negoli onaj prema kreposti - iako uope vie prema uje krepost veliinu - sve bi stvari bile usporedive. Ako je, naime, tolika i tolika [veliina] bolja od tolike i tolike, ta je bjelodano jednaka. A kako je takvo to nemogue, jasno je da se s razlogom za vlast u dravnim poslovima ne nadmee prema bilo kojoj nejednakosti (jer ako su jedni sporiji a drugi bri, ne trebaju zbog toga jedni dobivati vie a drugi manje, ve u tjelovjebenim natjecanjima takva raz lika donosi ast); nego iz kojih se stvari drava sastoji, tima treba biti nadmetanje 1 1 8 . Stoga se razlono natjeu za ast oni plemenita podrijetla, slobodnjaci i bogatai; jer t i 1 1 9 moraju biti slobodni 120 i donositi dohodarinu (ne bi se naime drava mogla
autres sciences et potentialits; njem. in den anderen Wissenschaften und Knsten; rus. U3 paccMompeuun ocmajibHbix nayK u ucKyccme; novogr. (iz ostalih znanosti i sposobnosti). 117 Ili visina. 118 Podrazumijeva se natjecanje ili nadmetanje za 'poloaje', 'slube' u vlasti. 119 To jest: oni koji su na vlasti ili obavljaju dravne poslove. 120 Ili 'porezna stopa', 'porez'. Gr. ; lat. qui pro censu tributum confrant; engl, tax-payers; franc, des contribuables; njem. Steuern entrichten; rus. u Aiodu, nAamnu^ue HAOZU; novogr. (koji imaju prihoda, prinosa).

35

40 1283 3 5

25

10

30

15

98

99

sastojati samo od siromaha kao ni samo od robova). Nu ako su potrebne t sastojine, bjelodano su onda potrebne i pravednost i graanska krepost 1 2 1 ; jer bez tih drava ne moe opstojati: bez prvih naime ne moe bivati drava, bez drugih opet ne moe se njome skladno upravljati. 13 Radi sama opstanka drave, inilo bi se kako se ispravno natjeu ili u svim ili u nekima od tih, doim za dobar ivot s najvie prava bi se natjecali obrazovanje i krepost, kao to je i prije reeno 1 2 2 . Budui, dakle, niti sve jednako trebaju imati oni to su jed naki samo u jednom, niti pak nejednako oni nejed naki u jednome, nudno su svi takvi dravni poreci [zapravo] zastrane. Reeno je naime i prije 1 2 3 , kako se na neki nain s pravom natjeu svi, ali ne i napro sto svi s pravom. Bogatai zbog toga to im pripada vie zemlje, a zemlja je zajednika; uz to su pri ugovorima veinom pouzdaniji. Oni pak slobodni i plemenita podrijetla kao bliski jedni drugima (jer graani su vie plemeniti od neplemenitih, i pleme nito podrijetlo svi aste i doma i u domovini); a uz to, vjerojatno i stoga to su bolji oni od boljih, budui da je plemenito podrijetlo krepost roda 1 2 4 . Slino emo rei kako se s pravom i krepost natjee, jer kaemo da je pravednost zajednika krepost, koju moraju pratiti sve ostale 1 2 5 . Ali i veina se [s pravom natjee] protiv manjine, jer su prvi i jai i bogatiji i bolji, ako se uzmu tako brojniji naprama malobrojnim. Ako dakle svi budu u jednoj dravi - kaem: oni dobri, bogati i plemenita podrijetla, te jo neko drugo graansko mnotvo - hoe li biti prepirke oko
121 Ili - prema veini - i 'ratnika vrlina', kako pokazuju prije vodi. Gr. [] ; lat. bellica virtus; engl. valour; franc, la valeur militaire; njem. die kriegerische Tugend; rus. eouHCKan donecmb; novogr. . Usp. i IV. 1291 a 19-33. 122 Usp. 1281 a 4. 123 Usp. 1280 a 9. 124 Ili 'izvrsnost rase'. Gr. ; lat. generis virtus; engl, exellence of race; franc, une vertu de la race; njem. die Tchtigkeit der Familie; rus. dopodeme.ib, npucyui,asi ueeecmHOMy pody; novogr. . 125 Usp. Nikomahova etika, V. 1129b 25.

20

25

30

35 40 42 1283 b

toga koji trebaju vladati, ili je nee biti? Pri svakom naime pojedinom od spomenutih dravnih poredaka nedvojbena je prosudba tome koji trebaju vladati (jer poreci se razlikuju po vrhovnoj vlasti jedni od drugih, pa je ona ili u bogataa ili u valjanih mueva, i u svim ostalima svaki na svoj nain); ali mi pak razvidjeti trebamo, kad su istodobno prisutne sve t stvari, kako valja razluiti. Ako brojem bude posve malo onih koji posjeduju krepost, kojim nainom treba odluiti? Treba li njihovu malobrojnost razvi djeti naprama zadai: jesu li uzmoni upravljati dra vom ili ih treba biti toliko mnotvo da mognu tvoriti dravu? Postoji naime stanovito dvoumlje oko svih onih koji se natjeu za dravne asti 1 2 6 . Jer inilo bi se kako nita pravedno ne navode oni koji trae vlast zbog bogatstva, a slino i oni zbog plemenita podri jetla; ini se, naime, ako bude neki pojedinac bogatiji od svih ostalih, onda taj jedan bjelodano prema tome istome pravu treba vladati svima, te slino onaj kojega resi plemenito podrijetlo nad onima koji se natjeu zbog svoje slobode . Isto e se moda dogoditi i u vladavini najboljih 128 s krepou. Jer ako bi neki pojedinac bio bolji mu od svih ostalih valjanih u dravnoj upravi, taj bi morao biti vrhovnik 1 2 9 prema tome pravu. Ako dakle i mnotvo treba imati vrhovnu vlast zbog toga to je jae od malobrojnih, onda i jedan ili vie njih (vie od jednog, a manje od mnotva) budui jai od ostalih, trebali bi imati vrhovnitvo prije negoli samo mnotvo. Sve t stvari ini se jasno pokazuju kako nije ispravna ni jedna od tih odredaba, prema kojima dotini zahtijevaju da sami oni vladaju, dok im se svi ostali podvrgavaju. Jer i protiv onih koji prema kreposti zahtijevaju vrhovnitvo u dravnoj upravi, te slino i onih [koji to trae] prema bogatstvu, mnotva bi mogla navesti pravedan razlog. Nita naime ne prijei da mnotvo

10

15

20

25

30

126 Ili 'za dravne slube'. Gr. ; lat. de civilibus honoribus; engl, all the aspirants to political power; franc, les dignits d'ordre politique; njem. die politischen mter; rus. nonecmu tocydapcmee; novogr. . 127 Podrazumijeva" se: zbog toga to su roeni kao slobodni (slobodnjaci) za razliku od robova. 128 To jest: u aristokraciji. 129 Ili 'nositelj vrhovne vlasti'.

100

101

katkad bude bolje negoli su i malobrojni i bogatiji, ne uzeti pojedince, nego cjelokupno. Zbog toga i na dvoumlje, koje neki postavljaju i istrauju, trebalo bi odgovoriti istim nainom. Dvoume, naime, neki kako treba zakonodavac postavljati zakone - elei donijeti one najispravnije zakone - na korist onih boljih ili veine, kad se dogodi ono reeno 1 3 0 . 'Ispravno' 1 3 1 tu valja shvatiti kao 'jednako'. A to jednako ispravno na korist je cijele drave i zajedni tva graana; graaninu pak openito je svojstvo i vladati i da se njime vlada; i on je u svakom dravnom poretku drukiji, ali u onome najboljem onaj tko je uzmoan i voljan vladati i 'biti vladan' u skladu sa ivotom prema kreposti. Ako se pak tkogod toliko razlikuje prema su viku kreposti, ili vie njih od jednoga (ali koji nisu uzmoni postii ispunu drave), tako te se ne moe ni usporediti krepost svih ostalih niti njihova dravnika mo 1 3 2 s onom u dotinika, bilo vie njih bilo samo jednoga, t se i ne mogu smatrati dijelom drave; nanijet e im se naime nepravda izjednaujui ih s onima od kojih su toliko razliiti prema kreposti i dravnikoj moi, jer takav bi se inio poput boga meu ljudima. Otuda je bjelodano kako zakonodav stvo nudno biva jednakima i podrijetlom i mou, doim za one nema zakona, jer oni su sami zakon 1 3 3 . I smijean bi bio tko bi pokuao njima postavljati zakone. Rekli bi mu moda kako ono, u Antistena , lavovi odgovorie zeevima koji su, zborei u skup tini, zahtijevali jednakost sviju. Zato i ustanovie ostracizam drave s pukom vladavinom s toga
To jest: kad je veina - uzeta zajedno - bolja od nekolicine (prema B.Jowettu). 131 Ili 'pravo', 'pravedno'. 132 Ili 'sposobnost' ili 'znanje'. Gr. ; lat. potentia civilis; engl, the political capacity ; franc, capacit politique; njem. die politische Fhigkeit; rus. noAumunecKue cnocoHOcmu; novogr. [] (.. .znanje i sposobnost/ili nadarenost). 133 Usp. Platon, Polit. 292 d. i Zakoni IX, 875 c d. 1 4 'Gdje su vam pande i zubi?' Usporedi i Ezopovu basnu (241). 135 Ili 'izgon s pomou crepinih glasovnica'. Pri progonu nepoudnika, graani bi na glasovnicu (to jest: zemljanu ploicu

35

40

1284 a 3 3 5

10 15

razloga. T, naime, ini se tee za jednakou vie od svega, tako te one koji su se inili da nadmauju mou (zbog bogatstva, mnoinom prijatelja ili kakve druge dravnike sile) osuivali su crepinim glasovnicama i izgonili iz drave na odreeno vrijeme. Pria se kako su i Argonauti Herakla ostavili zbog istoga uzroka, jer ga Argo ne htjede voziti zajedno s osta lima, budui da je uveliko nadmaivao brodare. Stoga oni koji pogruju samovlae 136 i Perijandrov savjet Trazibulu ne treba misliti kako su naprosto u pravu to kude. (Kazuje se naime da Perijandar 1 3 7 nije rekao nita glasniku poslanomu po savjet, nego je, posjekavi klasove koji su strili, ujednaio usjev na njivi. Iako glasnik nije shvatio razlog tome postupku, im je dojavio to se dogodilo, Trazibul je .shvatio kako mora ukloniti mueve koji stre.) Jer takvo to ne koristi samo samosilnicima, niti tako samo samosilnici ine, nego se slino postupa i u viadavinama manjine te u pukim vladavinama. Ostraci zam 1 3 8 , naime, ima istu mo na neki nain da suzbija i progoni odve istaknute [pojedince]. Isto ine dra vama i narodima oni u kojih je mo, kao Atenjani Samljanima, Hijanima i Lezbljanima (jer im uvrstie vlast nad njima, Atenjani ih unizie protivno ugovorima). I perzijski je kralj Medijce i Babilonjane i druge, koji su se ponosili time to neko bijahu u vlasti, esto 'podsijecao'. Postavljeno pitanje openito se odnosi na sve dravne poretke, te i one ispravne. Jer izopaeni 1 3 9 poreci ine dotino gledajui svoj probitak, ali i oni kojima je do zajednikog dobra postupaju na isti nain. Bjelodano je to i u ostalim umijeima i znano stima; jer niti e slikar dopustiti da mu stvor ima nerazmjerno veliku nogu, pa ako bi se i odlikovala
u obliku crepia - gr. ) ispisivali dotinikovo ime. U Ateni je za izgon/progon moralo biti 6.000 glasova. Sm izgon se zvao . U Sirakuzi je pri istom postupku kao glasov nica sluio list masline, pa se taj izgon zvao petalizam (gr. od , list). Ili 'tiraniju'. Dotina pria potjee od Herodota (V, 92), samo to Herodot pripisuje Trazibulu ulogu koju Aristotel pridaje Perijandru. 138 Usp. V. 1302b 18. 139 Ili 'poreci koji su zastrane'.
137 136

20

25

30

35

40 1284 b

3 5

10

102

103

ljepotom; niti e brodograditelj pustiti da takva bude krma ili koji drugi od brodskih dijelova; niti e pak zborovodja onomu to glasnije i ljepe pjeva od cije log zbora dopustiti da pjeva sa zborom. Tako te zbog toga nita ne prijei samovladare da se slau sa svojim dravama, ako tako ine kad njihova vlastita vlada vina biva na korist tim dravama. Stoga u sluaju priznatih istaknutosti razlog za ostracizam ima stano vito dravniko pravo. Bolje je dakako ako zakono davac ve u poetku tako uredi dravu da i ne treba dotinoga lijeka; drugi put, ukoliko do toga doe, bio bi popraviti nastalo neim takvim ili slinim. Ali se u dravama tako ne dogaa; jer se [ljudi] ne obziru na korist zajednike drave, ve se ostracizmom slue u stranake svrhe 1 4 0 . Dakle, u izopaenim dravnim porecima, jasno je kako je takvo to zasebino korisno i pravedno; samo je isto tako bjelodano da to nije i naprosto pravedno. Ali u najboljem dravnom poretku mnogo je dvoumlja oko toga, i ne prema suviku u ostalim dobrima, kao to su snaga, bogat stvo i mnotvo prijateljstava, nego ako se tkogod odlikuje prema kreposti, - to je initi? Jer ne bi se smjelo rei kako bi ga trebalo prognati i odstraniti, ali ne ni vladati njime; slino bi, naime, bilo zahtijevati da se Zeusom vlada, podijelivi izmeu sebe vlast. Preostaje, dakle, kako se ini i naravnim, da svi takvoga sluaju rado, tako te takvi budu doivotni kraljevi u dravama. 14 Moda bi bilo skladno poslije iznesenih rijei poi dalje i razvidjeti kraljevstvu 141 . Jer kaemo kako je ono jedan od ispravnih dravnih poredaka. Treba razvidjeti, koristi li kraljevska vladavina dravi ili
140 Ili 'u stranarskim sukobima'. Iako je dotino mjesto okvirno jasno, razliito se prevodi. Gr. ; lat. sed seditiose ostracismis utebantur; engl, they have used ostracism for factious purposes ; franc, mais elles ont mis l'ostracisme au service des factions; njem. sondern verwendete den Ostrakismos als eine Waffe im Parteikampfe; rus. a npecAedoeanu npu amoM ebizody dnn ceoe napmuu; novogr. (nego u svoju stranaku korist). 141 Ili kraljevskoj vladi'. Gr. ; lat. regnum; engl. royalty; franc, royaut; njem. Knigtum; rus. ovdje enaemb, iako se inae prevodi kao uflpcmeo i KopoAeecmeo; novogr. .

15

20

25

zemlji, kojom se hoe skladno upravljati, ili pak ne, nego prije nekakav drukiji dravni poredak, ili pak ona jednima koristi a drugima ne koristi. Treba pak prvo istraiti postoji li jedan njezin rod ili ih je vie razliitih. Lako je uvidjeti kako sadri vie rodova i kako nain vladavine nije jedan u svima. Naime, u spartanskom dravnom poretku ini se da je kra ljevska vladavina najvie prema zakonu, i nije pogla vito iznad svega, nego kad izae izvan zemlje, kralj je vrhovni zapovjednik u ratnom pohodu. Uz to se obredi bogosluja povjeravaju kraljevima. Takva je kraljevska vladavina poput nekakvog vojsko vodstva samovladar te je doivotna 1 4 2 . Kralj nije vlastan ubiti, osim zbog straljivosti143 kao u drevnim [dra vama] za ratnih pohoda, po pravu oruane ruke. tome govori i Homer. Jer Agamemnon je uvrede strpljivo podnosio na skuptinama, ali kad bi poli [u boj], bijae vlastan i ubiti. I zaista kae: Koga li pak ja (ugledam) daleko od b o j a . . . ; nee on lako izbjei ni psima ni pticama. Jer pri menije pravo na smrt. 1 4 4 To je, dakle, jedan oblik kraljevske vladavine, vojskovodstvo za cio ivot, i od tih su jedne vladavine nasljedne, jedne pak izborne. Uz tu postoji i drugi oblik jednovlade , kakva su kraljevstva u nekih barbara. Ta sva imaju mo nalik na samovladu 1 4 6 , ali
142 Dotino mjesto razliito se prevodi. Gr. ; lat. instar est summi et perpetui imperii militaris; engl, a kind of generalship, irresponsible and perpetual; franc, comme une sorte d'office de stratge, muni de pleins pouvoirs, et perptuel; njem. wie ein selbstndiges und lebenlngliches Feldherrenamt; rus neAnemcH 6bi ueKoe HeozpanuneHHOU u HecMeuneMO cmpamezue; novogr. (nalik na samovladarsko i doivotno vojskovodstvo). 14j Podrazumijeva se: kralj nema pravo oduzeti ivot kojemu od svojih podanika, osim u sluaju straljivosti (kukavstva) pred neprijateljem u vrijeme rata. 144 Homer, Ilijada, II. 391-393. Doslovan prijevod, s time to se posljednje rijei ne nalaze u izdanjima Ilijade koja su do nas dospjela. 145 Ili 'samovlade', 'monarhije'. Gr. ; lat. monorchia; engl, monarchy; franc, monarchie; njem. Alleinherrschaft; rus. MonapxuH; novogr. . 146 Ili 'tiraniju'.

40 1285

10

14 14 15

30

35

104

105

su zakonita i po oinskome obiaju. I jer su naravlju skloniji ropstvu barbari nego Grci, te Azijati nego Europljani, strpljivo podnose samosilniku vladavinu bez omraze. Zbog toga su t (vladavine) samosilnike 1 4 7 , ali su postojane, jer se temelje na oinskim obiajima te su zakonite. I tjelesna straa im je kraljevska a ne samosilnika s istog razloga. Jer graani tite orujem kraljeve, a samosilnike najamnici. Jedini naime vladaju po zakonu i uz pristanak podanika, a drugi protiv njihove volje, tako te prvi imaju tjelesnu zatitu od graana, a drugi pak protiv graana. Takve su dakle dvije vrste jednovlade. Trea je kakva bijae u drevnih Grka, a koju nazivaju izabranim presuditeljima. 148 Ona je, naprosto reeno, izborna samovlada, a razlikuje se od barbarske ne time to nije prema zakonu, nego samo time to nije po oinskom obiaju. Drali su jedni od tih (kraljeva) doivotno tu vlast, drugi pak do odreena roka ili za odreene zadae, kao to izabrae neko Mitilenjani Pitaka 1 4 9 protiv prognanika, koje predvoahu Antimenid i pjesnik Alkej. Pokazuje i sm Alkej kako za samovladara izabrae Pitaka u jednoj od pjesama poasnica: Pitaka niska podrijetla gradu kukavnu i jadnu postavie samovladarem, silno ga hvalei svisebice. 150 T dakle (jednovlade) jesu i bijahu samosilnike jer su samovladarske; zbog toga pak to su izborne i uz pristanak podanika - one su kraljev ske. etvrta vrsta kraljevske jednovlade obuhvaa one iz junakoga doba koje bijahu prema zakonu te

20

25

29 29 30

uz pristanak podanika i po oinskim obiajima. 151 Zbog toga to ti prvaci bijahu dobroinitelji mno tvu u kakvim umijeima ili u ratu, ili zbog sjedinje nja ili pribave zemlje, pa postadoe kraljevima pri stankom podanika i [zajamie kraljevstvo] svojim nasljednicima po oinskim obiajima. 153 Vrhovnici bijahu u ratnome zapovjednitvu i nad rtvama koje nisu sveenike, te su uz t stvari i u sporovima presuivali. Jedni to injahu prisegnuti, drugi neprisegnuti, a prisega bijae uzdignue ezla. 1 5 4 dakle u drevnim vremenima neprekidno su imali ovlast i nad (stvarima) u gradu i nad onima u polju te u inozemstvu. 1 5 5 Kasnije pak, poto jedne od tih ovlasti napustie sami kraljevi, jedne im mnotva oduzee, u nekim dravama ostadoe kraljevima samo rtvovanja, doim ondje gdje je jo bilo dostojno imena kraljevstva, obnaahu jo samo ovlast vrhov nog ratnog zapovjednitva izvan granica zemlje. To su, dakle, oblici kraljevstva, etiri brojem: jedno iz junakoga doba (ono bijae po pristanku podanika, ali s ogranienim ovlastima, jer kralj je bio vojskovoa i sudac te vrhovnik u bogosluju) ; drugo je barbarsko (ono je nasljedna samosilnika vladavina u skladu sa zakonom); tree je koje nazivaju izabranim presuditeljstvom [ili vladarstvom] (ono je pak izborno samosilnitvo); etvrto je kao u Spartanaca (koje je naprosto reeno vrhovno zapovjednitvo, nasljedno i doivotno). Ta se (kra151 Iako sama grka rije znai Oinski, starinski, starodrevni / obiaj' (lat. consuetudo), esto se prevodi i kao 'ono to je nasljedno'. Gr. ; lat. patriae engl, hereditary; franc, hr ditaires; njem. ererbt; rus. npaeo 3KOHHOZO uacnedoeamui; novo gr. (nasljedni, batinjeni). 152 Usp. V 1310 b 10. 153 To jest: njihovi su nasljednici batinili kraljevstvo po oin skim (starodrevnim) obiajima. 154 Podignuti (ili uzdignuti) ezlo (palicu ) kao znak vlasti ili pravne ovlasti nalazi se ve u Homerovoj Ilijadi (npr. I, 234). 155 Dotina reenica nije u cijelosti jasna, ali je Lambinov latinski prijevod prihvatljivo razrjeenje: et res urbanas et eas quae agri finibus continebantur et eas quae extra fines imperii... perpetuo moderabantur. 156 Posrijedi je vieznanica esimnetija.

10

15

20

35

25

1285 b

Ili 'tiranske'. Ili 'bojnim sucima' ili 'izabranim vladarima' (esimnetima). Posrijedi je nazivak nejasna postanka i znaenja. Gr. ; lat. aesymnetes; engl, aesymnetes; franc, asymntes; njem. Aisymneten; rus. acuMnemuu; novogr. . Sama se rije javlja ve u Homera i do Aristotelova doba poprima znaenja od izabranog suca do izabranog vladara s diktatorskom ovlau, bilo na odreeni rok bilo doivotno, bilo u iznimnim okolnostima bilo po ustaljenu obiaju dotine zajednice. 149 Pitak je inae jedan od sedmorice mudraca, a Antimenid je Alkejev brat. 150 Frag. 37 A, T. Bergk, Poetae lyr. gr. Doslovan prijevod.
148

147

106

107

ljevstva) dakle tim nainom razlikuju jedna od dru gih. Peti je oblik kraljevstva gdje jedan vlada svime, kao to svaki pojedini narod i pojedina drava upravlja zajednikim stvarima; ono je ustrojeno prema 157 gospodarstvu. Jer kao to je gospodarstvo nekakvo kraljevanje kuom, tako je i kraljevstvo gospodarenje dravom te jednim ili mnogim narodima. 15 Gotovo da postoje tako rei dva oblika kraljevstva kojima valja razvidjeti: ovo [posljednje] i ono spar tansku ; jer ona mnoga druga nalaze se izmeu ta dva; naime, ili imaju manje ovlasti nego svekraljevstvo ili opet vie nego u spartanskom kraljevstvu. Stoga je istraivanje gotovo dvojem; prvo, je li dravama probitano imati jednog doivotnog voj skovou, koji bi bio ili prema rodu 1 5 9 ili [biran] naizmjenice, i drugo, je li na korist da jedan bude vrhovnik nad svime, ili pak nije? Razmatranje tak vom vojnom vrhovnitvu vie se tie zakona negoli oblika dravnog poretka (jer takvo moe bivati u svim dravnim porecima), tako te to za sada moemo ostaviti ne stranu. Preostala vrsta kraljevine oblik je dravnog poretka, tako te njoj treba razmo triti, i ukratko pregledati dvoumlja koja ona sadr ava. A za poetak istraivanja je ovo: je li korisnije da vlada najbolji mu ili da vladaju najbolji za koni? 1 6 0 Onima koji mniju kako je kraljevanje na korist ini se, da zakoni izriu samo openito, ali ne i prikladno
Ili 'prema kuanstvu, domainstvu'; gr. ; lat. quod regnum rei familiaris administrandae rationem descriptione et or dine imitatur; engl, this form corresponds to the control of a household; franc, sur le mme rang que l'administration du pre de famille; njem. nach der Art einer Hausverwaltung; rus. ecmb 6bi enacmb doMoxo3HcmeeHHasi; novogr. (/vlast/ proi renu na cijelo javno gospodarstvo /sic!/). 158 Posrijedi je ili 'sveopa, sveobuhvatna kraljevina' ili 'pot puna kraljevska vladavina', kako se vidi iz razliitih prijevoda. Gr. ; lat. regnum perfectum; engl, the absolute roy alty; franc, la royaut absolue: njem. das Universalknigtum; rus. (inae) HeozpanuHeHHan u,apcKan enacmb, (ovdje) eceoT>eMAiouiftH u,apcKOH enacmb; novogr. . ' 3 V Ili'nasljedan unutar jednog roda'. 160 Usp. Platon, Drava, 294A-295C.
157

30

35

1286

pojedinim sluajevima, tako te je u bilo kojem umi jeu zaludno ravnati se samo prema propisima. U Egiptu je tek nakon etvrtog dana doputeno lijenicima izmijeniti [lijeenje] (uine li to prije, onda na vlastitu pogibelj). Bjelodano je, dakle, kako s istoga uzroka nije najbolji dravni poredak koji biva prema propisima i zakonima. Ali vladatelji se trebaju drati onog sveopeg naela. I pri tome je bolje ono to je u cijelosti lieno strasti od onoga kojemu je uroena. Ona pak u zakonu nije prisutna, doim je dua ovjeja nudno cijela takva. 1 6 1 Ali moda bi rekao tkogod kako zato [ovjek] e bolje svjetovati u pojedinanim sluajevima. Jasno je, dakle, kako je nudno da dotinik bude i zakonodavac, i da se donose zakoni, ali koji nee vrijediti ondje gdje zastranjuju, dok vrijede u ostalim sluajevima. Nu u onim stvarima u kojima ne moe zakon ili uope suditi ili pak ne dobro, treba li odluiti jedan koji je najbolji ili svi? Jer sada [ljudi] okupljeni prosuuju, savjetuju i presuuju, a sve se prosudbe odnose na pojedinanosti. Sm za sebe, usporeen s drugim, svaki je moda gori. Ali drava se sastoji od mnogih, poput gozbe to je ljepa kad za nju mnogi prilau negoli samo jedan. Zbog toga i sudi bolje mnotvo u mnogim stvarima negoli bilo koji pojedinac. Uz to je mnotvo i vie nepokvarljivo - kao i vea koliina vode tako je i mnotvo nepokvarljivije od manjeg broja [ljudi]. U pojedinca svladana srdbom ili kakvom drugom strau nudno se izopai pro sudba, ali teko da bi se svi istodobno razgnjevili i pogrijeili. Nek su to mnotvo slobodnjaci, koji nita ne ine mimo zakona, osim ondje gdje je togod propustio. Ako pak takvo to nije lako nai medu mnogima, ali ako t mnogi budu dobri muevi i gra ani, hoe li nepokvarljiviji biti jedan vladatelj ili pak oni brojem mnogi koji su svi dobri? Nije li jasno kako su takvi oni mnogi? [Rei e se:] Ali oni stranare, dok je pojedinac nestranar. Nu na to se moe odvratiti kako su oni valjani duom upravo kao i onaj pojedinac. Ako pak vladavinu veeg broja ljudi, koji su svi dobri, treba oznaiti kao vladavinu najboljih ,
161 162

15

20

25

30 31 31

9 9 10

35

40 1286 b

To jest: podlona je strastima. Ili 'aristokraciju'.

108

109

a vladavinu jednoga kao kraljevstvo, onda bi dra vama bilo bolje izabrati vladavinu najboljih negoli kraljevstvo, pa bila ta vladavina uz upotrebu sile ili 163 bez nje , samo uzmogne li se nai vie tako slinih. I zbog toga se moda kraljevalo ranije, to su se rijetko nalazili muevi koji bi se uvelike odlikovali krepou, a prije svega zato jer tada nastanjivahu malene drave. Uz to su zbog dobroinstva postavhali kraljeve, a ono je djelo dobrih ljudi. Poto se zbilo te je nastalo mnogo slinih prema kreposti, nisu vie podnosili [kraljevinu], nego su zatraili nekakvo zajednitvo i uspostavili ustav 1 6 4 . Poto se ti izopaie, bogatei se na tetu zajednice, otuda su vjero jatno nastale vladavine malobrojnih; 1 6 5 jer stadoe astiti bogatstvo. Iz tih se prvo promijenie u samosilnike vladavine 1 6 6 , a iz njih u puku vladavinu 167 . Jer postajui sve malobrojniji zbog gadne lakomosti, inili su [vladatelji] mnotvo sve snanijim, tako te je osvojilo vlast i uvelo puku vladavinu. A kako se pak dogodilo te su i drave postale vee, moda vie i nije bilo lako zasnovati bilo koji drugi dravni poredak osim puke vladavine. Ako bi tkogod postavio da je dravama kraljevska vladavina najbolja, to e biti s kraljevim potom cima? Treba li i njegov rod kraljevati? Nu, ispadnu li t bilo kakvi, moe biti tetno. Ili, budui vladarem, on nee vlast predati svojoj djeci. Ali nije lako u to vjerovati. Jer teko je to, i trai vie kreposti nego to je u ovjejoj naravi. A postoji dvoumlje i oko nje gove moi; treba li budui kralj imati kakvu silu oko sebe, kojom bi uzmogao prisiliti one koji su mu nepokorni, ili kako e moi svoju vladavinu provo diti? Jer ako i bude vladao prema zakonu, ne inei
Usp. I. 27. 164 Ili 'ustavni dravni poredak'. Gr. ; lat. politia; engl. Constitution; franc, constitution; njem. eine Politie; rus. nonumun; novogr. (dravni poredak koji se zove poglavito politeia /ustavna drava/). 165 Ili 'oligarhije'. 166 Ili 'tiranije'. 167 Ili 'demokraciju'. Dok se u Platona {Drava, VIII, 555b) oligarhija pretvara u demokraciju, a demokracija u tiraniju, Ari stotel mijenja taj poredak, pa se oligarhija pretvara u tiraniju, a tiranija u demokraciju.
163

10

nita po vlastitoj volji mimo zakona, ipak pri njemu mora biti mo kojom e tititi zakone. Jedva da je takvome kralju teko odgovoriti na dotino pitanje. Jer on treba imati silu, a ta sila treba biti jaa od svakog pojedinca i nekolicine u skupini, ali slabija od samog mnotva. Tako su stari davali strae kad bi na elo drave postavljali onoga kojeg nazivahu izabra nim vladateljem ili samosilnikom 1 . Te kad je Dionizije zatraio strae, netko je savjetovao Sirakuanima da mu dadnu upravo toliku strau.

35

40

15

20 22 22 25

Pretresajui bili smo stali kod kralja koji sve ini 40 prema vlastitoj volji, te sada valja njemu razvidjeti. 1287 Jer onaj takozvani kralj prema zakonu, kako ve rekosmo 1 6 9 , ne predstavlja posebian oblik dravnog poretka; (u svima naime po recima moe biti doi votna vojsko vodstva, kako u pukoj vladavini tako 5 i u vladavini najboljih, i mnogi postavljaju jednog nad cijelom graanskom upravom; takva je vladavima u Epidamnu, te u neto manjoj mjeri u Opuntu.) onome takozvanome svekraljevstvu (koje je poredak u kojem kralj vlada svime po vlastitoj volji) nekima se ini kako nije u skladu s naravlju da jedan bude vrhovnik svima graanima, gdje je drava sastavljena od slinih m . Jer slinima naravlju mora prema naravi pripadati isto pravo i isto dostojanstvo, tako te: kao to imaju li nejednaki istu hranu i odjeu, tetno je tjelesima, isto je tako i s poastima. A slino je i pridavati nejednako jednakima. Stoga je pravedno da nita vie ne vladaju nego to se njima vlada, i to redomice i naizmjenice. A to je ve zakon, jer red je zakon. I bolje je izabrati da zakon vlada
168 To jest: 'esimnetom' ili 'tiraninom'. Vidi i ranija tumaenja tih nazivaka. 169 Usp. 1286a 2. 170 Gr. ; lat. totius rei bellicae administrandae potestas; engl, the administration af a state; franc, l'administration civile; njem. die ganze Staatsverwaltung; rus. enympennoe ynpaenenue; novogr. (uprava). Posrijedi je opreka izmeu (graanska uprava) i (vojnika uprava, vojskovodstvo). 171 Ili 'jednakih', kako je u nekim prijevodima. Gr. ; lat. ex similibus; engl, of equals; franc, d'hommes semblables; njem. aus Ebenbrtigen; rus. U3 oduuaKoebix; novogr. .

10

15

30

110

Ill

negoli jedan izmeu graana; i prema istome raz logu, iako bi bilo bolje da neki vladaju, ipak t treba postaviti kao zakonouvare 1 7 2 i slubenike zakonima. Jer nudno je da postoje nekakvi vladatelji 173 , ali kau kako nije pravedno da to bude jedan, ako su svi slini. One pak stvari za koje se ini kako ih ne moe odrediti zakon, t ni ovjek ne bi mogao znati. Nu dostatno pouivi, zakon preputa ostalo vladateljima da prosude i provedu prema najpravednijem mnijenju. Uz to im doputa ispraviti to god im se po iskustvu pokae boljim od postojeih zakona. Tko dakle nalae vladavinu zakona, ini se kako nalae vladavinu samih boga i uma; tko pak nalae da ovjek vlada, dodaje i zvijer. Jer elja je takva, i strast izopauje vladatelje i najbolje mueve. Zbog toga je zakon um bez udnje. Iz umijea preuzeti primjer ini se lanim, da je loa ljeidba prema napisanim uputama, nego da je uputnije pozvati strunjake 1 7 4 . Jer oni nee initi nita iz prijateljstva, a protiv pravila, nego e primiti plau poto se boles nici izlijee. Oni pak koji su u dravnim slubama mnoge stvari obiavaju initi iz zlobe i naklonosti. A i [sami bolesnici] kad bi posumnjali kako ih lije nici kane upropastiti radi dobitka, u dogovoru s neprijateljima, radije bi potraili lijeka u onim napi sanim u p u t a m a 1 0 . A i lijenici kad sami obole, pozivaju druge lijenike, te uitelji tjelovjebe kad vje baju, [pozivaju druge] uitelje, kao da nisu uzmoni istinito prosuditi zbog toga to je prosudba vlasti tome i to su u vlasti uvstva. Tako te je bjelodano, kako oni koji trae pravedno, trae srednje 1 7 6 , jer zakon je ono srednje. Uz to, od zakona koji su pisani vaniji su i vanijim stvarima su oni to se temelje na obiajima, tako te je ovjek kao vladatelj pouzda172 Gr. ol ; lat. legum custodes; engl, guardians of the law; franc, gardiens des lois; njem. Wchter der Gesetze; rus. cmpaMU 3; novogr. . Ti su zakonouvari u slobodnim grkim dravama bili oblik vrhovnitva koje je bdjelo nad zakonima. U Ateni ih je bilo sedam i nadzirali su zakonske prijedloge u narodnoj skuptini. 173 Ili 'upravni poloaji', 'upravitelji'. 174 To jest: upuene lijenike. 175 Ili slobodnije uzeto: u lijenikim knjigama. 176 Usp. Nikomahova etika, V. 1132a 22.

niji nego pisani zakoni, ali nije [pouzdaniji] negoli zakoni utemeljeni na obiajima. Nu nije nikako lako pojedincu nadzirati mnoge stvari. Trebat e dakle postaviti vie podreenih slu benika, tako te koja je razlika, je li to ve od poetka tako ili ih je jedan postavio takvim nainom? Uz to, kao to je prije reeno 1 7 7 , ako mu koji je valjan, jer je bolji, pravo je da vlada, od jednoga takvog dvojica dobrih su bolji. tome govori ono kad dvojica zajedno pou 1 7 8 , te Agamemnova molitva takvih da je deset meni svjetnika. 179 Postoje dapae i sada u nekim stvarima inovnici ovlateni suditi, kap sm sudac, u pojedinostima gdje zakon ne uzmae odre diti, jer stvarima gdje je zakon uzmoan, tima nitko ne dvoumi kako e ih najboljim nainom odre diti i presuditi. Nu budui se jedne stvari mogu obuhvaati zakonima, dok druge ne mogu, nastaje dvoumlje i pitanje: je li poeljnija vladavina najboljeg zakona ili najboljeg mua. Jer kojim se stvarima [ljudi] savjetuju tim se ne moe postavljati zakon. Nitko ne porie kako je nudno da ovjek sudi tak vim sluajevima, ve nee da bude samo jedan, nego vie njih. Jer dobro sudi svaki vladatelj odgojen na zakonu. Besmisleno bi se moda inilo ako bi tkogod bolje vidio svojim dvojim oima i dvojim uima uo, te inio dvojim nogama i rukama negoli mnogi mno gima. ak i sada jednovladari 1 8 0 pribavljaju sebi mnoge oi i ui te ruke i noge. Jer one to su njihovoj vlasti i njima samima prijatelji postavljaju za suvla dare 1 8 1 . Ako dakle ne budu prijateljima, nee postu pati prema jednovladarevoj volji; ako su pak prijatelji njegovi i njegove vladavine, prijatelj je jednak i sli an, tako te misli li kako takvi trebaju vladati, mora
Usp. 1283b 21, 1284b 32. Ilijada, X. 224 (doslovan prijevod). 179 Ilijada, II. 372 (doslovan prijevod). 180 Ili ' monarsi'. 181 To jest: 'za sudionike u vlasti'. Gr. ; lat. imperii collegas faciunt; engl, make colleagues of; franc, en associant leur pouvoir; njem. an der Regierung teilnehmen; rus. denasi coynacmuuKaMu ceoe enacmu; novogr. .
178 177

8 8 10

25

15

30

20

35

25

40 1287 b

30

112

Politika

113

misliti da jednaki i slini vladaju slino. To su gotovo svi prigovori [protivnika] kraljevstva. 17 Ali moda u nekim sluajevima biva takvim nai nom, dok u drugima nije tako. Jer postoji nara viju pravedno i korisno [nekima] u vladavini gospodara, [drugima] u vladavini kralja, [treima] u ustavnoj vladavini ; doim samosilnika vladavina nije prema naravi, kao ni bilo koji drugi od dravnih poredaka koji su zastrane 1 8 3 . Jer takvi bivaju usuprot naravi. Nu iz stvari koje su reene bjelodano je kako meu slinima i jednakima, niti je korisno a niti je pravedno da jedan bude vrhovnik nad svima: ni kad nema zakona, nego kao da je on sm zakon, niti kad ih ima; niti jedan dobar nad dobrima, niti nedobar nad nedobrima; te ne ni onda ako bi bio bolji prema kreposti, osim na stanovit nain. Koji je to nain, valja rei, iako je tome donekle reeno ve
i prije.

35

40 1288

184

5 6 6 18

nadmauje krepost svih ostalih, onda je pravedno da taj rod ima kraljevsku vlast i vrhovnitvo nad svima, ili da dotini pojedinac bude kralj. Jer kao to je reeno i prije 1 6, nije tako samo prema onome pravednome koje obiavaju iznositi oni koji utemeljuju dravne poretke, ili kao vladavine najboljih ili onih malobrojnih ili pak kao puke (jer svi ocjenjuju prema izvrsnosti, samo to im izvrsnost nije ista), nego i prema naelu koje je ve prije s p o m e n u t o . Jer niti bi bilo primjereno takvoga ubiti, izgnati ili ostracizmom odstraniti, niti pak traiti da se po redu njime vlada. Nije naime po naravi da dio premauje cjelinu, a s onim u kojega je tolika izvrsnost dogaa se tako. Tako te jedino preostaje pokoravati se tak vomu i da on bude vrhovnik, ne kad je njegov red, nego naprosto 1 8 8 . kraljevstvu, dakle, koje ima raz like, te koristi li ono dravama ili im ne koristi, i kojima i kako, nek bude odreeno takvim nainom. Budui kaemo kako su tri ispravna dravna poretka, i kako je od njih nudno najbolji onaj kojim upravljaju najbolji, takav je onaj u kojem se nae ili pojedinac meu svima, ili cijeli rod ili mnotvo to premauje prema kreposti, tako da se jednima uzmae vladati dok drugi mogu vladati poradi najpo eljnijeg ivota; u prijanjim raspravama 1 8 9 pokazano je kako mora biti ista krepost [valjana] mua i ona graanina najbolje drave, pa je bjelodano kako istim nainom i s pomou istih sredstava, kojim mu postaje valjanim, nastala bi i drava, bilo kao vlada vina najboljih bilo kao kraljevska vladavina, tako te e biti gotovo isti odgoj i obiaji koji ine valjana ovjeka i koji ine dravnika i kralja. Poto su t stvari odreene, treba pokuati kazati koju najbo ljem dravnom poretku, kojim nainom po naravi nastaje i kako se zasniva. [Onaj tko kani poduzeti primjereno istraivanje njoj taj m o r a . . . ]

20

25

30

Prvo pak treba odrediti to je kraljevska vladavina, to je vladavina najboljih a to je ustavna, vladavina. Za kraljevsku vladavinu prikladno je ono mnotvo koje po naravi moe podnijeti rod koji se istie prema kreposti u upravljanju dravom; za vladavinu najbo ljih pak mnotvo koje po naravi moe podnijeti rod uzmoan vladati nad njima slobodnima kao oni to se odlikuju vladateljskom krepou u dravnoj upravi; za ustavnu vladavinu mnotvo u kojem po naravi nastaje ratniki rod uzmoan vladati i pokoravati se prema zakonu to po zasluzi raspodjeljuje dravne slube imunima 1 8 5 . Kada, dakle, cijeli jedan rod ili pojedinac meu ostalima nade se toliko istaknut prema kreposti da
Reenica nije u cijelosti jasna, te se razliito prevodi. Razli kuju se i latinski prijevodi: a) est aliquod genus hominum ad Imperium domini ferendum aptum natura, aliud ad regium, aliudque ad politiam (editio Bekkeriana); b) est enim aliquod genus hominum ad Imperium herile ferendum aptum natura, aliud ad regium, alliudque ad civilem societatem (D. Lambin). 183 Ili 'izopaeni dravni oblici'. 184 Usp. 1284a 3. 185 Cijelo ovo mjesto nije ni osobito jasno, ni pouzdano.
182

35

10

40

1288 b

15

186 187

Usp. 1283b 20, 1284a 3-17, b 25. Usp. 1284b 28.

188

189

190

Mogue je i znaenje 'uvijek', kako je u nekim prijevodima. Usp. 4,5. Posrijedi je poetna reenica VII. knjige.

114

8*

115

. IV.
1 U svima umijeima i znanostima koje nisu o nekom dijelu, nego potpuno obuhvaaju neki rod, zadaa je pojedinog [umijea ili pojedine znanosti] razmotriti ono to je primjereno svakome pojedinom rodu, kao: kakvo vjebanje kakvomu tijelu koristi, te koje je [vjebanje] najbolje (jer onomu koje je po naravi najskladnije i najobdarenije nudno odgovara najbo lje vjebanje), a koje je opet jedno primjereno svima (i to je, naime, zadaa tjelovjebe); uz to, ako tkogod ne eli ni dostatno tjelesno stanje ni znanje potrebne za natjecanje, ipak je nita manje dunost uvjebavatelja djeaka i uitelja tjelovjebe1 uzmoi razviti i tu sposobnost. Vidimo kako se slino zbiva u lijenikoj znanosti, brodogradnji, izradbi odjee, i u svakom drugom umijeu. Tako te je bjelodano kako je zadaa dotine zna nosti razmotriti najbolji oblik dravnog poretka, koji je on i kakav bi morao biti da najvie bude prema elji, ako nema nikakve izvanjske zapreke, te kakav oblik kojim [ljudima] odgovara (jer mnogima moda nije mogue dostii najbolji poredak, tako te dobar zakonodavac i istinski dravnik ne smije smetnuti s uma ni naprosto najbolji poredak ni najbolji po danim okolnostima 2 ); uz to, i onome treem koji
Gr. ; lat. paedotribae et exercitiorum magistri; engl, the trainer or the teacher of gymna stic; franc, du pdotribe et du matre de gymnastique; njem. des Sport- und Turnlehrers; rus. nedompu u pyKOeodumeAb zuMuacmunecKUMU ynpaxnenuHMu; novogr. . 2 Za razliku od prvog poretka (koji je naprosto najbolji), drugi
1

10

15

20

biva uz odreenu pretpostavku (jer treba i onaj dani poredak uzmoi razmotriti, kako od poetka nastaje, i kad nastane, kojim bi se nainom odrao najdue vrijeme; kaem npr. ako se kojoj dravi dogodi te se njome ne vlada ni onim najboljim poretkom, niti je ona opskrbljena potrebnim preduvjetima, niti je za [najbolji poredak] po danim okolnostima, nego za nekakav loiji); a mimo svih tih stvari treba spoznati onaj [poredak] koji najvie odgovara svima dravama, budui da glavnina onih koji su pisali drav nim porecima, iako neke stvari skladno izriu, znaju zatajiti kad je posrijedi ono to je korisno. Jer ne treba razmotriti samo najbolji poredak, nego i mogui, te slino i onaj lake [ostvariv] i zajednikiji svima. Sada pak neki trae samo najvii oblik, koji zahtijeva mnogo toga 3 , drugi opet zagovaraju [poredak] koji je vie zajedniki, pa odbacujui postojei dravni poredak, hvale npr. spartanski ili neki drugi. Nu treba uvoditi takav ustroj koji bi [graani] iz postojeih uvjeta lako prihvatili i mogli obnoviti, zbog toga to nije manji napor popravljati dravni poredak negoli ga izgraivati ispoetka, kao i preuiti 4 togod negoli uiti ispoetka. Stoga, uza one stvari koje su reene, dravnik treba uzmoi i pomoi postojeim dravnim porecima, kako je i prije
je najbolji tek uvjetno, u odnosu prema danim, 'predloenim' okolnostima. Gr. ; lat. earn quae pro rebus subjectis est optima; engl, which is best relatively to circumstances; franc, celle qui est la plus perfaite en gard aux circonstances de fait; njem. wie auch von der relativ besten Verfas sung; rus. man u omnocumenbuo HauAymuu npu coomeemcmeyiow,ux ocmoHmenbcmeax; novogr. (i prema vrsti poretka to je najbolji u danim uvjetima.). 3 Ili 'mnoge naravne pogodnosti' ili 'mnoge izvanjske danosti', kako je prema nekim prijevodima. 4 Cijeli se ovaj izriaj (u kojem je preuiti kljuna rije) razliito prevodi; pa i oduiti, zaboraviti: gr. ; lat. quemadmodum et dediscere non facilius quam aprincipio discere; engl, just as unlearn is as hard as to learn; franc, tout comme rapprendre est aussi difficile qu'apprendre une premire fois; njem. Wie es auch nicht geringer ist, umzulernen als einfach zu lernen; rus. nmo-nuo nepeynueamb bieaem ne neine, neM ynumb CHanana; novogr. & (kao upravo preuiti negoli sprva uiti).

30

35

40 128*

25

116

117

reeno 5 . To je pak nemogue onomu koji ne zna koliko je oblika dravnog poretka. Sada mniju neki kako postoji jedna puka vladavina i jedna vladavina nekolicine 6 . Nu to nije istinito. Tako te se ne smiju smetnuti s uma razlike u dravnim porecima, koliko ih je, i kolikovrsno se spajaju; uz to, svojstvo je dotine razboritosti i poznavati najbolje zakone i koji su prikladni svakom pojedinom od dravnih pore daka. Jer poradi dravnih poredaka moraju se zakoni donositi i svi ih donose, a ne zasnivaju se dravni poreci poradi zakona. Naime, dravama je dravni poredak raspored [sustava] uprave, kojim se nainom raspodjeljuje, i to je vrhovnitvo u dravi, te to je svrha svake pojedine zajednice. Zakoni su doim odvojeni od samih naela dravnog poretka 7 ; prema njima trebaju vladatelji vladati i tititi od njihovih prekritelja. Tako te je bjelodano kako je nudno poznavati razlike i odredbu svakog pojedinog poretka i poradi donoenja zakona; jer ne mogu isti zakoni koristiti svim vladavinama nekolicine ili svima pukim vladavinama; postoji, naime, vie od jedne puke vladavine, a ni vladavina nekolicine nije samo jedna. 2 Budui smo u prijanjem istraivanju8 dravnim porecima podijelili ih na tri ispravna oblika dravnog ustrojstva: kraljevina, vladavina najboljih i ustavna vladavina, te na tri njihove zastrane: samosilnitvo od kraljevstva, vladavina malobrojnih od vladavine naj boljih, puka vladavina od ustavne vladavine - a vladavini najboljih i kraljevstvu ve je govoreno 9 - (jer razmotriti najboljem dravnom poretku isto je to i govoriti tim nazivcima, jer svaki od njih nastoji zasnivati se prema kreposti uz potrebna sred stva), te uz to u emu se razlikuju uzajamno vlada vina najboljih i kraljevina, i kada treba [poredak]

10

15

smatrati kraljevinom, odreeno je prije 10 , preostaje sada raspraviti ustavnoj vladavini 11 , koja se tako naziva zajednikim imenom, i drugim dravnim porecima: vladavini nekolicine, pukoj vladavini i samosilnitvu 12 . Jasno je, dakle, medu tim zastranama koja je najgora i koja je druga za njom. Jer mora biti zastrana prvog te najboanskijeg i najgora. Kraljevina pak nudno ili smo ime ima, dok sama to nije, ili je takva zbog goleme izvrsnosti onoga tko kraljuje . Tako te samosilnitvo, budui je najgora vladavina, najdalje je ustavnome poretku; vladavina nekolicine na drugom je mjestu (jer vladavina najbo ljih veoma je daleko od takvog dravnog poretka), dok je puka vladavina najumjerenija14. Ve je jedan od prijanjih15 razluio tako, ali ne gledajui na to kao mi. On je, naime, sudio kako od svih poredaka to su valjani - kakva mu je i vladavine nekolicine i ostale - najgora je puka vladavina, koja je opet od najgorih najbolja 10 . Mi pak u cijelosti kaemo da su t izopaene, te da je jedna vladavina manjine bolja od druge, nije prikladno rei, nego da je manje loa. Nu rasprave toj prosudbi ostavimo se zasada. Prvo nam valja razloiti 17 kolike su razlike u dravnih poredaka, ako je vie oblika puke vladaUsp. III. 1279a 32-37, 1286b 3-5. Gr. . Vidi ranije tumaenje. 12 Ili 'oligarhiji, demokraciji i tiraniji'. 13 Usp. III. 1284a 3-b34. 14 Usp. Nikomahova etika, VIII. 12, 1160b 19. 15 To jest Platon (Drava, 302e-303e). Platonu su oligarhija i demokracija dobre ili loe, ve prema tome upravlja li se njima u skladu sa zakonima ili protiv zakona. Aristotelu su oba ta poretka loa. 16 Ova vana tvrdnja razliito se provodi. Gr. , ; lat. earum pessimam esse democratiam, malarum autem optimam; engl, democracy is the worst, but the best when all are bad; franc, mais toutes aussi peuvent tre drgles, et dans ce cas c'est la dmocratie qui est la meilleure; njem. so wre die Demokratie die schlechteste, wren sie aber schlecht, so wre sie die beste; rus. xyduiuM OKOMemcn deMOKpamuu, HO ecAU e3nmb ux Me ucnopnenuoM cocmOHHuu, mo ona - HauAyHuian; novogr. ' , , (puka vladavina je najgora; ako su pak one loe, onda je ona najbolja).
11 17 10

35

40 1289 b

20

10

25

30

5 6

Usp. 1288b 29. To jest: smo jedan oblik demokracije i jedan oblik oligarIli 'naela dravnog ustava'. Vidi III. 7; usp. Nikomahova etika, VIII, 10. Usp. III. 14-18.

hije.
7
8 9

Usp. pogl. 3-10.

118

119

vine i vladavine manjine; zatim , koji je najzajednikiji i najpoeljniji poredak nakon najboljeg dravnog 19 poretka, te ako bude kakav drugi poredak kao vladavina najboljih to je skladno ustrojen, pa ujedno pristaje veini drava, koji je taj; a zatim od drugih [poredaka], koji da se kojima izabere (jer moda je jednima potrebnija puka vladavina negoli vladavina manjine, drugima pak obrnuto); nakon tih stvari, kojim nainom onaj koji to eli treba postaviti takve poretke, mislim pojedine oblike puke vladavine i vladavine manjine; i napokon 2 1 , poto smo ukratko svima tima izloili potrebne napomene, trebat e pokuati i ustanoviti to je na propast a to je radi spasa dravnih poredaka, i svih zajedno i svakog pojedinog, i zbog kojih to uzroka obino najee biva. 3 Tomu dakle to ima vie dravnih poredaka uzrok je to to svaka drava ima brojem vie dijelova. Prvo vidimo kako su sve drave sloene od domova 2 2 ; zatim pak kako su od toga mnotva jedni nudno imuni, drugi siromani, trei opet srednji, a od imunih i siromanih jedni su oruani drugi neoruani. A od puka jedni su vidimo teaci, drugi trgovci, trei rukotvorci. I meu uglednicima postoje razlike i prema bogatstvu i veliini imutka, kao to je konjogojstvo (jer ono nije lako onima koji nisu bogati; te stoga u drevnim vremenima, one drave kojima mo bijae konjanitvo imale su vladavinu malobrojnih; sluahu se konjanitvom protiv neprijatelja u susjed stvu, kao Eretriani, Halkiani, Magneani na Meandru i mnogi drugi u Aziji). Uz to, mimo tih razlika prema bogatstvu postoji i razlika prema rodu i prema kreposti, te ako postoji koji takav drugi dio
Usp. pogl. II. Usp. pogl. 12. 20 Usp. VI. 1-7. 21 Vidi V. 22 Ili 'domainstava', 'obitelji', kako je u nekim prijevodima. Gr. ; lat. ex domibus; engl, of families; franc, de familles; njem. aus Familien; rus. U3 cejue; novogr. . Tu novogrki komentator tumai kako je u Aristotela 'prvo naravno poelo zajednitva; odredba odnosa izmeu lanova (mua i ene, oca i djece, gospodara i roba), cjelokupnost gospodarskih dobara obitelji'.
19 18

18

15

20

25

drave, spomenuto je u raspravi vladavini najbo 23 ljih . Jer ondje razluismo iz kolikih dijelova mora se sastojati svaka drava. A od tih dijelova katkada svi sudjeluju u dravnom poretku, katkada manje njih, katkada pak vie. Bjelodano je dakle kako mora biti vie dravnih poredaka, koji se oblikom meusobno razlikuju, jer se i njihovi dijelovi razlikuju oblikom medu sobom. Jer dravni poredak je raspored vlasti, a sve se takve (slube) raspodjeljuju ili prema moi sudionika ili prema nekoj njihovoj zajednikoj jedna kosti, kaem na primjer meu siromanima ili imunima ili prema emu zajednikom objema stranama. Nudno je dakle da dravnih poredaka bude toliko koliko je i rasporeda prema premaajima 24 i prema razlikama dijelova [drave]. Najee se ini da postoje dva oblika, kao to se vjetrovima kae kako su jedni sjeverni, drugi juni, dok su ostali tek njihove zastrane, tako su i samo dva dravna poretka: puka vladavina i vladavina nekoli cine. Jer vladavinu najboljih postavljaju kao oblik vladavine manjine, kao da je nekakva vladavina nekolicine, a takozvanu ustavnu vladavinu kao puku vladavinu, kao to je meu vjetrovima zapadnjak oblik sjeverca, a istonjak vrsta juga. Slino kau da je i sa suglasjem 25 , prema nekima; jer i tu postavljaju dva oblika, dorski i frigijski, dok druge nazivaju sloevinama ili dorskim ili frigijskim. Najee dakle obiavaju tako postavljati dravnim porecima. Nu istinitije je i bolje kako mi podijelismo , da su jedan ili dva oblika skladno postavljena, dok su ostali njihove zastrane, jedni od dobro sloena suglasja, drugi od najboljeg dravnog poretka, pri emu su oblici vladavine manjine stroi i samosilnikiji, dok su oni kao puka vladavina popustljiviji i blai. 4 Ali ne treba postavljati puku vladavinu, kako neki sada obiavaju, naprosto tako, kao onu u kojoj vrhovnitvo pripada mnotvu (jer i u vladavinama manjine i svugdje vrhovnitvo je u veeg dijela), niti
23 24 25 26

10

13 15

30

35

20

40 1290

25

30

Usp. III. 1283a 14; VII. 8,9. Ili 'istaknutostima'. Ili 'skladom', 'harmonijom'. Usp. 1289a 31-33; VIII 1340a 40-b 5.

120

121

pak vladavinu manjine kao onu gdje su vrhovnitvo malobrojni u dravi. Jer bude li npr. sveukupno tisuu i tri stotine [stanovnika], te od njih tisuu bogataa, i ti ne dopuste nikakvu vlast onima tri stotine koji su siromani, ali slobodnjaci i u svemu ostalome slinici, nitko ne bi rekao kako dotini upravljaju kao puka vladavina 27 . Slino opet ako bi siromani bili malobrojni, ali snaniji od imunih kojih je vie, nitko ne bi ni takvu vlast nazvao vlada vinom nekolicine 2 8 , ako ostali koji su bogati ne sudjeluju u astima. Radije dakle treba rei da je puka vladavina kad su slobodnjaci vrhovna vlast, a vlada vina nekolicine kad su to bogatai, dok se samo dogaa 2 9 da jednih biva mnogo, a drugih malo; jer slobodnjaka je mnogo, bogati su pak malobrojni. Naime, ako bi se prema veliini [stasa] dijelila vlast, kako neki kau da je u Etiopiji, ili prema ljepoti, bila bi to vladavina manjine, jer maleno je mnotvo bilo onih lijepih bilo stasitih. Nu ni smo tima ne mogu se dostatno razluiti dotini dravni poreci, nego budui postoje mnogi dijelovi i puke vladavine i vladavine manjine, jo treba ustvrditi kako, ako malobrojni slobodnjaci vladaju brojnijim neslobodnjacima, nije posrijedi puka vladavina kao u Jonskome moru i na Teri (jerbo u objema tim dravama u asti bijahu oni to su se odlikovali plemenitim podrijetlom i prvi zasnovali naseobine, a bili su malobrojni medu mno gima), niti je pak vladavina manjine kad vladaju bogatai zbog toga to premauju mnoinom, kako bijae neko u Kolofonu (jer tu je mnotvo steklo veliki imutak prije nego to doe do rata protiv Lidijaca), nego je puka vladavina kad slobodnjaci i siromani, budui u veini, imaju vrhovnu vlast, dok je vladavina malobrojnih kad vladaju bogatai i plemenitai koji su manjina. Kako je dakle vie dravnih poredaka i zbog kojega je to uzroka, ve je reeno. A zato ih je vie od onih spomenutih 3 0 , te koji su i zbog ega su,

35

40 1290 b

10

15

kazat emo sada, poinjui od prije reenoga 3 1 . Jer slaemo se da se svaka drava sastoji ne od jednoga, nego od vie dijelova. Tako, dakle, ako bismo kanili navesti vrste ivotinja, prvo bismo razluili to mora imati svaka ivotinja (kao neka od osjetila te orudje i probavilo za hranu , kao usta i eludac, i uz t, kojim se dijelovima giba svaka od dotinih). Ako bi ih bilo smo toliko, a postojale bi razlike meu njima (kaem npr. vie vrsta ust, eludaca i osjetila, te uz to dijelova za gibanje), broj spajanja tih dijelova nudno e tvoriti vie vrsta ivotinja (jer ne moe u iste ivotinje biti vie razliitih usta, a isto tako ni uiju), tako te kad se uzmu svi mogui njihovi spo jevi, tvorit e vrste ivotinja, i to toliko vrsta ivotinja koliko bude spajanja nunih dijelova - a na isti nain biva i u spomenutih dravnih poredaka. Jer i drave se sastoje ne iz jednoga, nego od mnogih dijelova, kao to je ve esto 3 reeno. Jedan je dio dakle mnotvo to se brine hrani, takozvani ratari; drugi su takozvani rukotvorci (to su oni to se bave umijecima, bez kojih drava ne moe opstojati; od tih umijea jednih mora biti po nunosti, dok su druga poradi raskoja ili lijepa ivljenja); trei dio su trgovci (mislim oni to se bave prodajom i kupovinom, trgovinom na veliko i na malo); etvrti dio je najamniki, peti je ratniki, oni naime koji nisu nita manje potrebni od ostalih, ukoliko stanovnici ne ele dopa sti u ropstvo [napadateljima]. Zar nije, naime, jedna od nemogunosti da se dravom zasluuje zvati ona to je naravlju ropska; jer drava je samodostatna 3 4 ,
Usp. 1289b 27. Gr. ; lat. ut quaedam sensus instrumenta, et partes eas quae valent ad conficiendum aut recipiendum alimentum; engl, as some Organs of sense and the instruments of receiving and digesting food; franc, certains organes sensoriels et les appareils destins digrer et recevoir la nourriture; njem. einige Sinnesorgane und die Werkzeuge zur Verarbeitung und Aufnahme der Nahrung; rus. opzaubi nyecme, opwuht AH npunnmun nuw,u u AH ee nepeeapueauua; novogr. , . 33 Usp. II. 1261a 22; III 1283a 14; IV. 1289b 27-1290a 5. 34 Ili 'samostalan', nezavisan'. Gr. ; lat. suis ipsa viribus pollet et sibi sufficit; engl, independent and self-sufficing; franc, se suffit soi-mme; njem. gengt sich selbst; rus. ecmb nenmo caModoenetomfie; novogr. .
32 31

25

30

35

40 1291

10

20

27 28 29 30

Ili 'demokracija'. Ili 'oligarhijom'. To jest: tako biva tek 'prigodno' ili 'sluajno'. Usp. 1290a 13.

122

123

dok rob nije samodostatan. Stoga se u Dravi^ govori tome domiljato, ali ne i primjereno. Kae tako Sokrat kako se drava sastoji od etiri vrste najnunijih; govori da su oni tkalac, ratar, koar i kuegraditelj ; a zatim dodaje, kao da mu t nisu dosta, i kovaa te onda i uvare potrebne stoke, i uz to veletrca i preprodavaa. I sve t [stvari] predstavljaju ispunu prvotne drave, kao da je poradi nunih potreptina nastala svaka drava, a ne poradi ljepote 3 , te da joj jednako trebaju i koari i ratari! Ali [Sokrat] ne doputa sudionitvo ratnikom staleu 37 sve dok drava ne povea svoje podruje i, zahvativi susjednu zemlju, ne upusti se u rat. Ali i meu ona prvotna etiri [stalea], ili bilo kolikim lanovima zajednice, mora biti netko tko e dijeliti pravdu i suditi prema pravu. Kao to bi dakle duu tkogod postavio kao vii dio ivog bia negoli je tijelo, tako bi i dotine dijelove drave trebalo postaviti kao vie od onih to se bave ivotnim potreptinama, to jest: ratniki stale, onaj to sudjeluje u sudbenom zako nodavstvu, te uz njih savjetnitvo, to je posao drav nike razboritosti. Da li su t [dunosti] odvojeno prisutne u njima ili ih obnaaju jedni te isti, nema nikakve razlike za nau raspravu, jer esto su isti i ratnici 3 8 i ratari. Tako te, ako se i jedni i drugi trebaju smatrati dijelovima drave, bjelodano su onda i teki oruanici nudan dio drave. Sedmi [dio] su oni to slue svojim imutkom, koje nazivamo imunicima. Osmi su pak upravitelji drav nim poslovima 39 i koji slue kao inovnici vlastima, jer bez vladatelj ne moe bivati drava. Mora dakle
Platon, Drava, II, 369. Ili 'udorednog dobra' ( ). 37 Doslovno 'onaj dio puanstva koji ratuje za koga'. Gr. ; lat. partem propugnantem; engl, a military class; franc, la classe combattante; njem. den kriegerischen Teil; rus. eoeHHbie; novogr. ... , (obrambeni dio . .. onaj ratniki). 38 Zapravo 'teki oruanici' (gr. ot ; ); posrijedi su vojnici naoruani tekim kopljem i velikim titom. 39 Gr. ; lat. ea quae rempublicam administrt; engl, magistrates; franc, magistrats; njem. die ffentlichen Ange stellten; rus. me, Kmo CAyxurn napody; novogr. (mnotvo javnih slubenika).
36 35

15

20

25

biti onih koji su uzmoni vladati i sluiti dravi u tim slubama, bilo neprekidno bilo redimice. Preostali su oni kojima smo upravo raspravljali: savjetnitvo i oni koji sude meu parbenicima. Ako dakle takvi mo raju biti u dravama, te skladno i pravedno djelovati, nudno je da bude i onih koji imaju dijela u drav nikoj kreposti. Mnogima se ini kako razliite spo sobnosti mogu biti prisutne u istima, kao kad isti [ljudi] bivaju i ratnici i ratari i obrtnici, te uz to savjetnici i suci. Svojataju sebi svi dotinu krepost i mniju kako mogu obavljati veinu dravnih duno sti, ali da isti budu [istodobno] i siromani i bogati, nije mogue. Zbog toga se t najvie i ine dijelovima drave: imuni i neimuni. Uz to, kako je veinom jednih malo a drugih mnogo, oni se ine suprotstavljenim dijelovima meu ostalim dijelovima drave. Tako te se i dravni poreci uspostavljaju prema premaajima jednih ili drugih, pa se ini da su dva dravna poretka: puka vladavina i vladavina maDa je dakle vie dravnih poredaka, i zbog kojih uzroka, ve je prije 41 jreeno. A da ima vie oblika i puke vladavine i vladavine manjine, pokazat emo sada. Bjelodano je to i iz onih stvari to su reene. Jer oblika je vie i u puka i u takozvanih uglednika; tako su u puka jedan [stale] ratari, drugi pak obrtnici; trei su trgovci to se bave kupnjom i prodajom; etvrti su pomorci, od kojih su opet jedni ratnici, drugi prodavai, trei prijevoznici, etvrti ribari (jer esto svaki od tih [stalea] tvori mnogobrojno mno tvo, kao ribari u Tarantu i Bizantionu, trovesliari u Ateni, trgovci u Egini i na Hiju, prijevoznici na Tenedu); uz t su tu i rukohranici 42 te oni mala imutka koji ne mogu dokoliiti, pa jo oni koji nisu slobodnjaci s obje strane 4 3 , i ako ima kakav drugi
40 To jest: demokracija i oligarhija. Vidi i ranije tumaenje tih temeljnih pojmova. 41 Usp. III. C. 6. 42 To jest: 'nadniari koji ive samo od rada svojih ruku'. Gr. ; lat. H qui operis et manibus suis victum parant; engl, day-labourers; franc, journaliers; njem. die Tagelhner; rus. nodenufUKu; novogr. ot (prosti radnici). Posrijedi je najnia skupina radnika. 43 Naime, oni kojima nisu i otac i majka bili slobodni graani.

40 1291 b

10

30 33

15

20

35

25

124

125

takav oblik mnotva. Uglednici se opet dijele po bogatstvu, plemenitu podrijetlu, kreposti, odgoju i slinim razlikama. Prva je dakle ona puka vladavina kojoj se kae da je najvie prema jednakosti. A jednakost je, kako kae zakon takve puke vladavine, u tome da ne premauju [u vladavini] ni neimuni ni imuni, te da ni jedni nemaju vrhovnitvo nad drugima, nego da su slini 44 i jedni i drugi. Jer ako slobode najvie biva u pukoj vladavini, kako pretpostavljaju neki, te i jednakosti, tako bi bilo najee kada bi svi jednako sudjelovali u upravljanju dravom do najvieg stup nja. A budui je tu puk veina, i odluka veine odsudna, takav je poredak nudno puka vladavina. To je, dakle, jedan oblik puke vladavine. Drugi je onaj gdje se slube u vlasti podjeljuju dohodarinama , koje bivaju male; svatko sa stanovitim imut kom sudjeluje u vlasti; onaj pak tko izgubi imutak - ne sudjeluje. Trei je oblik puke vladavine u kojem sudjeluju svi graani koji su besprijekorna podrijetla, a vlada sm zakon. U etvrtome obliku puke vladavine svakomu je doputeno sudjelovati u vlasti, samo ako je graanin, ali i tu vlada zakon. U petome obliku puke vladavine sve ostalo je isto, samo to vrhovnitvo pripada mnotvu, a ne zakonu. To se dogaa kad su vrhovne posebne i druge odluke [mnotva], a ne sm zakon. Do toga dolazi zbog pukovoa 4 6 . Jer u dravama u kojima je puka vlada vina prema zakonu nema pukovoa, nego su najbolji od graana u predsjednitvu 47 . Nu ondje gdje zakoni nemaju vrhovne vlasti, tu se pojavljuju pukovoe. Jer tu puk biva jednovladarem, sloen jedan iz mnogih. Mnogi su tu vrhovnici, ali ne kao pojedinci, nego kao svi. Homer kae kako dobro nije mnogo vlade 4 8 ,

30 30

35

40 1292

10

samo to nije jasno je li posrijedi takva [vladavina] ili kad ih vie ima, a vladaju kao pojedinci. Takav dakle puk, kad postane jednovladarem, tei jednovladi, zbog toga to njime vie ne vlada zakon, te postaje samosilniki, tako te mu laskatelji bivaju u asti, i takav je oblik puke vladavine ono to je samosilnitvo meu jednovladama 4 9 . Stoga su im i obiaji isti, i oba se [poretka] odnose samosilniki prema boljim graanima, i to su u jednom odluke to su u drugome naredbe, i pukovoa i laskatelj isto su i prema nalii. 1 najvie jedni i drugi uspijevaju postii: laskatelji u samovladar, a pukovoe meu takvim pucima. [Pukovoe] su krivi to posebne odluke imaju vrhovnu mo, a ne zakoni, jer sve [ovlasti] prenose na puk. Tako se dogaa te oni postaju veliki zbog toga to puk dobiva vrhovnitvo nad svime, a oni [vlast] nad mnijenjem puka. Jer mnotvo njih slua. Uz to, oni koji se ale na slube u vlasti govore kako puk treba suditi; on pak rado prihvaa taj poziv, tako te se podrivaju sve dravne slube. Razlono bi ini se mogao prigovoriti tkogod, govorei kako takva puka vladavina nije ustavni poredak 3 0 . Jer ondje gdje ne vladaju zakoni, nema ustavna poretka. Morao bi, naime, zakon vladati nad svima (uope), dok bi dravne slube odluivale pojedinanostima, i takav poredak treba smatrati ustavnim. Tako te ako je puka vladavina jedan od dravnih poredaka, bjelodano je da takvo ustrojstvo, u kojem se sve ureuje posebnim odlukama, poglavito i nije puka vlada vina. Jer ni jedna posebna odluka ne moe imati opi znaaj. Dakle, oblici puke vladavine neka su odre eni na taj nain. 5 Jedan je oblik vladavine manjine 51 onaj u kojem se vlasti podjeljuju prema dohodarinama koje su tolike da neimuni ne mogu sudjelovati [u vladavini], iako su mnogobrojniji, s time to ako tko stekne [potrebni imutak], moe sudjelovati u dravnoj upravi; drugi je oblik kad su dravne slube uvjetovane visokim
Ili 'tiranija meu monarhijama'. Ili 'dravni poredak uope'. Vidi i ranije tumaenje pojma . 51 Ili 'oligarhije'. 52 To jest: isto tako nasljedna vladavina.
50 49

15

20

25

30

35

40 12921

Ili 'jednaki'. Posrijedi je vieznanica TO ; 'dohodarina', 'procjemba imovine', 'porezovni razred'. Vidi i ranije tumaenje. 46 Ili 'demagoga', koji su izvorno bili puke vode, zastupnici i govornici, a u izopaenome obliku i 'zavoditelji puka'. 47 Gr. , prvo mjesto (na sveanosti), prvo sjedalo u prednjem redu, predsjednitvo u vijeu. Veina prijevoda ima ili 'na prvom mjestu' ili na elu drave za gr. . 48 Usp. Homer, Ilijada, II. 204.
45

44

126

127

dohodarinama, i dotinici izmeu sebe popunjavaju ispranjene poloaje (a vre li izbor izmeu sviju takvih, inilo bi se to vie vladavinom najboljih; ako pak samo izmeu izdvojenik, onda je vladavina malobrojnih). Trei je oblik vladavine manjine kad sin nasljeuje oca; etvrti je kad zavlada upravo spomenuto^, i vlada ne zakon, nego vladatelji. Kao obrnue takva je vlada meu vladavinama manjine kao to je samosilnitvo 53 meu jednovladama 54 i posljednja opisana puka vladavina meu pukim vladavinama. I takvu vladavinu manjine nazivaju vla davina mogunika 5 6 . To su, dakle, oblici vladavine manjine i puke vladavine. Ali se ne smije smetnuti s uma kako se esto dogaa te dravni poredak, koji prema zako nima nije puki, zbog obiaja i naputaka biva uprav ljan kao puka vladavina; i obrnuto, drugdje, gdje je prema zakonima dravni poredak kao puka vladavina, po naputku i obiajima vie je vladavina manjine. Dogaa se to najee nakon promjena 5 7 dravnih poredaka. Jer oni se ne mijenjaju umah, nego [ljudi] vole prvo pomalo zakidati jedni druge, tako te prijanji zakoni ostaju na snazi, ali vlast je u onih koji mijenjaju dravni poredak. 6 Kako postoji toliko oblika puke vladavine i vlada vine manjine, bjelodano je iz onoga to je ve reeno. Nudno je naime ili da svi spomenuti dijelovi puka imaju zajednikog udjela u dravnoj vladavini, ili pak jedni da a drugi ne. Kad dakle ratarski stale i onaj srednjeg imutka ima vrhovnitvo u dravi, onda se dravom vlada prema zakonima (jer kako moraju raditi za svoj ivot, t ne mogu dokoliiti, tako te
Ili 'tiranija'. Ili 'monarhijama'. Ili 'demokracija'. 56 li 'monitvo', 'vladavina velmoa', 'silnika vladavina'. Gr. ; lat. dynastia, id est potentatus; engl, a dynasty (or rule of powerful families); franc, rgime d'autorit personnelle (ou oligarchie renforce); njem. Dynastie; rus. duuacmun; novogr. . Dok jedni prijevodi zadravaju iroko uzetu tuicu dinastija, drugi je nastoje odrediti ili kao 'vladavinu monih obite lji' ili 'vlast osobne moi' ili naprosto kao 'silnitvo'. 57 Ili 'prevrata' ili 'revolucija' (kako je u nekim prijevodima).
54 55 53

10

15

20

25

zakonu preputaju vlast, okupljajui se samo na nu nim skuptinama); ostali pak mogu sudjelovati kad steknu dohodarinu odreenu zakonima. Stoga je svima s nekom steevinom omogueno sudjelovati [u vladavini]. Jer u cijelosti, ne dopustiti svima udjela u vlasti, bilo bi vladavina manjine. [Ali dokoliiti ljudima je nemogue ako nemaju dravnog dohotka] . To je, dakle, jedan oblik puke vladavine nastao zbog tih uzroka. Drugi se oblik temelji na slijedeoj razredbi: mogue je svima koji su besprijekorna podrijetla sudjelovati [u dravnoj upravi], ali zbiljski samo onima koji su uzmoni dokoliiti; stoga u takvoj pukoj vladavini zakoni vladaju, jer [poje dinci] nemaju dostatna dohotka od drave. Trei je oblik u kojem je svima, koji god su slobodnjaci, mogue sudjelovati u dravnoj upravi, samo to oni ipak ne sudjeluju zbog spomenutog uzroka, tako te nudno i u takvu poretku vlada zakon. etvrti oblik puke vladavine je ona koja je u najnovije doba nastala u dravama. Kako su se drave uveliko proi rile od poetne veliine, i zbog porasta dohodaka, svi sudjeluju u upravljanju dravom a zbog brojane premoi mnotva; te sudjeluju u zajednitvu i dravnoj vladavini, budui da sad uzmau dokoliiti i oni neimuni, zbog toga to primaju mazdu 5 9 . I zaista najvie dokolici takvo mnotvo. Jer njih ne prijei skrb oko vlastitih imanja, kao to prijei imunima, tako te t esto niti sudjeluju u skuptini, niti u sudi tu. Zbog toga mnotvu neimunih pripada vrhovnitvo u dravi, a ne zakonima. Oblici puke vladavine, dakle, takvi su i toliki, nastali zbog takvih nunosti.
58 To jest: prihoda ili dohotka od drave, za koji ne moraju zaraivati, i koji im omoguuje dokolicu (slobodno vrijeme) za rad u dravnim tijelima. Sm izvorni tekst je oteen, pa se mjesto razliito tumai i prevodi. 59 Ili 'plau', 'nagradu', 'najam'. Sama rije mazda je sveslaven ska (nalazi se u staroslav., rus., ekom i slov.), a zatim u gotskom i grkom. Gr. &; lat. merces; engl, pay; franc, salaire; njem. entlohnt werden; rus. eo3HazpaxdeHue (ili M3da); novogr. &. to se tie same t mazde (ili nagrade) u Ateni se skuptinaru plaalo za glavnu skuptinu po 9 obola, a za ostale po 6. Takvih je skuptina bilo po 4 na jednu pritaniju (razdoblje od 37 dana). Savjetnik je dobivao 6 obola, a puki sudac do 3 obola po sudskoj sjednici.

30

35

40 1293 a

10

128

9 Politika

129

A ovo su oblici vladavine manjine: kada veina ima neki imutak, ali manji i ne osobito znatan, posrijedi je prvi oblik vladavine manjine. Jer udjel u vlasti pripada svakom posjedniku [imutka], a zbog mnotva sudionika u dravnoj upravi, nudno je da vrhovni tvo ne budu pojedini ljudi, nego sm zakon (to su, naime, dalje od jednovlade, i niti im je toliki imutak te bi mogli dokoliiti bez ikakva osobnog zanimanja, niti pak tako malen te bi ih drava morala hraniti, nudno priznaju da zakon njima vlada, a ne oni sami). Ako pak manje bude posjednika imutka negoli onih prije, ali s vie imanja, nastaje drugi oblik vladavine manjine. I kako bivaju jai, hlepe za vie vlasti, zbog toga sami izabiru izmeu ostalih one koji e sudjelovati u dravnoj upravi; a budui jo nisu tako snani te bi mogli vladati bez zakona, postav ljaju takav zakon 6 0 . Kad im mo poraste, poto im se broj smanji dok posjedi postanu vei, nastaje trei stupanj vladavine manjine, kad i sami preuzimaju poloaje u vlasti, prema zakonu koji nareuje da vlast nakon smrti oeva prelazi na sinove. A kada stanu uvelike premaivati i posjedima i obiljem prija teljstva, takvo je silnitvo 61 blizu jednovladi, i vrhov nitvo postaju pojedini ljudi, a ne zakon. I to je etvrti oblik vladavine manjine, kao protuprimjer onome posljednjem obliku puke vladavine. 7 Postoje jo dva oblika dravnog poretka uz puku vladavinu i vladavinu manjine, od kojih onaj drugi navode svi i priznaju ga jednim od etiriju oblika dravnog poretka (kau, naime, kako ih je etiri: jednovlada, vladavina manjine, puka vladavina, te etvrta ona zvana vladavina najboljih). Peti je poredak koji se naziva zajednikim imenom svih njih (jer ga zovu dravom) 6 2 , ali kako takav ne nastaje esto, mimoilaze ga oni koji nastoje nabrojiti oblike drav nih poredaka, pa se slue samo etverim oblicima (kao Platon) u Dravi63. Vladavinom najboljih,
To jest: zakon koji zastupa njihove elje i tenje. 61 Ili 'monitvo'; vidi ranije tumaenje nazivka . 62 Ili 'dravnim poretkom', ili 'ustavnom dravom'? Posrijedi je vieznanica . 63 Usp. Platon, Drava, VIII, 9.
60

15

20

25

30

dakle, primjereno se naziva [poredak] kojem smo raspravljali u prvanjim knjigama 64 (jer onaj dravni poredak to je sastavljen od najboljih naprosto prema kreposti, a ne od dobrih mueva prema nekoj pretpo stavci 65 , smo se takav s pravom naziva vladavinom najboljih66; naime smo u takvu poretku dobar mu i dobar graanin naprosto je isto, dok su oni u drugim [dravama] dobri smo u odnosu prema svojim dravnim porecima). Nu postoje poreci koji se razli kuju i od onih u kojima vlada nekolicina i od onoga poretka koji je ustavan; t se nazivaju vladavinama najboljih. U tima se vladatelji izabiru ne samo po bogatstvu nego i po plemenitosti, i takav se poredak razlikuje od obaju spomenutih i zove se vladavinom najboljih. Jer i u dravama gdje nema zajednike skrbi oko kreposti, ipak postoje oni koji su na dobru glasu i vrijede kao estiti. Gdje dakle drava uzima u obzir bogatstvo, krepost i puk, kao u Kartagi 6 7 , poredak je vladavina najboljih; a gdje pak uzima u obzir smo dvoje [od toga troga], kao u Sparti, oslanjajui se smo na krepost i puk, posrijedi je mjeavina toga dvga, puke vladavine i kreposti. To su, dakle, ta dva oblika vladavine najboljih uz onaj prvi i najbolji dravni poredak; trei su oblik oni koji vie od takozvanog dravnog poretka naginju vladavini manjine. 8 Preostaje nam jo govoriti poretku koji se naziva ustavna drava 68 i samosilnitvu 69 . A poredasmo tako ne zbog toga to bi ona [ustavna drava] bila zastrana, kao to to nisu ni ve spomenute vladavine najboljih, iako, istina je, svi t poreci odstupaju od najispravnijeg dravnog poretka, i zatim se ubrajaju meu takve a postoje i zastrane njih samih, kako smo u poetku rekli 7 0 . I posve je razlono kao posljednje
Usp. III. 1279a 34, 1286b 3. Podrazumijevaju se 'oni koji su dobri tek uz stanovite dane uvjete' (J. Tricot).
65 66 67 68 64

10

15

20

35

25

40

1293 b

nice.
69 70

Ili 'aristokracija'. Usp. II. 1273 a 21-30. To jest . Vidi i ranija tumaenja dotine vieznaIli tiraniji'. Usp. III. 7. Tu J. Tricot prevodi neto drukije: 'a istinske

130

131

spomenuti samosilnitvo, zbog toga to je ono od svih oblika najmanje dravni poredak, a naa je istraivanje dravnome poretku. Zbog kojega je uzroka razvrstano takvim nainom, eto je kazano. Sada nam valja pokazati ustavnome poretku. Jer bit e bjelodanija njegova mo 7 1 , poto je ve odreeno vlada vini manjine i pukoj vladavini. Jer ustavna vlada vina 7 2 openito reeno mjeavina je vladavine manjine i puke vladavine. Obiavaju pak nazivati one [poretke] koji naginju prema pukoj vladavini ustavnim vladavinama, doim one to su prema vladavini manjine - vie vladavinama najboljih, zbog toga to naobrazba i plemenito podrijetlo prate imunije ljude. Uz to, ini se kako imunici ve imaju ono zbog ega zloinci poinjaju nepravdu, pa otuda dotinike i nazivaju estitim, valjanim i uglednim [ljudima]. Kako dakle vladavina najboljih tei podijeliti premo najboljima meu graanima, i vladavinama manjine se govori da su vie sastavljene od estitih i valjanih ljudi. A ini se kako je jedna od nemogu nosti da se dobrim zakonima'slui drava kojom ne vladaju najbolji, nego oni opaki, te slino da najbolji vladaju u onoj dravi koja se ne slui dobrim zako nima. Jer dobra zakonitost 73 nije u dobru postavlja nju zakona koje ljudi ne sluaju. Ima se stoga mniti kako je jedna dobra zakonitost pokoravati se postavljenim zakonima, dok je druga skladno postaviti zakone kojih se ljudi pridravaju (moe se, naime, biti posluan i onim loe postavljenim zakonima). I to moe biti dvostruko: jer mogu se [pokoravati] ili onim najboljim koji su im mogui ili onim naprosto najboljim [zakonima]. ini se, meutim, kako je vladavina najboljih najzastrane su izopaenja onih koje prouavamo', dok u primjedbi dodaje: oligarhija i demokracija su izopaeni oblici aristokracije (str. 290). 71 Ili 'narav', gr. ; a u lat. vis. 72 Ili 'ustavni poredak'. Vidi tumaenje nosivog pojma . 73 Gr. ; lat. status rerum bene legibus ordinatus; engl. good laws; franc, un bon gouvernement; njem. gute gesetzliche Ordnung; rus. 6nazo3aKOHue; novogr. .

30

35

40

1294

ee u razdiobi poasti prema kreposti (jer vladavini najboljih ograniavalo 74 je krepost, vladavini manjine bogatstvo, pukoj vladavini sloboda). A to god odlui veina, odsudno je u svima [tim porecima]. Jer i u vladavini manjine, u vladavini najboljih i u pukoj vladavini, ono to odlui veinski dio sudionika u dravnom poretku, to i vrijedi 75 . Dakle, u veini drava oblik ustavnog poretka 7 6 loe se naziva: jer se smo tei mjeavini imunih i neimunih, bogatstva i slobode. Naime, gotovo u veini [drava] ini se da imuni zauzimaju mjesto estitih i valjanih. Budui su tri stvari koje se nadmeu za jednakou u dravnom poretku - sloboda, bogatstvo, krepost - (jer ono etvrto, koje zovu plemenitim podrijetlom, proizlazi iz ovoga dvga: naime, plemenito podrijetlo je drevno bogatstvo i krepost), bjelodano je kako mje avinu toga dvoga, imunih i neimunih, treba naz vati ustavnom vladavinom, a [mjeavinu] triju sasto jaka vladavinom najboljih vie od svih ostalih, osim onog istinskog i prvotnog poretka 7 7 . Reeno je, dakle, kako postoje i drugi oblici dravnog poretka mimo jednovlade, puke vladavine i vladavine manjine, te kakvi su oni, i ime se meusobno razli kuju vladavine najboljih i ustavne vladavine od vlada vine najboljih, pa je jasno kako jedne nisu daleko od drugih. 9 Kojim pak nainom, mimo puke vladavine i viadavine manjine, nastaje takozvana ustavna vlada vina, te kako je treba postaviti, iznijet emo nakon onoga to je reeno. Ujedno e biti jasno ime se odreuju puka vladavina i vladavina manjine: treba provesti njihovu razludbu, a zatim uzimajui dio od svake kao prepoznatak 7 8 , sloiti ih zajedno.
74 Ili Odredba' ili 'glavna znaajka'. Gr. ; lat. terminus ac finis; engl, principle; franc, se dfinit par; njem. Masstab; rus. ocuoea; novogr. ? (granica, svrha, uvjet). 75 To jest: ima snagu zakona. 76 Posrijedi je ve protumaena vieznanica . 77 To jest: prvotne (savrene) vladavine najboljih ili 'aristokra cije'. 78 Posrijedi je najvjerojatnije 'znak gostoprimstva', tzv. tessera hospitalitatis seu symbolum, najee u obliku koluta ili kocke, koji bi se prepolovili, pa bi se ulomci spremili kako bi kasnije posluili kao 'prepoznatak', dokaz gostoljublja i prijateljstva. Gr.

10

15

20

25

30

9 9

132

133

Postoje tri ograniavala slaganja i mijeanja: jer ili se mora uzeti oboje, to i jedni i drugi kao zakon postavljaju, npr. sudatvu (u vladavinama manjine, naime, imunima naplauju globu ako ne obavljaju sudaku slubu, dok neimunima zbog toga uskra uju svaku mazdu, a u pukim vladavinama neimunima daju mazdu, dok imunima ne naplauju nikakvu globu: zajedniko i srednje od toga je to oboje ujedno, pa je zbog toga znaajka ustavnog poretka, jer nastaje mijeanjem toga dvojega). To je, dakle, jedan nain spajanja [dvaju sastojaka]; drugi je uzeti sredinu od onih kako oba [poretka] ureuju: npr. u jednome 8 0 u skuptini mogu sudjelovati i oni bez ikakve dohodarine ili oni s vrlo neznatnom, u drugome 8 1 smo oni s visokom dohodarinom, i tu zajedniko nije ni jedno od toga, nego sredina izmeu obiju tih dohodarina. Tree je sloevina toga dvojega: neto od zakona manjinske vladavine, neto od onoga puke vladavine. Kaem, kao to se ini kako pripada pukoj vladavini postavljati dravne inovnike drijebom, a izbor glasovanjem vladavini manjine, zatim da pripada pukoj vladavini kad se ne obzire na dohodarinu, dok je vladavina manjine kad je dohodarina odsudna. Znaajka je vladavine najbo ljih i ustavnog poretka kad se uzima po jedno od obojega: od vladavine manjine izbor inovnika glaso vanjem, a od puke vladavine stanje bez dohodarine. Takav je, dakle, nain mijeanja. Odredba je dobro smijeanih puke vladavine i vladavine manjine, kad se isti dravni poredak moe nazvati i pukom vladavinom i vladavinom manjine. Jer bjelodano je kako tako osjeaju oni koji to nazivaju [tim imenima] zbog skladne mjeavine. Tako je i sa sredinom, jer se u njoj pojavljuju obje krajnosti, kao to se dogaa i u spartanskoj dravi. Mnogi, naime, tee nazvati je pukom vladavinom zbog toga
; lat. veluti symbolum (dimidium); engl, like parts of an indenture; franc, comme une tessre; njem. einen Zuschuss nehmen; rus. co 3HK0MU zocmenpuuMcmea; novogr. (kao polovice znaka gostoprimstva). 79 Ili 'menika' ili 'naina'. 80 To jest u 'pukoj vladavini' ili 'demokraciji'. 81 To jest u 'vladavini manjine' ili 'oligarhiji'.

79

35

40 1294 b

13 13 15 10

to njezino ustrojstvo ima mnoge znaajke puke vladavine, kao to je prvo odgoj djece (jer slino se odgajaju ona bogataka kao i ona siromaka, i poua vaju se na onaj nain koji je dostupan i sinovima siromanih roditelja); slino se nastavlja i u slijede em ivotnom dobu, pa kad postanu muevi, postupa se istim nainom (jer nita nije istaknutiji bogata od siromaha) i pri ishrani koja je ista za sve na zajedni kim blagovanjima; a i odjeu bogati imaju smo takvu kakvu si moe priskrbiti i bilo koji od siro maha. Uz to, od dvije najvie dravne slube puk se u jednu bira, a u drugoj sudjeluje82 (jer starjeine izabiru, dok u nadzornitvu sudjeluju). Drugi je opet nazivaju vladavinom manjine zbog toga to ima mnoge znaajke manjinske vladavine, kao to je izbor svih slubi glasovanjem, dok se ni jedna ne postavlja drijebom, te to to malobrojni imaju ovlast nad smru [i ivotom] i nad izgonom, a postoje i mnoge druge sline znaajke. U ustavnom poretku koji je skladna mjeavina trebalo bi se initi da su sadrana oba dotina sastojka i ni jedan od njih; i takva bi se drava morala odravati sama sobom, a ne uz izvanjsku pomo, i sama po sebi ne voljom veine [izvana] - jer takva tenja moe biti prisutna i u looj dravi , nego da drukiji dravni poredak ne eli uope ni jedan od dijelova u dravi. Sada je, dakle, reeno kojim nainom treba postaviti ustavni poredak te slino one takozvane vladavine najboljih. Preostalo nam je govoriti jo samosilnitvu 83 , ne stoga to bi ono zahtijevalo mnogorjeje, nego da i ono dobije svoj dio u istraivanju, jer smo i njega postavili kao nekakav oblik dravnih poredaka. kraljevstvu, dakle, razluili smo u prijanjem izlaganju , u kojem smo istraivali onome to se najee podrazumijeva pod tim imenom, je li kra ljevstvo nekorisno ili koristi dravama, te koga i oda kle treba postaviti [za kralja], i kojim nainom. Samosilnitvo razdijelismo na dva oblika kad smo ono razmatrali kraljevstvu, zbog toga to se njihova mo nekako blii onoj u kraljevstvu, i zbog toga to
82 83 84

20

25

30

35

40 1295

10

Usp. II. 1270b 17. Ili 'tiraniji'. Usp. III. 14-17.

134

135

su prema zakonu obje t vladavine (jer i meu nekim barbarskim narodima izabiru jednovladare koji su samovladari 85 , a u davnini medu drevnim Grcima postojali su samovladari na taj nain, koje nazivahu izabranim vladarima) 8 6 ; t poreci jedni naprama dru gima pokazuju stanovite razlike, ali su kraljevski zbog toga to su prema zakonu i zbog toga to [podanici] svojevoljno prihvaaju jednovladara, te su samosilniki zbog toga to vladar vlada kao gospodar prema svojoj vlastitoj udi. Trei je oblik samosilnitva onaj koji se najvie i ini kao samosilnitvo, a protuprimjer je svekraljevstvu87. Takvo je samosil nitvo nudno jednovlada u kojoj vladar, ne odgova rajui nikomu ni za to, vlada svima i slinicima i boljima od sebe na svoju vlastitu korist, a ne na korist svojih podanika, te stoga protiv njihove volje. Naime, nitko od slobodnjaka ne podnosi svojevoljno takvu vladavinu. Dakle, takvi su i toliki oblici samosilnitva i zbog spomenutih uzroka. 11 Koji je najbolji dravni poredak i koji je najbolji ivot glavnini drava i veini ljudi, ne sudei ni prema kreposti koja je iznad prosjenika, niti prema odgoju to trai naravan dar i sretne okolnosti, niti prema dravnom poretku koji je tek elja, nego prema ivotu u kojem veina moe sudjelovati i prema dravnom poretku koji glavnina drava moe dostii? Jer poreci koje nazivaju vladavinama najboljih, kojima smo upravo govorili 88 , dijelom su izvan dosega glavnini drava, dijelom su blizu takozvanom ustavnom poretku (i stoga obojem treba govoriti kao jednome). A prosudba svima tima poiva na istim poelima. Jer ako je skladno u raspravama eticf reeno kako je blaen ivot onaj koji je prema kreposti a bez zapreke, i daje sredina krepost, onda je nudno i srednji ivot najbolji, onaj u srednosti koju svatko moe postii. A t iste odredbe krepoIli 'monarhe koji imaju neogranienu vlast'. Ili 'esimnetima'. Vidi ranije tumaenje dotinog nazivka. 87 Ili 'potpunoj kraljevskoj vladavini'. Vidi ranije tumaenje pojma . 88 Usp. 1293b 7-21; 1293b 36-1294a 25. 89 Usp. Nikomahova etika, I. 1098a 16; VII. 1153b 10.
5
86

15

20

25

30

sti i opaine moraju biti i za dravu i njezin ustav, jer je ustav ivot drave 9 0 . U svima dravama postoje tri dijela drave: oni koji su veoma imuni, oni koji su veoma neimuni i trei koji su sredina izmeu tih. Budui se dakle slaemo da je umjereno i srednje ono najbolje, bjelodano je i onaj posjed poeljnih dobara koji je srednji ujedno i najbolji od svih; jer tada je najlake podvrgavati se razumu. Naime, prelijepu, prejaku, preplemenitu ili prebogatu, te - suprotno tome - presiromanu, preslabu ili odvie beasnu teko je slijediti [naputke] razuma 9 1 . Jer jedni postaju obijesnici i velezlikovci u velikome, drugi pak zlotvori i sitni prijestupnici u neznatnome. I od tih nepravednina jedne nastaju zbog obijesti, druge zbog zlotvorstva. Uz to, takvi najee ili izbjegavaju slubu ili gramze za slubom, a obje su t [sklonosti] kodljive dravama 92 . Uz t stvari, oni koji se odlikuju suvicima poeljnih dobara - snage, bogatstva, prijateljstava i drugih tima slinih - niti su voljni, niti sposobni da se njima vlada (a to je u njih usaeno ve u djetinjstvu, jer zbog razmaenosti 93 ni u uionicama oni se ne naviknu na posluh); u kojih je pak pretje rana oskudica dotinih dobara, takvi su preponizni, tako te ovi vladati ne znaju nego samo pokoravati se ropskoj vladavini, a oni se ne pokoravaju nikakvoj vlasti, a vladati znaju samo onom samosilnikom. Tako dakle nastaje drava robova i [samosilnih] gospodara, a ne slobodnih ljudi; jednih koji su zavidnici i drugih koji su preziratelji, to je najudaljenije od prijateljstva i zajednitva u dravi. Jer zajednitvo
90 Zbog vieznanosti nazivka , ova se vana izreka razliito prevodi. Gr. ; lat. respublica enim vita quaedam civitatis est; engl, for the constitution is in a figure the life of the city; franc, la constitution tant en quelque manire la vie de l'tat; njem. denn die Verfassung ist sozusagen das Leben des Staates; rus. eedb ycmpocmeo zocydapcmea - amo ezo xcu3Hb; novogr. its/ai (uz primjedbu kako tu 'upuuje na preneseno, metaforiko znaenje izriaja; dakle: stoga je ustav - slikovito reeno - ivot drave). 91 Usp. Platon, Drava, IV. 421 D ff. 92 Kako postoji vie inaica ove reenice, ona se veoma razliito prevodi. Mi ovdje pratimo u rije Rossov predloak, i ini nam se da dobivamo posve primjeren smisao. 93 Usp. V. 1310a 22.

40 1295 b

10

15

20

35

136

137

je u prijateljstvu; naime, ljudi ne ele ni istim putem zajedno s neprijateljima. Poeljno je da se drava to je mogue vie sastoji od jednakih i slinih, a takvo to je najee prisutno u onih iz srednjeg stalea 94 . Tako te se nudno najbolje upravlja onom dravom kojoj je ustroj sloen od sastojaka koje, kako kaemo, drava ima po naravi 9 5 . I ti 9 6 od graana najsigurniji su u dravama. Jer niti oni ele tue, kao to ine siromani, niti pak njihovo ele drugi, kao to imutak bogataa prieljkuju siromani. I zbog toga to niti se sami urouju protiv koga, niti se drugi urouju protiv njih, ive oni izvan svake pogibelji. Stoga je skladno poelio Fokilid: Mnoge su stvari srednjima najbolje; srednji bih htio u dravi biti. 97 Bjelodano je dakle kako je najbolje dravno zajednitvo sastavljeno od graana srednjeg stalea, i onim se dravama moe dobro upravljati u kojima je sred nji stale mnogobrojan i snaniji od oba ostala [sta lea] u najveoj mjeri, ili barem vie negoli svaki od tih pojedince; jer pridodan, on uspostavlja ravnoteu i prijei prevlast bilo koje oprene krajnosti. Zbog toga je najvea dobra srea kad oni koji upravljaju dravom posjeduju srednji i dostatan imutak; jer ondje gdje jedni imaju veoma mnogo a drugi nita, nastaje ili krajnja puka vladavina ili puka vladavina manjine ili pak samosilnitvo zbog obje t krajnosti. Naime, iz lakoumne puke vladavine te iz vladavine manjine nastaje samosilnitvo, doim mnogo rjee meu [pripadnicima] srednjeg stalea i onim njima srodnim. uzroku toga govorit emo kasnije 98 , izlaui promjenama dravnih poredaka. Kako je sred nje stanje [u dravama] najbolje, takoer je bjelo dano, jer jedino je ono bez bune i razdora; gdje je, naime, brojan srednji stale, najrjee nastaju bune i razdori medu graanima. I velike drave su ee bez bune i razdora zbog istog razloga, budui da je
Ili 'meu onima koji su srednjeg imovinskog stanja'. 95 Usp. II. 1-3. 96 To jest: 'pripadnici srednjeg stalea'. 97 Bergk, Fr. 12. (Doslovan prijevod). Fokilid je gr. pjesnik iz Mileta. ivio je u VI. st. pr. Kr. Sauvano je nekoliko odlomaka njegovih udorednih pouka u saetu i jednostavnu izriaju. 98 Vidi V. 1308a 18-24.
94

25

30

34 34 35

u njima brojan srednji stale; doim u malim dra vama lako je razdijeliti sve [graane] na dvije sku pine, tako da ne ostane nita od srednjeg stalea, i gotovo svi su ili neimuni ili imuni. A puke vladavine su postojanije" od vladavina manjine i dugotrajnije zbog srednjeg stalea (jer su pripadnici srednjeg stalea brojniji i vie sudjeluju u astima u pukim vladavinama negoli u onim manjinskim); naime, kada bez tih siromani premae mnotvom, nastaje nesrea i [drava] brzo propada. Kao dokazni znak toga treba uzeti to su najbolji zakonodavci potekli od graana srednjeg imovinskog stanja. Solon bijae takav [to je jasno iz njegova pjesnitva], zatim Likurg [jer ne bijae kralj] i Haronda i gotovo veinom ostali. Iz toga je bjelodano i to zato su dravni poreci veinom ili puke vladavine ili vladavine manjine. A to je zbog toga to je u tim [dravama] esto srednji stale malobrojan, i uvijek prevladavaju ili jedni ili drugi, bilo oni to posjeduju imutak bilo pak puk, i kako nadmauju srednji stale, skreu dravni ustroj prema sebi, pa tako nastaje ili puka vladavina ili vladavina manjine. Uza t stvari, budui da dolazi do buna i meusobnih bojeva puka i imunika, koji god od dotinika uspije nadvladati protivnika, nee usta noviti ni zajedniki ni pravian dravni poredak, nego e smatrati bojnim nadarjem za pobjedu svoju premo u dravi, pa e jedni zasnovati puku vlada vinu a drugi vladavinu manjine. Uz to, oni koji stekoe prevlast u Grkoj obzirali su se smo na vlastiti dravni poredak, i jedni u dravama uspostavie puke vladavine drugi pak vladavine manjine, ne gledajui pri tome na korist drava, nego na svoju vlastitu, tako te zbog tih uzroka ili nikad nije nastajao srednji dravni poredak ili pak rijetko i meu rijet kima. Jer jedan jedini mu , meu onima to neko
Usp. V. 1302a 8, 1307a 16. Nije jasno na koga tu Aristotel misli. Nedvojbeno su posri jedi Atenjani i Spartanci te njihovi odgovarajui poreci: demokra cija i oligarhija. to se tie 'jednog jedinog mua', komentari navode najee imena Solona i Teramena. Kako je ovaj drugi bio zagovornik srednjeg oblika poretka - u oporbi prema Tridesetorici - i Aristotel ga je smatrao jednim od trojice najboljih atenskih dravnika, najvjerojatnije se misli upravo na njega.
100 99

15

20

25

40 1296 a

30

35

10

138

139

imaahu vlast, bio se odluio uvesti takav poredak, ali sad je postalo obiaj meu graanima u dravama da i ne tee za jednakou, nego ili nastoje zavladati ili se svladani pokoravaju. Koji je dakle najbolji dravni poredak, i zbog kojega uzroka, iz tih je stvari bjelodano; a od ostalih dravnih poredaka, jer kaemo kako ima vie pu kih vladavina i vie vladavina manjine, koji treba postaviti kao prvi, te drugi i istim nainom kao slijedei (budui da jedan biva boljim a drugi gorim), poto je odreeno koji je najbolji poredak, nije teko uvidjeti. Uvijek naime nudno biva boljim oblik tome najblii, a gori onaj odmaknut od sredine, ukoliko tkogod ne bi sudio prema stanovitoj pretpostavci; 1 0 2 kaem pak prema pretpostavci, zbog toga to esto, iako je odreeni dravni poredak poeljniji, nita ne prijei da nekima vie koristi neki drugi dravni poredak. 12 Koji dravni poredak kojima i kakav kakvima kori sti, potrebno je razmotriti nakon onoga to je reeno. Prvo treba shvatiti ovo to openito stoji svima po recima: onaj dio drave koji eli da poredak ostane treba biti snaniji od onoga koji to ne eli. Svaka se drava sastoji od kako i koliko 103 . Kako kaem da je sloboda, bogatstvo, odgoj, plemenito podri jetlo; a koliko - premo u mnotvu. Moe se dogoditi da, od onih dijelova od kojih se sastoji drava, ono kako bude prisutno u jednom dijelu drave, a u dru gome ono koliko, kao to brojem moe biti vie neplemenitih podrijetlom negoli plemenitaa ili neimunika negoli bogataa, ali da Ipak ne premauju toliko kolikoom koliko manjkaju kakvoom. Stoga to treba biti razmjerno jedno naprama drugome. Ondje, dakle, gdje mnotvo neimunika premauje
Vidi: 1289a 8, 1291b 10, 1292b 22. Ili 'prema danim uvjetima' (gr. &), to se latinski prenosi neto ire finem civitati proposition, a engleski relatively to given conditions; franc, relatif certains conditions dtermines; njem. besondere Voraussetzungen; rus. 3aeucwnocmu om mex UJIU uubix npednocbiAOK: novogr. (prema okolnostima/prigodama). 103 Ili slobodnije: od kakvoe i kolikoe (kvalitete i kvantitete).
1112 101

40 1296 b

spomenuti razmjer, tu naravlju nastaje puka vlada vina, i svaki pojedini oblik puke vladavine prema suviku svakog pojedinog puka, kao ako prevlada mnotvo ratara, nastaje ona prva puka vladavina; ako pak [mnotvo] rukotvoraca i nadniara, nastaje ona posljednja, te slino i s onima to su izmeu njih. Ondje pak gdje imunici i uglednici vie premauju kakvoom nego to manjkaju kolikoom, tu nastaje vladavina manjine, i istim nainom svaki pojedini oblik vladavine manjine prema premoi dotinog manjinskog stalea. Zakonodavac uvijek treba ukljuiti u dravni poredak pripadnike srednjeg stalea; jer donosi li zakone manjinske vladavine, treba uzeti u obzir one iz sred njeg stalea; uvodi li pak zakone puke vladavine, neka njih pridobije tima zakonima. Ondje gdje mno tvo srednjaka nadmauje ili obje t krajnosti ili tek svaku pojedinu od njih, tu dravni poredak moe biti postojan. Jer ne treba se bojati da e se ikada suglasiti bogatai i siromasi protiv dotinika 1 0 4 . Naime, nikad ne ele jedni sluiti drugima, iako, kad bi traili, ne bi nali drugi dravni poredak s vie zajed nikog od onoga dotinog. Jer naizmjenice vladati oni ne bi podnosili zbog uzajamne nepouzdanosti. I svugdje je najpouzdaniji obranini sudac, a onaj tko je srednji, takav je prosuditelj. to je bolje dravni poredak izmijean, to je i postojaniji. Uvelike grijee i mnogi koji hoe ustanoviti dravne poretke s vlada vinom najboljih, ne samo u tome to vie [ovlasti] daju imunicima, nego i zbog toga to obmanjuju puk. Jer nudno s vremenom iz lanih dobara nastaje istinsko zlo. Naime, pohlepnosti bogataa razrivaju vie dravu negoli one u prostoga puka. 13 Postoji brojem pet stvari koje se u dravnim porecima poradi prividna razloga izmudruju protiv puka; one se tiu skuptine, upravnih poloaja, sudita, oruanja, tjelovjebe. Sto se tie skuptine, svima je doputeno sudjelovati u njoj, dok se globa namee imunima ako ne sudjeluju u radu skuptine, i to: ili
104 To jest: urotiti se protiv srednjeg stalea, iako je u nekim prijevodima (kao u engleskom) i 'protiv vladatelj', to najvjero jatnije nije posrijedi.

30

34 34 35

10

40 1297:

15

20

10

25

15

140

141

smo njima ili pak njima mnogo vea [negoli osta lima]. Sto se tie upravnih poloaja, onima s dohodarinom nije doputeno prisegom se odrei [dotine slube], dok je to neimunima doputeno. A u sudi tima, imunici moraju plaati globu ako ne obavljaju sudaku dunost, dok neimunici uivaju pri tome nekanjivost, ili pak prvi plaaju veliku a drugi nez natnu globu, kao u Harondinim zakonima 1 0 5 . Gdje gdje opet svima je upisanicima 106 doputeno sudjelovati u skuptini i u suditu, nu ako tako upisani niti skuptinare niti suduju, nameu im se goleme globe, kako bi oni zbog takve globe izbjegavali da se i upi suju [u dotine popise], te kako se ne upisuju, ne mogu sudjelovati ni u suditima ni u skuptinama. Istim nainom donose i zakone oruanju i tjelo vjebi. Jer neimunima je doputeno da se ne oruaju; te ako se ne vjebaju, neimunima nema nikakve globe, a imunici plaaju globu, tako te oni zbog [mogue] globe, sudjeluju u vjebama, dok drugi kako se ne boje, tako i ne sudjeluju. To su dakle lukavstva u zakonodavaca manjinske vladavine. U pukim vladavinama postoje lukavstva oprena tima. Jer tu neimunima daju mazdu, kako bi skuptinarili i sudovali, dok imunicima ne nameu nikakvu globu 1 0 7 . Tako te je bjelodano: ako tkogod eli pravinu mjeavinu, treba spojiti ono to je u obojih, pa jednima davati mazdu, a drugima name tati globu. Jer tako bi svi zajedno sudjelovali, a inae je drava u vlasti samo jedne stranke. Dravnu upravu trebaju tvoriti samo oni koji nose oruje. Veliina dohodarine ne moe se naprosto odrediti i ne moe se jednostavno rei kako mora biti tolika i tolika, nego istraivi kolika je ona najvea imovin ska procjemba, po kojoj broj sudionika dravne uprave premauje one koji ne sudjeluju, tako treba urediti 1 0 8 . Jer siromasi, i kad ne sudjeluju u astima, ele imati mira, smo ako ih nitko ne zlostavlja, niti
Harondi vid I, 2, 1252b 14; 12, 1274a 23. To jest: svima onima koji su upisani u javne skuptinske popise. 107 Podrazumijeva se: dotinici ne plaaju nikakvu globu ako ne sujdeluju u skuptinama i suditima. 108 Dotino mjesto predstavlja poprilinu tekou, i razliito se prevodi, ali je okvirno znaenje nedvojbeno i njega je jasno uvidio
106 105

20

25

30

35

im oduzima imovinu. Nu takvo to nije lako; uvijek se, naime, ne dogaa da budu i uljueni oni koji imaju udjela u dravnoj upravi. Te oni, kada bude rat, obiavaju oklijevati ako ne dobiju hranu, budui da su siromani. Kad im se namakne hrane, onda se hoe boriti. A u nekih se drava sastoji ne samo od onih koji su oruanici 1 0 9 nego i od bivih ratnika. U Maliana 1 1 0 drava se sastoji od obojih, ali su se upravni poloaji birali meu vojnicima. I prvi dravni poredak medu Grcima, nakon svrgnua kraljevstva, nastao je iz redova ratnika, i sastojao se u poetku od konjanika (jer je mo i premo u ratu ovisila od konjanitva 111 ; naime, bez bojnoga poretka nekorisno bijae teko pjeatvo, a iskustva u tome, te bojnoga umijea, nije bilo u drevno doba, tako te je snaga bila u konjani tvu), ali kako su gradovi rasli i kako je rasla snaga tekih oruanika, imali su i vie udjela u dravnoj upravi. Zbog toga one [poretke] koje sada nazivamo ustavnim vladavinama, stari su zvali pukim vladavi nama. Bijahu, naime, drevni dravni poreci posve s razlogom i manjinske i kraljevske vladavine. To jest: zbog maloljudstva 112 nisu imali znatnijeg sred njeg stalea, tako te, budui maleni mnotvom i prema dravnom poretku, bijahu skloniji pokora vanju. Reeno je dakle zbog kojega je uzroka vie drav nih poredaka, i zbog ega mimo spomenutih postoje i drugi (jer ni puka vladavina nije brojem jedna, a slino ni ostale); uz to, koje su njihove razlike i zbog kojega uzroka nastaju; te, uza t stvari, koji je najbolji od dravnih poredaka reeno openito, i od ostalih dravnih poredaka koji kojim [ljudima] najbo lje pristaje.
ve latinski prevoditelj Sylv. Maurus (1668): 'potest haec regula universalis afferri, ut constituatur maximus census ita tarnen ut plures sint qui secundum talent censum possent esse participes reipublicae quam qui a republica excluduntur'. 109 Posrijedi su 'hopliti' (teko oruani pjeaci, koji su nosili teko koplje i veliki tit). U pravilu, taj je dio vojske bio dostupan veini graana. 110 To jest: u stanovnika Malide, na jugu Tesalije. 111 Usp. 1289b 36, 1321a 6. 112 Ili 'zbog oskudice u podanicima'.

10 12 12 15

20

25

40 1297 b

30

142

143

14

Opet emo i zajedno i pojedince govoriti svakome od dotinih [poredaka] onako zaporedo, poi njui od pripadna poetka. Postoje u svih dravnih poredaka tri dijela kojima valjan zakonodavac treba razvidjeti: to je kojemu korisno. Kad su ti usklaeni, nudno je i poredak usklaen, i dravni se poreci uzajamno razlikuju kako se razlikuju pojedini od tih sastojaka. Od ta tri sastojka jedan je onaj koji savjetuje zajednikim stvarima, drugi je upravnim poloajima (to jest: to oni trebaju biti i nad ime trebaju imati ovlast, te kakav treba biti njihov izbor), trei je sudstvu. Vrhovna je ovlast savjetodavnog dijela u stvarima rata i mira, bojnim savezima i njihovim razvrgnuima, zakonima, smrtnoj kazni, progonu i zaglobi imovine, izboru za upravne poloaje i polagateljima rauna 1 1 3 . Nudno je ili svima graanima dopustiti sve t prosudbe ili nekima sve (kao npr. jednoj ovlasti ili veem broju njih, ili razliitima razliite) ili neke od tih svima, a neke pak samo nekima. Dakle, da svi [odluuju] i svima stvarima, puko je naelo; i takvu jednakost eli puk. Vie je naina kojima svi odluuju: jedan je naizmjenice, a ne svi ujedno (kao u dravi Telekla iz Mileta 1 1 4 ; a u drugim dravama savjetuju zajedno tijela slubenika, doim u slube stupaju svi naizmjence, [izabirani] iz ple mena 1 1 5 i uope najmanjih dijelova drave, dok na sve ne doe red), ali svi se skupljaju smo kad se donose zakoni i kad je posrijedi dravni poredak te da uju naloge vladatelj 116 . Drugi je nain da se savjetuju svi zajedno, ali se sastaju samo radi izbornih skuptina, radi zakonodavstva, i kad je rije ratu,
113 Tu je posrijedi, prvo, 'zagloba imovine' (gr. ), to je zapravo 'zapljena imovine zajedno s progonstvom' (lat. publicatio bonorum) ili 'konfiskacija'; i drugo, 'istraitelji' (), to jest sudbeno tijelo koje se u Ateni sastojalo od desetorice: iz svake file po jedan uz dva posjednika. Njima su inovnici polagali raune svojoj slubi: lat. de rationibus referendis; engl, and audits their accounts; franc, la reddition de leurs comptes; njem. Rechenschafts ablage der Beamten; rus. uoux omnemnocmu; novogr. ( slubenoj odgovornosti). 114 Osoba je posve nepoznata. Vjerojatno je posrijedi jedan od teoretiara drave, po nauku blizu Platonu i Hipodamu. 115 To jest 'iz fila'. 116 Ili Ovlatenih inovnika'.

35

40 1298

9 9 10

15

miru te polaganju rauna, a ostalim stvarima savje tuju posebno odreeni inovnici, birani izmeu svih graana ili izlueni drijebom. Trei je nain kad se svi graani sastaju radi izbora inovnika i njihova polaganja rauna i kako bi se savjetovali ratu i bojnom savezu, dok se ostalim stvarima bave inov nici, to su - koliko je mogue - izborni, jer ima [poloaja] na kojima su nuni strunjaci 117 . etvrti je nain kad se svi ujedno okupljeni svemu savjetuju, dok sami inovnici ne odluuju ni emu, nego samo podnose prijedloge, to je dananji nain savrene puke vladavine, kojoj kaemo kako je nalina vladavini manjine u rukama velmoa i samovladi u rukama silnika 118 . Sve su to, dakle, naini puke vladavine, doim kad nekolicina [odluuje] svemu, posrijedi je vladavina manjine. Nu i u tome su nainu mnoge razlike. Jer kad dotinici bivaju birani izmeu onih s umjerenijom dohodarinom i kad ih je vie zbog umjerenosti imovinske procjembe, te ako ono to zakon nalae oni ne mijenjaju nego slijede, i ako je doputeno sudjelovati ju dravnoj upravi] steniku dohodarine, onda je ta vladavina manjine bliza ustavnoj vladavini 119 zbog umjerenosti. Nu kada u savjetovanju ne sudjeluju svi, nego smo izabranici, iako dotini upravljaju prema zakonu kao i prije, posrijedi je vladavina manjine. I kada biraju sami sebe oni sa savjetodavnom ovlau, te kada sin nasljeuje oca pa su ti iznad zakona, takav je ustroj nudno vladavina manjine. Kada opet nekim stvarima odluuju neki - npr. ratu, miru i polaganju rauna [odluuju] svi - a drugima inovnici, i to izabrani, a ne drebani, takav je dravni poredak vladavina najboljih. Ako su
Ili poznavatelji, znalci. Usp. VI. 1317b 21. 119 Posrijedi je 'primjerna ustavna vladavina', jer je u osnovi vieznanica u uem znaenju. Prevoditelji uglavnom zadravaju temeljni grecizam, to najee ne pridonosi jasnijem razumijeu dotinog stavka. Gr. onv lat. oligarchia... est, sedpolitiae similis; engl, the oligarchy inclines towards polity; franc, une oligarchie, mais tendance rpublicaine; njem. eine Oligarchie, aber sie nhert sich... der Politie; rus. OAUtapxuH npuAUMaemcit nonumuu; novogr. , ' (tu navodnici i dodatno tumaenje govore tekoi i za novogrkog tumaitelja).
118 117

25

30

35

40 1298 b

20

144

145

pak neki izabirani a neki drebani, i drebani ili 120 naprosto ili medu predloenicima , ili su zajedno i izabirani i drebani, dravni poredak je dijelom vladavina najboljih, dijelom pak ustavna vladavina. Razluuje se, dakle, savjetodavno tijelo u dravnome poretku na taj nain, i upravlja se svakom pojedinom dravom prema spomenutoj odredbi. Na korist je pukoj vladavini, naime onoj koja danas najvie zasluuje to ime (govorim takvoj u kojoj je puk vrhovnik i nad zakonima) radi to boljeg savjetovanja, da uine isto to za sudita vrijedi u manjin skim vladavinama (jer tu nameu globe onima koje ele kao suce, da bi morali suditi, dok u pukoj vladavini namiu mazdu neimunima), a isto bi tre balo uiniti i u skuptinama (jer savjetovat e bolje budu li svi zajedniki savjetovali: puk s uglednicima, a oni s mnotvom); isto tako koristi i birati same savjetnike, ili glasovanjem ili drijebom i to jednako iz razliitih dijelova ; isto tako koristi kad sami puani uvelike premauju mnotvom upuenike u dravniko umijee 122 , ili ne davati svima onu mazdu, nego onolikim koliki su sumjerni mnoini uglednika, ili iskljuiti drijebom njihov suviak. U vladavinama manjine [bilo bi probitano] ili pro brati neke ljude iz mnotva ili postaviti upravno tijelo, kakvi su u nekim dravama oni koje nazivaju predsavjetnici i zakonouvari 1 2 3 , i baviti se onim stva120 Ili 'izmeu unaprijed predloenih kandidata'. Gr. ; lat. ex Us qui ante meliores judicati sunt; engl, out of select candidates; franc, sur une liste de candidats pralablement lus; njem. aus zuvor Vorgeschlagenen; rus. U3 HUAO npedeapumeAbuo HOMeHeHHbLX Kaududamoe; novogr. (izmeu onih koji su unaprijed odreeni/predloeni). 121 Ili 'u jednaku broju iz razliitih stalea'. 122 Sudei po svemu, Aristotel tu podrazumijeva 'uglednike', koji su - kao obrazovaniji - bolje opremljeni za dravniko umi jee. 123 Gr. ; lat. quos probulos (praeconsultatores) et nomophylacas (legum custodes) appellant; engl. probuli and guardians of the law; franc, conseillers prpareteurs et de gardiens des lois; njem. die Vorberatende und Nomophylakes; rus. doAXHoemb. . . npoynoe u ; novogr. (s tuma enjem: savjetodavna tijela, kao u aristokratskom poretku u Korintu; dravne slube u aristokratskom poretku, koje su se brinule za strogo pridravanje zakona).

10 11 11

15

20 15 25

rima o kojima su dotini unaprijed savjetovali (jer tako e puk sudjelovati u savjetovanju, ali nee uzmoi ukidati nita od samog dravnog poretka). Uz to, puk moe ili tima glasovati ili ne moe nita protiv iznesenih [prijedloga] ili se pak svima daje pravo savjetovanja, ali odluuju ovlateni inovnici. Tu treba initi ono to je opreka onome koje biva u ustavnim porecima. Mnotvu treba dati ovlast da protivno glasuje, ali ne i da glasovanjem [konano] odluuje, nego dotini [predmet] treba vratiti ovla tenim inovnicima. Jer u ustavnima vladavinama ine opreno; manjina moe glasovati protivno, ali ne odluuje, nego se odluka uvijek preputa mnotvu. Dakle, savjetodavnome tijelu i vrhovnoj ovlasti u dravi nek je odreeno takvim nainom. Slijedea je nakon toga razdioba upravnih polo aja . Jer i u tome dijelu dravnog poretka postoje mnoge razlike: koliko treba biti dotinih upraviteljstava, nad ime trebaju imati ovlast, te trajanju svakog pojedinog od tih (jer jedni su estomjeseni, drugi traju krae; katkad su to jednogodinji poloaji, katkad su opet i na dui rok); i trebaju li te slube biti doivotne i dugotrajne, ili pak ni jedno od toga, nego se isti mogu birati vieput, ili opet ne jedni te isti dvaput, nego smo jednom; uz to, i ustrojstvu dotinih sluba: izmeu kojih ljudi treba ih izabirati, tko to ima provoditi i kako? Jer svima tim stvarima treba moi razluiti kolikim sve nainima one mogu bivati, a zatim vidjeti koje su prikladne i korisne kojim dravnim porecima. Nu nije lako odrediti ni to koje slube treba nazivati 'upravnim poloajima'. Jer 125 dravnoj zajednici trebaju mnogi predstojnici , i zbog toga niti sve one birane glasovanjem, niti one drebane treba smatrati vladateljima , sveenike kao prvo (naime, treba smatrati kako su oni neto mimo dravnih inovnika); uz to, ni zborovoe ni glasnike ni poslanike, iako se oni biraju glasovanjem.
124 Ili 'slubi, upravne vlasti, upraviteljstava'. Vidi i ranije tuma enje jedne od temeljnih vieznanica . 125 Ili 'nadglednici'. Gr. ; lat. praefecti; engl, officers; franc, prposs; njem. Vorsteher; rus. pyKoeodumenu; novogr. (nadglednici). 126 Ili 'upravnim inovnicima'.

30

35

40 1299 a

10

15

146

147

Postoje djelatnosti koje su dravne, i proteu se ili na sve graane u nekoj inidbi, kao sluba vojskovoe nad vojnicima, ili samo na jedan dio, kao nadstojnik nad enskinjem ili nadstojnik nad djecom; jedne su dunosti, zatim, gospodarske (jer se esto izabiru itomjeri) 1 2 7 ; druge su poslubene i za njih se, u imunik, uzimaju robovi. I najvema, naprosto reeno, upravnim treba nazivati one slube u kojima se savje tuje nekim stvarima, te odluuje i nareuje, a naj vie ovo posljednje, jer nareivati je najvea znaajka upravitelj stva. Nu takvo to 1 2 8 nema tako rei nikakve vanosti za svakodnevne potrebe (jer jo nigdje ne doe do sudbenog spora oko pukog imena), iako je rasprava tome primjerena za samo miljenje. Kakve su i kolike upravne slube nune da bi bila drava, te koje nisu nune, ali su korisne za valjan dravni poredak, - vie bi tkogod mogao dvoumiti s obzirom na svaki dravni poredak a osobito na male drave. Jer u velikim [dravama] i treba i mora se ustrojiti jedna upravna sluba za jedan posao (jer mnogi mogu stupiti na upravne poloaje zbog toga to ima mnogo graana, tako te se neke slube ponovo dobivaju tek nakon dugo vremena, dok neke samo jednom, a svaki pojedini posao biva boljim ako je briga oko njega jedno vrsna nego ako je mnogo vrsna) 1 2 9 . Doim u malim [dravama] nudno se mnoge upravne dunosti stjeu u rukama manjine (naime, zbog malobrojnosti puanstva nije lako da mnogi budu u upravnim slubama; jer tko su oni koji e opet t naslijediti?). A trebaju pokatkada iste upravne poloaje i zakone male drave kao i velike, samo to jednima trebaju esto, a drugima u velikom vremenskom razmaku. Stoga nita ne prijei da jedan obavlja vie dunosti (jer nee one smetati jedna drugoj); i zbog oskudice u puanstvu upravne slube
Ili 'nadzornici itnih mjera i prodaje'. Gr. ; lat. frumenti mensor; engl, corn measurer; franc, commisaire aux distributions de bl; njem. Getreidekontrolleur; rus. cumojnemp; novogr. .. 128 jest: kakvim se imenima dotino naziva. 129 To jest: ako se dotinik bavi samo jednim odreenim poslom, a ne mnogim dunostima.
127

20

25

30

35

1299 b

moraju biti poput ranjeva-svijenjaka130. Ako, dakle, uzmognemo rei koliko [upravnih poloaja] nudno biva u svakoj dravi, te koliko nije nudno ali su potrebni, lako bi tkogod - poto se to spoznalo - utvrdio koliko se sluba prikladno moe spojiti u jednu. Ne smije se, dalje, smetnuti s uma ni to, koje dunosti prema mjestu moe obavljati vie sluba i nad kojim stvarima moe svugdje imati vrhovnitvo jedna upravna sluba, kao treba li red na sajmitu odravati sajamnik 131 , neki drugi na drugome mjestu ili pak svugdje jedan te isti? I treba li slube razdijeliti prema poslu ili prema ljudima, npr. da se jedan brine javnome redu, ili pak jedan djeci, drugi enama? A zatim, prema dravnim porecima, da li se treba razlikovati prema svakom pojedinome i rod upravnih poloaja, ili pak ne? Na primjer, u pukoj vladavini, vladavini manjine, vladavini najboljih i jednovladi - jesu li isti glavni upravni poloaji, iako nisu [birani] ni meu jednakima, ni meu staleki slinima, nego su razliiti u razliitim porecima, pa se tako [dotinici] u vladavinama najboljih izabiru izmeu obrazovanih, u vladavinama manjine izmeu bogatih, a u pukim vladavinama izmeu slobod njaka, ili pak biva te kakve su razlike u [dravnim porecima] takve su i razlike u slubama, i negdje pristaje da budu isti, negdje pak razliiti (jer dok ovdje prilii iri djelokrug [dotine slube], ondje prilii znatno ui)? Nu neki su svojstveni [stanovitim porecima] kao sluba predsavjetnik 132 , koja inae ne pripada pu-

10

15

20

25

30 30

5
Posrijedi je 'tap sa iljkom', koji se mogao upotrebljavati u razliite svrhe; naime: raanj, sulica, koplje, na koje se mogla objesiti i svjetiljka. Gr. ; lat. similes instrumentis Ulis quae candelabri et verriculi usum simul praebent; engl. like the spits which also serve to hold a lamp; franc, analogues ces instruments forms d'une lanterne au bout d'une lance; njem. wie die Gerte... die gleichzeitig Gabeln und Leuchter sind; rus. denamb ceoezo poda eepmenbt - ceemuAbHUKu; novogr. . 131 jest: nadzornik trgovinskog i robnog prometa na sajmi tu, koji je pazio na kakvou robe i spreavao prevare. 132 Posrijedi su ot ; to je na ovome mjestu latinski prevedeno kao praeconsultatores sive provisores, dok se inae gr. zamjenjuje lat. rijeju consul. Mnoinski oblik
130

148

149

koj vladavini, dok je savjet 133 puka vladavina. Jer mora postojati nekakvo tijelo kojemu je dunost unaprijed svjetovati 134 puk, kako bi se [ljudi] drali svojeg posla. Ako je takvih inovnika brojem malo, sluba pripada vladavini manjine; a kako predsavjetnik mora biti brojem malo, dotina ustanova ima znaajku manjinske vladavine. Nu gdje su obje upravne slube, predsavjetnici su pretpostavljeni sav jetnicima 1 3 5 , jer savjetnik pripada pukoj, a predsavjetnik manjinskoj vladavini. Ali iezava i mo sav jeta u onim pukim vladavinama u kojima se puk [uvijek] sastaje na skuptinama i raspravlja svim stvarima. To se obiava dogoditi kada doe do kakve lasnoe ili kad se podjeljuju mazde skuptinarima. Jer kako dokoliare, esto i skuptinare te svim stvarima sami odluuju. A nadzornik nad djecom i nadzornik nad enskinjem, i ako je koji drugi inovnik s ovlau slina nadzora, ustanova je vladavine najboljih, a ne puke (jer kako bi tkogod tu mogao prijeiti izlazak siromakim enama?), te ne ni manjinske vladavine (jer ene manjinskih vladatelj ive mekoputno). Nu tim stvarima nek je zasad reeno toliko, a ustrojstvima 136 upravnih poloaja treba pokuati iz poetka razmotriti. Razlike su tu odreene trima imbenicima, koji spojeni nudno pruaju sve [mo gue] naine. Od toga troga jedno je: tko su oni to postavljaju na poloaje; drugo: izmeu kojih, i tree: kojim nainom? Svako pojedino od toga troga dopu ta tri razlike, jer ili svi graani postavljaju ili tek neki, te ili izmeu sviju ili izmeu nekih odreenih
moe znaiti i 'vijee' (npr. u Tebi ili Korintu, a u Ateni zakono davno tijelo od deset lanova). Vidi i ranije tumaenje dotinog nazivka. 133 Ili 'vijee'. 134 U izvorniku je , to je dakako u korijenskoj i smislenoj svezi sa 'predsavjetnikom' (to jest: s onim koji unapri jed savjetuje i nadzire). 135 To jest: jedni su u opreci prema drugima, to je sluaj svugdje gdje neko malobrojno tijelo upravlja mnobrojnijom skup tinom. Otuda u Lambinovu lat. prijevodu: praeconsultatores consultatoribus opponuntur atque ideo imponuntur. 136 Ili 'uredbama, postavljenjima, imenovanjima', koji se tiu vladatelj, upravitelja, upravnih inovnika.

35

(npr. ili po dohodarini ili rodu ili kreposti ili emu drugome, kao u Megari 1 3 7 smo izmeu povratnika iz progonstva i suboraca protiv puka); zatim, birani mogu biti ili glasovanjem ili drijebom (i, dalje, i t se stvari mogu udvojiti, naime: neke mogu postavljati neki, neke pak svi, neki [se postavljaju] izmeu sviju, neki tek izmeu nekih, te se jedni biraju glasovanjem, drugi opet drijebom). Od tih u svakome pojedinome bit e etiri naina razlike 1 3 8 . Naime, ili svi biraju izmeu svih glasovanjem, ili svi izmeu svih drijebom (ili svi izmeu nekih glasovanjem, ili svi izmeu nekih drijebom) (i, ako izmeu svih, onda ili dijelom, kao po pleme137 Sm taj povijesni dogaaj, na koji se Aristotel poziva, nije poblie poznat. 138 Budui je ovo mjesto oteeno, i nije posve jasno i obiluje ponavljanjima, pomoi emo se komentarom O. Gigona, prema kojem postoje slijedee mogunosti postavljanja na upravne polo aje: 1. Svi glasovanjem izabiru izmeu svih. 2. Svi izabiru izmeu sviju drijebom. 3. Svi glasovanjem izabiru izmeu nekih. 4. Svih izabiru drijebom izmeu nekih. 5. Svi izabiru izmeu svih, dijelom glasovanjem, dijelom dri jebom. 6. Svi izabiru izmeu nekih, dijelom glasovanjem, dijelom dri jebom. 7. Neki izabiru glasovanjem izmeu svih. 8. Neki izabiru drijebom izmeu svih. 9. Neki izabiru izmeu nekih glasovanjem. 10. Neki izabiru izmeu nekih drijebom. 11. Neki izabiru izmeu svih, dijelom glasovanjem, dijelom drijebom. 12. Neki izabiru izmeu nekih, dijelom glasovanjem, dijelom drijebom. 13. Dijelom svi, dijelom neki izabiru glasovanjem izmeu sviju. 14. Dijelom svi, dijelom neki izabiru drijebom izmeu sviju. 15. Dijelom svi, dijelom neki izabiru glasovanjem izmeu nekih. 16. Dijelom svi, dijelom neki izabiru drijebom izmeu nekih. 17. Dijelom svi, dijelom neki izabiru izmeu sviju dijelom gla sovanjem, dijelom drijebom. 18. Dijelom svi, dijelom neki izabiru izmeu nekih, dijelom glasovanjem, dijelom drijebom. Uzme li se kako u cijeloj shemi moe se birati izmeu sviju i izmeu nekih, dobiva se jo devet mogunosti. Naelo je jedno-

20 22

1300

24 24; 25

8 8 10

15

150

151

nima, kotarima, bratstvima 1 3 9 , sve dok se ne izredaju svi graani, ili uvijek izmeu sviju), ili jedni takvim nainom, drugi pak drukijim. I zatim, ako smo neki izabiru [postavljaju], onda ili izmeu svih glaso vanjem ili izmeu svih drijebom, ili izmeu nekih glasovanjem ili izmeu nekih drijebom, ili jedni takvim nainom, drugi pak drukijim; to jest: jedni izmeu svih glasovanjem, drugi drijebom (i jedni izmeu nekih glasovanjem, jedni pak drijebom), tako te biva dvanaest naina, osim onih dvaju udvoje nih. Od tih opet tri postavljanja pripadaju pukoj vladavini: kad biraju svi izmeu svih glasovanjem ili drijebom ili pak obadvama, jedne od poloaja dri jebom, jedne glasovanjem. Kada ne svi ujedno, nego kad postavljaju izmeu sviju ili izmeu nekih, bilo drijebom bilo glasovanjem bilo obadvama, ili pak jedne izmeu svih a jedne izmeu nekih, (bilo drije bom bilo glasovanjem bilo) obadvama (pod obad vama podrazumijevam: jedne drijebom, druge gla sovanjem), znaajka je ustavne vladavine. I postav ljati neke izmeu svih ili glasovanjem ili drijebom ili obadvama, neke pak drijebom, neke glasovanjem, znaajka je manjinske vladavine (i vie je takvo negoli iz obojega). Postavljati jedne izmeu svih, jedne izmeu nekih pripada ustavnoj vladavini sa znaajkom vladavine najboljih; ili jedne glasovanjem, druge drijebom, dok [izabirati] neke izmeu nekih (glasovanjem) znaajka je manjinske vladavine, ak i kad su posrijedi neki izmeu nekih drijebom (pa i kad se zbiljski ne dogodi, ipak je takva znaaja), ili da su neki izmeu nekih na oba naina. A [postavljati] neke izmeu sviju, i glasovanjem izmeu nekih sve, znaajka je vladavine najboljih. To su, dakle, naini postavljanja na upravne poloaje i toliki im je broj, i tako se raspodjeljuju prema dravnim porecima; koji je pak koristan kojima i kakva trebaju biti
stavno, jer postoje tri odredbena imbenika: tko bira, tko se izabire, kako se izabire. Za svaki od ta tri sluaja mogua su tri odgovora: A-B-dijelom A/dijelom B. Tih devet mogunosti mogu se dalje razliito spajati, to u konanici daje 27 mogunosti. Jedan dio tih mogunosti su demokratske ( 1 , 2, 5), druge su znaajne za ustavni poredak (7, 8, 11), a tree (9, 10, 12) mogle bi pripadati oligarhiji, dok u cijelosti nije jasno koliko bi mogunosti trebalo pripadati aristokraciji. 139 To jest: 'filama', 'demama', 'fratrijama'.

30 30a

16

35 36a

40 1300 b

postavljenja, zajedno s moima dotinih poloaja, te koje su one, bit e bjelodano poslije 140 . A kaem mo upravnog poloaja, kao to je ovlast nad prihodima ili nad obranom. Jer druge je vrste mo vojskovoe od ovlasti koja nadzire kupovinu i prodaju na trnici. Preostalo od trojega je sudstvo, kojem treba rei koju. I dotinome valja istraiti naine prema istoj pretpostavci. I razlike meu suditima odreuje se trima imbenicima: izmeu kojih se [izabiru], im se bave i kako. Kaem 'izmeu kojih': da li su [dotinici] izmeu svih ili izmeu nekih; ime se bave, koliko je vrsta sudita? Pod onim kako podrazumijevam: [bi raju li se suci] drijebom ili glasovanjem. Prvo dakle odredimo koliko je vrsta sudita. Tih ima osam. Jedna je za polaganje rauna 1 4 1 , drugo ako tkogod poini nepravdu protiv naela zajednitva 142 , trea za inove urote protiv ustava, etvrta za sporove izmeu inovnika i zasebnik zbog izreenih kazna, peta zasebnikim ugovorima koji su vee vanosti, a mimo tih postoje sudita za ubojstva te za tuince (a sudita za ubojstva ima vie vrsta, kao: je li se spor vodi pred istim ili pred razliitim sucima, ubojstvima hotiminim ili nehotiminim, te za koja postoji priznanje ali se spori oko pravednosti, i etvrta [vrsta] ubojicama-bjeguncima kojima se sudi pri povratku, kakav kau da je u Ateni sud u Freatu . Nu takvi se sluajevi veoma rijetko doga aju i u velikim gradovima. Od sudita za tuince, jedno je za sporove izmeu njih samih, a drugo za sporove tuinaca i graana). Uz to, mimo svih tih vrsta postoje i sudovi za manje ugovore 1 4 4 , kao od

10

15

20

25

30

To obeanje nije ispunjeno u Politici. To jest: kad nadzor nad 'raunovodstvom' otkrije zloporabe. Vidi i ranije tumaenje nazivka /. 142 Ili 'protiv dravnog poretka'. 143 Gdje se nalazio sudbeni stol za ubojice. Komentatori (npr. Tricot) misle kako tu Aristotel govori ovjeku koji je prvo bio izgnan zbog nehotinog ubojstva, a pri povratku mu se ponovo sudi, ovaj put zbog hotiminog ubojstva. Inae, sam Freat bijae jeziak zemlje koji je zatvarao luku Zea. Optuenik koji nije imao pravo stupiti na tlo Atike, iznosio je svoju obranu obino s broda ispred sudaca koji su sjedili na kopnu. 144 Ili 'za sitnije sporove' ili 'kad su posrijedi ugovori male vrijednosti'.
141

140

152

153

jedne do pet drahmi i malo vie, jer i tima se mora suditi, ali tu nije potrebno mnotvo sudaca. Nu takvim sporovima nek je dosta, kao i u suditima za ubojstva i tuince, nego govorimo [sluaje vima] protiv dravnog poretka, koji ako se ne rjeavaju ispravno, nastaju razdori i poremeaji u dravnome poretku. Nudno je, dakle, ili da svi sude 1 4 0 svim ve razluenim stvarima, bilo glasova njem bilo drijebom, ili pak svi svima jednom drijebom jednom glasovanjem, ili nekima od tih sluajeva [postavljaju se] jedni drijebom, drugi glasovanjem. Tih naina ima, dakle, etiri. A isto ih je toliko i kad su posrijedi drugi [izabrani] samo dije lom. Jer opet izmeu nekih oni koji sude svim stvarima [mogu biti postavljeni] glasovanjem, ili izmeu nekih [da sude] svim stvarima mogu se birati drijebom, ili jedni drijebom jedni glasovanjem, ili pak neka sudita, koja sude istim stvarima, mogu se sastojati i od idrebanika i od izglasanik. su, dakle, kako je reeno, naini kao neki >protuprimjeri< onima ve navedenima. Uz to, dotina se [sudita] mogu i udvajati. 147 Kaem, na primjer, da se neka [sudbena tijela] biraju izmeu sviju, neka izmeu nekih, neka opet izmeu obojih (kao, ako se isto sudite bude sastojalo od jednih to su [izabrani] izmeu sviju i drugih izmeu nekih), te ili drijebom ili glasovanjem ili na oba naina. Reeno je, dakle, kolikim se nainima mogu postavljati sudita. Od tih opet oni prvi pripadaju pukoj vladavini, naime oni u kojima se [suci biraju] izmeu svih ili sude svim stvarima; drugi pripadaju manjinskoj vladavini, koji se [postavljaju] izmeu nekih i sude svim stvarima; trei pripadaju i vlada vini najboljih i ustavnoj vladavini, u kojima se jedni [suci] izabirani izmeu svih, jedni izmeu nekih.
145 Gr. ; lat. de civilibus; engl, of political cases; franc, des juridictions de nature politique; njem. ber die politischen Gerichte; rus. zocydapcmeeuHbie npecmynneHun; novogr. . 146 Podrazumijeva se: bivaju birani ili postavljeni da sude. 147 Prema nekim tumaiteljima i 'spajati' ili 'kombinirati'.

35 35

40 1301 a 1

E. V.
O drugim dakle stvarima, kojima smo kanili raspravljati, reeno je gotovo sve 1 ; s kojih se uzroka mijenjaju2 dravni poreci, koliko ih je i kakvi su, i kakvi su razori svake pojedine drave, iz kojih se oblika u koje [drave] najee preinauju, te koje su stvari spasonosne i openito i posebice za svaki poje dini od dravnih poredaka, i, uz to, kojim bi se nainom najvie mogla uuvati svaka pojedina drava, - valja razvidjeti nakon onoga to je kazano. Mora se prvo pretpostaviti kao poelo, da su nastali mnogi oblici dravnog poretka i u svima se priznavalo ono koje je pravedno i prema razmjeru jednako, ali se upravo u tome zastranjivalo, kako je prije 3 reeno. Jer puka je vladavina nastala iz toga to oni po bilo emu jednaki (isti) mislili su kako su i naprosto jednaki (budui su svi slino slobodni, misle kako su i naprosto jednaki); manjinska vladavina [nastala je] iz toga to oni po jednome nejednaki misle kako su i u cijelosti nejednaki 4 (budui su, naime, nejednaki
Usp. IV. C. 2. Iako je u izvorniku posrijedi pojam promjene/mijene, neki prijevodi imaju prevrat, preokret, pa i samu imenicu revolucija. Gr. al ; lat. quibus autem ex causis rerum publicarum formae mutentur; engl, the causes of revolution in states; franc, les causes des changements dans les constitutions (dok se u podrupku kae izravno: programme du livre V consacr aux rvolutions politiques); njem. was fr Ursachen die Verfassungen sich verndern; rus. ecnedcmeue Katcux npuHUH npoucxodsim zocydapcmeeHHbie nepeeopombi (gdje su moda posri jedi i dravni udari, jer je zocydapcmeeHHbi nepeeopom - coup d'tat); novogr. (s kojih se uzroka mijenjaju dravni poreci). 3 Vidi III. 1282b 18-30; 1280a 9. 4 To jest: i time u cijelosti iznad ostalih.
2 1

20

25 25

30

10

15

154

155

prema imutku, smatraju da su i naprosto nejednaki). Oni pak [iz puke vladavine], budui su kao jednaki, misle da trebaju u svim stvarima jednako sudjelovati. Doim oni [iz manjinske vladavine], budui su nejed naki, tee u svemu imati vie, a ono to je vie 5 , to je i nejednako. Dakle, svi t [oblici dravnog poretka] imaju neto pravedno, ali su naprosto manjkavi; i zbog toga uzroka, kada god ne sudjeluju u drav nome poretku prema pretpostavci koju imaju, i jedni i drugi se bune. A od svih s najvie prava mogli bi se buniti (iako t to najrjee ine) 6 , oni to se istiu prema kreposti; jer najvie su s razlogom naprosto nejednaki 7 jedino dotinici. Postoje i drugi koji pre mauju prema rodu 8 i koji smatraju kako nadmauju jednake upravo zbog t nejednakosti, jer oni se ine plemenitima u kojih su prisutni krepost i bogatstvo predaka 9 . Poela su t, dakle, tako rei, i sama izvorita buna, ono to ih potie da se bune. Stoga i promjene bivaju dvostruko: jer jednom su protiv dravnog poretka, kao kad se iz postojeeg mijenja u neki drugi oblik, npr. iz puke vladavine u vladavinu manjine ili iz vladavine manjine u puku vladavinu, ili pak iz bilo koje od tih u ustavnu vladavinu ili vladavinu najboljih, ili opet obratno; drugi put, kad [promjena] nije protiv postojeeg poretka, nego dapae postojee ustrojstvo pretpostavljaju drugima, i samo ga ele preuzeti u svoje ruke , bilo ono manjinska vladavina ili jednovlada. Uz to, katkad je posrijedi vie ili manje, na primjer: bilo da se u posto jeoj manjinskoj vladavini manjinski vlada vie ili manje, bilo u pukoj vladavini - puanski vie ili manje, te slino i u ostalim dravnim porecima, ili da se dotini uvrste ili oslabe. Zatim [prevrati mogu teiti] promjeni tek jednog dijela dravnog poretka, kao uspostavi ili ukinuu stanovite upravne slube, kao to u Sparti kau kako je Lisandar pokuao
To jest: ono ega je pre-vie, to premauje. Usp. 1304b 4. 7 Usp. III. 1284b 28-34. * Ili 'koji se istiu plemenitim podrijetlom'. " Usp. .IV. 1294a 21 "' Usp. IV. 1292b 11.
6 5

35

40 1301 b

4 5

10

ukinuti kraljevstvo a kralj Pauzanija 11 nadzornitvo 12 , pa i u Epidamnu dravni poredak se promijenio smo dijelom (jer mjesto rodovoa 1 3 postavie savjet, a i dandanas moraju u dravno sudite 14 odlaziti vladajui slubenici kad se izglasava izbor kojeg inovnika, pa i dunost vladatelja 15 u toj dravi znaajka je koja pripada vladavini manjine); naime, svugdje zbog nejednakosti nastaje buna, gdje se nejednakima ne daje ono to im po razmjeru pripada (jer vjena kraljevska vlast je nejednakost, bude li meu jednakima). U cijelosti, traei ono jednako, ljudi se bune. A to jednako 1 6 je dvostruko: jedno je brojem, drugo je prema dostojanstvu. Kaem pak brojem ono to je mnoinom ili veliinom isto i jednako, a prema dostojanstvu ono koje je to razmje rom, npr. prema broju jednako nadmauje tri dva kao i dva jedan, dok razmjerom etiri premauje dva kao i dva jedan, jer jednak je dio dva od etiri kao i jedan od dva, jer oboje je polovica. Ljudi se slau da je naprosto pravedno ono prema dostojanstvu, ali se razlikuju (kako je i prije reeno) 1 7 u tome to jedni, ako su prema emu jednaki, smatraju da su u cijelosti jednaki; drugi pak, ako su prema emu nejednaki, smatraju se nejednakima u svim stvarima. Stoga i nastaju najvie dva dravna poretka: puka vlada vina i vladavina manjine; jer plemenito podrijetlo i krepost nalaze se u manjine, [opreke] 1 8 tima u mnoUsp. VII. 1333b 34. To jest: 'visoko slubeno nadzornitvo' ili eforat, koji u Sparti bijae tijelo od pet nadzornika (efor), koji su nadzirali kao suci rad kraljeva, sazivali puku skuptinu i pregovarali s inozemnim poslanicima. 13 To jest'rodovskih ili plemenskih glavara' (), to je pojam koji odgovara lat. tribunus plebis. 14 To jest: , 'pravno zborite', 'dravno sudite', koje bijae i ime pravosudne palae u Ateni. 'Heliaja' se sastojala od 6.000 graana-sudaca, po 600 iz svakog od deset rodova (fila). Dijelili su se na 10 odjela po 500 sudaca, dok su 1000 preostalih bili zamjenici. 15 Rije je slubi arhonta. Vidi i ranije tumaenje nazivka (lat. praetor). 16 Ili 'jednakost'. Gr. TO ; lat. aequale; engl, equality; franc, l'galit; njem. das Gleiche; rus. paeeucmeo; novogr. r (jednakost). 17 Vidi: a 26. IK Podrazumijeva se 'bogatstvo i siromatvo'.
12 11

25

30

35

40 1302 a

15

20

156

157

gih. Naime, plemenitih i dobrih nigdje nema stotina, dok su imuni <i neimuni> mnogobrojni svugdje. Urediti [dravu] naprosto i posvema prema objema jednakostima, zaista je loe, to je bjelodano iz samih dogaaja, jer od tih drava ni jedna nije postojana. Tomu je uzrok, to kad je neto od poetka i poela pogrjeno, onda je nemogue da mu i kraj ne bude nekakvo zlo. Stoga se treba posluiti dijelom broj nom jednakou, dijelom pak onom prema dostojanstvu. Pa ipak je puka vladavina i postojanija i ee bez bun negoli vladavina manjine 1 9 . Jer u manjinskim vladavinama nastaju dvije vrste bun: to ona jednih protiv drugih 2 0 , to pak buna protiv puka, doim u pukim vladavinama [nastaje] smo buna protiv vladavine nekolicine, a buna puka protiv samog puka ili, ako uope nastane, nije vrijedna spomena, ili do nje i ne dolazi. I uz to, dravni poredak sastavljen od pripadnika srednjeg stalea blii je pukoj negoli manjinskoj vladavini, i on je najpostojaniji od takvih dravnih poredaka 2 1 . 2 Budui pak razmatramo iz kojih stvari bune nastaju te promjene dravnih poredaka, treba uope istraiti prvo njihove poetke i uzroke. Postoji gotovo, tako rei, troje brojem, koje valja jedno po jedno iznijeti prvo u ocrtu. Jer treba shvatiti u kakvu se raspoloenju ljudi bune i poradi kojih stvari, te tree: koja su poela neredima u dravi te bunama jednih protiv drugih. Kao openit uzrok, dakle, raspoloenju za promjenu treba najvie smatrati ono to smo ve rekli 2 2 . Jer jedni se bune poneseni jednakou, kad smatraju kako im je gore, i ako su jednaki s onima koji imaju vie; drugi su opet gonjeni nejednakou i nadmonou kad pretpostavljaju kako, iako su nejednaki, ipak nemaju vie, nego jednako ili
Usp. IV. 1296a 13. To jest: jednih 'oligarha' protiv drugih. 1 Prema uvrijeenu tumaenju, posrijedi su oblici drave koji odstupaju od savrena obrasca, otuda u lat. prijevodu (Sepulveda, 1548): depravatae respublicae, seu quae ab optimo statu reipublicae deflexerunt, i u engleskome: of the imperfect forms of government. 22 Vidi 1301a 33.
20 19

5 8 8

3 15

20

manje (to kao zahtjev moe biti pravedno, a moe biti i nepravedno). Naime, oni to su podinjeni bune se kako bi bili jednaki, dok oni to su jednaki [bune se] kako bi bili vii 23 . Kakvo im je dakle raspoloenje kad se bune, sad je reeno. Stvari pak oko kojih se bune su dobitak i ast te opreke tima. Jer bjeei od beaa i kazne, bilo da se t tiu njih samih ili prijatelja, podiu bune u dravama. Uzroci i poela tih gibanja, koja i na same dotinike djeluju reenim nainom, i reenim stvarima, mogu biti sedam brojem ili pak i vie; dva su od tih ista s ve navede nima 2 4 , ali ne i istim nainom. Jer zbog dobitka i zbog asti [ljudi] se gnjeve jedni protiv drugih, ali ne kako bi ih sami stekli, kako je ve prije reeno, ve kako bi vidjeli druge gdje ih dobivaju, bilo pravedno bilo nepravedno. Uz to, zbog obijesti, zbog straha, zbog premoi, zbog prezira, zbog porasta to je mimo razmjera 25 . A zatim drugim nainom, zbog svae, zbog zazora, zbog maloe, zbog neslinosti 2 . Od tih pak koju mo imaju obijest i dobitak 2 7 i kako su uzroci [bunama], dostatno je bjelodano. Jer kad se uzobijeste oni koji su na poloajima [u vlasti] i postanu gramzivi, bune se i jedni protiv drugih i protiv dravnih poredaka koji im daju dotinu ovlast. A njihova se gramzivost ostvaruje to na tetu zasebnik to na tetu same zajednice. - A jasno je i to je ast, te to moe i kako biva uzrokom bune.
To jest: u premoi. Vidi 1.32. 25 Ili 'zbog nerazmjerna rasta u jednom dijelu drave'. 26 Nekima su tumaiteljima tu posrijedi i politiki poroci, kao 'izborne spletke' ili 'nezakonito prikupljanje glasova' (npr. u engleskom, francuskom i latinskom prijevodu). Stoga je uputno navesti cijelu reenicu s inaicama. Gr. , , , ; lat. propter ambitum, propter negligentiam, propter parvitatem, propter dissimilitudinem; engl, election intrigues, carelessness, neglect about trifles, dissimila rity of elements; franc, la brigue lectorale, l'incurie, l'inattention de petits changements et la disparit; njem. die Amtserschleichung, die Nachlssigkeit, die Kleinheit, und die Ungleichkeit; rus. npoucKU, npeuepexumeAbHoe ornuomenue, Mentcue yHuxeuuH,, necxodcmeo xapaicmepoe; novogr. , , (zbog skorojevitva /lakatatva/, nehata, maloe i nejednakosti).
24 27 28 23

30

35

40 1302 b

10

25

Podrazumijeva se 'elja za dobitkom'. Ili 'pojedinaca', ili 'privatnika'.

158

159

Jer ljudi se bune i kad su sami obeaeni i kad vide druge kako su aeni; a to pak nepravedno biva 29 kada [su ljudi] mimo dostojanstva ili aeni ili obeaivani, pravedno opet kada je to prema dostojanstvu. - Premo pak [biva uzrokom bune], kada tkogod postane po moi vei (bilo pojedinac bilo vie njih) nego to je u skladu s dravom i prema moi dravne uprave. Nastaje obino iz takvih uvjeta 30 ili jednovlada ili obiteljska vladavina manjine . Zbog 31 toga gdjegdje obiavaju osuivati na izgon , kao u Argu i Ateni. A svakako je bolje od poetka paziti da se ne pojave premonici, negoli, pustivi da nastanu takvi, to nastalo lijeiti poslije. I zbog straha bune se oni koji su togod skrivili, bojei se da ne budu kanjeni, i oni koji predmnijevaju kako e im se nanijeti nepravda, elei pretei da im se ona ne nanese, kao to su se na Rodu urotili velikai protiv puka zbog straha od tubi i osudbi koje su im se s p r e m a l e . - I zbog prezira se bune i napadaju, kao u vladavinama manjine, kad su veina oni to ne sudjeluju u dravnoj vlasti (jer misle da su jai), te u pukim vladavinama, gdje imunici preziru nered i bezvlae, kao to je u Tebi, nakon boja kod Enofita 33 , propala puka vladavina zbog loe dravne uprave, a i u Megari je dolo do poraza zbog nereda i bezvlaa, te u Sirakuzi prije Gelonova samosilnitva 34 i jo na Rodu prije ustanka. A nastaju promjene dravnih poredaka i zbog kakva porasta to je mimo razmjera; jer kao to se tijelo iz dijelova sastoji i treba rasti razmjerno, kako bi se zadrala sumjernost, a ako toga nema, ono propada: kao kad bi stopalo bilo etiri lakta, a ostalo tijelo tek dva pedlja; i katkad bi se izmijenilo u oblik druge ivotinje, ako bi preraslo mimo razmjera ne samo prema kolikoi nego i prema kakvoi; te se Ili 'mimo zasluga'. Ili 'monarhija ili dinastija' u izvornom i antikom znaenju. 31 To jest: primjenjuju ostracizam. Vidi ranije tumaenje doti nog pojma. Usp. III. 1284a 17. 32 Usp. 1304b 27. 33 Tu je Atena pobijedila 456. god. Enofit se nalazio u Beociji. Znaaj samog dogaaja sadrava stanovite povijesne tekoe. 34 Nakon pobjede nad Kartaanima, Gelon se 454. doepao moi, i zaveo tiransku vladavinu, koja je trajala 7 godina.
30 29

15

20

25

30 33 33 35

tako i drava sastoji iz dijelova, od kojih neki nezamjetljivo naraste, na primjer: mnotvo neimunika u pukim i ustavnim vladavinama. A dogaa se takvo 35 to katkada i sluajem, kao u Tarentu , poto bijahu poraeni i pobijeni mnogi znaajnici u boju s Japigima malo poslije perzijskih ratova, pa je uspostav ljena puka mjesto ustavne vladavine; te u Argu, kad 36 je u sedmome danu mjeseca Kleomen Spartanac pobio Argivljane i prisilio ih da prime meu graane 37 neke od okolnih susjeda ; i u Ateni, nakon poraza pjeatva za Peloponeskoga rata, kad se smanjio broj 38 istaknutih mueva, pa su morali vojaiti s liste gradana. Dogaa se to i u pukim vladavinama, ali rjee. Jer kad se povea broj imunika ili porastu imanja, [dravni poreci] se mijenjaju u manjinske vladavine ili obiteljske vladavine . - Mijenjaju se dravni poreci katkada i bez bun, zbog izbornih 40 spletaka, kao u Hereji (jer su tu mjesto glasovanjem preli na izbor drijebom, zbog toga to se ranije biralo izbornim spletkarenjem); ili pak zbog nehata, kad dopuste da najvie poloaje zauzmu oni koji nisu prijatelji dravnog poretka, kao to je u Oreju pro pala manjinska vladavina kad Herakleodor postade vladatelj , jer je pretvorio vladavinu manjine u ustavnu i puku vladavinu. - [Do promjena dolazi] katkada i postepeno 4 2 . A kaem 'zbog neznatnih stvari', jer esto neopazice dolazi do velike promjene u ustanovama, kad se previa neka sitnica, kao to u Ambraciji bijae poetno malena dohodarina, koja se napokon svela na nita, kao da se ono mlo vrlo neznatno ili nikako ne razlikuje od pukog nita. Uzrok bune moe biti i neistorodnost 4 3 , sve dok se ne sloe. Jer kao to drava ne nastaje iz bilo kojeg Tarent je bio stari grad u Apuliji (ili Japigiji). Otuda i Japigi. Podrazumijeva se dan posveen Apolonu. 37 To jest 'perijeke'; vidi II. 9. 1269a 36. 38 Ili 'uzimali u vojnu slubu'. 39 Naime: u oligarhije i dinastije. 40 Hereja, mjesto u Arkadiji. 41 Naime, jedan od arhont. 42 Zapravo: 'zbog neznatnih stvari' ili 'zbog sitnica'. 43 Posrijedi je 'razliitost rodova, plemena, naroda ili rasa'. Gr. TO ; lat. diversitas gentis et generis; engl, difference of races; franc, l'absence de communaut de race; njem. die Anwesen36 35

40 1303

10

15

20

25 25

160

11 Politika

161

sluajnog mnotva, tako ne nastaje ni u bilo koje vrijeme. Stoga oni koji primie [u dravu] ili one ve naseljene tuince ili doljake, najee imaju bune, kao to su Ahajci nastavali Sibarid zajedno s Trezencima, a kad su postali brojniji, izbacili su Trezence, 44 i otuda je palo prokletstvo na Sibariane . U Turiju opet Sibariani se zavadie sa svojim 'sunastanjenicima' (jer traili su previe, smatrajui da im pripada ta zemlja, pa su bili izgnani). I protiv Bizanana 4 5 doljaci su kovali urotu, ali su otkriveni i otjerani nakon boja. I stanovnici Antise, koji bijahu primili izbjeglice s Hija, morali su s njima ratovati i prognati ih; doim Zanklejci, poto su bili primili Samljane, bijahu od njih izgnani iz svoje drave. I stanovnici Apolonije na Crnome moru, primivi doljake, dopali su bun; a i Sirakuani, poto istjerae samosilnike, uinie graanima tuince i plaenike, zapadoe u bune i pooe u boj. A i stanovnici Amfipolisa, primivi pridolice s Halcide, bili su od tih gotovo svi izgnani. Buni se, dakle, u manjinskim vladavinama veina kao oni kojima se nanosi nepravda, jer ne sudjeluju u jednakim stvarima (kao to je reeno i prije) 4 iako su jednaki, a u pukim vladavinama [bune se] znaajnici, zbog sudionitva u jednakim stvarima, iako nisu jednaki 4 . Bune se pokatkad drave i zbog smjetaja, kad smo zemljite nije naravlju prikladno za jedin stvo drave, tako su u Klazomeni Hitani bili protiv otoana, a Kolofonjani protiv Notijaca. A i u Ateni nisu svi jednako za puku vladavinu, nego su stanovnici Pireja vie za nju od onih iz grada. Jer kao to u ratovima prelasci preko rovova, pa i onih veoma malih, mogu raskidati bojne redove, tako ini se i svaka razlika 48 moe izazvati razdor. A moda je najvea oporba 4 9 izmeu kreposti i opaine, zatim
heit verschiedener Stmme; rus. pa3HonneMeHHOcmb uacenenun; novogr. TO (neistorodnost puan stva). 44 Sibarid je bio ahajska naseobina u Velikoj Grkoj. Razoren je 510, kao kazna za raniji izgon Trezenaca. 45 Posrijedi su stanovnici starog Bizantija. 46 Vidi: 1301a 33. 47 To jest: premoni su ostalima i tako iznad njih. 48 Ili 'nesuglasica'. 49 Izvorno: razdor, nesloga, rascjep.

izmeu bogatstva i siromatva, te dalje sve jedna vea od druge, od kojih je jedna i ta upravo spomenuta. 30 Bune, dakle, ne nastaju poradi sitnica, nego iz 50 sitnica; jer ljudi se bune radi krupnica . Najvie pak i sitnice dobivaju na snazi kad se javljaju u monika, kao to se ono dogodilo u Sirakuzi u drevno doba. Jer 20 tu se dravni poredak bijae izmijenio zbog svae meu dvojicom mladia (a koji su bili na vlasti) oko ljubavnog povoda. Dok je jedan od dotinika bio odsutan, prijatelj mu je primamio sebi njegova lju bavnika; prvi pak, rasren time, zavede enu ovome drugomu. Otuda, poto u to uvukoe ljude iz dravne 25 vlasti, svi se zavadie. Stoga se treba uvati i poe taka takvih [sukoba] i odmah prekidati svae meu voama i monicima. Jer u poetku nastaje pogrje ka, a poetak je, kae se, polovica svega, tako te 30 i poetno mala pogrjeka razmjerna je pogrjekama u drugim dijelovima. Openito pak bune meu znaajnicima uvlae u sukob i cijelu dravu, kako se dogodilo u Hestieji nakon perzijskih ratova, kad meu dvojicom brae doe do razdora oko diobe oevine; onaj siromaniji (kad mu brat ne htjede 35 pokazati imovinu i blago koje otac bijae otkrio), pridobije za sebe puane, doim drugi brat, koji je bio veoma bogat, pridobije imunike. U Delfima opet svadbena svaa 51 postade poetkom svih kasni jih buna. Jer mladoenja, protumaivi sebi kako mu 1304 a je neki dogaaj zloslutan znak, kad je doao do nevjeste, ne uzme je i vrati se. Njezini [srodnici] uvrijeeni time, podmetnu mu neke svete predmete dok je on bio prinosio rtvu, pa ga ubiju kao hramodera . I u Mitileni buna oko neke batinice bijae 5 poetak mnogih zala pa i rata protiv Atenjana, u kojem im Pahet zaposjedne grad . Naime. Timofan, jedan od imunika, bijae ostavio dvije keri. Deksandar, kojega su odbili i koji ih nije uspio ispro siti za svoje sinove, zapone bunu i potakne Atenjane
Podrazumijeva se: radi krupnih stvari koje su posrijedi. Ili tonije: 'svaa meu svojbinom', kako je npr. u lat. prijevodu (orta ex affinitate dissentio, naprama gr. ). 52 Ili 'kao svetokradicu'. 33 To jest: Mitilenu.
51 50

35

1303 b

10

15

162

163

(kojima je bio dravni gost) da se umijeaju. I u Fokidi bilo je dolo do bune oko neke batinice, kad su se zavadili Mnazej, Mnazoanov otac, i Eutikrat, otac Onomarhov, i ta je buna Fokianima bila poetkom svetoga rata. Promijenio se i u Epidamnu dravni poredak zbog svadbene svae. Jedan je tajno zaruio ker za mladia; kad ga je zarunikov otac (koji je postao jedan od vladatelj) zbog toga oglobio, on se, tako povrijeen, uroti s onima koji bijahu izvan dravne vlasti 55 . A mijenjaju se [dravni poreci] to u manjinsku, to u puku, to u ustavnu vladavinu i zbog dospijea do asti ili porasta moi: ili u upraviteljstvu ili u nekom dijelu drave, kao to je vijee Areopaga, time to je izalo na glas za perzijskih ratova, ini se uinilo stroim dravni poredak; dok je opet gomila puana pomoraca (postavi uzrokom pobjede kod Salamine 5 6 te time cjelokupne atenske prevlasti na moru) osnovala puku vladavinu; a u Argu, znaajnici, proslavivi se u boju protiv Spartanaca kod Mantineje, pokuali su sruiti puku vladavinu; u Sirakuzi je puk postavi uzronikom pobjede u ratu protiv Atenjana, promijenio ustavnu vladavinu u puku vladavinu; u Halcidi je puk, svrgnuvi zajedno sa znaajnicima 57 samosilnika Foksa, odmah zavladao dravom ; i u Ambraciji 58 opet isto tako, poto je zajedno s urotnicima izgnao Perijandra, puk je preuzeo vlast u dravi. I u cijelosti ne smije se zabora viti, kako oni koji su uzronici moi 5 9 (bilo zasebnici, bilo inovnici, bilo plemena, ili bilo koji dio ili bilo koje mnotvo) redovito podiu bune; jer ili oni koji zavide tima na poastima zapoinju bunu, ili sami dotinici zbog svoje izvrsnosti ne ele ostati na istome s jednakima. A mijenjaju se dravni poreci i onda kad
54 To jest: proksen. Gr. ; lat. civitatis hospes; engl, proxenus; franc, proxne; njem. offizieller Proxenos; rus. npOKceu; novogr. . Proksen je inae, po dunostima i pravima, bio slian dananjem konzulu. 55 Podrazumijevaju se oni koji nisu imali graanskih prava. 56 Usp. II. 1274a 12; VIII. 1341a 29. 57 Ili 's plemenitaima'. 58 Usp. 1311a 39. 59 To jest: oni koji su postojeoj dravi osigurali mo.

54

10

15 17 17 20

su naizgled oprene stranke u dravi jednakih snaga, kao npr. bogatai i puk, dok srednjeg stalea ili uope nema ili je posve neznatan. Jer ako uvelike [snagom] premauje bilo koji od dijelova, protiv bjelodano jaega onaj preostali ne eli se izloiti pogibli. Stoga oni koji su istaknuti prema kreposti ne podiu bunu, tako rei; jer ostaju manjina naprama mnotvu. Openito, dakle, u svim dravnim porecima zapoeci i uzroci bun i promjena bivaju takvim nainom. A mijenjaju se dravni poreci jednom s pomou nasilja, jednom s pomou obmane; s pomou nasilja to biva ili odmah spoetka ili prisiljavaju poslije. A i obmana je dvostruka: jer jednom obmanu [podanike] da prvo dobrovoljno promijene dravni pore dak, a zatim ga silom odravaju protiv njihove volje, kao u vrijeme Vijea etiri stotine 6 0 , koje je obmanulo puk, govorei kako e [perzijski] kralj dati novce za rat protiv Spartanaca, i s pomou te lai pokuavali su zadrati vlast u dravi. Katkad opet spoetka ljude nagovaraju, a kasnije ih nagovore toliko i tako, te ljudi od svoje volje puste da se njima vlada. Openito, dakle, u svim dravnim porecima nastaju promjene zbog spomenutih uzroka . Pri svakom pojedinom obliku dravnog poretka, a razdijelivi [poretke] prema navedenome, treba sada razvidjeti same dogaaje 62 . Puke vladavine se dakle najee mijenjaju zbog drskosti pukovoa 6 3 . Jer dijelom zasebno, himbeno optuujui 64 imune
60 Povijesni dogaaj u Ateni iz 411. ; jedan od znatnijih pokuaja ukinua demokratskih ustanova. 61 Usp. 1302a 17. 62 Dotino mjesto nije u cijelosti jasno, pa se dosta razliito prevodi. Nastojimo prevesti spornu reenicu uz najnunije dodatke i ini nam se da prenosimo okvirni smisao. 63 Ili 'demagoga'. Ali, budui ta tuica (demagog) danas ima iskljuivo pogrdno znaenje, potreban je njezin prijenos u izvorniji oblik, Ona, naime, Aristotelu znai i vou puka/puke stranke i pukog pukog zavoditelja, na to na doslovak eli upozoriti. 64 U osnovi je rije , koja se po predaji tumai kao 'prokazatelj smokava', te dalje 'himbeni tuitelj', 'klevetnik'. Gr. ; lat. calumniando eos; engl, lay information aga inst; franc, par des dnonciations calomnieuses; njem. fhren Prozesse gegen; rus. nymen doHocoe; novogr. -

1304

10

25

15

30

20

35

164

165

ljude, prisiljavaju ih da se ujedine (budui da zajed niki strah sjedinjuje i najvee neprijatelje); dijelom pak javno nagovaraju gomilu protiv njih. Iz mnogih primjera moe se vidjeti kako se dogodilo upravo tako. Jer i na Kosu puka se vladavina promijenila, jer su se pojavili opake pukovoe (budui da su se znaajnici udruili protiv nje), te isto tako na Rodu. Slubu za mazdu tu su pukovoe uveli, ali su sprijeili isplatu dugova zapovjednicima troveslic, koji - zbog nametnutih im parbi oko toga - bijahu prisiljeni udruiti se i sruiti puku vladavinu . Oborena je i u Herakleji puka vladavina odmah nakon naselbine 6 6 krivicom pukovoa. Budui su im t nanijeli nepravdu, znaajnici su morali napustiti grad, ali su se zatim izgnanici okupili te, vrativi se, sruili puku vladavinu. Slino je i u Megari 6 7 sruena puka vladavina; naime, pukovoe, kako bi ovima mogli plijeniti imovinu, mnoge su znaajnike izgnali, sve dok se nije okupilo mnotvo izgnanika, koji - udrueni - u boju pobijedie puk i ustanovie vladavinu manjine. A i u Kumi se dogodilo isto s pukom vladavinom koju je sruio Trazimah. A gotovo i u svim ostalim [dravama], ako bi tkogod htio promatrati, vidio bi gdje promjene bivaju takvim nainom. Jer jednom [pukovoe] kako bi se dodvorili puku, nanosei nepravdu znaajnicima, prisiljavaju ih da se udrue: bilo ponovnom razdiobom njihove imovine, bilo smanjenjem prihoda dodatnim javnim slubama; jednom pak iznose klevete, kako bi mogli plijeniti tee vine bogataa 6 8 . Uz to, u drevno doba kad je isti mu bivao i pukovoa i vojskovoa, poredak se mijenjao u samosilni69 tvo . Jer gotovo veina drevnih samosilnika postali su od pukovoa 7 0 . A uzrok to je to neko bivalo,
(kleveui dotinike). Inae, Hjalmar Frisk misli kako je tradicionalno tumaenje (ono zabrani izvoza smokava) puke naravi, jer je prije posrijedi apotropejska kretnja kao tal. far le fiche, franc, faire la figue qu., emu odgovara hrvat, pokazati (dati) ipak. 65 Usp. 1302b 23. 66 Podrazumijeva se Osnutak kolonije'. 67 Usp. 1302b 31; IV. 1300a 17. 68 Usp. 1309a 14. 69 To jest: u tiraniju. Vidi i ranije tumaenje pojma . 70 Usp. 1310b 14; Platon, Drava, VIII. 565 D.

25

30

35

1305

5 7

dok sada ne biva, u tome je to tada pukovoe postajahu od vojskovoa (i nisu bili vini govorima), dok se sada govorniko umijee razvilo, te oni vini govorima postaju pukovoe, nu zbog neiskustva u vojnikom umijeu ne nasru na vlast, osim poneg dje nakratko i pomalo. Nastajala su samosilnitva neko vie negoli sada i zbog toga to su se velike ovlasti davale nekim pojedincima, kao to je u Miletu [samosilnitvo] nastalo iz slube staroglavara 71 (jer je dotinik imao vlast nad mnogim vanim stva rima) 7 2 . Uz to, zbog toga to tada gradovi ne bijahu veliki, a puk je prebivao u poljima, zauzet svakod nevnim poslovima, puke su poglavice, kad bi stekli vojniko umijee, zavodili samosilniku vladavinu. Svi su to postizali dok im je puk vjerovao; a ta je vjera poivala na omrazi protiv bogataa, kao to je u Ateni Pizistrat digao bunu protiv poljana 73 , dok je Teagen u Megari poklao imunicima stada, zatekavi ih kako pasu pokraj rijeke; Dionizije opet, jer bijae optuio Dafneja i bogatae, smatran je dostojnim samosilnike vladavine; naime, zbog mrnje prema tima stekao je povjerenje [u puka] kao puanin. A dolazi do promjena i iz batinjene puke vladavine u onu najnoviju; jer ondje gdje se glasovanjem iza biru upravni inovnici, i to ne prema procjembenom razredu, i gdje puk bira, vlastohlepnici dotle zavode puk te ga postavljaju kao vlast ak iznad zakona. Lijek tome zlu, da do njega ili ne doe ili da bude to manje, u tome je da pojedina plemena postavljaju ljude na vlast, a ne sav puk. U pukim vladavinama, dakle, gotovo sve promjene nastaju zbog tih uzroka.

10

15

20

25

30

35

Vladavine manjine mijenjaju se najee dvama najbjelodanijim nainima: 1) jedan je kada nanose nepravdu mnotvu, jer tad je svatko sposoban postati
Ili 'starosavjetnika' ('starosvjetnika'). Posrijedi je sluba pritana: pritanija. Vidi i ranije tumaenje dotinog pojma. Sama rije je vjerojatno posudbenica iz nekog maloazijskog jezika. Sline se rijei nalaze u etrurskom i licijskom za pojmove 'satrap', 'predsjed nik', 'poglavica'. 72 Usp. 1310b 20. 73 Vidi i Herodot, I. 59.
71

166

167

predstojnik , osobito kad je iz iste manjinske vlade sm voda, kao na Naksu Ligdamid, koji kasnije nad stanovnicima Naksa zavede samosilnitvo. Ali zapoetak bune moe bivati i na vie razliitih naina. Jer katkada od samih imunika, ali ne od onih koji su na 75 vlasti, potjee prevrat , kad su veoma malobrojni oni koji obnaaju dunosti, kao to se dogodilo u Masaliji, u Isteru 7 6 , u Herakleji i drugim gradovima/dravama. Jer oni to nisu imali udjela u upravnim polo ajima izazivali su nered, sve dok se nije [osiguralo udionitvo] prvo starije brae a kasnije i mlade; jer gdjegdje ne sudjeluju u vlasti istodobno otac i sin, gdjegdje opet stariji i mladi brat. U Masaliji vladavina manjine postala je slinija ustavnoj vladavini, u Isteru je zavrila kao puka vladavina, dok je u Herakleji iz ruku malobrojnik prela na est sto tina ljudi. A promijenila se i u Knidu manjinska vladavina, kad su se znaajnici pobunili jedni protiv drugih, zbog toga to ih je malo imalo dijela u vlasti, te - kao to je reeno - ako je sudjelovao otac, sin nije; niti opet ako je bilo vie brae, nego samo najstariji. Puk iskoristi poloaj zavaenih, te izabere sebi predstojnika 77 izmeu znaajnika, zatim napadne i zavlada, jer uvijek je slabo ono to je meusobno zavaeno. I u Eritri 7 8 , gdje je u drevno doba bila manjinska vladavina Bazilid, iako su t dobro upravljali dravom, ipak je puk - nezadovoljan to njime vlada nekolicina - promijenio dravni po redak. 2. A mijenjaju se manjinske vladavine unutar sebe i zbog zavoditeljskog nadmetanja svojih voa (puko-

40 b 1305

10

15

20 22 22

vodstvo je dvostruko - jedno meu samim manjin skim vladateljima - jer javlja se pukovoa i meu onima kojih je veoma malo, kao to su Harikle i njegovi u Ateni doli do moi, pridobivi zavoditeljskim spletkama Tridesetoricu, a Frinih i njegove pristae Vijee etiri stotine na isti nain; ili kad gomilu zavoditeljski pridobivaju oni koji su u manjin skoj vladavini, kao to u Larisi uinie 'uvari gra ana' 8 0 , koji su gomili zavoditeljski laskali zbog toga to ih je ona birala glasovanjem; i tako je u svim manjinskim vladavinama u kojima ne izabiru upravne poloaje oni izmeu kojih su sami upravitelj i/vladatelji, nego iako su vladatelji birani iz visokih procjembenih razreda ili iz udrubi 8 1 , njih izabiru teki oruanici ili puk, kako se dogodilo u Abidu; te gdje se sudita ne sastoje od onih koji su u dravnoj vlasti, dotinici se dodvoravaju puku radi prosudbi u svoju korist, pa time mijenjaju dravni poredak, kao to se dogodilo u Herakleji na Pontu; uz to, i kad neki tee svesti manjinsku vladavinu na jo manje ljudi; jer oni koji ele jednakost prisiljeni su traiti pomo u puka). A nastaju promjene manjinske vladavine kada [vla datelji] rasipaju svoju imovinu ivei raskalaeno. Jer takvi onda novotariti ele, pa ili sami zavode samosilniku vlast ili je pripravljaju kome drugomu (kao to Hiparin pripremi Dioniziju u Sirakuzi, i u Amfipolisu 82 onaj imenom Kleotim dovede halcidike naseljenike, te poto dooe, pobuni ih protiv imunika, pa i u Egini onaj to se pogaao s Haretom 8 3 pokuao
Posrijedi je ve poznata vieznanica 'demagogija': puko voenje puka i naopako zavoenje puka. Kao i demagog tako i demagogija danas ima iskljuivo negativno znaenje. Gr. ; lat. popularis assentatio; engl, oligarchical demagogy; franc, la dmagogie; njem. Anfhrer; rus. dejnazozun; novogr. . 80 Gr. ; lat. civium custodes; engl, the guar dians of the citizens; franc, gardiens des citoyens; njem. die Politophylak.es; rus. cmpaxu ; novogr. ot . je inae bio naziv dravnih upravitelja u Larisi, gradu u Tesaliji. 81 Ili 'iz drutvovnih /ili politikih/ klubova', kako je u nekih prevoditelja, dok je izvorno tu - drutvo, bratovtina, tajna udruba (lat. sodalitas, factio). 82 Usp. 1303b 2. 83 Kao voa atenskih najamnika, Haret je 367. pr. Kr. opsjedao
79

79

25

30

35

40 1306 a

Ili 'predvodnik'. Vidi i ranije tumaenje nazivka , to katkad znai isto to i rimski patronus. 75 Ili 'propast', slom, unitenje (dravnog poretka). Gr. ; lat. internus; engl, revolution; franc, le renversement des institutions; njem. die Auflsung; rus. Kpymenue zocydapcmeenHozo cmpoH; novogr. (unitenje oblika vladavine). 76 Rije je miletskoj naseobini (Ister), koja je osnovana 650. pr. Kr. na uu Dunava. 77 Ili 'vou'. 78 Grad u Joniji, blizu Smirne.

74

168

169

je promijeniti dravni poredak iz istoga razloga); katkad dakle pokuavaju upravo promijeniti togod, katkad opet kradu dravne novce, kada se bune ili t jedni protiv drugih ili oni to se bore protiv kradljivaca, kako se dogodilo u Apoloniji na Pontu. Nu slona vladavina manjine ne raspada se lako sama od 84 sebe. Znak je toga dravni poredak u Farsalu; jer tu nekolicina ima vlast nad mnogima zbog dobra uza jamnog razumijevanja. A raspadaju se [manjinske vladavine] i kad u jednoj vladavini manjine nastane druga takva, to jest: kad je cjelokupna dravna uprava malena, pa svi od nekolicine ne sudjeluju u najviim poloajima, kao to se neko dogodilo u Elidi; jer dravom upravljae malen broj i tek su nekolicina postajali 'starovijenici' 8 5 . Zbog toga to ih je bilo samo devedeset takvih doivotnika, a izbor im je bio iz stanovitih obitelji, slian onomu za spartanske starjeine. Inae dolazi do promjena manjinskih vladavina i u ratu i u miru; u ratu stoga to zbog nepovjerenja prema puku prisiljeni su unajmiti plaenike (jer onaj tko postane zapovjednik esto zavri kao samosilnik, kao Timofan u Korintu; bude li ih pak vie, onda oni me usobno zasnuju zajedniku vladavinu; 86 katkad opet, bojei se toga, dopuste i mnotvu udio u dravnoj vlasti, jer su prisiljeni sluiti se pukom). U miru doim, zbog uzajamna nepovjerenja, preputaju zatitu drave plaenicima i vladatelju posredniku , koji onda katkada zagospodari i jednima i drugima, kao to se dogodilo u Larisi za vladavine Simona iz
Eginu. Neki gradski imunik, koji je inae istroio imutak u raskonu ivotu, upustio se u pregovore s Haretom, da se doepa vlasti. Sm dogaaj inae nije podrobnije poznat. 84 Ili 'dokaz'. 85 Ili 'starjeine', 'starci', 'doivotni savjetnici', 'geronti', naime: najplemenitiji starci u dravi koji su vijeali najvanijim pita njima zajednice. Gr. ot ;\. senatores; engl, senators; franc. Les grontes; njem. Geronten; rus. inae: = cmapuK, cmapeif, cmapeiuima, a ovdje - zepourn; novogr. (lanovi senata, senatori). Vidi i ranije tumaenje dotinog nazivka. 86 To jest: opet neku vrstu 'oligarhije', ovaj put u obliku 'dina stije' ili kao 'savez velmoa'. 87 Podrazumijeva se: kao presuditelju izmeu dvaju oprenih stalea.

porodice Aleuada, i u Abidu u vrijeme udrubi , od kojih jedna bijae ona Ifijadova. Nastaju bune i zbog toga to oni u manjinskoj vladavini izguruju jedni druge i svaaju se zbog enidaba ili parbi, od kojih smo one s branim povodima ve prije spomenuli (a i onu manjinsku vladavinu vitezova u Eretriji Dijagora je sruio zbog nepravde oko braka). Zbog prosudbe sudita dolo je do bune u Herakleji i u Tebi, zbog pravedne osudbe za preljubnitvo, koja je meutim provedena stranaki: u Herakleji protiv Euritiona, u Tebi protiv Arhije (jer neprijatelji su ih toliko mrzili te su ih dali vezati sred trga na drveno muilo) 9 0 . Mnoge su manjinske vladavine, zbog toga to bijahu odve samosilnike, razorene od samih uvrijeenih vladatelj, poput vla davine nekolicine u Knidu i na Hiju. A nastaju i od pukog sluaja91 promjene i takozvanog ustavnog poretka i vladavina manjine, u kojima se prema procjembi imovine obavljaju dunosti savjetnika, sudaca te dolazi na druge upravne poloaje. Jer esto se procjemba imovine prvo odredila prema onda njim vremenima, tako te bi mogli u manjinskoj vladavini sudjelovati nekolicina, a u onoj ustavnoj srednji stale; nu kad nastane blagostanje, bilo zbog mira bilo zbog koje druge dobre kobi, dogodi se da isti imutak postane mnogostruko vredniji, tako te svi u svemu sudjeluju, pa iz toga pristupa to pomalo i nezamjetljivo to pak bre - dolazi do promjene. Dakle, vladavine manjine mijenjaju se i u njima nastaju bune zbog tih razloga (u cijelosti pak i puke vladavine i one manjinske mijenjaju se katkada ne u oprene dravne poretke, nego u one istoga roda, kao iz zakonitih pukih i manjinskih vladavina u one s neogranienom ovlau 92 ili pak obratno). 7 U vladavinama najboljih nastaju bune i zbog toga
Ili 'politikih klubova'. Vidi . Vidi 1303b 37 - 1304a 17. 90 Ili prema nekim tumaiteljima, na 'sramotni stup'. 91 Jo jedan od posebnih izriaja za 'sluaj': (lat. asu; engl, by accident i si.). 92 To jest: u kojima puk ili nekolicina ima apsolutnu vlast, za razliku od vlasti koja je samo prema zakonima.
89 88

88

30 31 31

10 12 12

35

1306 b

15

20

25

10

15

20

170

171

to manjina sudjeluje u astima (koje, kako reko smo, 9 3 dovodi do mijena i u manjinskim vladavi nama), zato to je i vladavina najboljih na neki nain vladavina manjine (jer u objema su nekolicina vladatelji, iako ne nekolicina zbog istoga); stoga se i ini kako je vladavina najboljih vladavina manjine. A to e se najee nudno dogoditi kad se nae gomila odvie zagrijanih ljudi koji dre kako su prema kre posti jednaki [sa svojim vladateljima], kao u Sparti takozvani Djevojanr 4 (jer da potjeu od jednakih), koje su zateene u uroti poslali kao naseljenike u Tarent. Ili se to dogaa i kad su obeaeni neki izvrsnici, koji nisu prema kreposti nita manji, od onih u vioj vlasti, kao to bijae Lisandar od spartan skih kraljeva; ili pak kad se kojemu odvaniku ne dopusti sudjelovati u astima, kao Kinadonu, koji za Agesilajeve vladavine podie urotu protiv Spartanaca; uz to, i kad su jedni presiromani a drugi prebogati (to najee biva u ratovima; kako se dogodilo u Sparti za mesenskog rata, to je jasno i iz Tirtejeve pjesme nazvane 'Dobar poredak'; jer neki upropateni ratom zahtijevali su tu prerazdiobu zem lje); i dalje, kada tkogod velik, i uzmoan biti jo vei, eli jednovladu, kao u Sparti Pauzanija, vojsko voa u Perzijskom ratu i Anon 9 5 u Kartagi. Propadaju pak najvie ustavne vladavine i vladavine najboljih zbog kakve zastrane od prava u samoj dravi. Uzrok je, naime, to to u ustavnoj vladavini nije skladna mjeavina puke i manjinske vladavine, a u vladavini najboljih opet dotinih dviju i same kreposti, ali najvie prvih dvaju sastojaka: puke i manjinske vladavine. Jer t sastojke tee 96 pomijesati i ustavne vladavine i veina takozvanih vladavina najboljih. U tome se, naime, i razlikuju vladavine najboljih od takozvanih ustavnih vladavina, i zbog
Usp. 1305b 2. Gr. &. Posrijedi su djeca roena izvan branih veza, kopilad iz slobodnih veza 'jednakih' i pukih djevojaka. A moda su posrijedi i potomci onih Spartanaca koji su bili ovlateni - kako bi se popunilo puanstvo - da odravaju izvan brane veze s djevojkama iz puka. 95 Ili Hanon. 96 Usp. IV. 6. 7.
94 93

25

30

35

1307 a

5 5

toga su jedne manje a druge vie postojane. Jer one koje vie naginju manjinskoj vladavini zovu se vladavinama najboljih; one pak sklonije mnotvu - zovu se ustavnim vladavinama. Zbog toga su t druge postojanije od prvih; jer snanije je ono to je vie i ljudi vie vole da su jednaki. Bogatai opet, ako im drava dadne premo, uzobijeste se i postanu gramzivi. U cijelosti, u kojem god smjeru naginje dravni pore dak, u tome se i mijenja kako god koji od njih ojaa, kao: ustavna vladavina prema pukoj, vladavina naj boljih prema onoj manjine; ili pak u opreke: kao vladavina najboljih u puku vladavinu (jer kao oni kojima je nanesena nepravda, siromani odvode poredak u njegovu opreku), dok se ustavne vladavine mijenjaju u one manjinske (jer jedino je ono posto jano naelo u kojem je jednakost prema dostojanstvu i svatko ima svoje vlastito). A to se reeno dogodilo u Turiju 97 . Naime, kako bijae visoka imovinska procjemba [za dravne poloaje], ona je smanjena te je povean broj slubi, ali zbog toga to su znaajnici pokupovali svu zemlju mimo zakona (jer poredak je naginjao manjinskoj vladavini, tako te su mogli gramziti), puk - izvjeban u ratu ubrzo je nadjaao vojne posade, i napokon su oduzeli zemlju onima koji su imali previe. Uz to, zbog toga to su sve drave s vladavinom najboljih zapravo vladavine manjine, znaajnici postaju sve gramziviji, kao u Sparti, gdje su imanja prela u ruke nekolicine 98 ; tako znaajnici mogu initi sve to hoe i oroditi se brakovima s kime god ele; zbog toga i propade lokranska drava to su se orodili s Dionizijem", a takvo to se u pukoj vladavini ne bi moglo dogoditi, kao ni u usklaenoj vladavini najboljih. Najee se nezamjetljivo vladavine najboljih mijenjaju, kad se raspadaju pomalo, kao to je reeno u ranijim [raspravama] 1 0 0 openito svim oblicima dravnog poretka: kako uzrokom promjena
Usp. 1303a 31. Usp. II. 1270a 18. 99 Prema Diodoru, Dionizije se 397. oenio u isti dan Aristomahom, Dionovom sestrom i Lokrankom Doridom, majkom Dionizija Mlaeg. Kasnije su Lokrani ispatali pod tiranijom drugog Dionizija. lu0 Usp. 1302b 4, 1303a 20-25.
98 97

15

20

25

30

35

10

40 1307 b

172

173

moe biti i sitnica. Jer kad jednom zanemare koju od stvari u ustavu, poslije lako i togod vee promijene, 101 sve dok se ne izmijeni cjelokupni dravni ustroj . 5 Dogodilo se to dravnom poretku u Turiju. Jer dok po zakonu vojno zapovjednitvo bijae na pet godina, neki ratoborniji mladii na dobru glasu meu mno tvom vojne posade, prezirui ljude na vlasti i mislei 10 lako zavladati, pokuae prvo dokinuti taj zakon, tako da njihovi uzmognu neprestance voditi vojsku, vidjevi kako bi puk rado za njih glasovao. Oni pak kojima to bijae u dunosti, takozvani savjetnici, kanei se prvo oprijeti tome, kasnije pristadoe, pretpostavivi kako e [dotinici], poto promijene taj 15 zakon, ostaviti se ostalog ustava: nu kad poslije pokuae sprijeiti promjenu ostalih [zakona], nita ne uzmogoe uiniti, nego cijeli ustroj drave prijee u gospodstvo uvoditelj novina.102 Svi pak dravni poreci propadaju to zbog unutar- 20 njih, to zbog vanjskih razloga (kad je oprean dravni poredak ili u blizini, ili u daljini, ali ima mo), kao to se dogaalo s Atenjanima i Spartan cima: Atenjani su, naime, svugdje obarali manjinske vladavine, a Spartanci one puke 103 . Tako je gotovo reeno odakle potjeu promjene dravnih poredaka 25 i bune u njima. 8 uvanju104 i uope i posebno za svaki pojedini dravni poredak sada valja govoriti. Prvo je dakle bjelodano kako, znamo li zbog kojih uzroka propa daju dravni poreci, znamo i kojima se mogu uvati. Jer opreke tvore opreke, a propasti je [ojuvanje opreka 105 .
Ili 'cijeli ustav drave'. Gr. ... TOV ; lat. omnem ordinem reipublicae; engl, the whole fabric of the state; franc, l'ordre politique tout entier; njem. die ganze Ordnung; rus. eecb zocydapcmeeHHbi ; novogr. (cjelokupni dravni poredak). Uz to, treba imati na umu kako rije - izmeu ostalog - znai i 'dravni ustav'. 102 Ili 'u ruke prevratnika'. U engl, prijevodu postoji i znatan proirak: into the hands of the revolutionists, who established a dynastic oligarchy. Vidi i tumaenje nazivka . 103 Usp. IV. 1296a 32. 104 Ili 'spasu', 'spaavanju' ili sredstvima za uvanje'. 105 Usp. Aristotel, Nikomahova etika, V. 1129a 13.
101

U onim, dakle, dobro usklaenim dravama treba vie od svega ostaloga paziti da se ne ini nita protuzakonito, i jo najvie ne zanemarivati sitnice, jer kriom se uvlai protuzakonitost, kao to imutak rastae uestao sitan rashodak. Rashodak se zapravo 106 ne zamjeuje, zbog toga to nije hrpimian, i t 107 varaju um kao i prevarljiv dokaz 'ako je svako pojedino maleno, onda je i sve', to pak dijelom jest, a dijelom nije, jer cjelina i sve nisu maleno, nego se sastoje od malih [dijelova]. Treba se dakle uvati takvoga poetka, a zatim se ne smije vjerovati smicalicama to su radi obmane mnotva, jer su ve opovrgnute djelima (a na koje smicalice oko dravnog poretka mislimo, prije je reeno) 1 0 8 . Uz to, moe se vidjeti kako opstaju ne samo neke vladavine najboljih nego i vladavine neko licine ne zbog toga to su postojani sami t poreci, nego zbog toga to oni u vlasti dobro postupaju i s onima to su izvan dravne uprave i s onima na dravnim poloajima: onima koji ne sudjeluju [u vlasti] ne nanose nepravdu i prvake meu njima uvode u dravnu upravu, te niti astohlepne nepra vedno obeauju, niti mnotvo oteuju pri dobitku; tako se jedni prema drugima i prema onima s udionitvom u vlasti odnose u duhu puke vlada vine. Ona jednakost, koju zagovornici puke vlada vine zahtijevaju za mnotvo, ne samo to je pravedna meu slinima nego je i korisna. Stoga ako su mnogi u dravnoj upravi, korisne su mnoge puanske 109 zakonske odredbe, kao to je da slube u vlasti traju est mjeseci, kako bi svi 'slinici' 110 mogli u njima sudjelovati; jer [zajednitvo] slinika je poput puka (zato se meu tima esto i javljaju 'pukovoe', kao 111 to je prije reeno) ; [kratkotrajno dranje poloaja]
Podrazumijeva se 'ti sitni rashoci'. To jest: laan, zavodljiv (sofistiki) dokaz ili sud. Gr. ; lat. sophistica ratio; engl, the fallacy; franc. L'argument sophistique; njem. sophistischer Beweis; rus. coqbucmunecKu ebieod; novogr. (laan, prevarljiv zak ljuak). 108 Usp. IV. 1297a 13-38. 109 To jest: one koje su u skladu s demokratskim ustanovama. 110 Ili 'oni koji su jednaki'. 111 Vidi 1305b 23.
107 106

30

35

39 39 40 1308

10

15

174

175

prijei da zapadnu u obiteljske vladavine i manjin ske vladavine i vladavine najboljih (jer nije jednako lako initi opaine vladajui malo i dugo vremena, te zbog toga u manjinskim i pukim vladavinama nastaju samosilnike vladavine , jer ili oni najvei u objema vrstama poretka tee samosilnitvu, u jed noj pukovoe a u drugoj monici, ili oni na najviim poloajima vlasti, kada vladaju dugo vremena). 1 1 4 A mogu se ouvati dravni poreci ne samo zbog toga to su njihovi ruitelji daleko nego katkad i zbog toga to su blizu, jer dok se boje, vre u rukama dre dravni poredak. Tako te trebaju oni koji se brinu dravi utjerivati strah [podanicima], kako bi se uvali i ne bi, poput none strae, poputali u pozornosti oko dravnog poretka, i [pogibelji] koje su daleke predoivati kao da su blize. Uz to, svae i bune meu znaaj nicima treba spreavati s pomou zakona, dok one koji su izvan svaa sprijeiti da ne budu uvueni u njih, jer spoznati zlo koje je u zaetku nije dunost kakva sluajnika, nego dravnika. A protiv one promjene zbog procjembe imovine, to nastaje u manjinskoj i ustavnoj vladavini, kad se dogodi da procjembe imovine ostaju iste a povea se novano bogatstvo, korisno je usporediti veliinu zajednike procjembe imovine s onom iz prolosti, i to: u onim dravama u kojima se procjemba obavlja godinje, prema istom tome vremenu, doim u onim 115 veim po treoljeu ili petoljeu ; ako je [dohodarina] mnogostruko vea ili mnogostruko manja negoli u vrijeme kad su se uglavile imovinske procjembe u dotinom poretku, treba donijeti zakon kojim se dohodarine poveavaju ili smanjuju; naime, ako [sadanja dohodarina prijanju] premauje, da se povea prema umnobi; ako se pak smanjila, da se snizi i smanji sama imovinska procjemba. Jer u manjin skim i ustavnim vladavinama, ako se ne postupi tako, onda u jednoj nastaje obiteljska u drugoj opet manjinska vladavina; ili drukije: iz ustavne vlada vine nastaje puka, a iz manjinske ustavna ili puka vladavina.
112 113 114 1,5

112

20

24 24 25 30

35

40 b 1308

A [preporuka] je zajednika i u pukoj vladavini i vladavini manjine, [u jednovladi] i svakom drav nom poretku: ne dopustiti nikomu porast moi mimo razmjera, ve radije pobrinuti se da se ljudima podje ljuju sitne i dugotrajne asti 1 1 6 negoli kratkotrajne a velike (jer one kvare ljude, i svatko ne moe podnijeti dobru kob); ako se ne postupa tako, onda asti to su odjednom dane ne treba odjednom i odu zimati, ve pomalo. A jo najvie treba nastpjati tako zakonima urediti da nitko odve ne premauje ni mou, ni prijateljima, ni novcima; nau li se takvi, treba ih odstraniti iz zemlje odlaskom u inozem stvo. 1 1 7 Budui se kroza zasebnike ivote uvode novotarije, treba ustanoviti upravu koja e nadzirati one iji ivot je kodljiv za dravni poredak: u pukoj vladavini za vlast puka, u manjinskoj vladavini za vlast nekolicine, te slino i za svaki pojedini od ostalih poredaka. A i porast dobra stanja bilo kojeg pojedinog dijela u dravi valja pozorno motriti s istih razloga. Tomu zlu je lijek povjeravati uvijek oprenim dijelovima 118 dunosti i dravne slube (a kaem kako su opreni estiti ljudi i gomila, te neimuni i imuni); ili opet pokuavati bilo da se pomijeaju mnotvo neimunika s imunicima bilo da se uvea srednji stale (jer time se ukidaju bune nastale zbog nejednakosti). Nu poglavito je u svakom dravnom poretku - i zakonima i drugim ustanovama tako urediti da se dravni slubenici ne mogu bogatiti. 1 1 9 Toga se opet najvie treba paziti u dravama s manjinskom vladavinom. Jer svjetina se toliko ne srdi to su iskljueni iz same vlasti, nego se dapae i raduju ako im se dopusti da se bave svojim [zasebnikim] poslovima, koliko kada pomisle kako im vladatelji kradu zajedniku imovinu; tada ih, naime, boli i jedno i drugo: to ne sudjeluju ni u astima ni u dobicima. Jer smo onda moe biti istodobno 120 i puka vladavina i vladavina najboljih, ako bi t o
Ili 'poloaji na vlasti'. Podrazumijeva se Obavljanje poslanikih dunosti u tuini', ime se smanjuje opasnost od znaajnika s prevelikom moi u dravi (prema J.Tricotu). Usp. i 1302b 18; III. 1284a 17. 118 Ili 'drutvovnim staleima'. 119 Usp. 1316a 39. 120 To jest: urediti da se inovnici na dotinim poloajima ne bogate.
117 116

10

15

20

25

30 33 33 35

10

Ili 'u dinastiji'. Ili 'tiranide'. Usp. 1305a 7. Ili 'svake tree ili pete godine'

176

12

Politika

177

uzmogao tkogod urediti. Mogli bi naime oboji, i znaajnici i mnotvo, imati ono to ele. Jer dopustiti svima da vladaju, znaajka je puka vladavine; doim da su znaajnici na vlasti, znaajka je vladavine naj boljih, a to e biti kad se ne mognu bogatiti od svojih poloaja. Neimunici nee htjeti vladati kada time nita ne zarauju, nego e se radije baviti svojim poslovima; imunici e pak moi [vladati] zbog toga to im ne treba nita od zajednike imovine. Tako te e se dogoditi da e neimuni postati imuni, zbog toga to se mogu baviti svojim poslovima, dok znaajnicima nee vladati puki sluajnici. 121 A kako se ne bi potkradala zajednika riznica, 1 2 2 predaja javnog novca treba se obavljati u nazonosti svih graana, a prijepisi obrauna moraju se pohraniti u brat stvima, drubama 1 2 4 i plemenima. Onomu tko vlada bez pohlepe za dobitkom treba zakonom podijeliti poasti pripadne ljudima na dobru glasu. A u pukim vladavinama imunike treba potedjeti, te ne samo ne dijeliti njihove imutke, nego valja [zatititi] i njihove prihode, koje im u nekim dravama kriomice oduzimaju. Dobro je dapae, i kad su oni voljni, sprijeiti ih da prireuju rasipnike a nekorisne javne priredbe, kao opreme zborova, sveane trke sa zub ljama i slino. U vladavini nekolicine opet veliku skrb treba pokazati prema neimunima, pa njima davati dravne slube koje donose dobitak; i ogrijei li se njih koji od imunika, kazna mora biti vea nego kad su posrijedi koji meu njima samima; a batinstva se ne smiju prenositi darovnicom 1 2 5 , nego prema srodstvu, i pojedinac ne smije imati vie od jednog batinstva. Jer tako bi imanja bila ujednaenija i vie bi neimunika dolo do imutka. I u pukoj vladavini i u manjinskoj, onima koji manje sudjeluju u drav nome poretku probitano je podijeliti od ostalih
To jest: ljudi iz niih stalea. Ili 'javna blagajna' /novac/. Gr. ; lat. aerarium; engl, the public money; fran. des deniers publics; njem. des ffent lichen Besitzes; rus. ou^ecmeeHHoe docmOHHue; novogr. (zloporaba dravne imovine/blagajne). 123 Podrazumijevaju se kopije s blagajnikim popisom /obrau nom/ koje su mogle biti i urezivane u kamene ploe. 124 Posrijedi su upravne ili vojne jedinice, koje su, na primjer u Sparti, imale 200 lanova. 125 Ili 'darovnom oporukom'.
122 121

40 a 1309

stvari ili jednakost ili prednost - u pukoj vladavini imunicima, u manjinskoj neimunima izuzev glavne poloaje u dravi, koje treba povjeriti ili pojedinima ili veini od onih koji vladaju dravom. 9 Troje trebaju imati oni koji e obavljati najvie slube: prvo, ljubav prema ustanovljenom poretku 1 2 6 ; zatim, najviu sposobnost za poslove dotinog upravnog poloaja; i tree, krepost i pravednost primje renu svakom dotinom dravnom poretku (jer ako nije ista pravednina 1 2 7 u svim dravnim porecima, mora i pravednost biti razliita). Postoji, meutim, dvoumlje kada se sve t znaajke ne stjeu u istome ovjeku: kako treba provesti izbor. Na primjer, netko je valjan vojskovoa, ali je opak ovjek i nije prijatelj dotinog dravnog poretka, dok je drugi pravian i naklonjen poretku: i kako treba birati? ini se kako treba uzeti u obzir dvoje: u kojoj zna ajci vie sudjeluju svi ljudi, u kojoj pak manje. Stoga, kad je posrijedi vojsko vodstvo, vie se valja obazrijeti na iskustvo negoli na krepost (jer manje ljudi sudjeluje u vojskovoenju, a vie u estitosti); doim kad je posrijedi uvanje i blagajnitvo, vrijedi opreno (jer tu je potrebno vie kreposti nego to veina ima, dok je znanje tome zajedniko svima). Nu mogao bi upitati tkogod, ako je prisutna sposobnost i ljubav prema dravnome poretku, emu je potrebna i krepost? Jer uinit e se korisne stvari i tima dvama [svojstvima]. Ili pak zbog toga to mogu i oni s tima dvjema znaajkama biti neuzdrani, tako te kao to ne umiju sobom samima upravljati, iako znaju i vole sebe, tako nita ne prijei da neki budu takvi i prema zajednici. A naprosto, one stvari u zakonima kojima kaemo kako su korisne za dravne poretke, sve takve i uvaju dotine poretke; 128 i esto spominjano najvie naelo je ovo: brinuti se da jae bude mnotvo koje eli taj dravni poredak od onoga [mnotva] koje to ne eli. A uza sve to ne
Ili 'prema postojeem ustavu'. To jest: 'ono to je pravedno', 'pravo'. 128 Vidi: IV. 1296b 15; VI. 1320a 14. 129 To jest: da u dravi uvijek budu jai oni odani poretku od onih koji su protiv postojeeg stanja.
127 126

30

35

10

40 1309 b

15

20

8 8 10

25

15

20

178

179

smije se zaboraviti ono srednje , koje se zaputa 131 u dravama koje su zastranile , jer mnoge stvari koje se ine da pripadaju pukoj vladavini, razaraju puke vladavine, te slino one nalik na vladavinu nekolicine - razaraju manjinske vladavine. Oni koji 132 mniju, kako postoji samo jedna krepost , odvlae u pretjeranost, ne znajui ovo: kao to neki nos moe biti zastrana od najljepe pravilnosti [nosa] prema svinutom ili prastom, pa ipak jo lijep i ugodan pogledu, to opet nee biti tako poe li se vie u pretjeranost, jer se prvo gubi razmjernost dijela, i napokon biva tako te se ini da vie i ne tvori nos, zbog suvika i manjka opreka; istim nainom biva i s ostalim dijelovima [tijela]; a tako se dogaa i s [ostalim] dravnim porecima. Jer i manjinska i puka vladavina mogu nekako biti dostatne, iako su odmaknue od najboljeg poretka; nu ako tkogod bilo koju od njih povue u [pretjeranost], prvo e pogor ati dravni poredak, i napokon ga posve unititi. Zbog toga zakonodavac i dravnik trebaju znati koji sastojci puke vladavine uvaju a koji razaraju puku vladavinu, i koji sastojci manjinske vladavine u istome su odnosu prema vladavini nekolicine. Jer ni jedna od njih ne moe ni bivati ni trajati bez imunika i mnotva, ali kad nastane jednakost imutka, dravni poredak nudno poprima drugi oblik, tako te ruei pretjeranim zakonima neke sastavine, rue same t dravne poretke. Grijee, meutim, i u pukim viadavinama i u vladavinama nekolicine; u pukim vla davinama pukovoe, kad gomila ima vlast nad zako nima (jer uvijek razdvajaju dravu, napadajui imunike, dok bi trebalo initi suprotno, da se uvijek ini kako govore u korist imunika); te isto tako manjin ski vladatelji u manjinskim vladavinama - u korist puka; a i prisege bi morale biti oprene onima kojima se sada priseu manjinski vladatelji. Jer sada se u nekim dravama priseu ovako: I puku u biti neprijatelj i svjetovat u mu svako zlo koje mogu, dok bi trebalo poduzeti i pokazati upravo opreno,

izraavajui u prisegama: Neu nanositi nepravdu puku. Nu najvee od svega spomenutoga za trajnost dravnog poretka, a to sada zapostavljaju svi, sva kako je odgoj primjeren [dotinom] dravnom 133 poretku. Jer nikakve koristi ni od najkorisnijih zakona i uz koje pristaju svi graani, ne budu li [mladi] privikavani i odgajani u duhu dravnog poretka: ako su zakoni puke vladavine, puanski, a ako pak manjinske vladavine, onda u duhu vlada vine nekolicine. Jer ako u pojedinca ima neuzdrnosti, ima je i u drave. A odgajati za dravni poredak nije initi ono to je milo onima koji hoe vladavinu manjine ili puku vladavinu, nego ono to e omogu iti jednima manjinsku, drugima puku vladavinu. Sada pak u manjinskim vladavinama sinovi vladatelj mekoputno ive, 1 3 4 dok su [sinovi] neimunika izvje bani i ovrsnuli od napora, tako te vie i hoe i mogu uvoditi novotarije. 1 3 5 U pukim vladavinama opet, u onima koje se najvie ine puanskima, ustanovilo se ono to je opreka korisnome, a uzrok je tomu to loe odreuju pojam slobode. Jer postoji dvoje koje, kako se ini, odreuje puku vladavinu: veina kao vrhovna vlast i sloboda. Jednako se naime ini pravednim, a jednako je to se takvo mnotvu uini, i to ima vrhovnu ovlast, pa su sloboda i [jednakost] da svatko ini to mu se hoe, tako te ivi u tim pukim vladavinama svaki pojedinac kako zaeli, i kako mu se prohtjedne, kao to kae Euripid. 1 3 6 A to je pogrjeno. Jer ne smije se misliti kako je robovanje ivjeti prema ustavu, nego je to [ljudima] spas. Zbog kojih se stvari dakle dravni poreci mijenjaju te propadaju, i ime se opet odravaju da dalje traju, naprosto je reeno toliko. 10 10 Preostaje jo raspravljati i jednovladi, 1 3 7 zbog ega po naravi propada i ime se odrava. Gotovo slino reenome ustavnim porecima je i ono to se
133

12 12 15

25

30

20

35

25

40 1310 2 2

30

35

40 1310

Naime, 'sredina uope', 'srednje stanje'. 131 Podrazumijeva se: u izopaenim oblicima dravnog poretka. 132 To jest: kojima je sva krepost u njihovim stranakim nae lima (prema B. Jowettu).

130

134 135 136

137

Usp. VIII. 1337a 14. Usp. IV. 1295b 17. Ili 'izvriti prevrat'. Vidi i Platon, Drava, VIII. 556 D. Fr. 891, Nauck2.
Ili 'monarhiji'.

180

181

zbiva s kraljevstvima i samosilnitvima. Jer kraljev stvo je nalik na vladavinu najboljih, dok se samosilnitvo sastoji od krajnje manjinske i puke vladavine. Zbog toga i jest najkodljivije podanicima, kako je sloeno iz dvaju zala, pa ima zastrane i pogrjeke obaju dotinih dravnih poredaka. Ali iz samih opreka je nastanak svake pojedine od tih jednovlada. Jer kraljevstvo je nastalo radi zatite znaajnika 139 protiv puka, i kralj se bira izmeu znaajnika prema premoi u kreposti ili po kreposnim djelima, ili pak prema vrsnoi svojega roda, doim samosilnik se bira iz puka i mnotva a protiv znaajnika, kako puk ne bi od njih pretrpio kakvu nepravdu. To je pak bjelo dano iz samih dogaaja. Jer gotovo veina samosilnik postadoe od pukovoa, koji pridobie [svje tinu] klevetama protiv znaajnika. 1 Tim su naime nainom nastale neke od samosilnikih vladavina, kad su se drave uveale; druge pak prije tih od kraljeva koji su, prekrivi batinjene zasade, 1 4 1 teili samosilnikoj vlasti; neke opet od izabranika za glavne poloaje u vlasti (jer u drevno doba puci su postavljali na dug rok dravne i javne slubenike); a neke od samih vladavina nekolicine, u kojima se pojedinac birao kao vrhovnik nad najviim dravnim slubama. Jer zajedniko je svima tim nainima, da su dotinici mogli, samo ako su htjeli, lako se domoi samosilnike vlasti, zbog toga to su ve prije imali jedni kraljevsku vlast, drugi kakvu dravnu poast, 1 4 2 tako su Fedon u Argu, te drugi samosilnici, izvorno bili kraljevi, dok su oni [samosilnici] iz Jonije i Falarid postali to zbog svojih visokih poasti; 1 4 3 a Panetije u Leontinu, Kipselo u Korintu, Pizistrat u Ateni, Dionizije u Sirakuzi, postadoe [samosilnici] istim
Ili 'tiranska vladavina', 'tiranida'. Podrazumijevaju se monici u dravi, to jest: glasoviti, ista knuti, znaajni muevi, za razliku od prostih puana. 140 Usp. 1305a 8; Vidi i Platon, Drava, 565 D. 141 Gr. ; lat. mores et instituta majorum; engl, heredi tary power; fran. coutumes de leurs anctres; njem. die Tradition; rus. omenecKue 3aeembi; novogr. (od predaka batinjene kraljevske ustanove/za kone). 142 Usp. 1305a 15. 143 Podrazumijevaju se 'visoki poloaji'. Vidi ranije tumaenje pojma .
139 138

138

10

15

nainom od pukovoa. Kao to dakle rekosmo, kraljevstvo je na razini vladavine najboljih, jer biva 145 prema dostojanstvu, ili prema osobnoj kreposti ili 146 prema onoj svojeg roda ili prema dobroinstvu, ili prema tima i jo prema moi. Jer svi su, ili vrei dobroinstva ili uzmoni initi dobra djela dravama 147 ili narodima, stekli takvu ast: jedni su ratom spri jeili pad u ropstvo, kao Kodar, drugi su, kao Kir, oslobodili [domovinu], ili su naselili ili stekli zemlju, poput spartanskih, macedonskih i molokih kraljeva. Kralj naime eli biti uvarem, kako oni to su stekli imutak ne bi trpjeli nikakve nepravde, a da puku nitko ne nanosi uvrede. Samosilnitvo opet, kao to je esto reeno, 1 4 8 ne obzire se ni na to zajedniko, osim poradi vlastita probitka. Samosilnika svrha je naslada, dok je kraljevska ono to je lijepo. 1 4 9 Stoga samosilnitva tee za novanim dobicima, a kraljevstva vie za au. Zato i kraljevsku strau tvore graani, a samosilniku tuinci-najmljenici. A bjelodano je kako samosilnitvo ima loe znaajke i puke i manjinske vladavine. Od manjinske vladavine ima to to mu je svrha bogatstvo (jer samo time moe se odravati i tjelesna straa i mekoputan ivot), i nepouzdavanje u svjetinu (stoga joj i provode uskratu oruja), a i zlostavljanje gomile, te izgon iz grada i raseljivanje, zajedniko je oboma: i manjin skoj vladavini i samosilnitvu. Od puke vladavine potjee ratovanje protiv znaajnika i njihovo unita vanje, to tajno to javno, te proganjanje kao oporbe njaka i zapreka na putu do vlasti. Jer od dotinika i obiavaju potjecati urote, ili od onih koji sami ele vladati ili od onih koji ne ele robovati. Otuda i onaj
Usp. i I. 2. Ili 'prema zaslugama'. 146 Usp. III. 1285b 6. 147 Gr. ; lat. populi; engl, nations; fran. nations; njem. das Volk; rus. njiejnena; novogr. . Kako i polovica navede nih prijevoda pokazuje, dobro je razlikovati pojam narod () od pojma puk (). Vidi i ranija tumaenja dotinih pojmova. 148 Usp. III. 1279b 6; IV. 1295a 19. 149 Podrazumijeva se 'udoredno lijepo', te otuda i u prijevo dima rijei kao 'ast', 'plemenitost' i 'dobro'. Gr. ; lat. honestas; engl, honour; fran. ce qui est noble; njem. die Ehre; rus. npeKpacHoe; novogr. (dobro).
145 144

35

40 1311 a

5 8 8 10

20

25

15

30

20

182

183

Perijandrov savjet Trazibulu, trgadbi klasova koji stre, naime: kako treba uvijek uklanjati graane koji 151 se istiu. Kao to je, dakle, ve reeno, treba smatrati kako su ista poela promjena u ustavnim vladavinama i jednovladama. Jer zbog nepravde, straha i prezira urouju se mnogi meu podanicima protiv jednovlada (a od nepravde najea je ona zbog obijesti), te katkad i zbog liidbe osobne imo vine. I [urotnicima] ciljevi su isti, kao i u drugim porecima: i u samosilnikim vladavinama i kraljevstvima. Jer golemo se bogatstvo i ast nalaze u samovladar, to prieljkuju svi. Jedne urote bivaju protiv osobe vladatelj, druge protiv vlasti; urote izazvane obijeu 1 5 2 su protiv osobe. Budui je obijest raznovrsna, svaka od njih postaje uzrokom srdbe. A rasreni se veinom urouju radi osvete, a ne radi premoi. Na primjer, urota protiv Pizistratid nastade zbog sra mote nanesene Harmodijevoj sestri pa tako i Harmodiju (jer Harmodije se pobunio zbog sestre, a Aristogiton zbog Harmodija). Urotili su se bili i protiv Perijandra, samosilnika u Ambraciji, to je na gozbi upitao jednog od svojih ljubavnika je li ve zatrudnio od njega. I protiv Filipa se urotio Pauzanija, zbog toga to je dopustio da ga uvrijede Atalove pristae, a Derda protiv Aminte Maloga, zbog toga to se hvalisao kako se nauio njegove mladosti. Protiv Euagore Cipranina urotio se ukopljenik, koji ga je, da osveti nanesenu uvredu, ubio zbog toga to mu je [samosilnikov] sin bio zaveo enu. Mnoge urote nastadoe zbog toga to neki jednovladari obeastie tijelo kojeg podanika. Takva je bila Kratejeva urota protiv Arhelaja; budui je uvijek teko podnosio puteno openje [s vladarem], pogodan bi mu bio i manji povod od slijedeega: iako mu bijae obeao, ne htjede mu dati ni jednu od keri, nego onu stariju, pod pritiskom rata protiv Sire i Arabeja, dade za enu kralju Alimeje, a mlau njegovu sinu Aminti, mislei kako e se tako ovaj manje svaati s njegovim sinom od Kleopatre, ali pravi razlog otuenosti
150 151 152

150

25

28 30

[prema Arhelaju] bijae to je teko podnosio taj ljubavniki odnos. Uroti se pridruio i Helanokrat iz Larise zbog istog uzroka; jer kad, iskoristivi [cvijet] njegove mladosti, Arhelaj mu nije omoguio povra tak [u zaviajJ, iako je bio obeao, mislio je kako njihov odnoaj nije nastao zbog ljubavne udnje, nego zbog elje za uvredom. Piton i Heraklid, Enejci, ubili su Kotija, kako bi osvetili oca, dok se Adamant odmetnuo od Kotija, da osveti sramotu to ga je dao ukopiti dok jo bijae djeakom. Mnogi takoer i zbog toga to im je tijelo zlostavljano udarcima, rasreni nanesenom sramotom, ili su ubili ili su pokuali ubiti visoke inovnike i monike s kraljevskom ovlau; tako je u Mitileni Megakle, sa svojim prijateljima, urotivi se pobio Pentilide, koji su ili okolo i mlatili [ljude] toljagama, a kasnije je Smerd ubio Pentila, koji ga bijae premlatio i otrgnuo od ene. A i u uroti protiv Arhelaja Dekamnih bijae voom i prvi je podjarivao urotnike. Uzrok njegove srdbe bijae to ga je [Arhelaj] izruio pjesniku Euripidu da ga iiba; Euripid je opet bio rasren jer je Dekamnih govorio neto smradnu zadahu iz [pjesnikovih] usta. I mnogi drugi iz istih uzroka bili su to poubijani, to izlagani urotama. A slino biva i zbog straha; 1 5 3 jer upravo to bijae jedan od uzroka, kako u ustavnim dravama tako i u jedno vladama; kao to se Artapan urotio protiv Kserksa i ubio ga, bojei se optube zbog Darija, jer ga je dao objesiti bez Kserksove naredbe, nego je mislio kako e proi bez kazne, kao da e se zabora viti ono kazano za objedom. [Druge urote nastaju] zbog prezira, kao to je ono neki ubio Sardanapala, vidjevi ga gdje grebena vunu sa enama (ako je istinito ono to pripovjedai priaju; nu ako nije njemu, moglo bi biti istinito kome drugome); 1 5 4 i Dion se urotio protiv Dionizija Mlaeg zbog pre zira, vidjevi kako su i ostali graani tako raspoloeni i da je on uvijek pijan. A i meu prijateljima znaju se neki urotiti zbog prezira; zbog toga to im on vjeruje, oni ga preziru, [nadajui se] kako e ostati skriveni. 155
153 155

20 23 23 25

35

30

40 1311 b

35

10

40 a 1312

15

Usp. 1284a 26. Vidi: 1310a 40. Podrazumijeva se 'uvreda nanesena vladateljskom obijeu'.

155

Usp. 1302b 2, 21; 1311a 25. Usp. I. 1259a 7.

To jest: 'jer vjeruju kako e njihov in ostati skriven zbog

184

185

I oni koji mniju kako e uzmoi zadobiti vlast na neki nain se urouju zbog prezira; jer kako su uzmoni te preziru pogibelj, zbog moi se lako odvauju na in, kao to vojskovoe [napadaju] jednovladare, kako je ono Kir napao Astijaga, prezirui i njegov osobni ivot i [vojnu] mo, jer vojska bijae zaputena, a on odan mekoputnu ivotu; a i Seut Traanin urotio se protiv Amadoka, kojemu bijae vojskovoa. Neki se pak i zbog vie razloga uputaju u urotu, kao i zbog prezira i zbog dobitka, napr. Mitridat protiv Ariobarzana (a najvie zbog toga uzroka napa daju oni koji su neustraive naravi, i zauzimaju visoke vojnike poloaje kod jednovladar, jer hrabrost opskrbljena mou je neustraivost) ; i zbog tih dvaju svojstava, nadajui se da e lako pobijediti, uputaju se u urote. Onima koji se zbog slavohleplja urouju drukiji je nain uzroka, razliit od onih ve spome nutih. Naime, nikako ne izabire izloiti se pogibelji, poput onih koji se uroiju protiv samosilnik, gleda jui na dobitak i goleme poasti koje im kao takvima pripadaju, istim nainom i svaki od onih to su urot nici zbog slavohleplja, nego prvi to ine zbog spornenutog razloga, drugi pak kao da bi dotino bilo kakvo iznimno djelo kojim ovjek postaje slavan i poznat meu ostalima; tako se oni urouju protiv jednovla dar, ne elei stei jednovladu, nego slavu. Nu veoma su malobrojni oni koji nasru zbog takvoga razloga. Jer dotinici moraju biti tako odluni da ni ne pomiljaju na spas, ako im ne uspije poduzeto djelo. Ti trebaju slijediti onaj Dionov odgovor, iako to mnogi lako ne doseu. Jer on je s malo vojske zaratio protiv Dionizija, govorei kako se tako uti, da dokle god bude uzmogao stii, dostatno e mu biti od poduzeta pothvata, pa ako tek to stupi na tlo [domovine], odmah i umre, lijepo e primiti samu smrt. A propada samosilnika vladavina i na onaj jedan nain kojim i svaki pojedini od ostalih dravnih poreaka, naime - izvana, ako koji drugi oprean dravni
prijateljstva prema dotiniku; to potvruje i stariji latinski prije vod /Ps. Thomas/ - credentes quod obliviscantur injuriae illatae propter amicitiam.

10

15

20

25

30

35

39 39 40 1312 b

poredak bude jai (jer da to dotini [poredak] eli, bjelodano je, budui da je prisutna oprenost u temeljnim naelima; naime, ono to ele - ako su uzmoni - to svi i ine); a opreni su kao dravni poreci puka i samosilnika vladavina, prema Heziodu, kao lonar lonaru 1 5 6 (jer krajnja puka vladavina je samosilnitvo), dok su kraljevstvo i vladavina najboljih opreni samosilnitvu zbog suprotnosti dravnog poretka (i stoga Spartanci oborie veinu samosilnikih vladavina, a i Sirakuani u ono doba dok su skladno vladali dravom). [Ali samosilnitva propadaju i iznutra], sama od sebe, kad se bune sami sudionici u vlasti, kao neko u sluaju Gelona i sada u Dionizija; u Gelona je Trazibul, Hijeronov brat, laskama zaveo Gelonova sina i poticao ga na naslade, kako bi sm zavladao; njegovi svojaci okupe pristae, ne kako bi u cijelosti sruili samosilnitvo, nego samo Trazibula - nu njihove pristae, iskoristivi prigodu, izbace sve njih. Protiv Dionizija opet zaratio je Dion, njegov svak, i pridobivi puk, zbacio je Dionizija s vlasti, ali je poslije i sm poginuo. Dva su uzroka zbog kojih najee dolazi do urota protiv samosilnikih vladavina - mrnja i prezir; jedno od toga, mrnja protiv samosilnik, uvijek je prisutno, ali i zbog prezira mnoge su [takve vlada vine] propale. Dokaz je tomu ovo: oni koji su sami doli do vlasti, t su je veinom i zadrali; oni pak koji 157 su je batinili, tako rei su je svi odmah i izgubili; jer, ivei u raskoju, postaju dostojni prezira i pru aju mnoge prigode urotnicima. Dijelom mrnje treba smatrati i srdbu,Jer na neki nain ona biva uzrok istim inidbama. esto je ona i uinkovitija od mrnje: budui da ee napada, zbog toga to se strast ne slui razborom (najee se ljudi preputaju nagonima zbog uvrede, zbog kojega je razloga propala i samosilnika vladavina Pizistratid i mnoge druge), doim se mrnja vie [slui razborom], jer gnjev biva s bolom, tako te tad nije lako biti razborit, 158 dok u mrnji nema bola.
Posrijedi je navod /Heziod, Djela i dani, 25/, koji cio u doslovnu prijevodu glasi: lonar lonara mrzi, i tesar se s tesarom spori.' 157 Usp. Platon, Zakoni, III. 695. 158 Usp. Aristotel, govornikome umijeu (Retorika), II. 1382a 12.
156

10

15

20

25

30

34

186

187

A uglavnom reeno, one uzroke [propasti] koje navedesmo 1 5 9 za krajnju i nemijeanu vladavinu nekolicine i krajnju puku vladavinu, t iste treba postaviti i za samosilniku vladavinu. Jer su t poreci zapravo viedijelna samosilnitva. 160 Kraljevstvo veoma rijetko propada zbog izvanjskih imbenika, i zbog toga je dugovjeno; njemu propast najee potjee od njega samoga. Ono propada na dva naina: jedan je kad se bune jedni protiv drugih sami sudionici kraljevstva; 161 drugi je nain kad [kra ljevi] tee vladati samosilniki, proiriti svoju vlast i mimo zakona. Nu sada 1 6 2 ne nastaju kraljevstva, nego gdje i nastaju [takvi oblici dravnog poretka], prije su to jednovlade i samosilnitva, zbog toga to je kraljevstvo voljna vladavina, 163 i u krupnim stvarima vrhovna je ovlast, dok su danas mnogi jednaki, i nitko se ne razlikuje toliko te bi bio primjeren veliini i dostojanstvu dotinog poloaja u vlasti. Tako te zbog toga [ljudi] od svoje volje ne podnose takvu vlast; a zavlada li tkogod na prijevaru ili silom, ve se to ini samosilnikom vladavinom. U kraljevstvima prema rodu, 1 6 4 ve navedenim uzrocima pro pasti treba pridati jo jedan, a to je to mnogi postaju vrijedni prezira, pa iako ne posjeduju samosilniku mo, nego smo kraljevsko dostojanstvo, [podani cima] ine nasilje. Jer tad je laka njegova propast; naime, im ga podanici vie ne ele, odmah vie nije kralj, dok samosilnik ostaje na vlasti i kad ga [podanici] nee. Propadaju, dakle, jednovlade zbog takvih i tima slinih uzroka. Jasno je kako se o n e 1 6 5 uvaju, naprosto reeno, oprekama; 1 6 6 a prema pojedinome, kraljevstva se odravaju ako se vlada umjereno. Jer koliko im je manja vrhovna ovlast, nudno e dulje vrijeme trajati
Usp. 1302b 25-33; 1304b 20 - 1306b 21. Podrazumijeva se: 'samosilnike vladavine podijeljene meu vie osoba.' 161 Kao npr. lanovi kraljevske obitelji. 162 Ili 'u nae doba'. ,3 Podrazumijeva se 'vladavina uz pristanak podanika'. 164 Ili 'u nasljednim kraljevstvima'. 165 To jest: jednovlade ili 'monarhije'. 166 Ili 'uzrocima koji su opreni onima navedenim' ili 'uzrocima propasti' (?).
160 159

34 35

40 1313 a

10

15

11

20

cjelokupna vlast. Naime, kraljevi tada bivaju manje samosilniki i po obiajima vie jednaki [drugima], pa im i podanici manje zavide. Zbog toga je i u Moloana kraljevstvo trajalo dugo vremena, a i u Spartanaca, jer se tu od poetka vlast dijelila izmeu dvo- 25 jice, a kasnije je Teopomp, koji je tu vlast ograniio u mnogome, uveo i nadzornitvo. 1 6 7 Jer, oduzevi od moi [kraljeva], uinio je kraljevstvo vremenski traj nijim; tako te na neki nain, ne samo to nije oslabio kraljevstvo nego ga je jo ojaao; kako kau da je 30 i svojoj eni odgovorio, kad ga je ona pitala, zar se nita ne srami to sinovima ostavlja manje kraljevstvo nego to ga je sm od oca batinio: Nikako se ne sramim, jer im ostavljam trajnije. Samosilnitva se uvaju dvama najoprenijim nai nima, a jedan je od njih onaj batinjen od starine 35 i kojim odrava vlast veina samosilnik. Kau da je veinu toga ustanovio Perijandar iz Korinta. A mnogi se takvi [primjeri] mogu prikupiti i iz perzijske vlada vine. Postoje ve odavno propisana pravila za odr anje samosilnike vladavine, ukoliko je ono mogue; naime: istaknute ljude suzbijati i ukloniti 40 one uznosita duha, te ne dopustiti zajednika blago vanja, ni udrube, odgoj, ni bilo to slino, nego se treba uvati svega onoga od ega moe nastati dvoje: 1313 b ponos i pouzdanje; i ne treba dopustiti ni znanstvene razgovore, ni bilo kakve druge zajednike skupove u dokolici, i mora se initi sve da se ljudi to manje uzajamno upoznaju (jer poznanstvo raa vee uza- 5 jamno pouzdanje). I svi prisutni graani moraju uvi jek biti na oku i baviti se pred njegovim vratima 1 6 9 (jer tako e najmanje skrivati ono to rade, i teko e postati uznositi, uvijek tako robujui). Tim i takvim perzijskim i barbarskim nainima [treba se posluiti] i oni su samosilniki (jer svima se postie isti uinak). 10 Isto tako [samosilnik] treba doznati to koji od njego vih podanika govori ili ini i mora imati uhode, kao u Sirakuzi one 'opovjednice' i one 'prislunike' 170 ,
167 Ili 'nadzorne vladatelje' ili 'efore'. Vidi i ranije tumaenje dotinog nazivka. 168 Usp. 1311a 15-22. 169 Podrazumijeva se: manji ili vei znaajnici (koji bi mogli biti pogibeljni) moraju biti vladaru pred oima. 170 Rije je razliitim pijunima, kakvi su i 'opovjednice'

188

189

koje je izailjao Hijeron gdje god bi bilo kakvo okup ljalite ili kakav sastanak (jer ljudi manje otvoreno govore, bojei se takvih; a ako govore otvoreno, manje se mogu skriti). [A korisno je samosilniku] da se podanici uzajamno kleveu i sukobljavaju: prijate lji s prijateljima, puk sa znaajnicima, te bogatai jedni s drugima. Pa i osiromaiti podanike samosilnika je znaajka, kako bi se time izdravala tjelesna straa, i kako podanici, zauzeti dnevnim poslovima, ne bi imali vremena za urote. Primjer su toga pira mide u Egiptu, zavjetni darovi Kipselid, gradnja Olimpiona od Pizistratid i meu javnim radovima na Samu oni Polikratovi (jer svima se tim pothvatima uzmae isto: zaposlenost i osiromaenost podanika). Zatim prinos [izvanrednih] daa, kao u Sirakuzi (gdje je za vladavine Dionizija u roku od pet godina sva imovina [graana] otila u dravnu blagajnu kao porez). Samosilnik, uz to, potie i na rat, kako bi podanici njime bili obuzeti i neprestance u potrebi za vojskovoom. I dok se kraljevstvo odrava s pomou prijatelja, znaajka je samosilnitva ne pouzdavati se u prijatelje, budui da svi ele sruiti [samosilnitvo], a prijatelji to jo najvie i mogu. I stvari koje se dogaaju u krajnjoj pukoj vladavini sve pripadaju i samosilnitvu: enska vladavina 172 u domovima, kako bi one dojavljivale [vlastima]
i 'prokazivaice', te puki 'poslunici'. Kako je posrijedi pradrevna nadzorna ustanova, pouno je navesti razliite prijevode. Gr. ai , ; tat. quae Potagogides appellabantur, et Otacustae (quasi dlatrices et auscultatores dicas); engl, the 'female detectives'... and the eavesdroppers; fran. les espionnes femelles . . . ei les couteurs; njem. die sogenannten Potagogiden und die Otakusten; rus. ,,npueodumeAbHUu," UJIU mex nodcAyuiueameAe"; novogr. .. . (uz podrobnu tumaiteljsku primjedbu za prvu imenicu: 'ene koje su spolno saobraale s osumnjienicima te izvlaile od njih njihove misli i nakane').
171 Posrijedi je hram Olimpijskog Zeusa u Ateni, koji su Pizistratidi poeli graditi, ali je ostao nedovren. 172 Doslovno 'enovlae': vlada, uprava ena kuanstvima, obi teljima. Gr. ; lat. mulierum licentia et dominatus; engl, the power given to women; franc, autorit absolue des fem mes; njem. die Frauenherrschaft; rus. zocnodcmeo xceHw,UH; novo gr. .

15

20

25

30 32 32

muevima, te popustljivost prema robovima zbog istog uzroka. Jer ne urouju se ni robovi ni ene protiv samosilnik, i kako su tu sretni, nudno su dobrohotni i prema samosilnikim i prema pukim vladavinama. Naime, i puk eli biti jednovladar. Stoga je laskatelj kod obojih u asti; kod puka je to pukovoa 1 7 3 (jer pukovoa je laskatelj puku); kod samosilnik opet oni koji se ponizno ponaaju prema njemu, to i jest zadaa laskanja. Zbog toga samosilnitvo voli nevaljalce 174 . [Samosilnici] uivaju da im se laska, to pak nee uiniti nitko tko je slobodna duha, nego estiti ljudi ili vole ili ne laskaju. A opaki su korisni za opaine. Jer klin se klinom [izbija], kako kae poslovica. Uz to, ne radovati se nikomu dostojanstvenu i slobodnu, takoer je samosilnika znaajka (jer samosilnik dri kako je jedino on toga dostojan; onaj pak tko se nadmee s njim u dostojan stvu ili slobodi, oduzima prvenstvo i gospodstvo samosilnike vladavine; takve mrze kao ruitelje vla sti). Isto je tako samosilnika znaajka radije zajedniki blagovati i dnevice opiti s tuincima negoli sa sugraanima, jer su mu ovi neprijatelji, dok mu oni nisu protivnici. T i takve [znaajke] pripadaju samosilnitvu i njima se odrava dotina vladavina, i u njima ne manjka nikakve opaine. A sve je to, tako rei, sadrano u trima zasadama. Jer samosilnitvo smjera trojemu: prvo, uiniti podanike poniznima (malodunik se, naime, nee urotiti ni protiv koga); drugo, izazvati meusobno nepovjerenje (jer samosilnitvo ne propada prije nego to ljudi ne izgube pouzdanje jedni u druge; zbog toga i ratuju protiv estitih ljudi kao kodljivih po njihovu vlast, ne samo zbog toga to ti nee da se njima vlada silniki nego i zato to su pouzdani i meusobno i prema drugima, pa niti optuuju, bilo svoje bilo druge); tree, [izazvati] nemo za djelo (jer nitko ne pokuava ono to je nemogue, te tako ni ruenje samosilnike vladavine, ako nije prisutna potrebna mo). Na ta se tri pravila, dakle, svode nakane u samosilnik. Jer sve njihove zasade mogao bi tkogod svesti na ove pretpostavke:
Ili 'demagog'. Vidi i ranije tumaenje dotinog nazivka. Ili 'opake, zle ljude'.

35

40 1314;

10

15

20

25

190

191

da se ljudi ne pouzdaju jedni u druge, da su nemoni djelovati, te da su ponizni. To je dakle jedan nain kojim se mogu ouvati samosilnitva. Drugi poiva na postupcima to su gotovo opreni tima spomenutim. Taj se nain moe shvatiti iz propasti kraljevstava. Jer kao to je jedan nain propasti kraljevstva uiniti njegovu vlast vie samosilnikom, tako je spas samosilnitva uiniti nje govu vlast vie kraljevskom, uvajui pri tome smo jedno: mo, kako bi se vladalo ne samo onima koji su voljni nego i onima koji nisu voljni [da se njima vlada], jer ostane li bez nje, ostaje i bez samosilnike vlasti. Nego ta mo treba ostati kao osnova, dok ostale stvari treba obavljati, ili hiniti da se obavljaju, skladno na kraljevski nain; prvo, nek se ini kako [vladar] misli na zajednike novce, i ne rasipa ih na darove koji vrijeaju mnotvo, osobito kad se novac oduzima od njih koji mukotrpno rade i teko zara uju, kako bi se obilno razdavao prilenicama, tuincima i umjetnicima; nego nek polae rauna primicima i izdacima, kako su ve inili neki meu samosilnicima (jer tako bi se dotinik mogao initi vie upraviteljem gospodarstva negoli samosilnikom; a ne treba se bojati da e mu uzmanjkati novaca, budui je vrhovnik u dravi; pa i samosilnicima koji izbivaju izvan zaviaja korisnije je postupiti tako negoli ostav ljati sa sobom nagomilano blago; jer tako je manje vjerojatno da e uvari napasti vlast, budui da su po samosilnike pogibeljniji t to ostaju kao uvari negoli graani koji pou s njima; naime: dok su ovi zajedno s njima, oni ostaju iza njih). Zatim, treba se initi kako [on] prikuplja poreze i prinose radi dravnog gospodarstva, kako bi se to - ustreba li - upotrijebilo i u ratne svrhe, te u cijelosti da se prikae kao uvar i rizniar zajednikog, a ne svojeg zasebnikog novca. On se ne smije initi estokim, ve dostojanstvenim, i uz to takvim da ga se ne boje kad ga susretnu, nego da ga vie tuju. Nu to mu nije lako postii ako je takav te zasluuje prezir; stoga, ako se oko ostalih kreposti ne trudi, treba nastojati oko one ratnike, pa ostaviti dojam kako je takav. Zatim se treba initi kako ne samo to on nije osramotio nikoga od poda nika, bilo mladia bilo djevojku, nego ni tkogod drugi od njegovih, a slino i ene iz njegova doma 192

29 29 30

35

40 1314 b

10

15

imaju se ponaati prema ostalim enama, jer su i zbog enskih obijesti propala mnoga samosilnitva. to se tie tjelesnih naslada treba initi opreno onome to ine sada neki od samosilnik (jer t ne samo to se od rane zore tome odaju i ine to neprestance mnoge dane, nego ele i da ih drugi vide gdje to ine, kako bi im se divili kao blaenima i sretnima), i to je mogue vie treba u tome biti umjeren; ukoliko to ne moe, onda barem treba ostaviti pred drugima dojam kao da izbjegava dotine naslade (jer ne moe se lako navaliti na trijezna ovjeka, niti ga prezreti, nego na pijana, i ne na budna, nego na pospana). Treba dakle initi opreno gotovo svemu onome to je ve reeno 1 7 5 (jer on treba izgraditi i ukrasiti grad 1 7 6 kao da je njegov zatitnik, a ne samosilnik). Uz to, treba ostavljati dojam kako uvijek tuje bogove revnosno (jer poda nici se manje plae trpiti togod protuzakonito od takvih, ako smatraju kako je vladar poboan i tuje bogove, i rjee e se urotiti protiv onoga za koga dre kako su mu bogovi subojnici), ali [njegova bogobojaznost] treba biti bez ludosti. One pak koji se u emu istiu treba astiti tako da ne pomisle kako bi ih vie astili graani kad bi bili samostalni; i t asti treba osobno podjeljivati, dok kanjavanja neka izvravaju ostali inovnici i sudita. Zajednika je obramba svake iednovlade ne initi nikojega pojedinca veli 17 kim, nego ako se mora, onda vie njih (jer e tada jedni paziti na druge); naime, ako se tkogod mora 'uiniti velikim', onda neka mu ud ne budu prkosna (jer takva je ud najsklonija nasrtaju u svim inid bama); ako je pak potrebno komu oduzeti mo, treba to initi postepeno, i ne liavati ga cjelokupne ovlasti u jednome mahu. 1 7 8 Uz to, [samosilnik] se treba suzdravati od svake obijesti, a jo najvie od dvojega: [nasilja] nad tijelom i nad mladou. 1 7 9 Takav je oprez jo najpotrebniji prema astoljubivim ljudima;

30

35

40 1315 a

10

15

20
Usp. 1313a 35 - 1314a 29. Ili 'dravu', to jest: 'gradodravu'. Vidi i ranije tumaenje vieznanice . 177 To jest: dati mu veliku ovlast (mo). 178 Usp. 1308b 15. 179 Podrazumijeva se nasilje nad neijom osobom i spolna zlopo raba mladei.
176 175

25

13

Politika

193

jer ljubitelji novaca teko podnose kad im se dirne u novce, a isto tako i obeaenje oni astoljubivi i estiti meu ljudima. Stoga, ili takve stvari ne treba initi, ili treba ostavljati dojam kao da kanjavanja provodi oinski, a ne zbog zazora; druenje s mladei nek je zbog ljubavnih uzroka, a ne zbog ovlasti [koju ima]; u cije losti, ono to se ini obeaenjem treba iskupljivati uveanim astima. Od onih to rade glavi samosilniku najstraniji su, i protiv njih je potrebna najvea zatita, oni kojima nije ni do samoga ivota, samo ako [silnika] unite. Stoga se najvie uvati treba onih to misle kako su uvrijeeni: ili oni sami ili njihovi svojaci; jer bezobzirni su prema sebi samima oni koji zbog strasti napadaju, kao to i Heraklit kae: Teko je protiv srca se boriti, jer ono to eli, to duom kupuje. 1 8 0 Budui se drave sastoje od dvaju dijelova, od ljudi neimunih i od imunika, [samosilnik] treba uiniti sve da oboji misle kako im je spas u dotinoj vlasti, i da jedni drugima ne nanose nepravdu; i koji god budu snaniji, t treba najvie ukljuiti u svoju vlast, tako te, bude li takvim nainom uredio stvari, nee samosilnik morati ni robove oslobaati, niti graane razoruavati; jer dostatno je bilo koji od tih dijelova pridati svojoj postojeoj moi, pa da bude jai negoli napadatelji. Nu suvino je govoriti pojedince svim tim stvarima, jer sm cilj je bjelodan: da se on treba initi svojim podanicima ne kao samosilnik, nego kao upravitelj i kralj, i ne kao prisvajatelj, nego kao nadgledatelj, te da se dri umjerenosti u ivotu, a ne pretjeranosti; uz to, znaajnicima treba omiljeti, dok mnotvo treba laskama zavoditi. Iz tih je stvari nudno, ne samo da mu vlast bude ljepa i sretnija, zbog toga to vlada boljima, 181 koji nisu ponieni, niti ga mrze ili se boje, nego e i vladavina biti dugotraj nija; uz to, on sm se treba ponaati prema valjanu
180 Frag. 85 (Diels). Izreka u cijelosti glasi: & v \ ; ire uzeto, podrazumijeva se smisao: sa srcem (strau, estinom) teko je boriti se, jer to ono zaeli, to kupuje i po cijenu due (ivota). 181 Usp. I. 1254a 25.

obiaju, ili lijepo u skladu s krepou ili barem poluvaljano, i ne kao opak, nego poluopak. 20 12 Pa ipak su od svih dravnih poredaka najkratkotrajniji manjinska i samosilnika vladavina. Jer naj dulje je vrijeme trajalo samosilnitvo u Sikionu, ono Ortagore i njegovih potomaka; odralo se, naime, stotinu godina. Uzrok je tomu to podanicima vla dahu umjereno i u mnogim se stvarima pokoravahu zakonima; a i zato jer Klisten zbog svoje ratnike sposobnosti nije dopao prezira, a bijahu zadobili i naklonost puka, pobrinuvi se za mnoge potrebe. I pria se kako je Klisten nadario vijencem suca koji mu nije dosudio natjecateljsku pobjedu; neki opet kau kako lik takvog presuditelja predouje kip u sjedecern poloaju na glavnome trgu. A pria se i Pizistratu kako je jednom prigodom dopustio da zbog optube izae pred Areopag. 1 8 2 Druga po trajnosti bijae vladavina Kipselid u Korintu, jer je i ona trajala sedamdeset i tri godine i est mjeseci. Kipsel je samosilniki vladao trideset godina, Perijandar etrdeset i pol, a Psametih, Gorgov sin, tri godine. Uzroci su i tu isti, jer Kipsel bijae pukovoa, 3 te za cijelo razdoblje svoje vladavine bijae bez tjelesne strae; doim Perijandar, iako bijae samosilnik, bio je i vian ratnik. Trea je [po trajnosti samosilnika vladavina] Pizistratid u Ateni. Nu ta ne bijae neprekidna, jer je Pizistrat dva puta bio prognan za vrijeme svoje silnike vladavine, tako te je u trideset i tri godine smo sedamnaest godina i vladao kao samosilnik, a njegovi sinovi osamnaest, to je u svemu trideset i pet godina. Od preostalih [dulje se odrala] vladavina Hijeronova i Gelonova u Sirakuzi. Nu ni ta nije potrajala mnogo godina, nego u svemu osamnaest godina. Jer Gelon je sedam godina vladao kao samosilnik, i u osmoj je umro, dok je Hijeron vladao deset godina, a Trazibul je bio izgnan u jeda naestome mjesecu svoje vladavine. Uope, mnoge su samosilnike vladavine bile sasvim kratkotrajne.
182 Bio je, navodno, okrivljen za ubojstvo, ali se njegov tuitelj povukao. 183 Podrazumijeva se da je uivao naklonost irokih slojeva, te otuda u latinskom prijevodu: populum indulgenter tractabat, a u engleskom: was a popular man.

10

25

15

30 31 31

20

25

35

30

40 1315 b

35

194

195

Reeno je, dakle, gotovo svima ustavnim porecima i jednovladama, s kojih uzroka propadaju i ime se odravaju. U Dravi Sokrat govori promjenama, ali ne kazuje primjereno. Jer promjeni najboljeg i prvog dravnog poretka ne govori nita posebno. Kae, naime, kako je uzrok u tome to nita ne ustrajava, nego se sve u nekom [vremenskom] oblazu mijenja, a poetak je u onim brojevima 'od kojih trica i etvr 185 tica, spojene s peticom, tvore dva sklada', hotei rei kad broj toga lika postane 'krutina', kao da narav katkada raa opake ljude koji se ne mogu popraviti odgojem. A to opet moda i nije tako loe rekao (jer mogu bivati neki koje nije mogue odgojiti, niti da budu estiti muevi), ali zato bi ta promjena bila svojstvenija njegovoj najboljoj dravi vie negoli svim ostalim i svemu ostalome to nastaje? I da li s pomou vremena, zbog kojega se - kako kae - sve stvari mijenjaju, i stvari koje nisu nastale zajedno ipak se zajedno mijenjaju, kao ako je togod nastalo dan uoi obrata, 1 8 zar e se zajedno s ostalima mije njati? Uz to, zbog kojega se uzroka ona 1 8 7 mijenja u spartansku dravu? 1 Jer se ee u oprean negoli u slian oblik mijenjaju svi dravni poreci. Isti je razlog i za ostale promjene, jer kae kako se spartanPosrijedi je Platonova Drava. Ovo je tek dio opirnijeg stavka u Platonovoj Dravi (VIII. 546 bc). Posrijedi je odnos brojeva 4 : 3 , koji kad se spoje (zdrue, vjenaju) s brojem 5, tvore pravokutni trokut, kojemu su stranice 3,4,5. A kad se 'broj toga lika' pretvori u 'krutinu', to jest: kad se 'kubira' - bilo dodavanjem kubusa stranica, ili kubiranjem povr ine - dobiva se broj 216, koji u danima daje najmanje razdoblje za razvoj ploda u ovjeka, i stoga je (prema Platonovu mnijenju) izvor izroenja. Spomenuta dva sklada su kvadrat sa stranicama 3.600 i pravokutnik sa stranicama 4.800i2.700,a povrina svakoga od njih je 12.960.000 = (3 x 4 x 5)4. Rije je svadbenom broju (koji se naziva i vjenani, enidbeni broj). Znanstvenik D'Arcy Thompson (1935) izraunao je da je broj minuta u 25 godina tono 12.960.000, pa je Platon naprosto htio rei kako se ovjek treba eniti u dvadeset i petoj godini ivota. U tome tumaenju ima jedna tekoa: stari Grci nisu poznavali minute (prema komenta rima B. Jowetta i J. Tricota). 186 Ili 'prije ispunjenja vremenskog kruga'. 187 To jest: najbolja, savrena drava. 188 Usp. Platon, Drava (VIII. 544 c.)
185 184 184

40

1316

10

15

20

ski dravni poredak mijenja u vladavinu manjine, iz nje pak u puku vladavinu, iz koje opet u samosilnitvo. Mijenjaju se one, meutim, i obratno, kao iz puke vladavine u manjinsku, i to ee negoli u jednovladu. Uz to, on ne govori nita tome hoe li biti promjene samosilnike vladavine, ili je pak nee biti, te zbog kojega uzroka i u koji oblik drave. A uzrok je tomu to i nije mogao lako rei, jer dotino je neto neodreeno, i jer prema njemu [samosilnitvo] se mijenja u prvotni i najbolji dravni poredak. Tako bi nastalo neto neprekidno i kruno. Nu mijenja se i samosilnitvo u samosilnitvo, kao u Sikionu ono Mironovo u Klistenovo, i u manjinsku vladavinu, kao u Halcidi Antileontova vladavina, i u puku vlada vinu, kao Gelonovo samosilnitvo u Sirakuzi, pa u vladavinu najboljih, kao Harilajevo samosilnitvo u Sparti. A mijenja se i iz manjinske vladavine u samosilnitvo, kao veina drevnih vladavina na Siciliji, na primjer ona u Leontinu u Panetijevo samosilnitvo, ona u Geli u Kleandrovo, ona u Regiju u Anaksilajevo, te slino i u mnogim drugim dra vama. A neumjesno je i pomisliti kako se [dravni poredak] mijenja u vladavinu manjine zbog toga to su lakomi na novac i pohlepni za probitkom oni koji su na vlasti, a ne prije zbog toga to oni koji uvelike premauju imutkom smatraju kako nije pra vedno da jednako sudjeluju u dravnoj upravi oni bez ikakve steevine i oni s teevinom. I u mnogim manjinskim vladavinama [ljudima na vlasti] nije doputeno bogatiti se, nego postoje zakoni koji to prijee; a u Kartagi, koja ima puansku vladu, dotinici se bogate, ali nije se promijenio dravni po redak. 1 9 0 Neumjesno je i rei kako se vladavina manjine sastoji od dvije drave: jedne bogataa i druge siro maha. 1 9 1 Jer zato bi ona bila vie takva od spartan ske ili bilo koje druge drave, u kojoj svi nemaju iste steevine ili pak svi nisu jednako estiti? Pa i ako nitko ne postane siromaniji negoli je bio prije, ipak se manjinska vladavina mijenja u puku, postanu li Usp. Platon, ibid. (VIII. 550 .) Ili 'pa ipak do dananjeg dana u Kartaana nije dolo do prevrata' (prema B.Jowettu). 191 Platon, Drava (VIII. 551 D.)
190 189

25

30

35

40 1316 b

5 6 6

10

196

197

brojniji neimunici, te iz puke vladavine u onu neko licine, postane li snaniji imuniki stale negoli mno tvo, i budu li jedni nehajni, dok drugi paze to rade. Iako ima mnogo uzroka zbog kojih nastaju promjene, 1 9 2 on govori samo jednom, 1 9 3 kako - ivei raskono i zbog lihvarenja - [podanici] postaju siro masi, kao da u poetku bijahu bogati svi ili barem veina. A to je neistinito; nego kad koji od voa izgube imutak, stanu novotariti; 1 9 4 nu kad se to dogodi komu od ostalih, ne biva nita ega se treba bojati, i ne mijenja se ni tada [vladavina nekolicine] nita vie u puku vladavinu negoli u koji drugi dravni poredak. Uz to, ako [graani] ne sudjeluju u javnim astima, ako im se nanosi nepravda ili ih sramote, oni se bune i mijenjaju dravne poretke, iako nisu rasipniki potroili svoj imutak.. . 1 9 5 zbog toga to svatko moe initi to hoe, emu uzrok kae da je pretjerana sloboda. 1 9 6 A iako postoji vie manjinskih i pukih vladavina, njihovim promjenama Sokrat govori kao da postoji smo jedan oblik svake od njih.

15

20

Z. VI.
Ve je ranije reeno kolike su i koje razlike savjeto davnog i vrhovnog tijela, te rasporedu upravnih poloaja i sudita, i koji od njih odgovaraju kojem dravnom poretku, 1 a zatim propadanju i uvanju dravnih poredaka, i uzrocima zbog kojih do toga dolazi. 2 Budui se dogodilo da ima vie vrsta pu kih vladavina, a slino i drugih dravnih poredaka, nee biti zgorega razvidjeti ujedno i svakom pojedinom od njih ako je togod preostalo, te ono to je primjeren i koristan nain pridati svakom pojedi nom od njih.3 Uz to, treba razmotriti spajanja svih spomenutih naina; jer od takvih spajanja dravni poreci se preklapaju, tako te vladavine najboljih poprimaju znaajke manjinske vladavine i ustavne vladavine znaajke puke vladavine. 4 Mislim, naime, na ona spajanja koja treba razvidjeti, a dosad nisu razmatrana, kao kad su savjetodavni dio i izbor upravnog inovnitva5 ureeni prema manjinskoj vla davini, doim su sudita prema vladavini najboljih, ili su opet ona i savjetodavni dio postavljeni prema manjinskoj vladavini, dok je izbor upravnog inovni tva prema vladavini najboljih, ili kad se na bilo koji
Usp. IV. 14-16. Vidi knjigu V. 3 Vidi 1318b 6 - 1319a 6. 4 Usp. IV. 1293b 34. 5 Rije znai 'izbor upraviteljstva' i 'izborna skup tina' slino kao comitia U Rimljana. Gr. ; lat. magistratuum creandorum ratio; engl, the election of officers; fran. le procd d'lection des magistrats; njem. die Beamtenwahlen; rus. ebiopbi doAXHOcmHbix nuu,; novogr. (sustav izbora dravnih inovnika).
2 1

25

Podrazumijeva se: promjene iz manjinske vladavine u puku (ili 'iz oligarhije u demokraciju'). 193 Vidi Platon, ibid. (VIII. 555 D.) 194 Ili 'ponu zagovarati novine (novo stanje, novotarije) u dravnom ustrojstvu'. Pri prijevodu ovog kljunog glagola (novo rezati, obnoviti, promijeniti; uz pejorativno znaenje kao u lat. novare: novotariti, mutiti, buniti) - susree se poprilina raznolikost. Gr. ; lat. U res novas moliuntur; engl, they are ripe for revolution; franc, se montrent partisans des innovations; njem. dann schreiten sie zu Umsturz; rus. mozda OHU cmpeMnmcn uoeuiecmeoM zocydapcmeeHHOM cmpoe; novogr. (okreu stvar(i) prema novotarijama u dravi). Tu stanovit broj tumaitelja (Thurot, H.Rackham i J. Tri cot) pretpostavljaju prazninu (lakunu) u tekstu. 196 Vidi Platon, ibid. (VIII. 557 C, 564).
195

192

198

199

drugi nain ne usklauju sve znaajke dotinog dravnog poretka. Koja dakle puka vladavina odgovara kojoj dravi, te isto tako koja od manjinskih vladavina kojemu mnotvu odgovara, i koji od ostalih dravnih pore daka kojima koristi, ve je prije reeno. 6 Treba me utim biti jasno ne samo koji je od tih dravnih poredaka najbolji danim dravama nego valja ukratko izloiti7: i kako treba ustanoviti t i druge dravne poretke. A prvo recimo koju pukoj vlada vini, jer e onda istodobno biti bjelodano i oprenu dravnom poretku, koji je onaj to ga neki nazivaju manjinskom vladavinom. Shvatiti treba poradi toga istraivanja sve znaajke puke vladavine i sve ono to se ini da prati puanske poretke; jer iz tih spojeva nastaju razliite vrste puke vladavine, i njih ima vie od jedne i one su razliite. A dva su uzroka zbog kojih ima vie pukih vladavina: prvi, koji je ve spomenut, 8 razliito je puanstvo (jer jedno je mno tvo seljako, drugo rukotvorako, tree najamniko; i doda li se prvi stale drugomu, i opet trei tima dvama, ne samo to e se puka vladavina razlikovati kao bolja i gora, nego nee ni bivati ista). Drugi je uzrok onaj kojem sada govorimo. Jer one stvari koje prate puke vladavine, i ine se znaajkama toga dravnog poretka, nau li se u drukijem spoju, tvore drukije puke poretke. Jer jedan e oblik onda imati manje, drugi vie, a trei pak sve t znaajke. A korisno je spoznati svaki pojedini od njih, bilo da ovjek hoe zasnovati koji od tih poredaka, bilo radi popravka 9 [onih ve postojeih]. Jer oni koji zasnivaju dravne poretke ele sve pojedinane znaajke skupiti za pretpostavljenu svrhu, ali inei tako oni grijee, kao to je ve reeno 1 0 pri raspravi propasti i uvanju dravnih poredaka. Sad emo pak govoriti temeljnim zasadama, 1 1 naviajima i zahtjevima [do tinih drava].
6 7 8 9 10 11

10 10

15

20

25

Osnova pukog 1 2 dravnog poretka je sloboda (jer tako obiavaju govoriti, kao da se jedino u tome dravnom poretku moe sudjelovati u slobodi; kau, naime, kako tome smjera svaka puka vladavina 13 ). A jedna je od [zasada] slobode naizmjence vladati i pokoravati se. Jer u pukoj vladavini pravedno je ono to je jednako prema broju, a ne prema dostojan stvu. Budui je pravedno postavljeno tako, mnotvu nudno pripada vrhovnitvo, i to god veina odobri, to postaje svrhom i ono to je pravedno. Kau, naime, kako mora imati jednako svaki pojedini od graana. Tako te se u pukim vladavinama dogaa da vie ovlasti imaju neimunici negoli imunici. Jer njih je vie, i odluka veine je poglavita. 14 To je dakle jedan znak slobode, koji svi zagovornici puke vlada vine postavljaju kao odredbu dotinog dravnog poretka. Drugi je znak ivjeti kako god tko hoe. To je, naime, kau uinak slobode, jer znaajka je roba da ne ivi kako bi htio. Takva je, dakle, druga odredba puke vladavine: otuda je proizalo ono 'da ljudima ne vlada', najbolje nitko; a ako je to nemo gue, onda naizmjence [i vladati i biti vladan]; i time se pridonosi onoj slobodi koja je prema jednakosti. Budui su takvi temelji i takvo poelo, ovo su znaajke puke vladavine: za sve slube u vlasti biraju se svi izmeu svih; svi vladaju svima pojedi nima i svaki pojedini naizmjence svima; drijebom se izabiru poloaji u vlasti: ili svi ili oni za koje ne treba iskustva i umijea; 16 za upravne poloaje ne zahtijeva se nikakva dohodarina, ili tek ona najnia; nitko ne moe dvaput imati isti poloaj, ili rijetko ili u malo sluajeva, osim ratnikih dunosti; slube u vlasti su kratkotrajne: ili sve ili one koje mogu biti takve; sudake dunosti obavljaju svi, birani izmeu sviju i svim stvarima, ili barem najeim, najveim i najvanijim, kao pri polaganju rauna, dravnom ustrojstvu, te zasebnikim ugovorima; skuptina ima vrhovnu ovlast nad svim stvarima ili nad najveima,
12 13 14 15 16

40 1317 b

10

15 17 17 20

30

35

25

Vidi IV. 12. Usp. IV. 1289b 20. Usp. IV. 1291b 17-28, 1292b 25. Usp. IV. 1289a 1. Usp. V. 1309b 1 8 - 1 3 1 0 a 36. Ili 'aksiomima, postavkama, naelima'

Ili 'demokratskog' (u izvornom znaenju). Usp. Platon, Drava, VIII. 557. Ili 'ima vrhunsku vrijednost/snagu'. Usp. V. 1310a 31. Usp. IV. 1298a 27.

200

201

a same upravne slube nikakvu ovlast ili smo onu nad stvarima neznatne vanosti (od poloaja u vlasti savjet je najvie puanski ondje gdje nema dostatno mazde za sve 1 7 ; nu gdje je svi primaju, oduzima se mo i toj slubi, jer bogatei se dotinom mazdom, uzima sebi sve prosudbe, 1 8 kao to je ve reeno u prethodnom istraivanju 19 ) zatim, isplata mazdi 2 0 za sve slube: skuptina, sudita, upravne slube [svi primaju zaslubu]; ako pak ne svi, onda upravne slube, sudita, vijee i glavne skuptine, ili barem od upravnih inovnika oni koji moraju zajedniki obje dovati. I zatim, dok se vladavina nekolicine odreuje plemenitim rodom, bogatstvom i naobrazbom, znaajke puke vladavine ine se opreka tima: prostoa podrijetla, siromatvo, neobrazovanost; 21 uz to, ni jedna dravna sluba nije doivotna, pa ako je koja i preostala od stare promjene [poretka], njezina se mo ograniava, te se od izbora glasovanjem prenosi na izbor drijebom. To su, dakle, znaajke zajednike pukim vladavi nama. Ali iz priznatog naela pravde u puanskom dravnom poretku (koje je da svi budu jednaki prema broju) proizlazi oblik koji se najvie smatra pukom vladavinom i puanskim zajednitvom. Jer jednakost je da nita vie ne vladaju neimuni negoli imuni, niti da vrhovnitvo imaju smo oni, nego svi jednako 22 prema broju; jer misle kako bi tako bile zajamene jednakost i sloboda u dravnom poretku. 3 Nakon toga se dvoumi kako e se postii ta jedna kost: treba li razdijeliti procjembu imovine, tisui
17 Usp. IV. 1299b 32. Podrazumijeva se: gdje nema dostatno novanih sredstava za plau svim graanima (vijenicima). 18 To jest: sve sluajeve kojima treba odluivati (suditi, prosu ivati). 19 Usp. IV. 1299b 38. 20 Ili 'zaslubi', 'plaa za obavljene slube'. 21 Ili 'surov, prljav posao'. Posrijedi je rije , koja znai i 'prljavo zanimanje', 'prljavo rukotvorstvo (ine)'. Otuda i razlike u prijevodima, ili barem prevoditeljske slobode. Lat. sordida opificia; engl, mean employment; fran. vulgarit; njem. Unbildung; rus. zpyocmb; novogr. (grubost, suro vost). 22 Usp. IV. 1291b 30.

30

35

40

1318 a

graana onu od pet stotina, i da tisua ima jednaku mo kao dotinih pet stotina? Ili pak ne treba posta viti jednakost prema tome razmjeru, nego - razdije li vi tako - uzeti zatim jednak broj izmeu pet stotina 15 i izmeu tisuu graana, te ih postaviti kao vrhovnike nad izborima i suditima? Je li dakle takva drava najpravednija prema puanskoj pravednosti, ili je to vie ona koja je prema mnotvu 2 3 ? Jer zagovornici puke vladavine kau kako je pravedno ono to odo bri veina; zagovornici manjinske vladavine opet da je to ono to odobre oni s vie imutka; kau, naime, kako treba odluivati prema veliini imutka. 20 A u obojem je i nejednakosti i nepravednosti. Jer bude li pravo ono to odlui manjina, posrijedi je samosilnitvo (ako, naime, tkogod posjeduje vie od ostalih imunika, prema onome to je pravedno u manjinskoj vladavini, pravedno je i da on vlada sm); ako je pak pravo ono to odlui veina prema 25 broju, nanijet e nepravdu pljenidbom i diobom imo vine bogataa i malobrojnih, kao to je ve reeno. 2 4 to bi dakle bila jednakost oko koje se slau i jedni i drugi? Da bismo to doznali, valja razvidjeti ime i jedni i drugi odreuju ono koje je pravedno. 2 5 Jer kau, to god odobri veina graana, to treba biti poglavito. Nek bude tako, ali ne u cijelosti, nego kako se iz dva dijela sastoji drava - od bogataa i siromaha - ono to odobre oboji ili veina, to neka bude poglavito; ako pak opreno odobravaj u,, onda nek bude ono to odobrava veina i oni s viom imovinskom procjembom; na primjer, ako su jednih desetorica a drugih dvadesetorica, i togod odobravaju estorica bogataa nasuprot petnaestorici siro maha; onda pristupaju siromanima etvorica boga taa a bogataima etvorica siromaha; oni kojima dohodarina premauje, kad se sve uzajamno pribroji, trebaju biti poglaviti. Budu li pak [dotini dijelovi]
To jest: koja uzima u obzir samo broj graana. Usp. III. 1281a 14. 25 Ili 'pravedninu'. Vidi i ranije tumaenje nazivka . 26 To jest (neto slobodnije prevedeno): to treba smatrati za konom. 27 To jest: 'imati pravo odluke' ili 'da im odluka (volja) postane zakon'. Inae, postavivi kako je ukupna dohodarina bogataa dvostruka naprama ukupnoj dohodarini siromaha, i kako jedan
24 23

30

10

35

202

203

jednaki, tekou treba smatrati zajednikom s onom kakva je i sada kad se skuptina ili sudite glasova njem podijele na dva jednaka dijela; tada treba odlu iti drijebom ili kakvim slinim nainom. Ali to se tie jednakosti i pravednosti, iako je veoma teko odrediti istinu njima, ipak je to lake postii negoli nagovoriti one koji su uzmoni biti u prednosti; jer uvijek jednakost i pravednost trae slabiji, dok jai tome nita ne brinu. 4 Budui su etiri puke vladavine, najbolja je prva po redu, kao to je reeno u prethodnoj raspravi. 28 A ta je i najdrevnija od svih. Kaem kako je prva kao kad bi tkogod dijelio puanstvo. Jer najbolji puk je ratarski, 2 9 tako te se puka vladavina moe zasnovati gdje mnotvo ivi od ratarstva ili stoarstva. Jer zbog toga to nemaju dostatna imutka, ti nisu dokoni, tako te esto ne skuptinare; zbog toga to im manjka ivotnih potreptina, bave se svojim poslovima i ne prieljkuju nita tuega, ve im je slae zemlju obra ivati negoli dravi slubovati ili njome upravljati, ondje gdje nema velika probitka od dravnih slubi. Jer svjetina vie tei koristi negoli asti. 30 A dokaz je tomu to u drevno doba podnoahu samosilnike vladavine i danas podnose vladavine nekolicine, samo ako im nitko ne prijei teati zemlju i ne oduzima im nita od imutka. Jer jedni se meu njima brzo obogate, dok drugi ne oskudijevaju. Uz to, kako imaju ovlast izabirati [dravne inovnike] i traiti da polau raune, ispunjava im potrebou, ako je za astohlepljem imaju, jer u nekim pukim vladavi nama (iako svi ne sudjeluju u izboru upravnih slubi, nego se tek pojedinci izabiru naizmjence izmeu svih, kao u Mantineji), to to imaju ovlast svjetovati, svjetini je i dostatno. A treba i to smatrati nekakvim oblikom puke vladavine, kakva neko bijae u Manbogata ima dva glasa naprama jednome, kad 6 bogataa i 5 siro maha glasuju takvim nainom - a 4 bogataa i 15 siromaha drugim - onda je razdioba izmeu tih dviju skupina ( 6 x 2 ) + 5 prema ( 4 x 2 ) + 15, to je 17:23, te posljednja skupina odluuje, unato veem broju siromaha (prema tumaenju J. Tricota). 28 Usp. IV. 1292b 22 - 1293a 10. 29 Usp. IV. 1292b 25-33. 30 Usp. IV. 1297b 6.

40 1318 b

10

15

tineji, zbog toga je i korisno ranije spomenutoj pukoj vladavini i u njoj obiava tako bivati: da svi izabiru upravne slube, nadziru inovniko polaganje rauna i sudjeluju u sudstvu, ali se za najvie poloaje bira na temelju dohodarin, pri emu je za vie poloaje i via imovinska procjemba; ili, gdje nema nikakve imovinske procjembe, izabiru se oni koji su za to sposobni. Oni koji tako vode dravu nudno njome prikladno upravljaju (jer tako e poloaje u vlasti zauzimati uvijek oni najbolji; uz pristanak puka i bez zavisti prema estitima); a estite i zna ajne ljude mora zadvoljiti takav red, jer njima nee vladati nedostojniji od njih, i oni e upravljati pra vedno zbog toga to e drugi imati ovlast zahtijevati od njih polaganje rauna. Jer ovisiti kome, i ne moi initi sve to ovjek ushtjedne, doista je korisno; naime, onom slobodom da svatko ini to ushtjedne ne moe se zatititi od zla koje se nalazi u svakome ovjeku. Tako te se dogaa ono to je najkorisnije u dravama: vladaju estiti ljudi koji nisu skloni grijeiti, a bez tete za mnotvo. Kako je, dakle, ta najbolja od svih pukih vladavina, bjelodano je, a i zbog kojega uzroka: zbog toga to je dotini puk posebne kakvoe. 32 Radi preo brazbe puka u ratare, neki od drevnih zakona u mno33 gim dravama openito su korisni; primjerice, zakon koji nije doputao zemljini posjed iznad sta novite mjere, ili unutar zemljita na stanovitoj udalje nosti od tvrave ili grada (a bijae od davnine u mno gim dravama zakonom zabranjeno prodavati izvorne okunice; 34 postoji i zakon koji pripisuju 35 Oksilu, prema kojem se ovjek nije smio zaduivati na stanovit dio svojeg zemljinog posjeda.). Danas bi trebalo ispraviti [izopaeno stanje] zakoUsp. I. 6. Ili 'zbog toga to puki stale posjeduje posebna svojstva'. 33 Usp. V. 1315b 38. 34 Ili 'prvotne zemljine estice'. Gr. ; lat. primae sortes; engl, original allotment of land; fran. lots de terre originels; njem. die ersten Landlose; rus. nepeonananbUbie uadeMbt; novogr. (izvorno steenih zemljinih estica). Usp. II. 1266b 21. 35 Ili 'uzeti u zajam novac pod kamate na odreen dio zemlje'.
32 31

31

30

35

40 1319a 4 4 5 10

20

25

204

205

nom Afitejaca, koji je za ovo emu govorimo veoma koristan. Oni, naime, su mnogobrojni, posjeduju malo zemlje, pa ipak se svi bave ratarstvom. Jer imovinskoj se procjembi ne podvrgavaju cjelokupni posjedi, nego dijelei na toliko male dijelove da i siromani mogu nadmaivati dohodarinom. 3 6 Nakon ratarskog mnotva najbolji je pastirski puk, koji ivi od svojih stada. Ti, naime, imaju mnogo slinoga s ratarstvom, a najbolje su izvjebani i pri kladni za ratne pothvate, snanih su tjelesa i uzmoni prebivati pod vedrim nebom. Gotovo sva druga mno tva, od kojih su sastavljene ostale puke vladavine, mnogo su gora negoli dotinici. Jer i ivot im je gori, i nikakvo djelo ne biva prema kreposti od onih kojima se bavi mnotvo rukotvoraca, trgovaca i najamnih radnika. Uz to, zbog toga to se trgom i gradom neprestance skita cjelokupan takav soj, oni se lako sastaju u skuptini. Teaci, meutim, zbog toga to su rasuti po poljima, niti se tako sastaju, niti im slino treba takva zbora. Gdje se pak dogodi te zemljite ima takav poloaj da su ratarska polja veoma udaljena od grada, lako je zasnovati valjanu puku i ustavnu vladavinu. Jer mnotvo je prisiljeno graditi naseline u poljima, tako te, iako postoji grad ska svjetina, u pukim se vladavinama skuptine ne mogu sastajati bez mnotva koje prebiva na selu. Reeno je, dakle, kako treba zasnovati najbolju i prvu puku vladavinu; a bjelodano je i kako treba urediti one druge. Treba samo susljedno pratiti zastrane [t prve i najbolje] te izdvajati sve gore i gore mnotvo. 37 Posljednji oblik takve vladavine, u kojoj svi sudjeluju, ne moe podnijeti svaka drava, niti se moe lako odrati ukoliko nije dobro ureena zakonima i obiajima (a imbenicima zbog kojih To jest: da i siromani mogu premaivati najmanju potrebnu procjembenu stopu. 37 To jest: sve puke vladavine osim seoske demokracije zapravo su zastrane (degradacije, izopaenosti) u odnosu na polazni uzor. A stale koji se iskljuuje iz vlasti svaki put je sve gori. Tako pastirska puka vladavina iskljuuje rukotvorce (obrt nike); obrtnika iskljuuje trgovce, a trgovaka najamne radnike, sve dok se ne stigne do krajnjeg oblika puke vladavine, koji ne iskljuuje nikoga (J. Tricot). 206
36

15

19 19 20

25

30

35

40 1319 b

obiava propasti ta dotina i druge drave, ve je reeno 3 8 gotovo sve). Radi osnutka takve puke viadavine i kako bi osnaili puk, obiavaju puanski prvaci ukljuiti to vie ljudi i nainiti graanima ne samo one zakonita roda nego i nezakonita podrijetla i kojima je samo jedan roditelj graanin, kao ili otac ili m a t i . 9 Jer sve je takvo mnotvo prikladnije za dotinu puku vladavinu. Obiavaju, naime, pukovoe postupati tako, dok bi trebalo pridavati [gra anstvu] smo dok svjetina ne premai znaajnike i srednji stale, i ne ii dalje preko toga. Jer kad premae, nastaje nered u dravi, i znaajnici, podnoei teko takvu puku vladavinu, postaju sve razdraeniji, to i bijae uzrok bune u Cireni. Naime, maleno zlo se previa, a kad naraste, vie zapinje za oko. Uz to, za takvu puku vladavinu korisni su i oni izumci kojima se u Ateni posluio Klisten, hotei proiriti puansku vladavinu, te oni koji su zasnivali puku vladavinu u Cireni. Jer treba osnovati vie novih plemena i bratstava, dok zasebnike svetko vine treba svesti na manji broj i pretvoriti ih u zajed nike, i treba iznalaziti sve kako bi se to vie svi uzajamno izmijeali, te raskinule prijanje drube. I dalje, svi izumci samosilnik ine se puanskim, kao doputena neposlunost robova (koja donekle moe biti i korisna), te enskinja i djece, i putanje da svatko ivi kako hoe. 4 0 Mnogi e, naime, pruati potporu takvomu dravnom poretku, jer slae je svjetini ivjeti rasputeno negoli umjereno. Zakonodavcu i onima koji hoe ustanoviti neki takav dravni poredak nije sm osnutak ni najvea ni jedina zadaa, nego prije kako ga ouvati. Jer jedan, dva ili tri dana nije teko odrati bilo kakvu vrstu vladavine. Stoga, na temelju zasada koje smo prije razmatrali: koji su uzroci odranja i propasti dravnih poredaka, 4 1 treba iznai jamstvo stalnosti drave, izbjegavajui ono to je rastae, i postavljajui takve zakone, i nepisane i zapisane, koji najvie sadravaju odredbe spasonosne za dravne poretke. I ne smije se Usp. V. 2-7, 1311a 22 - 1313a 16. Usp. III. 1278a 27. Usp. V. 1313b 32. Usp. V.

10

15

20

25

30

35

40 1320 a

207

misliti kako je puka vladavina ili ona nekolicine ono od ega e se u dravi najvie vladati puanski ili manjinski, nego je ono od ega e najdue trajati. 4 2 Dananje pukovoe, dodvoravajui se puku, provode mnoge pljenidbe imutka u suditima. 43 . Stoga oni koji se skrbe dravi trebaju se tome suprotsta viti, donosei zakon po kojem imovina osuenika ne postaje javnim dobrom i ne ide u zajedniku riznicu, nego se posveuje. 44 Jer tada se prekritelji zakona nee nita manje bojati (budui da e ionako biti globljeni), dok e svjetina s mnogo manje ara glaso vati protiv optuenika, kako nee imati nikakva dobitka. Uz to, dravne parbe treba voditi to je mogue rjee, i najstroim kaznama prijeiti one koji bez osnove koga optuuju. Obiavaju, naime, optui vati ne puane, nego znaajnike; jer prema dravi trebaju biti dobrohotni svi graani, ili ako ve nisu, onda barem da ne smatraju neprijateljima svoje vrhovnike. Budui su krajnje puke vladavine mnogoljudne i teko je prikupiti ljudstvo za skuptinu bez mazde, a kad uzmanjka dravnih dohodaka, pogibelj odmah zaprijeti znacajnicima (jer dohodak tada nudno pritjee od izvanrednih nameta, pljenidbe imovine i la nih osudbi, to je ve oborilo mnoge puke vlada vine), ondje, dakle, gdje ponestane dohodaka, treba biti manje skuptina, dok u suditima trebaju biti mnogi, ali na malo dan (to, naime, pridonosi da se bogatai ne plae rashodak, iako imunici ne primaju sudaku naknadbu, dok je neimunici dobivaju; a pridonosi i tome da se mnogo bolje donose presudbe, jer imunici ne ele mnogo dan izbivati od svojih poslova, ali na kratko vrijeme to im ne smeta); gdje pak ima dohodaka, ne smije se initi ono to sada ine pukovoe (jer oni porazdijele pretike 4 5 ; puk to uvijek prima i opet mu manjka istoga; naime, lijevati u probueno bure isto je to i davati takvu
Usp. V. 1313a 20 - 3 3 . Usp. V. 1305a 3. 44 To jest: pripada hramovima. 45 Podrazumijeva se: demagozi svjetini podjeljuju viak zajed nikog novca (imutka).
43 42

10

15 17 17 20

25 6 30

potporu neimunicima). Nego onaj tko je istinski puanin treba se pobrinuti da mnotvo ne bude presiromano. Jer to je uzrok zbog kojega postaje izopae nom puka vladavina. Treba iznai togod kako bi imunost tima bila dugotrajna. A budui takvo to koristi i imunicima, preostatke od dravnih prihoda treba prikupiti i sve prikupljeno podijeliti neimuni cima, osobito ako se moe prikupiti toliko da [oni] uzmognu pribaviti kakvo malo imanje; a ako ne to, barem poetnu glavnicu za trgovinu ili poljodeljstvo; i dalje, ako nije mogue priskrbiti svima, onda nek se porazdijeli naizmjence prema plemenima ili drugim razdiobama; a u meuvremenu za nune zborove imunici trebaju pridonositi mazdu, dok su zauzvrat osloboeni ispraznih javnih usluga. Upravljajui dravom na taj nain, Kartaani su stekli naklonost puka. Uvijek, naime, alju neke iz puka u ovisne okolne krajeve, 46 da se obogate. A dostojno je razbo ritih znaajnika, podijeliti izmeu sebe neke neimunike i dati im poetne glavnice te ih potaknuti na kakav posao. Lijepo je i oponaati primjer Tarentinaca. Oni, naime, dajui svoju imovinu na zajedniku upotrebu i neimunima, zadobivaju dobrohotnost mnotva. 4 7 Uz to, sve su upravne slube podijelili u dva razreda: jedne koje se biraju glasovanjem, druge pak drijebom; drijebanje je zbog toga kako bi i puk mogao sudjelovati u njima, dok im glasova nje slui da bi se bolje upravljalo dravom. Isto se moe postii i razdiobom iste upravne slube, tako da se jedni drijebaju a drugi biraju glasovanjem. Reeno je, dakle, kako treba zasnivati puke vlada vine. Kakav pak treba biti osnutak manjinskih vlada vina, gotovo je bjelodano iz navedenoga. Jer iz
Posrijedi su (izokolne naseobine, gra dovi ili zemlje pokorenih starosjedilaca). Budui su bili ovisni od sredinje vlasti, plaali su namete, te su bili neto poput novovjekih 'kolonija'. Gr. ; lat. ad urbes circumjectas (regendas); engl, into their dependent towns, fran. administrer les villes sujettes; njem. in die umliegenden Gebiete; rus. OKpecmHbie zopoda; novogr. (u okolne gradove pod njihovom vrhovnom vlau). Vidi i II. 1273b 18.
47 46

35

1320 b

10

15

Usp. II. 1263a 37.

Politika

208

14

209

opreka treba zasnivati svaku pojedinu manjinsku viadavinu, te je sravniti s oprenom pukom vladavi nom, osobito s onom od manjinskih vladavina koja je valjano smijeana i prva - a ta je ona to je blizu ustavnoj vladavini, u kojoj treba procjembene raz rede razdijeliti: jedni da budu nii, a drugi vii; nii za one koji e sudjelovati u nunim dravnim slubama, vii pak za one na viim poloajima. Tko god stekne odreenu dohodarinu, treba sudjelovati u dravnom poretku; a treba uvoditi toliko mnotvo puka na temelju dohodarine, da oni budu snaniji od onih koji ne sudjeluju. I uvijek treba uzimati t pridruenike iz boljeg dijela puka. Slino treba zasnivati i slijedeu manjinsku vladavinu, uz poneto stegnua. Ona pak manjinska vladavina to je oprena krajnjoj pukoj vladavini, i koja je najvie monika i samosilnika meu manjinskim vladavinama, kako je najgora tako i zahtijeva najvie opreza. Jer kao to tjelesa dobra zdravlja i plovila za plovidbu opskrbljena valjanim brodarima mogu podnijeti i vee nezgode a da ne propadnu zbog njih; dok bolesti sklona tjelesa i natrula plovila s loim brodarima ne uzmau podni jeti ni najmanje nezgode, tako i najgori od dravnih poredaka zahtijevaju najvie opreza. Dakle, puke vladavine u cijelosti spaava mnogoljudnost (to je, naime, ono to je opreno pravednosti prema dosto janstvu); dok je bjelodano kako spas manjinske vla davine poiva u opreci, to jest: u redu i poretku. 7 Kako uglavnom postoje etiri dijela mnotva - seljaci, ruko tvorci, trgovci i najamni radnici - postoje i etiri dijela korisna za rat: konjanitvo, teko pjeatvo, lako pjeatvo i mornarica. 4 Gdje je zemljite prikladno za konjarstvo, tu se po naravi moe osnovati snana manjinska vladavina (jer spas stanovnicima jami takva oruana mo, a konjogoj stvom se mogu baviti samo vlasnici velikih imanja); gdje je pak [zemljite prikladno] za teko pjeatvo, osniva se druga vrsta manjinske vladavine (jer teko oruano pjeatvo prikladnije je za imunike negoli za neimunike), dok su mo lakoga pjeatva i ratna mornarica potpuno puanski. I danas, dakle, gdje je takvih veliko mnotvo, kad izbije buna, [manjinska
Usp. IV. 1289b 32-40.

20

25

30

35

1321 a

10

vladavina] esto loe prolazi. Lijek tome moe se nai u vojskovoa, koji oruanoj snazi konjanitva pridaju prikladno lako pjeatvo. Stoga u pobunama puani svladavaju imunike; budui su lako oruani, uspjesno se bore protiv konjanitva i tekog pjeatva. Podizati, dakle, izmeu puana takvu oruanu mo, znai podizati je protiv sebe. Budui je ivotno doba dvostruko, te su jedni stariji a drugi mlai, jo dok su im sinovi mladi, oni 4 9 trebaju nauiti ih pokretima i umijeu lakoga pjeatva, tako te, kad prerastu djeatvo, postanu i sami izvjebani u tome rodu vojske. Mnotvu treba dodijeliti sudionitvo u drav noj upravi: ili, kako je prije reeno, onima koji su stekli dohodarinu, 5 0 ili kao u Tebanaca 5 1 : onima to su se stanovito vrijeme suzdravali od prostih radova, ili, kako u Masaliji, prosudivi zaslunike: kako one u dravnoj upravi tako i one izvan nje. Uz to, vrhun ske dravne poloaje, na kojima trebaju biti koji upravljaju dravom, potrebno je vezati uza [skupe] javne slube, tako da puk hotimice ne sudjeluje u tome i prata onima koji vladaju jer velikim novcem plaaju poloaj u vlasti. A prikladno je da oni koji stupaju na t poloaje prinesu velianstvene rtve i izgrade togod zajednikog znaaja, kako bi, sudje lujui u javnim gozbama i videi grad ureen zavjet nim kipovima i zgradama, puk rado gledao kako je dravni poredak postojan; dok e znaajnici tako imati spomenike svoje izdanosti. Nu danas nositelji manjinske vladavine ne ine tako, nego posve opreno: jer ude za probitcima nita manje negoli za au. Stoga bi se takvi [poretci] primjereno mogli nazvati malim pukim vladavinama. Kako, dakle, treba osnivati puke i manjinske vladavine, nek je odreeno na taj nain. 8 Susljedice reenome treba prikladno razluiti upravnim slubama, koliko ih je, koje su i ega se tiu, kao to je ve i reeno. 5 3 Naime, kao to bez nunih upravnih slubi ne moe opstojati drava,
49 50

20 21 21

25

30

35

40 1321 b

15

51 52 53

To jest: prvaci manjinske vladavine (oligarsi). Usp. 1320b 25. Usp. III. 1278a 25. Ili 'predstavnici vladajueg stalea'. Vidi IV. 15.

210

211

tako ni bez onih koje su poradi odravanja reda, poretka i sustava ne moe se skladno upravljati. Uz to je nudan u malim dravama manji broj slubi, a u velikima vei, kao to je i prije reeno. 5 4 Koje pak slube pristaje spojiti u jednu, a koje razdvojiti, takoder se ne smije zanemariti. Prva, dakle, od nunih slubi je ona koja vodi brigu trgovitu, a za to treba uvesti ustanovu koja nadzire trgovinske ugo vore i javni red. Jer gotovo svima dravama je nudno jedne stvari prodavati a druge kupovati poradi uzajamne pribave ivotnih potreptina; i to je najbolji put do samodostatnosti, 55 zbog ega, ini se, ljudi se i okupljaju u jednu dravu. Druga sluba, koja je toj bliska i slina, briga je zgradama i javnim i zasebnikim, poradi primjerena ukrasa, te odravanju i popravljanju rusevnih nastambi i cesta, zatim spreavanju prepirki oko zajednikih meda i osta lome to zahtijeva skrb istoga znaaja. Veina naziva tu slubu 'gradska uprava', 5 6 i ona ima vie odjela, kojima su na elu razliiti upravitelji u mnogoljudnim gradovima, na primjer zidotvori, 5 nadzornici izvora i luki uvari. Postoji jo jedna sluba koja je toj slina. Ona ima iste dunosti, ali na selu i izvan samoga grada; upravitelje u toj slubi jedni nazivaju poljskim nadzornicima, drugi umskim nadzorni cima. To su, dakle, tri slube za t stvari; daljnja je dravna sluba koja prikuplja zajednike dohotke, uva javni novac i rasporeuje ga za pojedinane

10

izdatke. T inovnike nazivaju ubirateljima poreza i blagajnicima. Druga je pak sluba u kojoj treba upisivati sve zasebnike ugovore i presudbe iz sudi ta; kod tih istih treba zavesti i javne tubenice i uvode u parbe. Gdjegdje se i ta sluba dijeli na vie njih, ali je jedna od njih vrhovna nad svima; njezini se inovnici nazivaju 'svetoskrbnicima', predstojnicima, 'pamtiteljima' 59 i drugim slinim imenima. Nakon tih slijedi ona to je najnunija i gotovo najtea od svih sluba, koja se bavi izvrbama kazni nad osuenicima i naplatom od onih koji su javnom objavom oglobljeni, te uvanjem zatvorenika. Ta je sluba, dakle, teka zbog mnoge omraze koja je u njoj, tako te ako od nje nema velika probitka, niti se ljudi rado prihvaaju t slube, niti su - kad je se i prihvate - voljni postupati prema zakonu. A ona je ipak nuna. Jer nema nikakve koristi od presuda pravedninama, ako se one ne izvravaju, te ako je bez tih [presudbi] nemogue ivjeti u zajednitvu, onda je nemogue i bez njihove provedbe u djelo. Stoga je bolje da ta sluba ne bude jedna, nego nek se porazdijeli meu razliita sudita, i kad su posrijedi oni koji se globe javnom objavom, treba pokuati tako razdijeliti; uz to, neke stvari trebaju izvravati i dotine slube, a druge opet radije novi inovnici negoli stari [koji odlaze], dok u sluaju postojeih slubi, dobro je da jedni izriu presude, a da ih drugi izvravaju, kao da gradski nadzornici izvravaju presude trinih nadzornika, i neki drugi opet ono to oni odlue. Jer to manje omraze bude na izvrite ljima, to e se prije presude provoditi u djelo. Ako su, dakle, isti i presuditelji i izvritelji, omraza e biti dvostruka; a budu li dotinici i izvritelji, u svim stvarima, (postat e) i neprijatelji svima. Na mnogim mjestima odvaja se uvanje optuenika od izvrenja kazne, kao kod Jedanaestorice u Ateni. I doista je bolje razdvajati t slube, pa i tome iznai primjereno rjeenje. Jer [uvarska sluba] nije nita manje nuna
59 Posrijedi su tri grke rijei (, , , od kojih prva oznauje zapravo 'zapamtitelje svetinja i svetko vina'), koje su ipak bliza znaenja, to pokazuje i latinski prijevod: qui scribae et tabelliones (graece: hieromnemones, epistatae, mnemones) et aliis similibus vocabulis appellantur.

35

40 40 1322 a

15

20

25

10

30

15

Usp. IV. 1299a 34 - b 10. Podrazumijeva se 'gospodarska samodostatnost dravnog sustava'. Gr. ; lat. ad copiant bonis omnibus cumulatam atque instructam; engl, to make a state self-sufficing; fran. raliser la pleine indpendance; njem. die unentberliche Vora ussetzung der Autarkie; rus. AH bocmuMenuR mozo cauodoeoneHun; novogr. . Usp. i I. 1252b 27. 56 Izvorno , slubena briga gradskoj istoi i jav nome redu. Dok je u njemakom prijevodu jednostavan prijenos Stadtverwaltung, latinski donosi zanimljiv proirak: apud Graecos astynomiam (apud Romanos aedilitatem). 57 To jest: 'slubenici kojima je dunost bila brinuti se poprav cima gradskih zidina'. 58 Posrijedi je poznat grecizam 'agronomi', ali ovdje u izvornijem i posebnijem znaenju, jer je 'poljski ili seoski dunosnik, nadzornik nad poljima'.
55

54

20

212

213

od spomenute, ali se dogaa te estiti ljudi najee izbjegavaju takvu slubu, a povjeriti je opet opakima, nije nikako sigurno, jer tima treba vie uvara negoli to oni sami mogu druge uvati. Stoga ne smije biti jedna izdvojena sluba za tu svrhu, niti da jedan neprestance obavlja dotinu dunost, nego je treba povjeriti mladei, gdje god postoji odred mladia ili straara, i razliite dravne slube trebaju se naizm jence brinuti tome. T, dakle, upravne slube kao najvanije treba postaviti prve; nakon tih slijede one koje nisu nita manje nune, a vieg su stupnja, jer za njih treba veliko iskustvo i pouzdanje. Takve bi bile slube dravne zatite 60 i one ustrojene za ratne potrebe. Jer i u miru i ratu potrebni su jednako nadzornici za gradske dveri i zidine te za stavnju i vojnu ustrojbu graana. Negdje dakle za sve t dunosti postoji vie slubi, negdje pak manje, kao to u malim dravama postoji jedna sluba za dotine [potrebe]. A t 'dunosnike' nazivaju vrhovnim zapovjednicima i vojskovoama. 6 1 Uz to, ako postoji konjanitvo ili lako oruano pjeatvo ili strijelci ili ratna mornarica, onda se svakom pojedinom od tih dijelova postavlja nadstojnik; takvi se onda zovu zapovjednici brodov lja, zapovjednici konjanitva i zapovjednici pjeatva, a prema odjelima oni koji su im podreeni: zapovjed nici troveslic, stotnici pjeakih odreda, i podzapovjednici konjanitva, pod kojima su dalje manje jedi nice . A sve je to jedna jedina vrsta, ona ratne dravne

uprave. Takav je, dakle, nain u toj dravnoj slubi. 25 Nu kako neke od tih slubi, ako ne i sve, pod rukama imaju znatan dio zajednikog novca, mora postojati sluba koja ih nadzire i kojoj polau raune, i koja sama ne rukovodi niim drugim. T [inovnike] jedni zovu istraivateljima, jedni raunarima, jedni ispitateljima, jedni pak nadzornicima. 62 Mimo svih tih sluba postoji i jedna vrhovna nad njima, jer ima ovlast i uvoenja stanovite mjere i njezine provedbe, te predsjedava skuptinom, gdje je vrhovnitvo u puka. Jer mora postojati tijelo koje okuplja u skupstinu vrhovnitvo drave. T se negdje zovu 'predsvjetnici'63 zbog toga to unaprijed svjetuju, gdje pak puk vlada, ee se zovu 'vijee'.6 To su, dakle, gotovo sve dravne slube. Druga se vrsta slube brine bogovima, kao to su sveenici i svetouvari, kojima je dunost odravanje urednih i popravljanje ruevnih hramova te skrb ostalome to se tie bogova. Dogaa se te je takva sluba negdje smo jedna, kao u malim dravama, dok ih drugdje ima nadzornici, hramski uvari, i blagajnici svetih riznica. Susljedna toj izdvojena je sluba za prinoenje svih zajednikih rtava, koje nisu zakonom dodijeljene sveenicima, nego im dostojanstvo potjee od zajed nikog ognjita. T slubenike jedni zovu vladateljima, drugi pak kraljevima, a trei 'starosvjetnicima'. 6 6

6 6 10

29 29 30

15

35

20

1322 b

25

29

5
Posrijedi su bjelodano razliita imena za ondanje odreene raunarske i novarske slube, za koje ve Rimljani nisu imali tone zamjene. tekoi prijevoda dostatno govore latinski i engleski prijenosi, da navedemo radi potkrepe samo neke. lat. quos alii euthynos (correctores), quidam logistas (ratiocinatores), nonnulli exetastas (quaesitores), interdum etiam synegoros (cognitores vel procuratores) appellant; engl, scrutineers, auditors, acco untants, controllers (to je isto toliko stegnut koliko i osuvremenjen prijevod). 63 Ili 'koji savjetuju unaprijed' (). Vidi i ranije tuma enje. 64 Vidi IV. 1299b 31. 65 Posrijedi je graanska sluba (fran. foyer com mun), koja je bila smjetena u zgradi pritaneja. 66 Rije je arhontima, bazilejima i pritanima. Vidi i ranija tumaenja. Usp. III. 1285b 23.
62

Ili 'obrambeno-zatitne slube u gradodravi', jer se tiu zatite i samog grada (kao tvrave i naselja) i drave kao zajedni tva i drutva. 61 Posrijedi su vieznanice: , najvii vojni inovnik (kakvih je u Ateni bilo 10 i birani su svake godine); zapovjednik vojnog saveza; inae po poloaju slian rimskom konzulu ili pretoru; , vojskovoa. Prijevodi najee i ne donose mogue novije zamjene. Gr. ; lat. stratges et polemarchos (imperatores et belli principes); engl, generals or commanders; fran. stratges ou polmarques; njem. Strategen und Polemarchen; rus. cmpamezaMu u nonejAapxaMu; novogr. (gdje navodnici govore dostatno prevoditeljskoj zateenosti).

60

214

215

Dakle, nune su slube u tima stvarima, i - ponovljeno u saetku - one su ove: boanstvima, ratu, dohocima i izdacima, trgovitvu i gradu, lukama i selu; zatim sudita, sklapanje ugovora, izvravanje kazni, uvanje osuenika, nadzor i istraga, te polaga nje rauna u dravnih inovnika; i napokon, slube za savjete zajednikim poslovima. Posebice u dravama koje uivaju vie mira i blagostanja, i vode brigu valjanu ustrojstvu, postoje slube kao nadzor nad enskinjem, zatita zakonitosti, nadzor nad dje com, nadzornitvo vjebaonica, te uz njih i nadstoj nici za tjelovjebena natjecanja i dionizijske svetko vine, i sline takve priredbe. Neke od tih sluba bjelodano nemaju znaajke puke vladavine, kao na primjer nadzor nad enskinjem i djecom 67 jer se neimunici moraju sluiti enama i djecom kao slugama, zbog toga to nemaju robova. Budui postoje tri dravne slube ovlatene birati vrhovnu vlast (zakonouvari, predsvjetnici i vijee), zakonouvari pripadaju vladavini najboljih, predsvjetnici vladavini nekolicine, dok je vijee puanska ustanova. Tako je, dakle, kao u ocrtu, reeno gotovo svim dravnim slubama.

29 30

35

H. VII.
1323a 5 najboljem dravnom poretku tko eli provesti prikladno istraivanje treba odrediti prvo koji je ivot najdostojniji izbora. Jer dok je to neznano, mora biti neznan i najbolji dravni poredak. Naime, initi naj bolje stvari dolikuje onima koji najbolje upravljaju dravom 1 prema prisutnim datostima 2 , ukoliko se ne dogodi togod neoekivano. Stoga se treba prvo slo iti [oko toga] koji je ivot, tako rei svima, najvie dostojan izbora, a nakon toga da li je zajedniki i zasebino najbolji taj dotini ili neki drukiji. Smatrajui, dakle, kako se dostatno mnogo reklo u izvanjskim raspravama 3 najboljem ivljenju, i sad je potrebno posluiti se time. Jer uistinu nitko nee osporiti onu jednu razdiobu prema kojoj su tri vrste dobra 4 : ona izvanjska, dobra u tijelu i ona u dui, a da sva ta trebaju biti prisutna u blaenima. Nitko, naime, ne bi nazvao blaenim onoga tko nema ni djeli hrabrosti, ni umjerenosti, ni pravednosti, nego se plai uzletalih muha, i ne suzdrava se niega, pa ni krajnjih postupaka, zaeli li jesti ili piti; koji bi za novi upropastio i najdrae prijatelje, te je slino takav i u razumijeu: toliko je nerazborit i nepouzdan kao djetece ili pomamnik. Nu iako bi navedene
Rije je 'dravnicima' (ot ). Ili 'koliko im doputaju prisutnine' ( ), ili 'okol nosti'. 3 Podrazumijevaju se 'rasprave izvan same kole', one namije njene irem opinstvu. Izvorno 'egzoterike rasprave' ( ). 4 Usp. Platon, Zakoni, III. 697 B, V. 743 E; Aristotel, Nikomahova etika, I. 1098b 12.
2 1

15

20

10 25

30

35

67

Usp. IV. 1300a 4.

216

217

nego veini. Budui je upravo to zadaa razumijea i razmiljanja dravi, a ne ono koje bi trebao izabrati svaki pojedinac, sad smo i izabrali razmatranje prvome, dok bi drugo bilo nuzgredno, a dotino pravi predmet naeg istraivanja. Bjelodano je, dakle, kako mora biti najbolji onaj dravni poredak to je ureen tako da u njem svatko najbolje ini i ivi blaeno. Nu i oni koji se slau kako je ivot prema kreposti najdostojniji izbora, sporit e se oko toga je li poeljniji dravniki i djelatniki ivot ili pak onaj slobodan od svih izvanjskih stvari: kao onaj predan znanstvenom promatranju, kojem neki kau da je jedini dostojan mudraca. 1 1 Jer ta dva ivota ini se da najradije izabiru oni od ljudi to su najastohlepniji prema kreposti, i medu prijanjima i meu sada njima; kaem dva ivota, koji su onaj dravnika i onaj mudraca. A nije od male vanosti kojemu od tih pripada istina. Jer onaj tko dobro misli, nudno se rasporeuje prema boljem cilju, bio posrijedi zasebino pojedinac bila pak zajedniki drava. Neki mniju kako vladati blinjima samosilniki priinjava najveu nepravdu, dok vladati ustavno ne priinjava nepravdu, ali je smetnja pojedinevu osobnom blago stanju. Drugi opet, kao iz opreke, mniju posve druk ije, jer tima je mua dostojan samo djelatni i graan ski ivot; naime, zadaa je svake pojedine kreposti da bude djelatnost, nita vie zasebnicima negoli onima to obavljaju zajednike dunosti i upravljaju dra vom. 1 2 Jedni, dakle, tako misle, dok drugi kau kako smo moniki i samosilniki nain vladavine dra vom jami blaenstvo, pa je tako u nekih svrha i zakona i dravnog poretka da zagospodare svojim blinjima. Stoga, iako je veina zakona tako rei u potpunome neredu u veine, ipak - ako se ti zakoni i na to jedno usmjeruju - svima im je cilj vladati, kao
Ili 'razumijevanja i znanstvenog promatranja drave kao predmeta'. Gr. ; lat. intelligentia et cognitio civilis; engl, political thought and speculation; fran. la pense et la spculation politiques; njem. eine Aufgabe des politi schen Denkens und Forschens; rus. deno nonumunecKOzopa3MbiuineuuH u paccMompenun; novogr. (pitanje prouavanja i znanosti o dravi). 11 To jest: ljubitelja mudrosti ili 'filozofa' (ali bez suvremenih suznaja), tek u izvornom i jo neoptereenom znaenju. 12 Usp. Aristotel, Nikomahova etika, X., 9. 1179a 6.
10

20

25

30

to su u Sparti i na Kreti prilagoeni za ratne potrebe i odgoj i veina zakona. Uz to, meu svima naro dima uzmonim natkriliti koga takva je sposobnost 14 u asti, kao meu Skitima, Perzijancima, Traanima i Keltima. U nekih, naime, postoje i nekakvi zakoni koji pobuuju na takvu krepost, kao to se u Kartagi kau doputao ukras noenja narukvica prema broju vojni u kojima se sudjelovalo. A bijae neko i u Macedoniji zakon da se mu koji nije bio ubio ni jednog neprijatelja, mora opasati konjskim oglavnikom; meu Skitima pak nije smio piti na gozbi iz kupe to se okolo dodavala onaj tko nije ubio ni jednog neprijatelja; a i medu Ibercima, narodu ratnikome, pozabijali bi toliko iljaka16 okolo groba pokojnikova koliko bi dotinik pobio neprijatelja. I mnoge druge takve zasade postoje u drugih, to na temelju zakona to pak prema obiajima. Ipak bi se moglo uiniti odve neumjesno onima koji ele istraivati, to je dravniku dunost da uzmogne razmotriti kako bi svladao blinje i zago spodario njima, htjeli to oni ili ne. Jer kako da bude dunost dravniku ili zakonodavcu ono to nije ni zakonito? Nezakonito je naime, ne samo pravedno nego i nepravedno vladati (kime), a svladati (koga) moe se i nepravedno. 1 7 Ali ni u ostalim znanostima [i umijeima] toga ne vidimo; jer niti je lijeniku, niti kormilaru dunost bilo uvjeravati bilo prisiljavati: ili 'lijeenike' ili 'plovitelje . Nu veina ini se misli kako je samosilnika vladavina dravnitvo, i ono to prema sebi samima ne smatraju ni pravednim ni
Usp. Platon, Zakoni, I. 633. To jest: vojna, ratnika mo. 15 Podrazumijevaju se 'ratnike vrline'. 16 Ili 'zailjenog kamenja', 'kolaca', 'ranjeva', 'kratkih kopalja', to sve moe znaiti , a to je izvorno umanjenica od rijei 'raanj' (). Gr. ; lat. obeliscos (verucula vel fastigiatas bases): engl, obelisks (or 'spits'); fran. petits obli sques; njem. Stbe; rus. KOAbee; novogr. . 17 Smisao je ovaj: nezakonito je vladati bez obzira na praved nost, a nasilne vladavine (i pobjede) moe biti i bez pravednosti. Takav smisao donosi Jowettov prijevod, iako pomalo i pjesniki: Unlawful it certainly is to rule without regard to justice, for there may be might where there is no right. 18 To jest: ili bolesnike ili brodske putnike.
14 13

10

15

20

22 22 25

35

40 1324 b

30

220

221

korisnim, to isto se ne srame primjenjivati prema drugima; oni, naime, za sebe trae da se pravedno vlada, doim kad su posrijedi drugi, nimalo ne brinu pravednosti. Takvo to je besmisleno, ukoliko nije naravlju togod [odreeno] da se njime zagospodari, a drugo pak nije; tako te, ako i biva takvim nainom, ne treba pokuavati svima zagospodariti, nego onima to su [odreeni] da se njima zagospodari, kao to ni za jelo ni za rtve ne treba loviti ljude, nego ono to je prikladno za lov. Loviti, naime, treba divlja koja je jestiva. Nego mogla bi biti i sama za sebe blaena jedna drava, kojom se bjelodano upravlja lijepo, jer moe postojati i drava koja se tako zasebice slui valjanim zakonima, samo to ustroj t drave nee sluiti svladavanju neprijatelja; neka, naime, ne bude prisutno nita takvo. Jasno je, dakle, kako sve t ratne pothvate treba smatrati prikladnima, ali ne kao najviu svrhu svih stvari, nego su oni poradi dotine svrhe. A dunost je estita zakonodavca, razmotriti dravu i rod ljudi i svaku drugu zajednicu, kako bi mogli sudjelovati u dobru ivotu i njima dostupnu blaenstvu. Razlikovat e se dodue neke od zakonskih zasada. A zakonodavstvu je zadaa razvidjeti, ako postoje susjedi,19 kako treba s kojima postupati i koje su dunosti prema pojedinima od njih. Doim kasnije e se primjereno istraiti kojoj svrsi treba teiti najbolji dravni poredak. 2 0 3 Onima koji se slau kako je izbora najdostojniji ivot prema kreposti, ali se razlikuju oko njegove upotrebe, trebamo odgovoriti: i to obojima (jer jedni odbacuju dravne poloaje, smatrajui kako je ivot slobodna ovjeka razliit od dravnikog i najpoeljniji od svega, dok drugi upravo dravniki smatraju najboljim; nemogue je, naime, da tko nita ne ini, dobro ini, a dobroinstvo i blaenstvo su isto) - kako oboji jedne stvari kazuju ispravno, druge neispravno; to jedni kau kako je ivot slobodnjaka bolji od samosilnikoga, to je istinito; jer sluiti se robom kao robom nije nita asno; naime, naredbe ivotnim potreptinama ne sudjeluju ni u emu lijepome. Ali smatrati kako je svaka vladavina samoUsp. II. 1265a 20, 1267a 19. Vidi 1333a 11.

35

40 1325 a

silnika, nije ispravno; jer se nita manje ne razlikuje vladavina slobodnjacima od vlasti nad robovima negoli bie slobodno naravlju od onoga to je narav lju ropsko, emu je dostatno razlueno u prvim raspravama. 2 1 A i vie hvaliti neinidbu negoli inidbu, 22 takoer nije istinito, jer blaenstvo je inidba; a inidbe pravednih i umjerenih ljudi imaju za svrhu mnoge lijepe stvari. Nu mogao bi lako tkogod pomisliti, poto je dotino tako razlueno, kako je vrhovna ovlast ono najbolje. Jer dotinik bi tako bio uzmoan initi najvie najljepih djela; tako te onaj to je uzmoan vladati, ne treba [vlast] preputati blinjemu, nego mu je prije oduzeti, pa niti otac treba voditi rauna djeci, niti djeca ocu, niti uope prijatelj prijate lju; na to se ne trebaju obzirati, jer je ono najbolje i najdostojnije izbora, a 'dobra inidba' je ono najbo lje. To, dakle, oni moda istinito govore, ako je u lupea i nasilnika prisutno ono najpoeljnije od svega postojeega. Nu ini se kako im to ne pripada, te je dotina pretpostavka lana. Jer inidbe ne mogu bivati lijepe u onoga tko se ne odlikuje 23 prema ostalima kao mu od ene ili otac od djece ili gospo dar od robova; tako te tko je jednom zastranio [od zakona], nee moi nikad kasnije - djelujui ispravno - naknaditi onoliko koliko je zastranio od kreposti. Jer slinicima24 lijepo i pravedno je u uzajamnosti; to je, naime, jednako i slino. Doim nejednako jedna kima i neslino slinicima, usuprot je naravi; a od stvari to su mimo naravi nita nije lijepo. Stoga, bude li tkogod drugi bolji prema kreposti i prema inidbenoj moi za ono najbolje, toga je lijepo slije diti i pravedno je toga sluati. Pri njemu treba biti ne samo krepost nego i sposobnost za inidbu. Nego ako se tako prikladno govori, i ako blaenstvo treba smatrati dobroinstvom, onda bi i zajedniki za cijelu dravu i za svakog pojedinca najbolji ivot bio onaj
Vidi I. 4-7. Ili 'nedjelovanje negoli djelovanje'. Vidi i ranija tumaenja pojma , i korijenski srodnih izvedenica. 23 Preporuljivo je shvatiti ovaj glagol u dvama znaenjima: i 'isticati se nad nekim' i 'razlikovati se od koga'. 24 Ili 'onima koji su jednaki'.
22 21

30

34 34 35

40 1325 b

10

15

20

10

15

25

222

223

inidbeni. Nu inidbeni ivot nije nudno naprama drugima, kao to mniju neki, niti su pak samo ona promiljanja inidbena koja se poduzimaju poradi ishoda inidbe, nego mnogo vie - znanstvena promatranja i razmiljanja to su samosvrna i radi sebe samih. Jer 'dobroinstvo' je svrha, kao i nekakva inidba. A kaemo kako najvie ine 2 5 i gospodare izvanjskim inidbama oni koji su svojim promilja njima 26 - graditelji. Nego ne moraju nita ne initi one drave to su izdvojeno zasnovane, pa izabiru i ivjeti tako. Jer i to moe bivati u dijelovima. Mnoge naime zajednice jedna naprama drugoj dije lovi su drave. Slino je to prisutno i u svakog pojedi nog od ljudi. Jer inae bi jedva lijepo bilo i Bogu i cijelome svemiru, koji nemaju izvanjskih inidbi mimo onih koje su im svojstvene. 27 Bjelodano je, dakle, kako isti ivot nudno biva najbolji i svakomu pojedinom od ljudi i zajedniki dravama i ljudima. 4 Poto kao uvod iznesosmo tima ovo upravo
Ili 'djeluju'. Ili 'koji su graditelji svojim umom i mislima', kao to prenosi latinski prevoditelj: qui mente et cogitationibus sunt architecti. 27 Usp.I.1323 b 23;Aristotel,Metafizika,A6,7,9;Ortebu,I,8, 9. Sama kljuna reenica dosta se razliito prenosi. Gr. , ; lat. Alioquin vix ipse Deus et mundus universus bene praeclareque sese haberet, qui, praeter suas et proprias, actionibus externis nullis funguntur; engl. // this were otherwise, God and the universe, who have no external actions over and above their own energies, would be. far enough from perfection; fran. sinon, Dieu et le Mond entier, pour qui n'existe aucune activit externe qui soit en dehors de leur activit propre, seraient dans une condition passablement infrieure; njem. Denn sonst wrden sich Gott un der ganze Kosmos schwerlich gut verhalten, da sie ja keine usseren Ttigkeiten besitzen ausser den in ihnen eigentmlich beschlossenen; novogr. & va , al (jer bi inae bilo teko oznaiti kao lijepo stanje Boga i cijeloga svemira, zbog toga to u njih nisu prisutne izvanjske inidbe mimo jedino onih to su u skladu s njihovom naravi).
26 25

20

25

kazano, dok smo ostalim dravnim porecima pretresali ranije, 28 preostalome valja prvo rei koje trebaju biti naelne zasade one drave to bi se ustanovila prema elji. Jer najbolji dravni poredak ne moe nastati bez primjerene opskrbe ivotnim potreptinama. 2 9 Zbog toga mnoge stvari treba una prijed pretpostaviti kao poeljnosti, ali nek ni jedna od tih ne bude nemogua. Mislim, na primjer, mno ina graana i veliina zemljita. Jer kao to ostali gotovitelji, kao tkalac i brodograditelj, moraju imati tvar potrebnu za izradbu (to ona, naime, bude bolje pripremljena, i uradak dotina umijea mora biti ljepi), tako i dravnik i zakonodavac moraju imati vlastitu i prikladnu tvar. Od dravnih potreptina prva je mnoina puanstva: kakvi i koliki ljudi moraju tu biti prisutni naravlju, te isto tako i zemljitu: koliko i kakvo treba biti. Veina, dakle, misli kako sretna 3 0 drava treba biti velika. Nu ako je to istina, oni ne znaju koja je drava velika a koja mala. Jer prema broju stanovnika pro suuju veliinu, a trebali bi se prije obzirati, ne na mnotvo, nego na mo. I drava, naime, mora obaviti neku radnju, te ona koja je najbolje uzmona izvriti dotian rad, tu treba smatrati najveom, kao to bi tkogod Hipokratu rekao kako je, ne kao ovjek, nego kao lijenik, vei od nekoga koji ga nadmauje veliinom tijela. Dapae, ak ako treba prosuivati osvrui se na mnotvo [puanstva], ne smije se to initi prema bilo kojem mnotvu (nudno, naime, u dravama ima i stanovit broj robova, naselaca i tuinaca), nego uzimajui u obzir one koji su dio drave i od kojih se drava sastoji kao od svojstvenih dijelova. Jer pretiak u mnotvu takvih znak je velike drave; doim ona iz koje proizlaze mnogobrojni ruko tvorci a malobrojni teki oruanici, takva drava ne moe biti velika. Nije, naime, isto velika i mnogoljudna drava.
Usp. II. Ili 'bez primjerene materijalne osnove', kako je u njemakom prijevodu: ohne eine angemessene materielle Grundlage. 30 Izvorno 'blaena' (). Vidi i ranija tumaenja pojma (Aristotel, Nikomahova etika; Grko-latinsko-hrvatski rjenik).
29 28

35

40 1326 a

5 5

30

10

15

20

25

224

15

Politika

225

Nego je iz samih injenica bjelodano kako je teko, ako ne i nemogue, dobro zakonima vladati u dravi koja je odve mnogoljudna. I doista, meu dravama poznatim po skladnoj upravi ne vidimo ni jednu s prevelikim puanstvom. Dotino je jasno i na teme lju samih razloga. Jer zakon je nekakav poredak, a dobar je zakon nudno dobar poredak; onaj pak broj koji odve premauje, ne moe sudjelovati u poretku; to bi, naime, bilo djelo boanske moi, koja dri zajedno i svemir. Budui ljepota obiava nastajati u mnotvu i veliini,31 stoga drava u kojoj je uz veliinu prisutna i spomenuta granica, nudno biva i najljepa. Ali postoji neka mjera i veliini drave, kao i svemu ostalome: ivotinjama, biljkama, oruima. Jer svako pojedino od tih, postavi prema leno ili preveliko, nee zadrati svoju mo, nego e katkad u cijelosti izgubiti svoju narav, dok e se katkad pokvariti, kao to 3 2 plovilo od jednog pedlja nee uope biti plovilo, ali isto tako ni ono duine dva trkalita; iako - jednom doavi do neke veliine, a drugi put do neke maloe ono jo biva plovilo, ali loe za plovidbu. Isto tako i drava: sastoji li se od premalo puanstva, nije samodostatna (a drava teba biti samodostatna); ako je pak s previe puanstva, u ivotnim potreptinama je samodostatna kao narod, ali ne kao drava, 33 jer tada ne moe lako opstojati ustavna vladavina. Jer tko e biti vojsko voa pregolemu mnotvu, ili tko pak glasnik ako nije 34 nalik Stentoru ? Zbog toga prvotna drava nudno je ona koja se sastoji od mnotva to je prvo samodostatno za dobar ivot u dravnoj zajednici. A moe i takva, koja ovu mnotvom premauje, biti vea drava, samo takvo to - kako ve rekosmo - ne moe biti neogranieno. Koja je granica takvu pre35 maaju, lako je vidjeti iz injenica. Jer u dravi su jedne inidbe one vladatelj a druge vladanik. VlaUsp. Aristotel, Nauk pjesnikom umijeu, 1450b 36. Usp. V. 1309b 23. 33 Preveliko mnotvo ne moe se lako podrediti sustavu dravne vladavine, kao u sluaju Babilona, koji je Aristotel ve spomenuo (iii. 3, 1276a 27). 34 To jest: tko nema njegov glas. Stentor je inae (prema Homeru) imao glas jak kao u pedesetorice mueva. 35 Ili 'utvruju se na temelju iskustva'.
32
31

25

30

35

datelju su dunost naredba i prosudba. Kako bi se prosuivalo pravedninama i dravni poloaji podjeljivali prema dostojanstvu, moraju graani poznavati jedni druge: Kakvi su koji; a ondje gdje toga ne moe biti, nudno su loi i izbori na poloaje i sudbene istrage. obojemu, naime, nije pravedno odluivati nepripremljeno, to je bjelodano prisutno u preveli kome puanstvu. I uz to, tu je tuincima i naselcima lako sudjelovati u dravnome poretku; jer nije teko prikrivati se zbog prevelika mnotva. Jasno je, dakle, kako je ovo najbolja granica puanstvu u dravi: najvei premaaj mnotva primjeren samodostatnosti ivota a koji je lako pregledan. veliini drave, dakle, nek je odreeno takvim nainom. Slino je i sa zemljitem. Jer tome kakvo to treba biti, bjelodano je kako bi svatko pohvalio ono to je najsamodostatnije (koje pak mora proizvoditi sve; samodostatan je, naime, onaj tko sve ima i nita mu nije potrebno). Mnoinom i veliinom [zemlja] treba biti takva da stanovnici uzmognu ivjeti u dokolici, istodobno i slobodno i umjereno. 3 6 A postavljamo li tu granicu prikladno ili neprikladno, poslije treba razvidjeti tonije, kada uope budemo govorili teevini te izobilju imutka, kakva i na koji nain treba bivati upotreba [imutka]. tome, naime, pita nju postoje mnoge raspre. Zbog toga to ljudi navlae na jednu od pretjeranosti ivljenja: ili zapadaju u kr tost ili u raskonost. Oblik zemljita nije teko odrediti (pri emu u nekim stvarima treba posluati iskusnike u ratni kom umijeu): ono, naime, neprijateljima treba biti nepristupano, a svojima s lakim izmakom. Uz to, kao to rekosmo kako mnotvo ljudi treba biti dobro pregledno, takvo treba biti i zemljite. Jer koje je zemljite dobro pregledno, to se i dobro brani. Sm poloaj grada, ako je odrediti prema elji, trebao bi biti povoljan i prema moru i prema kopnu. Jedno je ve spomenuto pravilo (treba, naime, radi pruanja pomoi omoguiti jednako lak pristup sa svih mje sta); drugo, da je laka doprema i prijevoz ratarskih
36

15

20

25

40 1326 b

30

35

10

40 1327 a

Usp. II. 1265a 32.

226

227

proizvoda, te zatim drvene grae ili ega drugog to rodi u polju. 6 Oko povezanosti s morem, da li je ona korisna dravama s dobrim zakonima ili je tetna, nastaju mnogi prijepori. Jer pridolazak tuinaca, odgajanih u drukijim zakonima, kau kako je kodljiv za 38 valjanu zakonitost, kao i mnogoljudnost. Jer od sluenja morem nastaje mnotvo trgovaca, koji odlaze i dolaze, to je opreno skladnoj upravi dra vom. Nu jasno je, meutim, ako se takvo to ne dogodi, kako je bolje i radi sigurnosti i radi dovoza 39 ivotnih potreptina, da gradodrava i zemljite imaju pristup moru. Jer, i kako bi lake izdrali protiv neprijatelja, braniteljima pomo treba lako pristii s obiju strana, i kopnom i morem; i kako bi nakodili napadateljima, ako nije mogue s obiju strana, svakako e i s jedne uzmoi vie sudjeluju li u objema. I zatim, stvari kojih manjka u njih treba uvoziti, dok suvike proizvedenih potreptina treba izvoziti. Jer drava treba biti trgovakom, ali ne drugima, nego sebi. Oni, naime, koji su svima otvo reni kao trgovite ine tako radi dohotka. Ona pak drava kojoj ne treba udjela u takvu dobitku, ne treba ni takva trgovita. Budui pak i sada vidimo, kako se u mnogim zemljama i gradodravama nalaze sidrita i luke s prikladnim poloajem prema gradu, tako te gradsku tvravu niti zahvaaju, niti su pak predaleko od nje, nego su uvreni zidinama i drugim takvim branitima, - bjelodano je da ako bude kakva dobra od takve povezanosti, to e dobro pripa sti dravi; bude li pak kakve kode, lako e se obra niti zakonima kojima se priopuje i odreuje tko smije a tko ne smije mijeati se s drugima. Nema dvojbe, kad je rije pomorskoj moi, kako je najbolje imati [mornaricu] do stanovite veliine (jer ne samo zbog sebe samih nego i zbog susjeda, 40 treba uzmoi i zastraiti i pomagati, kako na kopnu tako i na moru). mnoini i veliini t pomorske
37 38
39

10

37

15

20

moi treba odrediti prema ivotu [svake] drave. Jer ako e ivjeti ivotom predvodnika u vojnim i dravnim stvarima, mora imati i pomorsku mo primje renu takvim pothvatima. A u dravama ne mora biti one mnogoljudnosti koja nastaje od mnotva pomo 41 raca. Ti, naime, i ne moraju biti dio drave. Pomor 42 sko vojnitvo sastavljeno je od slobodnjaka i dio je pjeatva, a ima vrhovnu ovlast i zapovijeda brodovima. Sve dok je prisutno mnotvo susjednog puan 43 stva i onih koji obrauju zemlju, mora biti i obilje mornara. Vidimo kako je tako i danas u nekih, kao u dravi Heraklejaca, jer oni opremaju posadama mnoge troveslice, iako je veliinom njihova drava skromnija od drugih. Nek je, dakle, takvim nainom odreeno zemlji tu i lukama, gradovima i moru, te pomorskoj moi. mnotvu graana u dravi, koja mu granica treba biti, ve smo govorili, 44 a kakva pak treba biti njihova narav, govorit emo sada. To se moe lako uvidjeti pogleda li tkogod najslavnije grke drave i cijelu nastanjenu zemlju, kako je razdijeljena meu narodima. Jer narodi u hladnim mjestima i u Europi puni su sranosti, ali su oskudni u razumijeu i umijeu, te stoga zadravaju vie slobodu, ali su nepri kladni za dravno zajednitvo i nisu uzmoni vladati svojim susjedima. Doim narodi u Aziji posjeduju razumijee i duu sklonu umijeima, ali nemaju sra nosti, te stoga ive potinjeni i u ropstvu. A rod Grk, 4 5 kako je na sredini izmeu tih mjesta, tako
41 To jest: 'mornari ne moraju biti graani', ili 'ne moraju imati graanska prava'. 42 Posrijedi su pretee dananjih: 'pomorskih pjeaka' ili 'marinaca'. Gr. TO ; lat. vectores classicique milites; engl. the marines; fran. l'infanterie de marine; njem. die Seesoldaten; rus. MopcKue eouHbi; novogr. (oni koji se bore s brodova; to odgovara i posebnom tumaenju u Tricota: 'borci koji se bore s neprijateljem pri jurinom pristaja nju uz protivnike brodove', dok Lambinov latinski prijevod ima: vectores, qui naves conscendunt ut depugnent'). 43 Vidi i ranije tumaenje pojma . 44 Vidi 1362a 9 - b24. 45 Ili 'grka, helenska rasa'.

10

15

25

20

30

25

35

40 40 1327 b

40

To jest: ire dravno podruje. Usp. II. 1265a 20.

Doslovno: 'zajednitvo s morem'. Usp. Platon, Zakoni, IV. 704 D - 705

228

229

sudjeluje u obojim svojstvima, jer posjeduje i srcanost i razumijee. 46 Zbog toga ustrajava u slobodi, te ima najbolji dravni poredak, i mogao bi zavladati svima, da se okupi u jednu dravu. A ista se razlika nalazi i medu samim grkim narodima, jer neki od njih imaju jednostranu narav, a drugi skladno smijeana oba dotina svojstva. Bjelodano je kako i razumijea i sranosti treba imati narav u onih koje e zakonodavac lako privesti do kreposti. Jer, kao to neki 47 kau, uvari trebaju biti prijateljski raspolo eni prema poznatima i estoki prema nepoznatima, a srce 4 8 je ono to nagoni na ljubav. To je sposobnost due kojom ljubimo. A dokaz je i ovo: jer se prema pouzdanicima i prijateljima srce vie uzbudi negoli prema neznancima, kada mislimo kako nas zanema ruju. Stoga i Arhiloh, predbacujui prijateljima, pri kladno razgovara sa svojim srcem: Jer ti se zbog prijatelja gui u gnjevu. 49 Nagon za vladavinom i slobodom potjee od t sposobnosti u svim ljudima. Jer srce hoe vladati i ne d se svladati. A ne govore lijepo oni to kau kako treba biti estok prema nepoznatima, jer ni prema komu ne treba biti takav; niti su pak velikoduni ljudi naravlju estoki, osim prema onima koji nanose nepravdu. Ali to vie osjeaju prema pouzdanicima, kao to je prije reeno, kad smatraju kako su im t nanijeli nepravdu. Tako pak biva prema razlogu. Jer oni za koje misle kako im duguju dobroinstvo, uza tetu [koju nanose] smatraju da ih jo liavaju i toga dobroinstva. Otuda se kae: Teke su borbe meu braom 50 i Koji su previe ljubili, t previe i mrze.51 graanima u dravi, dakle, koliko ih treba biti te kakve naravi, a zatim i zemljitu: kakvo i koliko, priblino je odreeno (jer ne treba traiti istu tonost
Usp. Platon, Drava, IV. 435 E, 436 A. Usp. Platon, ibid. II. 375 C. Posrijedi je vieznanica , koja je ovdje srce, kao izvor cjelokupne ovjekove uvstvenosti. 49 Fr. 67, Bergk (doslovan prijevod). 50 Euripid, Fr. 975, Nauck 4 . 51 Navod iz djela nepoznata pjesnika (Fr. 78 Nauck).
47 48 46

30

u onome to se dokazuje razlozima i u sjetilnim podacima). 5 2 Jer, kao to u ostalih sastavina prema naravi nisu isti dijelovi cijelog ustroja bez kojih cjeline ne bi bilo, bjelodano je kako ni dijelovima drave ne treba smatrati sve one koji su u dravama nudno pri sutni, 5 3 kao ni bilo kojeg drugog zajednitva iz kojeg nastaje neki jedan rod (naime, neto jedno zajedniko i isto 'zajedniari' moraju imati, bilo da u tome sudjeluju jednako ili nejednako): kao hrana, ili mno ina zemlje ili togod drugo takvo. Nu kad je jedno sredstvo a drugo svrha, onda u tima nije nita zajed niko, osim da to jedno naini, to drugo prima: kakav je kaem odnoaj svakog orua prema izradevini i izraivaima. Jer kua i kuegraditelj nemaju nita zajedniko, nego je kuegraditelj evo umijee radi kue. Tako i dravama treba svojine, 54 ali svojina ipak nije dio drave, iako su i mnoga iva bia dio svojine. 55 Drava je, naime, zajednitvo slinih 56 poradi najboljeg mogueg ivota. I budui je blaen stvo ono najbolje, a ono je djelatnost i savrena primjena kreposti, dok se dogaa tako te jedni u njoj mogu sudjelovati, drugi pak malo ili nikako, - jasno je kako je to uzrok to postoje [mnoge] vrste drava i vie razliitih dravnih poredaka. Jer razliitim nai nom i drukijim sredstvima ljudi tee tome, te pri tome tvore razliite oblike ivota i dravne poretke. Razvidjeti treba koliko je onih stvari bez kojih ne bi bilo drave, jer one koje nazivamo dijelovima drave nudno bi bivale meu tima. 5 7 Stoga treba utvrditi broj zadaa [neke drave], pa e iz toga biti jasan sm
52 Posrijedi je opreka izmeu znanstvenog promatranja i pukih injenica do kojih dolazimo sjetilima. Aristotel ee navodi dotinu opreku. Vidi I. 1323b 17 i Nikomahova etika, I, 1, 1094b 11-27. 53 Usp. III. 1278a 2. 54 Ili 'vlasnitvo, stjecanje, posjed'. Vidi i ranije tumaenje pojma . 55 Usp. I. 1253b 32. 56 Prema nekim prijevodima 'jednakih'. 57 Posrijedi je tee mjesto i razliito se prevodi. Na se prijevod strogo pridrava predloka i prenosi smisao kako ga zahvaaju i latinski prijevodi: in his enim necessario insunt (O. O.) ili: propterea quod necessarium existere (Vtus translatio).

20

35

25

40 1328 a

30

35

40 1328 b

10

15

230

231

predmet. Prvo, dakle, mora biti hrane, zatim umijea (jer su za ivljenje potrebna mnoga orua); tree je oruje (jer lanovi zajednice moraju pri sebi imati oruje poradi obrane vlasti, to od nepokornik, to protiv onih koji izvana nastoje nanijeti nepravdu); etvrto, stanovita svota novca, kako bi imali za unutarnje potrebe i ratne trokove; peto, ili zapravo prvo, skrb oko bogotovlja, koju zovu sveenikom slubom; esto, koje je od svega najnunije; prosudba probicima i pravedninama u meusobnim odnosajima. To su, dakle, slube koje tako rei trebaju svakoj dravi (jer drava nije bilo koje nasumino mnotvo, nego [zajednica] samodostatna za ivot, kako rekosmo; 5 8 i uzmanjka li koji od tih sastojaka, nemogue je da to zajednitvo bude naprosto samo dostatno). Mora se stoga od tih djelatnosti sastojati drava: mora postojati mnotvo ratara koji pribavljaju hranu, te obrtnici, ratniki stale, imunici, sveenstvo i prosuditelji nunostima i probicima. 9 Poto se to razluilo, preostaje razvidjeti: trebaju li svi sudjelovati u svemu tome (jer mogli bi jedni te isti bivati i ratari i obrtnici i svj etnici i suci) ili pak za svaki od spomenutih poslova treba postaviti druge osobe, ili opet od tih su [djelatnosti] jedne zasebnike a druge zajednike iz nunosti? To pak nije isto u svakom dravnom poretku. Jer, kao to rekosmo, mogu i svi sudjelovati u svim stvarima, te ne svi u svima, nego neki u nekima. Otuda, naime, i nastaju razliiti dravni poreci. Jer u pukim vladavinama sudjeluju svi u svima [slubama], dok je u vladavi nama manjine opreno tome. Budui pak rasprav ljamo najboljem dravnom poretku - a to je onaj pri kojem bi drava bila najblaenija, dok je ranije 59 reeno kako je blaenstvo nemogue bez kreposti, - bjelodano je iz toga da u najljepe upravljanoj dravi koja posjeduje mueve pravedne naprosto, a ne tek prema uvjetima, graani ne smiju ivjeti ni rukotvorakim ni trgovakim ivotom (budui da je takav ivot neplemenit i suprotan kreposti), 6 0 a ni ratari ne smiju biti budui graani (treba, naime,
58 59
60

dokolice i za nastanak kreposti i za dravne djelatnosti). Budui u dravi postoji ratniki stale, te onaj savjetniki probitanim stvarima i koji prosuuje pravednine, a t se jo najvie ine dijelovima drave, treba li njih razluiti, ili pak istima povjeravati obje dunosti? Nu bjelodano je i to, jer na jedan nain [povjerava se] istima, na drugi pak razliitima. Jer ukoliko svaka od dunosti trai drukiju ivotnu zre lost; 61 jednom, naime, treba razboritosti drugi put jakosti, [povjeravaju se] razliitim osobama. Ukoliko je pak nemogue drati uvijek u podlonosti one koji su uzmoni upotrijebiti silu i sprijeiti je, [dunosti se daju] istima. Jer kojima je u vlasti oruje ti odluuju hoe li ostati ili nee ostati dotian dravni poredak. Preostaje, dakle, da se u tome dravnom poretku povjere istima obje dunosti, ali ne istodobno, nego kako je po naravi, koja jakou obdaruje mlae, a razboritou starije. Tako dakle obojima podijeliti [dunosti] i korisno je i pravino, jer takva je razdi oba prema dostojanstvu. Nego i steevine 6 trebaju pripadati tima. Jer graani trebaju biti dobra imov nog stanja, budui da su oni [pravi] graani. Naime, rukotvoraki stale ne sudjeluje u dravi, kao ni jedan drugi rod koji nije tvoritelj kreposti. A to je bjelodano i iz polazne postavke: 6 3 jer blaenim se mora bivati s krepou; ne moe se, naime, rei kako je blaena drava, gledajui na neki njezin dio, nego na sve graane. 6 4 A bjelodano je kako posjedi trebaju pripadati tima, jer ratari moraju biti robovi ili barbari ili izokolni stanovnici. 65 Preostao je od nabrojanoga jo rod sveenika. A bjelodano je i njihovo vrstanje. Jer ni ratar ni
61 Posrijedi je pojam 'ivotne zrelosti'. Prema Aristotelu tijelo je u svojoj zrelosti od 30 do 35 godine ivota, a duh u 50-oj godini. Gr. ; lat. virium genus; engl, primes of life; fran. maturit; njem. Lebensalter; rus. eo3pacm; novogr. (vrhunska sposobnost). 62 Ili 'imutak', 'imanja'. 63 Usp. 1328b 35. 64 Usp. II. 1264b 17-24. 65 Vidi i ranije tumaenje pojma . Usp. 1330 a 25-31.

1329 2 2 5

10

15

10

20

15

25

20

30

25

35

40

Usp. II. 1261b 12, III. 1275b 20. Usp. 1323a- 1324a 4, 1328a 37. Usp. Platon, Zakoni, XI. 919 C-E.

232

233

rukotvorac ne trebaju se postavljati za sveenike (budui da smo graanima dolikuje tovati bogove). Budui se dravno tijelo dijeli na dva dijela, to jest: na oruaniki i savjetniki, a dolino je iskazivati tovanje bogovima, te omoguiti odmor onima koji se zbog starosti povlae s dunosti, tima treba dati sveeniku slubu. Reeno je, dakle, koje su sastojine bez kojih drava ne moe opstojati i koji su dijelovi drave (jer ratari i obrtnici i svakovrsni nadniari moraju se nalaziti u dravama, ali dijelovi drave su oruaniki i savjetniki stale), i svaki je pojedini od tih razluen, jednom kao doivotna sluba, drugi put djelo mice. 10 ini se kako nije tek sada ili odnedavno poznato onima koji znanstveno umuju dravi, 66 kako dravu treba razluiti napose po rodovima i razlikovati ratniki stale od ratarskog. Jer u Egiptu i sada biva takvim nainom, kao i na Kreti; u Egiptu kau da je tako uzakonio Sezostris, a Minos na Kreti. Drevna je ini se i ustanova zajednikih blagovanja, jer na Kreti potjee iz razdoblja Minosove vladavine, dok je u Ita liji jo mnogo starija. Govore, naime, tamonji ue njaci kako je neki Ital postao kaljem Enotrije, prema kojemu, promijenivi ime, nazvae se Enotrijci Italcima, i koji dade ime Italija rtu Europe, to je izmeu Skiletskog i Lametskog zaljeva,67 koji su udaljeni jedan od drugog pola dana puta. Kau kako je taj Ital Enotrijce, koji bijahu pastiri, pretvorio u ratare, a uz druge zakone koje im je postavio prvi je ustanovio i zajednika blagovanja. Stoga jo i danas neki od njegovih potomaka slue se zajednikim blagova njima i nekim njegovim zakonima. Obalu Tirenskog mora nastanili su Osci, kojima je danas kao i neko nadimak Auzonci, dok prema Japigiji i Jonskome
Ili 'onima koji se bave filozofijom drave'. Gr. ; lat. qui de republica philosophantur; engl, political philosophers; fran. la philosophie politique; njem. den S t a a t s w i s s e n s c h a f t l e r n ; ; novogr. (oni koji se mislilaki bave dravnim pitanjima). 67 Naime, izmeu tih zaljeva i Mesinskog tjesnaca (prolaza).
66

30

34 34 35

40 1329 b 5

10

15

zaljevu, u podruju koje se zove Sirit, nalaze se Honi, koji su takoer rodom Enotrijci. Dakle, ustanova zajednikih blagovanja prvotno je odatle potekla, dok je razdvajanje dravnoga mnotva po rodovima68 poteklo iz Egipta. Jer Sezostrisova vladavina mnogo je starija od Minosove. Gotovo, dakle, i ostale [usta nove] treba smatrati kako su se esto,69 zapravo bezbroj puta, iznalazile tijekom vremena.70 Jer nu nim je stvarima ljude nauila sama potreba; one pak koje su za ukras i izobilje mogle su se razviti tek poto su prve potrebe zadovoljene; tako te i dravninama71 treba misliti kako vrijedi isto. A da su sve t ustanove drevne, dokaz je Egipat.72 Oni se, naime, ine najstarijima, jer su uvijek imali zakone i dravno ustrojstvo. Stoga se treba ve otkrivenim dostatno posluiti, a proputeno pokuati iznai. Kako, dakle, zemlja treba pripadati onima koji posjeduju oruje i sudjeluju u dravnoj upravi,73 ve je reeno; i zbog ega ratari trebaju biti razliiti od njih, te koliko i kakvo treba biti zemljite. razdiobi [zemlje] i rata rima, koji i kakvi trebaju biti, prvo treba rei, budui da ne mislimo - kao to neki tvrde74 - kako vlasnitvo treba biti zajedniko, nego da prijateljskom upotrebom 75 postane zajedniko, i da nitko od graana ne oskudijeva u hrani. zajednikim blagovanjima svi se slau kako su ona korisna u dobro ureenim dravama. S kojega se razloga i nama ini tako, kasnije u rei. U njima trebaju sudjelovati svi graani, smo to siromanima nije lako priloiti od vlastitoga odreenu svotu i izdravati svoje domain stvo. Uz to su i rashoci oko bogosluja zajedniki cijeloj dravi. Stoga treba na dva dijela razdijeliti zemlju, te jedan treba biti zajedniki a drugi zaseb68 Ili 'podjela graanskog mnotva na stalee' (kako je, na primjer, u njemakom prijevodu). 69 To jest: vie puta. 70 Ta se misao ee spominje i u Platona (npr. Zakoni, III. 676) i Aristotela (Metafizika, XII. 1074b 10; Politika, II. 1264a 3). 71 Ili 'dravnim (graanskim) ustanovama'. 72 Usp. Aristotel, Metafizika, I. 981b 23; Platon, Time], 22B.; Zakoni, II. 656, 657. 73 Usp. 1328b 33 - 1329a 2; 1329a 17-26; 1326b 26-32. 74 Usp. Platon, Drava, III. 416 D. 75 Ili 'prijateljskim pristankom'. 76 Aristotel to u Politici ne objanjava.

25

30

33

40 1330a

10

20

234

235

niki, i svaki od tih treba se dalje dijeliti na dvoje, i da jedan dio zajednikog bude za trokove bogosluja, drugi pak za izdatke oko zajednikih blagovanja; doim od zasebnikih posjeda jedan dio treba biti uz granicu a drugi blizu grada, tako da, posjedujui svaki po dva [zemljita], svi budu imali dio na objema mjestima. Time se postie i jednakost i pravednost te vea sloga u ratovima protiv susjeda. 77 Jer gdje to ne biva na taj nain, jedni ne haju za neprijateljstvo sa susjedima, dok su drugi odvie zaokupljeni njime, pa i mimo onoga to je poteno. Zato u nekih postoji zakon po kojem oni to granie sa susjedima ne mogu sudjelovati u vijeanju ratovima protiv susjedstva, zbog toga to dotinici zbog svojeg vlasnitva ne bi mogli poteno savjetovati. Zemlju, dakle, treba raz dijeliti tim nainom zbog navedenih uzroka. Ratari, ako treba prema elji, najbolje je da budu robovi, i ne svi istorodni, 7 8 niti pak srani (jer tako bi bili i za radove korisni i pouzdani da nee novotariti 7 9 ); na drugom su mjestu izokolni stanovnici tuinskog podrijetla 80 naravlju slini onim spomenutima; a od tih oni koji su na zasebnikim posjedima trebaju pripadati zasebnikim vlasnicima, oni pak na zajed nikoj zemlji81 trebaju biti zajedniki. Na koji se nain treba sluiti robovima, i zbog ega je bolje svima robovima kao nagradu obeavati slobodu, kazat emo kasnije. 82 11 Ve je reeno, kako grad 8 3 treba biti otvoren
Prema Jowettovoj opasci, Aristotel na drugome mjestu (II. 1265b 24) osuuje diobu zemljita koju ovdje usvaja. Usp. i Platon, Zakoni, V 745. 78 Ili 'ne svi iz istoga naroda'. Gr. (); lat. non tarnen omnes ejusdem nationis; engl, not all of the same race; fran. qui ne seront ni tous de mme nationalit; njem. weder alle von gleicher Abkunft; rus. ne npunadneoKamb odHo HapoHoemu; novogr. (ali ne i svi iste rase). Usp. i Platon, Zakoni, VI. 777 C, D. 79 Ili 'zametnuti bunu u dravi'. 80 Usp. 1329a 26. 81 Usp. II. 1267b 16. 82 Aristotel tome ne govori u Politici, nego u Ekonomici; usp. 1344b 15. 83 To jest: grad-drava ili gradodrava. Vidi i ranije tumaenje sredinjeg nazivka . Usp. i 1327a 4-40.
77

15

20

25

30

i kopnu i moru te povezan s cijelim okolnim zemljitem. to se tie samog njegova poloaja, poeljno je uzeti u obzir etvero: kao prvo ono to je nudno za zdravlje (jer prema istoku okrenuti gradovi, koji su izloeni istonim vjetrovima, t su i zdraviji; iza njih su mjesta zatiena od sjeverca, jer ta imaju blae zime). A to se ostaloga tie, smjetaj treba biti prikladan i za dravnu upravu i ratne pothvate. to se, dakle, tie ratnog stanja, graanima treba biti lak izlaz, a neprijateljima nepristupaan prilaz i teko opkoljivanje. 84 Osobito je potrebno imati dostatno vode i izvore; ako nema toga, onda je spas u graenju dostatnih i prostranih nakapnica za kinicu, tako da ne uzmanjka vode budu li [graani] odsjeeni od okolnog zemljita zbog rata. Budui treba brinuti zdravlju stanovnika, a ono je u prikladnu smjetaju i poloaju, te u upotrebi zdrave vode, briga oko toga ne smije biti nuzgredna. One, naime, stvari kojima se najvie i najee slui nae tijelo, t najvie i pridonose zdravlju. A mo vod i vjetra 85 takvu ima narav. Stoga u dravama s razboritom upravom, gdje ili vode sve nisu sline ili nema dostatno izvora, treba odvojiti pitke vode od onih za ostale svrhe. to se tie utvrenih mjesta, ona nisu jednako prikladna svim dravnim porecima. Na primjer, grad ska tvrava 8 6 pristaje manjinskoj vladavini i jednovladi, ravnica pukoj vladavini, dok ni jedno od toga ne odgovara vladavini najboljih, nego vie utvrenih mjesta. Raspored zasebnikih nastambi smatra se ugodnijim i pogodnijim za ostale djelatnosti ako je pravilno izveden na suvremen i Hipodamov 8 7 nain, ali za sigurnost u ratu bolji je naprotiv [raspored] kakav je bio u drevno doba: jer je takav inio tekim izlaz tuincima, i teak prolaz napadateljima. Zbog toga treba primijeniti oba naina (jer moe se graditi onako kako teaci sade nainom koji zovu nasad trsa
Ponavljanje ve reenog; usp. 1326b 40. To jest: zraka. 86 Ili 'akropola'. 87 Hipodam se i ranije spominje (Vidi II. 1267b 22); znaajan je urbanist iz Periklova razdoblja. Pripisuje mu se pravokutniki raspored nastamba i ulica. Sudjelovao u izgradnji Roda, Mileta i Pireja. Pisao je i filozofske rasprave.
85 84

35

40 1330 b

10

15 17 17 20

25

236

237

ukri), te cijeli grad ne treba biti izgraen pravilno, 30 nego samo pojedini dijelovi i mjesta. Tako e se skladno spojiti sigurnost i ures. to se tie zidina, oni koji govore kako ih ne trebaju imati gradovi to se 90 suprotstavljaju krepou, odvie starinski pretpo 91 stavljaju, jer i sami vide injenicama opovrgnute one koji su se time diili. I doista, protiv slinih, 35 a mnotvom ne mnogo brojnijih, nije lijepo nastojati nai spasa u jakosti gradskih zidina. Nu kako se dogaa, i moe biti, da nadmo napadatelj uvelike premauje i ljudsku odvanost i sranost koja je u nekolicine, onda - ako se treba spasiti te izbjei zlo i 40 sramotu - treba smatrati kako je za rat najprikladnija a najvea jakost zidina, osobito sada kad su pronaeni 1331 i do savrenstva dotjerani hitala i opsadni strojevi. Jer misliti kako gradove ne treba opasivati zidinama, slino je kao i potraiti zemljite dostupno neprijatelj skom napadaju, ili poravnati brdovita mjesta; i slino 5 je kao i zasebnikim nastambama ne podii zidove, kako ukuani ne bi postali nemuevni. Ali ne treba smetnuti s uma ni to, kako se oni kojima su gradovi opasani zidovima mogu njima dvostruko posluiti (kao da zidove imaju ili kao da ih nemaju), dok toga ne mogu oni koji zidine nemaju. Ako je tomu tako, onda ne samo to treba podii zidine, nego se valja 10 pobrinuti da one budu i kao ures gradu i u razliite ratne svrhe, osobito protiv sadanjih pronalazaka. Jer kao to se napadatelji trude iznai naine kojima stjeu prednost, tako se i branitelji trebaju dijelom 15 posluiti onim ve pronaenim a dijelom iznalaziti i izmiljati nove naine. One, naime, koji su dobro pripremljeni [neprijatelji] i ne pokuavaju napasti. Ili 'unakrsni redovi trsja'. Prijevodi se poprilino razlikuju. Gr. ; lat. Vitium juga earum quas systadas rustici appellant (iako ve Varon ima quincunx- 'petini' raspored stabala pri sadnji); engl, plant their vines in what are called 'clumps'; fran. en quinconces; njem. das Prinzip der Rebpfhle; ms. nepeicpecmHbiMu pndaMu; novogr. (skupovi - 'kupice' - trsja). 89 Usp. Platon, Zakoni, VI. 778 D. 90 To jest: 'svojom hrabrou'. Podrazumijeva se i lakonska izreka kako su 'prsa (mueva) zidovi Sparte'. 91 Mogua aluzija na Epaminondinu pobjedu kod Leuktre, gdje je Spartancima malo vrijedio njihov 'bedem od muevnih prsa'. 238
88

88

12

Budui se mnotvo graana mora podijeliti na 92 javna blagovalita, dok su zidine razdijeljene straarnicama i tornjevima na zgodnim mjestima, bjelo dano je kako dotino zahtijeva da se neka zajednika blagovalita postave u tim straarnicama. T bi se dakle mogle rasporediti na taj nain. Zgrade posve ene bozima i zajednika blagovalita vrhovne ovlasti trebaju imati prikladno i isto mjesto, osim onih sveti ta koja se izdvajaju zakonom ili po kakvu pitijskom 93 prorotvu. To mjesto treba biti takvo da posjeduje istaknutost prikladnu poloaju kreposti, i da je utvr94 enije od oblinjih dijelova grada. Potrebno je 95 ispod toga mjesta izgraditi onakvo zborite kakvo imaju u Tesaliji i zovu ga Slobodno zborite; ono mora biti takvo da bude isto od svake trgovine, i na njega ne smije stupiti nitko od rukotvoraca, ratara i slinih, ukoliko ih vladatelji ne pozovu. A to mjesto bilo bi ugodno kad bi na njemu bila i vjebalita starijih graana. Jer dolino je da i taj ures [grada] bude podijeljen prema uzrastu, tako da neki od vladatelj 96 budu s mladiima, a neki od starijih zajedno s vladateljima. Naime, nazonost vladatelj najvie ulijeva [prisutnima] istinsku skromnost i strahopoitanje dostojno slobodnih ljudi. Treba postojati i sajmite, drukije i odijeljeno od toga trga, sa smjeta jem koji je prikladan za lak prihvaaj svakovrsne robe s mora i kopna. Budui se gradsko predstojnitvo dijeli na svecenike i upravitelje, potrebno je da i javna blagovalita za sveenike budu blizu svetita. Za upravitelje koji vode brigu ugovorima, tubama, sudskim pozivima i slinome, zatim sajamskom nadglednitvu i grad skoj upravi, [zajednika blagovalita] treba postaviti u blizini trga i kakva javnog sastajalita, a takvo je
92 To jest: na skupine graana koji zajedniki blaguju. Vidi i tumaenje pojma . Usp. 1330a 3. 93 Usp. Platon, Zakoni, V. 738 B-D. 94 Iako je sama reenica nejasna, jasno je kako je posrijedi opisi poloaj grke akropole. 95 Posrijedi je vieznanica (skuptina, zborite, trite, sajmite, trg). Gr. ; lat. forum; engl, an agora; fran. agora (place); njem. ein Markt; rus. nnou^adb; novogr. . 96 Ili 'dravnih upravitelja'.

20

25

30

35

40 133l b 4 4 5

10

239

mjesto blizu trnice ivotnim potreptinama. Jer gor nji je trg posveen dokolici, a ovaj drugi nunim djelatnostima. Raspodijeliti treba prema istome poretku i na seoskome podruju. Jer i tu upravite ljima, koje jedni nazivaju umskim nadglednicima, drugi poljskim nadglednicima, potrebno je osigurati dok su na strai i straarnice i zajednika blagovalita. A i svetita treba razdijeliti po tome podruju: jedna posveena bozima, druga junacima. 9 Nu zadravati se sada na tim pojedinostima i raspredati njima, doista je nekorisno. Jer nije teko zamiljati takve stvari, nego prije provoditi ih. Jer govoriti tome pripada prieljkivanju, dok ishod ovisi od sree. Zbog toga za sada nemojmo vie raspravljati tim stvarima. 13 Sada treba govoriti samom dravnom poretku," od kojih se i kakvih sastojaka treba sastojati drava koja e biti sretna i kojom e se skladno upravljati. Budui postoji dvoje u kojemu je dobro svima - od toga je jedno ispravno postaviti cilj i svrhu djelatno stima, a drugo iznai djelatnosti koje pridonose svrsi (jer t se stvari mogu meusobno ne slagati i slagati: cilj se, naime, katkada postavi skladno, ali u inidbi do njega ljudi grijee; katkada opet postiu sve to vodi svrsi, ali je sama postavljena svrha loa; a kat kada grijee u obojemu, kao u lijenitvu: jer katkada niti prikladno prosuuju kakvo treba biti zdravo tijelo, niti uspijevaju pronai sredstva za sebi postav ljeni cilj; a i u umijeima i znanostima potrebno je vladati obojim: svrhom i djelatnostima radi svrhe), - bjelodano je, dakle, kako svi tee dobru ivljenju i blaenstvu, samo to jedni imaju moi da to postignu, drugi pak ne, zbog kakva sluaja ili zbog naravi (potrebna je, naime, i nekakva potpora za lijepo ivljenje, i to manja onima koji bolje stoje, a vea onima kojima je gre); nu ima ih koji ispo etka ne tragaju ispravno za blaenstvom, iako posje duju samu sposobnost. Kako je pak naa zadaa razvidjeti najbolji dravni poredak, to jest kad se
97 98
99

najbolje upravlja dravom, a najbolje se upravlja gdje drava uzmae postii najvie blaenstva, bjelodano je da ne smijemo zanemariti to je blaenstvo. 1 0 0
15

5 7 7 10

20

Rekosmo (i odredismo u Etici,101 ako je od tih dokaza koja korist) kako je ono djelatnost i savrena upotreba kreposti, i to ne po pretpostavci, 1 0 2 nego naprosto. 'Po pretpostavci' podrazumijevam nunosti, 'naprosto' ono to je lijepo. 1 0 3 Uzmimo, na prim jer, inidbe koje se tiu pravednosti: pravedne kazne i odmazde potjeu od kreposti, ali su nunosti, i ono to je lijepo imaju nudno (jer poeljnije bi bilo da nita takvoga nije potrebno ni muu pojedincu ni dravi), doim one djelatnosti koje tee za astima i lasnoom 1 0 4 naprosto t su najljepe. Jer prvo je oduzee 1 0 5 nekakvoga zla, dok su druge djelatnosti upravo opreno: priprave i tvorbe dobara. estit se ovjek moe lijepo ponijeti i u siromatvu i u bolesti i u drugim zlim kobima, ali sretnost je u oprekama 1 0 6 (jer i to se odreuje prema udored nim dokazima: estit je ovjek onaj kojemu su, zbog kreposti, dobra ona koja su dobra naprosto, pa je jasno kako je nudno i da njihove upotrebe budu estite i lijepe naprosto). Zbog toga ljudi i mniju kako su uzroci blaenstva izvanjska dobra, kao kad bi tkogod sjajnu i lijepu glazbu pripisao radije glazbalu negoli umijeu [glazbenika]. Prema reenome, dakle, jedne stvari moraju biti
100 Naime, blaenost ili sretnost. Gr. ; lat. vita beata (flicitas); engl, happiness; fran. bonheur; njem. Glckselig heit; rus. CHacm.be; novogr. . 101 Usp. Aristotel, Nikomahova etika, I. 1098a 16, X. 1176b 4. 102 Ili 'uvjetno'. 103 Prema nekim tumaiteljima: 'ono to je dobro' ili 'ono koje je pohvalno'. Gr. ; lat. quod laudabiliter fiat; engl, that which is good in itself; fran. ce qui est essentiellement bon; njem. das Schne; rus. npenpacHoe CCUAO no cee; novogr. (estitosti, dobr, plemenitosti). 104 Ili 'za obiljem, imutkom, prednou'. 105 Ili 'odmaknue'. 106 Ili 'u oprenim uvjetima'. Usp. Aristotel, Nikomahova etika, I. 1100b 22, 1101a 13. 107 Usp. Aristotel, ibid. III, 1113a 22-b 1.

15

25

20

30

25

35

40 1332 a

To jest: 'graanskim djelatnostima u slobodnom vremenu'. Ili 'herojima' (u antikome smislu). Ili ustavu'. Vidi ranije tumaenje pojma .

240

16

Politika

241

ve prisutne, dok druge zakonodavac mora sm pri rediti. Zbog toga molitvom poelimo ono ustrojstvo dravi kojemu je srea gospodarica (jer tu priznajemo njezino gospodstvo), ali da drava bude valjana, 108 ne pripada sluaju, nego znanosti i izboru. A drava je valjana kad su valjani graani koji sudjeluju u drav nome poretku. U nas svi graani sudjeluju u drav nome poretku. Stoga treba razvidjeti kako ovjek postaje valjan. Jer ako bi svi i mogli biti valjani, a da svaki pojedince od graana ne bude takav, ipak je to drugo poeljnije, budui da iz pojedinano valjanih proizlazi isto i za sve. Nu ljudi postaju dobri i estiti trima stvarima, koje su narav, navada, razbor. 1 0 9 Jer roditi se treba prvo, kao ovjek, a ne koje drugo od ivih bia, a zatim imati stanovito svojstvo tijela i due. Neka svojstva nije korisno imati naravlju, jer se ona obiajima mijenjaju. Postoje, naime, svojstva to su ve od naravi dvojaka, koja se obiajima mijenjaju nagore i nabolje. Dakle, ostala iva bia ive veinom po naravi, a neka poneto i po obia jima, 1 1 0 ovjek doim i po razboru, jer jedino on ima razbor; tako te se to troje 1 1 1 treba meusobno uskla diti. Mnoge, naime, stvari mimo navika i naravi ljudi ine zbog razbora, ako su uvjereni kako je drukije bolje. A ve smo odredili, 1 1 2 kakva treba biti narav onima koje e zakonodavac najlake uobliiti. Preo stalo je zadaa odgoja. Jer jedne stvari ljudi ue navikavajui se, a druge sluajui. 14 Budui se svako dravno zajednitvo sastoji od vladatelj i vladanik, 1 1 3 valja razvidjeti trebaju li bivati razliiti vladatelji i vladanici, ili pak isti doi votno. 1 1 4 Jasno je, naime, kako e i odgoj morati slijediti dotinu razdiobu. Jer kada bi se t jedni od drugih tako razlikovali kako mislimo da se bozi i junaci razlikuju od obinih ljudi, nadmaujui ih uvelike prvo tijelom a zatim i duom, tako te bi
108 109

30

35

40 1332
b

nedvojbena i bjelodana bila vladanicima nadmonost vladatelj, jasno je kako bi bolje bilo da uvijek sasvim isti jedni vladaju, a drugima da se vlada. 1 Ali kako takvo to nije lako prihvatiti, niti pak jest kako Skilaks 1 1 6 kae da se u Indijaca kraljevi upravo tako razlikuju od podanika, bjelodano je zbog mnogih uzroka nudno da svi jednako i naizmjence i vladaju i pokoravaju se. Jer jednako je ono isto slinima, i teko je opstati dravi koja je ustanovljena mimo pravednosti. Naime, vladanicima se pridruuju svi koji u toj zemlji ele novotariti, 1 1 8 a da toliki budu mnotvom upravitelji drave te uzmognu nadvladati sve dotine, doista je nemogue. Nu ipak je nedvoj beno da vladatelji trebaju nadmaivati vladanike. A kako e to biti i kako e t sudjelovati, tome treba zakonodavac razvidjeti. tome se ve govorilo. 1 1 9 J&r sama je narav pokazala razliku, nainivi u istome rodu jedno mlaim a drugo starijim, od kojih jednima dolikuje pokoravanje, drugima opet vladanje. I ne srdi se nitko kad se njime zbog mladosti vlada, niti sebe smatra boljim, osobito to e i sm uivati istu povlasticu, kad dostigne potrebne godine. Treba, dakle, rei kako su jednim nainom isti koji vladaju i kojima se vlada, drugim pak drukiji. Tako te im i odgoj jednom treba biti isti, drugi put pak drukiji. Jer onaj tko eli lijepo vladati, prvo kau 120 treba se pokoravati. (A vladavina, kako sam rekao u prvim raspravama, jedna je poradi vladatelj, 121 a druga poradi vladanika; za jednu kaemo da je samosilnika, dok je druga slobodnjaka. Razlikuju se, naime, neke od naredaba ne samim djelima, nego onim radi ega je to. Zbog toga mnoge od poslova koji se ine slunikim, slobodni mladii lijepo opslu uju. Jer naprama lijepome i nelijepome ne razlikuju
Usp. I. 1254b 16, 1284a 3. Skilaks, grki geograf (VI. st. pr. Kr.), istraivao je azijsku obalu od ua Inda do Crvenog mora. 117 Podrazumijeva se: jednakost se sastoji u istome postupku prema slinima. 118 To jest: koji tee prevratu. 119 Vidi 1329b 2-17. 120 Usp. III. 1277b 9. 121 Usp. III. 1278b 32 - 1279a 8.
116 115

25

30

35

40 41 41 1333a

10

15

20

Ili 'estita, dobra'. Usp. Aristotel, ibid. X. 1179b 20. To jest: po navadama ili navikama. 111 To jest: narav, navada (obiaj), razbor. 112 Usp. 1327b 36. 113 Ili 'od onih koji vladaju i onih kojima se vlada 114 Usp. III. 1279a 8.
110

242

16*

243

se toliko djelatnosti same po sebi koliko po svrsi i onome radi ega su.) Budui kaemo 1 2 2 kako je u graanina i vladatelja potrebna ista krepost kao i u najboljeg ovjeka, te da isti prvo treba biti vladanik a zatim vladatelj, zakonodavac se treba pobrinuti da oni postanu dobri muevi, te kojim nainima, i da utvrdi to je svrha najboljeg ivota. Dua se dijeli na dva dijela, od kojih jedan ima razum sm po sebi, dok ga drugi nema sm po sebi, ali je uzmoan posluati razum. 23 tima kaemo da su kreposti po kojima se ovjek nekako naziva dobrim. A u kojem se od tih nalazi svrha, onima koji razdjeljuju kao i mi, nije nejasno to treba rei. Jer uvijek je ono gore poradi boljega, i to je jednako bjelodano i u stvarima koje su prema umijeu i onima koje su prema naravi. A bolje je ono koje ima razum. On se pak dijeli na dvoje, prema nainu kojim smo naviknuli dijeliti; j e r jedan je razum inidben, drugi pak motriteljski. Bjelodano je, dakle, kako se isto tako mora razdijeliti i taj dio. A i inidbe se, prema nalii, moraju slino dijeliti; i one [inidbe] koje su od dijela to je naravlju bolji poeljnije su onima koji mogu postii ili sve ili t dvije. Uvijek je svakomu, naime, ono najpoeljnije koje mu je najvie to moe postii. A dijeli se i cio ivot na zaposlenost i doko licu, 125 na rat i mir, i od djelatnosti jednima su cilj nunosti i korisnosti, drugima pak stvari koje su lijepe. 126 A tim stvarima mora biti isti izbor kao i u dijelova due i njihovim inidbama, jer rat biva radi mira, zaposlenost radi dokolice, a nunosti i korisnosti radi stvari koje su lijepe. Sve to mora uzeti u obzir dravnik kada donosi zakone, i prema
Usp. III. 4, 5. Usp. Aristotel, Nikomahova etika, I. 1102b 28. Ili 'djelatni i rasudbeni'. Gr. ; lat. quorum altera in agendo, altera in contemplando versatur; engl, for there is a practical and a specula tive principle; franc, l'une pratique et l'autre thortique; njem. die eine Vernunft ist handelnd, die andere betrachtend; novogr. , . Usp. i Aristotel, Nikomahova etika, VI. 1139a 6.
123 124 125 126 122

10

15 16 16

dijelovima due i prema njihovim inidbama, a jo vie naprama stvarima koje su bolje i predstavljaju svrhe. A istim nainom [treba imati na umu] i razdiobe ljudskih ivota i djelatnosti; jer treba biti sposo ban raditi i ratovati, ali jo vie za mir i dokolicu; i treba initi nunosti i korisnosti, ali jo vie stvari koje su lijepe. Tako te u t ciljeve treba odgajati one koji su jo djeca a i [osobe] ostalog uzrasta kojima je potreban odgoj. Ni oni meu Grcima kojima se danas misli kako imaju najbolju vladavinu, ni zakonodavci koji su im ustanovili takve dravne poretke, ini se kako nisu ustrojili t dravne vladavine prema najboljoj svrsi, niti pak zakone i odgoj prema svim krepostima, nego su prostaki spali na one koji se ine korisnijim i probitanijim. Slino tima i neki od novijih pisaca iznesoe isto mnijenje: jer hvalei spartanski dravni poredak, dive se zakonodavevu cilju, 127 kojim je ozakonjeno da sve slui svladavanju i ratovanju, to se i dokazom lako pobija, a opovrgnuto je sada i samim injenicama. Jer kao to veina ljudi eli gospodovati nad mnogima, budui da to prua golemo obilje dobara, tako i Tibron 1 2 8 kao i svaki pojedini od pisaca koji piu njihovu dravnom poretku - ini se hvali spartanskog zakonodavca zbog toga to su [Spartanci], izvjebani za pogibelj, zavladali mnogima. Iako je posve bjelodano, poto Spar tanci vie nemaju prevlasti, kako niti su oni sami blaeni, 1 2 9 niti je njihov zakonodavac dobar. Kako je to i smijeno, ako su pridravajui se njegovih zakona, dok ih nitko nije prijeio da se njima slue, ipak izgubili svoje lijepo ivljenje130! A ne postavljaju ispravno ni vladavini koju bi ini se trebao odobriti zakonodavac. Jer od samosilnike vladavine je ljepa
Usp. Platon, Zakoni, I. 628, 638. Ne zna se tono koja je povijesna osoba ovdje posrijedi. 129 Ili 'sretni u viem smislu'. 130 Ili 'estit i blaen ivot'. Gr. r ; lat. redam beatamque vitam; engl, the better part of life; fran. le bonheur de vivre; njem. das vollkommene Leben; novogr. . Zanim ljivo je da stariji latinski prijevod ima: honestae vitae fructum (plod asna ivota).
128 127

40 1333 b

5 5

20

10

25

15

30

20

35

25

Usp. Aristotel, ibid., X. 1177b 4. To jest 'udoredno lijepe', naime: dobre, valjane, potene.

244

245

i vie je u skladu s krepou vlast nad slobodnim 131 ljudima. Uz to, niti treba dravu smatrati blae nom, niti pak hvaliti zakonodavca, jer je uvjebavao graane da svladaju susjede i njima zavladaju; u tome je, naime, velika teta. Jer bjelodano je kako bi svaki od graana, koji to moe, pokuao nekako doepati se vlasti, da zavlada u vlastitoj dravi, za to Spartanci optuuju kralja Pauzaniju, 132 iako je inae u velikoj asti. Stoga ni jedno od tih naela i ni jedan od tih zakona niti su dravniki, niti korisni, niti istiniti. Jer iste su stvari najbolje i zasebniki i zajedniki, to zakonodavac mora usaditi u due ljudima. Vjebe u ratnom umijeu ne smiju sluiti porobljivanju onih koji to ne zasluuju, nego prije svega kako oni sami ne bi robovali drugima; zatim, da tee vladavini koja je na korist vladanicima, a ne gospodstvo nad svima; i tree, kako bi zagospodarili onima koji su zasluili ropstvo. Jer, da se zakonodavac treba vie truditi kako bi zakoni ratu i ostalo zakonodavstvo bili radi dokolice i mira, svjedoe jednako injenice kao i razlozi. Naime, veina takvih drava odravaju se ratu jui; 1 3 3 a poto steknu vlast, one propadaju. Jer one u doba mira gube svoju tvrdou, poput eljeza. A kri vac je tomu zakonodavac to graane nije nauio ivjeti u miru i dokolici. 15 Budui se ini kako je ista svrha ljudima i zajed niki i zasebniki, te ista mora biti odredba najboljeg ovjeka i najboljeg dravnog poretka, bjelodano je kako tu trebaju biti prisutne kreposti koje pripadaju dokolici. 1 3 4 Jer, kako se esto reklo, 1 3 5 svrha je ratu mir, a zaposlenosti - dokolica. Za dokolicu i zabavu korisne su i one kreposti kojima se sluimo u dokolici kao i one u zaposlenosti. 1 3 6 Trebaju, naime, biti
131 132 133

30

35 35

40 1334 a

10

prisutne mnoge ivotne potreptine, da bi se imala dokolica. Zbog toga drava treba biti umjerena, zatim hrabra i izdrljiva. Jer, prema onoj poslovici 'dokolice nema robovima'; i oni koji nisu sposobni hrabro se izloiti pogibelji, postaju robovi napadateljima. Hrabrost, dakle, i izdrljivost potrebne su u poslu, a ljubav prema mudrosti u dokolici, doim umjerenost i pravednost u objema dobima, i osobito onima koji su u miru i dokolici. Rat, naime, prisiljava ljude da budu pravedni i umjereni, a uitak u dobroj srei te dokolica u miru vie ih ini obijesnima. Mnogo, dakle, treba pravednosti i mnogo umjerenosti onima za koje se ini da im je najbolje i koji uivaju u svemu to usreuje, koji - ako takvih ima - kako pjesnici kau, prebivaju na 'otoju blaenika'. 1 3 7 Jer tima e najvie trebati ljubavi prema mudrosti, umjerenosti i pravednosti, to vie budu dokoliarili, u izobilju dotinih dobara. Bjelodano je stoga zato drava koja hoe biti blaena i estita, mora sudjelovati u tim krepostima. Jer sramotno je ne uzmoi sluiti se dobrima, a jo vie: ne moi se sluiti njima u doko lici, nego na poslu i u ratu pokazati se dobrim, a u miru i dokolici ivjeti ropski. Zbog toga ne treba primjenjivati kreposti poput spartanske drave. 1 3 8 Jer oni se ne razlikuju od drugih u tome to neto drugo smatraju najveim od dobara, nego zbog toga to misle da se dotino postie jednom jedinom krepou. 1 3 9 Budui pak (misle) kako su vea ta dobra i uitak u njima negoli onaj u krepostima.. , 1 4 0 jasno je iz toga, da je treba primjenjivati radi nje same. A sada teba promotriti kako i kojim se sredstvima moe to postii. Ve smo prije razluili, kako su potrebni narav, navada i razum. 1 4 1 I od toga kakva treba biti narav
137

20

25

30

35

40 1334 b

15

Ili 'koje pridonose dokolici (slobodnom vremenu)'. Usp. 1333a 35, 1334a 2. Podrazumijeva se: 'ne samo motriteljske kreposti nego i one inidbene'.
135 136

134

Usp. I. 1254a 25. Usp. V. 1301b 20, 1307a 3. Usp. II. 1271b 3.

Usp. II. 1271a 41. Podrazmijeva se 'ratnika krepost', 'odvanost'. Slijedi lakuna koju Newman ispunjava ovako: '... vjebaju se samo u onoj kreposti koja se ini da tima koristi. A kako se dakle treba vjebati u cijeloj kreposti (ili: 'primjenjivati cijelu krepost'), -'. 141 Usp. 1332a 39.
139 140

53.

Usp. Heziod, Djela i dani, 170; Pindar, Olimpijske ode, II.

138

246

247

[graanima], ranije je odreeno; 1 4 2 preostalo je raz motriti treba li ih prije odgajati razumom ili pak navikama, 1 4 3 jer to se dvoje mora uskladiti najboljim skladom. Moe, naime, i razum zastraniti od najbo ljeg naela, te slino i navike zavesti na stranputicu. Bjelodano je, dakle, prvo kako, kao i u ostalim stvarima, i ovdje je postanak od [stanovita] poetka, 1 4 4 i svrha je od nekog poetka, to je (poelo) neke druge svrhe. 1 4 5 Nama su razum i um svrha naravi, tako te prema tima treba urediti i nasta nak 1 4 6 i napor oko navika. I dalje, kao to su dua i tijelo dvoje, tako i dua vidimo ima dva dijela: nerazumni i razumski, te i dva stanja, od kojih je jedno udnja, 1 4 7 a drugo um; i kao to je tijelo postankom prije due, tako je i nerazumni dio prije razum skog. Bjelodano je, naime, i to, jer srdba i volja, te uz to pouda, prisutne su u djece im se ona rode, dok se promiljanje i um po naravi javljaju u zrelijoj dobi. Zbog toga briga oko tijela mora biti prije one dui; zatim slijedi briga nagonu, pa ipak je briga nagonu radi uma, a ona tijelu radi due. 16 Budui dakle od poetka zakonodavac treba razvi djeti kako e bivati najbolja tijela u gojenaca, prvo se treba pobrinuti braku: 1 4 8 kada dotinici trebaju stupati u brano zajednitvo te kakvi trebaju biti. Onaj koji uzakonjuje takvu zajednicu treba razmo triti i same osobe i doba njihova ivota, da po svojim godinama usklaeno stare, te da ne bude nesklada u njihovim sposobnostima, kao: da je on jo uzmoan zainjati djecu, dok ona ne moe vie raati, ili da
Vidi C. 7. 143 Ili 'naviajima' ili 'obiajima'. Posrijedi je vieznanica . 144 Podrazumijeva se roenje, kojemu prethodi sveza izmeu roditelja. 145 Cijelo ovo mjesto dosta je teko, i posve se razliito, pa i opreno, tumai. Usto je posrijedi i vieznanost pojma (zapoetak, poetak, poelo, zasada). 146 To jest: roenje. Prema Jowettu iri je smisao ovaj: raanje potomstva, koje je svrha sveze izmeu roditelja, upuuje na dalj nju svrhu koja je razvoj uma. 147 Ili: elja, poriv, nagon. Vidi tumaenje pojma (lat. appetitus). 148 Izvorno enidbenom sjarmljenju' ili branom upregnuu u jaram' (gr. ).
142

10

15

ena moe, ali mu ne moe (jer to dovodi do meu sobnih svaa i razmirica). Zatim treba razvidjeti i nasljeivanje u djece, jer niti smiju svojom dobi djeca odvie zaostajati za roditeljima (naime, vremenim roditeljima nekorisna je djeja zahvalnost, dok sama djeca od takvih roditelaj nemaju nikakve pomoi), niti im biti preblizu (jer i u tome je velika nezgoda: takvi, naime, slabo tuju roditelje, kao da su im vrnjaci, te prebliza ivotna dob dovodi do razmirica u kuanstvu). I uz to, vrativi se na polazi te, 1 4 9 s kojeg smo skrenuli, kako bi tijela 150 novoroenadi odgovarala zakonodavcevoj elji. Gotovo sve t stvari mogu se svesti na jedan uvjet. Budui se granica raanja odreuje veinom za mukarce negdje do sedamdesete, a za ene do pede sete, treba poetak braka prema ivotnoj starosti uskladiti s dotinim razdobljima. Veza izmeu dvoje mladih nepogodna je za raanje djece. Jer u svih ostalih ivih bia mladunad od mladih [ivotinja] nedostatno su razvijena i vie su enskog spola i sitna, te nudno tako biva i u ljudi, emu je dokaz to u onim dravama gdje obiavaju sklapati brakove veoma mladi [mladii i djevojke], ljudi su nedostatno razvijeni i sitnih tijela. Uz to, mlade majke pri porodu vie se mue i ee stradavaju. Neki kau kako odgovor proroita 1 5 1 Trezenjanima bijae zbog toga razloga, to su im mnoge ene umirale jer su se premlade udavale, a ne zbog ubiranja plodina. Uz to, i zbog umjerenosti koristi eniti se starijim udava ama, jer raskalaenije ini se bivaju one to su mlade poele puteno opiti. A i u mukaraca ini se da kodi tjelesnom stasu, ako puteno ope dok im sjeme jo raste. Jer i to ima neko odreeno vrijeme, preko kojega rast vie ne napreduje (ili tek neznatno). Zbog toga je enama prikladno udavati se oko osam naeste godine, a mukarcima eniti se oko trideset i sedme [ili ranije]. Tako e do braka doi kad su im tijela u punome cvatu, i prestanak raanja djece
Usp. 1334b 29. Ili 'tjelesni ustroj'. 151 Izvorno . Znaenje je 'ne ori mladu njivu' ili 'ne paraj mladu brazdu (usjeklinu)', pa je posrijedi i susmisao: ne razdjeviuj premlado e n s k o . . .
150 149

40 1335 a

5 6 6 10

20

25

30

15

20

35

25

30

248

249

oboma e biti u prikladno vrijeme. Uz to, nasljeiva nje e u djece tako nastupiti kad ona ponu bivati u punoj snazi (ako odmah, kako je i razlono, doe do raanja), dok e oevima ve opadati snaga, poto se blie sedamdesetoj godini ivota. Reeno je, dakle, kada treba stupati u branu vezu; a to se tie toga u koje godinje doba, treba se posluiti onim kojim i veina, koja i danas posve prikladno prireuje svadbe u zimu. Trebaju, uz to, i sami roditelji razmotriti naputke koje raanju djece daju lijenici i naravoslovci. Jer lijenici dostatno savjetuju pogodnim tjelesnim uvjetima, a naravoslovci vjetrovima, hvalei vie sjeverne negoli june vjetrove. tome kakav bi tjelesni ustroj [u roditelja] bio najkorisniji za potomstvo, doznat e se vie kad se bude govorilo odgojnom nadzornitvu. Naime, natjecateljska tjelesna grada 1 5 3 nije pogodna za dobar tjelesni ustroj u graana, kao ni za zdravlje i raanje djece, upravo kao ni boleljivo ni preslabo tijelo, nego neka sredina izmeu tih. Ono treba biti izdr ljivo prema naporima, ali ne prema onima to su odve siloviti, ili smo prema jednome naporu, kakvo je tjelesno stanje u natjecatelja, nego izdrljivo za sve djelatnosti slobodnih ljudi. Ta svojstva trebaju biti jednako prisutna u mueva i u ena. A trebaju se i trudnice brinuti svojim tijelima, da se premalo ne gibaju, te da im prehrana ne bude slaba. To e zakonodavac lako postii, odredivi da one dnevno odlaze u etnju do kakva hrama, kako bi 154 se pomolile bozima to bdiju nad raanjem. Nu njihov um, suprotno njihovim tijelima, treba to je mogue vie mirovati. Jer ini se da potomci dobivaju svoj znaaj od roditeljke kao raslinje od zemlje. to se tie izlaganja
152 153 154 155

35 35

nek se donese zakon da se ni jedno nakazno ne odgaja; zbog samog mnotva djece sustav obiaja nalae da se ne izlae ni jedno od novoroenadi; nego treba ograniiti mnoinu raanja djece, bude li ih previe u nekih suprunika, ali pobaaj treba izvr iti prije nego se razvije sjetilnost i ivot. Jer to je tu doputeno a to nije, odredit e se prisutnou sjetila i ivota. Budui je odreen poetak za ivotno doba i muu i eni kada trebaju zasnovati branu svezu, nek se odredi i koliko je vremena primjereno da slue zajed nici raanjem djece. Jer potomstvo postarijih, kao i ono mlaahnih, biva nesavreno i tijelom i umom; jer odvjeci prestarih roditelja bivaju slabani. Stoga nek je [granica] u doba njihove pune duhovne snage. A ono je u veine - kako govore neki od pjesnika to sedmobrojem mjere ivotno doba - negdje oko pede sete godine. 1 5 6 Tako te, etiri ili pet godina preko toga doba, treba prestati s raanjem djece na svijet, a za preostalo vrijeme treba odravati spolnu vezu radi zdravlja ili kakva drugog slina uzroka. to se pak tie odnoaja s drugom ili s drugim, 1 5 7 on je naprosto nelijep i nigdje i nikako nije doputen, dok se dotinici zovu suprug i supruga. Ako se za vrijeme raanja djece tkogod zatekne gdje takvo to ini, neka se kazni uskratom graanske asti 1 5 8 prema veliini prijestupa. 1 5 9 17 Poto su pak djeca roena, mora se pretpostaviti kako je za tjelesnu snagu od velike vanosti kakvom se hranom hrane. Pokazalo bi se onima koji promatraju iz primjera ostalih ivotinja, te naroda koji nastoje ucijepiti ratnike navike, kako je hrana koja
djece, ili pak strovaljivanje u ponore. Gr. & ; lat. abolendis autem foetibus; engl, the exposure of children; fran. exposition d'un enfant nouveau-n; njem. Aussetzung der Kinder; rus. omK03 om ux ebipamueanua; novogr. (izlaganje djece). 156 Usp. Solon, Fr. 27 Bergk. 157 Podrazmijeva se brana nevjernost: ili u mua s drugom enom, ili u ene s drugim mukarcem. 158 Vidi i ranije tumaenje pojma . 159 Usp. Platon, Zakoni, VIII. 841 D, E.

25

40 1335 b

30

35

10 12 12 15

40 1336 a

155

i odgajanja novoroenadi,

20

Aristotel zapravo ne ispunjava to obeanje. Ili 'atletski ustroj tijela'. Vidi i Platon, Zakoni, VII. 789 E. Posrijedi je glasovito 'izlaganje' nerazvijene ili nakazne

250

251

obiluje mlijekom najprikladnija za tijela, ali sa to manje vina zbog bolesti. 1 6 0 Uz to su korisna sva gibanja koja se mogu podnijeti u tome dobu. A kako se ne bi iskrivili udovi zbog njihove tjelesne njenosti, slue se i danas neki narodi umjetnim napravama, koje maliima odravaju tijelo uspravnim. A korisno je ve odmalena navikavati ih na hladnou, jer to uvelike pridonosi i zdravlju i ratnim djelatnostima. Zbog toga je u mnogih barbara obiaj ili u hladnu rijeku zagnjurivati novoroenad ili ih odijevati tek laganim pokrivalom, kao Kelti. Jer na sve stvari na koje je mogue naviknuti se, bolje je poeti odmah navikavati se, ali postepenim privikavanjem. Jer zbog same svoje topline tjelesno je stanje u djece po naravi prikladno za privikavanje na hladnou. U prvome dakle dobu korisno je voditi njima takvu i slinu brigu. Slijedee je razdoblje do pete godine, kada djecu ne treba optereivati ni uenjem ni potrebnim radovima, kako im se ne bi sprijeio rast, nego ih treba podvrgnuti tolikome gibanju koliko je potrebno da se izbjegne tjelesna tromost. A to se moe postii i s pomou drugih djelatnosti i s pomou igre. I t igre 161 ne smiju biti ni nedostojne slobodne djece, ni zamorne, ni razuzdane. I priama i bajkama, koje trebaju sluati 162 djeca toga uzrasta, neka brigu vode nadzornici koji se zovu odgojitelji djeaka. 1 6 3 Jer sve im t stvari trebaju prokriti put za kasnije poslove. 1 6 4 Stoga i igre trebaju veinom biti oponaanja poznijih zanimanja. Oni koji viku i pla u djece zakonima zabranjuju, t ne postupaju ispravno, jer je to na korist njihovu rastu, i na stanovit je nain vjebanje njihovih tijela. 165 Naime, zadravanje daha daje snagu onima koji se napreu, a isto se dogaa i u djece koja napinju glas. Dunost je djeakih odgojitelja da brinu njihovu
To jest: hrana s vinom ili akoholom izaziva razliite bolesti u djece. 161 Ili 'zabave'. 162 Usp. Platon, Drava, II. 377. 163 Izvorno - nadzornitvo za brigu odgoju i udo reu djeaka (u Sparti i na Kreti). 164 Usp. Platon, Zakoni, I. 643. 165 Usp. Platon, ibid., VII. 792 A.
160

10

15

20 21 21 25

30

35

nainu ivota, a osobito da se zadravaju to manje s robovima. Jer u tome razdoblju, sve do sedme godine, djeca se moraju odgajati doma. Razlono je dakle pretpostaviti da i u toj njenoj dobi oni mogu primiti od onoga to uju i vide i stvari nedostojne slobodnih ljudi. U cijelosti, dakle, kao i to drugo takvo, zakonodavac treba iz drave progoniti bezobraznost u govoru (jer se lako s bezobraznih rijei prelazi i na bezobrazne ine), a jo najvie prijeiti takvo to mladima, kako toga ne bi govorili, a ni sluali. Ako se tkogod zatekne gdje govori ili ini ono koje je zabranjeno, onda ako je slobodnjak (ali jo bez povlastice posjdanja na zajednikim blagova njima), treba biti kanjen sramoenjem i udarcima; ako je pak stariji, treba biti kanjen sramoenjem kao neslobodnjak zbog ponaanja koje dolikuje robu. A budui branimo govoriti koju od tih stvari, bjelo dano je kako [ne treba dopustiti] sramotnih slika i predstava. Neka se, dakle, vladatelji pobrinu da nikakav kip niti slika ne budu oponaanje dotinih postupaka, osim u sluaju [slube] onim bogovima kojima zakon doputa i izrugivanje. 166 Uz to i zakon doputa onima zrele i prikladne dobi da, poradi sebe, svoje djece i ena, aste dotina boanstva. Meutim, ne treba dopustiti gledanje satirikih priredaba i rugakih ophoda, prije nego dosegnu doba u kojem mogu sudjelovati u zajednikim blagova njima i pijacama, a tada e ih ve odgoj tititi od tetna utjecaja tih stvari. Sada smo, dakle, uzgredice govorili tome. Poslije e se trebati poblie odrediti sm predmet, te zatim prvo treba li dotino dopustiti ili ne, i kako treba dopustiti. Za sad smo tek spomenuli ono to je potrebno. Jer moda nije loe rekao Teodor, tragiki glumac, kako ne bi nikomu dopustio izlazak na
Posrijedi su svetkovine i sveani ophodi u slavu Dioniza ili Demetre. S time su u svezi i sveanosti u slavu plodnosti, pri kojima se nosio lik mukog uda, uz primjerene pjesme ( ). 167 Rije je 'jambima i komedijama' vie u izvornom smislu po podrijetlu (iz rugakih i raskalaenih ophoda u slavu plodnosti) negoli u proirenom knjievnom i kazalinom znaenju; gr. ' .
166

40 1336 b

10

15

20

25

39 39

252

253

pozornicu prije sebe, pa ni najneznatnijem od glu maca, jer gledatelji rado prihvaaju ono to prvo uju. Tako se dogaa u odnoajima i s ljudima i stva rima. Jer sve to je prvo volimo vie. Stoga od mladei treba drati podalje sve to je opako, a naj vie ono to navodi na izopaenost i mrzost. Poto proe pet godina, u one dvije do sedme godine, djeca ve trebaju gledati one predmete 1 6 8 koje e poslije morati uiti. Dva su ivotna doba na koja treba razdijeliti odgoj: od sedme godine ivota do spolne zrelosti, te od t doraslosti do dvadeset i prve godine. Jer oni koji sedmobrojem 169 razdjeljuju ivotna razdoblja uglavnom ne govore neprilino, ali treba pratiti razdiobu po samoj naravi. Naime, sve umijee i sav odgoj tee upotpuniti nedostatke naravi. Prvo dakle valja razvidjeti, treba li postaviti kakav poredak u odgoju djece, a zatim je li korisnije zajed niki njima brinuti ili pak zasebnikim nainom (kao to biva sada u veini drava), te kao tree: kakav treba biti taj odgoj.

30

35

. VIII.
40 1337 a 1 Nitko, dakle, dvoumiti nee kako zakonodavac treba pokloniti najveu pozornost odgoju mladei; jer u dravama gdje to izostane, kodi se dravnom poretku. Treba, naime, odgajati u skladu sa svakom pojedinom dravom 1 . Jer svaki pojedini dravni pore dak ima svoje obiaje,2 koji su izvorno zasnovali dotini poredak i dalje ga odravaju, kao to puan sko [udoree] odrava puku vladavinu, a ono manjinske vladavine - vlast nekolicine, i uvijek: to su bolji dotini obiaji, to su uzrokom boljeg drav nog poretka. Uz to, za sve sposobnosti i umijea postoji neka radinost kojom se u svakom pojedinom od tih unapri jed vjebamo i privikavamo; tako te je bjelodano da postoje takve djelatnosti i radi kreposti. I budui je jedna svrha svakoj dravi, bjelodano je kako i odgoj mora biti jedan i isti za sve, i briga tome treba biti zajednika a ne zasebnika, na nain kakvim se sada svatko brine svojoj djeci zasebice i ui ih zasebnom podukom, kako mu se ve svidi; dok stvari koje su zajednikoga znaaja treba i uvjebavati zajedniki. Istodobno ne smije se smatrati kako ijedan od graa na pripada sebi samome, nego svi pripadaju dravi, jer je svaki dio drave. Po samoj naravi briga sva kom pojedinom dijelu treba uzimati u obzir i brigu
Usp. V. 1310a 12-36. Ili 'udoredne navike'. Posrijedi je vieznanica & (obi aj, navada, naviaj, znaaj), te otuda razlike u prijevodu. Lat. mores; engl, a peculiar character; franc, moeurs propres; njem. eigentmliche Charakter; rus. ceoucmeeHHbi xapaxmep; novogr. (svojstveni duh).
2 1

15

20

25

30

168 To jest: ve trebaju biti prisutni na tjelovjebenim i glazbe nim priredbama. 169 Usp. 1335b 33.

254

255

 cjelini. A i u tome bi tkogod pohvalio Spartance, 3 jer posveuju veliku brigu djeci i ona im je zajed nika. 4 2 Kako je potrebno, dakle, donijeti zakone odgoju te da on treba biti zajedniki, posve je jasno. Nu kakav treba biti odgoj i kako treba djecu odgajati, ne treba takoer smetnuti s uma. Jer danas se ljudi tome spore; naime, ne postavljaju svi iste stvari kao ono emu treba pouavati mlade, bilo radi kreposti bilo radi najboljeg ivota, niti je pak bjelodano treba li odgoj biti vie radi uma ili radi svojstava due. 5 Poe li se sad od odgoja to je pred nama, istraivanje je poremeeno, i nikako nije jasno treba li uvje bavati stvari korisne za ivot ili one to tee kreposti ili neke izvanrednije 6 (jer svako od toga troga ima svoje zagovornike). A i stvarima koje su radi kreposti nema openita slaganja (jer jednu te istu krepost na aste svi, te se tako posve razlono razli kuju i u njezinoj primjeni). Nije, naime, nejasno kako od korisnih stvari treba pouavati onima koje su nune; nu isto je tako jasno kako ne treba svima, jer se one dijele na poslove primjerene slobodnjacima i one pripadne neslobodnima, tako te [mlade] treba sudjelovati u onim 'korisninama' od kojih se nee poprostaiti. Prostakim treba smatrati svaki posao, umijee ili nauk, koji slobodnjacima ine tijelo, duu ili um neprikladnim za primjene i inidbe kreposti. Zbog toga ona umijea koja tee izopaiti
Ili 'Lakedemonce'. Usp. Aristotel, Nikomahova etika, X. 1180a 24. 5 Ili 'vie radi razumske kreposti ili pak radi znaaja'. Gr. . .. ; lat. ad moresne animi an ad intelligentiam potius; engl, with intellectual or with moral virtue; fran. au dveloppement de l'intelligence plutt qu' celui des qualits de l'me; njem. mehr den Intellekt als den Charakter; rus. pa3eumue AU yMcmeeHHbix cnoconocme UAU npaecmeeHHbix Kanecme; novogr. (vie radi razvoja duha ili /nego/ radi uoblienja duevnog znaaja). Dakle, unato raznoli kosti, prijevodi veinom upuuju na opreku um - duevna svojstva, to potvruje i stariji latinski prijevod: animi virtutes (stanja ili raspoloenja due, to jest: znaaj ili karakter).
4 6 Podrazumijeva se 'uzvienije znanje', kao to je izvorno . 3

35

tijelo nazivamo prostakim, kao i nadniarske poslove, jer ona umu oduzimaju slobodno vrijeme i uniavaju ga. Postoje neke meu slobodnim znanostima kojima slobodnjaku nije neprilino baviti se do stanovite mjere, ali revnovati odvie u njima, ve uzrokuje spomenute tete. Velika je razlika i u tome radi ega tkogod togod ini ili ui; jer ini li togod poradi sebe samoga, ili radi prijatelja ili zbog krepo sti, nije to nedostojno slobodnjaka; ali ini li to zbog drugih, esto se moe initi kako je dotini in nadniarski ili ropski. Danas raireni nastavni predmeti, kako je ve reeno, 8 kolebljiva su znaaja. Postoje etiri pred meta koje obiavaju predavati: pisanje i itanje, tje lovjeba, glazba i u nekih kao etvrto - risanje. 9 Pisanje i itanje te risanje smatraju korisnima za ivot na vie naina, a tjelovjebu kao ono to pridonosi muevnosti. to se tie glazbe mogao bi tkogod dvo umiti. Jer danas se ljudi njome bave uglavnom radi uitka, dok je ona izvorno ukljuena u odgoj zbog toga to sama narav zahtijeva, kako je esto reeno, ne samo da se ispravno poslom bavimo nego i da moemo lijepo uivati u dokolici. Ona je, naime, poelo svih stvari, da to njoj jo jednom kaemo. Ako je pak oboje potrebno, ali je bolje izabrati dokolicu nego zaposlenost, i dokolica je svrha, valja istraiti to treba initi u dokolici. Zacijelo ne - baviti se igrom 1 1 , jer onda bi nam svrha ivota morala biti igra. Nu ako je to nemogue, i ako se igrama treba sluiti vie meu samim poslovima (jer onomu koji se trudi treba otpoinka, a igra je porodi otpoinka, dok zaposlenost biva s trudom i naporom), zbog toga igre treba uvoditi u zgodno vrijeme, kako bi posluile kao lijek. Jer takvo je gibanje odlanue dui, te otpoinak zbog uitka.
Usp. III. 1277b 3. Usp. a39 - b3. Gr. , , , (lat, literae, palaestra, muica, pictoria ars). Uz napomenu da (muica) izvorno znai, iroko uzeto, i 'svaka umjetnost', 'ljubav prema znanosti i mudrosti', ali 'osobito pjevanje i sviranje', dakle: glazba. 10 Vidi II. 1271a 4 1 ; VII. 1333a 16 - 1334b 3. 11 Ili 'zabavom'.
8 9 7

15

20

40 1337 b

25

30

10

35

40

256

17

Politika

257

Cini se doim kako sama dokolica sadrava i uitak i sretnost i blaeno ivljenje. A takvo to ne pripada onima koji su zaposleni, nego onima koji su u dokoilici. Jer onaj tko je zaposlen, taj je u poslu radi neke svrhe, koju jo nije postigao; dok je blaenstvo svrha, koja - kako svi ljudi misle - ne biva s bolom, nego s ugodom. Ali ta ugoda nije svima ista, nego je svatko drukije postavlja prema sebi i svojem stanju; u naj boljeg ovjeka ona je najbolja i potjee od najljepih stvari. Tako te je bjelodano kako treba i radi doko lice u ivljenju neke stvari uiti i pouavati, i dok takvi nauci i takve znanosti bivaju radi sebe samih, one to su radi posla smo su nune i bivaju poradi drugih stvari. Stoga su i glazbu nai stari uveli u odgoj, ne kao togod nudno (jer u njoj nema niega takvog), niti pak kao korisno (kakvo je itanje i pisanje u novarstvu, u gospodarstvu, u znanosti te mnogim dravnim djelatnostima, a i risanje, koje je korisno za bolju prosudbu umjetnina), niti je opet poput tjelovjebe, koja je radi zdravlja i jakosti (jer ni jedno od toga ne vidimo da nastaje iz glazbe). Ostaje, dakle, da bude radi ivljenja u dokolici, zbog ega su je ini se i uveli. Jer svrstavali su je meu naine ivljenja dostojne slobodnih ljudi. Stoga je i Homer ovako pjevao: 'Nego koga pozvati treba na gozbu obilnu'. 1 2 I rekavi tako, govori drugim koji 'Pozivaju pjevaa to uveseljava sve'. 1 3 Drugdje pak kae Odisej kako je najbolje ivljenje kada se ljudi vesele i 'Gosti u domu, sjedei po redu, sluaju pjevaa'. 14 Bjelodano je, dakle, kako postoji odgoj kojim treba odgajati sinove, ne kao ono to je korisno ili nudno, nego kao dostojno slobodnjaka i neto

1338 a

10

15

lijepo. A je li on brojem jedan ili ih ima vie, te kakvi su i kako ih treba primjenjivati, trebat e odrediti kasnije. 15 Sad smo pak toliko odmakli te moemo rei da i kod starih imamo svjedoanstvo u uobiajenim nastavnim predmetima. Jer glazba to jasno potvru je. Uz to, i u sluaju korisnih stvari, djecu treba odgajati ne samo zbog toga to je neto korisno, kao pisanje i itanje, nego i zbog toga to se time mogu stei i mnoga druga znanja, a slino je i s risanjem: [ne ui se ono] kako ne bi u zasebnikim kupovinama pogrijeili, i da se ne prevare pri kupnji i prodaji odjee i pokuca, nego da postanu prosuditelji 16 ljepote u tijelima. A traiti svugdje korisninu jo najma nje dolikuje velikodunima i slobodnjacima. 17 Budui je, dakle, bjelodano kako prije treba odgajati navikama negoli poukama, te prije samo tijelo nego um, iz toga je jasno kako djecu treba podvrgnuti tjelov jebi i hrvakom umijeu, od kojih jedno uobliuje tjelesno stanje, dok drugo jaa za djela. 4 Sada, dakle, one drave koje se, kako se ini, najvie brinu djeci nastoje razviti u njih natjecateljska i borilaka tijela, ali im nagruju tjelesni izgled i koe razvoj tijela. Iako Spartanci nisu zapali u takvu pogrjeku, poivinuju djecu surovim naporima, kao da je to najkorisnije za hrabrost. Meutim, kao to je esto reeno, 1 8 briga odgoju ne smije se posveivati samo jednoj [kreposti], niti pak najvie jednoj. Pa i kad bi bili u pravu to se nje tie, ipak je tako ne bi postigli. Jer ni meu ostalim ivotinjama, niti u dru gih naroda, ne vidimo da hrabrost prati divljanosti, nego prije pitomije i lavovskije udi. Postoje, naime, mnogi narodi pripravni i na ubojstvo i na ljudoderstvo, poput Ahejaca i Henioha oko Crnoga mora, te drugi meu kopnenim narodima, to slini njima to jo vie takvi, koji se ponaaju razbojniki, ali nisu hrabri. Uz to, znamo kako Spartanci, dok se sami vjebahu neprestanim naporima, nadmaivali su
Posrijedi je Aristotelovo neispunjeno obeanje. Ili 'upueni motritelji'. 17 Usp. Platon, Drava, VII. 525. 18 Usp. II. 1271a 41b - 10; VII. 1335b 5. 19 Podrazumijeva se hrabrost kao iskljuivi cilj u odgoju meu Spartancima.
16 15

35

40 1338 b 5

20

10

25

15

30 30

20

25

12 Takav se stih ne nalazi u dananjem izdanju Homerove Odiseje, ali je vjerojatno postojao u Aristotelovu predloku; moda je bio mjesto stiha XVII. 383. Ovdje se donosi doslovan prijevod. 13 Odiseja, XVII. 385 (Doslovan prijevod). 14 Odiseja, IX, 7.

258

259

ostale, ali danas i u natjecanjima i u bojevima zao staju za drugima. Jer nisu oni nadmaivali time to su mlade vjebali takvim nainom, nego samo zbog toga to su ih uvjebavali protiv neuvjebavanih. Tako te ono koje je lijepo, a ne zvjersko, treba postaviti na prvo mjesto. Jer ni vuk, ni bilo koja druga zvijer, nee se suprotstaviti nikakvoj lijepoj pogibelji, nego samo estit ovjek. 20 Oni koji odvie tome preputaju djecu, zaputajui pri tome nunu naobrazbu, zapravo ih poprostauju, uinivi ih korisnim samo za jedno u dravnikome umijeu, pa i u tome - kako je ve dokazano - gorima od drugih. Ne treba, naime, prosuivati [Spartance] na temelju prijanjih djela, nego prema sadanjim injenicama. Jer sada oni imaju takmace u tome odgoju, dok ih prije nisu imali. Prihvaeno je, dakle, naelo da se treba koristiti tjelovjebom, te kako je iskoristiti (jer sve do dora slosti treba primjenjivati lake vjebe, izbjegavajui strou prehranu i silovite napore, kako se ne bi sprijeio tjelesni razvoj. A nemalen je dokaz to takvo [pretjerano] vjebanje moe priiniti to da se meu olimpijskim pobjednicima ne mogu nai nego tek dvojica ili trojica koji su pobjeivali i kao djeaci i kao muevi, zbog toga to su, vjebajui premladi veoma naporne vjebe, iscrpli svoje snage. Ako se pak tri godine nakon spolne zrelosti posvete drugim nastavnim predmetima, 2 1 onda se u slijedeem ivot nom razdoblju mogu primijeniti napornije radnje i stroa prehrana. Jer istodobno se ne smije naprezati i um i tijelo; 22 naravlju, naime, svaki od tih napora ima oprean uradak; to jest: tjelesni napor sputava um, a umni napor tijelo). 5 Iako smo neke dvojbe glazbi i prije 23 iznijeli, prikladno bi bilo ponoviti ih, te krenuti dalje, kako bi to posluilo kao uvod razmatranjima koja bi tkogod poduzeo dotinome predmetu. Jer niti je lako odrediti koja je mo u glazbi, niti pak radi ega treba
20 21 22 23

30

35

38 38 40 1339 a

10

15

sudjelovati u njoj: da li poradi zabave i otpoinka, kao to treba san i pijanstvo (t, naime, sami po sebi nisu neto valjano, ali su ugodni i istodobno 'odgone brige', kako kae Euripid; 4 zbog toga je tu i svrsta vaju, i slue se svima tima slino: snom, pijanstvom i glazbom, kojima neki pridaju i plesanje)? Ili pak treba smatrati kako glazba pridonosi nekoj kreposti, budui da uzmae - kao to tjelovjeba tijelo priprav lja za togod odreeno - uobliiti ovjekov znaaj, privikavajui ga da moe uivati ispravno; ili pak pridonosi togod ivljenju25 i razboritosti (a to treba postaviti kao tree meu spomenutim stvarima). Nije, dakle, nejasno kako mlade ne treba odgajati radi igre (jer [djeca] se ne igraju uei; i s mukom se stjee znanje); ali isto tako ni [duhovno] ivljenje ne pristaje djeci toga uzrasta (jer niemu nesavrenome ne prilii svrha). Ali bi se moda moglo rei kako se djeca bave [glazbom] poradi zabave koju e imati kao odrasli i savreni muevi. Nu ako je tomu tako, radi ega bi trebali sami uiti, mjesto da - poput perzijskih i medijskih kraljeva - s pomou drugih koji se time bave sami sudjeluju i u uitku i u nauku? Jer moraju to isto bolje izvoditi oni kojima je [glazba] posao i umijee negoli oni koji se njome bave tek toliko vremena koliko treba za uenje. Ako bi se, naime, morali sami truditi oko tih stvari, onda bi se trebali upuivati i u kuharsko umijee, a to je besmislica. To jest, isto dvoumlje ostaje, ak ako glazba i moe poboljati sm znaaj: zato je ljudi trebaju sami uiti, i zato ne bi, sluajui druge, mogli ispravno i uivati i prosuivati, poput Spartanaca? Jer oni, iako ne ue glazbu, ipak mogu - kako kau - ispravno prosuivati koji su od napjeva korisni a koji nekorisni. Isti je razlog i ako je glazba korisna za vedro raspoloenje i ivljenje dostojno slobodnjak: zato bi [mladi] morali sami uiti glazbu, mje sto da uivaju u izvedbama drugih? Dotino moemo razvidjeti i na temelju predodbe koju imamo bogo vima, jer u pjesnika sm Zeus niti pjeva niti svira na glazbalu; mi, dapae, prostacima nazivamo takve, i tako djelovanje ne smatramo dostojnim [slobodna]
Euripid, Bakhe, 381. Ili 'duhovnome ivotu u dokolici'.

20

25

30

35

40

1339 b

Usp. Aristotel, Nikomahova etika, III. 1115a 29. Podrazumijeva se 'slovnica, glazba, risanje'. Usp. Platon, Drava, VII. 537 B. Vidi 1337b 2 7 - 1338a 30.

260

261

mua, osim kad je pijan ili se ali. 26 Ali e moda tim stvarima trebati poslije razvidjeti. Prvo je pitanje treba li glazbu uvrstiti u nastavne predmete ili pak ne treba; i to ona moe postii od onoga troga kojem smo dvoumili: da li odgoj ili zabavu27 ili dostojno ivljenje? Ona se, naime, s razlogom svrstava medu sve t stvari i ini se sudjeluje u njima. Jer igra je radi otpoinka, a otpoinak mora biti ugodan (jer je nekakv lijek muci zbog napora), a dostojno ivljenje - u emu se svi slau - mora sadravati ne samo ljepotu nego i uitak (blaenstvo se, naime, sastoji od toga obojega). Svi se slaemo kako je glazba medu najugodnjim stvarima, bilo ona sama bilo s pjevanjem (jer i Muzej28 kae: 'Smrtni cima najslae je pjevanje'; stoga se ona s razlogom uvodi na zajednike sastanke i zabave, jer moe razveseljivati); tako te bi se i otuda moglo pretposta viti kako mladie treba uiti glazbi. Jer koji su nekodljivi od uitaka, t ne samo to su prikladni svrsi nego su takvi i otpoinku. Nu kako se ljudima rijetko dogaa te postiu svrhu, dok esto otpoivaju i slue se igrama, ne radi vie svrhe nego zbog uitka, korisno bi bilo otpoinuti preputajui se uicima koje prua glazba. Dogaa se te ljudi od igara29 ine svrhu: jer ima moda nekakva uitka i u svrsi, ali ne bilo kakvoga30, i traei jedan uitak brkaju ga s drugim, zbog toga to [uitak] ima neke slinosti sa svrhom samih inidba.31 Svrhu, naime, ne treba izabrati radi neke od buduih stvari, i ni jedan od takvih uitaka nije radi buduih stvari, nego je zbog onih koje su se ve dogodile, kao zbog napora i muke. To bi se s pravom inilo uzrokom zbog kojega trae blaenstvo to nastaje od tih uitaka. Nu ini se kako se ljudi bave
Vidi pogl. 6. Ili 'igru'. 28 Posrijedi je grki mitski pjesnik (Muzej), koji je bio smatran Orfejevim uenikom. Pripisivali su mu mnoge pjesme mitologijskog i vjerskog sadraja. 29 Ili 'zabava'. 30 Podrazumijeva se 'prostaki' ili 'nii uitak'. 31 Usp. Aristotel, Nikomahova etika, VII. 1153b 33.
27 26

10 10

15

20

glazbom ne samo zbog toga ve i zato to je korisna za otpoinak. Nego dapae istraiti valja nije li tako tek pripatkom, jer je narav njena plemenitija nego to je spomenuta korist, i treba ne samo sudjelovati u zajednikome uitku koji ona prua i za koji svi imaju sjetilo (ima u glazbi, naime, nekakva naravnog uitka, te je stoga svim uzrastima i znaajevima ugodna njezina primjena), ve treba vidjeti utjee li ona nekako ne znaaj i duu. To bi bilo bjelodano, ako bi nam se zbog nje i ud mijenjala. A da nam se ud i mijenja, jasno je na mnoge druge naine, oso bito pak na primjeru Olimpovih 32 pjesama; svi se, naime, slau u tome kako one dovode due u ushienost, a usihenje 33 je trpnost udorednog dijela due 3 4 . Uz to, sluajui oponaanja [uvstava], svi suosjeaju, ak i bez plesa i pjesme. Budui se dogaa te je glazba jedan od uitaka, a krepost 3 5 je u ispravnu radovanju, voljenju i mrzenju, bjelodano ne treba nita vie uiti i tomu se navikavati: kao ispravnu suenju te radovanju esti tim znaajevima i lijepim inima. 36 U razmjerjima i napjevima 37 nalaze se najblie istinskim naravima same nalike gnjeva i blagosti, zatim hrabrosti i umje renosti, te svih njihovih opreka i ostalih svojstava znaaja (to je opet bjelodano iz injenica: jer, slua jui ih, u dui se mijenjamo). Onaj, naime, tko je naviknut u nalikama alostiti se ili radovati, blizu je utjeti se istim nainom i u istinskim stvarima 38 (kao ako tkogod uiva promatrajui neiju sliku ni zbog kojega drugog uzroka nego zbog sama oblika, mora

1340 a

10

25

14 15

30 31 31

20

35

25

40

32 Olimp, frigijski glazbenik iz VII. st. pr. Kr. Prema predaji, Marsijin je uenik i pronalaza harmonije. Neki spominju i njegove tune melodije. 33 Ili 'ushiuju due'. Gr. ; lat. quibus animos constat in furorem rapi; engl, they inspire enthusiasm; fran. elles rendent les mes enthousiastes; njem. sie machen die Seele enthusiastisch; novogr. (ispu njavaju due zanosom, ushienou). 34 35 36

37 38

Ili 'onoga dijela due koji se tie ovjekova znaaja'. Ili 'vrlina'. Vidi tumaenje nazivka . Usp. Platon, Drava, III. 401, 402; Zakoni, II. 659 C-E. Ili 'u ritmovima i melodijama'. Usp. Platon, Drava, III. 395.

262

263

mu biti ugodno i promatranje onoga kojega sliku promatra). Dogodilo se da u ostalim sjetilima nije prisutna nikakva nalika udorednim znaajkama, 39 kao u dodirninama ili okusninama, dok je u vievinama 4 0 veoma neznatna (jer likovi jesu takvi, ali u maloj mjeri, i svi ne sudjeluju u takvoj sjetilnosti; uz to, oni i nisu nalike udorednih znaajki, nego su prije nastali 41 likovi i boje znaci udorednih stanja, a to je naznaka u uvstvima 42 ; pa ipak, kolika god bila razlika u njihovu promatranju, mlade ne treba promatrati Pauzonova djela, nego Polignotova 43 , ili kojega drugog slikara ili kipara koji izazivaju udo redne znaajke). Doim u napjevima nalaze se oponaci udorednih stanja (to, je i bjelodano: jer je narav glazbenih suglasja tako razliita da sluatelji bivaju razliito raspoloeni i razliitim nainom pri maju svako pojedino od njih. I neka su tunija i ozbiljnija, kao ona koja nazivaju polulidijskim na pjevima; druga smiruju um, kao oputenije skladbe; neka opet dovode [duu] u srednje stanje i podaruju postojanost, kako ini se djeluju jedino dorska glaz bena suglasja, dok frigijska izazivaju zanos. tome, naime, prikladno govore oni 4 4 koji su sustavno razmi ljali takvome odgoju, jer iznose potkrepe svojim rijeima na temelju injenica). Istim nainom biva i s glazbenim razmjerjem 45 (jer jedno je postojanijeg znaaja, drugo je pokretljivije, a od toga opet jedno je prostijih pokreta, drugo plemenitijih). Iz tih je dakle stvari bjelodano kako glazba uzmae utjecati na udoredne znaajke due; a ako to moe uiniti, jasno je da je valja pribliiti mladei, koju treba odgajati u glazbi. Pouavanje u glazbi, naime, uskla eno je s naravlju toga ivotnoga razdoblja, jer mla dii - zbog svoje mladosti - ne podnose svojevoljno
Ili 'odnoaj prema osobinama znaaja'. To jest: u stvarima koje pripadaju osjetilu dodira i okusa i vida. 41 Podrazumijeva se: likovi i boje koje je nainio slikar. 42 Doslovno: 'u trpnostima'. 43 Pauzon nije poblie poznat; moda je bio u neku ruku karikaturist. Polignot je bio na glasu kao dobar slikar ljudskog karaktera. Usp. i Aristotel, pjesnikom umijeu, 1448a 5,1450a 26. 44 Usp. Platon, Drava, 398 E. 45 Ili 's ritmovima'. Usp. Platon, ibid., III, 399 E, 400.
40 39

30 6 35

nita neugodno, a glazba je po svojoj naravi neto veoma ugodno. I ini se kako postoji nekakva srod nost [u ljudima] sa glazbenim suglasjima i razmjerjima. Stoga govore mnogi meu mudracima ili da je dua suglasje ili da ima u sebi suglasje. Ali kako treba mlade pouavati, da li trebaju sami pjevati ili svirati ili pak ne, kao to se i prije dvo umilo, 4 6 sada bi valjalo raspraviti. Nije nepoznato kako je golema razlika u tome kako se stjeu stano vita svojstva, da li tkogod sm sudjeluje u dotinome umijeu. Jer jedna je od nemogunosti ili barem tekoa da budu valjani prosuditelji umijea oni koji se sami nisu njime bavili. 47 Istodobno djeci treba pruiti neku zabavu, i valja smatrati prikladnim [izu mom] Arhitino egrtalo, koje se daje djeici kako bi se njime zabavila te ne bi razbijala stvari po kui, jer dijete ne moe mirovati. Takvo je egrtalo, dakle, prikladno nejaadi, dok je sm odgoj egrtalo odraslijoj djeci. Iz tih je stvari bjelodano kako djecu treba tako uiti glazbi da je i ona sama izvode. to pak dolikuje a to ne dolikuje kojem ivotnom dobu, nije teko odrediti, te opovri prigovore onih kojima je bavljenje glazbom prostako. 4 8 Prvo, naime, budui da poradi prosudbe trebaju sudjelovati i u izvedbi, zbog toga trebaju jo dok su mladi sami izvoditi glazbu, kako bi, kad budu stariji, mogli pre stati s izvedbom, te kako bi uzmogli prosuivati lijepe [skladbe] i ispravno uivati u njima zbog nauka koji bijahu stekli u mladosti. to se pak tie ukora kojim neki kore glazbu kao ono to ljude poprostauje, nije ga teko opovri, razmotrimo li do koje mjere trebaju sudjelovati u glazbenim djelima oni koji se odgajaju u graanskoj kreposti, te kakvim se napjevima i razmjerjima49 trebaju sluiti, i na kakvim se glazbalima imaju uiti, jer je vjerojatno i to vano. To jest, u tima je opovrgnue dotinog prigovora. Nita, naime, ne prijei da neki naini poduke iz glazbe izazivaju spomenuti uinak. Bjelodano je
46 47 48 49

20

40

25

1340 b 5

30

35

10

40 1341 a

15

Usp. 1339a 10. Usp. 1339a 42. Usp. 1339b 8, 1341b 14. To jest: kojim melodijama i ritmovima.

264

265

dakle kako poduka u glazbi niti smije spreavati kasnije djelatnosti, niti pak izopaivati tijelo, niti ga initi neprikladnim za ratnike i dravnike dunosti: 50 ve u poetku za vjebe, kasnije za primjene. A to bi se u glazbenoj podui moglo postii, ako se uenici ne bi naprezali da postignu ono to pripada vinikim nadmetanjima, niti one zadivljujue i izvanredne izvedbe, to su sada iz javnih natjecanja preli u odgoj, nego kad bi se glazbenim umijeem bavili tek toliko da uzmognu uivati u lijepim napje vima i razmjerjima, a ne samo u onoj uobiajenoj glazbi, kao to ine i neke ivotinje, te gomila robova i djece. A bjelodano je iz toga i kojim se glazbalima treba sluiti. U glazbeni odgoj ne treba uvoditi ni frule, niti koje drugo glazbalo za vinike, kao to su citara i slina glazbala, nego samo ona koja e nainiti dobre sluatelje, bilo u glazbenom bilo u kojem dru gom odgoju. Uz to, frula ne izrazuje udoree, nego vie zanosno uzbuenje, 51 tako te se njoma treba sluiti u onim prigodama u kojima prizor vie tei proienju 53 nego poduavanju. Dodajmo i da je frulanje opreno odgoju, jer prijei upotrebu rijei.
50 Prema nekim tumaiteljima i 'za kasnija prouavanja' (npr. u J. Tricota i B. Jowetta). Gr. - , ; lat. prius ad usus, postea vero ad discipli nas; engl, whether for the bodily exercises at the time or for later studies; fran. qu'il s'agisse de la pratique immdiat de ces travaux ou des tudes qu'on entreprendra plus tard; njem. und zwar zunchst fr das Leben, spter fr das Lernen jener Dinge:

9 10

15

20

25

Stoga su [nai] stari s pravom zabranjivali upotrebu frule mladei i slobodnjacima, iako se ranije bijahu njome sluili. Jer stekavi vie dokolice zbog izobilja i postavi velikoduniji u potrazi za krepou, ve prije a i poslije perzijskih ratova, poneseni svojim uspjesima, upustie se u sve znanosti, s vie ara negoli rasuivanja. Stoga su i frulako umijee uveli meu nastavne predmete. U Sparti je nekakav zborovoa, svirajui na fruli vodio zbor, a u Ateni se frulanje tako rairilo te se gotovo veina slobodnjaka bavila tim umijeem. Vidljivo je to i iz ploice koju je 54 55 Trazip kao zborovoa posvetio Ekfantidu. Kas nije su odbacili frulu na temelju iskustva, poto su uzmogli bolje prosuivati to pridonosi kreposti a to pak ne. Slino se dogodilo i s mnogim drugim drev56 nim glazbalima, kao to su lidijska harfa i mnogo 57 strana lira, te ona to su sluila samo radi pruanja uitka sluateljima, kao 'sedmokutnici', 'trokutnici', egipatske 'stranake', 5 8 i sva ostala glazbala koja trae izuzetno umjene ruke. 5 9 A posve su s razlogom stari zapamtili i priu fruli. Pria se, naime, kako je Atena pronala frulu, pa ju je odbacila. I nije loe to priaju kako se boica rasrdila stoga to frulanje nagruje lice, pa ipak je vjerojatnije [da je to uinila] zbog toga to poduka u frulanju ne pridonosi nita umnom razvoju, a upravo Ateni pripisujemo znanost i umijee. Dakle, mi odbacujemo i za glazbala i za glazbene izvedbe sm strukovni odgoj (a 'strukovni' nam je onaj koji je radi natjecanja; jer tu se izvoditelj ne bavi umijeem radi svoje kreposti, nego radi uitka slua telja, i to onoga prostakoga, te zbog toga sudimo kako to nije slobodnjaka izvedba, nego prije najam nika; a oni se tako poprostauju, jer je loa i sama svrha kojoj tee. 6 0 Budui je, naime, gledatelj proTo jest 'koji je opremio zbor (kor)'. Ekfantid je inae pjesnik iz stare komedije, a Trazip je vjerojatno osobno svirao na fruli pred zborom. 56 Gr. . 57 Gr. . 58 Posrijedi su drevna glazbala sa strunama (gr. , , ).
55

30

35

40

1341 b

10

novogr. ' , (ili za sadanje vjebanje u tome predmetu, ili za kasnije znanstveno prouavanje). Posrijedi je tee mjesto, te otuda i raz like u prijevodima i tumaenjima. 51 Ili 'frula ne djeluje etiki, nego orgijastiki'. 52 Posrijedi je frulaeva izvedba uz svirku i ples. 53 Rije je pojmu 'katarze' (), to je i udoredno i umjetniko proienje, kojemu je korijen u obrednom inu pokajanja ili pomirbe, te u posvetnom ienju; tek mnogo kasnije od toga je postao poseban estetiki pojam u Aristotelovom Nauku pjesnikom umijeu.

15

54

39

60

Usp. Platon, Drava, III. 399, C. D. Usp. Platon, Zakoni, III. 700.

266

267

stak, on obiava promijeniti glazbu, tako te i izvodi telje, koji se pred njim trude, ini takvima i jo sama tijela zbog stanovitih kretnja). Uz to, valja razvidjeti i glazbenim suglasjima i razmjerjima. 61 I treba li radi odgoja sluiti se svima suglasjima i svim razmjerjima ili ih treba razluiti? A radi onih koji se trude oko toga odgoja, trebamo li postaviti tu istu odredbu, ili pak treba dodati togod tree? A budui vidimo kako glazba nastaje od suglasja i razmjerj, i ne smijemo smetnuti s uma koja je mo obojih u odgoju, treba li prije izabrati glazbu ugodna suglasja ili onu skladna razmjerja? Smatra jui, dakle, da su mnogo prikladnoga kazali neki sadanji glazbenici te oni meu misliocima 62 koji imaju iskustva u glazbenome odgoju, one koji ele tonije istraivati pojedinostima upuujemo na t pisce, dok emo mi sada raspravljati poput zakono davca, govorei tim stvarima samo u ocrtima. Budui prihvaamo razdiobu napjeva kako ih dijele neki mislioci, postavivi udoredne, djelatne i ushitbene napjeve, te narav suglasja to je svoj stvena svakome pojedinome od tih, mi kaemo kako se ne treba baviti glazbom radi jedne koristi, nego poradi vie njih (naime, poradi odgoja i proienja - a to je ovo 'proienje' sada govorimo naprosto, dok emo tome govoriti podrobnije u raspravama pjesnikom umijeu 64 - i tree, radi dostojna ivlje nja, radi oputanja te otpoinka nakon napora), pa je
To jest: harmonijama i ritmovima. Usp. Platon, Drava, III. 398 D. "' Gr. bi ' ; lat. quosdam morales, alios actives, nonnullos instinctu divino mentem concitantes; engl, ethical melodies, melodies of action, and passi onate or inspiring melodies; fran. mlodies morales, mlodies acti ves et mlodies provoquant l'enthousiasme; njem. die Lieder in ethische, praktische und enthusiastische t e i l e n ; ; n o v o gr. , (razdioba pjesmovnih skladba na udoredne, dje latne i one koje dovode do zanosa/ushita).
62 61

20

25

30 32 32 35

40

bjelodano da se treba sluiti svim glazbenim suglasjima, ali ne svima na isti nain, nego radi odgoja onima koja su najudorednija, a za sluanje tuih izvedaba i onima djelatnim i onim ushitbenim. Jer uvstvo koje je u nekih dua veoma snano, prisutno je u svima [duama], ali se razlikuje time to je u jednima manie a u drugima vee. kao milosre i strah, te usnit. 6 5 Jer takvim [duevnim] gibanjem neki se silovito ushiuju, i vidimo ih zanesene sve tim pjesmama, ali poto su se posluili napjevima koji dovode duu u boanski zanos, oni se vraaju sebi kao nakon lijeenja i oienja. Isto to moraju pretrp jeti i koji doivljavaju milosree i strah, i u cijelosti oni koji su uvstveni, te i ostali na koliko su podloni takvim uzbuenjama, i svi osjeaju stanovito proienje i olakanje popraeno uitkom. Slino i djelatni napjevi 66 pruaju ljudima nekodljivu ugodu. Zbog toga takvim glazbenim skladbama i takvim napje vima trebaju se natjecati oni koji izvode kazalinu glazbu. Nu budui je gledatelj dvostruka znaaja - jedan je slobodnjak i obrazovan, dok je drugi prostak, kakvi su ve oni meu obrtnicima, najamni cima i slinima, - treba i tima drugima prirediti natjecanja i predstave radi otpoinka. I kao to su njihove due odvraene od onoga stanja koje je prema naravi, tako postoje i zastrane glazbenih suglasja te napjevi koji su estoki i nepravilne boje, a svima priinja uitak ono to im je prema naravi svojstveno, pa treba dopustiti natjecateljima da se pred takvim gledateljstvom poslue i takvom vrstom glazbe. Ali, radi odgoja, kako je ve reeno, 6 7 treba primijeniti udoredne napjeve i takva glazbena suglasja. Takvo je dorsko pjevanje, kako je ranije reeno. 6 8 Iako treba prihvatiti i koje drugo [pjevanje] kakvo preporuuju oni koji se bave mislilatvom i posjeduju glazbeni odgoj. Sokrat u Dravi69 nema pravo kad ostavlja jedino frigijsko pjevanje, zajedno s dorskim, osobito poto je od glazbala odbacio frulu.
Ili 'boanski zanos'. Prema nekim predlocima i 'napjevi koji dovode do proi enja'. 67 Usp. 1342a 2. 68 Usp. 1340b 3. 69 Vidi Platon, Drava, III. 399 A.
66 65

1342 a 5

10

15

20

25

30

Usp. Aristotel, Nauk pjesnikom umijeu, 1449b 27. Samo to obeanje Aristotel ovdje ne ispunjava, i vjerojatno je posrijedi izgubljeni dio navedenog djela.

64

268

269

Jer meu glazbenim suglasjima ono frigijsko ima istu mo kao frula meu glazbalima. Naime, oboje izazi vaju uzbuenost i strastvenost. [A to potvruje i pjesnitvo.] Jer svaki se bakhiki zanos i svako takvo uzbuenje od svih glazbala najbolje izrazuje frulama, a meu glazbenim suglasjima najpogodniji su za to frigijski napjevi (to takoer pokazuje pjesni tvo). Tako je, u emu se svi slau, ditiramb frigijski. A to poznavatelji potkrepljuju mnogim primjerima, te i onim kako je Filoksen pokuao sastaviti diti ramb Mizijci u dorskome suglasju, to pak nije uzmogao izvesti, nego se po samoj naravi vratio na primje renije frigijsko suglasje. dorskome opet suglasju svi se slau kako je najpostojanije i najvie je muevna znaaja. Uz to, budui mi pretpostavljamo ono sred nje krajnostima i zagovaramo tenju prema njemu, a dorsko ima takvu narav naprama ostalim suglas jima, 7 1 bjelodano je kako dolikuje odgajati mlade dorskim napjevima. Postoje, naime, dva cilja: ono to je mogue i ono koje dolikuje. I svi trebaju postupati kako prema stvarima koje su mogue tako i prema onima koje pojedinima dolikuju. A i t su stvari odreene ivot nim dobom, kao to onemoalima zbog starosti nije lako pjevati strastvene napjeve, nego takve sama narav upuuje na oputenije pjesme. Stoga s pravom neki glazbenici kore Sokrata, zbog toga to je opu tenija glazbena suglasja izbacio iz odgoja, pod izli kom da djeluju opojno, ne prema samoj moi opija nja (jer samo pie vie razdrauje ljude), nego zbog malaksalosti. Tako te za poznije doba, kad ljudi ostare, treba se baviti takvim suglasjima i napjevima; i, uz to, ako postoji neko takvo glazbeno suglasje koje dolikuje djejem uzrastu, zbog toga to ujedno

1342b

5 6a

moe pruiti i osjeaj reda i naobrazbu, kakvo je medu svima najvie lidijsko glazbeno suglasje. Bjelo dano je dakle kako treba postaviti tri odredbenice u odgoju: sredinu, ono to je mogue i ono koje dolikuje. 73

10

15 17 17 20

25

30

Filoksen, grki pjesnik (435 - 380 pr. Kr.), pisac poznatog ditiramba Ciklop. 71 Usp. 1340a 42. 72 Vidi Platon, Drava, III. 398 E.

70

Budui da se tekst ovako naglo zavrava, komentatori (kao J. Tricot) s pravom na kraju dodaju: cetera dsuni.

270

271

POGOVOR PREVODITELJA
ZNAAJKE PREDMETA I MOGUNOSTI PRIJEVODA ARISTOTELOVE POLITIKE

I. Od svojeg nastanka Politika je znatno djelovala, upravo kao to jo i danas djeluje. Ona je u Rimljana utjecala ni na koga manjeg nego na jednog Cicerona; na njoj su se sustavno obrazovali bizantinski pravnici, a bavili su se njome i srednjov jekovni aristotelovci kao Boecije. Zapravo ve u XI. st. Politici pie Mihovil Efeki, a nakon Moerbekova prijevoda (oko 1260.) komentira je Albert Veliki. Posredstvom njezine obradbe u Tome Akvinskog - pie Dante svoj spis kraljev stvu na latinskome jeziku (De monorchia). Kao to je openito poznato, na temeljne zasade iz Aristotelove Politike oslanjaju se i takve pretee novovjeke duhovnosti kao Machiavelli, Erazmo, Hobbes, Spinoza, Locke, Montesquieu, Rousseau. Od XVII. stoljea javljaju se brojna kritika izdanja samog teksta, visoke kakvoe i tonosti u jezikoslovnoj obradbi. Glavnim izdanjima teksta smatraju se ona koja su nainili I. Bekker, F. Susemihl, W. L. Newman i O. Immisch. Stoerna po predmetu i utjecaju ve dva tisuljea, Politika nije nita manje nezaobilaziva ni po sklopu i izriaju. Pri prosudbi dotine knjige potrebno je imati na umu kako cjelo kupan izriaj, pa i posebnije jezine znaajke nosivog pojmovlja, ne odreuje smo mislioevo temeljno motrite nego i sm predmet djela. Jer od svih djela iz corpus-a Aristotelicum-a upravo je Politika ono koje je moglo biti privlano najrazliitijim itateljima i sluateljima zbog toga to se bavi odsudnim odredbenicama pojedinanog i drutvovnog ivota kakav je nudan u zajednitvu doma, naselja, sela, grada, drave. Meutim, i tu nas oekuje iznenaenje. Prije svega, sm sadraj nije ono to bi se oekivalo; raspored promatranog gradiva (u VIII. knjiga) zadavao je goleme tekoe ve i drev nim tumaiteljima, dok je upotreba strukovnog nazivlja moda jo najneobinija. Uzeto u prirunu saetku, I. knjiga sadrava odredbu pojma drave. Razmatraju se dijelovi od kojih se ona sastoji.

Grad ili drava sastoji se od sel/naselj, koja su sastavljena od domainstava/kuanstava, a ta se opet zasnivaju na odnosima mukarca i ene, te roba i gospodara. Slijede gospodarske znaajke domainstva, poloaj robova, ena i djece, te pitanje posjeda ili vlasnitva. U II. knjizi posveuje se pozornost savrenim dravnim porecima. Aristotel tu ralanjuje nauk dravi kakav je u Platona, Faleja, Hipodama. Kao najbolje drave prouavaju se Sparta, Kreta i Kartaga. Govori se i znaaju grkih zakonodavaca (napr. Solonu). Predmet III. knjige je graanin, njegove kreposti /ili vrline/, zatim skupine graana i dioba vlasti. Slijedi odnos izmeu pojmova dobar graanin i dobar ovjek, pa razredba dravnih ustava i poredaka: puka vladavina i vladavina manjine, uz narav kraljevstva i same oblike jednovlade. Razliite vrste ili oblike dravnog poretka sadrava IV. knjiga, u kojoj se govori i najboljem dravnom poretku, kako onome naprosto tako i takvim porecima u danim uvjetima ili okolnostima. Bunama, pobunama i prevratima bavi se V. knjiga, u kojoj je i razludba njihovih uzroka. Promatrajui pobune ili prevrate u pojedinim dravama, pisac navodi i naine vladavine kojima bi se moglo sprijeiti izbijanje bun. Primjerenim ustrojstvima pukih i manjinskih vladavina posveena je VI. knjiga, pri emu se posebno istie vanost rasporeda dravnih sluba ili dunosti. Glasovitim 'najviim dobrom', onim to je najbolje za pojedince i drave, bavi se VII. knjiga, u kojoj je i slika savrenog ili najboljeg dravnog poretka, uz opis odgojnog sustava primjerenog takvoj dravi, s njegovim ciljevima, sred stvima i stupnjevima primjene. Odgojnim ili obrazovnim sustavom u savrenoj dravi bavi se i VIII. knjiga, u kojoj se pisac posebnije bavi glazbom i tjelovjebom. Ve i takav ovlaan pregled saetka sadraja otkriva neobi nosti, neusklaenosti i nepovezanosti - ak i oku pukog prosjenika. Naime, koliko god je tu i sprva uoljiva izuzet nost i posebnost razudbe i rasudbe promatranog predmeta, zamjetljiva je i znatna isprekidanost i skokovitost u nizanju i obraivanju postavljenih odredbenica: od temeljne zajednice mua i ene do savrenog drutvovnog ustrojstva. Zapravo, samo po sebi to i ne bi priinjavalo velike tekoe, da se tome ne pridruuju i neke druge otegotne okolnosti, koje su inae - u manjoj ili veoj mjeri - znaajne za Aristotelova djela u onome obliku kako su do nas dola.

272

273

II. to se tie samih predloaka knjige, ukupno je poznato osamnaest grkih kodeksa, od kojih su pet prvotnog znaaja (a potjeu iz XIV. i XVI. st.), s odlomcima koji su iz X. st. Potpun latinski prijevod sauvan je iz XIII. st. (Wilhelma od Moerbeke). To to su predloci iz poznijeg razdoblja samo po sebi ne bi bila neka vea tekoa, ali svakako su prevoditeljima i tumaiteljima dosta muke zadavale otegotne okolnosti u obliku i rasporedu pojedinih poglavlja ili knjiga. Tako od osam knjiga Politike III., V., VI. i VIII. bjelodano su okljatrene ili nepotpune, dok posljednja i nema zavretka. Uz to, cijeli je tekst izpresijecan 'isputenim mjestima' ili prazninama. I pore dak knjiga uvelike je sporan. Najvjerojatnije, knjige nisu ni prvotno prepisivane posve ispravno. Ispremjetane su mnoge reenice i nizovi reenica, pa su i raznoliko rasporeeni. Naravno, razliiti prireivai Politike pokuavali su zavesti red, ali svatko po svojem, pa su tako jo u starini morale nastati i dodatne zamrenosti. Prirodno je, dakle, kako su se Politikom dva tisuljea bavili i filozofi i filolozi - raznorodni prevoditelji i tumaitelji - da se oko nje omotalo podebelo povjesmo pogrjeaka, protuslovlja i nejasnoa. Ponegdje iz teksta stre mjesta gdje su prepisivatelji i predavatelji unosili svoje stavove, pripisujui ih Aristotelu, a gdjegdje su posrijedi i bjelodane krivotvorine potonjih pisaca. Sudei po svemu, Aristotel je napisao vie djel o dravi, dravnicima i dravnitvu, to jest: rasprave - kako bi se danas reklo - 'politikog' sadraja i znaaja. Samo, sva su ta djela, ini se nepovratno, izgubljena. Meutim, Politika se esto povezuje upravo s njima. Sm se pisac zgodimice ili poziva na njih, ili ih na stanovit nain podrazumijeva, to je sve - naravno - samo jo jedna dodatna potekoa za potpuno shvaanje i prevoenje grkog izvornika kakav nam je na raspolaganju. Meu tim izgubljenim djelima spominju se Dravnik, govorniku ili dravniku, Aleksandar ili naselbinama, kraljevstvu, Zakoni u barbara. Aristotel je morao obraditi 158 razliitih ustava i poredaka, od ega je sauvan samo Ustav atenski. Istraivai predmetnog gradiva i njegova rasporeda na pojedine knjige (od I. do VIII.) slau se gotovo svi u tome da je Politika raena i doraivana u razliitim vremenima, s izmjenama i dopunama, kakve su i uobiajene u otvorenom predloku za pouna predavanja sluateljstvu. Takvo to posve naravno podrazumijeva i poesta pozivanja na vlastita ve postojea djela i poznate stavove, ali i neoeki-

vane praznine - uz oekivana esta ponavljanja - te iznenadne prijelaze, to sve ini od Politike necjelovit, rastrgan i skokovit tekstovni sklop, uvelike neusklaen po izrazu, slogu i raspo redu predmeta. Knjiga je uostalom i izvorno ostala nedovr ena, to po sudu mnogih dodue ne mijenja njezinu bit, naime: da ona jest jedno od temeljnih djela drutvu i dravi u Antici, s neizmjerljivim utjecajem na kasniji (pa i dananji) razvoj drutvovnih i dravnih sustava: ue, u Europi, i ire u svijetu, kako na desnici tako i na ljevici, upravo poput Platonova nauka dravi. Moglo bi se, dakle, mirne due zakljuiti kako u osnovi postoje tri razloga 'ispremjetanosti' predmeta i reenica u cijeloj Aristotelovoj Politici: /a/ razliiti prireivaki ili izda vatelj ski rasporedi gradiva u dobivenim rukopisima; /b/ razli ita pisaka pozivanja ili poluupuivanja na ranija (izgubljena) djela; Id sama narav pismenog predloka za predavanja, u kojem se navode i ponavljaju glavne toke, dok se ostalo dodaje i popunjava prema predavakoj potrebi. A sve t tri znaajke jo se najbolje oprimjeruju u III. knjizi Politike. Uostalom, O. Gigon e rei kako ta istraivanja drutvu/ dravi pripadaju nedvojbeno najnejedinstvenijim Aristotelo vim tekstovima, jer ono to bi trebalo ii zajedno, posve se razdvaja; nespojivi stavovi niu se bez ikakve oporbe jedan uz drugi, a kao dodatak povrh svega toga nailazimo na este propuste ili praznine. Za sm nagli zavretak knjige - koja se inae pokazuje kao hirovita, mjeovita i raznorodna mjeavina - taj tumaitelj i prevoditelj na njemaki kae ovo: Aristotel je tako mogao iste stvari pretresati na trima mjestima ili vie, a prigodice moda jo i u vie oblika. A uredniku /prireivau/ teksta bijae onda cilj, dijelom izbjei ponavljanja to je mogue vie, dijelom spasiti to je mogue vie tekstova, a dijelom napokon da iz tih tekstova oblikuje itke pojedine knjige. Stoga nije udo to u mnogim Aristotelovim knjigama koje su do nas dole stoje stvari koje nismo oekivali, dok manjkaju one koje nam se ine nunima. U naem sluaju urednik je donio tekstove glazbi, koje nije mogao drugdje svrstati, a to to je njihov opseg poremetio stvarnu ravnoteu knjige, njemu nije smetalo. I zatim neto dalje: ... jer i ovlaan pregled pokazuje kako je Politika neobino nepregledna. Na vie mjesta tekst se sastoji od 'odlomaka', koji su tek labavo povezani, i suvremeni itatelj mora to znati, kako bi se tu uope mogao snai. (O. Gigon, Uvod, str. 45-45 passim.). Ve je napomenuto kakve tekoe mogu priinjavati pieva esta pozivanja na ve napisana djela (koja su izgubljena),

274

275

a nita manja nezgoda nisu ni mjesta gdje su pieva obeanja kako e neemu jo govoriti (koja pak ne ispunjava). U svezi s takvim i slinim dvojbama dobro je imati na umu to kae W. D. Ross u latinskom predgovoru grkom tekstu (prema kojem je nainjen ovaj na prijevod): ... necesse est multis locis Politicorum studere in quibus Aristoteles aut dicit se de aliqua re iam scripsisse aut promittit se de ea posterius scripturum esse; quod opus tractatum separatum potius quam partem praefationis requirit (to jest: potrebno je pozabaviti se mnogim mjestima u Politici na kojima Aristotel ili kae kako je nekoj stvari ve pisao ili obeava kako e njoj poslije pisati, a takvo to prije zahtijeva posebnu raspravu negoli dio predgovora; Praefatio, viii.) I napokon, mnogim nagaanjima oko toga zato je Aristo telova Politika ostala nedovrena (naime: zbog ega nam nije sauvan njezin zavretak, koji sudei po svemu ne bijae bio poznat ni u starini) ve spomenuti njemaki komentator dodaje i ovu mogunost: Pomisliti bi se napokon moglo, nisu li moda opsena i u helenistikim stoljeima vrlo utjecajna politika djela Teofrasta (Aristotelova uenika) ako ve ne skrivila nestanak zavrnog dijela Aristotelove Politike, a ono ga barem ubrzala. U cijelosti imamo dojam da sve negdje do Ciceronova doba peripatetiku znanost dravi bijae zastupao Teofrast, a ne Aristotel; tek u doba carstva mogla su propasti Teofrastova djela, ali tada ve nije vie bilo ni samog zavretka Aristote love Politike. Koja je od ocrtanih pretpostavaka napokon najvjerojatnija, ovdje se ne moe pretresati, niti se pak moe konano rijeiti s materijalom koji nam je na raspolaganju. Pa ipak, unato prazninama, to djelo ostaje najsadrajniji i najdojmljiviji dokument antikog nauka dravi. (O. Gigon, ibid., Primjedbe, str. 394.)

III. Kada, dakle, ne bi bilo spasonosne tvrdnje (koja je veinom prihvatljiva, a dijelom i potkrijepljena) kako se Aristotel u Politici poesto poziva na svoja prethodna djela slinog predmeta i znaaja /nama - kako je ve reeno - nepoznata osim po naslovima/, sm tekst bi se esto morao promatrati kao sloevina raznorodnih odlomaka koje povezuju tek kljuni obraivani pojmovi. To jest, ako drukijega vezivnog tkiva ovdje doista manjka, ostaje nosivo pojmovlje, na koje se uvijek moemo osloniti, te ga po potrebi izdvojiti i prouavati 276

i po nastanku i po znaenjskoj upotrebi... Naime, desetak openito poznatih grecizama (kao politika, demokracija ili tiranija) obino se bez ikakva pridraja ostavljaju i u prije vodu, bilo u izvornom pismu ili podomaeno. Preutno se to uzima kao neto posve naravno. Pa i u sluajevima gdje su prevoditelji predlagali inaice prepoznatljiva smisla i znaenja, ili pak jednolane ili vielane 'saete rjenike odredbe' - koje bi morale pomoi shvaanju izvorne poruke -, nai slubeni predavai drevne mudrosti radije su mimoilazili ili odbacivali takve mogunosti i ostajali vrsto pri tuicama koje se znaenjski poistovjeuju s novinskim izlizanicama, u obliku proste govornike monete. Naime, to to puka itateljska ili sluateljska veina upotrebljava radije uobiajene tuice, jo uvijek ne znai da ona i razumije to one znae. A dodatna zbrka nastaje zbog toga to dotine natuknice nikako nisu isto za svijet izvornog grkog zajednitva i suvremene dravne sustave. U najboljem sluaju, t navodno svima poznate tuice poprimile su prava ili kriva nova znaenja, koja nikako nisu istovjetna s izvornim sadrajem danih pojmova. Kako bismo doznali to je tu zapravo posrijedi, pozabavit emo se nekolikim primjerima. Imenice kao monarhija, aristo kracija i demokracija toliko su poznate da se obino i ne pita to one znae. Prije svega, t se pojmovi veu uz drevne dravne sustave Atene, Sparte, Kartage, Krete, Egipta. Od grke drevnine do dananje upotrebe doivjeli su goleme mijene. Na tome dugome putu kroz vrijeme i prostor dodavana su mnoga, pa i neoekivana znaenja. Zapravo, uspore en s polaznim, izvornim stanjem svaki je od tih pojmova danas pred nama poput znaenjske snjene grude to se izvaljala u pravu gromadu. Pa ipak, unato svim povijesnim pridodacima i krajnjim odmaknuima smisla svaki je od njih znaenjem svojeg korijena vezan uz osnovni sadraj polaznog pojma. To je vjerojatno jedan od razloga zato se neki tumaitelji tvrdoglavo dre tuica... Pri tome se, meutim, nedvoj beno gubi iskonski, izvorni sadraj tih danas odve poznatih nazivaka. On se opet moe shvatiti samo ako se prije tono odredi to znai obuhvatniji pojam, koji je svima njima i smisaono polazite, a to je nedvojbeno , zajedno s grozdom nazivaka koji se iz njega izvode. Korijenski rije je srodna sanskrtskom pur (grad); u osnovi je znaenje utvrda, tvrava, utvreno pribjeite, sklonite, pa onda grad, gradska zajed nica, viegrad, gornji grad (', urbs), gradodrava, drava (civitas). Taj sredinji pojam francuski prevoditelj odreuje ovako: Naziv (cit, ville, tat) moe se uzeti bilo u znaenju

277

zajednitva graana, bilo u znaenju svakog okupljanja, svake skupine pojedinaca, koji zaposjedaju jedno odreeno podruje. U prvom znaenju, rasprenost graana ne prijei opstanak grada/drave, dok je u drugom sluaju drava vezana za zemlju i nestaje. (J. Tricot, ibid., str. 175.) Ovdje je bjelodan skok u mnogo novija znaenja, koja su posljedica dodatnog domiljanja to je hranjeno naukom dravi koji se zasniva na dva tisuljea europskog dravnog iskustva. Tricot e slino postupiti i s pojmovnim parom - , jer mu je prvome glavna svrha organizirati ustanovu drugoga, koji je pak najvii organ drave (str. 198, ibid.). Jo e dalje otii suvremeni ruski tumaitelj, jer prema njemu sredinji antiki pojam ima jo noviji sadraj: Nazivak politija obino se upotrebljava za oznaivanje republikanskog ustrojstva, prvenstveno demokratskog. (APHCTOTEJIb, COHHHEHHH, TOM 4, str. 765.). Takvo to doista moe poprilino zbuniti i upuenijeg itatelja, a kamoli prosjenika koji se priprema shvatiti antiki nauk dravi. Sm sadraj pojma jo se vie zamuuje, uzme li se u obzir da u predgovoru postoji i drukije tumaenje istog termina. U Politici za oznaivanje dravnog poretka, u kojem se vlast nalazi u rukama veine - 'srednjih' ljudi, koji posjeduju odreenu neveliku dohodarinu i upravljaju dravom u inte resu svih graana, Aristotel upotrebljava termin 'politija'. /Istina, on upozorava, kako ta rije moe znaiti i dravno ustrojstvo uope (III. 5,1279 a 35). U tako irokom smislu termin 'politija' susree se mnogo puta u Politici./. (Ibid., Uvodna rasprava, str. 42.) Njemaki prevoditelj mnogo je oprezniji. On upozorava i na pojmovne veze koje nama danas nisu vie poznate, ali i na nedosljednost i kolebljivost u samoj upotrebi nazivaka, meu koje svakako ide i najpoznatiji grozd grecizama od politije do politike, s ime je ne samo u drevnoj korijenskoj vezi i najsu vremenija - policija... Ve po svojem imenu 'politija' je poseban oblik. Svoje podrijetlo ona mora imati u odreenim politikim programatskim tezama, koje nama vie nisu shvatljive; bjelodano je samo da je ona bliska spartanskoj dravi kojoj se mnogo raspravlja. (O. Gigon, ibid., str. 34.). Usput budi reeno, Gigon je ve prije doveo u pitanje prevoenje 'politije' / /kao 'ustav' (Ibid., str. 29.), koji mu je manjkav. Me utim, on nikako ne previda nestalnost u Aristotelovoj upo trebi nazivaka, naime injenicu da njegova terminologija nije ni stroga ni jedinstvena (str. 30.).

A ni sama politika nije pojam tako jednostavan kao to se sprva moe initi. Prije svega, ona izvorno nije znaila sve ono to danas znai ili se misli kako znai... tome to je drevnim Grcima i Aristotelu znaila politika, pisac predgovora novo grkom prijevodu Aristotela Panags Lekatsas kae: U Grk uope i u Aristotela odredba toga pojma drukija je od one koju on ima danas; ona je bila znanost, a ne primjena /djelatnost/; znanost koja se openito tie znanja dravnom poretku, koja kao takva ukljuuje pravednost, udorednu i dravniku inidbu; s inidbenog motrita, poli tika je pouavanje graana u djelatnosti dravnog ivota. (Uvod, str. 63). I napokon, pojmovno trojstvo polis-politija-politika nudno za sobom povlae i pojmove naroda i puka. Gigon to povezuje i razrauje ovako: ... 'politija' /dravni poredak/ je poredak stanovnika 'polis-a' /to je ovdje prevedeno kao drava, ali se ta dva pojma u cijelosti nikako ne pokrivaju/. Ve se ovdje mora rei kako se politija prema polisu odnosi kao oblik prema tvari. (Ibid., Primjedbe, str. 294.). Doim, nasuprot takvome poretku, ili izvan njega, nalazi se 'narodno zajednitvo': S onu stranu dravnog poretka polis-a stoji u naelu proizvoljno proirivo plemensko i narodno zajednitvo //. (Ibid., Primjedbe, str. 297.) I pojam narod bio bi sm po sebi razumljiv, da se ne odreuje kao posebnije zajednitvo, koje redovito nije istov jetno s pojmom puk, kao to emo to poslije vidjeti. Termin /narod/ oznauje kod Aristotela stanovito 'zajednitvo' koje je ire i mnogo razvijenije nego li je /drava/. Narod moe imati zakone i rtve, ali zbog prostranosti svojeg podruja i velikog broja svojih pripadnika, on ne posjeduje dravni ustav u pravom smislu, i nije postigao jedinstvo i snanu organizaciju grke drave. Tuinski narodi, osobito Macedonija, njemu su . (J. Tricot, str. 26.) Uostalom, prema novogrkom prevoditelju i tumaitelju Aristotela / ima ovo znaenje: Danas rije /narod, nacija/ ima posebno znaenje, i oznauje uglavnom razliku od ostalih istovrsnih cjelina: skupinu ljudi povezanih zajednikim povijesnim ivotom, zajednikim podrijetlom i jezikom, te svijeu da su zbog toga potrebni jedni drugima, takozvanom 'etnikom' svijeu. U /starih/ Grka imao je taj pojam ogranieno znaenje; oznai vao je pojedina grka plemena prema nadimku /atiki , dorski / ili pak openito /helenski narodi/. U Aristotela taj se naziv upotrebljava za barbarske i neorganizirane 'puke' 279

278

//, koje uglavnom naziva , dok Grke kao cjelinu naziva ' , za razliku od naziva po plemenima, ' '. (P. Lekatsas, ibid., str. 58-59.) Dakle, Aristotel u Politici razlikuje rije (narod, nacija) od rijei (puk), koja je u lat. obino populus, plebs, eng. people, fr. peuple, njem. Volk. Vidimo kako postoji i trea rije , koja se dijelom razlikuje od dvije navedene a dijelom im se znaenja preklapaju. Slino je i s hrvatskim rijeima puk i narod. Obje su potvrene od starine i obje su slavenskog podrijetla. Prema Akademijinu rjeniku, rije puk (koja se veinom upotrebljava u hrvatskih pisaca) obraduje se na nekih deset stupaca, a narod na est. Puk obino znai populus, progenies, plebs, vulgus, multitudo, a narod-progenies, homines, populus, genus, natio. ini se kako se vrlo rano u oba sluaja izdvaja i znaenje turba, populus (). Pa iako postoje mnoge znaenjske podudar nosti rijei puk i narod ve od davnine, uva se i ono posebnije, moda i zbog mogue korijenske veze s rijeju . Ako, naime, postoji potvrena razlika izmeu t dvije rijei, i ako Aristotel razlikuje i , bit e preporuljivo zadrati takvo razlikovanje i u naem prijevodu, tim prije to nam je ono i potrebno, kao to e se vidjeti iz daljnjih navoda. Stoga mi posve s razlogom prevodimo kao 'vlada vina puka' ili 'puka vladavina'. Korijenska rije ima sinonim koji znai puk, puina, ratnitvo, puanstvo. Usporedimo li sinonimne pridjeve u novogrkom - , vidjet emo kako se prvi na ruski pre vodi kao narodno-demokratski, a drugi kao demokratski. Sinonim njemaki je Volksherrschaft, dok je - Demokratie, Republik. Prvo bi bilo naprosto 'pukovlada', a drugo puka, puanska vladavina. Meutim, u starih je Grka katkad znaila isto to i (Poebeiherrschaft) - 'vladavina svjetine', to je esto posrijedi i kod Aristotela... Zbog svega toga nedvojbeno je uputnije prevesti nekolikim rijeima (pa i u obliku stegnute rjenike odredbe) vieznani izvorni nazivak, ostavivi naravno i mogunost njegove nepre vedene upotrebe u obliku ponaene tuice, uz upozorenje kako u drevnini napr. demokracija nije znaila - i nije ni mogla znaiti - ono to znai u dananjim imenovano demokratskim dravama bilo Istoka bilo Z a p a d a . . . A i u samog Aristotela odredba je neto drukija: Stoga i odreuje demokraciju kao dravnu upravu u kojoj openito slobodnjaci sudjeluju u vrhovnoj vlasti, bez razlike i imuni i neimuni, ali kao oni koji su veina. (P. Lekatsas, 280

ibid., str. 56.). Nemojmo, uz to, zaboraviti ni to kako Aristo tel demokraciju svrstava meu zastrane /ili izopaenja/ ustav nih poredaka, zajedno s tiranijom i oligarhijom. I dalje - kako izlae spomenuti novogrki tumaitelj - oblik zastrane demo kracije je demagogija i ohlokracija, emu je bjelodano potre ban prijevod nazivaka: 'puka vladavina', 'zavoenje svjetine' i 'vladavina svjetine', inae dotini pojmovi ne bi bili do kraja jasni. Uostalom, pogledamo li to je demokracija prema nekoli kim dananjim odredbama (u desetak jezinih prirunika), gotovo emo zorno zamijetiti razliku izmeu izvornog sadraja pojma i razliitih suvremenih tumaenja i primjena. 1/ democracy: government by the people; rule of the majo rity; a form of government in which the supreme power is vested in the people and exercised by them indirectly through a system of representation and delegated authority in which the people choose their officials and representatives at peri odically held free elections (Webster's Third New International Dictionary); 2) demokratija, forma gos-va, osnovannaja na priznanii naroda istonikom vlasti, ego prava uastvovat v.reenii gos. del soetanii s irokim krugom grad. prav i svobod. V klas. ob-ve D. vsegda javljaetsja vyrazeniem diktatury gospodstv. klassa. (Sovetskii enciklopedieskii slovar); 3) Demokratie, Volksherrschaft, eine Form des polit. Lebens, die von der Gleichheit und Freiheit aller Brger ausgeht und die Willensbildung der Gemeinschaft oder des Staates vom Willen des gesamten Volkes ableitet (Der Neue Brockhaus); 4) Demokratie, Staatsform, deren Inhalt vom Charakter des jeweiligen Staates bestimmt wird. Die Demokratie ist eine Staatsform, eine der Spielarten des Staates. (Lenin, 25, 486) (Philosophisches Wrterbuch, Leipzig, 1975); 5) Dmocratie. Doctrine politique d'aprs laquelle la souverainet doit appartenir l'ensemble des citoyens; organisation politique (souvent, la rpublique) dans laquelle les citoyens exercent cette souverainet. (Le Petit Robert); 6) Democrazia. Forma di governo in cui la sovranit risiede nel popolo che la esercita per" mezzo dlie persone e degli organi che elegge a rappresentarlo. (// Nuovo Zingarelli); 7) democracia. 1. Regimen politico en que el pueblo ejerce la soberania. 2. Doctrina politica favorable a la intervencion del pueblo en el gobierno. (Diccionario general ilustrado de la lengua espanola, Vox); 8) DEMOKRACIJA, oblik upravljanja dravom u kojem 281

sudjeluje cijeli narod, najee posredstvom izabranih pred stavnika; drutveno-polit. sistem u kojem vlada veina, uz osiguranje politikih prava manjine, te osobnih polit, prava svakog graanina; drutveni odnos tolerancije za koji su pre sudna naela slobode, pravde, jednakosti i zajednitva. (Opa enciklopedija, JLZ Miroslav Krlea); 9) demokracija. 1. vlada naroda; politiki poredak u kojem vlast pripada narodu; drava u kojoj je na vlasti narod preko svojih predstavnika. 2. narodne mase, napredne snage. 3. sloboda uope, naprednost, progresivnost. (Rjenik stranih rijei, B. Klai). Sve u svemu, navedene suvremene odredbe posveenog pojma demokracija (koji se u svjetskoj primjeni danas vie otkriva kao manjak ili neprisutnost onog sadraja koji sm nazivak zagovara pa ak i kao njegova ista opreka negoli kao njegova ozbiljenost) unato sadranoj slinosti i okvirnim svjetonazornim razlikama, bjelodano pokazuju kako im manjka izvorno antiko znaenje; dapae: stanovit unutarnji pridraj prema puku, stav koji je u Aristotelovu djelu sadran, pa i izriit, sustavno se mimoilazi pa i preuuje. Naime, teko je i zamisliti da bi Aristotel bio nekakav zagovornik demokra cije u suvremenome smislu, kad je on tek suzdran opisiva i prosuditelj 'puke vladavine' kao 'zastrane' (novinski reeno: devijacije ili deformacije) pravog poretka. Stoga, kako bi se upozorilo upravu na tu osnovnu razliku, donosi se i prijevod izvornog pojma, koji se moe primiti i kao prevoditeljska i tumaiteljska dopuna preirokom i preotrcanom 'globalnom grecizmu'... To jest: ako su t razliite dananje odredbe na razliitim jezicima iako korijenski vezane za iskonski pojam - poprilino odmaknute od izvornog znaenja, ili barem ono liko razliite od njega koliko se i meusobno razlikuju, - upo zorenje na polazni smisao ne moe biti na tetu. A omiljena meunarodna krilatica grkog podrijetla takvim se dodatnim tumaenjem nipoto ne iskljuuje, nego se dapae nastoji izotriti znaenjski snop dotinog nazivka u Aristotelovu pred loku, jo najvie zbog toga to su 'pukovoe' poznijih stoljea nadodavale toliko toga polaznome znaenju pojma da se gotovo zatrpao pravi smisao Aristotelove upotrebe naeg sre dinjeg nazivka. Naravno, na isti nain mogli bismo pokazati kako mnogo drukija nije sudbina ni monarhije i aristokracije. I tim se nazivcima, to naravno to protunaravno, toliko izmijenio i proirio smisao, da se i u njih gotovo izgubilo izvorno znaenje. Stoga, kad se oni svedu na polaznu odredbu - kao 'jednovlada' ili 'vladavina najboljih' onda bi takvu prevodi-

lako-tumaiteljsku napomenu trebalo primiti barem kao dodatak uobiajenom nazivku, ako ve ne kao upozorenje da postoje bitne razlike izmeu Aristotelove i dananje upotrebe 'nositelja pojmovnog sadraja'. IV. okvirnim naelima i radnim zasadama pri ovakvoj vrsti prevoenja prevoditelj je ve pisao u strukovnim pogovorima i predgovorima svojim ostalim prijevodima Aristotelovih djela (Nikomahova etika, Metafizika, Fizika). Stoga nema potrebe ponavljati ve reeno. Mjesto toga ini se uputnije zadrati se na znaenjskim svojstvima nekih nosivih pojmova i znaaj kama njihovih moguih prijenosa u hrvatski jezik. Ne samo prosjeniku koji uitava Aristotelovu Politiku nego i upuenijem strukovnjaku esto izmie injenica (zbog nepoznavanja izvornog predloka) da Aristotel nije ni ovdje posve sustavno upotrebljavao temeljne nazivke, a katkada ne ak ni primjereno. Nailazimo tako i na ovakve sudove u poz navatelja i tumaitelja Aristotelova djela: Sve do danas je ostalo nejasno otkuda je Aristotel za vladavinu veine koja tei zajednikoj koristi uzeo ime politija /,/ i zato se vrsto dri toga imena, koje je kao terminus technicus posve neprimjereno. (O. Gigon, ibid., Primjedbe, str. 305.) Zapravo, meu dananjim poznavateljima Aristotelove Politike O. Gigon svakako ne zauzima posljednje mjesto, pa ipak se on jo najvie ali na tekoe s Aristotelovim djelom, i to pri prijenosu na njemaki jezik, koji je prevodilaki u mnogo boljem poloaju nego to su francuski i engleski, kad je posrijedi to blii prijevod temeljnih nazivaka, ve zbog veeg stupnja kovkosti njemakog jezika i izobilja razliitih strukovnih inaica nainjenih prema grkim uzorcima. Ili moda upravo zbog toga to se ne zna da li je Gigon temeljitiji ili oprezniji prevoditelj ili tumaitelj, nailazimo u njega i ovakve zamjedbe primjerima tegotnog prevoenja (na primjer, kad su posrijedi nazivci kao 'rukorade', 'rukotvorci', koji inae ne bi trebali zadavati muke njemakome prevo ditelju): Za Aristotela su u istome redu s robovima oni kojih posao poiva iskljuivo na radu ruku (bez sudjelovanja duhovnoga plana). Za izdvajanje toga stalea najniih runih radnika (koji nisu pravno, ali su ipak antropologijski robovi) upotrebljava Aristotel terminus technicus 'hemes' , koji mi poblie

282

283

ne moemo objasniti. (O. Gigon, ibid., str. 300.) Dogada se, uz to, katkada da prevoditelj - i preavi sve jezine zapreke - ne moe odrediti pouzdano emu je rije u dotinome izriaju. Tako na primjer, kada pisac razmatra razlike u stano vitim krepostima (izmeu kreposti vladatelj i onih vladanik), postavlja se pitanje: to je posrijedi - nije li moda i razlika izmeu proizvoditelj i upotrebitelj? A moda je tomu uzrok naprosto odve stegnut i 'neslikovit' Aristotelov izriaj... U takvim sluajevima prevoditelju nita drugo ne preostaje nego ostaviti onakvom kakvu je i naao tu spornu tvrdnju, koju je Aristotel tako saeto uobliio, da nam izmie to on zapravo hoe rei i na to mu se dotino odnosi. Uostalom, moda posrijedi i nije nita drugo nego stari pisaki grijeh obuhvaen Horacijevom izrekom: Brevis esse laboro, obscurus fio. Meutim, moda sama narav njemakog jezika (koji dopu ta te omoguuje i doslovne prijevode, a bez goleme tete po itljivost i razumljivost) i nije uzrok navedenoj prevoditeljskoj zdvojnosti. Prije e sve to biti i zbog neto korjenitijeg obradbenog naela, prema kojem se do krajnjih granica tuje ne samo izvorni smisao rijei, nego i prvotni raspored reenica u predloku, pa se nastoji mimoii sve to su dodavale druge ruke i druga vremena. Prihvativi takve zasade kao svoje radno polazite, prevoditelj je - izabravi najtee - i mogao oekivati samo najgore, koje znade uslijediti kao iznenaenje i nakon najveeg uloenog truda. To jest, Gigon i nije mogao oekivati da e lako proi kad se ve omeio i opteretio - uza sve ostalo - i ovakvim pristupom: Istraivanje je stoljeima pokuavalo pridati tekstu vie koherentnosti i dosljednosti s pomou premjetanja, brisanja i si. Danas znamo da tako ne ide. Moramo ostaviti tekst onakvim kakav je, te pokuati tumaenjem prodrijeti esto i iza nespretnog rasporeda antikog prireivaa teksta, i svaki pojedini komad Aristotelova rukopisa samostalno istraivati u odnosu na sadraj i nakanu. (Ibid., str. 21.) Ako bi se uinilo neobinim to se toliko zadravamo na dvojbama i tegobama njemakoga prevoditelja, neka se uzme u obzir da ni dvoumlja hrvatskog prevoditelja ne mogu biti bitno drukija, to zbog kovkosti koja je slina u oba jezika to zbog prijevodnih tradicija koje nisu daleko jedna od druge. U takvim prigodama engleskom e prevoditelju uvijek biti lake - moda i zbog toga to polazi od lake ostvarivih naela prevoenja. On, naime, ne oklijeva primijeniti ni ovakve radne zasade: U pokuaju da se prenese neto od sloenosti znaenja to

je sadrava u nekim grkim nazivcima, za njihov prijevod upotrijebljene su razliite engleske rijei. (T. A. Sinclair, Uvod, str. 22.) S istom lakoom s kojom se odvauje prevoditi poesto iste grke rijei (dakle: Aristotelove strukovne nazivke) razliitim engleskim zamjembenicama, dotinik bez mnogo okolianja unizuje i odbacuje kljuni srednjovjekovni prijevod na latin ski, a da se pri tome isto toliko nije htio prisjetiti bitnih razlika izmeu latinskog i engleskog naina prevoenja koliko nije pokazao ni sklonosti da shvati razloge i drukijeg pristupa prijevodu mislilakih temeljaca. Utjecaj Aristotelove Etike i Politike ne pojavljuje se u zapadnom kranstvu sve do trinaestog stoljea; taj poetak se pripisuje trojici lanova Dominikanskog reda - Wilhelmu od Moerbeke (u Flandriji), Albertu Velikom i Tomi Akvinskom. Wilhelm od Moerbeke poznavao je grki dostatno dobro da naini doslovan prijevod na latinski za upotrebu Albertu i Tomi. Njegove verzije Etike i Politike su sauvane, jedva razumljive, ali zanimljive kao vjebe u prevoenju. (T. A. Sinclair, The Politics, Uvod, str. 11-12). Istini na volju valja rei kako je u Engleza uobiajen takav stav prema doslovnijem ili vie jezikoslovnom prijevodu ope nito, uvjetovan vjerojatno i injenicom to je na engleski (zbog same naravi engleskog jezika) takav prijevod najee nemo gu, dok je uglavnom ostvarljiv pa i est na njemakom ili na slavenskim jezicima, upravo kao i na latinskom. Naime, pre voditelju s takvim polaznim stavom i 'irilometodski nain prevoenja' (koji je temelj cjelokupne slavenske pismenosti i knjievnosti) bio bi posve neprimjeren... Naravno, upuenik e odmah prepoznati kako je ovdje u pozadini spora razlika izmeu sintetskih i analitikih jezika, koji zapravo i ne mogu imati isti pristup prevoenju. Me utim, engleski i dananji romanski jezici i ne moraju biti 'isto' analitiki jezici, kao to latinski, njemaki i slavenski jesu nedvojbeno sintetski jezici, ali dobri prijevodi u objema skupinama pokazuju kako ni jedni ni drugi ne mogu izbjei oslanjanje na korijenski smisao, osobito kad se radi znan stvenim i mislilakim djelima. Zapravo, gotovo da nema ni jednog nosivog nazivka za koji ne vai etimologijsko naelo. Desetine pa i stotine rijei iz Aristotelove Politike pokazuju kako su naprosto neprozirne i neshvatljive ako se ne uzme u obzir i znaenjski sadraj samog njihova korijena - od anarhije pa sve do monarhije. To naelo korijenskog znaenja ili smisla, tog 'iskonskog kuita pojma', stari su istinski potivali, a suvremenici ga ne mogu zaobilaziti. Naime, 285

284

upravo je to posrijedi i kad je samo pievo shvaanje korijena krivo, kao u sluaju pojma (vidi: Fizika 197 b 30, uz podrubnu primjedbu). Zbog svega toga nee biti suvino potrudi li se prevoditelj oko korijenskog, iskonskog ili izvornog smisla, ostavljajui pri tome uobiajenu tuicu kao znaenjsko potapalo, jer je ona kao znaenjska izlizanica postala preiroka pa i razvodnjena znaenja, te je esto i bez ikakve sveze s prvotnim smislom, sadrajem i upotrebom. Uzmemo li tako kao primjer drevnu i dananju uestalicu kakva je demagog (koja, istina, ni danas nije bez svoje iskonske znaenjske pupkovine!), odmah emo vidjeti kako njezino prvotno znaenje prevoditelji ne mogu zaobilaziti, pa bio njihov jezik i ne-znam-koliko analitiki. Toga je i te kako svjestan suvremeni francuski prevoditelj. Nakon njegove primjedbe dostatno je bjelodano koliko bi bilo uputno ostavljati u prijevodu samu tuicu (preoptereenu znaenjskom poputbinom od dva tisuljea), a bez poetnog odredita pojma, kojem je ipak rije: Nazivak uzima se, unutar istog poglavlja, sad u svojem korijenskom znaenju voditelj puka, voa puanske stranke, sad u pogrd nome smislu istinskog demagoga I 'zavoditelja puka'./... (J.Tricot, ibid., str. 357.) Traei to pogodnije rijei i oblike - kako bi to primjere nije izrazio prvotnu poruku - prevoditelj e posve prirodno posegnuti i za starijim, rjeim i neobinijim oblicima, izlaui se dakako opasnosti da mu i upueni i neupueni prigovore takozvane 'arhaizme'. Ali, ima li se na umu koliko je vaan prijenos izvornog znaenja, toboe zastarjele rijei nisu onda stilske, nego su i te kako i semantike nunosti. Naravno, najiri krug troitelja jezika (kojima je neupuenost najbolje opravdanje) sve to je neto starije smatra i zastarjelim, dok upuenici odvie ovisni od stava i miljenja veine, lagodno se za njom povode (za to i nemaju istinskog opravdanja). Zna jui sve to, prevoditelj e se ak i ispriavati (to uope ne bi trebao initi) kad upotrijebi uvjetni arhaizam. Tako O. Gigon kae za rije Tugend {, krepost): Najvee pravo na sudionitvo u dravnim slubama imaju oni koji su se posredstvom kreposti (nek se oprosti ova staromodna ali zgodna rije za oznaivanje najvieg udored nog svojstva) najvie pribliili savrenom ivotu i blaenstvu. (O. Gigon, ibid.,Primjedbe, str. 307.) Ali napokon, kako god prevodili (trsili se da budemo to doslovniji ili to itkiji; nastojali spojiti jedno i drugo, uz togod tree, koje je takoer poeljno), mi ne moemo izbjei sudbinu bilo kojeg prijevoda: da jedan manji ili vei dio 286

izvornika nikad ne uspijevamo prenijeti. To jest: i na zagovor 'korjenitog' prijevoda ne nijee i ne iskljuuje slatkogorku istinu koja uvijek prati prevoditeljski posao. Jer u zavrnici vreba nakostrijeeno dvoumlje zbog toga to ishod uvijek moe biti neizvjestan. A u tome duhu i inae samopouzdani T. A. Sinclair zavrava predgovor svojem prijevodu (Ibid., str. 22.): itatelj treba imati na u m u . . . da prevoditelj evo tumae nje Aristotelova znaenja ne mora uvijek biti prihvatljivo. On je pokuao uiniti Politiku itljivom; od njega se ne moe oekivati da je u svemu uini i laganom.

POPIS UPOTRIJEBLJENIH PREDLOAKA I POMAGALA 1. Grki izvornik ( ) prema izdanju: ARISTOTELIS POLITICA Recognovit brevique adnotatione critica instruxit W. D. Ross OXONII 1973. 2. Latinski prijevod: ARISTOTELIS OPERA OMNIA, graece et latine cum indice nominum et rerum absolutissimo. volumen primum. politica. (p. 482-634), Parisiis, MDCCCLXXVHI. 3. Engleski prijevodi: a) The Works of Aristotle, volume X, POLITICA by Benjamin Jowett, Oxford 1972. b) Aristotle, THE POLITICS, translated with an introduc tion by T. A. Sinclair, Penguin Books, 1980. 4. Francuski prijevod: Aristote, La Politique, nouvelle traduction avec introduc tion, notes et index par J. TRICOT, troisime dition, Paris

1977.
5. Njemaki prijevod: Aristoteles POLITIK, bersetzt und herausgegeben von Olof Gigon, DTV Mnchen 1973. 6. Ruski prijevod: APMCTOTEJIb, coHunenuH nembipex moMax, moM 4,

287

nOJIHTMKA, MbICJIb, aemop ecmynumeAbHO cmambi . M. Jloeamyp, nepeeod C. A. iKeeneea, , 1983. 7. Novogrki prijevod: , , , godine izdanja). -VIII, , , (bez

KAZALO POJMOVA

8. A DICTIONARY OF SELECTED SYNONYMS IN THE PRINCIPAL INDO-EUROPEAN LANGUAGES by Carl Darling Buck, Chicago & London, 1965. 9. Liddell-Scott-Jones, A Greek English Lexicon, Oxford, 1968. 10. Lexikon tes Hellenikes Glosses... hypo Skarlatou D. tou Byzantiou, en Athenais, 1852. 11. Hjalmar Frisk, Griechisches Etymologisches Heidelberg, 1973. 12. Index nominum et rerum absolussimus. OPERA OMNIA. volumen quintum. MDCCCLXXIV. Wrterbuch, Aristotelis Parisiis,
(U ovome kazalu navode se najei ili osnovni oblici pojmova, uz koje se veu izmjene, inaice i slini oblici prema brojnim oznakama i podrubnim primjedbama) a b a a b a b 52 -99 = 1252 -1299\ 0 -42 = 1300 -1342 bakhiki zanos () 42 4 barbar () 52 b 5, 8, 9, 55 a 29,34,63 a 8,85 a 17,20,95" 11,13" 10, 29 a 26, 30 a 29, 36 a 15 beae, obeaenje/uskrata gra anske asti () 2 a 33, 8 a 9, 15 a 19, 23, 36 a 1, "11 'bez grada'/drave () 53 a 3 bezvlae, neposlunost () 72" 12, 2 b 2 9 , 31, 19" 28 blaenstvo () 64 b 16, 69 b 14,80 a 33,23 b 26,24 a 5,25 a 10,22, 3 2 , 2 8 b 3 6 , 3 1 b 3 9 , 32 a 3,7,25,38 a 2, 5, 39" 38 def. 28 a 37 bog/boanstvo () 52" 24, 27, 53 a 29, 54 b 35, 64 b 12, 67" 35, 72 a 19, 84 a 10, 85 a 6, b 23, 87 a 29, 14 b 39, 15 a 2, 22 b 19, 22, 2 3 b 23, 25 b 28, 29" 32, 30 a 8, 12, 3 1 b 18, 32 b 17, 35 b 15,36 b 16, 19, 39 b 7, 4 1 b 6 bogatstvo () 56 b 26-37, 57" 7, 8, 67 b 11, 69 b 24, 73 a 38, 8 1 a 7, 83 a 2, 5, b 15, 32, 84 a 20, b 27, 86 b 16, 89 b 34, 41, 9 1 b 28, 93 b 15, 94 a 11, 95 a 11, 95 b 14, 96 b 18, l b 4 , 3 b 16, l l a 10, 30, 17 b 39, 23 a 37 bratstvenik () 62 a 12 bratstvo/fratrija () 64 a 8, 80 b 3 7 , 0 a 2 5 , 9 a 12, 19 b 24 astohleplje, slavohleplje ( ) 67 s 24,71" 18,12 a 21,24,18" 22 uvar graana () 68 a 22, 5*29 ditiramb () 42 b 7 dobitak/porod () 58 b 5, 35 a 17
b

13. H. Bonitz, INDEX ARISTOTELICUS, secunda editio, Graz, 1955 14. ELEMENTA PHILOSOPHIAE ARISTOTELICO-THOMISTICAE, auctore Iosepho Gredt O.S.B, editio undecima recognita, Volumen I, Volumen II, Friburgi Brisg. - Barcinone, MCMLVI. Tomislav Ladan

dohodarina, imovinska procjemba/ procjemba imovine, porezovni razred () 66 a 13, b 23, 78 a 23, 82 a 30, 39, 83 a 17, 9 1 b 39, 92 a 39, b l , 30, 94 b 3, 97 a 20, b 2, 98 a 37, 39, 3 a 2 3 , 5 a 30, b 32, 6" 8,9,13, 7 a 28,8 a 35,37,38, b 3,17 b 22,18 a 12, 33, 37, b 31, 20 b 23, 25, 27, 2 1 a 28 dokolica () 73 a 36, b 7, 23 b 39, 29 a l,33 a 31,34 a 15,16,21,38 a 10, 21 dorski /oblik/, dorsko suglasje/pjeva nje () 90 a 21, 40 b 4,42 a 30, 34, n o , 12 dravna uprava, dravni ustav ( ) 78 b 10, 79 a 26, 83 b 22, 31, 93 a 16, 24, 97 b 10, l b 24, 3 b 26, 5 b 34, 6 a 1 4 , 8 a 7 , 13, 21" 27, 32 b 31 dravni (ustavni) poredak/politeja () 93^ 31-94 b 41, 96" 34-38, 97 a 7- b 28, 97 b 37, 74 b 38, 78" 8, 89 a 15, 90 a 7, 79 a 25, cf. 78 b 11,65 a 1,73 b 32,74 b 15-23,86 a 3, 89 a 13,98 a 17,24 b 4,75 a 38,78 a 15, b 6-80 a 6, 89 b 27-95 a 24, 75" 1,79" 17-b10,82bll,84b4,87b40-88b4, 89 a 26- b 26, 93 b 22-27,60 b 23, 66 a 2,67b29,76b17,84al,b25,86a15, 88 a 33, b 3, 22, 25, 89 a 31, b 15, 90 a 25,93" 19,95 a 2 5 , 2 8 , 9 6 b 2 , 7 , 9 7 b 33,16 a 3,13,28,23 a 14-42 b 34,24 a 17-23, 25 a 15, b 37, 28" 34, 32 a 4, 34 a 13, cf. 88 b 34, 89 a 40, 93 b 25, 89 b 14,95 a 33,88 b 26,96 b 9,cf. 88b 32, 38, 88" 24, 89 b 17, cf. 96 b 24-97 a 6, 75 b 1,79 a 2 0 , 3 1 , b 4, 82 b

288

19

Politika

289

13,83 a 29,84 b 4,23,87"40,89"28, 39, "9, l a 19-16" 27, 11" 24, "37, 15" 40, 72" 10,10" 1, 4" 17-7" 25, 7" 26-10 a 36, 65" 2 6 , 7 3 a 4, cf. 79" 4-10, 96" 37, 2" 13, 90 17, 93" 9, 20, 22, 94 a 3 1 , 95 a 33, 6" 6, 7 a 13, 20" 22 dravno sudite/pravno zborite () 1" 23 'dva obola'/plaa za glumite () 67" 2 a a dua () 33 38,34" 18-19,60 11 frigijski/oblik, suglasje, napjev (a a ) 90 21, 40" 5, 42 33, h, 6, 11 a a frula () 82" 32, 83 1, 4 1 18, 21, "4, 42" 1, 5 a frulanje () 4 1 25, "7 a a glasnik () 84 29, 31, 99 19, 26" 6 a glazbalo () 32 27 /glazbeni/ sklad, /glazbeno/ suglasje () 54 a 33, 76" 8, 40* 17, 19, 41" 19, 20, 41" 32-36, 42 a 1 + 42 a 28-29, 42 a 3, 42" 3, 40" 3, 42" 22, 24, 42" 21, 42" 26, 42" 27, 42 a 23,90"20-22 (cf. 76"8), 40"4,42" 30,34,"10,12-17,42"29-33,40" 1, 40" 5, 42" 33, " 2 + 9 0 " 26, 16 a 6 glazbeno djelo /umijee/, glazba Oow7i>4)81"8,37"24,27,38 a 14, 2 1 , 37, 39 a 11,20, "12,20,40,40 a 4,14,b12,41a5,15,"l6+,42a18, 28, " 2 4 , 4 1 a 20, "29,42 a 32,41" 28 gospodar () 5 2 a 11, 55" 11, 29,31,77"7,52a34,53"6,54all, 12, "4-55 a 3, 77 a 8, 78" 30-37 gospodarstvo/kuanstvo () 53" 1-60" 20,64"6,65>>25,77 24, 78" 18, 8" 32,14" 15, 35 a 3,38 a 16 gozba, zbor, sastajalite () 7 1 a 28, 19 a 32, 20" 3, 31" 10 gozba mueva/andrija () 72" 3 grad/drava, gradodrava/polis () 76 a 2 3 / 1 3 - 1 5 , 5 2 a 5, "28,74" 34, 79 a 21,28 a 36, "16, 52" 30,53 a 19, 52" 27-30, 78" 15-30, 80" 39, 52" 26-"30, 28 a 21-29 a 39, 53" 1, 6 1 a 23, 77 a 5, 90 a 1, 95" 2, 96" 16, 26 a 20,27"9,76 a 32,26 a 5-"25,96" 17. 77 a 2, 88 a 39, 23" 30, cf. 78 a 8, 84" 13,20+ () IV 14,21" 19, 29, 2 7 a 3 4 3 12, 19\9, 19 a 29 'grad s puanstvom od deset tisua' ( ) 67" 31

graditelj/voditelj () 53" a 38, 60 18, 19, 25" 23 gradska tvrava/akropola ( ) 30" 19 gradska uprava () 21" 23, 3 1 " 10 gradski/nadzornik () a a 64 31+ () 22 13 a graanin () 74" 41-76 8,77" a a a a 33, 75 17, 78 6, 75 6, 78 5 + a () 78 34, 0" 32 heloti, porobljeno puanstvo/robovi a () 64 35, 69" 12+ ( a ) 69 38, 71" 4 1 , 72" 19 a igra, zabava () 36 28, 29, 33, a 37"36,38,40,39 16,27,32,"l3 + 'istomlijenici' () 52" 18 'istonavari' () 52 15 'istostolnici', () 52" 14 'izabrani presuditelj'/esimnet (ala a ) 85 31, 86" 38, 95 14 'izabrano presuditeljstvo'/esimnetija () 85" 25 izbor, biranje () 56 a 26, 66 a 14,26,71a9,15,72a 31,82a7,26, 98a3,6,6a18,9a40,"3,18"23,33a 34, 4 1 , 0 a 18+, "1 + , l a 3 , 4, 10 izborna skuptina/izbor upravnog inovnitva () 81" 33, 82 a 13, 98 a 20, 17 a 5, 8 izlaganje/novoroenadi () 35" 19 izokolni stanovnici /perijeci/, susjed no puanstvo () 69 3, 27"ll,29a26,30a29,7l"30,72al, 18, 3 a 8 izvanjske rasprave ( ,) 78" 31, 2 3 a 22 izvrsnik/estit ovjek ( 0)70"24,71'23,93" 3 9 , 4 2 , 9 4 ' 18 jambiki/satiriki () 36" 20 /javna/ zajednika sluba, priredba, prinos, usluga () 72 a 20, 9 1 a 38, 5 a 5, 9 a 18, 14" 14, 20" 4, 2 1 a 3 3 , 30 a 13 jednakost () 80 a 19, 2 a 7 jednovlada, samovlada/monarhija/^ () 65" 36, 37, 66 a 23,79 a 33, "6, 85 a 17, 30, 92 a 18, "8, 93 a 17,31,38,94 a 26,95 a 19,99"22,l" 13, 2" 17,15 a 8, "40,16 a 24, 85" 4, 79"l6,85"2,85a23,"3,95a16,98a 33, 10" 39-13 a 17, 13 a 18-15" 10 kamena ruka ( ) 53" 22 kralj, kraljevski () 77" 18,

84" 33, 85 26, "15,17,23,86" 11, a a 34, 87 1,3,10, 88 19,10" 10,18, a a 40,13 15,22"29, 70 35, "15,23, 71 a 18-26,39,72"37,38,85 a 7,15, a 17,"26-33, l"21,6"33,10"39,72 a a 8,72" 37, 38,73 7, 30, 84 41-"3, a 39 34, 10" 39 kraljevstvo, kraljevina, kraljevska a vlast () 65"37,71 19,40, a a a 72 8,73 37,79" 5,84" 35-88 29, a a 89 27 + , 95 4,8,10,97" 17, l " 2 8 , a a a a 10"2-ll 8,12"6,14 33,95 5,89 a a 30+ (cf. 87" 35-88 6, 88 15-"2), 52" 19-27, 85" 6-19, 86" 8 + , 10" a a 7+ 12" 38-13 17, 13 18-33 kua, dom/domainstvo, kuanstvo/ a obitelj () 52 13, "17, 20, 53" a 23, 59 35, 60" 13 (cf. 89" 28), 63" 32, 78" 38, 80" 26, 34, 85" 32,13" 34, 52" 17-"12, 53" 6, 60" 14, 69" 15 (cf. 52" 10), 61" 20, "11 lidijski napjev () 42 32 lihvarstvo () 58" 25 lonar () 15" 5 lovno /lovako/ umijee () 55" 38, 56" 2, 5, 23 ljepota i dobrota () 59" 34 ljudoderstvo () 38" 20 mnogovlade () 92 a 13 more () 58 a 24, 71 34, 35, 37, 91" 20, 4 a 24, 27 a 11-"15, "17, 30 a 35, 31" 3 nadniarski/najamniki () 74 a 21,78"21,91"6,17"25,19"28, a a 2 1 6 , 2 9 3 6 , 37" 2 1 , 41" 14 nadzor nad djecom/odgojno nadzornitvo () 22" 39,23 a 4, 35" 4 nadzor nad enskinjem () 22" 39, 23 a 4 nadzornik/nadzorni vladatelj /efor ()65"39, 40,70"31,71"6, 7 2 a 5 + , 7 5 " 10, 13" 27 nadzornik /nadstojnik/ nad enskinjem () 99 a 22, 0" 4 nazornitvo vjebaonica () 23" 1 najamnik/nadniar () 78" 13, 18, 22 napjev/melos () 39" 4, 41" 36, 40 a 10,42 a 9,41"34,42"28,4l"34, 42a15,4l"34,42a9,42a24,42"16 42" 6
19*

narav/priroda () 53" 9, 56" 21, a e a a 52" 32, 32 40, 34 6, 33 23, 37 2 a a narod () 52" 20, 57 25, 61 28, 63 a 5,76 a 29,33,84 a 38,85"30,33, 10" 35, 24" 10, 19, 26" 4, 27" 23, 34, 36" 11, 38" 17, 2 0 , 2 2 naselac, preseljenik/metek ( a a ) 7 5 7 , 1 2 , "37,77" 39, 26 20, "21 nasilje, obijest () 67" 39,95" 11, a 2"2, 5, l l 2 7 , 33, "19,12"30,14" a 27, 15 14 nauk imovini/umijee stjecanja (7?^53"23,55"37,56"26-39 neobrazovanost, prljav posao () 17" 41 nepisani zakoni ( ) 19" 40 a 'nevezan potez' () 53 7 obiaji li! [dravnog poretka] () 37" 14 oboruana nepravda ( ) 53" 33 obranik /izabrani sudac/, obranini sudac () 68" 6, 97 a 5, 6 obroci prisjednik/fidicija () 7 1 a 27, 72 a 2, "34 obrtnik/izvoditelj () 60 a 38, 41, 62"26,64 a 27, "15, 23, 34,67" 15,32,68" 17,77" 1,78 a 25,91" 4, 14" 4, 28" 2 1 , 26, 29 a 36, 38 a 18, 41" 17 odgoj/obrazovanje () 64 a 30, 32, 38, "38, 40, 65 a 7, 66" 33, 77" 20, 83 a 25, 88" 1, 91" 29, 93" 37, 96" 18,13" 1, 16" 9, 17" 39, 24" 9, 32" 8-42" 34, 38" 4-39 a 10, 39 a 11-42" 34, 4 1 " 10 odluka mnotva/skuptine ( ) 92 a 6 odmor, otpoinak () 29" 32, 37" 38, 39, 38" 1, 39" 15 + , 41" 4 1 , 42" 22 olakanje s uitkom ( ' ') 42 a 14 'onaj /i/ s jarmom za oranje' () 74 a 20 ostracizam () 84 a 17, 36, "17 osuditi crepinim glasovnicama/ ostracizirati () 84" 21, 88" 25, 2" 18 otoje blaenika ( ) 34" 31 pastirski ivot ( ) 56" 1,5

290

291

tragedija () 36 28 tronoac () 53" 36 /traiti/ togod protuzakonito ( ) 55" 8 trg, trite, trnica/trgovina, sajmite b () 78" 26,99* 16,0 11, 6 2, a b b a 15" 20, 19 29, 2 1 13, 22 33, 27 b 29, 3 1 ' 3 1 , l , 10, 11 a trgovina na malo () 56 4 1 , 91'6 trka sa zubljama () 9* 19 tvoritelj, tvorac, gotovitelj /upravi b telj, obrtnik () 7 3 32, 74" 18,75" 29,77" 2,82* 3,25" 41, 28'31 ubira poreza, poreznik ( b ) 2 1 33 uglednici, znaajnici/istaknuti mue b b vi () 74' 18, 89 32, 9 1 b b b 18, 28, 9 3 39, 96 31, 98 2 1 , 25, 3 ' 4 , 9 , b 6 , 3 1 , 4" 25, 30, b 27, 33, 37, 5' 4, "13, 17, 7" 30, 35, 37, 8 a 31, 9 ' 3 , 9, 10" 13, 16, 11'16, 13" 18, 15" 4, 18 b 35, 19" 13, 1 5 , 2 0 ' 14, 19, b 7, 2 1 ' 3 9 umijee zaradbe/stjecanje bogatstva, novca () 5 3 b 14, 56' l,58 a 6,56 a 3-13,57 b 5,58 b 20-35, 57 b 2, 56' l - 5 8 b 8, 58 9-59 a 36 ureditelji () 72' 4-12, 2 7 - b 15 ushien, /u zanosu/, ushidben (' ^ 40' l l , b 4 , 4 1 b 3 4 usihienje, ushit, zanos ( ) 40 a 11, 4 2 ' 7 uzvraena /jednakost/, uzvraaj () 6 1 a 30 vijee, savjet () 82' 35, 39, 99 b 32,39,17b31,37,22b17,23'8,9, 72' 8, l b 23, 66' 14 vjebanje tijela () 36' 37 vladatelj/vladatelj posrednik () lb25, 6'28 vladatelj posrednik ( ) 6'28 vladavina manjine /nekolicine, malo brojnih/, manjinska vladavina/oli garhija ()65b 36, 38,66' 7, 73 a 6, 76 a 9, 84' 35, 89 a 37, 90 a 16, 93 a 36, 38, "21, 94* 26, l b 8,4 a 18, b 39,8 b 10,10 b 22,11*9,16*22, 17' 18,18 b 18,37' 17,79 b 4-80 a 6, 89 a 29, 90* 32, "19, 94' 11,17" 39, 28 b 33,75* 4, cf. 78*22,78" 13,79" 17,89 b 2,92*39- b 10,93*12-23,cf. 89*9,23, b 10,96 b 4,20 b 19,93 b 33,

cf. 65 26-29,94 14,96*2,12 35, b b cf. 7 3 36, 20" 21, 96 31-34, cf. a a b 89" 19, 1 7 l l , 9 8 3 2 , c f . 92 10, b b b a 20 31,l 26-2*2,cf.91 2-13,96 b 2-6,15 11, cf. 96* 13,2*8,86" 14, b b 89 36,96'32,l*31,20 18-2l"3, cf. 89" 22, 94* 38, "12, 98" 17, 26, b b 99" 25, 9* 20, 96* 4,2 26, 3* 18,6 b b b 16-7 25, 8 6, 9 21, 10* 22, 16* 34-"27, 6* 9, 8* 4, "34, 9' 20, "18-10' 12, 2 1 ' 3 vladavina najboljih/aristokracija () 70" 16, 7 3 ' 4, 2 1 , b a 32, 79' 35, "5, 86 4, 6, 87' 6, 89 b a 27, 29, 34, 3 , 90 2, 16, 9 3 ' 39, b a 24,36,40,94 9-25,28,98"7,99" a b b b 22,25,l"9,8 3, 39,10 3,32,12 6, 1 6 ' 3 3 , 1 7 ' 2 , 93" 1-21, 9 4 ' 2 4 , a a 83" 21, 89 31, 93" 19, 94" 41, 95 b 31-34, 7' 12, 6 22-7" 19 vladavina vitezova ( ) 6 a 35 vladavina ena/biti pod vladavinom ena () 69" 24 vlast gospodara, gospodstvo/gospo darenje ovjekom, vlast nad ro bom () 53" 18, 19, 55" 16, 78" 32, 37, 25 a 28, 34 a 1 vlast nadzornika/nadzornitvo ( ) 65" 40, 70 b 7, 25, 71* 7, 94 b 3 1 , l b 21 vojno saveznitvo/bojni savez ( ) 6 1 a 24, 26, 80* 34, 40i b 10, 23, 98* 4, 26 vojskovoa () 68* 22, 71* 40,73* 30,85"22, 38,99"21,5* 8, 12 14,21" 17,22* 39,26" 5 + ( ) 22* 39 zajedniki objedi/blagovanja ( ) 64' 8,65* 8, 9,66* 35, 74" 11, 13*41,30*3,13,31'19,22,25,31" 5, 16, 36" 10, 6 5 " 4 1 , 7 1 a 2 6 , 33, 94" 2 7 , 7 2 ' 1 , 1 2 , 2 0 , 2 6 , 2 9 " 5,72" 34, 29" 5, 16, 17 zakon () 87' 32, 87" 4, 53 a 32, 92* 24, 30-37, 82" 1-6, 86* 9-12, cf. 69*9-12,92*32-37,74" 15-18, 86* 3, 19" 40, cf. 87" 5 zakonouvar () 87* 21, 98" 29, 23* 7, 8 zakonodavstvo () 63" 15, 67" 14, 74* 26, 84* 12, 97* 35, 98* 2 1 , 34*4 zaposlenost, posao () 13"25,

33* 30-"3, 34* 16, 18, 23, 37" 34, 37, 38* 13 zapovjednici pjeatva () 22" 3 zapovjednitvo konjanitva () 22" 3 zapovjednitvo nad brodovljem /gospodstvo nad morem () 71* 40, 74* 12, 22" 3 zapovjednitvo pjeakih odreda () 22" 4 zapovjednitvo/ci troveslic ( ) 22" 4 zastrane ispravnih poredaka ( )

79* 20, "4, 89* 39, 40, 90* 25, 93" 24, 27, cf. 73* 3, 31 zatita zakonitosti () 22" 39 'za to se bori' () 71" 8 a zdravlje () 58 12, 32, 20" 34, 30*38, 35" 6, 37, 36* 14, 38*20 znanstveno promatranje, javno /vjer sko/ slubenitvo () 58" 11, 10" 22 drijeb/drijebanje () 0* 19-"2, 1" 4, 10 enska vladavina, 'enovlae' () 13" 33 rtveni nadzornik () 22" 24

294

295

KAZALO IMENA

Heraklo 103 Heziod 3, 187 Hijeron 187, 190, 195 Hiparin 169 Hipodam 50, 5 1 , 52, 144, 237 Hipokrat 225 Homer 3, 4, 25, 48, 84, 105, 107, 126,258 Ifijad 171 Ital 234 Jazon 81 Kinadon 172 Kipsel(o) 182, 195 Kir 183, 186 Kleandar 197 Kleomen 161 Kleopatra 184 Kleotim 169 Klisten 77, 195, 197 Kodar 183 Kotije 185 Kratej 184 Kserkso 185 Ligdamid 168 Likofron 91 Likurg57, 63, 70, 7 1 , 139 Lisandar 156, 172 Megakle 185 Mida 19 Minos 63, 234, 235 Miron 197 Mitridat 186 Mnazej 164 Mnazin 164 Muzej 261 Odisej 258 Oksil(o) 205 Onomakrit 71 Onomarh 164

Ortagora 195 Pahet 163 Panetije 182, 197 Pauzanija 157, 172, 184, 246 Pauzon 264 Pentil 185 Perijandar 103, 164, 184, 189, 195 Periklo 49, 70 Pitak 72, 106 Piton 185 Pizistrat 167, 182, 195 Platon 29, 35, 4 1 , 42, 43, 44, 45, 46, 47,62,72,124,130,144,196,221 Polignot 264 Polikrat 190 Psametih 195 Sardanapal 185 Seut 186 Sezostris 234, 235 Simon 170 Sira 184 Skilaks 243 Smerd 185 Sokrat 27, 29, 30, 32,34, 38, 39,40, 4 1 , 42, 124, 196, 269, 270 Solon 16, 70, 139 Stentor 226 Tales 23, 71 Telekle 144 Teodekt 12 Teodor 253 Teopomp 189 Teramen 139 Tibron 245 Timofan 163, 170 Tirtej 172 Trazibul 103, 184, 187, 195 Trazimah 156 Trazip 267 Zaleuk 71 Zeus 25, 93, 104, 261

Adamant 185 Afrodita 57 Agamemnon 105, 113 Agesilaj 172 Alkej 106 Amadok 186 Amasis 25 Aminta 184 Anaksilaj 197 Androdamant 72 Anon 172 Antileont 197 Antimenid 106 Antisten 102 Apolodor 23 Arabej 184 Argo 103 Argonauti 103 Arhelaj 184, 185 Arhija 171 Arhiloh 230 Arhita 265 Ariobarzan 186 Aristofan 34 Aristogiton 184 Artapan 185 Astijag 186 Atal 184 Atarnej 37 Atena 267 Autofradat 49 Dafnej 167 Darije 185 Dedal 8 Dekamnih 185 Deksandar 163 Derda 184 Dij agora 171 Diofant 50

Dioklo 71 Dion 185, 186 Dionizije24,111,167,169,173,182, 185, 186, 187, 190 Drakon 72 Efijalt 70 Ekfantid 267 Epimenid 3 Euagora 184 Eubul 49 Eurifont 50 Euripid 3, 80, 181, 185,261 Eurition 171 Eutikrat 164 Falarid 182 Falej 46, 48, 49, 50, 72 Fedon 44, 182 Filoksen 270 Filolaj 71 Fokilid 138 Foks 164 Frinih 169 Gelon 160, 187, 195, 197 Gorg 195 Gorgija 27, 76 Halkiona 71 Haret 23, 169 Harilaj 63, 197 Harikle 169 Harmodije 184 Haronda 3, 7 1 , 139, 142 Hefest 7 Helanokrat 185 Heraklid 185 Herakleodor 161 Heraklit 194

296

297