You are on page 1of 48

UVODNIK

Film i udbenik Moramo odgojiti politiku elitu Jakob i Dervo brane BiH Prijedorski inferno

INTERVJU MUSTAFA CERI

PRIJEDLOZI PROMJENA USTAVA BIH PRIJEDOR 1992.-2012.: SJEANJE NA KONCLOGORE SMRTI FILM NEVINOST MUSLIMANA REAKCIJE I POSLJEDICE
Razum iznad emocija

IMPRESUM I SADRAJ SADRAJ


UVODNIK Film i udbenik ............................................................................................................. 3
ISSN 1334-5052

PREPORODOV JOURNAL mjesenik KDBH Preporod


Izdava: Kulturno drutvo Bonjaka Hrvatske Preporod Glavni urednik: Ismet Isakovi Redakcija: Mirza Mei Sena Kulenovi Edis Feli Ajka Tiro Srebrenikovi Edina Smajlagi Suradnici: Avdo Huseinovi (BiH) Edin Tule (BiH) Bedrudin Brljavac (BiH) Senadin LAVI (BiH) Kemal BALIHODI (BiH) Helena Anui (Rijeka) Faris NANI (Zagreb) Asim ABARAVDI (Pula) Ibrahim DURAKOVI (Split) Adresa: Preporodov Journal Ulica grada Vukovara 235, 10000 Zagreb Telefon/faks: +385 (0)1 48 33 635 e-mail: kdbhpreporod@zg.t-com.hr kdbhpreporod@kdbhpreporod.hr ismet.isakovic@sk.t-com.hr web: www.kdbhpreporod.hr iro-raun: ZABA 2360000-1101441490 Devizni raun: SWIFT ZABAHR 2X: 70300-280-3755185 Cijena: 15 kuna Pretplata: RH 100 HRK godinje BiH 30 KM godinje Svijet 20 E godinje Tisak: mtg-topgraf d.o.o., Velika Gorica Miljenja i stavovi koje zastupaju autori, nisu nuno i stavovi redakcije Tiskano uz financijsku potporu iz Dravnog prorauna Republike Hrvatske putem Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske Na naslovnoj stranici: Sveana inauguracija zagrebakog muftije Aziza Hasanovia (uruenje Murasele)

BONJACI U HRVATSKOJ Najmlai hrvatski ravnatelj ..................................................................................... 4 Maraton ponosa i tuge ............................................................................................. 6 Sjeanje na Srebrenicu ............................................................................................. 7 Zloin planetarnih razmjera ................................................................................... 9 Bajramska poruka ..................................................................................................... 11 Inauguracijska sveanost ....................................................................................... 12 Ljepota Allahove rijei .............................................................................................. 13 HRVATSKA Dokumenti u korist BiH ........................................................................................... 14 Ubij me njeno ........................................................................................................... 16 INTERVJU MUSTAFA CERI Moramo odgojiti politiku elitu ............................................................................ 17 BOSANSKI BAROMETAR Jakob i Dervo brane BiH ........................................................................................... 21 Nunost globalnog razmiljanja ........................................................................ 23 Prijedorski inferno .................................................................................................... 25 Otkud se pojavljuje entitet RS? .......................................................................... 28 IZ SVIJETA Miris arapskog proljea ........................................................................................... 31 KULTURA Bosno moja poharana ............................................................................................ 34 Bar mitzvah Bejahad ............................................................................................... 35 Laureati zajednitva i dostojanstva ................................................................. 36 Meunarodni etno projekt ................................................................................... 38 Ljepota izvornog folklora ..................................................................................... 39 Bonjaka poezija i povijest ................................................................................ 40 PRIE IZ BOSNE ovjek eljan Bosne ................................................................................................ 42 DIJALOG CIVILIZACIJA Razum iznad emocija ............................................................................................. 44 IVJETI ISLAM Naini objave poslanstva (I) ................................................................................. 46

PREPORODOV JOURNAL 143

UVODNIK

Uvodna rije

Film i udbenik
Ne tako davno, 2006. godine, danski list Jylland-Posten objavio je uvredljive karikature Bojeg poslanika Muhammeda, a.s., nakon ega su irom Bliskog istoka, u Aziji i Africi izbile nasilne demonstracije u kojima je ubijeno najmanje 50 osoba. irom svijeta su zatim uslijedile rasprave iznenaenih intelektualaca razliitih profila i svjetonazora, brojne politiko-ekonomske i socioloko-religijske analize, sve s ciljem da se utvrde uzroci nezadovoljstva, te granica slobode govora i izraavanja miljenja (mrnje) ispod koje se ne smije ii. est godina kasnije ispostavilo se da oni koji ele kaos i nasilne reakcije muslimana dobro znaju gdje je crvena linija. Slian epilog, ali u mnogo razornijem obliku, imalo je postavljanje trailera filma Nevinost muslimana (Innocent of Muslims) na internet, na godinjicu teroristikih napada na New York i Washington 11. rujna. Niskobudetni amaterski uradak, u najboljoj tradiciji islamofobnih djela, istie se uvredama. U njemu su muslimani prikazani kao nemoralni i nasilni, a poslanik Muhammed, a.s., kao psiholoki nestabilan razbojnik, prevarant, laljivac, enskar i pedofil. Svjesno usmjerena provokacija na 9/11 izazvala je ruilaku lavinu dogaaja: viednevne antiamerike demonstracije u 20-ak zemalja irom svijeta, napade na diplomatska predstavnitva i, to je najgore, desetine poginulih. Meu njima su i etvorica Amerikanaca: veleposlanik Christopher Stephens i trojica zaposlenika u amerikom konzulatu u Bengaziju, u Libiji. Za neupuene vjerojatno je neshvatljivo kako je jedan umjetniki loe uraen filmski uradak mogao izazvati takve posljedice. Namjerno ga ne zovemo filmom jer je naprosto negledljiv, a i zato to se radi samo o traileru. Naime, video na You Tubeu, koji nosi naslov Nevinost muslimana 74 min, zapravo je 14-minutni trailer koji se ponavlja nekoliko puta. Potpisuje ga Nakoula Basseley Nakoula (ili Sam Bacile, kako se lano predstavljao), egipatski Kopt s prebivalitem u Americi i debljim policijskim dosjeom i zatvorskim iskustvom zbog proizvodnje metamfetamina, financijskih prijevara s kreditnim karticama i lanog predstavljanja. Obmanuo je i lanove glumake ekipe koji su mislili da snimaju akcijski, pustolovni film B-produkcije Pustinjski ratnik, s glavnim junakom po imenu George. Meutim, Nakoula i antidihadist Steve Klein, desniar i suradnik na scenariju, zapravo su eljeli radikalnim muslimanima otkriti injenice i dokaze o proroku Muhammedu, to su postigli naknadnim brisanjem originalne i montaom nove naracije. Uspjeli su jer su injenice i dokazi otkriveni: duh sukoba civilizacija ponovo je izaao iz boce! Islamska i zapadna civilizacija, za koje mnogi kau da su sudbinski vezani poput sijamskih blizanaca, sve vie se udaljavaju jedna od druge u smjeru sukoba, a ne saveza civilizacija. S jedne strane, rastua islamofobija, a s druge, sve izraenija zapadofobija. Pritom se zaotrava sukob izmeu dvije temeljne vrijednosti na kojima poivaju: slobode izraavanja, na Zapadu i svetosti vjere, u muslimanskim zemljama. Da li je Samuel Huntington, ipak, bio u pravu? Pogreno bi bilo misliti da se iza brojnih demonstracija kriju samo opravdani vjerski motivi. Protesti su u velikom obimu bile politike prirode, kao posljedica revolucionarnih gibanja na Bliskom istoku, pri emu je trailer filma Nevinost muslimana bio samo tempirani okida. Brojni analitiari smatraju da su opravdano nezadovoljstvo muslimana zbog vrijeanja Poslanika, a.s., iskoristili radikalni politiari, od Libije, preko Tunisa i Egipta do Jemena, kao povod za politiziranje i manipulaciju masama, pozicioniranje u borbi za prevlast u okviru Arapskog proljea. Trailer je iskoriten za izraavanje nezadovoljstva zbog loeg politikog, drutvenog i ekonomskog stanja, desetljea amerike/zapadne politike sile i ekonomske eksploatacije. Zbog bezrezervne podrke Izraelu i rata protiv terorizma s brojnim kolateralnim/civilnim rtvama i antiislamskim skandalima, za mnoge muslimane irom svijeta SAD nisu simbol demokracije i uvara ljudskih prava, nego nepravde i poniavanja Veliki sotona. S druge strane, umjesto ruilakih demonstracija kojima se alje pogrena poruka o nasilnim muslimanima i netolerantnom islamu, pitanje je u emu se sastoji adekvatna civilizirana reakcija? Moda su najbolji odgovor na takvo pitanje dali muslimani okupljeni u britanskoj organizaciji Discover Islam UK, koji su tiskali i distribuirali 110.000 primjeraka Kurana i Sire (biografije) poslanika Muhammeda, a.s. Ili odgovor dolazi iz Katara, gdje je objavljeno da produkcijska kua Nur namjerava izdvojiti ak 450 milijuna dolara za snimanje igranog filma o ivotu Poslanika islama, a.s. Ili su rjeenje sudske tube i zakoni kojima e se sankcionirati islamofobija (poput antisemitizma). Kakva je situacija u naoj domovini Hrvatskoj? Prvih nekoliko dana demonstracija nije bilo nimalo ugodno gledati izvjetaje s nekih hrvatskih TV-stanica u kojima je uz slike spaljenih amerikih zastava i antiamerike parole upotrebljavan neprimjeren izraz pobjenjeli muslimani. Nakon toga, shvaajui pozadinu problema i neprimjerenost kvalifikacija (da li?), retorika je promijenjena. Ovdje po tko zna koji puta treba istaknuti nespornu injenicu da Hrvatska ima najbolje rijeeno muslimansko pitanje u Europi, model utemeljen na principima prava, tolerancije, uvaavanja i materijalne pomoi. Redovni izravni prijenosi bajramskih sveanosti i nedavne inauguracije novog zagrebakog muftije Aziza Hasanovia, te prilozi u emisijama s manjinskom i duhovnom tematikom na HTV-u, svijetli su primjeri medijske prezentacije islama i muslimana kakvih nema niti u mnogim muslimanskim zemljama. Osim toga, lijepo je i saznanje da je najvie odlikovanje povodom ovogodinjeg Dana neovisnosti RH, Velered kralja Dmitra Zvonimira s lentom i Danicom, potpuno zaslueno dobio umirovljeni muftija evko Omerbai. Ali Ono to smeta i izaziva nezadovoljstvo su interpretacije napisane u nekim udbenicima, u kojima se stvara iskrivljena slika o islamu i Bojem poslaniku Muhammedu, a.s. Za ilustraciju, neka poslui udbenik za 6. razred osnovne kole Povijest 6, u izdanju Alfe iz Zagreba, 3. izdanje iz 2009. godine. U petom poglavlju Europa i islamski svijet, u tekstu pod naslovom Prorok Muhamed i islam, str. 96/97., pie sljedee: Trgovac iz Meke, imenom Muhamed, ivio je krajem VI. i poetkom VII. stoljea. Upoznavi se s kranskom i idovskom vjerom koja je propovijedala vjeru u jednoga Boga, odluio je utemeljiti novu vjeru koja e ujediniti dotad razjedinjena arapska plemena. Stoga je i on zapoeo propovijedati vjeru u jednoga boga. Vrhovno boanstvo nove vjere islama je Allah, a sljedbenici islama nazivaju se muslimani. Muhamed je sebe smatrao Bojim prorokom. Moramo se zapitati, kakva se slika o islamu i Poslaniku, a.s., prua hrvatskoj djeci u prvoj kolskoj informaciji? Pojednostavljeno otprilike ovakva: Trgovac Muhamed, koji se smatrao Bojim prorokom, odluio je utemeljiti novu vjeru s ciljem da ujedini razjedinjena arapska plemena. Dakle, pogreno i manipulativno iz mnogo razloga, koje nemamo prostora objanjavati. Takvih primjera, sigurni smo, ima i u drugim udbenicima i osnovnokolskim i srednjokolskim. Pred novim sastavom Meihata Islamske zajednice u Hrvatskoj i Ministarstvom obrazovanja RH stoji odgovoran zadatak. q Ismet ISAKOVI

SRPANJ/RUJAN 2012.

BONJACI U HRVATSKOJ

Ismar Avdagi, ravnatelj Dravnog zavoda za mjeriteljstvo RH

Najmlai hrvatski ravnatelj


U ovo vrijeme velike ekonomske krize nezaposleni mladi ljudi se odluuju za odlazak izvan zemlje. Od Ismara Avdagia, diplomiranog pravnika, 30-godinjaka, pola godine ravnatelja Dravnog zavoda za mjeriteljstvo (DZM), sluamo sasvim drugaiju priu: punu nade i vjere u boljitak.

Od izbjeglice do ravnatelja
Ispriajte nam svoj ivotni i politiki put, sigurno je zanimljiv. Na ovu sam dunost doao kao mladi kadar Hrvatske narodne stranke liberalnih demokrata. S obzirom da je DZM-u resorno Ministarstvo gospodarstva, od ministra i prvog potpredsjednika Vlade, gosp. Radimira aia dobio sam ansu. Ali nije sve tako jednostavno! Roen sam u Prijedoru 1981. godine. 1992. s roditeljima stiem, kao izbjeglica, u Zagreb gdje sam zavrio Osnovnu kolu i 10. gimnaziju Ivana Supeka. Studirao sam na Pravnom fakultetu i diplomirao 2008. godine. Nedugo nakon diplome zaposlio sam se kao odvjetniki vjebenik u Odvjetnikom drutvu karica i partneri. U idue tri godine poloio sam i pravosudni ispit te se upisao u Imenik odvjetnika. U stranci sam aktivan 10 godina, a obnaao sam i dunost predsjednika Mladih HNS-a. Vrlo ste mladi, a ve na odgovornoj funkciji. Kako to komentirate? HNS je uvijek imao, a i sada ima, poprilian broj mladih aktivista, samo to do sada nije imao priliku povjeriti im najodgovornije dunosti u pojedinim tijelima izvrne, upravne ili zakonodavne vlasti. Smatram da treba dati priliku mlaim ljudima jer ako od 10 mladih ljudi koje se promovira njih est odradi posao dobro, ova drava je time samo dobila na kvaliteti. ak i pod cijenu pogreke zbog neiskustva. Smatram da je nuno kadrovski osvjeiti upravnu vlast. Dananja se vlast okruila mlaim ljudima, zapravo, dobar je to spoj mladosti i iskustva jer nitko nije bogomdan zbog godina. Netko je oito smatrao da sam svojim obrazovanjem i afinitetima adekvatna osoba za elno mjesto Dravnog zavoda za mjeriteljstvo. Kako se snalazite na ravnateljskom mjestu u Zavodu? Nije bilo jednostavno, ali mislim da sam sad ve se snaao. Posao jednostavno natjera na brzo uenje i prilagoavanje. Sada vie nema isprika za pogreke ili eventualni neuspjeh. Svjesno sam preuzeo odgovornost i dat u sve od sebe da Zavod na najbolji mogui nain odgovori zahtjevima trita i svih graana, krajnjih korisnika zakonitih mjerila. Zavod se bavi zakonskim mjeriteljstvom, osigurava tonost i ispravnost zakonitih mjerila na tritu Hrvatske. Mjerila su to s kojima se svakodnevno susreemo: od brojila elektrine energije, vodomjera, plinomjera, vaga, pa do tlakomjera, termometara, taksimetara, mjerila brzine itd. Takoer se bavimo i nadzorom predmeta od plemenitih kovina, te homologacijom motornih vozila. Od 2003. godine u naem sastavu vie nije temeljno ili znanstveno mjeriteljstvo iji je zadatak uspostava dravnih etalona, mjernih jedinica meunarodnog sustava jedinica, uspostava slijeda i jedinstvenosti mjerenja u Hrvatskoj usporedbom s meunarodnim etalonima te razvoj novih mjernih metoda. Izmjenama Zakona o mjeriteljstvu od 2007.

Ismar Avdagi godine stvorena je pretpostavka izmjetanja temeljnog mjeriteljstva u Hrvatski mjeriteljski institut, koji je u ingerenciji Ministarstva znanosti. U radu i razvoju zakonskog mjeriteljstva vana nam je meunarodna suradnja. Zastupamo Republiku Hrvatsku pri WELMEC-u (Europska suradnja u zakonskom mjeriteljstvu) u radu ijeg sam Odbora nedavno sudjelovao u poljskom Krakowu, kao i pri OIML-u (Meunarodna organizacija za zakonsko mjeriteljstvo). Dravni zavod za mjeriteljstvo je uz Hrvatski zavod za norme i Hrvatsku akreditacijsku agenciju dio hrvatske infrastrukture kvalitete. Od udruga blisko suraujemo i s Hrvatskim drutvom za kvalitetu te CROLAB-om. U ime DZM-a lan sam i Savjeta za vizualno oznaavanje hrvatskih proizvoda, koji dodjeljuje oznake Izvorno hrvatsko i Hrvatska kvaliteta pri Gospodarskoj komori. Ima li u zakonskom mjeriteljstvu novotarija, pogotovo onih tehnike prirode? Trenutno radim na novom Zakonu o mjeriteljstvu koji bi trebao biti suvremeniji i odgovoriti svim zahtjevima trita, pogotovo u kontekstu ulaska u EU. Mijenjat emo i zastarjeli Zakon o nadzoru predmeta od plemenitih kovina iz 1993. godine. Tehnologija se nezaustavljivo mijenja i ponekad je zakonske norme i institucije teko mogu pratiti. Vrijedi istaknuti daljinsko oitavanje obraunskih mjerila kao to su brojila elektrine energije, mjerila toplinske energije, plinomjeri, vodomjeri. To e pojednostaviti sustav naplate, pojeftiniti ga. Tehnologija se, jasno, razvija neovisno o Zavodu. A to znai da moramo kontinuirano educirati kadrove. Koliko je zaposlenih u Zavodu? Tono 94. Za tri godine Zavod e prirodnim odljevom ostati bez 30% kadrova, neu ih morati rezati, kakav je trend u dravnoj upravi. Ovdje su nuna specifina znanja i vjetine, ali bilo je, kao i svuda, nesvrsishodnog zapoljavanja. Okvirno, mogue je zaposliti jo 40 ljudi. Ipak, ovlasti emo veinom prenositi na gospodarstvo, na privatni sektor. Jasno, prerogative ostaju i Zavodu, on e i nadalje kontrolirati trite zakonitih mjerila u Republici Hrvatskoj. to je s hrvatskim proizvodima s Halal certifikatom? Halal certificiranje je velika trina prilika, kako za privlaenje turista iz preteito islamskih zemalja, ali i za izvoz hrvatskih pre-

PREPORODOV JOURNAL 143

BONJACI U HRVATSKOJ
hrambenih proizvoda u te zemlje. Neki nai hoteli ve imaju takav certifikat. Ministrica vanjskih poslova ga. Vesna Pusi, a i potpredsjednik Vlade gosp. Radimir ai, esto govore o Turskoj kao o hrvatskom stratekom partneru u ovom dijelu Europe. Na ovogodinjem ljetovanju sam upoznao Ersina Akarlilara, mladog turskog poduzetnika i osnivaa velike tekstilne tvrtke i brenda Mavi Jeans. Ne vidim zapreke da investiraju kod nas u tekstilnu industriju. normalnom drutvu, u tolerantnoj sredini. Kada se upoznajem s nekim, istina je, moram jo po nekoliko puta ponoviti i ime i prezime, neobino je. Najee razmiljam o manjinskom, nacionalnom, u vrijeme traginih obljetnica, proizalih iz rata. Kada drugi vide vrline nae razliitosti, najbolje je promoviramo! Jeste li ve bili u Konvoju za Srebrenicu, u Potoarima? Jo ne, iako mislim da mi je to dunost. Teko se sa svim tim suoavam jer su i moji sugraani teko stradali i sve me to vraa u 1992. godinu. Nisam, naalost, otiao na nedavnu godinjicu zatvaranja logora u Omarskoj kraj Prijedora, ali svatko se s tim nosi na svoj nain. Za moj grad, za oko 6.000 stanovnika, bila su namijenjena tri logora: Omarska, Keraterm i Trnopolje. Blizu je i bio i banjaluki logor Manjaa. Jo je dosta nestalih, neidentificiranih iz masovnih grobnica. Mnogih ljudi koje sam poznavao vie nema jer su ivot skonali u logorima smrti. Osjetim ponekad srdbu, na sreu, to nikad ne pree u mrnju, nadvladavam te negativne osjeaje. Ne mogu rei da ikoga mrzim, ali mi je u 11. godini prekinuto djetinjstvo, sve sam jako dobro upamtio. Moja obitelj i rodbina je relativno dobro prola, spasila glavu, ali to malo ljudi iz mog kraja i u cijeloj BiH moe rei. Traumatsko je to iskustvo. Rado se sjetim i onih ljudi koji su nam pomagali, bilo je i takvih, hrabrih i zato nikad neu generalizirati i rei da su svi isti. Bilo je susjeda koji su nas sve u zgradi uvali i doslovno hranili jer su mnogi Bonjaci ostali bez posla. Moja obitelj i ja nikad neemo zaboraviti tu podrku, zahvalni smo. Koju glazbu sluate, to sam to ula iz zvunika kad sam ulazila u Va ured? Bio je to EKV, pjesma Kao da je bilo nekad. Sluam rado glazbu, mada ne vie kao prije. Teko mi se odrediti stilski u glazbi jer je danas sve nekakva mjeavina. Ali ako bih morao nekog istaknuti, mogu rei da sam fan Davida Bowiea, The Clasha, Ramonesa i Perl Jama. Od domaih bendova odrastao sam na novovalnim bendovima: EKV-u, Azri i Haustoru, a i kasnijih bendova poput LET 3, KUD Idijoti, TBF, Hladno pivo. Prije sam puno vie iao na koncerte, pa ak i svirao gitaru u Osnovnoj i Srednjoj koli. U Prijedoru sam polazio Glazbenu kolu. U zagrebakom kvartu Preko smo kao klinci imali i neki bend. itali ste na Preporodov Journal? HNS prima va asopis, itao sam ga tamo. Nitko nije izdvojeni otok, tako da nisam ba pristalica getoiziranja manjina. Smatram da je pravi put puna integracija u drutvo, pri tom ne mislim na asimilaciju. Smatram da svim problemima koji manjina ima treba dati pravo javnosti i nastojati senzibilizirati drutvo. Pratite teme koje se ne tiu samo klasine manjinske problematike i to mi se svia. Volio bih proitati vie tekstova iz suvremene kulture, npr. o bosanskoj kinematografiji, o suvremenoj glazbi. Volio bih znati to je novo s Edom Maajkom, sa Letu tuke, mostarskom grupom Zoster ili s Damirom Imamoviem i njegovim sevdah-projektima. Proitati razgovor s talentiranim redateljem Oliverom Frljiem. Sugovornik ne mora nuno biti Bonjak ili Bonjakinja, iako se radi o bonjakom manjinskom asopisu. Dosta je ljudi koji nose taj kreativni bosanski duh. Sve stupove bosanske kulture osjeam kao svoje, bez obzira na nacionalni prefiks. I Maka Dizdara, Meu Selimovia, Ivu Andria, Petra Koia i A. B. imia. Kao i Branka opia odrastao sam na Jeurki Jeiu i Nikoletini Bursau. Jo uvijek znam pogledati i skeeve Top liste nadrealista, pa ak i problematini Kusturica nam neto kazuje o nama. q Edina SMAJLAGI

Puna integracija manjina u drutvo


Predvodili ste Mlade HNS-a. Koja ste pitanja otvarali? U HNS sam se ulanio prije nekih 20 godina, tono 29. studenog 2002. godine, u vrijeme kada je ga. Vesna Pusi preuzela vodstvo stranke. Ona je profilirala HNS, udahnula mu novi liberalni duh i pretvorila ga u ono to je HNS danas: moderna liberalno-demokratska, graanska stranka. S prijateljem Borisom Babiem, u nekoj pauzi uenja, iz Studentskog centra otiao sam u Tomievu 2, tadanji Sredinji ured stranke. Nismo znali dolazi li se ba u Sredinjicu ulaniti. Otvorila nam je ba ga. Pusi, a uskoro smo dobili i zadatke: angairali se ozbiljnije na Konvenciji, Saboru stranke, obiljeavanju Dana stranke... U Mladima HNS-a otvarali smo sva pitanja poput zapoljavanja i stambenog zbrinjavanja mladih, ukidanja obveznog sluenja vojnog roka, uvoenja spolnog odgoja u kole i slino. Tu su bile i specifine liberalne teme koje se nitko na politikoj sceni nije ba usuivao otvarati, poput strogog odvajanja crkve i drave, radikalnu izmjenu zakona o medicinski potpomognutoj oplodnji, kontroverzna pitanja legalizacije prostitucije, prava istospolnih zajednica. Kakav je Va stav o manjinama u Hrvatskoj? Drugi su lutali, kalkulirati, vodili kratkoronu politiku, a HNS je bio dosljedan u odnosu prema manjinama. HNS je zapravo diktirao politiku Hrvatske prema manjinama i kao stranka na tom podruju napravio najvie. Dokaz za to je i injenica da je takvu politiku preuzeo i Ivo Sanader i HDZ. To je jedino pozitivno to su za 16 godina vladavine napravili. Manjinska i svaka druga razliitost graana ne smije biti prepreka njihovu najnormalnijem ivotu, sudjelovanju u politikom, graanskom ivotu zemlje. Manjine su bogatstvo svake drave i most suradnje, pogotovu to i Hrvatska, kao i sve zemlje bive Jugoslavije, imaju poprilino negativna iskustva u tome, lou tradiciju manjinske politike. Danas je situacija po tom pitanju puno bolja nego prije, ali i nadalje emo pri svakoj obljetnici Oluje imati kojekakve ekscese kojih e, nadam se, svake godine biti sve manje. Imate zanimljivo ime. Kako se izjanjavate u nacionalnom smislu? Kao Bonjak, iako se vie osjeam nekako bosanski nego bonjaki. Ime se uvrijeilo kao bonjako, a upravo ono i jest zanimljivo: nastalo je od dva imena muslimanskog i kranskog. Mama Zemira, roena Krajina, istraivala je to. Naime, prvi Ismar jo je iv. To je slikar Ismar Mujezinovi, sin poznatog kipara i slikara Ismeta Mujezinovia. Njegovi su roditelji, prije nego mu je otac Ismet otiao u partizane dogovorili da, ako se ne vrati, dijete koje je njegova majka Marija nosila dobije ime po poetnim slovima njihovih imena: Is+Mar. Mogu rei da sam iz prosvjetne obitelji, jer je tata Mehmed je profesor kemije. Studirao je Prirodno-matematiki fakultet u Zagrebu i prije rata radio u Prijedoru na Srednjoj koli. Mama vodi privatni knjigovodstveni servis. Nemam nekakav manjinski nain razmiljanja, ne razmiljam o sebi u svakodnevnim situacijama i kontaktima manjinski. Dobro je to i znai da ivim normalno, u

SRPANJ/RUJAN 2012.

BONJACI U HRVATSKOJ

OBILJEAVANJE 17. GODINJICE SREBRENIKOG GENOCIDA: ULTRAMARATON VUKOVAR SREBRENICA

Maraton ponosa i tuge


Povodom obiljeavanja 17. godinjice srebrenikog genocida Vijee bonjake nacionalne manjine Grada Zagreba po prvi put je od 6.-10. srpnja 2012. godine organiziralo ultramaraton na relaciji Vukovar-Srebrenica. Od poetka svoga djelovanja, 2003. godine, i kroz sva tri mandata Vijee BNMGZ svake godine s nekoliko razliitih programa obiljeava srebreniku tragediju. Viegodinja ideja o organizaciji ultramaratona koja je potekla od hrvatskih branitelja, danas maratonaca, ove je godine napokon doekala svoju realizaciju u organizaciji Vijea bonjake nacionalne manjine Grada Zagreba i pod visokim pokroviteljstvom predsjednika RH Ive Josipovia. Zajedniki cilj organizatora i uesnika maratona bio je povezati dva grada koja su najvie stradala tijekom Domovinskog rata u Hrvatskoj i rata u BiH, podsjetiti na sve nevino stradale tijekom srpske agresije na Hrvatsku i BiH te posebno odati poast rtvama Vukovara i Srebrenice. etiri hrvatska branitelja, Mladen Hodak i Duko trbac iz Zagreba, Mirsad Veladi iz Daruvara i Elvir Rakipovi iz Osijeka u pet etapa preli su 227 km izmeu Vukovara (Ovara) i Srebrenice (Potoari) u ekstremnim vremenskim uvjetima od preko 40C. Pored maratonaca u ekipi tima ultramaratona kao potpora sudjelovali su predsjednik VBNMGZ Kemal Bukvi, dr. Andreja Rakipovi, Adem Dervi auevi (voza), Zijad Kazi (lan Vijea u mandatu 2007.2011.) i Ekrem Beirovi (lan Vijea BNMGZ). Ultramaraton se trao tijekom pet etapa od Memorijalnog centra na Ovari do Memorijalnog centra u Potoarima. Prva etapa iznosila je 34 km na relaciji Ovara-Vukovar-Borovo-Vinkovci, druga etapa od 52 km na relaciji Vinkovci-upanja-Bonjaci-Rajevo Selo-Gunja-Brko, trea etapa od 51 km na relaciji Brko-Bijeljina-Janja, etvrta etapa od 44 km na relaciji Janja-Zvornik, a peta etapa od 46 km na relaciji Zvornik-Kostijerova-Bratunac-Srebrenica. U svi mjestima kroz koja su maratonci prolazili doekivali su ih graani i predstavnici lokalnih vlasti, pozdravljajui ih i bodrei da istraju na putu za Srebrenicu. Mnogi su podrku davali trei dio puta uz maratonce, pa su tako prvih 500 m istrala djeca iz Udruge Dr. Ante Starevi iz Tovarnika. Projekt ultramaratona izazvao je veliko zanimanje elektronskih i tiskovnih medija zbog ega su novinari i TV-kamere koji su pratili tijek maratona svih pet dana, gotovo u svakom mjestu doekivali maratonce. Prema rijeima predsjednika Vijea Kemala Bukvia, ultramaraton bi bilo teko realizirati bez podrke lokalnih vlasti gradova kroz koje se maraton kretao i Islamske zajednice koji su organizirali smjetaj i ugostili ekipu ultramaratona. itav poduhvat i poruku ultramaratona najbolje opisuju rijei samih maratonaca: Bilo je stvarno veoma teko. Temperatura je znala biti i 42, odnosno do 50C na asfaltu. Ja sam u Domovinskom ratu izgubio brata. Ova trka je posveena njemu i svim poginulim braniteljima! Pitali ste me je li bilo teko? Nije, kad znam za koga trim i zato trim! A trimo ja i moji prijatelji za mir u cijeloj regiji, trimo sa eljom da rat vie nikada ne doive budue generacije. Jednostavno reeno, elimo im u amanet ostaviti mir i ivot jednih s drugima, a ne nikako jednih pored drugih, rekao je Duko trbac. Poaen sam to sam imao mogunost trati na ovom ultramaratonu, da se poklonim svim nevinim rtvama koje su stradale u Vukovaru, a isto tako i u Srebrenici, odnosno svim rtvama

Sudionici ultramaratona Vukovar - Srebrenica koje su stradale u proteklom ratu, neovisno na vjeru i nacionalnost", kae Elvir Rakipovi koji se do sada ve pet puta naao na pobjednikom postolju ultramaratona Zagreb-Vukovar. Maratonci su u Potoare stigli 10. srpnja 2012. gdje su se sastali s preko 7.000 uesnika Mara mira od Nezuka i epe do Srebrenice, koji su propjeaili oko 80 km putem kojim su se tisue Bonjaka u srpnju 1995. godine pokuale probiti iz Srebrenice prema slobodnom teritoriju. Uesnici Mara doli su iz svih krajeva BiH, ali i mnogih europskih zemalja, SAD-a i Australije, a preko 500 biciklista je u ast sjeanja na Srebrenicu dolo iz Bihaa. Svi su oni 11. srpnja 2012. odali poast 520 Srebreniana iji su posmrtni ostaci pokopani toga dana. Prema rijeima predsjednika VBNMGZ Kemala Bukvia organizatori se nadaju da e se u studenom 2012. moi organizirati uzvratni ultramaraton na relaciji Srebrenica-Vukovar u ast branitelja herojskog Vukovara. Istovremeno, ideja o ultramaratonu na relaciji Vukovar-Srebrenica dobila je veliku podrku i mnogi su izrazili elju da u njemu uestvuju idue godine na 18. godinjicu srebrenikog genocida. q Sena KULENOVI
Mirsad Veladi (53) iz Daruvara je umirovljeni doasnik HV i branitelj Domovinskog rata. Ranjen je 1992. godine u selu Kusonje kod Pakraca, HRVI 40%. Duko trbac (51) iz Zagreba je umirovljeni doasnik HV i dragovoljac Domovinskog rata. Ranjen je u Pakracu 11. prosinca 1991. godine, HRVI 50%. Godine 2007. je istrao relaciju od kabrnje do Bleiburga. Do sada je pet puta trao ultramaraton od Zagreba do Vukovara/ Ovara. Mladen Hodak (45) iz Zagreba je djelatnik T-coma. Godine 2007. je istrao relaciju od kabrnje do Bleiburga. Dva puta je trao ultramaraton od Zagreba do Vukovara/Ovara. Elvir Rakipovi (41) iz Osijeka je umirovljeni asnik HV i dragovoljac Domovinskog rata. Ranjen u Ernestinovu 21. studenog 1991. godine, HRVI 20%. Jo uvijek dri aktualni rekord HV-a u tranju na 100 km istran 1999. godine u vicarskoj. est puta je trao ultramaraton od Zagreba do Vukovara/Ovara i pet puta bio na pobjednikom postolju. Sva etvorica su prole godine istrala ultramaraton od Solina do Vatikana dug oko 1.200 km. q

PREPORODOV JOURNAL 143

BONJACI U HRVATSKOJ

Obiljeavanje 17. godinjice srebrenikog genocida u Rijeci

Sjeanje na Srebrenicu
U povodu obiljeavanja 17. godinjice genocida u Srebrenici, Vijee bonjake nacionalne manjine za Grad Rijeku u suradnji s drugim bonjakim organizacijama, organiziralo je 7. srpnja 2012. mimohod kroz centar Rijeke pod nazivom Srebrenica Rijekom hodi. Mimohod je odran u poast rtvama srebrenikog genocida, te kao podrka Maru mira koji se odravao u Podrinju. 36 maliana iz Srebrenice posjetilo je u subotu, 14. srpnja 2012., u Nadbiskupskom domu u Rijeci, rijekog nadbiskupa Ivana Devia. Povod susreta bio je njihov boravak na Kvarneru kojega su im omoguili domaini Katoliki skauti Rijeke nadbiskupije, Grad Rijeka, Primorsko-goranska upanija, Opina Vinodolski, te ene okupljene u Udruzi Snaga ene iz Tuzle.

Mimohod Srebrenica Rijekom hodi


Na rijeki mimohod za Srebrenicu u povodu 17. obljetnice najveega masovnog zloina u Europi poslije Drugoga svjetskog rata, koji je s pravom imenovan genocidom, doao sam kao humanist i mirotvorac, kao pripadnik hrvatskoga naroda koji je uz Bonjake podnio najbrojnije rtve u borbi protiv velikosrpske agresije za ivot u slobodi i dostojanstvu. Sveta je dunost uvati spomen na nedune rtve zloina, osobito stoga jer smo i danas svjedoci da se oni na gnusan i perfidan nain pokuavaju umanjiti ili ak negirati. Zbog istih sam razloga postao lanom udruge uvari Omarske koja je angairana na iznoenju istine i uvanju uspomene na genocid poinjen nad Bonjacima i Hrvatima u Prijedoru i okolici u srpnju 1992. godine. Takav angaman smatram moralnom obvezom svakoga estita ovjeka, osobito intelektualaca, a ne neim posebnim i zaudnim. Slijediti nam jer imperativ rimske izrijeke: Qui tacet, consentire videtur! I zato, da ne bismo ispali nijemi, pa time zapravo preutno pristali uz zloin, moramo govoriti i djelovati. Moramo stalno pokuavati bar donekle se ugledati na starozavjetne proroke i vikati istinu s krovova, pod svaku cijenu. A istina je da u Srebrenici, u Sarajevu, u Vukovaru, u kabrnji, u stotinama znanih i neznanih mjesta diljem Bosne i Hercegovine i Hrvatske neljudi u ime ideje velike Srbije izvrie strane zloine protiv ovjeka i ovjeanstva, na trajnu sramotu Europe i svijeta koji svojim neinjenjem neizravno i sami poinie krivdu. Da bi istina ivjela, utnja mora nestati, govor i svjedoenje rasti i trajati. Ovakvi dostojanstveni mimohodi malen su, ali vaan korak u postizanju toga cilja, rijei su umirovljenog rijekog profesora i uglednog intelektualca Darka Gaparovia, jednog od sudionika prvog hrvatskog mimohoda za Srebrenicu odranog u subotu, 7. srpnja 2012. u Rijeci. Dogaaj je organiziralo Vijee bonjake nacionalne manjine za Grad Rijeku pod nazivom Srebrenica Rijekom hodi, a u znak sjeanja na 17 godina od genocida poinjenog u ovom bosanskohercegovakom gradu. Na sreu, 11. srpnja 1995. godine Hanka oi bila je s ranjenim sinom i suprugom u Rijeci, ali svake godine na taj dan se vraa u Srebrenicu i Potoare jer jo uvijek traga za 56 lanova obitelji koji su nestali tih srpanjskih dana 1995. Uz nju, dostojanstvenom mimohodu rijekim Korzom odazvao se i saborski zastupnik za bonjaku, albansku, slovensku i makedonsku nacionalnu manjinu, Nedad Hodi, koji je istaknuo kako ovaj mimohod mora postoji tradicionalan. Srebrenica je opa katastrofa, ne sa-

Mimohod kroz centar Rijeke mo Bonjaka, nego tragedija ljudskog roda i naroda koji iji su pojedinci inili zloine, ali i tragedija europskog naroda koji je dopustio da se takvi zloili dogode. Bila je to zatiena zona u kojima se civilima garantirala sigurnost, a unato svim garancijama dogodila se najstravinija stvar i to se nikada nikome ne smije ponoviti. Upravo je to bio i cilj inicijative, da se Srebrenica otme zaboravu, istaknuo je Mensur Ferhatovi, predsjednik Vijea bonjake nacionalne manjine za Grad Rijeku. Upozorio je da pravda jo uvijek nije zadovoljena, te da povjesniari i strunjaci, ali i politika elita, jo uvijek preuuju teme vezane uz genocid u Srebrenici. Izrazio je zabrinutost da e Haaki sud postati mjesto interesnih dogovaranja. Ovom etnjom elimo dati potporu Maru mira Nezuk Potoari, koji se tradicionalno odrava u Bosni i Hercegovini od 8. do 10. srpnja, te iskreno odati poast svim stradalim Bonjacima u Srebrenici i njenoj okolici, istaknuo je Ferhatovi. Dostojanstvena povorka s oko 150 sudionika bila je obuena u bijele majice s natpisom: Srebrenica da se nikada ne zaboravi, simbolom bijelih grobnica, niana u Potoarima i s cvjetovima koje su napravile ene Srebrenice s 11 latica. Po zavretku mimohoda, u znak sjeanja na 17 godina od genocida, u Rijeinu je baeno 17 rua. Mimohodu Srebrenica Rijekom hodi pridruili su se i rijeki dragovoljci Domovinskog rata.

SRPANJ/RUJAN 2012.

BONJACI U HRVATSKOJ

Srebrenika djeca kod nadbiskupa Devia i ispred Islamskog centra u Rijeci

Projekt Srebrenica u Rijeci


Pastoralni dom Bl. Alojzije Stepinac u Driveniku petu godinu za redom, u okviru projekta Srebrenica u Rijeci, mjesto je gdje su se odmarala djeca Srebrenice. Njima su i ove godine domainstvo i bogat osmodnevni program pripremili njihovi vrnjaci, Katoliki skauti Rijeke nadbiskupije predvoeni vjerouiteljem Marinom Miletiem. Susret s rijekim nadbiskupom Ivan Deviem 14. srpnja protekao je u leernom druenju u kojemu je nadbiskup goste upoznao s povijeu kraja u kojemu borave, govorio im o glagoljici, Vinodolskom zakoniku, redu pavlina u Crikvenici i ovogodinjoj proslavi 600. godinjice od osnutka grada Crikvenice, ali i ivotu u zajednitvu i nunosti upoznavanja drugih religija kao prevencije razbijanju predrasuda. Djeca kad odrastu sjeat e se ovakvih susreta i vjerujem da e uiniti sve da se povijest ne ponovi, istaknuo je nadbiskup Devi, izrazivi zadovoljstvo to je inicijativa pokrenuta prije pet godina prerasla u tradiciju. Djeca su dola u pratnji ena iz Udruge Snaga ene iz Tuzle koje skrbe i rade s njima, a rije je o djeci u potrebama od kojih veina dolazi iz obitelji sa slabim imovinskom stanjem, a neka od njih nemaju jednog ili oba roditelja. Boravak na moru puno im znai, istie socijalna radnica udruge, Danuma urain, dodajui kako grupu ine djeca svih vjeroispovijesti. Govorei o aktualnoj situaciji u ovom bosanskohercegovakom gradu, urain je istaknula kako su ljudi svjesni da ivot mora ii dalje. To najbolje znaju rtve. U Srebrenici danas ivi puno izbjeglica iz Srednje Bosne, pravoslavaca, i ene s kojima radimo pripadaju razliitim vjeroispovijestima. Njihov meusobni odnos je pun tolerancije, ene se razumiju, ali ratne teme se u razgovorima ne nainju, rekla je urain, naglasivi da od 2002. godine djeluju u Srebrenici na rehabilitaciji, pomirenju i zajednikom suivotu. Puna optimizma nada se normalizaciji ivota u Srebrenici, a djeca su ta koja e to omoguiti. Njihove potrebe su velike, njihovi roditelji bili su djeca kada je rat poeo u BiH i mora im se omoguiti vea socijalizacija u smislu odlaska iz Srebrenice i uvida u ivot u drugim gradovima. Isto miljenje dijeli i inicijator dogaaja, vjerouitelj Marin Mileti, naglaavajui kako su ova djeca u velikim potrebama. Kad ovjek gleda iz svoje perspektive i ali se na svoje stanje nije lako jer imamo svi problema i kad upoznamo ivote te djece iz BiH, Srebrenice i s kakvim problemima se oni suoavaju, tada nas je sram to se uope alimo na svoj ivot, dodao je i izrazio sreu ispred katolikih skauta to malim Srebrenianima mogu priutiti osam dana smijeha i radosti. Otkrio nam je kako se maliani najvie raduju kupanju u moru, ali jako su zainteresirana i za posjete i upoznavanju s vjerskim ustanovama koje djeluju na Kvarneru, pa su tako uz Rijeku nadbiskupiju posjetili i Medlis Islamske zajednice u

Rijeci te Pravoslavni hram sv. Nikole, to je od izuzetne vanosti za njihovu budunost i suivot u tom ratom napaenom gradu. Puno je usijanih glava koje misle da su oni jedini u pravu i ne ele s drugima razgovarati. Zato, kad se djeca susretnu s mjesnim poglavarom Katolike crkve koji govori o zajednitvu i toleranciji, o ljubavi i potrebi gradnje mostova, to nije samo mrtvo slovo na papiru, nego je doista ono to mi vjerujemo. Nitko od nas nije mogao utjecati hoe li na ovaj svijet doi kao Hrvat, Srbin, Crnogorac ili pripadnik drugog naroda, ali radi tog suivota bi trebali biti svjesni da je svaki narod jednako vrijedan ili bar da bi trebao biti, poruio je Mileti. Inicijativa pokrenuta prije pet godina krenula je iz razgovora rijekog vjerouitelja i rijekog koarkakog trenera Sae Dragievia, koji je uvi na jednog njemakoj radio postaji inicijativu prikupljanja pomoi za djecu Srebrenice o istoj obavijestio Miletia. Ovaj je, nakon razgovora sa svojim uenicima, gimnazijalcima Prve suake hrvatske gimnazije, prikupio novana sredstva i poslao ih u Srebrenicu. Kako se nije htjelo stati na jednokratnoj pomoi, sa svojim Katolikim skautima Rijeke nadbiskupije krenulo se u organizaciju ljetovanja koja je od iznimne vanosti za djecu koja dolaze iz Srebrenice, ali i njihove vrnjake iz Rijeke koji im, volontirajui u Pastoralnom domu Bl. Alojzije Stepinac omoguavaju ljetovanje za pamenje. q Helena ANUI
Predsjednik RH Ivo Josipovi primio je 16. srpnja izaslanstvo 30-ak djece iz Srebrenice. Istaknuo je da je projekt Srebrenica u Rijeci sjajna akcija, koja potvruje humanost i tenju svih da budemo prijatelji bez obzira na razlike, kao i elju da regija trajno ivi u miru i suradnji. Drago mi je da ste dobili priliku doi u Hrvatsku, vidjeti nae more, upoznati nove ljude, druiti se sa svojim vrnjacima, ali i odraslima koji nose odgovornost za nae zemlje. Siguran sam da ete u susretima koje ete imati, uti samo ono pozitivno i dobro koje se odnosi na mir ljubav, suradnju i bogatstvo koje nam pruaju razliitosti i na elju da zauvijek ivite sretno u miru, poruio je predsjednik Josipovi djeci iz Srebrenice. Marin Mileti, vjerouitelj i utemeljitelj Kluba gimnazijalaca Ivan Merz Prve suake gimnazije, u ime organizatora projekta rekao je da svojim radom ele posvjedoiti iroj javnosti kako kao katolici s velikom radou ugouju djecu islamske vjeroispovijesti, ali i pravoslavne i katolike, te da su najljepe livade od arenog cvijea. Izvijestio je predsjednika Josipovia da su djeca ve posjetila rijekog nadbiskupa i metropolita Ivana Devia, glavnog rijekog imama Hajrudina ef. Mujkanovia, novi Islamski centar u Rijeci, te bila na Krku na Danima bonjake kuhinje. Predvien je susret s rijekim gradonaelnikom i primorsko-goranskim upanom, kao i posjet pravoslavnom hramu Svetog Nikole, sve s ciljem da srebrenika djeca vide kako razliitosti nikako ne bi trebale biti kamen spoticanja. Tome i slui projekt kako bi djeca shvatila kako smo svi jednako vrijedni i da tu misao nose u sebi i svjedoe je u Srebrenici i da unato ranama pozitivno gledaju na svijet, jer se jedino tako moe ii naprijed, rekao je Mileti. q

PREPORODOV JOURNAL 143

BONJACI U HRVATSKOJ

Obiljeavanje 17. godinjice srebrenikog genocida u Splitu

Zloin planetarnih razmjera


Povodom obiljeavanja 17. godinjice genocida u Srebrenici, u Europskom domu u Splitu 10. srpnja 2012. otvorena je izloba Srebreniki inferno. Izlobu kataloga fotografija, koja je bila otvorena do 17. srpnja, organiziralo je Vijee bonjake nacionalne manjine grada Splita u suradnji s Arhivom Federacije BiH i Gradom Splitom, te suorganizaciju svih bonjakih asocijacija koje djeluju na podruju Splita i Splitsko-dalmatinske upanije. Otvaranju izlobe, pored brojnih graana, prisustvovali su Adamir Jerkovi, direktor Arhiva Federacije BiH, Nedad Hodi, saborski zastupnik bonjake nacionalne manjine, psihologinja prof. dr. Mirjana Nazor i novinar Predrag Luci. Oni su sudjelovali i na okruglom stolu pod nazivom Zloin u Srebrenici pokajanje, oprost i suivot na prostorima BiH, koji je odran nakon otvaranja izlobe u veernjim satima. Moderator i voditelj tribine bio je Kadro Kulain. opominjati da se to nikada vie nigdje na svijetu ne ponovi. Svakog normalnog ovjeka na svijetu Srebrenica ujedinjuje u boli. Uvijek sam se pitao: to je bilo u glavama tih ljudi, otkud je dolo to zlo da su mogli uiniti to to su uinili, da su odvojili muku djecu, djedove, oeve, brau i da su ih bezduno masakrirali i strijeljali!? Gdje su sve one povijesne opomene, svi oni Mauthauseni, Auschwitzi, Jasenovci i druga stratita? Zato nisu o tome mislili, to je okrenulo njih da su mogli uiniti takvo zlo?, kazao je splitski dogradonaelnik, ocijenivi kako se nije smjelo dogoditi to to se dogodilo. Obranom istine o Srebrenici branimo budunost suvremenog i civiliziranog svijeta. Nema tih rijei kojima se moe dati utjeha onima koji su izgubili svoje mueve, brau i sinove u Srebrenici. U tom smislu pozivam sve sudionike ove izlobe da sa dunom panjom i pijetetom pogledaju fotografije, da priamo onima koji ih nisu vidjeli i da ih educiramo da se ovako neto nikada i nigdje u svijetu ne dogodi, zakljuio je dogradonaelnik undov.

Izloba Srebreniki inferno


Srebreniki inferno je pria o zloinu koji je poeo 1992. godine srpskom agresijom na Bosnu i Hercegovinu, a okonan u srpnju 1995. kada su vojne postrojbe bosanskih Srba pod komandom generala Ratka Mladia okupirale Srebrenicu zatienu zonu UN-a, pri emu je ubijeno najmanje 8.372 Bonjaka djeaka i mukaraca. Srebrenika tragedija, nehumani i neljudski in, ostavio je najveu mrlju u povijesti UN-a. Izloba Srebreniki inferno, koja sadri 22 eksponata i dio je stalnog postava Arhiva Federacije BiH, prije Splita predstavljena je u etiri hrvatska grada u Gospiu, Rijeci, Puli i Zadru, te u Egiptu i Turskoj. Izlobu o stradalnicima srebrenikog genocida i zloinu planetarnih razmjera otvorio je Jure undov, dogradonaelnik grada Splita, koji je rekao kako su se Bosna i Hercegovina i Hrvatska borile za istu stvar. To su pravedne borbe za istu stvar. Srebrenica je posljednja opomena civiliziranom svijetu. Ne Balkanu, ne Europi, nego svima na kugli zemaljskoj. Nitko nema pravo rtve Vukovara, kabrnje, Srebrenice i drugih stratita, stavljati pod tepih, omalovaavati, zaboravljati. Svatko od nas tko ivi i tko se osjea ovjekom ima obavezu govoriti i

Okrugli stol Zloin u Srebrenici


Na okruglom stolu Zloin u Srebrenici pokajanje, oprost i suivot na prostorima BiH zakljueno je da je pria o srebrenikom genocidu i nakon 17 godina nedovrena i vieslojna. Adamir Jerkovi, direktor Arhiva Federacije BiH i bivi savjetnik u Kabinetu predsjednika Alije Izetbegovia, istaknuo je veliku odgovornost meunarodne zajednice za strani zloin i genocid koji se dogodio u Europi na kraju 20. stoljea: Kolika god bila odgovornost zloinaca koji su masakrirali neduno stanovnitvo Srebrenice tolika je i odgovornost meunarodne zajednice, Vijea sigurnosti Ujedinjenih naroda, svih velikih sila. Nitko tu nije ostao neduan... Svjetska birokratska mainerija potpuno je kapitulirala pred drskou srpskih zloinaca koji su ispravno procijenili da svijet nee vojno djelovati. Najveu odgovornost za ovaj zloin snose Jasushi Akashi i general Janvier. Meunarodna zajednica je donijela Rezoluciju Vijea sigurnosti UN-a proglasivi Srebrenicu i epu zatienim zonama. Imali su vojna sredstva prema Povelji UN-a, poglavlje 7., koja su mogli upotrijebiti i vojno odgovoriti na srpski napad. Umjesto toga dopustili su zloin, koji se

Otvorenje izlobe Srebreniki inferno u Splitu

SRPANJ/RUJAN 2012.

BONJACI U HRVATSKOJ
nikada nee zaboraviti. Jerkovi je naglasio da je Srebrenica vrh spirale zla koja je zapoela implementacijom velikosrpskog projekta iji su korijeni stari stoljee i pol. Nekoliko godina kasnije, Meunarodni sud pravde u Haagu presudio je po tubi Bosne i Hercegovine protiv Srbije. Trijumfovala je, meutim, nepravda. Oni koji su bili pozvani i nadleni da presude po pravdi ogluili su se o zahtjev rtve Bosne i Hercegovine, koja je traila sankcioniranje dravnog terorizma Srbije i Crne Gore. Moemo govoriti o civilizacijskom posrnuu, slomu morala i potpunom kolapsu pravde. Ovom sramnom presudom afirmiran je i podstaknut najcrnji dravni terorizam protiv malih naroda i sugerirano je da e biti nagraena dravna otimaina, poniavanje rtava, poginulih i osakaenih. Svijet je, istina, rekao da je u Srebrenici uinjen genocid i to je jedino navedeno mjesto u Bosni i Hercegovini u kojem je mrana rezultanta zloina tako nazvana. Mi u Bosni i Hercegovini znamo da je na mnogim prostorima uinjen genocid i mi emo o tome priati dok bude svijeta i vijeka sve dok postoji i jedan ivi Bonjak. Istina, ne moemo rei da nema istraga, zloinci pojedinano dobivaju ono to su zasluili, ali generalno plan etnikog ienja u Bosni i Hercegovini je uspio. Zloinci su pretrpjeli kolateralnu tetu, nalaze se po zatvorima, izdravaju vremenske kazne, ali u oima svog naroda oni su heroji koji su se rtvovali za jedan vii cilj, a to su etniki oieni prostor u Bosni i Hercegovini. Danas imate situaciju da je cijela istona Bosna, koja je do juer bila naseljena Bonjacima, ostala bez tog konstitutivnog naroda. Bojim se da je nakon presude Meunarodnog suda pravde dato na neki nain zeleno svjetlo svim buduim agresorima da slabijima tumae ovaj pojam po vlastitoj makijavelistikoj logici, koja podrazumijeva osvajanje tuih teritorija, mijenjanje granica, zatiranje malih naroda, unitavanje kulturnog i svakog drugog nasljea, naglasio je Adamir Jerkovi. Uesnici okruglog stola su zakljuili da srebreniki genocid iz srpnja 1995. godine zahtjeva mnogo vee promiljanje, na pravi nain i ne samo prigodno. Pritom su vrlo vana pitanja pokajanja i oprosta. Mislim da je netko, ne trebao, nego morao zaustaviti Ratka Mladia prije nego poini to to je poinio. Nikome ne treba dopustiti da pilatovski opere ruke i kae: Nismo mogli, nismo znali!, rekao je novinar Predrag Luci. Prof. dr. Mirjana Nazor je govorila o psiholokoj komponenti oprosta i zaborava. Zapravo, mi nismo oprostili. Nae su misli, vjerojatno i djelatnost, optereeni onime to nas mui, na sva ta dogaanja i zlodjela koje je netko uinio. Postavljamo si itav niz pitanja na koja vjerojatno nemamo odgovore. Ponajvie kako je uope mogue da se takvo neto dogodi?, rekla je Nazor. Bonjaki saborski zastupnik Nedad Hodi je istaknuo da Srebrenica nikoga ne moe ostaviti ravnodunim. To nije samo tragedija bonjakog naroda koji je rtva srebrenikog genocida. To je tragedija i srpskog naroda kome su pripadali poinitelji tog zloina. To je tragedija svih europskih i svjetskih naroda. Nemojte zaboraviti da su Srebrenica i epa bile zatiene zone Ujedinjenih naroda i da se zloin dogodio uz prisustvo snaga UNPROFOR-a, koje su bile zaduene za uvanje tog stanovnitva. Srebrenica je tragedija cijelog svijeta, dakle planetarna tragedija. Jedan normalan ovjek, koji se osjea pripadnikom uljuene, civilizirane Europe, apsolutno nije mogao i ne moe progutati ovo to se dogodilo u Srebrenici, rekao je Hodi. Sedma velika meunarodna izloba Arhiva Federacije BiH Srebreniki inferno i okrugli stol o genocidu u Srebrenici izazvali su veliku panju splitske javnosti i hrvatskih medija. Srebrenica je cijeli svijet ujedinila u boli, a i Split, dakako, nije bio iznimka. Splitski Bonjaci su toga itekako svjesni. q Ibrahim DURAKOVI

U Bosni i Hercegovini ponovno smo izloeni napadima istih neprijatelja, koji sada drugim metodama pokuavaju uraditi ono to u im prolosti nije polo za rukom. Nakon gubitka Kosova, imperijalni apetit Beograda prema Bosni i Hercegovini snaniji je no ikada. Oni ele da se namire za izgubljene teritorije. Budite sigurni da to nikada nee proi. Ako smo mogli preivjeti Otomansku imperiju, u kojoj smo tretirani kao jedinstvena cjelina u golemom carstvu ili ostati Corpus separatum u Austro-ugarskoj monarhiji, zar nemamo pravo biti nezavisna drava? Oni danas tumae da je Bosna i Hercegovina prosti zbir Federacije i Republike Srpske zanemarujui pri tom injenicu da je Republika Srpska nastala na krvi, teroru i genocidu i da je Daytonski sporazum, kako bi sprijeio ratna krvarenja, jednostavno prihvatio ovu injenicu da jednu dravu podijeli na dva dijela ostavljajui je, ipak, cijelom i suverenom. Mi znamo da u Republici Srpskoj ine sve da pokau svijetu kako je Bosna i Hercegovina drava invalid, sakata i nemona da bilo to uradi. Nama je poznato da se eka povoljna prilika za secesionistiki in, da navaljuju na meunarodnu zajednicu da ode to prije iz Bosne i Hercegovine. Vi vidite to se radi da jedan normalan plan Sejdi Finci, koji je dobio meunarodni legitimitet presudom u Strasbourgu, srozaju u blato trenirajui ivce cijelog svijeta. Oni ele umoriti meunarodnu zajednicu da digne ruke od Bosne i Hercegovine. To je ambijent za koji se zalau. Mi u Bosni i Hercegovini znamo, hvala Bogu, da ima i snaga koje rade punim kapacitetom da sauvaju dravu, da je revitaliziraju, i to nas ohrabruje. Meu njima je i jedan broj hrvatskih stranaka koje su posveene ovom cilju. Zato treba jo jedanput ponoviti: napadnuti smo od istog neprijatelja, borili smo se protiv njega, ratovali smo za bolji i pravedniji sistem i suivot. O tome uostalom svjedoi otpor HOS-a u ijim postrojbama su se rame uz rame borili i zajedno ginuli Hrvati i Bonjaci i koji je priznat sastavnim dijelom Armije Republike Bosne i Hercegovine. Ali, moram da kaem da smo ponegdje u oslobodilakom ratu dovoeni u neoekivane situacije, da su vjekovni prijatelji Hrvati i Bonjacimuslimani uperivali oruje jedni na druge. Na sreu, to nije dugo trajalo, ali nam je nanijelo ogromnu tetu. Danas treba poteno rei da je to bila naa zajednika najvea greka i nesrea iz koje moramo izvlaiti pouke. Historija nas je nauila da nai narodi u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj mogu zajedno hoditi, ali samo kao ravnopravni partneri i kao nezavisni meunarodno priznati subjekti. Uostalom, svijetla povijest nas je pouila i da smo najbolje rezultate poluivali onda kada smo dobro suraivali i kada nismo potpadali pod utjecaj nekih partikularnih interesa. U Srebrenici i Vukovaru, kao i drugim bosanskim ili hrvatskim gradovima, srboetnici su digli ruku na ovjeanstvo i ljudsko dostojanstvo. Ma koliko nam se inilo da je odmak vremena uinio svoje, ipak zamah te ruke osjeamo i danas. Posebno mi u Bosni i Hercegovini. Mora nas zabrinuti to sa najviih mjesta u Srbiji ponovo negiraju genocid u Srebrenici, a Vukovar proglaava srpskim gradom. Sve ovo govori da situacija jo nije normalna i da e mnogo Dunava protei kroz Vukovar dok Srbi shvate da se granice ne mogu mijenjati silom i da im srebrenike majke i sestre ne mogu zaboraviti 8.372 nevino ubijene djece. Neprijateljima Bosne i Hercegovine bilo bi bolje da napokon shvate, da Bosna nee pasti ni tiho ni utke, ve bi moglo biti mnogo bolnih jauka, i naih i njihovih. Kada se jei za svoje onda nita nije teko, ali tee e biti onima koji ele priskrbiti tue. U tome sree nema. q Adamir Jerkovi na okruglom stolu Zloin u Srebrenici

10

PREPORODOV JOURNAL 143

BONJACI U HRVATSKOJ

Ramazanski bajram: bajramska hutba muftije Aziza ef. Hasanovia

Bajramska poruka
Ranojutarnjim bajram namazom, u nedjelju 19. kolovoza 2012., poela je trodnevna proslava Ramazanskog bajrama. Centralna bajramska sveanost i molitva odrana je u Islamskom centru u Zagrebu, uz tradicionalno veliki broj vjernika i direktan TV-prijenos Hrvatske televizije. Bajramsku hutbu, prvu nakon izbora za novog zagrebakog muftiju i predsjednika Meihata Islamske zajednice u Hrvatskoj, odrao je prof. dr. Aziz ef. Hasanovi. Uvodno je istaknuo da je ramazan Boanskim pravorijekom odreen kao mjesec islamskog posta i objave Kurana, mjesec Boje milosti i oprosta. On je mjesec darivanja, uzajamnog razumijevanja i solidarnosti, kao i intenzivnog nonog bdijenja kroz druenje i zajedniku molitvu, mjesec svekolike vjernike mobilnosti i pobonosti. Hasanovi se u bajramskoj hutbi osvrnuo na aktualna dogaanja u svijetu, te neophodnost odgoja mladih generaciju na putu istinskog mira i bratske ljubavi, mirnog rjeavanja konflikata, u emu vjernici trebaju dati znaajan doprinos. Naalost, i ovaj ramazan proao je u znaku prolivanja nedune muslimanske krvi od vladara nasilnika. O tome nam najbolje govore slike koje dolaze iz Sirije, Mijanmara i drugih mjesta. Vjernica i vjernik u ozraju bajramskih dana moraju dii svoj glas protiv svakog oblika nasilja, zlostavljanja, muenja, pogubljivanja, protjerivanja po bilo kom osnovu jer nas islam ui da nema razlika meu ljudima niti po vjeri, niti po boji koe, niti po podrijetlu. Jedina razlika je po onome to inimo dobro i korisno za zajednicu i ovjeanstvo. Najbolji meu vama je onaj koji najvie koristi svojoj zajednici, a najgori meu vama je onaj od koga njegova zajednica ima tetu, pouava nas poslanik islama Muhammed, a.s. U nestabilnom i uzburkanom svijetu u kojemu ivimo ukazuje se sve vea potreba za odgoj mladih za mir. Da bi se oko toga moglo djelovati na odgovarajui nain treba razumjeti pravu narav mira koji se ne ograniava na odsutnost rata, niti na ravnoteu suprostavljenih strana, nego je zajedno Boji dar i ljudsko djelo, koje treba neprestano graditi. On je plod pravde i posljedica ljubavi. U kontekstu pravinog i istinskog mira temeljenog na bratskoj ljubavi pozivam sve vjernike da budu aktivni nositelji solidarnosti, suradnje, bratstva i jaanja obitelji te poticajni u rjeavanju konflikata na civiliziran i primjeren nain, naglasio je muftija Hasanovi u bajramskoj hutbi. Povodom zavretka mubarek mjeseca ramazana i ramazanskog posta, te proslave velikog islamskog blagdana Ramazanskog bajrama, estitku muftiji Azizu Hasanoviu, vjerskim dostojanstvenicima i slubenicima te svim islamskim vjernicama i vjernicima u RH, uputili su predsjednik Ivo Josipovi, premijer Zoran Milanovi, potpredsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko i kardinal Josip Bozani. Svima elim da blagdan provedu u radosnom vjernikom i obiteljskom zajednitvu, u ozraju mira i razumijevanja, te da duhovni poticaj Bajrama bude ujedno i poticaj za daljnju zauzetost za mir, toleranciju i izgradnju opeg dobra. Bajram erif mubarek olsun! (Ivo Josipovi, predsjednik RH) U povodu nastupajueg Ramazanskog bajrama, elim svim islamskim vjernicima da, nakon svetog mjeseca molitve i odricanja, obnovljenom snagom vjere sudjeluju u izgradnji razumijevanja, mira i prijateljstva meu ljudima. U ime Vlade i svoje osobno ime, elim vam da provedete radostan i estit blagdan u dobrome zdravlju, u druenju, u vjernikom, prijateljskom i obiteljskom zajednitvu. Bajram erif mubarek olsun! (Zoran Milanovi, predsjednik Vlade RH)

Ramazanski bajram u Islamskom centru u Zagrebu U prigodi velikog muslimanskog blagdana, Ramazanskog bajrama, svim vjernicima islamske vjeroispovijesti upuujem u ime Hrvatskoga sabora te u svoje osobno ime najiskrenije estitke, kao i elje za mir i svako dobro. Neka Ramazanski bajram unese harmoniju i toleranciju u meuljudske odnose te uvrsti mostove prijateljstva i suivota na kojima elimo graditi budunost nae zajednike domovine Hrvatske. Bajram erif mubarek olsun! (Josip Leko, potpredsjednik Hrvatskog sabora) Pribliava se dan velikoga slavlja za sve vjernike islamske vjeroispovijesti Ramazanski bajram ijim povodom, Vama osobno i svim islamskim vjernicima u Republici Hrvatskoj, upuujem svoje srdane estitke. Vrijeme molitve i posta kroz koje ste proli pripremajui se za taj blagdan oituju kako ovjek nije dostatan samome sebi i kako je nuno u ostvarenju svojega ljudskoga poziva upuen na Onoga koji ga je stvorio i koji ga nadilazi. Dok Vas srdano pozdravljam i izraavam svoje osobito potovanje, ostajem u nadi kako e proslava Ramazanskoga bajrama uroditi vidljivim plodovima za sve Vae vjernike. (kardinal Josip Bozani, zagrebaki nadbiskup i metropolit) q Ismet ISAKOVI
() Polazei od vjerske obveze, izraavajui pijetet prema ehidima i poginulim borcima u Domovinskom ratu, s ciljem svjedoenja istine koja govori o doprinosu muslimana u uspostavi i obrani suvereniteta i cjelovitosti Republike Hrvatske, donosim Odluku kojom se 2. dan Ramazanskog bajrama proglaava Danom ehida i poginulih muslimana u Domovinskom ratu, poevi od ovog Ramazanskog bajrama 20. kolovoza 2012./2. evvala 1433. Nalae se svim glavnim imamima da ovu Odluku objelodane na hutbama. Nalae se svim glavnim imamima i imamima da u svojim damijama i mesdidima organiziraju tevhid na taj dan pred plemenite due svih ehida i poginulih boraca. Centralno obiljeavanje ovog dana bit e odrano u Zagrebu ispred Islamskog centra na Spomen parku i obiljeju, koje je simbol svih ehida i rtava Domovinskog rata. Obiljeavanje treba organizirati s braniteljskim udrugama na najprimjereniji nain, vodei rauna da se zadovolje vjerski propisi i ostali dijelovi protokola koji se tom prigodom definira. () q Muftija dr. Aziz Hasanovi, predsjednik Meihata

SRPANJ/RUJAN 2012.

11

BONJACI U HRVATSKOJ

Inauguracija prof. dr. Aziza ef. Hasanovia, novog zagrebakog muftije

Inauguracijska sveanost
Na prigodnoj ceremoniji u Zagrebakoj damiji, u subotu 22. rujna 2012., sveano je inauguriran novi zagrebaki muftija prof. dr. Aziz ef. Hasanovi, novoizabrani predsjednik Meihata Islamske zajednice u Hrvatskoj. Njemu je Muraselu, poseban dekret pismeno ovlatenje za novu funkciju, predao dr. Mustafa ef. Ceri, reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Jednosatnu inauguracijsku sveanost u prepunoj damiji direktno je prenosila Hrvatska televizija. On je stekao sve uvjete koje zahtijeva naa vjera, ali i uvjete po svom moralnom integritetu, po svojim javnim stavovima koji su utemeljeni na razvijanju dijaloga, meuljudske komunikacije. On ima iroko srce, zreo i odgovoran um te iskustvo koje malo tko ima u svijetu kao muftija. Ima iskustvo genocida koji je uinjen nad njegovom porodicom u Srebrenici i njegovim narodom u Bosni i Hercegovini, od kojega jo uvijek strahujemo, rekao je reisu-l-ulema dr. Mustafa ef. Ceri predajui Muraselu novom zagrebakom muftiji. Reis Ceri je naglasio da muftija znai biti ovjek koji je na raspolaganju svima koji ele uti odgovore na ivotna pitanja. Muftija nije kadija i nema izvrnu vlast i sudove koji zahtijevaju izvrenje, ve je savjetnik, onaj koji lijei ljudsku duu i stoji da podijeli sve brige, muke i patnje svoje zajednice. Izrazio je uvjerenje da je Hasanovi najzasluniji ovjek u Zagrebu i Hrvatskoj da ponese to breme i ast. Uvjeren sam da e opravdati oekivanja muslimana svoje zajednice i ire te pridonijeti dijalogu koji svijet danas najvie treba, a hrvatskoj dravi i drutvu biti integrativni dio europskih procesa onako kako nas to ui naa vjera, rekao je reis Ceri. U inauguracijskom govoru muftija Hasanovi je istaknuo osnovne pravce rada u svom mandatu: Posebna pozornost na rad s mladima i enama, javnost i transparentnost putem Ureda za informiranje i izdavatvo. Poticanju dijaloga i ostvarivanje to veih kontakata s predstavnicima vjerske i drutvene zajednice. Rekao je kako namjerava nastaviti utabanim stazama svog prethodnika Omerbaia, pri emu e se posebna pozornost posvetiti odnosima s Islamskom zajednicom u BiH. Sluit u svome narodu i zajednici titei interese muslimana i islama u Hrvatskoj, obeao je Hasanovi, ustvrdivi kako se Islamska zajednica ne smije predati i udaljiti od svog naroda. Ona moe biti vjerna samoj sebi ako je u svojoj biti demokratska, u svom poslovanju transparentna, u svojoj misiji otvorena prema svakome, a po svojoj strukturi internacionalna. Ocijenio je kako ulaskom u Europsku uniju Hrvatska kao svoju vrijednost unosi najbolje rijeeno muslimansko pitanje u Europi. To nudimo kao model rjeavanja muslimanskih manjina u svijetu, ali i kranskih manjina u islamskom svijetu, rekao je novi zagrebaki muftija. U poslijepodnevnim satima u Kongresnoj dvorani Islamskog centra u Zagrebu odran je inauguracijski prijem kojem je prisustvovalo oko 250 uglednika iz Hrvatske i svijeta, a meu njima i predsjednik Ivo Josipovi, premijer Zoran Milanovi, ministar pravosua Orsat Miljani, apostolski nuncij Alesandro DErrico, velikodostojnici svih vjerskih zajednica, saborski zastupnici, veleposlanici i mnogi drugi. U svim govorima na sveanosti isticana je vrlo dobra suradnja predstavnika Islamske zajednice i vlasti, bliska povezanost Hrvatske i BiH i potreba za daljnjom prijateljskom suradnjom. Premijer Milanovi je rekao da je Hrvatska velikom veinom kranska i katolika zemlja, ali isto tako i zemlja muslimana, pravoslavaca, idova zemlja ljudi koji imaju osoban odnos prema vjeri i

Inauguracijski prijem boanskom, zemlja ljudi koji su agnostici i ateisti kojih ima manje, ali koji takoer ovdje ive. Ustvrdio je kako se vjera esto banalizira i da je, koliko on poznaje Bibliju, vjera prije svega povjerenje te da tu razlike meu vjerama nema. Napomenuo je da su velika veina hrvatskih muslimana Bonjaci, koji su vrijeme rata bili ostavljeni sami sebi. Proao je rat, cijena je ogromna, svi su nastradali, ali Bonjaci i muslimani najvie zbog toga to su druge vjere, rekao je Milanovi. Predsjednik Josipovi je rekao da je Hrvatska zemlja vjerskih sloboda i nacionalne ravnopravnosti koje su, naalost, esto na iskuenju. Poruio je kako je potrebno odoljeti tom iskuenju i da se, bez obzira na vjeru i naciju, iri i jaa bratstvo meu ljudima, te da Hrvatska bude topli dom svim svojim graankama i graanima. granica koja spaja. Napomenuo je kako je Islamska zajednica u proteklom razdoblju bila primjer domoljubnog ponaanja i meureligijskog razumijevanja i tolerancije. Josipovi je ustvrdio da granica izmeu Hrvatske i BiH nakon ulaska Hrvatske u EU mora ostati poveznica. lanstvo Hrvatske u EU nee biti graenje zida izmeu Istoka i Zapada. Naa Vlada poduzima ve puno toga da to bude europska granica koja spaja, rekao je Josipovi. Reisu-l-ulema dr. Mustafa ef. Ceri poelio je da se rijee sva pitanja izmeu BiH i Hrvatske, osobito granina. Nemojte nas zatvarati, kao to nas niste zatvarali 1992. i 1995. I u tekim trenucima meni je Zagreb bio otvoren grad, iao sam Istokom i Zapadom borei se za svoju Bosnu, za svoj narod, rekao je reis Ceri, koji je Hrvatsku i BiH opisao kao dva sijamska blizanca povezana srcem, duom, umom i sudbinom. q Ismet ISAKOVI
Sastav novog Meihata Islamske zajednice u Hrvatskoj (11 lanova) ine: prof. dr. sc. Aziz ef. Hasanovi (predsjednik), prof. dr. sc. Remzija Hadiefendi Pari, prof. Salkan ef. Heri, dipl. ing. Irhad Mehelji, dipl. iur. Samir Ilijazi, mr. sc. Mirza abi, prof. Sadida Jukan, prof. Mevludi ef. Arslani, dipl. ing. Mirzet Hafizovi, dipl. iur. Adnan Omanovi i prim. mr. sc. Ferid Lati, dr. med. Savjet muftije ine glavni imami i ravnatelj Islamske gimnazije Dr. Ahmeda Smajlovia: kurra hafiz Aziz ef. Alili (Zagreb), Salkan ef. Heri (Dubrovnik), Idriz ef. Bei (Gunja), Esad ef. Jukan (Pula), Hajrudin ef. Mujkanovi (Rijeka), Alem ef. Crnki (Sisak), Vahid ef. Hadi (Split) i Mevludi ef. Arslani (Islamska gimnazija Zagreb). q

12

PREPORODOV JOURNAL 143

BONJACI U HRVATSKOJ

19. Europsko natjecanje uaa Kurana a.. (Zagreb, 27.-29. rujna 2012.)

Ljepota Allahove rijei


Meihat Islamske zajednice u Hrvatskoj, Medlis Islamske zajednice Zagreb, Svjetska organizacija za hifz iz Didde (Saudijska Arabija) i Ministarstvo vakufa drave Katar povodom 25. obljetnice sveanog otvorenja Zagrebake damije organizirali su 19. Europsko natjecanje uaa Kurana asnog. Natjecanje je odrano 28. i 29. rujna 2012. u molitvenim prostorima Islamskog centra u Zagrebu, a sveanost otvorenja upriliena je u etvrtak 27. rujna, poslije akam namaza, u Kongresnoj dvorani Hadi Salim abi. Sveanom otvorenju prisustvovali su mnogi ugledni gosti iz vjerskog, kulturnog i politikog ivota grada Zagreba i Hrvatske, kao i predstavnici diplomatskog kora iz muslimanskih/islamskih zemalja akreditiranih u Zagrebu. Prigodnim rijeima prisutnima su se obratila etvorica govornika koji su, izmeu ostaloga, podsjetili da je kamen temeljac Islamskog centra u Zagrebu postavljen 11. rujna 1981., a sveano otvorenje uslijedilo je est godina kasnije 6. rujna 1987. Odravanjem tradicije natjecanja uaa Kurana, povodom obljetnice sveanog otvorenja, Zagrebaka damija je ostala vjerna samoj sebi i na taj nain pokazala da je dostojna islamske misije, te da je opravdala povjerenje onih koji su pomogli njezinu izgradnju, rekao je kurra hafiz Aziz ef. Alili, glavni imam zagrebaki. Dr. med. Gzim Redepi, predsjednik Izvrnog odbora Medlisa Zagreb, istaknuo je da je Zagrebaka damija od poetka prerasla okvire mjesne muslimanske zajednice i svojim vjerskim, drutvenim i kulturno-prosvjetnim sadrajima postala jednim od najznaajnijih islamskih sredita u Europi, te poveznica izmeu novijih muslimanskih dijaspora na europskom zapadu i starosjedilakog i tradicionalnog islama na europskom jugoistoku. Obiljeavajui 25. obljetnicu sveanog otvaranja Zagrebake damije, tradicionalnim organiziranjem natjecanja uaa Kurana, Medlis Islamske zajednice Zagreb obiljeava i gradnju neega to predstavlja sudbinsku vezu izmeu islama i muslimana. Jer ova je damija na simbol, dua i svjedok, ona je na ivot, naa radost i i najbolja potvrda nae vjerske i ljudske pripadnosti, rekao je Redepi. Posebno zadovoljstvo izrazio je i Milan Bandi, zagrebaki gradonaelnik: Natjecanje uaa Kurana je ne samo simbol Islamskog centra u Zagrebu, nego je i simbol zagrebakog ivota, zagrebakog civilizacijskog iskoraka i prijateljstva s naim prijateljima Bonjacima. Ovo je ukras grada Zagreba i ja sam ponosan na to. Prof. dr. Aziz ef. Hasanovi, zagrebaki muftija i predsjednik Meihata Islamske zajednice u Hrvatskoj, istaknuo je da se radi o jedinstvenoj manifestaciji u Europi. Ova manifestacija je ravna svakoj Olimpijadi na europskoj razini s tim da Zagreb ima jednu prednost, a to je da olimpijadu i festival lijepog uenja Kurana, od svih europskih metropola, moe organizirati samo Zagreb. To je nae zajedniko bogatstvo koje treba afirmirati i stalno promicati. Natjecanje je zavreno u subotu, 29. rujna, proglaenjem pobjednika i tradicionalnim Velikim mevludom na bosanskom, albanskom i turskom jeziku, kojeg su izveli svi natjecatelji i muki pjevaki zbor Rejjan iz Sarajeva. Pobjednike je odredila Ocjenjivaka komisija sastavljena od estorice hafiza: kr. hfz. Aziz Alili, predsjednik (Hrvatska), hfz. Mensur Malki (BiH), kr. hfz. Khaled Darwicheh (Sirija), kr. hfz. Bargouth Abdullah Al-Muhib (Saudijska Arabija), kr. hfz. Selman Okomu (Turska) i hfz. Bajram Ajeti (Makedonija). Pobjednici u pet natjecateljskih kategorija su: Redouan Ait Hassou Nizozemska (Hifz cijelog Kurana), Davud Efendi Behram-begova medresa iz Tuzle, BiH (Hifz 15 duzeva), Suad Goduevi Karaoz-

Redouan Ait Hassou, pobjednik natjecanja (lijevo) begova medresa iz Mostara, BiH (Hifz 5 duzeva), Hizir zkk Turska (Tilawet do 40 godina starosti) i Nermina Mujanovi Behram-begova medresa iz Tuzle, BiH (Tilawet medresa). Ukupni pobjednik 19. Europskog natjecanja uaa Kurana je Redouan Ait Hassou, koji je pobijedio osvojivi ak 99 bodova od 100 moguih u kategoriji Hifza cijelog Kurana. On je dobio nagradu (nagradno putovanje na umru i 500 eura) i plaketu Hafiz Fadil Fazli. Na 19. Europskom natjecanju uaa Kurana sudjelovala su 74 natjecatelja iz ak 22 europske zemlje (Albanija, Austrija, Belgija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Finska, Francuska, Grka, Hrvatska, Italija, Luksemburg, Makedonija, Nizozemska, Kosovo, Rusija, Slovenija, Srbija, panjolska, vedska, vicarska, Turska i Velika Britanija). Ovogodinje natjecanje potvrdilo je visoke dostignute organizacijske standarde, na osnovu kojega je od Svjetske organizacije za hifz i Ministarstva vakufa Katara ocijenjeno kao najbolje organizirano Natjecanje uaa Kurana u neislamskim zemljama. Trodnevnoj manifestaciji prisustvovalo je vie od 4.000 posjetitelja iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Zadnjeg dana natjecanja svi prostori u Islamskom centru bili su prepuni, a parkiralita tijesna da prime sve autobuse i osobne automobile. Pobrojano je ak 35 autobusa s posjetiteljima iz BiH, veinom s vjernicima iz Cazinske krajine, od ega najvie iz Buima. q Ismet ISAKOVI
Europskom natjecanju uaa Kurana u Zagrebu posebnu teinu daju lanovi Ocjenjivake komisije, koji spadaju meu najpoznatije kuranske strunjake u svijetu. Veoma znaajnu ulogu u proteklim godinama imao je rahmetli prof. dr. hafiz Fadil ef. Fazli (1951.-2012.), profesor kiraeta i dawe na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu i dugogodinji predsjednik Ocjenjivake komisije. Kao predsjedavajui zasluan je to kod ocjenjivanja nije zabiljeeno niti najmanje nesuglasje, a zahvaljujui i tome zagrebako natjecanje tako visoko kotira meu svjetskim natjecanjima. U znak sjeanja na neizbrisivi trag koji je ostavio, odlueno je da od ove godine prva nagrada u kategoriji Hifza cijelog Kurana nosi njegovo ime. Osim toga, na sveanosti otvorenja prikazan je dokumentarni film u produkciji Islamske zajednice u Hrvatskoj o angamanu hafiza Fazlia na dosadanjim natjecanjima u Zagrebu. q

SRPANJ/RUJAN 2012.

13

hrvatska

Sporazum Tuman Izetbegovi i Peljeki most

Dokumenti u korist BiH


Prolo je ve cijelih osam mjeseci, a od obeanih osam milijardi kuna investicija o kojima je najvie govorio prvi potpredsjednik Vlade Radimir ai nije bilo gotovo nita. Zemlja je u dubokoj krizi, posljednji podatak HNB-a je da je BDP pao za 2,1%, a jedino je sve iznenadio porast industrijske proizvodnje u kolovozu za 0,6%. No, kako smatraju analitiari, to je incident jer se najvjerojatnije radi o nekom veem izvozu nafte u regiju ili pak o porinuu broda. Prethodnih mjeseci industrijska je proizvodnja bila u padu oko 5%. U takvoj situaciji Vlada RH je nala vremena da otvori raspravu o takoer vanim pitanjima za zemlju: gradnji Peljekog mosta i ratifikaciji sporazuma Tuman Izetbegovi iz 1999. o granici Hrvatske i BiH.

Peljeki most

Financiranje mosta iz sredstava EU


Otvarajui sjednicu, predsjednik hrvatske Vlade Zoran Milanovi 19. srpnja se osvrnuo na gradnju Peljekog mosta, istaknuvi kako se radi o projektu koji ima europsku dimenziju. Prije dosta vremena dao sam naputak ministrima i kolegama u Vladi da razgovaraju u Europskoj komisiji o mogunosti hrvatskog kandidiranja Peljekog mosta za fondove EU-a. Ispostavilo se da je to mogui europski projekt, no on kota oko 400 milijuna eura i Hrvatska sama taj novac, naalost, nema, naglasio je premijer Milanovi. Na zadatak je da spojimo Hrvatsku na prihvatljiv i priutiv nain, rekao je hrvatski premijer, dodavi kako se na tome ozbiljno radi. Istaknuo je da je njegova Vlada u tek pola godine mandata otvorila ozbiljne razgovore oko gradnje koridora, to je nazvao dobrom i inteligentnom opcijom, ali i predmetom dogovora s BiH zbog mnotva tehnikih i politikih detalja koje treba dogovoriti. Vlada ide prema realnim i moguim ostvarenjima, kazao je Milanovi te najavio da bi u razumnom i dohvatljivom vremenu trebalo biti poznato hoe li se hrvatski jug s ostatkom drave spojiti koridorom ili mostom. Ministri na tome rade vrlo ozbiljno i detaljno, ali obeanja unaprijed ne dajemo tamo gdje nismo potpuno sigurni da ih moemo dati. Tamo gdje jesmo dajemo, a obeanje je da e Dubrovnik i dubrovako primorje biti spojeni neprekinutom vezom sa sjevernim dijelom upanije. Hoe li to biti most ili koridor, znat emo uskoro, rekao je premijer. Europska komisija e Hrvatskoj dati do 200.000 eura za izradu predstudije isplativosti izgradnje Peljekog mosta. To je prvi konkretan potez Bruxellesa nakon verbalnih poruka da je mogue dobiti novac iz predpristupnih fondova. Zagreb mora izraditi analizu da je Peljeki most najisplativiji pravac koji povezuje dva dijela Hrvatske, ali i EU. Ako to u konanici Bruxelles odobri, EU bi most financirala i do 80%, a gradnja bi poela najranije 2014. godine. Potpredsjednik Vlade Branko Gri rekao je da je ovo potvrda europske volje da se financira izgradnja mosta. Stari model Peljekog mosta bio je visok 55 metara, no u Bruxelles je poslan nacrt novog modela. Prema njemu, most e biti visok 35 metara, bez ikakvih spektakularnih viseih konstrukcija. Cijena starog modela bila je 2 milijarde i 200 milijuna kuna, a novog milijardu i 500 milijuna kuna. Ovoj se cijeni mora pridodati i cijena pristupnih cesta, pa kada se sve zbroji, ispada kako je cijena starog modela bila 3,5 milijardi kuna, a novog 2,6 milijardi. Tako bi most sada trebao biti nii i ui, sa samo dvije trake, i to je najvanije jeftiniji.

EU je ipak oprezna
Sve to je bitno jer e po ulasku u EU Hrvatska biti jedina zemlja lanica s podijeljenim teritorijem koji je presjeen teritorijem BiH. Ako Bruxelles ne prihvati ideju o Peljekom mostu, mogla bi proi ideja o koridoru kroz Neum. Koridor e izgledati kao autocesta s visokim branicima nad kojim e biti provoen vrlo striktan nadzor. Krajem rujna Damir Hadi, ministar prometa i komunikacija BiH, izjavio je da je novi projekt nieg Peljekog mosta neprihvatljiv za BiH jer bi onemoguio ulazak veih brodova u Neumski zaljev. Hadi je kazao kako BiH ne dovodi u pitanje pravo Hrvatske da mostom spoji svoj teritorij, no pritom inzistira na potivanju dva uvjeta: pristupu BiH otvorenome moru i nepovredivosti svoga suvereniteta. Dodao je kako se i bosanskohercegovaka strana sprema predstaviti vlastite planove vezane uz novi most, koji bi podrazumijevali visinu dostatnu za pristup veih brodova Neumu. No, iako je najavljeno da e Hrvatska od Europske komisije dobiti odgovor do kraja godine, ini se da je izgradnja mosta za EU ipak upitna, i to bez obzira na hrvatsko-bosanske nesuglasice. To se saznalo poetkom druge polovine rujna kada su mediji objavili da Peljeki most najvjerojatnije nee biti nikada sagraen, a i za otvaranje hrvatskoga cestovnog koridora u zaleu Neuma trebat e jo podosta delikatnih pregovora i odricanja. Bio je to zakljuak s trilateralnog sastanka na ministarskoj razini Hrvatske, BiH i Europske komisije, odran u Bruxellesu 19. rujna. List Novosti je prenio rijei neimenovanog izvora iz visokih diplomatskih krugova, koji je rekao da europski elnici ne smatraju da je peljeki most isplativ. Pitanje mosta rijeeno je tom zgodom po kratkom postupku: potpredsjednik Europske komisije Siim Kallas, nadlean za pitanja transporta, i povjerenik za regionalnu politiku Johannes Hahn dali su hrvatskim ministrima jasno do znanja da europski porezni obveznici nee platiti gradnju mosta dok se trima studijama ne dokae njegova puna opravdanost. Radi se o studiji ekonomske isplativosti, studiji utjecaja na okoli i studiji doprinosa regionalnog razvoja RH i EU. Zatim su svoju skepsu prema tome jo potkrijepili retoriki, upitavi zato se most za Siciliju gradi ve 40 godina, te sami odgovorili zato to nije isplativ!

Pritisak na BiH
O mostu vie nije bilo govora, a hrvatski predstavnici s ministricom Vesnom Pusi na elu usmjereni su da rjeenje potrae najpri-

14

PREPORODOV JOURNAL 143

hrvatska
je u dogovoru s kolegama iz susjedstva. Na tom sastanku bio je i bosanskohercegovaki ministar vanjskih poslova Zlatko Lagumdija. Takoer, objanjeno im je da bi im prije morali obratiti panju na alternative mostu za povezivanje odvojenih dijelova Hrvatske i razmisliti o njihovoj provedbi. Na tom su sastanku predstavnici Europske komisije od BiH traili ustupke koje ne bi, tvrdio dobro obavijeten izvor, prihvatila nijedna zemlja lanica. Posrijedi je u prvom redu zatvoreni cestovni koridor iza Neuma, to pak otvara itav set dodatnih sloenih pitanja. Ministri su na sastanku u Bruxellesu ovaj put zapeli na nedoumicama oko regulacije prijevoza robe animalnog porijekla Jadranskom magistralom kroz Neum. Trai se da BiH nema pravo npr. otvoriti zapeaeni hrvatski kamion u prolazu kroz Neum, dok se njoj ne garantiraju ni pribline olakice u koritenju luke Ploe. A ta su pitanja bila vezana sporazumom Tuman Izetbegovi. Znai, EU inzistira a ne vie Hrvatska da se BiH odrekne dijela svog suvereniteta, danas na magistrali, sutra na koridoru u neumskom zaleu, i da ujedno zaboravi na iole jednostavniji promet robe izmeu lukog terminala u Ploama i svoje teritorije. Uvjeren sam da nijedna zemlja EU-a ne bi pristala na neto slino, jer bi to za nju znailo izravnu tetu, objasnio je izvor Novosti. BiH bi tako morala detaljno prijaviti te zatraiti doputenje za svaki pojedinani robni transport iz Ploa, luke koja ivi od posla s tom dravom, i morala bi trpjeti usputne kontrole to ih namee EU. Ne bi bilo dovoljno pristati na zabranu prometovanja tono odreenim ilegalnim, kao i opasnim robama. A za eventualni koridor iza Neuma, EU prihvaa samo totalno ustupanje suvereniteta na tome ograenom dijelu bosanskohercegovake teritorije, po emu bi i za prometne nesree na njemu bila nadlena hrvatska policija. BiH, prilino razumljivo, ne eli tako lagano odustati od reciprociteta imanentnog sporazumu Tuman Izetbegovi, sve dok se taj dokument imalo uzima u obzir. To znai da e ona ustrajati na zahtjevu da na putu do Ploa ima transportna prava kao i Hrvatska kroz zalee Neuma, kazao je neimenovani izvor. Iako se Hrvatska vie nema razloga protiviti takvom reciprocitetu, problem je u Bruxellesu, kojem to predstavlja posve novo, nepoznato iskustvo jer EU-birokracija, kao i svaka druga, nerado izlazi izvan utabanih okvira.

Alija Izetbegovi i Franjo Tuman nost Vladine politike. To znai dvije stvari: prvo, Hrvatska jednostavno mora ratificirati sporazum Tuman Izetbegovi iz 1999., i drugo, sva relevantna dokumentacija pokazuje da dva sporna otoia pripadaju BiH. Isto dokazuje i kronoloki pregled sastanaka i slubenih dokumenata izmeu 1999. i 2010., iz kojih je oito da su prijanje HDZ-ove vlade (Zlatka Matee, Ive Sanadera i Jadranke Kosor) takoer podravale dogovor kojem se protivi sadanji oporbeni HDZ! Prvi u nizu dokumenata vezanih za Sporazum Tuman Izetbegovi jest promemorija sa sastanka koji je odran 20. rujna 1999., u kojem eksplicitno pie kako su, prema svim pokazateljima, Mali i Velik kolj dio BiH teritorija. Isto stajalite ponavlja se i dva dana poslije, 22. rujna 1999., u dokumentu o primjeni Konvencije o pravu mora. Nedugo zatim, 30. rujna 1999. u Vladi je odran neformalni sastanak Dravne komisije za razgranienje i prema zapisniku toga dana su Hrvoje Kai i arko Domljan podrali sporazum Tuman Izetbegovi. Tijekom iduih godina slijedilo je nekoliko meudravnih sastanaka, a najvaniji dokument u tom razdoblju je izvjee od 22. listopada 2004., u kojem se opet ponavlja da se radi o teritoriju BiH. Zatim je 13. svibnja 2005. uslijedio izuzetno vaan sastanak Vlade na kojem je referirao Hidajet Bievi, i tada je slubeno zakljueno kako su ispunjeni svi uvjeti za ratificiranje Ugovora. Dokument se trebao nai pred saborskim zastupnicima i potom biti usvojen, ali je ratifikacija opet odgoena, ne i djelovanje Vlade Ive Sanadera. U promemoriji od 28. studenoga 2005. ponovno se zagovara sklapanje ugovora s BiH i zakljuuje kako poluotok Klek i otoii pripadaju BiH. Slinu politiku nastavila je i Jadranka Kosor, to je oito iz dva dokumenta iz travnja 2010. Prvi nosi oznaku povjerljivo i unutra je koncizan opis razvoja pregovora, kao i objanjenje prema kojem je ratifikacijski proces zaustavljen 30. oujka 2007., kada su Ivo Sanader i Gordan Jandrokovi sugovornicima iz BiH predloili meunarodnu arbitrau oko spornih otoka. Ali u travanjskom dokumentu takoer se zagovara ratifikacija uz objanjenje kako postoje svi uvjeti i dogovori dviju drava. Drugi dokument nosi oznaku tajno, a radi se o promemoriji o ratifikaciji i u njemu se eksplicitno podrava potvrda ugovora o granici. I konano, u Zagrebu je 5. srpnja 2010. odran sastanak Meudravnog diplomatskog povjerenstva koji je vodio Davor Boinovi, jedan od najbliih suradnika Jadranke Kosor. Prema zapisniku, delegacije su se sloile oko dva pitanja: prvo, sporazum Tuman Izetbegovi ocijenjen je kao vjerodostojan i vaan, i drugo, zakljueno je da Hrvatska i BiH trebaju nastaviti raditi kako bi se dotini dokument konano ratificirao. q Edis FELI

HDZ ne priznaje Tumanovu odluku


Kada je u pitanju Sporazum Tuman Izetbegovi, hrvatski premijer Zoran Milanovi vrsto je odluio pokuati natjerati Sabor da dvotreinskom veinom ratificira Ugovor o razgranienju s BiH, iako zna da je to teko ostvarivo. Iza ideje o dvotreinskoj veini nalazi se strah vladajue koalicije kako bi HDZ, ako bi Sabor potvrdio ratifikaciju s kvalificiranom veinom, podignuo tubu na Ustavnom sudu. S obzirom na sastav Ustavnog suda, prilino smo sigurni da bi se priklonio HDZ-u i izazvao politiku krizu, dre u Vladi RH. Osim toga, opozicija je ovu temu iskoristila za politike poene, pa e premijer Milanovi vjerojatno ekati pogodan trenutak da u Hrvatskom saboru ratificira 2/3-inskom veinom. Naime, iako odluku moe donijeti i natpolovinom veinom svih zastupnika, ne eli dati prostor HDZ-u da poslije moe prozivati sadanju hrvatsku vlast. Zato se ide na dvotreinsku varijantu, iako je rije o velikom riziku, a i brojke pokazuju da vladajui sa saveznicima nee imati dovoljan broj ruku. Premijer Milanovi i ministrica Pusi, kao i njihovi najblii suradnici, detaljno su analizirali niz dokumenata o razgranienju i unisono zakljuili da svi dosadanji dokumenti potvruju isprav-

SRPANJ/RUJAN 2012.

15

hrvatska

SJEANJE NA HAJRU PROHI

Ubij me njeno
Krajem 90-ih godina imala sam priliku upoznati Hajru Prohi, vrlo uspjenu odvjetnicu, ali prije svega suprugu i majku dviju djevojica, danas odraslih ena. Srdana i nasmijana bila je potpuno posveena onima koje je zastupala. Tako je kobnog 22. rujna 1999. godine, iako je toga dana bio pogreb njezina svekra, dola na sudsku raspravu koja je imala tragian ishod. U sudnici, tijekom brakorazvodne parnice koju je pokrenula Gordana Oraki (29) kako bi se spasila od nasilnog mua, ubijene su sutkinja Ljiljana Hvalec (39), odvjetnica Hajra Prohi (43) i Gordana Oraki, dok je daktilografkinja Stanka Cvetkovi (38) bila teko ozlijeena, ali izvan ivotne opasnosti. Mato Oraki ispalio je devet metaka u svoje rtve. Prvih est hitaca ispaljeno je rafalno, a jo tri su uslijedila nakon kratke stanke. Svi meci ispaljeni su u glave rtava. Mato Oraki, suspendirani policajac VI. Policijske postaje, za brutalno ubojstvo triju ena osuen je na 40 godina zatvora. Statistika je neumoljiva. Svakih 15 minuta u Hrvatskoj mukarac pretue enu. Policija dnevno u prosjeku intervenira 29 puta zbog nasilja u obitelji. U zadnjih 10 godina ubijeno je 305 ena u dobi od 22 do 47 godina. Prema podacima policije, ubojice su u 2065% sluajeva bili njihovi muevi, partneri ili bivi muevi i partneri. Svake godine se prijavi izmeu 11.500 i 17.500 poinitelja nasilja u obitelji, a broj rtava takvih djela kree se izmeu 14.500 i 22.200, od ega su ene rtve u 64-71% sluajeva, ovisno o godini. Slubeni podaci policije govore da se svake godine prijavi izmeu 1.400 i 2.000 kaznenih djela vezanih za nasilniko ponaanje u obitelji, pri emu je oteeno od 1.500 do 2.100 osoba, od ega su ene rtve u 75 do 80% sluajeva. Od 2000. do 2010. godine policiji je prijavljeno 6.625 kaznenih djela, odnosno od 461 do 761 sluaja na godinu, vezanih za seksualno nasilje u Hrvatskoj. Meu njima su najee bludne radnje (34% sluajeva), silovanje (15%) i zadovoljavanje pohote pred djetetom i malodobnom osobom (14%). ene su rtve u 86% sluajeva, a postoci se kreu od 47 do 99%, ovisno o djelu. U sluaju silovanja 95% rtve su ene koje je u 83% sluajeva silovao mukarac koga poznaju i kome vjeruju, 20% su to njihovi deki, 33% njihovi muevi i izvanbrani partneri. Prema jednom istraivanju svaka etvrta djevojica do 14 godina doivjela je neki oblik seksualnog zlostavljanja. Od poetka 2012. ubijeno je sedam ena i evidentirano est pokuaja ubojstava. Ipak, veina nasilja ostaje neprijavljena i neregistrirana. ak 83% ena nikada ne prijavi nasilje, a ono se u Hrvatskoj kree negdje oko svjetskog prosjeka to znai da je jedna od pet ena rtva nekog oblika nasilja ili je bar jednom doivjela nasilje. Nasilje ne poznaje diskriminaciju. Nasilnici su osobe svih profesija, obrazovnih i socijalnih struktura. Svake godine meu nasilnicima je 25% recidivista, dok su sve ostalo novi nasilnici. Meunarodni dan eliminacije nasilja nad enama obiljeava se 25. studenog, ali Hrvatska od 2005. godine svoj Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad enama obiljeava 22. rujna, na dan kada se dogodio nezapameni zloin u Opinskom sudu u Zagrebu. Ovogodinje aktivnosti povodom Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad enama nevladina organizacija enska soba posvetila je pokretanju javne kampanje Senzibilizacija i osvjetavanje javnosti za problematiku nasilja u obitelji u sklopu koje je predstavljena

Suprug Esad i kerka ubijene Hajre Prohi web-stranica Sigurno mjesto U tri klika biraj ivot bez nasilnika koja rtvi nasilja na jednostavan nain prua sve potrebne informacije kao prvu pomo i izlaz iz naizgled bezizlaznog kruga obiteljskog nasilja. U sklopu enske sobe otvoren je i Centar za rtve seksualnog nasilja, gdje osobe koje su preivjele seksualno nasilje mogu dobiti besplatno i potpuno anonimno pravno, psiholoko i medicinsko savjetovanje. Obiljeavanju Nacionalnog dana borbe protiv nasilja pridruio se i predsjednik RH Ivo Josipovi koji je u svojoj poruci naglasio: Stoga, i kao suprug i otac, posebno poruujem mladim enama koje tek stupaju u veze ili brakove. Nikada nemojte trpjeti niti jedan oblik nasilja i nikada nemojte utjeti o tome. Skupite hrabrost i progovorite ne samo zbog sebe, nego i zbog svojih keri i prijateljica kojima se ve sutra moe dogoditi isto. Ipak, prema izjavi ministrice Milanke Opai unato to su Vlada i Sabor u posljednjih deset godina donijeli odreene zakonske akte i to se propisima pokuava sprijeiti nasilje u drutvu, nasilje nad enama je u porastu. Krajnje je vrijeme da sigurne kue, sklonita za rtve nasilja, prestanu puniti ene i djeca. Znai da oni ne naputaju svoje domove, nego bi domove morali napustiti zlostavljai, za to postoje mehanizmi. Na svim institucijama ovoga drutva, od zakonodavno-represivnih do socijalnih i odgojnih zaista je red da te mehanizme iskoriste do krajnjih granica. Svaki dan. Ne bi li se sprijeile siledije koji nemaju snage da prebiju dugove sa svojim demonima, nego prebijaju nemone ene. Dok ih ne preubiju, naglasila je Opai. Stravina egzekucija triju ena Hajre Prohi, Ljiljane Hvalec i Gordane Oraki potaknula je uspostavljanje Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad enama, ali rjeenje ovog duboko ukorijenjenog problema zahtjeva angaman svih instanci drutva s posebnim naglaskom na preventivno djelovanje i obrazovanje djece i mladih o nenasilnom rjeavanju problema. Hrvatska je dio vala svjetske pandemije nasilja u obitelji emu posebnu panju posveuju i Ujedinjeni narodi. Kako je izjavila Louisa Vinton, koordinatorica UN-a u Hrvatskoj: Nasilje nad enama nije iskljuivo ensko pitanje. Na je cilj potaknuti mukarce i mladie da zauzmu stav suprotstavljanja nasilju nad enama, kao i da propitkuju zastarjele stereotipe o poeljnom ponaanju mukaraca. Drutvo se moe smatrati zdravim tek kada postoji nulta tolerancija na nasilje nad enama, odnosno nulta tolerancija prema nasilju nad bilo kime i u bilo kojem obliku. Zato slijedei put kada ujete tupi udarac o zid, bespomono jaukanje ili vrisak iz susjednog stana, nemojte pojaati ton na televizoru nego nazovite 192. q Sena KULENOVI

16

PREPORODOV JOURNAL 143

intervju

MUSTAFA CERI, REISU-L-ULEMA ISLAMSKE ZAJEDNICE U BOSNI I HERCEGOVINI NAKON GENOCIDA NE SMIJEMO IMATI NEODGOVORNE LJUDE KOJI ODLUUJU O NAOJ SUDBINI. NE SMIJEMO IMATI SLABO, NESPOSOBNO, NEINFORMIRANO I NEUPUENO RUKOVODSTVO.

Moramo odgojiti politiku elitu


Razgovarao: Ismet ISAKOVI
Razgovor s reisu-l-ulemom dr. Mustafom ef. Ceriem obavljen je 22. rujna 2012. u zagrebakom hotelu Westin, na dan kada je uruio Muraselu prof. dr. Azizu Hasanoviu, ime ga je zvanino promovirao na funkciju zagrebakog muftije. Reis Ceri je isti dan odrao i govor na inauguracijskom prijemu, kojemu je prisustvovao cijeli dravni vrh Republike Hrvatske. Sutradan su u Sarajevu odrani izbori za novog bosansko-hercegovakog reisa. Dr. Mustafa ef. Ceri ostaje na dunosti reisa do 19. studenog, kada e ga naslijediti novoizabrani reisu-l-ulema Husein ef. Kavazovi, dosadanji tuzlanski muftija.

Drava BiH garancija fizikog opstanka Bonjaka


U maju 1993. godine, u tekim ratnim vremenima, postali ste duhovni lider Bonjaka. Mnogi Vas ocjenjuju kao najkontraverznijeg i najeksponiranijeg bosanskog reisu-l-ulemu. Vai istupi su esto prelazili u isto politiku sferu, a mnogi su i miljenja da ste najvanija politika figura meu Bonjacima u BiH. Da li ste time pokuali pozicionirati Islamsku zajednicu i Vas kao glavne nosioce narodne politike ili se radi o potrebi vremena jer politiari nisu odradili svoj posao? Ne elim komentirati kako su ljudi mene doivljavali. Njihovo je pravo da me ocjenjuju na ovaj ili onaj nain i ja ne elim sada polemizirati sa tim ocjenama. Niti elim potvrditi niti elim osporiti, nego vjerujem u slobodu ljudske misli koja podrazumijeva odgovornost. Sve to sam radio, radio sam iz osobnog uvjerenja da je to najbolje za moju vjeru, za moj narod i za ono to mi je povjereno. Biti reisu-l-ulema u Bonjaka je najodgovorniji posao u zadnjih vie od 100 godina i najvea ast koju jedan Bonjak moe ponijeti. Osobenost mog obnaanja funkcije ili dunosti reisu-l-uleme je u tome to sam bio najmlai reisu-l-ulema u povijesti dosadanjih reisu-l-ulema, to sam ostao najdue, dvije decenije u kontinuitetu i to sam, zapravo, izabran u odsutnosti prvi puta, i dva puta sam nakon toga reizabran. To je samo po sebi jedinstven sluaj. U tom kontekstu se moe govoriti da je ono to sam radio, ipak, izraz volje mog naroda kojeg sam ja predstavljao i moje zajednice kojoj sam pripadao. Po Vaem miljenju, da li ste se vie bavili pitanjima etnikog/ nacionalnog uzdizanja Bonjaka ili vjerskim ivotom Bonjaka? Tko treba voditi bonjaki narod: religijska ili politika svijest? To ne iskljuuje jedno drugo. Mi nismo narod koji moemo tako razdjeljivati stvari i tano precizirati: ovo je religiozno, ovo politiko, a ovo kulturno. Mi smo narod koji na Balkanu treba da preivi, zapravo neto poput Jevreja. To je ono to je za nas jako bitno, to treba stalno ponavljati. Nakon genocida ne smijemo imati neodgovorne ljude koji odluuju o naoj sudbini. Ne smijemo imati slabo, nesposobno, neinformirano i neupueno rukovodstvo. Dakle, mi svi moramo, svako sa svoje pozicije i domaica u kui, i student na studijama, i politiar u politici, i imam u damiji, i intelektualac za akademskom katedrom, i radnik dok radi svako na svoj nain

Mi smo najnezatienija, najneorganiziranija i najzaputenija nacionalna grupa na Balkanu. Jedino su Bonjaci na Balkanu niiji narod. Mi smo jedina nacionalna grupa o kojoj ni jedna drava ne vodi brigu.
uvijek mora imati na umu da je smisao naeg postojanja na ovom svijetu da budemo sposobni da se odbranimo od mogueg budueg genocida, koji nam se sprema i koji nam se moe ponoviti. Sve to radimo mora biti u toj funkciji jer nismo osloboeni opasnosti od ponavljanja genocida. Mi smo najnezatienija, najneorganiziranija i najzaputenija nacionalna grupa na Balkanu. Jedino su Bonjaci na Balkanu niiji narod. Mi smo jedina nacionalna grupa o kojoj ni jedna drava ne vodi brigu. Kad se to ima na umu, a imajui u svijesti da imamo iskustvo genocida koji nije tako daleko, mi moramo mnogo uiti od Jevreja kako se suoiti sa posljedicama genocida. Jevreji su nakon Drugog svjetskog rata shvatili da je jedini nain da im se to vie ne ponovi, da oni sami budu snani i da imaju takvu dravu koja e ih tititi i braniti od holokausta koji im se jednom dogodio. Stoga mi Bonjaci moramo biti svjesni da ova generacija ima obavezu prema sljedeoj generaciji. Da svoju djecu uimo ovim stvarima, da ih obrazujemo, da ih jaamo, da snaimo njihovu volju zajednitva, da snaimo nau nacionalnu svijest, da svaki Bonjak mora biti odgovoran za drugog Bonjaka. Mi moramo imati dravu koja e garantirati na fiziki opstanak na Balkanu. To je nae pravo i naa obaveza. Nije uope bitno kako e se ta drava zvati, kako e nas zbog toga optuivati: da li hoemo nacionalnu dravu ili neto drugo. Ali, mi moramo imati dravu u kojoj emo biti sigurni, u koju emo imati povjerenje da nas nee izdati. To je zadatak prvoga reda za sva-

SRPANJ/RUJAN 2012.

17

intervju
kog Bonjaka i Bonjakinju, bez obzira gdje bili: ovdje u Zagrebu, u Hrvatskoj, Sloveniji, Makedoniji, Srbiji, Sandaku, Albaniji, Americi, Australiji, Evropi. Bonjaka sada ima irom svijeta. Prema tome, sve dotle dok ne bude Bosna jaka i dok Sarajevo ne bude matica svih Bonjaka, ni vama Bonjacima ovdje nee biti onako kako treba. Neete imati svoja ljudska prava, neete imati ni pravo na jezik, neete imati ni pravo na kulturu. Niti ete biti prepoznati ni priznati kao posebna nacionalna skupina koja ima prava kao sve druge nacionalne skupine u Evropi. To to se nama Bonjacima dodvoravaju kroz zadovoljavanje naih vjerskih potreba, to je za svaku pohvalu, ali nije dovoljno. Mi smo nacionalna skupina i mi moramo sami imati svijest o tome. Mi moramo imati puna nacionalna prava na Balkanu kao to imaju svi narodi. To znai da i mi, kao nacionalna grupa na Balkanu, imamo pravo na sve to imaju druge nacionalne grupe, ukljuujui i pravo na dravu. Ako Crnogorci imaju pravo na dravu sa 600.000 stanovnika, a nas Bonjaka na Balkanu je nekoliko miliona, to je jasna poruka ta mi zapravo mislimo. U tom smislu zamolio bih Bonjake, a vi to moete u Hrvatskoj, u Zagrebu i kroz va Preporod da prestanete prepisivati to to ujete iz Sarajeva. Vi ste ovdje slobodni, vi ovdje morate otvoriti neke procese koji se u Sarajevu ne mogu otvarati. Jer Sarajevo je, naalost, jo uvijek pod blokadom, Sarajevo jo nije slobodan grad. Sarajevo je jo pod traumama biveg komunistikog reima, mozgovi koji su zaleeni u komunistikim friiderima. Profesori koji sada predaju na Univerzitetima uglavnom imaju doktorate iz marksizma, lenjinizma i samoupravljanja. Oni su jo uvijek zaleeni i dresirani iz Beograda na takav nain da ih je strah da razmiljaju o sebi, svojoj kulturi, tradiciji. To je fenomen koji su svojevremeno imali Englezi, nismo mi jedini narod koji prolazi tu fazu. To je sindrom straha od vlastite kue i vlastite kulture. Zato, kada vam iz Sarajeva dolaze stvari koje su podanike, vi ih morate nadrasti. Kao Bonjaci morate iskoristiti slobodu koju imate u Zagrebu i Hrvatskoj, i razvijati nacionalnu ideju Bonjaka koja e pomoi i Hrvatskoj da shvati ko smo mi i ta smo mi. I da prema nama ima odnos kakav zasluujemo, a to je respektabilna nacija koja u sebi sadri i vjeru i kulturu i sve ono to svaka nacija ima. Ukljuujui, naravno, i dravotvornost. Da li smo sami najvei krivci? Dok su se bonjaki politiari nakon rata bavili donacijama, srpski su uvrivali genocidnu Republiku Srpsku. Kako na sljedeim lokalnim izborima obraniti Srebrenicu od mirnodopskog genocida? Srebrenica je neiscrpna tema i ona e biti tema do Sudnjega dana. Teko je u jednom intervjuu sve kazati, ali ja ne bih Srebrenicu svodio na ove lokalne izbore. To je jedna epizoda koja e biti i proi. Mi smo uradili ono to smo mogli uraditi. Nije dovoljno, ali treba nastaviti raditi za Srebrenicu. Mi ne moemo promijeniti prolost, ono to se dogodilo, ali moemo utjecati na nau budunost. Prema tome, mi treba da razmiljamo kako sprijeiti buduu Srebrenicu. Srebrenica se dogodila i mi tu nita vie ne moemo uiniti. Mi moemo samo sada lijeiti rane, iz toga uiti i pouke uzimati. Nama preostaje veliki posao. Nije u Bosni bila samo Srebrenica. U Bosni se dogodio i Prijedor i Foa i Viegrad Dakle, cijela Bosna je bila zahvaena progonima, silovanjima, logorima i stoga predstoji nam veliki posao. Ima jedna misao koja mi se dopada: Never complain, never explain! (Nemoj se aliti, nemoj objanjavati traiti objanjenje! op.ur.). Moramo prei iz zone stalnih pritubi i kukanja u zonu kreativnog miljenja i traenje rjeenja kako da nam se to ne ponovi. Treba da znate da su Haki tribunal osnovali Ujedinjeni narodi. To je prvi puta u povijesti UN-a da se osniva Meunarodni sud za ratne zloine na koji su privedeni visoki politiki i vojni dunosnici koji su poinili zloine protiv jednoga naroda, u ovom sluaju protiv Bonjaka. Ovo je prvi puta da je postignut konsenzus svih relevantnih inilaca u meunarodnoj zajednici da se zbog zloina, koji je poinjen protiv jednoga naroda, privedu politiki i vojni dunosnici i da se osude. Mi kao Bonjaci treba da budemo zahvalni meunarodnoj zajednici i UN-u to su formirali taj sud i to su, ipak, doveli Miloevia, Mladia, Karadia, eelja Naravno, nama nikad niko nee moi objasniti zato se morao dogoditi genocid u Srebrenici. Za to je odgovorna meunarodna zajednica, koja je priznala krivicu. Ban Ki-moon je posjetio mezarje Potoari, poklonio se rtvama genocida i rekao da je ovo sveta zemlja. Naravno, nije to dovoljno, meunarodna zajednica mora vie uraditi. Mora pokrenuti proces kompenzacije rtvama genocida. Mi moramo imati i jedan tap odbrane koji ima planetarno znaenje: tap odbrane protiv genocida i tap odbrane protiv negacije genocida. Jer oni koji negiraju genocid, oni su spremni taj genocid ponoviti. Ja sam lan Aladin projekta pri UNESCO-u, koji ima za-

Najvaniji prioritet: odbrana od novog genocida


Kakva je budunost bonjako-muslimanskog naroda u BiH i Europi? Da li je sadanja bonjaka politika elita na vlasti dorasla politikom trenutku i funkcijama koje obnaaju? Ne bih o sadanjoj politikoj eliti, mi tek treba da odgajamo bonjaku politiku elitu. Mi, naalost, nemamo bonjaku politiku elitu, a sami smo odgovorni to je nemamo. Moramo kao narod shvatiti da sami sebe moramo odgajati, kao to odgajamo imama ili uitelja, kao to odgajamo intelektualca. Mi sami moramo odgajati politiku elitu. Politiko stane u Bosni je refleksija nas kao naroda. Svi ti ljudi u koje prstom pokazujemo kao politiare, oni su izali iz nas. Problem je to mi kao narod nismo na visini povijesnog izazova koji nam se prua, koji trai od nas da shvatimo da ne moemo oekivati pomo od drugih, nego moramo sami sebi pomoi. Moramo se unutra organizirati, shvatiti da moramo prihvatiti rizik da ivimo od svoga rada, od svoje pameti i da ne moramo plaati cijenu svoje slobode krvlju. Mi smo najvie stradali u proteklom ratu, najvie imamo udovica, siroadi, prognanih. Sloboda svakog naroda ima cijenu. Mi kao narod nemamo naftu, kao to imaju Arapi Saudijci, da mogu svoju slobodu kupiti naftom. Mi nemamo dolare, kao to imaju Amerikanci, koji svoju slobodu mogu da kupe dolarima. Mi nemamo englesku kraljicu, koja kupuje slobodu Englezima kroz injenicu da ima krunu kraljiinu koja neto znai. Mi nemamo ni naftu, ni dolara, ni kralja, ni kraljicu. Nama je ostalo da svoju slobodu plaamo ili krvlju ili pameu. Mislim da je krajnje vrijeme da shvatimo da je naa krv skupocjena, dragocjena i da umjesto plaanja slobode naom krvlju, slobodu plaamo naom pameu. Ta pamet treba da nas vodi jedinstvu i raspodjeli odgovornosti unutar naeg roda, iz koje e proizai i politika i intelektualna i ulemanska elita. Tada emo i kao narod imati zajedniki cilj. Nama je u ovome trenutku najvaniji zajedniki cilj kako se odbraniti i boriti protiv mogueg budueg genocida. Kako se osposobiti kao mukarci da smo u stanju zatititi nau majku, sestru i kerku od silovanja etnika. To je na prioritet nad svim prioritetima. Ako imamo taj cilj na umu, onda su sve druge razlike koje mi imamo unutar sebe irelevantne, nevane. Ja ne vidim drugog cilja koji moe da nas vodi i u politici, u kulturi, umjetnosti, vjeri i nacionalnom pitanju. Nae pitanje na Balkanu, kao i vas Bonjaka ovdje u Hrvatskoj, nije vjersko, ve nacionalno. Mi smo jedini narod na Balkanu i u Evropi koji nije rijeio nacionalno pitanje. To mi moramo poeti rjeavati.

18

PREPORODOV JOURNAL 143

intervju
takvom namjernom ovinistikom propagandom, kojom ele pridobiti neke islamofobe u Evropi. Kad se danas spomene islam i islamska drava, nekima se die kosa na glavi. Time je najlake sakriti svoje zloinake namjere kroz razne etnike organizacije koje jo uvijek prkose rtvama genocida. Ali, mi smo nakon genocida sasvim drugi narod. Omladina u Bosni i Hercegovini nema vie tih strahova i takve izjave na njih vie nemaju nikakav dojam. Njihova vojna sila, koja je se obrukala pred itavim svijetom, vie ne postoji. I u Evropi postaju ljudi sve vie svjesni da ih je srpska politika prevarila, da je ostavila jedan neizbrisivi trag srama na Evropu koja je dopustila da se krajem 20. stoljea dogodi genocid. Govor kojeg je imao Rompuy, predsjednik Evropskog vijea, najbolji je odgovor na srpsku propagandu i njihove institucije i vjerske i akademske i politike. To je jedan hor koji pjeva pjesmu pod palicom Dobrice osia, koji je jednom prilikom iskreno izjavio sljedee: Mi laemo da bi varali sami sebe, da tjeimo druge, mi laemo za oprost, mi laemo da bi se borili protiv straha, laemo da ohrabrujemo druge, laemo da bi skrivali svoj i neiji drugi jad. Laganje je oblik naeg patriotizma i potvrde nae uroene inteligencije. Mi laemo na kreativan, matovit i inventivan nain. Laganje je najbolja vrlina srpskog naroda. to za Vas predstavlja panbonjatvo? O kakvom se konceptu organiziranja Bonjaka radi? Ja bih elio da mi nadiemo, da izaemo iz zone stalnog nepotrebnog preispitivanja, ispitivanja i ubijanja nae kreativne energije. Panbonjatvo je legitimna ideja koja treba da okupi sve Bonjake na Balkanu, ukljuujui i Tursku i cijeli svijet, sa ciljem da se branimo i zatitimo od genocida koji nam se ovoga asa sprema. A to znai da kao mukarci ne dopustimo vie sramotu koju smo doivjeli 92. godine kada nismo mogli odbraniti svoje majke, svoje sestre i svoje kerke od etnikog silovanja. Nismo mogli odbraniti nae damije od ruenja, nismo se mogli odbraniti da ostanemo u svojim domovima. Prognali su nas iz naeg doma i nae kue. Lutamo i hodamo po cijelome svijetu, ne moemo da sastavimo dvije generacije da sin naslijedi oca u imetku, nego moramo ispoetka poinjati. Kad odem u skandinavske zemlje u Dansku, vedsku i Norveku, vidim da su tamo ljudi otili sa praznim cekerom. Sad sam bio u Americi, obiao sam Detorit, Siracusu, San Jose, Atlantu, Chicago i New York. Vidio sam nae majke koje nemaju priliku da se ukljue u bilo kakav drutveni ivom ni Siracuse, ni San Josea, nego jednostavno trunu, ive prazan ivot, zatvorene u nekoliko kvadrata stana u kojem ive. Naravno, treba biti zahvalan Americi i svim evropskim zemljama koji su primili nae prognanike, ali treba se pitati: zato su oni morali da idu iz svoga doma? Zato to su ih zloinci protjerali. A zato su ih protjerali? Zato to smo mi kao narod bili nesposobni da branimo njihovu slobodu da ostanu i da opstanu. To je ono to mi treba da radimo. I treba da prestanemo postavljati nepotrebna pitanja koja nas vode u krivom smjeru. I stalno pitati: jesmo li Bonjaci, ta znai panbonjatvo!? Mi trebamo napraviti fond za istraivanje. Mi smo narod koji vjerovatno najmanje ulae u nauna istraivanja o tome ko smo mi i ta smo. Ja sam na proloj sjednici Rijaseta pokrenuo da se u okviru zekata otvori ili napravi fond za nauna istraivanja. Da mladim ljudima ponudimo, da ih fokusiramo na neki detalj iz naeg nacionalnog, kulturnog i vjerskog bia. I da se ti mladi ljudi, umjesto da istrauju neke velike teme od kojih ne znam hoe li naa djeca imati ikakve koristi, fokusiraju na one teme koje za nas znae ivot. Ako se mi ne posvetimo naem nacionalnom pitanju, ako mi ne istraujemo, nee niko to raditi za nas. Zato je pitanje bonjatva na izazov, da vidimo ta znai biti Bonjak na Balkanu.

Bosna je naa zemlja, naa drava u kojoj mi moramo imati mir, u kojoj mi moramo imati slobodu, u kojoj mi moramo imati garanciju da nas nee vie progoniti i silovati. A da bismo to postigli moramo biti jaki i snani. Moramo prestati da postavljamo pitanja koja su irelevantna, da troimo energiju na jalovim stvarima. Moramo se poeti baviti stvarima koje za nas znae ivot, opstanak, borbu i odbranu od genocida.
datak da se bori protiv negacije holokausta i genocida. Dakle, u tom smislu, u naim razmiljanjima i pitanjima, mi treba da nadiemo i iskoraimo korak u kome emo biti logika koja mi se dopada: Never complain, never explain! Mi nemamo potrebe da se bilo kome alimo, niti da bilo ta kome objanjavamo, ali imamo obavezu da sebe pronaemo, da jedni druge hrabrimo, da nadiemo sve potekoe, da se oslobodimo svojih strahova.

Panbonjatvo legitimna ideja okupljanja Bonjaka


Po Vaem miljenju, na koji nain se moe postii istinsko pomirenje i dijalog meu narodima u BiH? Doprinose li tome npr. istupi srpskog patrijarha Irineja, episkopa zahumsko-hercegovakog Grigorija i predsjednika srpskog entiteta Dodika, na nedavno odranoj Meunarodnoj konferenciji za mir u Sarajevu? Oni su govorili o ugroenosti hrianstva i Srba u Sarajevu koji su inili glavninu u njemu i teoriji o navodnoj elji Islamske zajednice da BiH bude islamska drava. Burno ste reagirali. Ne bih rekao burno, ja sam reagirao na nain kako je trebalo reagirati. Takve izjave mi sluamo svaki dan i nita nam nije neobino, ali one vie nisu relevantne. Jer Beograd vie nema aviona, nema tenkova, nema vojske koja e preko Drine da siluje, ubija, rui. Dakle, prola su ta vremena. Srpska propaganda je ve prokazana, ona je tako providna da se ljudi smiju na takve stvari. Mi nemamo vie potrebe da se branimo i neto dokazujemo, da bilo kome u Beogradu, ukljuujui i Srpsku pravoslavnu crkvu, polaemo raun i objanjavamo. To su posljednji trzaji koji trebaju da zabavljaju srpski narod i ostatci pameti koja negira zloin i koja je spremna da ponovi zloin. Jo uvijek postoji neka arulja koja tinja u njihovoj svijesti i u njihovoj dui. Naravno, za njih bi bilo bolje da se oslobode takvih gluposti i mranih miljenja. I bilo bi dobro, zbog njih, da prestanu sa tom i

SRPANJ/RUJAN 2012.

19

intervju
Mi smo jo uvijek pod okupacijom. Imamo Daytonski ustav koji je legitimirao diskriminaciju na temelju nacije i vjere, to je diskriminatorski Ustav. Ali, zato se to radi? Samo zato to su Bonjaci-muslimani veina u Bosni i Hercegovini. Nama se ne dozvoljava da se mi osjeamo kao domaini u naoj vlastitoj zemlji. Ako mi kaemo da volimo nau Bosnu, da je Bosna Bonjaka i svih drugih koji ive u njoj, onda se provlai da smo nacionalisti. Ja pristajem da me se proglasi da sam nacionalista, ali tvrdim Bosna pripada Bonjacima jer mi druge zemlje nemamo. I svima onima koji tu Bosnu vole i koji su spremni da u njoj ive, da dijele sa nama dobro i zlo, kao to je Hrvatska zemlja Hrvata, kao to je Srbija zemlja, kao to oni kau, Srba i ostalih. ija je Bosna onda? Ne, oni kau: Nit je srpska, nit je hrvatska, nit je muslimanska. To je najvea podvala koja se nama dogodila. Zato? Zato to treba kazati da Bosna ne pripada nikome. Onda se kae: Bosna je i ovih i onih i onih i to znai niija. Ne, Bosna je naa! Bosna je naa zemlja, naa drava u kojoj mi moramo imati mir, u kojoj mi moramo imati slobodu, u kojoj mi moramo imati garanciju da nas nee vie progoniti i silovati. A da bismo to postigli moramo biti jaki i snani. Moramo prestati da postavljamo pitanja koja su irelevantna, da troimo energiju na jalovim stvarima. Moramo se poeti baviti stvarima koje za nas znae ivot, opstanak, borbu i odbranu od genocida. netrpeljivosti u svijetu, a posebno u nekim zapadnim zemljama. Ono to bih elio kazati je da, naalost, u muslimanskom svijetu postoje ljudi ili grupe koje ne doputaju bilo kakvo pribliavanje Zapadu. Kao to postoje grupe na Zapadu, u vladajuim centrima, koje bilo kakvo pribliavanje Bliskom istoku, odnosno rjeavanje krize na Bliskom istoku i uspostavljanje mira posebno u Palestini onemoguavaju na nain da proizvode incidente i prave provokacije. Dakle, te dvije grupe, unutar muslimanskog svijeta i na Zapadu, hrane jedni druge. Oni su, zapravo, prepreka za stabilnost i suivot. U knjizi jednog britanskog autora nedavno sam proitao da je u povijesti ovjeanstva postojalo 12 civilizacija. Od tih 12, sedam je mrtvih i pet je ivih. Od ivih su kineska, indijska, japanska, zapadna i islamska civilizacija. Kineska, indijska i japanska su same za sebe posebne civilizacije. Meutim, zapadna i islamska civilizacija, to su sijamski blizanci. Ne moe se izvriti operacija kako bi ih se rastavilo jer su oni vezani i modanim, i sranim, i kulturnim, i intelektualnim vrpcama. Jer, zapravo, ta je Evropa? Krlea je stalno ponavljao da Evropa nema nita svoje, nikakvih kulturnih, povijesnih batina na koje moe biti posebno ponosna, nego je crpila ono to je postala iz istonih kultura. Na kraju krajeva, i religije koje mi batinimo, monoteistike religije Ibrahimovske tradicije, sve su one nastale na Istoku. Dakle, nisu nastale ovdje. Odnos izmeu Istoka i Zapada, odnosno Mezopotamije, Egipta, Babilona, Grke, Sjeverne Afrike to su sijamski blizanci. Zapadna i islamska kultura su nerastavljivi, nerazdvojivi i oni kao sijamski blizanci moraju shvatiti da ne mogu zaustavljati jedni druge da diu. Jer, ako se jednom sijamskom blizancu uspori disanje, on automatski uspori disanje drugom i onda se ivot zaustavlja. Dakle, Zapad i islamska civilizacija moraju nauiti da ive u tom sijamskom-blizanskom odnosu jer nemogue je izvriti operaciju da ih se razdvoji. Jer razdvajanje znai smrt i za jednog i za drugog. Prema tome, moraju se naviknuti i nauiti, i muslimani i zapadna civilizacija, kako da u sijamskom odnosu ive, preive i da bude i jednom i drugom ugodno. Da ne prave haos, odnosno agoniju jedni drugima. q

Islam i Zapad odnos sijamskih blizanaca


Kakvo je Vae miljenje o revolucionarnim gibanjima u arapskom svijetu, tzv. arapskom proljeu? Neki smatraju da se zapravo radi o arapskom sumraku, naroito kada se analizira libijski sluaj i situacija u Siriji. Ne bih ja to tako kazao, to su prejake ocjene i sudovi. Arapsko proljee je proces koji nije zavren, koji je tek otvoren. Prerano je davati bilo kakvu ocjenu. Ali, jedno je izvjesno: da nita vie nee biti kao to je bilo na Bliskom istoku. Zapad mora imati na umu da su se narodi na Bliskom istoku probudili i da Zapad vie nee da razgovara samo sa Vladama. I da te Vlade budu samo u funkciji da se disciplinira narod za potrebe nekih politika, koje narod ne razumije i od kojih boli glava. Vanjska i unutarnja politika na Bliskom istoku e biti ureena na nain kako narod bude htio da to bude, a ne samo odreena vladajua elita, kao to je to bilo do sada. Kako e se situacija razvijati, koji e rezultati biti mislim da je neodgovorno davati bilo kakva predvianja. Ali, razuman i odgovoran ovjek e shvatiti da je otvoren jedan proces koji e dugo trajati. U njemu e se pojaviti jedna sasvim nova generacija Arapa ili nova generacija odgovornih pojedinaca na Bliskom istoku koji e stvari postavljati na principu interesa, a ne na principu ko koga vie voli ili ko koga vie mrzi. U Europi i svijetu na djelu je porast islamofobije. Na koji nain pruiti adekvatan islamski i civilizacijski odgovor? Na ovogodinji 11. rujan, na godinjicu napada na New York i Washington, svijet je ponovo prokljuao: ovoga puta zbog filma Nevinost muslimana. Vae miljenje o spornom uratku i reakcijama muslimana. Mislim da je film samo povod za neke dublje razloge koji nama jo nisu jasni. Meutim, na Zapadu, koliko ja mogu da vidim, sloboda govora znai sloboda na provokaciju i sloboda na vrijeanje, posebno muslimanskih vjerskih osjeanja. Ali, isto tako, ne moe se niim pravdati nasilje, posebno ne moe se pravdati ubijanje amerikog ambasadora u Libiji i drugih njegovih suradnika. To nije nain kako se trebalo da se reaguje na film koji je oito imao za cilj da provocira i da izazove jednu takvu nasilniku reakciju. Kako bi to opet bio dobar izgovor za daljnje vrijeanje i daljnje irenje antimuslimanske

Husein Kavazovi (novoizabrani reis) i Mustafa Ceri Sutra su u Sarajevu izbori za Vaeg nasljednika. to oekujete od novog reisa? Nita ja nemam pravo da oekujem, ni da ne oekujem. Ja sam svoje zavrio. Pitajte novog reisu-l-ulemu, ako Bog da, sutra ta namjerava raditi. Moje je da ga podrim i da budem na raspolaganju svom nasljedniku. Bit u mu vjeran i lojalan. I od pomoi kad god bude traio da mu pomognem da obnaa tu vrlo asnu i odgovornu dunost u Bonjaka. S ime ete se baviti nakon odlaska s funkcije reisu-l-uleme? Vaa poruka Bonjacima/muslimanima na kraju mandata. Poto se jo sa enom nisam o tome dogovorio, ne mogu vam odgovoriti. im budem znao taj odgovor vi ete prvi znati. Poruka Bonjacima Neka vas Allah uva, budite jedinstveni, pazite jedni druge. Svaki Bonjak je odgovoran za drugog Bonjaka. q

20

PREPORODOV JOURNAL 143

bosanski barometar

Prijedlozi promjena Ustava Bosne i Hercegovine

Jakob i Dervo brane BiH


Predizborna kampanja za lokalne izbore u Bosni i Hercegovini zahuktala se, kako to obino biva, i puno ranije prije poetka njezinog slubenog dijela. Tako je ljeto, osim u ljekarenju i odmaranju zaposlenih i isto toliko nezaposlenih Bosanaca i Hercegovaca, prolo u znaku stranakih pogleda na tamonju zbilju. Koliko su i koje stranke bile uvjerljive, pisat emo u slijedeem broju Journala, nakon to 7. listopada 2012. budu odrani izbori. No, za izbornu je kampanju dobro dola i tema o promjeni Ustava BiH u vezi sluaja Sejdi Finci. Naime, Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu jo u prosincu 2009. proglasio je nitavnim odredbe Ustava kojima je praktino zabranjeno da se za lana Predsjednitva BiH kandidiraju pripadnici nacionalnih manjina, a to je ukljuivalo i nemogunost kandidiranja Srba, Hrvata i Bonjaka u onom entitetu koji nije njihov. Osim toga, pripadnicima nacionalnih manjina trebalo je omoguiti da budu izabrani i u Dom naroda entitetskih i dravnog parlamenta. Tako su novi koalicijski partneri SDP i HDZ, uz podrku HDZ 1990 i SBB-a Fahrudina Radonia, sredinom srpnja 2012. ponudili svoj prijedlog koji je, kau strunjaci, vie stremio daljnjoj podjeli zemlje i jo jaem etnikom kriteriju izbora predstavnika graana u tijela vlasti, nego ostvarivanju graanskih prava na cijelom teritoriju zemlje. Naime, stranke lanice nove parlamentarne veine u Federaciji BiH bile su za to da se lanovi Predsjednitva biraju na indirektan nain, odnosno iz reda poslanika u Parlamentarnoj skuptini BiH. Klubovi poslanika bi mogli predloiti po jednog kandidata za Predsjednitvo, a potom bi se prijedlozi upuivali Domu naroda. Ovaj Dom bi u okviru svakog kluba s liste nominiranih kandidata veinom ukupnog broja glasova izabrao po jednog kandidata, a potom bi se zajednika lista slala ponovo Predstavnikom domu na potvrivanje. Teoretski, poslaniki klubovi bi mogli predloiti i nekoga tko nije iz reda konstitutivnih naroda te bi ga Dom naroda mogao izabrati, no, posve je jasno da su anse da se takvo to desi sasvim minimalne.

Jakob Finci i Dervo Sejdi kandidaturu za Predsjednitvo, a to su ipak dvije razliite funkcije. Osim toga, Predstavnikom domu Parlamentarne skuptine BiH je zapravo oduzeta mogunost zaustavljanja i odluivanja u procesu izbora lanova Predsjednitva, jer je predvieno da, ako Predstavniki dom dva puta odbije predloene kandidate Doma naroda, biraju se oni kandidati koji su predvieni od Doma naroda. Ovaj prijedlog, budui da kao osnovu ima popis, uvodi potrebu obaveznog izjanjavanja o etnicitetu na popisu, to nije u skladu sa postojeom popisnom formom, a takoer je i protivno meunarodnim preporukama i konvencijama o ljudskim pravima te ovakav prijedlog ne moe dobiti legitimitet na osnovu ovakvog neobaveznog pitanja na popisu. Naime vrijednost glasa bi se raunala na temelju brojnosti konstitutivnog naroda u kantonima, koja bi se utvrdila prema rezultatima posljednjeg provedenog popisa, to jest izjanjavanja o nacionalnoj pripadnosti na popisu 2013. godine. Na ovaj nain se takoer legitimiraju rezultati etnikog ienja, to je krenje odluke Ustavnog suda o konstitutivnosti naroda na cijeloj teritoriji BiH, kojom je ovako neto eksplicitno zabranjeno. Tako bi se faktiki izmjenom Ustava odustalo od provedbe Aneksa 7 Daytonskog sporazuma o osiguravanju povratka, jer bi se prekrile njegove odredbe koje navode da nisu doputeni pravni popisi s diskriminirajuim namjerama i uincima ili davanje prednosti odreenim grupama na temelju njihove nacionalne pripadnosti. Samim uvoenjem vrijednost glasa, baziranoj na nacionalnoj pripadnosti, direktno se uvodi diskriminacija graana u izborni sustav. Ovaj prijedlog dovodi do etnikog profiliranja stranaka, jer e svaka stranka dobivati koeficijente u odnosu na etniku pripadnost svojih kandidata, tj. svaka stranka e imati bonjaki, srpski, hrvatski i ostali koeficijent. Budui da e glasovi ostalih, s obzirom na njihov neravnopravan poloaj u Domovima naroda biti manje vrijedni od glasova konstitutivnih naroda, na ovaj nain e se konano zacementirati dominacija etno-politike u BiH i dugorono onemoguiti graanska participacija u politikom sustavu. Ovaj prijedlog smanjuje mogunost kandidiranja predstavnika graana i ostalih za Skuptine kantona, jer e ovakvi predstavnici imati ma-

Diskriminatorski prijedlog
Taj prijedlog i dalje diskriminira graane i ostale jer prema ovom prijedlogu Predsjednitvo sutinski biraju klubovi tri konstitutivna naroda u Domu naroda Parlamentarne skuptine BiH. Kako Predsjednitvo treba jednako predstavljati tri konstitutivna naroda i ostale, to je ovaj prijedlog besmislen. Dalje, predvieno je minimalno uee ostalih u Domu naroda Federacije BiH i Domu naroda Parlamentarne skuptine BiH, i po broju poslanika, kao i u ueu u predlaganju i odluivanju unutar ovih tijela, jer nemaju svoj klub, nemaju mehanizam zatite vitalnog nacionalnog interesa te nemaju odreeno minimalno uee u kvorumu za odluivanje, za razliku od konstitutivnih naroda. Ne treba ispustiti iz vida da bi na ovakav nain bio smanjen legitimitet lanova Predsjednitva ukidanjem njihovog direktnog izbora. S obzirom da bi se kandidati za Predsjednitvo birali iz redova parlamentarnih zastupnika, legitimitet koji bi ovi kandidati imali bio bi vie nego posredan, jer bi to znailo da svaki graanin koji glasa za svog zastupnika u Parlamentu ujedno glasa i za njegovu

SRPANJ/RUJAN 2012.

21

bosanski barometar
nju vrijednost za partije koje ih kandidiraju. Takoer, na isti se nain smanjuje mogunost kandidiranja predstavnika konstitutivnih naroda koji bi na osnovu popisa bili brojana manjina u jednom kantonu za Skuptine kantona.

Prijedlog za federalizaciju
Meunarodna krizna skupina (ICG) napravila je opsenu analizu posljednje krize u Bosni i Hercegovine, s naglaskom da bi mogue rjeenje moglo biti u redefiniranju odnosa unutar zemlje s temeljitijom reformom Ustava. Od reforme Ustava oekuje se da dovede do temeljnog poboljanja pozicije Hrvata, istodobnog zadravanja injenice zvane Republika Srpska i zadovoljenja oekivanja Bonjaka o snanoj i funkcionalnoj dravi, a trebale bi ispuniti i uvjet da predstavnici manjina mogu birati predstavnike u vlasti. Pitanja koja tjeraju na traganje za rjeenjem sluaja Sejdi Finci sva ukazuju na isti pravac: prema jaem teritorijalnom federalizmu bez eksplicitne etnike komponente, pristup koji je bio uspjean diljem Europe. Federalna drava moe ispuniti sve imperative navedene u ovom izvjeu, smatraju u ICG-u. Pri tome navode da se za otklanjanje nepovjerenja Hrvata mora uspostaviti jasan odnos izmeu predstavnika i onih koji ih biraju, ali se moraju ispuniti i oekivanja rastueg broja graana koji se ne izjanjavaju po etnikoj pripadnosti i manjinskih skupina te rjeavanje tereta pristupanja Europskoj uniji. ICG dalje zakljuuje da BiH u razradi rjeavanja problema presude Sejdi Finci i problema Hrvata moe uiti iz primjera u regiji, posebno pojaanim ovlastima na razini opina na Kosovu i uinkovitim mehanizmima zatite vitalnih interesa u Makedoniji. Lideri HDZ-a ve dugo podravaju ojaavanje opinske autonomije, a eksperti bliski SDP-u takoer cijene tu ideju, navodi se u zakljucima ICG-a koji e izraditi i drugu analizu, koja e biti objavljena poetkom 2013. o detaljnijim modelima razrade prijedloga. Ako se veina Srba i Hrvata osjeaju otuenima i loe tretiranima od drave, udruit e se protiv ostalih. Dva bloka su izjednaenih snaga i mogu paralizirati BiH, onemoguiti organiziranje vlasti ili, s druge strane, krenuti prema veoj decentralizaciji. q Edis FELI
23. srpnja 2012. desilo se ono to se ve neko vrijeme nasluivalo. Tog je dana lan Predsjednitva BiH eljko Komi pismeno zatraio od predsjednika Opinske organizacije SDP Novo Sarajevo da bude brisan iz evidencije lanstva u SDP-a. Komi je obavljao funkciju potpredsjednika SDP BiH. Nekoliko dana ranije napustio je sjednicu Predeljko Komi sjednitva SDP-a, s obzirom da se, kako je rekao, ne slae s prijedlogom provedbe presude Europskog suda za ljudska prava u sluaju Sejdi Finci. Ne priznajem zakljuke koji se odnose na mene i na Predsjednitvo BiH i preporuujem onome ko je vodio sjednicu Predsjednitva SDP-a, kao i njegovim pravnim ekspertima, da napokon ponu itati Ustav BiH, zakone i poslovnike, u ovom sluaju koji se odnose na Predsjednitvo BiH. Znate kako kau: kad tri ovjeka kau da si lud, onda budi lud. Ja sam ovaj put izabrao da budem lud, izjavio je Komi nakon to je napustio sjednicu. Prema onome to su prenijeli mediji, situaciju na sjednici Predsjednitva SDP-a dodatno je podgrijala izjava Damira Hadia, ministra prometa i komunikacija BiH. Hadi je navodno rekao da bi, u sluaju da treba birati izmeu partije i drave, uvijek izabrao partiju! Upravo ta reenica dodatno je razljutila eljka Komia. q

Sejdi prijeti novom tubom


Nisu me uvjerili da se ovim sporazumom eliminira diskriminacija, rekao je Dervo Sejdi nakon sastanka s predstavnicima SDP-a. Teoretski, ovaj dokument to omoguava, ali praktino je teko ostvarivo da od izabranih zastupnika Parlament u Predsjednitvo izabere jednog koji pripada nacionalnim manjinama. SDP pak preferira posredan izbor lanova Predsjednitva iz Parlamenta BiH kako je to u prolosti bilo dogovoreno, a u SDA se protive ponuenim rjeenjima koja etniku pripadnost vezuju za odreeni teritorij i tako omoguavaju da glasovi Bonjaka i Hrvata na istom teritoriju vrijede razliito. Sulejman Tihi, predsjednik SDA, kae da e nevladin sektor, ukoliko Sporazum dobije potrebnu veinu u Parlamentu, pozvati na bojkot popisa stanovnitva idue godine, a Sejdi krenuti u novu pravnu bitku. U ovome, ukoliko se usvoje ovaj dokument i princip, ja vidim samo diskriminaciju i to e biti nova aktivnost za novu tubu, kae Dervo Sejdi i napominje da e je on opet podnijeti. Prijedlog provedbe presude Europskog suda za ljudska prava nije naiao na pozitivno miljenje ni kod svih lanova SDP-a. lan Predsjednitva BiH eljko Komi, koji je tada jo uvijek bio lan SDP-a, odbacio je takvo rjeenje. Nadam se da ovaj dokument nee postati zvanian stav SDP-a, jer ovo nije rjeenje pitanja presude Sejdi Finci i onoga to se njome trai. Presuda Sejdi Finci govori o pravima pojedinaca, a ne o pravima kolektiviteta. To se ovim papirom ne rjeava, izjavio je Komi. U kolovozu je vie nevladinih organizacija u BiH uputilo otvorena pisma Kongresu SAD-a i Europskom parlamentu, od kojih trae da ne dozvole meunarodnu podrku zajednikom prijedlogu SDPa i HDZ BiH za ustavne reforme vezane za implementaciju presude Sejdi Finci. Ovu koaliciju protivnika SDP-ovom i HDZ-ovom prijedlogu ini 20-ak udruenja i pojedinaca, meu ostalim sarajevska asocijacija Zato ne i ACIPS, Forum graana Tuzla, OKC Abraevi Mostar, Otra nula iz Banja Luke te pojedinci Dervo Sejdi i Jakob Finci. Oni su naveli da su ustavni amandmani kakve predlau SDP i HDZ duboko diskriminatorni, potpuno suprotni Europskoj konvenciji o ljudskim pravima i da se vrijednost glasa koja bi njima bila uvedena moe usporediti s vrijednou glasa kakva je postojala u amerikom Ustavu prije ukidanja ropstva. Inae, politike su se partije u BiH obavezale da e do kraja kolovoza 2012. reformirati Ustav i poboljati poloaj graana koji u BiH ne predstavljaju konstitutivne narode. No, da li zbog pritiska javnosti ili zbog neeg drugog, uslijedio je novi prijedlog, ovog puta bez SDP-a. Sad su ga izradili samo dva HDZ-a, ali ga je podrala nova koalicija u dravnom Parlamentu SNSD, SDS, HDZ BiH, HDZ 1990, SDP BiH i SBB BiH, ali ne i SDA. To je 12. rujna izjavio predsjednik HDZ-a Dragan ovi jer je tog dana na sastanku s predstavnicima EU navodno usuglaen prijedlog dva HDZ-a u vezi s konstituiranjem Doma naroda Parlamenta BiH. to se tie izbora lanova Predsjednitva BiH, lider HDZ-a 1990 Boo Ljubi i ja smo rekli da prihvaamo asimetrino rjeenje, odnosno volju predstavnika srpskih politikih stranaka koji trae izravan izbor. to se hrvatske strane tie, taj izbor moe biti i izravan, ali ne s jednom izbornom jedinicom u Federaciji BiH, to vie nikada neemo dopustiti, rekao je ovi. No, svaki daljnji napredak po ovom pitanju zaustavljen je zbog lokalnih izbora.

22

PREPORODOV JOURNAL 143

bosanski barometar

NOVA MULTIDIMENZIONALNA VANJSKA POLITIKA BOSNE I HERCEGOVINE

Nunost globalnog razmiljanja


Vanjska politika je refleksija moi, utjecaja i globalnog imida drave. Stoga, vrlo je znaajno da drava kreira snanu i jasno definisanu vanjsku politiku kako bi se uspjeno i efikasno natjecala sa ostalim drava na meunarodnoj sceni. Bosna i Hercegovina je od svoje nezavisnosti do danas dominantno imala ulogu objekta na meunarodnoj sceni gdje su, obino, velike svjetske sile i one u razvoju dokazivale svoju mo i svoj status globalnih sila. Iako se BiH nalazi u grupi manjih drava sa populacijom blizu 4 miliona, to ne znai da ne moe izgraditi proaktivnu vanjsku politiku, kao to je sluaj kod manjih evropskih drava poput vicarske, Belgije, Austrije, itd. Dosadanje djelovanje BiH na meunarodnoj sceni u najveoj mjeri je obiljeeno unutranjim politikim preprekama koje su dodatno blokirale proaktivnu vanjskopolitiku orijentaciju drave. Naime, skoro svaki vanjskopolitiki napor bio je limitiran unutranjim etno-nacionalnim raspravama i nije se uzimao u obzir prioritet globalnog djelovanja zemlje. Imajui u vidu injenicu da je dosadanja vanjska politika BiH bila neefikasna, konfuzna i skoro neprimjetna na regionalnom, a posebno na meunarodnom planu, to je u konanici rezultiralo slabim i jalovim diplomatskim, ekonomskim i politikim imidom itave drave, potrebno je kreirati novu vanjsku politiku zemlje koja bi uspjeno odgovorila aktuelnim ekonomskim, geopolitikim i drutvenim kretanjima na meunarodnoj sceni.

Milorad Dodik i Zlatko Lagumdija stavniku Stalne misije BiH pri UN-u da tokom glasanja u Generalnoj skuptini UN-a podri rezoluciju o Siriji prekrio Ustav drave, zakon te, kako je naveo, politiki dogovor estorke, koji vie ne vai sve dok se ne rijei ovaj zahtjev za ostavku ili smjenu efa bosanskohercegovake diplomatije. Dodik tvrdi da je Lagumdija krei Ustav poinio krivino djelo, te prekrio politiki dogovor u BiH, ime je dravu dodatno gurnuo u dodatne probleme, kao to je to inio svih ovih godina, ne elei da prihvati realan odnos snaga u BiH. Slian problem se desio i u februaru 2011. godine, kada su na poziv za uee u panel diskusiji o Daytonskom sporazumu, koja se odrala u New Yorku, u SAD otputovali samo bonjaki i hrvatski lan Predsjednitva Bakir Izetbegovi i eljko Komi. lan Predsjednitva iz RS-a Neboja Radmanovi tom prilikom je ocijenio da je odlazak na skup nepotrebno troenje novca, jer u panelu uestvuju politiki i vojni funkcioneri od prije 15 godina koji ne utiu na dananju zvaninu ameriku politiku. Jo jedan sluaj gdje se jasno vidi se ne eli postii konsenzus oko vanjske politike je odlazak lana Predsjednitva BiH iz reda srpskog naroda, Neboja Radmanovia, na inauguraciju novog predsjednika Srbije, Tomislava Nikolia u Beograd. Druga dva lana bosanskohercegovakog Predsjednitva jasno su istakli da ne ele ii na Nikolievu inauguraciju, nakon to mu nisu ni estitali na pobjedi na predsjednikim izborima. Isto tako, u maju 2011. godine Predsjednitvo BiH nije uspjelo postii saglasnost o konanom tekstu izlaganja stalnog predstavnika BiH pri UN-u u New Yorku, na debati Vijea sigurnosti UN-a o Misiji privremene uprave UN-a na Kosovu (UNMIK). Ovakvih i slinih primjera u vezi sa djelovanjem bosanskohercegovakih predstavnika u globalnoj diplomatiji je bezbroj. Na osnovu toga, moe se zakljuiti da je vanjska politika BiH rtva unutranjih politikih razmirica koje proizilaze iz dijametralno razliitih etnikih pozicija.

Vanjska politika rtva unutranjih politikih razmirica u BiH


Prema Ustavu BiH, Predsjednitvo BiH je odgovorno za oblast vanjske politike, a Ministarstvo vanjskih poslova BiH sa svojom diplomatskom mreom realizuje ustanovljene i zacrtane ciljeve. Osnovni dokument vanjske politike je tzv. Policy paper, koji sadri opte prioritete vanjske politike, a BiH egzistira na vanjskopolitikoj sceni provodei ovaj dokument. Suverenitet, dobrosusjedski odnosi, nemijeanje u unutranje stvari drugih zemalja, prikljuivanje evropskim integracijama, prema ovom dokumentu osnovni su i opti postulati i generalna orijentacija vanjske politike zemlje. Meutim, ovim dokumentom je ogranieno efikasno djelovanje zemlje na globalnom planu jer su ciljevi kreirani rigidno i kratkorono. Stoga, Predsjednitvo BiH u saradnji sa svim relevantnim javnim, naunim i nevladinim instancama trebalo bi inicirati doradu i restrukturiranje temeljnog dokumenta vanjske politike BiH, s ciljem da se u ovom dokumentu daju preciznija, konkretnija i dugoronija usmjerenja po pojedinim vanjskopolitikim pitanjima. tavie, BiH ni u zakonskom smislu nema rijeene spoljnopolitike poslove jer je posljednji zakon donesen u vrijeme Republike BiH 1993. godine, tako da je jako puno posla pred relevantnim akterima u BiH koji su odgovorni za kreiranje vanjske politike. Najbolji primjer kako domai politiari u BiH koriste svaku priliku da vanjskopolitika pitanja materijaliziraju za striktno politike interese na unutranjoj politikoj sceni je zasigurno sluaj iz avgusta 2012. godine, kada je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik traio od ministra vanjskih poslova BiH Zlatka Lagumdije da podnese ostavku zbog, navodno, neustavnog djelovanja na meunarodnoj sceni. Naime, Dodik je Lagumdiju optuio da je instrukcijom pred-

Vanjskopolitiki prioriteti BiH


Stoga, kako bi se u budunosti djelovalo efikasnije, bre i racionalnije na globalnom planu potrebno je svaki diplomatski potez zemlje percipirati kroz prizmu globalnog utjecaja jer je to najbolji nain da se blokiraju dogmatske i ideoloke rasprave o vanjskim inicijativama drave. Naime, potrebno je kreirati multidimenzionalnu i proak-

SRPANJ/RUJAN 2012.

23

bosanski barometar
tivnu vanjsku politiku BiH, kako bi drava postala snanija i nezavisnija u ekonomskom, politikom i diplomatskom smislu. U tom kontekstu, za poetak je mogue identificirati nekoliko temeljnih smjernica ili putanja koje bi BiH u kontekstu vanjske politike morala slijediti, kako bi na globalnom planu postala mnogo nezavisnija drava. Dosadanja vanjska politika BiH bazirala se u najveoj mjeri na reakativnim, konfuznim i lokaliziranim potezima koji nisu dosezali dalje od lokalne politike scene, dok bi nova multidimenzionalna politika znaajno doprinijela izgradnji stabilnijih, pragmatinijih i dugoronijih ekonomskih, politikih, diplomatskih i drutvenih veza sa ostatkom svijeta. Najvanija komponenta nove multidimenzionalne vanjske politike BiH bila bi diverzifikacija vanjske politike, odnosno proaktivno djelovanje i interakcija sa nekoliko znaajnih i snanih aktera na globalnom planu kako bi vanjsko politika perspektiva dobila fleksibilniji i pragmatiniji modus vivendi koji odgovara globalnom djelovanju drave u 21. stoljeu globaliziranog svijeta. Jedan od najvanijih prioriteta u kontekstu vanjske politike BiH je zasigurno proces evrointegracija koji u ovoj zemlji traje vie od 10 godina. BiH je do sada na putu prikljuenja u Evropsku uniju uinila veoma malo u poreenju sa ostalim zemljama u regionu. Imajui u vidu injenicu da bi lanstvo u EU za BiH bilo od fundamentalnog znaaja u ekonomskom, politikom, pravnom, pa i vanjskopolitikom smislu, potrebno je intenzivirati napore ka ubrzanom pristupanju u ovu meudravnu organizaciju. Moda najvanije od svega, pribliavanjem u i prikljuenjem u Europsku uniju, BiH e svoju vanjsku politiku morati uskladiti sa vanjskom politikom EU-a to e ojaati i poziciju drave na globalnom planu i rijeiti dosadanje interne razmirice na bosanskohercegovakoj politikoj sceni kada se radi o meunarodnim pitanjima. Tanije, ulaskom u EU bosanskohercegovaki lideri, kao i obini graani, e poeti da ak i najobinija pitanja posmatraju iz globalne perspektive. Nadalje, prikljuenje u NATO snage je vrlo vana vanjsko politika orijentacija BiH. Integracija zemlje u NATO nije samo bitna radi izgradnje sigurnijeg i mirnijeg ambijenta u dravi, nego je u istoj tolikoj mjeri i ekonomski i diplomatski korak, kojim mala drava kao to je BiH moe mnogo profitirati na izgradnji pozitivnijeg imida na meunarodnoj sceni. Prikljuenjem u NATO savez, BiH bi postala dio jedne globalne organizacije koja je utemeljena na principu mulitlateralizma, gdje je kolektivni interes Saveza iznad partikularnih interesa drave to bi znaajno umanjilo politika razilaenja u BiH. Moda bi u odreenim pitanjima dravni suverenitet bio umanjen, ali bi zemlja kao cjelina bila mnogo prisutnija na meunarodnoj sceni. Takoer, imajui u vidu injenicu da su SAD odigrale presudnu ulogu u okonanju rata u BiH i kreiranju Daytonskog sporazuma, kao i globalnu mo te zemlje u ekonomskom, vojnom i politikom smislu, iako posljednje dvije decenije u manjem obimu nego za vrijeme Hladnog rata, potrebno je da BiH nastavi graditi jo blie ekonomske i politike odnose sa ovom globalnom silom. BiH je mala zemlja i ne preostaje joj mnogo rjeenja, osima da djeluje pragmatino i fleksibilno, pa vrlo esto umanjujui i nacionalni suverenitet, kako bi imala dobre odnose sa velikim svjetskim silama kao to su SAD. Iako je vrlo bitno nastaviti dobru saradnju sa zapadnim dravama i meudravnim organizacijama, isto tako je od stratekog znaaja u kontekstu diverzifikacije vanjske politike uspostaviti stabilnije i snanije diplomatske odnose sa zemljama na Dalekom istoku, posebno s Kinom i Indijom, koje posljednjih godina biljee vrtoglav ekonomski rast, a to bi za malu zemlju kao to je BiH bio veliki diplomatski korak. Na primjer, Srbija je u nekim srednjim kolama uvela kineski jezik kao izborni predmet za uenike kako bi u budunosti izgradila jau saradnju sa tim ekonomskim gigantom u svijet.

Izaslanstvo BiH u sjeditu NATO-a u Bruxellesu Zato ne uraditi slian potez i u BiH, jer dobra saradnja za zemljama Dalekog Istoka u ekonomskom smislu za BiH ne znai slabljenje ekonomskih i politikih veza sa EU i SAD-om, ali s druge strane, u kriznim momentima ostavlja irom diplomatski manevar i mogunost snanijeg pragmatinog djelovanja. BiH i njeni pojedini lideri moraju promijeniti i dosadanju percepciju prema Rusiji i Turskoj, jer te dvije zemlje posljednjih godina igraju znaajnu i utjecajnu ulogu u kreiranju globalnih politika. Na primjer, Rusija je jedna od drava u svijetu sa najveim plinskim resursima o emu ovisi skoro itava Evropa, pa i BiH, tako da jaanje ekonomske saradnje s Rusijom treba postati jedan od prioriteta vanjske politike BiH, to e dodatno diverzificirati vanjsku politiku zemlje u politikom, a posebno u ekonomskom smislu. Takoer, jaanje i izgradnja boljih donosa sa Turskom, koja je danas 14. ekonomska sila svijeta, moe samo biti prednost za BiH u smjeru jaanja domae ekonomije. Etniki interesi ne smiju biti prepreka snanijoj saradnji sa ovim rastuim ekonomskim gigantima jer ekonomski profit samo moe donijeti korist svima, bez obzira na vjersku i nacionalnu pripadnost. I zadnje, BiH mora posebnu panju posvetiti jaanju regionalne saradnje jer bez dobrih odnosa sa susjedima skoro je nemogue oekivati uspjeno djelovanje na globalnom planu. Naime, BiH mora rijeiti sve postojee probleme sa susjednim zemljama, tako da bi mogla nesmetano da ojaa ekonomsku i politiku saradnju sa regionalnim dravama i sa ostatkom svijeta. Izgradnjom boljih odnosa sa susjedima BiH e se pribliiti i EU jer je to jedan od kljunih zahtijeva koji su postavljeni pred sve zemlje regiona Balkana na putu pristupanja u strukture Unije. Kao zakljuak, moe se kazati da bi ovakvim pristupom na regonalnom i globalnom nivou, BiH inicirala jednu prokativnu vanjsku politiku umjesto dosadanje reaktivne i pasivne politike. To ne znai da e BiH postati utjecajna sila, ali moe da znai da e se manje oslanjati na pomo drugih drava i organizacija a sve vie koristiti svoje vlastite ljudske, materijalne, diplomatske i ekonomske potencijale. Vanjska politika 21. stoljea u sve vie globaliziranom svijetu, gdje su zemlje sve vie meuovisne, otvara prostor da svaka drava svijeta u skladu sa svojim ekonomskim, geografskim i politikim mogunostima djeluje proaktivno i dinamino, to u vrijeme Hladnog rata nije bio sluaj, kada su svijetom vladale dvije velike globalne sile SAD i SSSR. Posthladnoratovsku eru karakterie multipolarni meuovisni prostor, gdje ima mjesta za svaku dravu ako sistemski kreira i provede pametne i hrabre globalne politike. A posve drugo pitanje je koliko su sami Bosanci i Hercegovci spremni da razmiljaju globalno, a ne samo lokalno?! q Bedrudin BRLJAVAC

24

PREPORODOV JOURNAL 143

bosanski barometar

prijedor 1992. 2012.: sjeanje na konclogore smrti

Prijedorski inferno
Ono to se ne moe objasniti samome sebi, treba govoriti drugome, rijei su Mee Selimovia koje bi mogli pripisati mnogim rtvama, njihovim obiteljima i svima koji se bore za pravo na sjeanje i na komemoracije u logorima Omarska, Trnopolje, Keraterm i Manjaa, ali i ostalim mjestima gdje su ubijeni civili u Opini Prijedor. Jer, kako objasniti razloge svirepih ubojstava, ako je razlog bio pogrena vjeroispovijest ili nacionalnost. 20 godina nakon to je Opina Prijedor bila mjesto iz kojega se bjealo, u kojemu su se dogodili neki od najstranijih zloina, obitelji rtava, preivjeli i svi oni kojima je stalo da se zloini ne zaborave, sudjelovali su od 4. do 6. kolovoza 2012. u programima kojima se upozoravalo na tunu prolost s ciljem da se ista ne ponovi i ne zaboravi, a odgovorni kazne. Uz tradicionalnu tribinu posveenu ubijenom doktoru Esadu Sadikoviu, kroz Prijedor je prola kolona koja je poast odala ubijenoj djeci, na mjestu nekadanjeg logora Trnopolje odrana je filmska veer, a najemotivnije je bilo u rudniku Omarska, nekadanjem najzloglasnijem logoru smrti, u kojemu se komemoracija odrala 6. kolovoza/augusta.

Mimohod kroz Prijedor rodna Udruga u osnivanju Guardians uvari. Njihovi lanovi su, zajedno s obiteljima poginulih i preivjelih logoraa, posjetili ovaj zloglasni rudnik 6. kolovoza 2012. godine i odali poast svim ubijenim civilima.

Mnogih nema i netko mora priati


Sjedim na mjestu gdje je moj otac, Islam Bahonji ubijen 8. srpnja 1992. godine, na mjestu gdje je lealo njegovo mrtvo tijelo. Uz njega, u Omarskoj je na zvjerski nain ubijen i jedini brat moje mame. Oevu smrt vidjeli su njegov brat i brati. Nisu mogli nita uiniti, sa suzama u oima pria nam Hajida Bahonji, najstarija ki ubijenog Islama Bahonjia koji je od 24. svibnja 1992. godine, kada je osnovan do njegovog konanog zatvaranja 21. kolovoza iste godine, u logoru Omarska bio zlostavljan i muen s jo oko 4.000 osoba, uglavnom katolika i muslimana. Veliki broj zatoenika brutalno je ubijen. Otkrie logora 5. kolovoza 1992. od strane britanskih novinara Pennya Marshalla i Eda Vulliamiya spasilo je ivote mnogima, poput Satka Mujagia koji se i ove godine vratio na mjesto svojih najgorih trauma. Mnogi preivjeli nee nikada nogom kroiti u ovaj ili neki drugi bivi logor smrti na premalom prostoru Opine Prijedor jer rane su preduboke i prebolne. Satko ulazi iz godine u godinu s jednim ciljem, dunosti prema mrtvima. Ja sam preivio. Mnogih nema i netko mora priati. Bitno je da se rad onih koji se bore za pravo na sjeanje podrava i da netko stane i kae: Ovo ovako ne moe! A ne moe iz potovanja prema mrtvima koji se ne mogu boriti da njihova imena bude uklesana u Bijelu kuu. S druge strane, naa djeca, i ne samo naa, nego djeca cijeloga svijeta moraju shvatiti univerzalnost zla i injenica da Srbi koji su ostali znaju to se dogodilo, a u Bosni i Hercegovini se dogodio genocid i to se mora priznati. Upravo rije genocid zabranjena je u Opini Prijedor koji, kako je istaknuo nekadanji naelnik, a sada aktualni gradonaelnik Marko Pavi, nije dokazan i nitko nema pravo takvim ga nazivati. Pavi ne podrava inicijativu gradnje Memorijalnog centra na mjestu gdje je nekada bio logor Omarska, a danas je rudnik. Nova podrka projektu za izgradnju Memorijalnog centra su novoosnovane grupe etiri lica Omarske iz Beograda i Facebook grupa uvari Omarske Guardians of Omarska, kao i meuna-

Pavi poruio: U Prijedoru nije dokazan genocid!


Prijedor je grad koji je prvi vratio predratnu imovinu vlasnicima, gdje se najvie povratnika vratilo. Prijedor je najmultietnikiji grad u Bosni i Hercegovini i najmirniji grad u Bosni i Hercegovini, istie Pavi. Smatra kako se takvi epiteti mogu s pravom priiti Prijedoru, a razlog je kontinuiran dijalog koji se vodio u gradu s razliitim organizacijama iji rad je usmjeren prosperitetu Opine i njegovih graana. Svako udruenje i svaka institucija je dobrodola ukoliko eli raditi na projektima koji su na korist graana Prijedora, kae Pavi. Opina Prijedor nije na jakim financijskim nogama, ali dobri projekti dobiju potporu, a oni koji imaju prvenstvo su projekti usmjereni stvaranju ambijenta povoljnog za inozemne ulagae s ciljem zapoljavanja to veeg broja Prijedorana. Projekti komemoracije u Omarskoj nisu naili na zeleno svjetlo u Uredu naelnika Pavia jer, kako istie, Omarska i Prijedor nisu izolirani sluajevi u Bosni i Hercegovini. U Bosni i Hercegovini nekih sabirnih centara i logora, ili kako se ve zovu, je bilo puno i inicijativa Prijedora je da se putem zakona u jednak poloaj stave i sve rtve i svi logori i memorijali. Meutim, o tome nema koncenzusa u BiH. Dok se ta klima ne stvori u cijeloj BiH, teko je jedno podruje izdvojiti i raditi samo u jednom podruju i raditi samo na njemu, a ne obuhvatiti ostala podruja. Iz tih razloga nema koncenzusa za gradnju spomenika u Omarskoj. Ne moe se Prijedor izuzeti od ostalih gradova. Prijedor nije prepreka za implementiranje nikakvih dogovora i koncenzusa nije bio i nee ni sada. Ali, svi zanemaruju injenicu da je jedan dio optereen dijelom propagande o tome da branimo da se ue u logore. Strancima se namee to mi-

SRPANJ/RUJAN 2012.

25

bosanski barometar

Marko Pavi, prijedorski naelnik ljenje i da se problem mora pritiskom rijeiti. Ovdje se nita pritiskom ne rjeava, nego je potreban puni koncenzus. U Prijedoru je puno spomenika Bonjacima koji su u koncenzusu s graanima sami napravili. Zna li Evropska unija da je u Kozarcu uope napravljen spomenik? Mi smo ga napravili zahvaljujui koncenzusu, a za Omarsku ga nema i zato se jo uvijek Memorijalni centar nee graditi. O posjetu nekadanjem logoru Omarska, a danas rudniku Arcelor Mittala, Pavi istie kako nee sudjelovati u komemoracijama koje se tamo odravaju 6. kolovoza, dodajui da je njegovo prisustvo neosporno na svim dogaanjima koji su vezani uz sahrane poginulih, otvaranju spomenika Bonjacima. Meutim, njegov neodlazak u Omarsku obrazlae preprekama u vidu organizatora tih manifestacija. Oni su pokuali pod imenom genocid organizirati te manifestacije, a ja pod tim imenom neu prisustvovati nijednoj. U Prijedoru nije dokazan genocid i nitko nema pravo takvim ga nazivati!

Fikret Ali, ovjek iza ice grad i stvaraju nepovoljnu gospodarsku klimu za inozemne ulagae. No, s druge strane, istie da je otvoren projektima koji su na korist prosperitetu Opine i njezinih graana. Prijedor eli dovesti investitore iz nae dijaspore, a jedan od moguih investitora je i Arcelor Mittal, koji se zanima za rudnik u Ljubiji ime bi taj, danas najsiromaniji dio prijedorske opine, ponovo oivio, poruio je Marko Pavi.

Sit gladnome ne vjeruje


Pavieve rijei ne tjee rtve, poput preivjele logoraice Sabihe Turkanovi, koja danas ivi u Kozarcu i koja se, kako istie, u Opini Prijedor osjea kao graanin drugog reda. Suivot je teak i aktualna situacija teko pada rtvama koji odgovorne vide na vodeim mjestima. Osjeamo se kao graani drugog reda, ali ivjeti moramo. Nadam se da e se to izmijeniti. S njom se slae i Fikret Ali, ovjek iza ice iz logora Trnopolje, s fotografije koja je zgrozila svijet. Ali je ogoren zabranama prava na sjeanje i zabranama koritenja rijei genocid za ono to se dogaalo nesrpskom stanovnitvu u Opini Prijedor, ali i Srbima koji se nisu slagali s politikom tadanje vlasti. Fikret se prisjea kako je izgledao susret s novinarima preko ice 5. kolovoza 1992. Uhien je 14. lipnja 1992. i odveden u Keraterm, gdje je bio do 5. kolovoza, od kuda je prebaen u logor Trnopolje gdje je do 15. kolovoza. Jo uvijek je na lijeenju u Danskoj, ali se namjerava vratiti ivjeti u Kozarac gdje mu obitelj ivi. Fikreta zbog fotografije smatraju simbolom rata, to on odbija. Bila je to spontana fotografija. Kad su nam prili novinari prestraili smo se i od mikrofona mislili da su topovi. Jedan me pozdravio na engleskom, nisam tada razumio pa su nam prevodili. Bilo je to 5. augusta 1992., prisjea se Ali. Govorei o aktualnoj situaciji u Opini Prijedor ne krije razoarenje zbog zabrana koritenja rijei genocid. Zabranjuju nam da govorimo da su to bili logori, mjesta gdje su muili i ubijali ljude. Mi smo ti koji emo svjedoiti, borimo se za istinu. Ne mrzim sve Srbe, nego one koji su zlo napravili i spreman sam i sutra se suoiti s ratnim zloincem. Dok nam se ne ispriaju, neu im pruiti ruku. Ovdje je poinjen genocid. Ubijano je dijete od 7 i starac od 77 godina, ubili su poetak i zavretak potomstva. Volio bih da ljudi shvate i da Srbi priznaju da su inili zloine i da djeca ue o istini, a ne da im se plasira nekakva propaganda koje ne dri vodu. Ja sam uhien kao civila, a ne kao vojnik!, istie Ali, dodajui kako e se ipak nakon lijeenja vratiti ivjeti u Kozarac.

Vremena se mijenjaju?
Satko Mujagi istie kako je gradnja Memorijalnog centra najavljena jo 2005. godine kada je tvrtka Mittal Steel (danas Arcelor Mittal), preuzimavi taj prostor, najavila gradnju, a aktualni naelnik Pavi javno se usprotivio obiljeavanju ovog logora. Naelnik kao izgovor navodi injenicu da na dravnom nivou nije donesen Zakon o obiljeavanju stratita. Meutim, Prijedor je danas pun spomen ploa i spomenika poginulim srpskim vojnicima. Mujagi istie kako je otkrie prijedorskih logora Trnopolje i Omarska bilo direktan povod za osnivanje Hakog suda. Upravo je prijedorska opina s najveim brojem optuenih i osuenih ratnih zloinaca. Oito je da ni Pavi ni Prijedor i nakon 20 godina nisu spremni za suoavanje s prolou, kreirajui tako suivot koji se temelji na glorificiranju srpskih vojnika i potiskivanju istine o pokolju preko 3.500 civila i progonu preko polovice stanovnitva nesrpske nacionalnosti, komentirao je Mujagi Pavievu izjavu. Ipak, vremena se polako mijenjaju, istie inicijator gradnje i jedan od osnivaa Facebook grupe uvari Omarske Guardians of Omarska i meunarodne Udruge u osnivanju Guardians uvari. Jedan od simbolinih pokazatelja je gesta naelnika Pavia koji je zatraio oprost za zloine poinjene u Opini Prijedor na sastanku s predstavnicima ove Facebook grupe 4. kolovoza 2012. godine. Pavi je za komemoracije u organizaciji Odbora za obiljeavanje genocida u Prijedoru istaknuo da takvi dogaaji demoniziraju

26

PREPORODOV JOURNAL 143

bosanski barometar

Logor Trnopolje, kolovoz 1992.

Britanski novinar Ed Vulliamy (desno) Haki tribunal nedavno je donio odluku da se Radovan Karadi oslobodi prve toke optunice po pitanju genocida u opinama gdje su se zloini dogodili, tj. osim Srebrenice gdje se dogodio 1995. Odluka je trenutno pod albom i albeno vijee mora donijeti odluku. U nastavku je istaknula je kako se danas ne suoavamo samo s poricanjem genocida, nego i s poricanjem zloina. Ta joj je borba oduvijek bila jako vana. Bila sam i u maju u Prijedoru kada je komemoracija bila zabranjena i vratila sam se sada opet jer smatram da je vano da komemoracije ne budu lokalnog karaktera, nego da im se prikljue ljudi i iz drugih drava. Govorei o odnosu Hakog suda prema zloinima poinjenim u BiH, naglasila je da je tu bilo i politike igre, te da se o BIH najvie pria, to pokazuje vanost krika javnosti kao borbe protiv zaborava. Koliko god sam svjesna kritika koju Haki sud prima sa svih strana, svjesna sam da je, to se tie Prijedora, najvei njegov broj predmeta se koncentrira na zloine poinjene u ovoj opini. Oko 30 osoba je osueno, a i veliki broj dokumenata i svjedoka pomoi e u borbi protiv negiranja, poruila je Jelai. Hakom sudu nedavno su se obratili Fikret Ali i Satko Mujagi pismom kojega je podralo preko 200 organizacija u svijetu. U njemu su traili doputenje da se kao Prijatelji suda ukljue u albenu proceduru po pitanju genocida u Bosni i Hercegovini u sluaju Karadi. Iako sam Radovan Karadi nije imao nita protiv njihovog ukljuenja, Haki sud odbio je njihov zahtjev ime se, prema Mujagievim rijeima, sluajno ili ne stavio na stranu izvrioca genocida. q Helena ANUI
srpska vlast 1992. naredila svom nesrpskom stanovnitvu da kue obiljee bijelim plahtama, a oko ruku da nose bijele trake. 90-ih se dogodio in dehumanizacije i, moram priznati, kada sam prije nekoliko mjeseci iao stati na prijedorski trg, nisam razmiljao o strahu, bio je to moj prkos i revolt zabranama. Ali, kada sam stao na ovo mjesto, osjetio sam dozu straha jer se sjeam onoga to se dogaalo, pria nam Hodi, dodajui kako je bilo prolaznika koji su podsmjehivali. Osjeao sam se ponienim da moram moliti za pravo na sjeanje i da moram protestirati to se mojim sugraanima brani pravo na sjeanje. Mi moramo protestirati i naelniku pokazati da nam se istina mora priznati i da su nam naruena naa ljudska prava pravo na sjeanje! Dan bijelih traka motivirao je cijeli svijet, to je pokazatelj kako su ljudi umorni i da u Prijedoru vlada apatija zbog bezizlaznosti situacije, istie Hodi. O budunosti grada kae da mu se trenutna situacija ini mranom to je rezultat etnikog ienja u 90-ima, ali i provokacija koje se i danas dogaaju. Vjerujem u mo ljudskog duha. Vjerujem u univerzalna ljudska prava i vjerujem da je nakon 20 godina tame dolo vrijeme promjena o emu svjedoe i mladi ljudi koji su stigli iz Beograda podrati mimohod. Ne moemo govoriti o europskim integracijama dok gradonaelnik jednog grada zabranjuje komemoraciju, zakljuio je Emir Hodi. q

Danas se porie ne samo genocid, nego i zloini


Uz novinarku Penny Marshall, s postojanjem logora svijet je upoznao britanski novinar Observera i Guardiana Edu Vulliamy, koji se prisjetio tog 5. kolovoza kada su u kantini zatekli 30-ak iscrpljenih logoraa, mravih kao skeleti koji su u tiini i brzini jeli neto to je liilo na juhu. Ed priznaje da je mnogo puta pokuao pobjei od razmiljanja o Omarskoj, ali nije uspijevao i svake godine se vraa u Prijedor. Svjestan je dananje situacije i igre negiranja i skrivanja istine, jer lokalna prijedorska vlast zabranjuje koritenje rijei genocid za ono to se dogaalo u Opini Prijedor 1992. Takoer, nema podrke lokalne vlasti oko pitanja izgradnje Memorijalnih centara na mjestima bivih logora. I dok se ne zna toan broj ubijenih u logorima, ono to se zna je brojka od 102 ubijene djece, 256 ubijenih ena, 31.000 zatoenih u logore, 53.000 rtava progona i deportacije i samo 28 osuenih za ratne zloine na podruju Opine Prijedor. Vulliamy je nedavno svjedoio na Hakom sudu na kojemu je istaknuo kako ne eli biti neutralan izmeu uvara logora i zatoenika, izmeu zatoene ene silovane sedam puta tijekom noi i zvijeri koja ju je silovala. Vulliamy se svake godine vraa u Opinu Prijedor gdje je meu bivim logoraima i njihovim obiteljima stekao iskrene prijatelje, kao i glasnogovornica Hakog suda, Nerma Jelai, kojoj je Vulliamy bio mentor dok je studirala novinarstvo u Londonu. Vraa se, kae Jelai, ne samo kao slubeni predstavnik Hakog suda, nego prije svega dolazi iz osobnih poriva.
Uoi komemoracije, u organizaciji osam nevladinih organizacija iz Opine Prijedor, rtve i njihove obitelji u samom centru grada prisjetili su se 102 ubijene djece. 5. kolovoza stavili su kolske torbe na ramena na kojima su bila ispisana imena ubijene djece i proetali prijedorskim korzom. Na trgu su torbama ispisali rije Genocid? zbog ega je jedan od organizatora skupa priveden na informativni razgovor. Jedan od sudionika kolone bio je Emir Hodi, ovjek koji je iz New Yorka doao i 23. lipnja 2012. u znak protesta zbog zabrane na sjeanje sam stajao na prijedorskom trgu s bijelom trakom oko ruke. Kao znak sjeanja na naredbu koju je

Naslovnica amerikog asopisa Time (kolovoz 1992.)

SRPANJ/RUJAN 2012.

27

bosanski barometar

BEOGRADSKI PROJEKT VELIKOSRPSKE DOMINACIJE (I)

Otkud se pojavljuje entitet RS?


Pitanje koje nas motivira u ovome radu jeste pitanje o tome otkud se pojavljuje entitet RS na teritoriji Republike Bosne i Hercegovine ili kasnije daytonske drave Bosne i Hercegovine. Od jednog analitikog pitanja o Srbiji i politici koja se iz nje razvijala u zadnjim decenijama 20. stoljea dolazimo do dijela odgovora na pitanja o postratnoj Bosni i Bonjacima i novonastalom stanju. Za nas je posebno vano prepoznati jezgro velikosrpske agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu i, pritom, omoguiti razvijanje jasne i cjelovite predstave o ruilakom uraganu velikosrpstva 90-ih godina. U tome se pokazuje sadraj i ciljevi agresije na Republiku BiH, ime se dezavuira naracija o izoliranom graanskom ratu. Sadraj i ciljevi agresije na Republiku BiH definirani su u Beogradu, pripremljeni i dati dijelovima bosanskih Srba na elu sa SDS-om da ih ostvare raznim vrstama zloina. Glavni inspiratori i podstrekai zloina, kao i zloina genocida nad Bonjacima, pritom, ostaju netaknuti od ruke pravde. Danas postoje mnogi stavovi o tome da bosanska strana na poetku 90-ih godina 20. stoljea uope nije bila svjesna opasnosti koja se nadvila nad Bosnom, a koja je pokrenuta iz Srbije koju je pod svoju komandu stavio Slobodan Miloevi. Rat je pokazao mizeriju velikosrpske naracije o jugoslavenskoj zajednici.

Ivan Stamboli i Slobodan Miloevi (vrijeme ljubavi i povjerenja)

Srbijanski pretekst kao osnov stvaranja srpske teritorije u Bosni


Srbija je postala izvorite jugoslavenske ratne katastrofe. Ona je poetkom 90-ih upotrijebila JNA za razraunavanje s drugim Republikama raspadajue jugoslavenske federacije i na taj nain imala vojsku koja je ratovala po Sloveniji, Hrvatskoj i BiH (1991-1995), te na Kosovu 1999. godine. M. Markovi je upozorio da bi formiranje srpske vojske dovelo do velikih problema Srbiju, pa je stoga bilo preporuivano da se koristi ime Jugoslavenska armija da bi se tako pod krinkom ostvario interes srpstva.1 Disolucija bive Jugoslavije ne moe se misliti niti razumjeti bez djelovanja Jugoslavenske narodne armije. U svim tim ratovima srpska vojska i njezin vrhovni komandant S. Miloevi su poraeni. Ratovi za veliku Srbiju nisu bili pobjedniki to su bili najvei vojni porazi srpske vojske u 20. stoljeu, a posebno i moralni porazi jer je Jugoslavenska armija napadala na civile, kukaviki opsjedala gradove i razarala ih dalekometnom artiljerijom. Kakva je, dakle, Srbija bila polovinom 80-ih i poetkom 90-ih godina 20. stoljea? Tokom 80-ih godina u Srbiji su ve bile narasle opozicijske strukture spram SK Srbije i traile su otvaranje nekih potisnutih pitanja i tabu-tema. Rije je, prije svega, o Udruenju knjievnika Srbije (UKS) iz Francuske 7, njegovom Odboru za zatitu slobode misli i izraavanja,2 kao i djelovanju grupe akademika Srpske akademije nauka i umjetnosti (SANU) koji e u jesen 1986. godine ispostaviti Memorandum SANU.3 Poetkom iste te godine za predsjednika Predsjednitva Srbije izabran je Ivan Stamboli. Za napravljeni Memorandum Ivan Stamboli je napisao da predstavlja slatkoreivi uvod u krvavi obraun i smrtonosni ovinistiki proglas, ratni manifest za ve zavrbovane komesare srpstva.4 Razumni ljudi su, dakle, odmah uoili o emu se radi i kuda e voditi memorandumska ideja iz Beograda. Ovaj Odbor se, izmeu ostalog, zalagao za putanje iz zatvora mladomuslimana

rtva i zloinac, mentor i uenik (Stamboli je ubijen 20.8.2000.) i muslimanskih fundamentalista osuenih na Sarajevskom procesu 1983. godine,5 tj. titio je interese muslimana i njihova prava, priznavajui im samo religijske slobode, a istovremeno s pojedinim lanovima SANU zagovarao ekspanzionistiki plan protiv Bosne kojoj nije priznavan republiki suverenitet. Za bonjaki narod je velikosrpska politika odredila smisao postojanja u frazi muslimani u damije, to je znailo da e neko drugi misliti o dravi, suverenitetu, vlasti i slobodi naroda. Beogradski akademici su podravali osuenike iz Sarajevskog procesa jer su smatrali da je njihova vrhovna mogunost religijska svijest i da uope ne posjeduju oblikovanu ideju o bosanskoj dravi. To znai da u buduim dogaajima nee biti opasan protivnik. Duebriniki se Nenad Kecmanovi prisjea ove igranke s Dobricom osiem koji je bio iroke ruke, pravi humanista i bosnoljub, da se pomogne muslimanskim fundamentalistima u Sarajevu.6 Takva demagogija se moe nazvati kecmanovanje. Nigdje Kecmanovi ne objanjava otkud jednom prosjenom piscu tolika mo da sjedi u Beo-

28

PREPORODOV JOURNAL 143

bosanski barometar
gradu i rjeava probleme u drugoj republici. Racionalnom posmatrau drutvenih dogaaja odmah postaje jasna pozadina ove Kecmanovie podvale ako se zapita zato neko iz Sarajeva mora ii u Beograd da rjeava svoje probleme zar probleme ne moe rijeiti u Sarajevu i Bosni? Ako se ide u Beograd po rjeenje problema, onda je sigurno i izvor problema u Beogradu! Na Skuptini SANU u Beogradu 23. maja 1985. godine odlueno je da se zbog potreba isticanja najaktuelnijih drutvenih, politikih, ekonomskih, socijalnih, naunih i kulturnih problema pristupi izradi Memoranduma SANU.7 Za ovaj posao grupacija akademika SANU dobila je otvorenu politiku podrku vodstva CK SK Srbije na ijem je elu tada bio Ivan Stamboli.8 To je bio pokuaj da se na osnovama znanstvene analize procesa u Jugoslaviji doe do preciznog uvida u ekonomske, politike, idejne i sigurnosne aspekte toga stanja i mogue scenarije odvijanja buduih dogaaja. S druge strane, tekla je politika priprema za novu srpsku poziciju i usljedila je borba za hegemoniju nad SK Srbije. Na dvodnevnoj zatvorenoj sjednici Predsjednitva CK SK Srbije, 18. i 19. septembra 1987. godine, Slobodan Miloevi je dobio podrku za kandidaturu na mjesto predsjednika SK Srbije 11 glasova od 20. Od tada je bilo jasno da je Miloevi postao najmoniji ovjek Srbije, a da je Stamboli definitivno izgubio bitku s njim.9 Na 8. sjednici, nekoliko dana poslije, sve je posloeno! Okret ka ekspanzionistikoj politici Srbije postao je vidljiv poslije 8. sjednice CK SK Srbije 1987. godine.10 8. sjednica CK SK Srbije predstavljala je svojevrsni pu u kojem je vojska imala kljunu ulogu, tako je, prema Stambolievom miljenju, general Nikola Ljubii uinio sve da se ustolii Slobodan Miloevi na elo srbijanskih komunista.11 Pored Ljubiia, podrku Miloeviu daju Petar Graanin, Vidoje arkovi, Marko Orlandi i drugi. Tada je Srbija krenula u drugom smjeru, u opasnom smjeru etnonacionalistikog i velikodravnog programa (Olga Popovi-Obradovi). Memorandum SANU (1986) odreuje smjer tog djelovanja i priprema negiranje Ustava iz 1974. godine. Taj novi kurs Srbije odrazio se na cijelu tadanju Jugoslaviju, a posebno na Bosnu i Hercegovinu koja je bila zasuta brojnim aferama u kojima se prepoznaje rukopis KOS-a i nadolazee velikosrpske politike koja je u generalnom dosluhu s velikohrvatskom politikom protiv Bosne i Hercegovine. Srbija se, naalost, okrenula neemu zato se smatralo da je prevazieno. Bio je to stari srpski nacionalni program, onaj koji je prethodio pobedi komunista u Jugoslaviji i koji je oivljen nakon Ustava iz 1974. Na njemu je Miloevi, bezrezervnom podrkom 'antikomunista', uspeo da u Srbiji izbrie svaki trag komunistiko-antikomunistike podele.12 Postepeno je isplivalo na povrinu saznanje da je Srbija ponitila sve to se deavalo od 1945. godine u Jugoslaviji i da je u njoj prevladala vrlo opasna velikosrpska struja. Taj period je Memorandum SANU posebno istakao kao veliku nepravdu prema srpskom narodu i tada su poeli neodmjereni politiki izriaji, arhaine ideje, zloinaki nagovjetaji, rasistiki diskurs, prijetnje, mitske slike i lai. Na sve strane se moglo uti da su Srbi ugroeni! Miloevi je vidio moguu transformaciju Jugoslavije u njenom vraanju na, kako to kazuje Sonja Biserko, centralistiki model kakav je postojao do 1966. godine, kada je smenjen Aleksandar Rankovi, koji je za Srbe bio simbol unitarne Jugoslavije.13 Miloevieva antibirokratska revolucija je, naalost, iskristalizirala staljinistiku orijentaciju u srbijanskoj politici koja vue svoje korijene jo od 1948, smatra S. Biserko.14 Srbi su otvoreno iskazivali svoje nezadovoljstvo poloajem u jugoslavenskoj federaciji jer su im se poele otimati pojedine Republike, prije svega, Hrvatska i Bosna i Hercegovina, preko kojih su mislili rijeiti svoje nacionalno pitanje putem prekrajanja republikih granica i stvaranja srpskih autonomnih oblasti koje bi se uvezale u jedinstvu srpsku dravu. Oni su se otvoreno, stranom

Nenad Kecmanovi propagandnom presijom usmjerili protiv sadraja Ustava iz 1974. godine koji im je uskratio prava na ulogu glavnog gazde unutar Jugoslavije. Oni su svoj unitarizam kao verziju velikosrpskog nacionalizma krili iza naracije o neravnopravnosti i ugroenosti srpskog naroda. Svi jugoslavenski mediji pod srpskom kontrolom brujali su o ugroenosti i neravnopravnosti srpskog naroda u odnosu na druge narode u federaciji. O tome stanju jednu verziju dogaanja iznosi Ljubomir Tadi u interviewu za Dugu, 20. decembra 1990.: Srbija se nalazi u jednom posebnom statusu unutar jugoslovenske federacije. Socijalistika partija je uspela, to nemojmo zaboraviti, u borbi za ravnopravnost Srbije unutar jugoslovenske konfederacije, da dobije ogroman broj pristalica, pri emu se nije zalagala za neki socijalni ili socijalistiki koncept, to bi bilo u skladu sa njenim imenom, nego za nacionalni. A srpsko nacionalno pitanje nije reeno. Ono je izbilo na povrinu i omoguilo jednu nacionalnu euforiju, koja se delimino iskazala u podrci Slobodanu Miloeviu, a delimino Vuku Drakoviu, a potom i tim takozvanim nacionalnim, rojalistikim strankama, Mirku Joviu itd. Srpsko nacionalno pitanje je jedna ozbiljna injenica nae sadanjosti. To pitanje je Komunistika partija potpuno negirala. Pre rata se uvek govorilo samo o hrvatskom nacionalnom pitanju, o iptarskom i makedonskom samo unutar levice, a svi ostali su smatrali da srpsko nacionalno pitanje kao problem uopte ne postoji. Tek Drugi svetski rat pokazuje koliki je to problem, sudbina srpskog naroda u Hrvatskoj i Bosni to pokazuje. Srpski intelektualci su, mislim oni relevantni intelektualci, koliko ja znam bili jedinstveni samo u jednoj stvari, a to je da Srbija ima pravo da bude ravnopravna sa ostalim republikama u Jugoslaviji. I tu je bio kraj. Ukoliko je Slobodan Miloevi to hteo, tu je imao podrku srpskih intelektualaca i ta je podrka bila sasvim na mjestu i potpuno legitimna. Vi znate da su sve opozicione partije u Srbiji, izuzev UJDI, bliske u stavu da srpski narod treba da ivi u jednoj dravi. Ali ova pobeda Socijalista i Miloevia, moe da bude ideoloki izgovor za dalji pritisak na Srbiju. Glavni smisao srpskog nacionalnog pitanja, koje pominje Tadi, iskazivao se u pitanju o teritorijima koje e Srbi sebi pripojiti u procesu disolucije Jugoslavije. To znai da su srpski intelektualci smatrali da e Srbi rijeiti pitanje ravnopravnosti preko teritorija ili, tanije, preko zauzimanja teritorija za neku buduu srpsku dravu koja bi nastala na ruevinama Jugoslavije. Tadi upozorava da srpsko nacionalno pitanje nije rijeeno, jer srpska politika iz Beograda

SRPANJ/RUJAN 2012.

29

bosanski barometar
smatra da granice Republika nisu pravedne i da ih treba prekrajati da bi se dobilo stanje u kojem e svi Srbi ivjeti u jednoj dravi. osi, Ekmei i drugi velikosrpski ideolozi kao i predstavnici Srpske pravoslavne crkve konstantno govore o razgranienju, omeivanju teritorija, razdvajanju naroda i pravu naroda na samoopredjeljenje, jer ne priznaju republike granice iz SFRJ.15 Mnogobrojni mitovi i konstrukcije posluile su kao legitimacijski osnov za postavljanje srpskog nacionalnog pitanja u vidu opasne alternative ili restrukturiranje Federacije na principu veinske demokratije ('moderna federacija') ili raspad Jugoslavije uz promenu dravnih granica.16 Srpski politiari i intelektualci, naalost, nisu razmiljali o modernizaciji Srbije nego o proirenju dravnih granica, zaokruivanju svih Srba u jednu dravu, tj. sprovoenju politike ujedinjavanja srpskog naroda u jednu etniku dravu ili u zamiljene etnike granice. To je osnova koja omoguava velikosrpskoj politici da otpone rat u Jugoslaviji i njezinu disoluciju nakon 70 godina zajednikog ivljenja srodnih naroda. (Nastavlja se)
Biljeke:
1 U interviewu za Politiku ekspres od 22. februara 1992. godine Markovi naglaava: Formiranje srpske vojske bila bi katastrofalna politika, jer bi ona dovela Srbiju u poloaj da bi ona izvrila agresiju na drugu republiku, da osvaja tu teritoriju, da to ini svojom vojskom. Meutim, daleko je bilo mudrije strategijsko reenje da tu odbranu srpskog naroda preuzme Jugoslovenska narodna armija, poto je jedino ta armija, armija Jugoslavije, koja je jo postojala i iju smo afirmaciju i nastojanje i postojanje mi stalno dokazivali. Jedino je ona mogla da se legitimno kree po celoj teritoriji Jugoslavije. Time smo ipak spreili osudu Srbije kao drave koja je izvrila invaziju, kao to bi se desilo da je sluajno tada opozicija bila na vlasti. 2 Ovaj Odbor 12. februara 1988. godine trai uspostavljanje stvarne ravnopravnosti naroda Jugoslavije te osnivanje samoupravnih oblasti za srpski narod, kako u Hrvatskoj tako i u Bosni i Hercegovini. Iz ovoga je kasnije proizala koncepcija srpskih autonomnih oblasti u Hrvatskoj i Bosni koje su u osnovi predstavljale negiranje nezavisnosti ovih drava. U lanstvu Odbora koji je dao strateke smjernice za dezintegraciju Bosne i Hrvatske bili su: Matija Bekovi, Dimitrije Bogdanovi, Kosta avoki, Dobrica osi, Andrija Gams, Zagorka Golubovi, Ivan Jankovi, Neca Jovanov, Vojislav Kotunica, Mihajlo Markovi, Borislav Mihajlovi Mihiz, Dragoslav Mihajlovi, Nikola Miloevi, Gojko Nikoli, Vesna Pei, Mia Popovi, Radovan Samardi, Mladen Srbinovi, Predrag Palavestra, Dragoslav Srejovi, Tanasije Mladenovi i Ljubomir Tadi (otac Borisa Tadia). Ova imena treba pamtiti kao idejni velikosrpski okvir za Miloevievo militantno djelovanje tokom devedesetih godina 20. stoljea. Ovo su najodgovorniji ljudi za ratne nesree 90-ih godina. Sve ideje i zamisli o srpskim etnikim teritorijama potiu iz ovoga kruga i razvijaju se do mita u koji se vie ne sumnja. 3 Dnevni list Veernje novosti iz Beograda 24.-25. septembra 1986. objavljuje kopiju nedovrenog Memoranduma. 4 Ivan Stamboli, Put u bespue, Radio B92, Beograd, 1995, str. 130. 5 Poetkom 1983. godine u Sarajevu poinje suenje grupi muslimanskih fundamentalista i kontrarevolucionara na elu sa Alijom Izetbegoviem autorom pamfleta Islamska deklaracija, koji je bio objavljen u Beogradu i koji je posluila kao osnova za tubu. Izetbegovi je tokom suenja promoviran u vou grupe! Uz Izetbegovia su optueni Omer Behmen, Ismet Kasumagi, Ruid Prguda, Salih Behmen, Hasan engi, Mustafa Spahi, Edhem Biaki, Husein ivalj, Demaludin Lati, Dervi urevi, Melika Salihbegovi i ula Biaki. Njih je optunica teretila za kontrarevolucionarno djelovanje i zagovaranje muslimanske revolucije u BiH da bi se stvorila islamska Bosna. 6 Da je Dobrica lien nacionalnih predrasuda prema Bonjacima mogu posvedoiti Izetbegovii. Pomo za svojevremeno utamnienog Aliju njegova deca nisu traila ni od reisa Hadiabdia, ni od nacionalnog borca Muhameda Tunje Filipovia, ni od politiara Hamdije Pozderca u Sarajevu, nego od Dobrice u Beogradu, gde ih je srdano ugostio u kui na Dedinju i kao predsednik Odbora za slobodu misli i izraavanja pisao protestna pisma vlastima BiH i SFRJ. udno je da Bakir, Sabina i Lejla sada o tome ute, dok Avaz i Slobodna Bosna pjene o osievom ovinizmu i da ne napiu, bar u pismima italaca, da je, eto, bar njima i njihovom rahmetli babi neto valjao. (Nenad Kecmanovi, Bonjaka hajka na Dobricu, Nova srpska politika misao, on-line, 27. marta 2012.) 7 Na izradi Memoranduma uestvuju: Pavle Ivi, Antonije Isakovi, Duan Kanazir, Mihajlo Markovi, Milo Macura, Dejan Medakovi, Miroslav Panti, Nikola Panti, Ljubia Raki, Radovan Samardi, Miomir Vukobratovi, Vasilije Kresti, Ivan Maksimovi, Kosta Mihajlovi, Nikola obelji, Stojan eli. U stanu Jovana Rakovia u ibeniku i u kui u Primotenu Memorandum je dobio definitivnu formu. 8 Ivan Stamboli, Ibid. str. 118. 9 Slobodan Miloevi je 20. aprila 1987. posjetio Kosovo polje gdje se obratio Srbima i izjavio poznatu reenicu: Ovaj narod niko ne sme da bije. Znaajno je da je u ovu

Ljubomir Tadi
posjetu Kosovu doao kao predsjednik Predsjednitva CK SK Srbije, a poslije snimaka na kojima se stavlja u zatitu srpskog naroda vratio se u Beograd kao vod, voa srpskog naroda. Antonije Isakovi je u beogradskoj Politici (19. novembra 1990.) izjavio da je Slobodan Miloevi prvi nepodmitljivi politiar koji zastupa interese svoga naroda. 10 8. sjednica CK SK Srbije odrana je 23.24. septembra 1987. godine. Na toj sjednici je smijenjen Dragia Pavlovi, elnik beogradskih komunista, koji se usudio kritikovati Miloevia i njegovu liniju da ire nacionalizam. Nekolika mjeseca kasnije smijenjen je i Ivan Stamboli. Njega su Miloevieve ubice 2000. godine likvidirale na Frukoj Gori. 8. sjednica je najavlila ono to e se godinu dana kasnije nazvati antibirokratska revolucija (1988.), koju je Miloevi zapoeo na Kosovu u aprilu 1987. godine, a u stvarnosti se radilo o jednoj konzervativnoj revoluciji koja je dovela do velikog poremeaja na jugoslovenskoj politikoj sceni, to e doprinositi ubrzavanju procesa raspada SKJ i drave SFRJ. Tek retrospektivno, 8. sjednica je dobila pravi znaaj. Na toj sjednici je poeo uspon Slobodana Miloevia koji je pokrenuo antibirokratsku revoluciju koja je, ustvari, znaila povratak na staro (Dejan Jovi) i zavrila se unutarpartijskim obraunom na Osmoj sjednici. (Dejan Jovi, Osma sjednica: uzroci, znaaj, interpretacije u: Jovi, Dejan / Pavlovi, Momilo / Petrovi, Vladimir: Slobodan Miloevi: Put ka vlasti, ISI i CENS, Beograd i Stirling, str. 33-70, 2008.). 11 Ivan Stamboli, Ibid. str. 233. 12 Olga Popovi-Obradovi, Kakva ili kolika drava. Ogledi o politikoj i drutvenoj istoriji Srbije XIX-XXI veka, Helsinki odbor za ljudska prava u Srbiji, Beograd, 2008, str. 454. 13 Sonja Biserko, Rusija i njen uticaj na Balkan u : Grupa autora, Snaga line odgovornosti, Helsinki odbor za ljudska prava u Srbiji, Svedoanstva 32, drugo izdanje, Beograd, 2008, str. 279. 14 Sonja Biserko, Ibid. str. 282. 15 U interviewu Politici od 26. jula 1991. godine D. osi kazuje: Zato to te odluke AVNOJ-a nisu bile zasnovane na regularnim demokratskim naelima i etnikim realitetima, te granice je odredio Politbiro CK KPJ, pa su one samim tim istorijski nelegitimne, dakle, uslovne i privremene Srpski narod ne moe da prihvati konfederaciju sadanjih Republika, jer njihove granice nisu legitimne ni istorijski, ni u dravnopravnom smislu, te su granice odreene politikim ciljevima i kriterijumima KP Jugoslavije i brionskim ustavom, pa samim ruenjem komunistikog reima i propau tiotizma, one gube svaku istorijsku zasnovanost, a nemaju nikakvu meunarodnopravnu regularnost. Ne moe se sruiti drutveni poredak koji je stvorila Komunistika partija, a da se ne rui i njegova osnovna istorijsko-politika odrednica avnojske granice. Isto tako Srpska pravoslavna crkva, izvan svih oekivanih religijskih sadraja, izraava svoju ovozemaljsku opinjenost granicama ili vekovnim srpskim teritorijama, a granice su nepravedne i neprirodne, one su protiv volje srpskog naroda, te zbog toga ni Srpska pravoslavna crkva, ni srpski narod nikada nisu priznali vetake i nelegitimne avnojevske unutranje granice ustanovljene, bez istorijskih ili etnikih osnova, samovoljom komunistike gerile u uslovima okupacije i graanskog rata. (Glasnik SPC, iz januara 1992. godine) 16 Olga Popovi-Obradovi, Ibid. str. 53. q

Senadin LAVI

30

PREPORODOV JOURNAL 143

iz svijeta

BLISKI ISTOK: SEKTAKI RAT

Miris arapskog proljea


SIRIJA: Krvavi graanski rat
Diplomatske aktivnosti
Na tiskovnoj konferenciji u enevi, 2. kolovoza 2012., Kofi Annan, posebni izaslanik UN-a i Arapske lige, objavio je ostavku na dunost mirovnog posrednika za Siriju. Sve vea militarizacija na terenu i oit nedostatak jedinstva u Vijeu sigurnosti bitno su utjecali na okolnosti uspjenog obavljanja moje zadae, rekao je Annan u obrazloenju. 10-ak dana kasnije za novog UN izaslanika za Siriju izabran je alirski diplomata Lakhdar Brahimi. Ruski ministar vanjskih poslova, Sergej Lavrov, 18. kolovoza je istaknuo kako se Rusija protivi zoni zabrane leta iznad Sirije jer se radi o krenju sirijskog suvereniteta, kao i vojnoj intervenciji za koju navodi da bi dovela do katastrofe u regiji. Istaknuo je kako Rusija ne podrava sirijsku vladu, ve sirijski narod i kako je primarni prioritet zaustaviti nasilje u zemlji. S druge strane, britanski premijer David Cameron i ameriki predsjednik Barack Obama nakon razgovora 22. kolovoza izjavili su da podupiru vojnu intervenciju ukoliko bude upotrijebljeno ili samo bude postojala opasnost od uporabe kemijskog oruja. Obojica su se sloila kako bi upotreba, ili prijetnja upotrebom, kemijskog oruja bila nedopustiva i kako bi zbog toga obje zemlje revidirale svoj dosadanji pristup, rekao je Cameronov glasnogovornik. Qadri Jamil, zamjenik sirijskog premijera, u razgovoru s ruskim dunosnicima 22. kolovoza u Moskvi rekao je kako je Damask spreman na razgovor s opozicijom. Istaknuo je da su spremni razgovarati o ostavci Assada, ali ne kao preduvjet za pokretanje razgovora. Rekao je da je i sam Bashar al-Assad istaknuo kako je spreman odstupiti ako je to volja naroda. Jamil je istaknuo da se o toj temi moe raspravljati tek kada se zapone s dijalogom. Traiti ostavku prije no to se pronau naini kako bi sirijski narod izrazio svoje miljenje da li je to demokratski pristup? Ne, time nam se eli silom nametnuti odluka, rekao je Jamil. Na pitanje o upozorenju amerikog predsjednika Baracka Obame i crvene linije po pitanju arsenala kemijskog oruja, Jamil je istaknuo: Zapad trai nain kako da opravda direktnu vojnu intervenciju. Ukoliko im ovaj nain ne upali, traiti e neki drugi. Inae, Qadri Jamil je voa Fronta za promjene i osloboenje (PF), glavne politike opozicije stranci Baath predsjednika al-Assada. Mohameda Morsi, egipatski predsjednik, 28. kolovoza je izjavio da se protivi svakom obliku vojne intervencije u Siriji: Protivimo se vojnoj akciji na tlu Sirije, u bilo kojem obliku ili formi. Vrijeme je dolo da svi shvate kako se ratom ne dolazi do stabilnosti, jer mir je zasnovan na pravdi za sve. Nikada neemo sudjelovati u napadima na nijednu stranu i nikada neemo prihvatiti niije prijetnje prema naoj sigurnosti ili sigurnosti ire regije. Ruski ministar vanjskih poslova, Sergej Lavrov, 1. rujna je istaknuo da Vijee sigurnosti UN-a nema nikakvo pravo podupirati revoluciju ili stranu intervenciju u Siriji. Istaknuo je da je apsolutno nerealno oekivati povlaenje Sirijske vojske iz gradova dok traju sukobi i da je takav zahtjev u najmanju ruku, naivan. Rekao je da je zahtjev da predsjednik Bashar al-Assad odstupi s vlasti, kao preduvjet za pokretanje rjeavanje sirijske krize, kompletno nerealan pristup. Lakhdar Brahimi, specijalni izaslanik UN-a za sirijsku krizu, sastao se 15. rujna u Damasku sa sirijskim predsjednikom Basharom al-

Aleppo Assadom. Za vrijeme sastanka Assad je istaknuo kako je Sirija spremna u potpunosti suraivati, te da uspjeh politikog rada ovisi o tome da li e se izvriti pritisak na drave, koje financiraju i treniraju teroriste i dovode oruje u Siriju prestani s tim potezima. Brahimi je izjavio da rjeenje moe doi samo kroz sirijski narod: Nastojati emo napraviti sve to moemo kako bi pronali naine i ideje s ciljem spaavanja sirijskog naroda od ove katastrofe. Moramo premostiti jaz i pronai zajedniki teritorij. On postoji i nalazimo ga u injenici da sve strane vole svoju domovinu i moramo im pomoi.

Bitka za Aleppo
Prema nezavisnim procjenama od poetka sukoba ubijeno je oko 30.000 ljudi. Najkrvavije uline borbe od zgrade do zgrade, od stana do stana vode se u Aleppu, najveem sirijskom gradu s preko dva milijuna stanovnika. Borbe traju od 19. srpnja kada su pobunjenici/ revolucionari, pripadnici Slobodne sirijske vojske (FSA), nakon neuspjenog pokuaja infiltracije u Damask i poraza od Sirijske vojske, veinu svojih snaga prebacili u Aleppo. To je strateki grad koji se nalazi relativno blizu turske granice, to omoguava lake dovlaenje pojaanja nego to je bio sluaj s Damaskom. Najei sukobi, odluujua bitka, poeli su krajem rujna u kojima obje strane koriste sva raspoloiva sredstva. Prethodno su snage Sirijske vojske osvojile nekoliko gradskih etvrti, meu kojima je kljuna etvrt Salahaddin. U ratni konflikt, koji poprima oblike krvavog sektakog sukoba, ukljuene su brojne zemlje, a dobrovoljci u redove FSA dolaze iz najmanje 10-ak zemalja. Britanske i njemake obavjetajne slube intenzivno prikupljanju i distribuiraju podatke, Turska je politika i logistika baza, Katar i Saudijska Arabija pribavljaju naoruanje i sudjeluju u financiranju, SAD i Francuska daju tzv. nesmrtonosnu opremu (telekomunikacijske ureaje), na terenu je mnotvo aktivnih stranih oficira koji rukovode borbama, itd. Sirijski premijer, dr. Wael al-Halki, na summitu Pokreta nesvrstanih u Teheranu, rekao je da je Sirija ciljana sistematskim teroristikim napadima koje podupiru strane sile, u prvom redu SAD i EU, i naalost, arapske drave kao to su Katar, Saudijska Arabija i regionalne drave poput Turske. U intervjuu egipatskom AlAhramu, 20. rujna, sirijski predsjednik Bashar al-Assad estoko se obruio na Tursku, dravu koja vjerojatno najvie radi na poticanju sirijskog konflikta. Ona daje svekoliku potporu naoruanim borcima koji preko njene granice najvie ulaze u Siriju. Assad je rekao da Turska nije zabrinuta za interese vlastitog naroda i da su fokusirani samo na

SRPANJ/RUJAN 2012.

31

iz svijeta
vlastite ambicije koje ukljuuju i novo Osmansko carstvo. Istaknuo je da je Turska otvorila svoje granice i zrane luke za teroriste koji stiu u Siriju, to je otvoreno krenje meunarodnih zakona. Spomenuo je i angamana Katara u stvaranju kaosa u Siriji: Katar koristi mo novca i vrti se u orbiti zajedno sa Zapadom aljui oruje i novac teroristima kako bi ponovili libijski scenarij Katar je bio najbri u potpaljivanju nasilja. Istaknuo je kako Turska, Katar i Saudijska Arabija, koje su dale podrku pobunjenicima nee dobiti ovu bitku. Odjednom su ugledali novac u svojim rukama nakon dugog perioda siromatva i sada misle kako e novcem kupiti povijest, rekao je Assad.

IRAN: Rat je neizbjean?


Nuklearni program i ratne pripreme
Krajem kolovoza Iran je poruio kako nikada nee obustaviti program obogaivanja urana. Neemo odustati od naeg prava na obogaivanje urana. To je pravo koje pripada svim narodima, pa tako i nama. Mi neemo prestati s naim aktivnostima, nit se ikome zbog njih moramo opravdavati. To je potpuno miroljubiv proces koji je pod kontrolom IAEA-e, rekao je Ali Asghar Soltanieh, iranski izaslanik pri Meunarodnoj agenciji za atomsku energiju (IAEA). Iran je poetkom kolovoza uspjeno testirao 4. generaciju precizne rakete Fateh 110 domae proizvodnje, s naprednim sistemom kontrole i navigacije, koja ima domet vie od 300 kilometara. Sredinom kolovoza Iranske obrambene snage zapoele su s izgradnjom najvee vojne zrane baze na svom teritoriju, povrine od 200 hektara, koja e biti locirana na prostoru junog iranskog grada Abadeh. 26. kolovoza predstavljen je iranski plan za proizvodnju nove generacije vojnih zrakoplova Saeqeh i razaraa Velayat. Sredinom rujna, pod vodstvom amerike mornarice, u Perzijskom zaljevu poela je najvea vojna vjeba u povijesti blisko-istone regije. ak 30 zemalja sudjelovalo je u 12-dnevnim ratnim igrama u vodama Perzijskog zaljeva, a najvei broj brodova poslali su SAD, Velika Britanija, Francuska, Saudijska Arabija i UAE. Amerika mornarica je u vjebi sudjelovala s tri nosaa aviona, desetinama prateih ratnih brodova i tisuama marinaca, dok su Britanci poslati est brodova. Tokom vjebe simulirani su napadi na iranske vojne lovce, ratne brodove i obalna artiljerijska postrojenja. Dok su trajale vjebe SAD i njihovih saveznika, 26. rujna Iran je otkrio novo oruje vlastite proizvodnje dalekometnu bespilotnu letjelicu Shahed 129, koja moe nadlijetati cijelu regiju Bliskoga istoka. Letjelica ima domet oko 2.000 kilometara, a moe nositi rakete i projektile, to znai da je sposobna za izvidnike, ali i borbene misije.

Dio iranske raketne moi jemo kako bi za okupaciju Irana bilo potrebno uloiti vie resursa i ljudstva nego je potroeno kroz posljednjih 10 godina u Iraku i Afganistanu zajedno", stoji u dokumentu. 23. rujna zapovjednik iranske Revolucionarne garde, general Amir Ali Hajizadeh, upozorio je kako bi izraelski napad na Iran mogao pokrenuti Trei svjetski rat. Vidimo kako su SAD i cionistiki reim jedan uz drugoga i nema nikakve anse da bi cionistiki reim poeo rat protiv Irana bez potpore SAD-a. U sluaju pokretanja takvog rata, situacija bi izmaknula kontroli i upravljanju, taj rat bi vjerojatno prerastao u Trei svjetski rat. To znai da bi se neke drave svrstale na stranu Irana, neke protiv nas", istaknuo je general Hajizadeh. Naglasio je kako bi u sluaju takvog rata Iran smatrao neprijateljem i Izrael i SAD. Iran dri kako su amerike baze u regiji dio amerikog teritorija i postale bi ciljevi u sluaju izbijanja takvog rata, rekao je Hajizadeh, te dodao kako je teko zamisliti da bi zemlje regije ostale neutralne. Upozorenje je dao i drugi visoki predstavnik Iranske vojske, general Mohammad Ali Jafari, koji istie kako e se rat protiv Irana u konanici ipak desiti, te da e to biti propast izraelskog reima. Ameriki predsjednik Barack Obama ne eli ratnu avanturu pred predsjednike izbore 7. studenog, te za sada daje prednost ekonomskim sankcijama.

IRAK: Sektako nasilje


Teroristiki napadi i politika kriza
Irake vlasti nakon odlaska Amerike vojske u prosincu 2011. i dalje imaju velikih problema s meusobno suprotstavljenim sunitskim, iitskim i kurdskim politikim frakcijama. Lokalno krilo alQa'ede, Islamska drava Irak, preuzelo je odgovornost za niz napada, a vrhunac nasilja dogaao se tokom mjeseca ramazana. Poetkom srpnja 2012. voa irake podrunice al-Qa'ede, militantne sunitske skupine, pozvao je nove regrute da pokrenu napade na iitsku vladu i njezine snage sigurnosti. Veina sunita u Iraku podravaju al-Qa'edu i ekaju njen povratak, rekao je Ebu Bekr el-Bagdadi. Najavio je kako e njegova skupina napasti prostore iz kojih su protjerani u vrijeme najveih sektakih sukoba 2007. godine. Blizu 900 Iraana ubijeno je u teroristikim napadima ove godine, a najvie tokom srpnja (ak 240). Koordinirani bombaki napadi diljem zemlje 23. srpnja ubili su 107 osoba, a napadi su ukljuivali 13 gradova i vie od 40 mjesta, uglavnom usmjereni na iitske dijelove. Takoer, najmanje 58 osoba je ubijeno 9. rujna u seriji napada i eksplozija u est irakih gradova. Analitiari smatraju da su nemiri u susjednoj Siriji, koji sve vie poprimaju izgled ireg sektakog sukoba, poveali napetosti unutar Iraka. Teroristiki napadi su vezani i uz neprekidnu politiku krizu koja je zapoela kada je Nouri al-Maliki, iraki iitski premijer, optuio Tariqa al-Hashemija, sunitskog potpredsjednika, da sudjeluje u teroristikoj zavjeri protiv Vlade, odnosno vodi naoruane skupine koje su napadale pripadnike snaga sigurnosti. Hashemi je pobjegao iz zemlje, a u odsutnosti sud ga je osudio na smrt.

Analiza potencijalnog sukoba


14. rujna The Associated Press je objavio detaljan izvjetaj o potencijalnom amerikom vojnom konfliktu s Iranom, koji je napravilo 30-ak bivih vladinih dunosnika, strunjaka za nacionalnu sigurnost i umirovljenih vojnih oficira. To je prvi javni dokument u kojem se otvoreno govori o potencijalnoj kopnenoj invaziji i okupaciji Irana od strane Amerike vojske. U njemu se zakljuuje kako je jedini nain koji bi zaustavio iranski nuklearni program vojna invazija velikih razmjera, to bi vjerojatno doveo do opeg rata na prostoru cijelog Bliskog istoka. Dokument navodi kako bi ameriki vojni napad otetio reim politiki i smanjio njihovu mogunost kontranapada, te da bi Teheran sigurno uzvratio direktno ili putem svojih surogata, na nain koji riskira opi rat na prostoru Bliskog istoka. Kao to je istaknuto i u nekim ranijim analizama, i u ovoj se istie kako bi direktan napad samo usporio, ali ne i zaustavio plan stvaranja nuklearnog oruja. Uzevi u obzir veliku povrinu i populaciju Irana, kao i snagu iranskog nacionalizma, procjenju-

32

PREPORODOV JOURNAL 143

iz svijeta
Poveana proizvodnja nafte
Sredinom kolovoza je objavljeno da je Irak postao drugi proizvoa nafte meu lanicama OPEC-a. Proizvodnja nafte dosegla je razinu od 3,2 milijuna barela na dan, ime je Irak nadmaio zemlje poput Irana, UAE i Kuvajta. Na prvom mjestu je i dalje Saudijska Arabija. Irak ima dokazane rezerve od 143,1 milijardi barela nafte i 3,2 trilijuna kubnih metara prirodnog plina, to spada u svjetski vrh. Dio naftnog profita koristi se naoruavanje irake vojske, koja se uurbano obnavlja. U zadnje dvije godine od SAD-a je kupljeno oruja i vojne opreme u iznosu od 12 milijardi dolara.

Napad na ameriki konzulat


U nonim satima 11./12. rujna nekoliko stotina naoruanih napadaa napalo je ameriki konzulat u Benghaziju i sukobili se s libijskim snagama sigurnosti, koje su se povukle pod tekom vatrom. Neki napadai su pucali na zgradu koja je zapaljena, dok su drugi bacali rune bombe u dvorite konzulata. Ubijen je ameriki veleposlanik Christopher Stephens, koji se u autu vozio ka sigurnijem mjestu. Osim njega, ubijena su i trojica zaposlenika amerikog konzulata. Na vijest o ubojstvu SAD su odmah poslale dva ratna razaraa prema libijskim vodama, kontingent marinaca i bespilotne letjelice koje eljaju libijski prostor u potrazi za lokacijama napadaa odgovornih za napad. Prve informacije govore da se iza napada krije organizacija Ansar al-Sharia, koja je sastavu tzv. al-Qa'ede islamskog Magreba, ogranka al-Qa'ede koji djeluje na podruju Sjeverne Afrike. U poetku se smatralo da je do napada na ameriki konzulat dolo zato to su stvari izmakle kontroli tokom demonstracija zbog uvredljivog antimuslimanskog filma Nevinost muslimana. Naknadno je utvreno da je napad bio dobro organizirana vojna akcija izvedena od strane obuenih i uvjebanih militanata koji djeluju na podruju Libije.

LIBIJA: Ubojstvo amerikog veleposlanika


Parlamentarni izbori i anarhija
U Libiji su 7. srpnja 2012. odrani prvi demokratski izbori nakon revolucije i svrgavanja Muammara el-Gaddafija. Premonu pobjedu ostvario je umjereni islamski pokret NFA na elu s Mahmoudom Jibrilom, koji je osvojio vie nego dvostruko zastupnikih mjesta od svojih suparnika. Jibril, bivi Gaddafijev ekonomski savjetnik, koji je prebjegao na stranu pobunjenika i bio prvi ovjek pobunjenike vlade, nakon proglaenja izbornih rezultata izrazio je zadovoljstvo to su libijski birai prepoznali prednosti njegove umjereno islamistike i proposlovne politike. Savez NFA sastoji se od 60 manjih stranaka i nezavisnih kandidata. Veliki izborni gubitnici su Muslimanska braa ije su sestrinske stranke, nakon tzv. Arapskog proljea, osvojile vlast u Egiptu i Tunisu. Oni su dobili samo 17 zastupnikih mjesta. Konzervativnije islamistike stranke prole su jo gore, primjerice stranka al-Wattan uspjela je osvojiti samo jedno zastupniko mjesto. Prema izvjetaju Izborne komisije na izbore je izalo oko 1,8 milijuna biraa (62%). Ope stanje u Libiji je vrlo loe, i dalje vlada postrevolucionarni kaos i anarhija. Nova vlast nema kontrolu nad zemljom, jaki su zahtjevi za autonomijom istonog dijela zemlje (Cyreneica), osnovne javne slube su u rasulu, prisutna je masovna nezaposlenost i ekonomski pad. Poseban problem je nedostatak sigurnosti uz sve izraenije sektako nasilje. Krajem kolovoza naoruani salafisti digli su u zrak grobnicu iz 15. stoljea koja je pripadala Abdelu Salam al-Asmaru, poznatom libijskom sufijskom uenjaku iz 15. stoljea, zatim spalili knjinicu u sklopu damije Asmari u gradu Zlitanu, buldoerima sruili Sufi damiju i svetite al-Shaab al-Dahmani u centru glavnog grada Tripolija. Sve se deavalo bez ikakvog otpora od strane policije, a salafisti su pritom uokolo dijele letke muftije iz Saudijske Arabije. Zamjenik libijskog premijera, Mustafa Abushagur, istaknuo je kako je unitenje svetita i damija kriminal i kako oni koji ine kriminal moraju biti odgovorni. Ubrzo je ministar unutarnjih poslova podnio ostavku zbog nemogunosti Vlade da zaustavi sektako nasilje.

AFGANISTAN: Nova talibanska strategija


Zeleno na plavo
Sve su uestaliji napadi afganistanskih vojnika i policajaca na pripadnike NATO snaga u sklopu mirovne misije ISAF. Talibani su javno istaknuli kako aktivno regrutiraju pripadnike afganistanskih snaga, da su se uspjeno infiltrirali i imaju velik broj svojih ljudi ubaenih u redove vojske i policije. Takvi napad su postali njihova centralna strategija u borbi protiv NATO snaga. Termin koji NATO obino koristi za ovakve unutarnje napade je zeleno na plavo (green on blue), dok se za rtve prijateljske vatre koristi termin plavo na plavo. Termin dolazi od boje uniforme: plavo NATO, zeleno afganistanska vojska. Prema informacijama NATO saveza od sijenja do sredine rujna 2012. godine dogodilo se blizu 40 napada pripadnika afganistanskih snaga sigurnosti na vojnike NATO-a, pri emu je poginulo 45 vojnika, veinom amerikih. Prethodne, 2011. godine desio se 21 ovakav napad s 35 smrtnih sluajeva. Jedan od najubojitijih ovogodinjih napada dogodio se 29. kolovoza kada je trojicu australskih vojnika ubio pripadnik afganistanske vojske u provinciji Uruzgan. Poetkom rujna objavljeno je kako SAD, zbog pogoranja stanja, prestaju s treniranjem novih afganistanskih regruta dok se ponovno ne preispitaju njihove potencijalne veze s talibanima. Odluka o prestanku obuke direktno se odnosi na 27.000 pripadnika afganistanskih snaga. Vlasti u Kabulu su najavile da e preispitati dokumente ak 350.000 vojnika i policajaca u nastojanju da otkriju potencijalne infiltratore.

Pregovori SAD - talibani


S druge strane, amerika vlada pokuava postii sporazum s talibanima, u pregovorima koji traju skoro dvije godine. Poznati su i uvjeti. SAD zahtijevaju da talibani obustave borbu, da potuju afganistanski Ustav i prekinu kontakte s teroristikom mreom alQa'edom. Talibani trae povlaenje stranih trupa, priznanje njihovog pokreta i oslobaanje petorice visoko rangiranih pripadnika talibanskog pokreta iz zatvora Guantanamo za jednog amerikog vojnika koji je otet 2009. godine. Ipak, najvee pitanje ostaje mogu li voe talibana uope u vlastitim redovima provesti eventualno postignuti dogovor sa SAD-om. Naime, dijelovi pokreta talibana odbijaju pregovore, dok ih drugi vide samo kao dio taktike. q Pripremio: Ismet ISAKOVI

Ameriki veleposlanik Christopher Stephens

SRPANJ/RUJAN 2012.

33

kultura

Pria o sevdalinkama: pjesma Joze Penave, najznaajnijeg i najproduktivnijeg bosanskohercegovakog stvaraoca

Bosno moja poharana


Bosno moja poharana, zemljo moja neorana, etir ljeta nesijana. Stajo moja bez volova, kuo moja bez zidova, stara majko bez sinova. Mjesto brae i sestara, sloboda me razgovara, i nove mi pute stvara! Vratimo se naoj Bosni, da dumane izgonimo, nau Bosnu obnovimo, da dumane pogazimo, nau Bosnu obnovimo, da se u njoj veselimo, da se bratski zagrlimo, da se Bosnom ponosimo! bijele ruice. Upisuje se u muziku kolu i stjee muzika znanja. Nakon Drugog svjetskog rata jedan je od osnivaa Radio Sarajeva. Formirao je i dugo vodio Tamburaki orkestar Radio-televizije Sarajevo. Dobitnik je najviih dravnih i umjetnikih priznanja: Estradna nagrada BiH, Spomen diploma za stvaralaki i aktivni rad koju dodjeljuje udruenje kompozitora SRBiH, Orden rada sa srebrenim vjencem, Orden rada za zlatnim vijencem, Estradna nagrada Jugoslavije, Spomen plaketa grada Sarajeva. Umro je u Sarajevu 17. januara 1987. godine.

Himna osloboenoj zemlji


Muzika je bila ivot Joze Penave. Tokom pet decenija komponovao je veliki broj pjesama, inspiriran narodnim melosom, pisao je i tekstove za svoje kompozicije koje je narod prihvatao kao svoje. Iza sebe je ostavio i impozantan broj instrumentalnih kompozicija i kola. Kompozicije Joze Penave odlikuju se melodijskom istoom, poetinou teksta i bogatom tematskom razuenou. Jozo Penava je dao ogroman i jo nedostupan doprinos razvoju narodne pjesme i bosanskohercegovakog sevdaha, i u toj oblasti Jozo Penava je nesumnjivo najznaajniji i najproduktivniji bosanskohercegovaki stvaralac. Pokojni Penava je poseban trag ostavio u svom pedagokom radu. Bio je korepetitor mnogim istaknutim pjevaima narodnog melosa. Bez obzira to je imao ogroman talenat, znao je pjesmu pisati mjesecima. esto je komponovao hodajui. Ljudi su ga znali sretati na Trebeviu, kako hoda i pjevui. Bio je ters u pravom smislu te rijei, imao je rigorozne pedagoke mjere u kojima bi pjevae i muziare vraao samo ako zakasne minutu od dogovorenog termina za probu ili snimanje. Komponovao je prvu pjesmu za 19-godinjeg talentovanog momia iz Hercegovine Safeta Isovia. Bila je to pjesma Sjetuje me majka, koja je i danas iva, i ivjee puno due od ivotnog vijeka svog autora i izvoaa. Malo ko danas ne zna pjesmu Bosno moja poharana. U zaostavtini pokojnog Joze Penava, koju ljubomorno u Sarajevu uva njegova unuka Vihorka Rubi, u jednoj od svezaka stoji originalni tekst ove pjesme ispisan Jozinom rukom. Ispod pjesme pie: Napisao sam 1946. godine. Prvi je Bosno moja poharana snimio rahmetli Zaim Imamovi. Bila je to svojevrsna himna tek osloboenoj zemlji od okupatora i faizma u kojoj se, bez obzira na strahovite gubitke, ide naprijed. Bila je to prva komponovana pjesma koju je uopte snimio rahmetli Zaim Imamovi. U godinama posljednje agresije na Bosnu i Hercegovinu, nakon tekog ranjavanja u Sarajevu, Safet Isovi odlazi na lijeenje u Njemaku. Nakon oporavka, krajem 1994. godine obnavlja ovu Jozinu pjesmu i dopisuje joj etvrtu strofu. Pjesma je doivjela moda jo veu popularnost nego u vaktu kad je napisana, nakon Drugog svjetskog rata. Naziv pjesme je rahmetli Safet Isovi iskoristio i za naziv oprotajnog koncerta u prepunoj sarajevskoj Zetri, 29. maja 2003. godine. q Avdo HUSEINOVI

Vie od 300 muzikih dragulja


Pravio sam i sam tekstove, ali sam puno izvodio Safeta Kafedia pjesme, on je jako dobro pisao... Ali, opet, najbolji je bio Jozo! Niko ne bi rekao da to nisu izvorne pjesme, to to je on pisao! Jozo Penava bio je iz Kiseljaka. Po zanimanju bio je pekar. Ali se je odmalena bavio pjesmom i tamburom, pa je iao po kafanama, ukljuio se u neke sastave... Poslije je doao u Sarajevo, a kad je osnovana radio-stanica Radio Sarajevo, ja sam ga ubacio: bili smo dobri drugovi, a onda je, znate, trebala neka garancija, pa sam ja za njega garantirao, da ne bi bilo poslije nekih peripetija, izjavio je u svom posljednjem intervjuu rahmetli Zaim Imamovi, zasigurno najvei pjeva sevdalinki svih vremena. Muziko stvaralatvo Joze Penave, bosanskog Hrvata iz Srednje Bosne, danas mnogi neupueni smatraju narodnim bosanskohercegovakim stvaralatvom. Mnoge od njegovih pjesama su ve svrstane meu sevdalinke. Sjetuje me majka, Sarajevo, behara ti tvoga, Gledala sam sa prozora, Na mezaru majka plae i niane ljubi, Golube poleti, Pokraj kue male, Sarajice hajdemo, Pjesma Kiseljaku, Ismihana duo moja i Mene moja zakljinala majka samo su neke od preko 300 muzikih dragulja koje nam je podario pokojni Penava. Njegove pjesme su pjevali Zaim Imamovi, Safet Isovi, Nada Mamula, Meho Puzi, Beba Selimovi, Nedad Salkovi, Zehra Deovi, Zora Dubljevi, Vida Pavlovi, Silvana Armenuli... Mnogi e kazati da je bio najbosanskiji autor. Sarajevo je opjevao sa svih strana od Ilide do Trebevia, pjevao je o cijeloj Bosni i Hercegovini, o njenim rijekama, umama, izvorima, obiajima... Roen je 26. maja 1909. godine u selu Pale kod Kiseljaka. Poslije odsluenja vojnog roka 1939. godine u Somboru nastaju njegove prve pjesme: Gledala sam sa prozora i U batici, kraj

34

PREPORODOV JOURNAL 143

kultura

idovska kulturna scena Bejahad 2012 (Pula, 26. kolovoza 1. rujna 2012.)

Bar mitzvah Bejahad


Tradicionalna, 13. po redu meunarodna manifestacija idovske kulturne scene Bejahad organizirana je u Puli od 28. kolovoza do 1. rujna 2012., uz uee oko 300 sudionika iz 20-ak zemalja. Bejahad na hebrejskom jeziku znai zajedno, a ovogodinjim je programom i konkretnim djelovanjem Bejahad u stvarnosti demonstrirao plemenitu poruku sadranu u simbolinom nazivu tog izuzetnog kulturolokog poduhvata. Kulturni program Bejahada 2012 pod nazivom Bar mitzvah Bejahad, koji je koncipiran s ciljem uvanja i promocije idovske kulture, posebice na prostoru bive Jugoslavije, temeljio se na pametno osmiljenom spoju koncerata, promocija knjiga, glazbeno-scenskih nastupa, izlobi slika i fotografija, predavanja, filmskih projekcija, kazalinih predstava, okruglih stolova i kreativnih radionica. ak sedam projekata ulo je i u program ovogodinjeg Pulskog ljeta. Bejahad 2012 bio je u znaku proslave 13. roendana, koji u idovskoj tradiciji predstavlja sveanost punoljetnosti, zrelosti i odgovornosti Bar mitzvu. Manifestacija je sveano otvorena 26. kolovoza prikazivanjem dokumentarnog filma Bejahad 2011, te koncertom poznate violonelistice Ane Rucner, koja je angairana u turistikoj promociji Hrvatske diljem svijeta. Ona je predstavila i svoj novi spot Krasna zemljo, Istro mila. U sklopu tradicionalnoga programa Kulturom do zajednitva, 27. kolovoza predavanje o najnovijim, esto prikrivenim oblicima antisemitizma odrao je poznati ameriki rabin Andrew Backer. Istoga su dana djeca iz SOS Djejeg sela Lekenik u dobi od est do 12 godina izvela predstavu Gusla na krovu. Predstavljen je knjievni opus Dae Drndi, kao i knjiga beogradskoga sociologa s amerikom adresom Obrada Bjelia Normalizacija Balkana. O knjizi koja govori o zloupotrebi psihoanalize tokom posljednjega rata na prostoru bive Jugoslavije, pored autora, govorili su Rusmir Mahmutehaji, Obrad Savi i Ivo Banac. U Muzeju suvremene umjetnosti Istre otvorene su dvije izlobe slikara Oskara Hermana i Tonija Franovia. Koncert sevdaha pod nazivom Sevdah bosanski blues odrala je Amira Medunjanin, vrsna interpretatorica sevdalinki balkanska Billie Holiday, koju je na gitari pratio maestro Boko Jovi. Projekti iz idovskih zajednica ex-Jugoslavije predstavljeni su 28. i 29. kolovoza. Zajednica iz Skoplja predstavljena je kroz predavanje Gorana Sadikarija o Muzeju Holokausta Jevreja Makedonije; beogradska zajednica kroz predavanje Mirjane Luki o znamenitim idovskim graditeljima Beograda (Djela Jevreja graditelja Beograda); slovenska zajednica u okviru predavanja i filma Branka Smena idovi Slovenije; Bet Israel iz Zagreba kroz dokumentarni film o idovskoj osnovnoj koli Lauder-Hugo Kon u Zagrebu, jedinoj na ovim prostorima; te sarajevska zajednica kroz predavanje Jakoba Fincija o 120 godina rada humanitarne organizacije La Benevolencija. Predrag Matvejevi i Ana Lebl odrali su predavanje pod nazivom Jadran, idovi i more. Odrana su dva koncerta: koncert mlade ruske violinistice svjetskog glasa Alene Beave i sarajevske pijanistice Aide Muanovi, te pjevaice Radojke verko, uz pratnju Vladimira Babina, koji su izvodili songove i ansone poznatog kompozitora i aranera Alfija Kabilja. Predstavljene su i dvije izlobe: slikarice Sonje Radan iz Londona (ene u znaku udnje) i fotografa Edwarda Serotta (Sarajevska jevrejska zajednica u ratu). Podijeljene su i nagrade natjeaja Simha Kabiljo za kratku pri-

Boko Jovi i Amira Medunjanin na Bejahadu 2012 u, a s prvonagraenim autorom Rusmirom Agaeviem iz Siska, u okviru knjievne veeri razgovarao je knjievnik Predrag Matvejevi. U petak, 30. kolovoza, odran je program posveen Izraelu pod nazivom Yom Israel, u okviru kojeg je predavanje odrao jeruzalemski rabin Eliezer Papo, porijeklom iz Sarajeva; predstavljena izloba slikara Petera Weisza iz Tel Aviva; prikazan film Loa vjera u izboru oskarovca Branka Lustiga, direktora Zagreb Jewish Film Festivala; te predstavljena izloba plakata Dana Reisingera iz Tel Aviva (porijeklom iz Kanjie, Srbija), jednog od najpoznatijih industrijskih dizajnera na svijetu. Zadnjeg dana manifestacije, u nedjelju 1. rujna, dogodila se kruna Bejahada 2012 zavrni koncert pod nazivom Shalom Selam bekog sastava Timna Brauer/Elias Meiri band, esto nagraivanih u svijetu zbog promocije kulture dijaloga, tolerancije i pomirenja. Oni su se predstavili izvedbama idovskih i arapskih pjesama iz Europe i sa Bliskog istoka. Kao poseban gost u nekoliko pjesama pridruio im se Marwan Abado, Palestinac roen u izbjeglikom logoru u Libanonu, vrsni svira arapske lutnje. q Ismet ISAKOVI
Na ovogodinji natjeaj za kratku priu Simha Kabiljo pristiglo je 27 dosad neobjavljenih pria sa idovskom tematikom, napisanih na jezicima naroda bive Jugoslavije. U jakoj konkurenciji prvu nagradu u visini od 3.000 kuna osvojio je Rusmir Agaevi iz Siska za priu pod naslovom Uri, Ezra i Mazalta, drugu Abid Jari iz Zenice (Gorki miris mirte) i treu Milan Fogel iz Akelona Izrael (Izmeu dve uzbune). Nagraene prie su tiskane u knjievnom prilogu Bar mitzvah Bejahad, koji se distribuirao za vrijeme odravanja manifestacije Na Bejahadu 2012 prikazana je i predstava Malog kazalita bajki SOS Djejeg sela Lekenik Gusla na krovu. Rije je o kratkom igrokazu s vrlo zahtjevnim poetskim tekstom koji je, prema jednom od najdulje izvoenih mjuzikla, napisao knjievnik Rusmir Agaevi. Praen je efektnim scenografskim crteima autorice Nede Mran, likovnog pedagoga Osnovne kole Lauder-Hugo Kon iz Zagreba. Rusmir Agaevi, voditelj kreativnih radionica u Drutvenom centru SOS Djejeg sela u Lekeniku, ve 10-ak godina vodi dramski program Preko scene do samopouzdanja, za koji s punim pravom kae: Rad u naem kazalitu bajki stvara djecu sa samopouzdanjem!. q

SRPANJ/RUJAN 2012.

35

kultura

Uruenje nagrada Isa-beg Ishakovi u povodu 550. godinjice utemeljenja grada Sarajeva

Laureati zajednitva i dostojanstva


Prije 550 godina jedan je dobrotvor na sarajevskoj Bembai podigao musafirhanu za putnike namjernike i sirotinju. Nahranio bi ih orbom, osigurao im prenoite. Podsjeanje na njega, Isa-bega Ishakovia, obiljeava se ve sedmu godinu, na inicijativu jedne graanske udruge sarajevskog Drutva za zatitu kulture i kulturne batine Klepsidra kao utemeljitelja. Na sveanosti koja postaje zborno mjesto dobrih ljudi tako su i ove godine, 4. rujna, u Narodnom pozoritu u Sarajevu uruene nagrade u sedam kategorija najzaslunijim iteljima tijekom protekle 2011. godine. Raskoni, osebujni, natprosjeni ljudi stvaraju u ovom gradu i to u svim sferama, a zajedniko im je u svoj njihovoj razliitosti djelovanja tehnolokoj, nacionalnoj i kulturolokoj da ine jedinstvenom strukturu ovoga drutva, kazao je u pozdravnom govoru dr. Borislav Petrovi, predsjednik Upravnog odbora za dodjelu nagrade Isa-beg Ishakovi. Vjerojatno postoje i ljepa mjesta na svijetu, a i vaniji utemeljitelji. Ali ova zadubina ima ono neto to ve 550 godina ljudi razotkrivaju, spoznajui njene vieslojne znakove. Sarajevo je bilo i ostalo nadahnue razliitim ljudima, kulturama i civilizacijama. Ono je primalo sve, od panjolskih idova do najneobinijih europskih pustolova, umjetnika i nevoljnika, koji su se sklanjali pred razliitim ideolokim, kulturalnim, politikim svjetskim (ne)prilikama. Niti u jednom stoljeu graani ovoga grada nisu pristali biti na stani onih koji ine zlo! Potivanje, razumijevanje i uvaavanje razliitosti koje nazivamo demokracijom saivljeno je s ovim gradom. Taj zauujui credo, da na sva civilizacijska barbarstva ne uzvraamo, izgradilo je u nama jedno posebno, neponovljivo dostojanstvo. To je postalo naa sudbina, bogati smo u svojoj raznovrsnosti! Veliinom se moemo usporediti s omanjim europskim trgom, a toliko je tolerancije i razliitosti meu nama. Prava smo uzorna, stara, europska kultura! Upravo na toj batini Sarajeva nae je Drutvo Klepsidra utemeljilo ovu nagradu, objasnio je knjievnik Amel Suljovi, predsjednik Drutva za zatitu kulture i kulturne batine Klepsidra. Isa-beg Ishakovi svoje je graevine podizao da nadive ovjeka, da se ne mogu prodati ili na bilo koji nain svojatati. Na tolikoj dobroti Sarajlije e mu se uskoro zahvaliti i podizanjem prigodnog spomenika na Bistrikom platou, najavili su organizatori sveanosti. Za ovogodinje laureate proglaeni su: u kategoriji Kulturna batina prof. David Kamhi, ovjek koji je nesebino spaavao najvrednije tragove nae kulture, knjige iz Vijenice (nacionalne knjinice); u kategoriji Sevdaha Emina Zeaj, primadona izvornog sevdaha; u kategoriji Umjetnosti Goran Bregovi, glazbenik i kompozitor; u kategoriji Sporta Adnan ati (alias Felix Schturm), jedan od najsranijih boksaa i bosanskohercegovakih sportskih ikona; u kategoriji Istinskog domoljublja mons. prof. dr. Franjo Topi, predsjednik HKD Napredak, i u kategoriji Doprinos razvoju kulture i kulturne batine grada Sarajeva Recep Tayyip Erdoan, premijer Republike Turske, iskreni prijatelj Sarajeva od njegovih ratnih dana do danas. Premijer Erdoan je bio na funkciji gradonaelnika Istanbula kada je predloio Sarajlijama, suosjeajui s njihovim patnjama, ali i osjetljiv na ugroavanje njihove kulturne batine, da pronau sve preostale artefakte vezane uz svoj grad. Tom visokom uglednom gostu, jednom od najutjecajnijih svjetskih politiara, na-

David Kamhi, Emina Zeaj, Franjo Topi, Goran Bregovi i Adnan ati

Amel Suljovi uruuje nagradu Recepu Tayyipu Erdoanu (lijevo) grada je uruena na posebnoj sveanosti organiziranoj 10-ak dana kasnije, 15. rujna 2012., takoer u Narodnom pozoritu u Sarajevu.

Goran Bregovi: Volim te svoje Cigane!


Strogi i smrknuti svjetski iriji ne nagrauju umjetnosti koja se raduje, kao to je to ove godine uinio sarajevski iri za 550. obljetnicu osnutka grada Sarajeva pri dodjeli nagrade Isa-beg Ishakovi za glazbu. Drago mi je da se to desilo ba u mom Sarajevu i da je to ova nagrada!, kazao nam je u kraem razgovoru Goran Bregovi, uvijek nasmijeeni nekadanji frontman i rocker popularnog ex-jugoslavenskog sastava Bijelo dugme, a danas svjetski poznat glazbenik. Pogotovu u malim sredinama umjetnost se uvijek tumaila kao neto to je ozbiljno. Moja muzika govori o radosti. I drago mi je da sam upravo ovdje doivio da se takva radosna umjetnost i nagradi. Kada ste dobili poziv za uruenje ove nagrade reeno je da ste otkazali koncert u gruzijskom Tbilisiju? Gospodin Amel Suljovi je Va dolazak na dodjelu nagrade najavljivao kao in iznimna ovjeka koji svoj osjeaj domoljublja demonstrira prema onim Andrievim rijeima da je ovjek duan svom zaviaju dok je iv.

36

PREPORODOV JOURNAL 143

kultura
Nismo ja i moj sastav otkazali koncerte, ii emo tamo, ali smo zbog dodjele nagrade Isa-bega Ishakovia te planirane koncerte pomaknuli! Slaem se s Suljoviem i nobelovcem Andriem da smo doivotno duni svom zaviaju. U zahvali iriju, Drutvu Klepsidra i sarajevskoj publici recitirali ste stihove talijanskog pjesnika Tonina Guerre Aneo s brkovima. Ta nagrada je nekomercijalna, graanskog priznanje bez ikakvog politikog, ideolokog ili vjerskog predznaka. To je nagrada nazvana po Isa-begu Ishakoviu, utemeljitelju grada u kojem sam roen prije 62 godine. Tu sam studirao filozofiju, zapoeo muziku karijeru u sastavu Bijelo dugme itd. ivim opet odnedavna ovdje, u Sarajevu, sa suprugom Denanom i tri djevojice, doselili smo iz Pariza. Neobian je ovo grad. Sarajevo nije obina selendra, kao veina gradova njegovih dimenzija. Ima sve simptome velikog grada. Zanimljivo je da je politika elita zadrala nagradu za 6. april, a ovu nagradu daju neki neovisni ljudi, njih nije briga za ideologije, nisu obojeni aktualno-politikim bojama. ast mi je primiti takvu nagradu od takvih ljudi! A stihovi Tonina Guerre govore o brkatom anelu koji nije leprao oko Svevinjeg, nego je odlazio u siromaku seosku kuu nekog lovca koji je drao udnovate ptice. Aneo im je davao zrnevlje da vidi hoe li jesti. Svi su se sveci smijali njegovu naumu i pokuajima. Kada je brkati aneo jednom otvorio krletku, u nebeski zrak odletjelo je, radosno, to zatoeno jato neobinih ptica. I zapjevalo, kao nikada do tada. Govorite o radosti. BiH je jo tuna zemlja! Dosta je alovanja, suza, trauma. Treba joj mnogo podrke i pomoi, pa i od glazbenika! Kako pomoi glazbom, Vaom raskonom, dinaminom i radosnom glazbom, silovanim enama!? Vratiti im osmijeh, moe li se to uope? One su zakljuane u svom svijetu. Silovanje ena i mukaraca teka je tema u cijelom svijetu. Kao i pedofilija ili neke druga tema nasilja. Ne otvaraju se ni kod nas takve teme iako smo imali veliki broj silovanih. Ili vrlo, vrlo rijetko. A nikako nisu nove. Ljudi su se navikli na njih kroz medije, a sami rijetko neto poduzimaju. Dobro bi bilo da se ta naa istina otvori! Naalost, sliimo ostatku svijeta u tome. Moram rei da kada se iz svijeta vraam u te nae krajeve osjeam jo uvijek nepodijeljenost. Moje srce jo uvijek stanuje izmeu Beograda, Zagreba i moga Sarajeva. Sve je to moja emotivna domovina. Svaki puta sam zauen i zapitan kako to jo ovdje funkcioniraju najobinije, notorne stvari. Kako i zar jo uvijek pjevaju ptice!? Plivaju li ribe u vodi ili Vi svojom glazbom mirite ljude, povezujete ih vraajui im radost glazbe i pjesme. Sretan ste ovjek. Teoretiari raspravljaju o pomirbi, a Vi je uzrokujete i gledate raznoliku publiku na svojim koncertima. Glazba, muzika kako hoete nije neto bez ega ovjek ne moe preivjeti. Nije neto prevano. Nije kao zrak, voda, hrana, kao seks. Dakle, bez nje se i moe. Tako kae i babo u filmu Sjea li se Dolly Bell: Moe i bez soli, ali je bljutavo!. Tako se i bez glazbe moe. Ali je bljutavo! I znanost kae da je muzika prvi ljudski jezik! Arheolozi su prije nekoliko godina u Njemakoj nali neku frulu, navodno staru 20.000 godina. Ljudi su znali za muziku i trebali je i prije nego su artikulirali govor. Prije nego su ustanovili religiju, prije niza civilizacijskih dosega. Muzikom se tako lako sporazumijeva! Nema, jasno, mo kao artiljerija, ali se ljudi uz njenu pomo razumiju, dogovaraju. A velika je stvar znati se s nekim razumjeti! Usred ste turneje, koliko koncerata Vam jo slijedi, to ste novo uglazbili?

Goran Bregovi (desno) Ta turneja traje od travnja, a zavravamo je u studenom. Izaao nam je album, a uskoro e i njegov nastavak. Prvo smo u novogodinjoj noi, ja i moj Orkestar za svadbe i sahrane, svirali Moskovljanima. Onda, poetkom prole godine, nakon amerike turneje, izaao nam je na trite i drugi dio albuma Alkohol. Prvi, koji je sniman u Gui jo krajem 2009. godine, zove se ljivovica i ve se prodaje. Posveen je Romima, mojim prijateljima iz sastava Gipsy Kings i Gogol Bordello. Nedavno objavljen drugi dio albuma Alkohol naslovili smo ampanjac. I taj je album neka moja reakcija na pritisak koji doivljavaju Cigani, Romi u Europi i u svijetu, a koji je esto nepodnoljiv. Tjeraju ih iz Italije, prognani su iz Francuske, moraju napustiti kue u Maarskoj, nije im dobro niti u Sloveniji To je moja reakcija na poruku da su Cigani problem ovoga svijeta! To nije samo runo, nego nije ni istinito! Naprotiv, Cigani su uvijek bili talenti ovoga svijeta. Malo je uope kompozitora u tom naem svijetu koji nisu bili pod utjecajem ili nisu posegnuli za ciganskom glazbom. Jednom rijeju, volim te svoje Cigane! ivjeli ste dugo izvan ovih prostora, lake komparirate, jasnije vidite, bolje razumijete. Ljudi su zbog tog razliito, tolerantno bjeali iz cijelog svijeta u Pariz. Stoljeima su se tamo sklanjali od pogroma i neuvaavanja, iskljuivosti. I ruski pisci, i panjolski slikari, i glazbenici. Ljudi svih nacionalnosti. Pariz uva tu svoju lijepu tradiciju, njegova je kultura, kultura stranaca. Moramo nauiti da svaki puta profitiramo kad nam u Sarajevo ili u neku drugu sredinu doseli netko, primjerice, iz Sandaka ili iz Afrike. Sjeam se, jo prije ovog zadnjeg rata, bila je u Sarajevu Akademija za pilote, dola su studirati i etiri crnca iz ondanjih nesvrstanih zemalja. Moram rei da su tada u svim kafiima i u diskoklubovima oni imali tarabu, nisu ih putali unutra. Moramo si priznati da smo netolerantni. Mi, Slaveni, jesmo poprilino neuviavni prema drugaijem, ponekad i uasni rasisti. Nije to iskustvo iz svijeta, ve iz moga Sarajeva. Ksenofobiju moramo osvijestiti, a volimo se idealizirati. To tek trebamo svi, posebno mlade generacije, nauiti. Biti tolerantni prema drugaijem, prema drugim rasama i kulturama. Moja Vas je kolegica iz Banja Luke pitala hoete li tamo na turneju uskoro? Kada ste u Zagrebu? Premalo sviram kod nas. Prole sam godine odrao 140 koncerata po svijetu, a ove smo ih godine planirali ak i vie. A svega ih je pet u 2011. godini bilo kod nas, tj. na podruju ex-Jugoslavije. Iz Zagreba je netko neki dan zvao. Volio bih doi. Radovalo bi me da na tim mojim koncertima sa mnom nastupi npr. Golub Deli. q Edina SMAJLAGI

SRPANJ/RUJAN 2012.

37

kultura

Damir Imamovi poseban stil suvremenog sevdaha

Meunarodni etno projekt


Crna u ili na arapskom sewda rije je iz koje je nastao jedinstven glazbeni izriaj, bosanska gradska pjesma, popularna sevdalinka. Nekada uz saz ili bez instrumentalne pratnje, sevdalinka se danas moe pjevati i uz druge instrumente, a popularnost joj se proirila i izvan granica Bosne i Hercegovine. U etvrtak, 20. rujna 2012., u okviru Kongresa o filozofiji medija u Opatiji susreli smo jednog od sudionika Damira Imamovia, koji u pripremi ima projekt oko kojega je okupio respektabilnu glazbenu ekipu. Imamoviev rad temelji se na strastvenim istraivanjima tradicionalne bosanskohercegovake glazbe s interpretacijama kojima stvara poseban stil suvremenog sevdaha. Njegov boravak u Opatiji iskoristili smo za razgovor. Glazbeni kritiari o Vama piu da reinterpretirate sevdah ispisujui nove stranice tradicionalne glazbe. Kako komentirate ovakve izjave? Uvijek je lijepo uti da ono to radite nailazi na odobravanje ljudi iz struke. Volim rei da ono to je najtradicionalnije u glazbi izvodim iz tradicije sevdaha i ljudi misle da je to taj fuzion, pa esto zna doi do zabuna jer je vrlo esto u tradiciji sve izmijeano. Neke stvari su se retroaktivno proizvodile, neke su potiskivane i sada pripadaju junim krajevima. Kako je moja strast istraivanje tradicije iz koje puno uim, tako neki elementi, koji nekima zvue novi, zapravo vrlo stari i korijen im se nalazi u tradiciji. Koliko je Va djed, Zaim Imamovi, jedan od najveih pjevaa sevdaha utjecao na Va glazbeni izriaj? Zaim je jedan od onih pjevaa kojega svaki mladi pjeva sevdaha mora prebolovati, mora uiti od njega. Radi se o nekome tko je izgradio taj anr i u toj mjeri je jako puno utjecao na mene. Pokuavam odvojiti privatnu vezanost za njega i tek kad sam to uspio, poeo sam se ozbiljno baviti glazbom. Roeni ste u Sarajevu, gradu u kojemu se nalazi Kua sevdaha. U kojoj mjeri takva gradska sredina utjee da se kao umjetnik moete razvijati u smjeru glazbenika tradicionalne glazbe? Vjerojatno ne, jer kada pogledamo glazbenu scenu u BiH, ipak tu nema toliko sevdaha. Nekada je u Sarajevu bilo desetine pjevaa koji su se time bavili, tada je bilo vano biti tu. Danas otimam od tradicije najbolje stvari koje su ostale u tradiciji kao i neke ljude koje susreem i istraujem. Koliko je sevdalinka danas ugroena u valu komercijalne glazbe? Prvi val komercijalizacije dogodio se s prvim ploama u 20. stoljeu. Neke od najboljih stvari, ali i najgorih, nastale su zbog komercijalizacije. Te duge, zaudne i neobine pjesme su skraivane na kratke i slatke hitove. Struktura te glazbe je pojednostavljena i to su loe stvari,. No, negdje je to pogodovalo jer su glazbenici morali proi kroz driling u zanatskom smislu postajanja onoga to e se kasnije zvati majstorima sevdaha. Meutim, upravo zbog komercijalizacije dogodilo se neto dobro, a to je da ja danas mogu ivjeti od ovoga to radim, od nastupa i koncerata. Jedan sam od rijetkih koji danas to rade. Vrlo je malo ljudi koji sviraju iskljuivo sevdah. Vie je onih koji sviraju i druge repertoare radi nadoknade i sudjelovanja u komercijalnom smislu.

Damir Imamovi Ono to je zanimljivo za sevdalinku je pria koja prati svaku pjesmu. Koliko su one istinite, a koliko tu ima uljepavanja i kienja? Ima i jednog i drugog. To kienje povezano je s tradicijom. Vrlo je vano za tu tradiciju da to usmeno prenoenje estetizira i mislim da mnogi ljudi grijee to u toj glazbi pokuavaju pronai povijesne izvore. Meni se vie dopada kada su predmet estetizacije, kada glazba moe biti mjesto matanja. Sevdah je oduak svima. Va novi meunarodni world-etno projekt zove se Sevdah Takht. Da, slubeno je nastao ove godine s prvim javnim nastupima u Beogradu i Sarajevu, koji su izazvali veliko zanimanje javnosti i odline reakcije publike. Uskoro izlazi prvi nosa zvuka koji e u Hrvatskoj biti predstavljen 20. listopada koncertom u zagrebakoj Tvornici. Radimo na njemu ve dvije godine. Sa mnom su u bandu Nenad Kovai iz Zagreba, izvanredan perkusionista i istraiva balkanskih i afrikih ritmova, i Ivan Mihajlovi iz Beograda, koji je jedan od najzanimljivijih mladih basista i autora na beogradskoj glazbenoj sceni. Radi se o bandu koji mi je prirastao srcu, to su ljudi koje jako volim. Imamo velike planove i za nosa zvuka koji e uskoro izai smatram da je neto najbolje to sam do sada napravio. q Helena ANUI
Damir Imamovi roen je 1978. godine u Sarajevu (BiH). Glazba ga zanima jo u djetinjstvu, ali potpuno joj se posveuje tek nakon studija filozofije. 2004. godine zajedno s Farah Tahirbegovi radi na monografiji pjesama svoga djeda Zaima Imamovia, jednog od najutjecajnijih pjevaa u povijesti sevdaha. Ta knjiga uvodi ga u svijet sevdaha, ali i profesionalnog bavljenja glazbom. Sevdah Damira Imamovia zasniva se na strastvenim istraivanjima tradicionalne glazbe BiH. Susreui se s majstorima sevdaha, glazbenicima, pjevaima i autorima ove umjetnike forme, Imamovi neprestano proiruje svoj repertoar i svojim interpretacijama stvara jedan poseban stil suvremenog sevdaha. O emotivnoj strani ovog procesa redateljica Marina Andree snimila je i dokumentarni film Sevdah, koji je na Sarajevo Film Festivalu osvojio Prvu nagradu publike (2009.). Njegova zanatska strana urodila je projektom po imenu SevdahLab putujuim laboratorijom sevdaha u kojoj Damir izlae povijest i estetiku ove tradicionalne umjetnosti. q

38

PREPORODOV JOURNAL 143

kultura

ZAPAEN NASTUP BULBULA U BIHAU I NA ZAGREBAKOM VELESAJMU

Ljepota izvornog folklora


Na Zagrebakom velesajmu od 19.-23. rujna 2012. odran je Sajam upanija RH. Predstavljanje gospodarskih i kulturnih identiteta hrvatskih upanija odran je pod sloganom Svi zajedno hrvatsko naj. U sklopu manifestacije Zagrebaki velesajam je pripremio i poseban trosatni program povodom obiljeavanja Svjetskog dana kulturne batine i Dana europske batine, koji je odran 23. rujna na centralnoj pozornici u paviljonu br. 9. Cilj programa bio je predstavljanje nematerijalne batine kroz glazbeno-scenske, plesne, etno-modne, tradicijske zanate i obiaje. Zagrebakoj publici je predstavljena bogata kulturna batina Bosne i Hercegovine, Albanije, eke, Makedonije, Crne Gore, Poljske, Srbije, Slovake i Ukrajine. Iz BiH su doli etno grupa Trag iz Laktaa i KUD Doboj iz istoimenog grada. Trag je vokalno-instrumentalni sastav koji njeguje tradicionalnu glazbu s prostora Balkana. Izvornu glazbu najee izvode na tradicionalnim instrumentima: gajde, frula, kaval, tarbuka i tapan. Zagrebakoj publici su se predstavili s pjesmom Meseina. Grad Doboj je poznat po dugogodinjoj folklornoj tradiciji, a prvo drutvo osnovano je daleke 1948. godine pod imenom Trudbenik. Drutvo danas radi pod imenom KUD Doboj i broji oko 500 lanova, koji rade u folklornoj, etno, horskoj i dvije muzike sekcije zabavni i narodni orkestar. Drutvo je prepoznatljivo po igrama i pjesmama dobojskog kraja. Kulturna batina Ukrajine bila je zastupljena nastupom pjevake skupine KPD Karpati iz Lipovljana. Kraljica Teuta Klub albanskih ena Hrvatske predstavio se s plesnom grupom Ilirike. Dvije sestre, Bernardina i Lajda Mjeda, interpretirale su starogradsku pjesmu O, moj bukura morea. Folklorna skupina Jeteliek, koja djeluje u okviru eke besede Zagreb, najstarijeg drutva eha u Hrvatskoj, predstavili su svojim plesovima eki folklor. Igre iz umadije izvelo je SKD Prosveta. MKD Krste Misirkov publici se predstavio s dvije pjesme: Karanfilo fil filo mome i Na srce mi lei jedna lota zmija. Pjesme iz Poljske zagrebakoj publici je podarila VG Wisla, koja djeluje pri PKU Nikolaj Kopernik. Zbor Montenegro iz Zagreba predstavio je crnogorsku folklornu batinu izvedbom pjesme Tekla voda na valove, te pjesmom Vrsuta u zajednikoj izvedbi sa enskim zborom Bulbuli KDBH Preporod Zagreb, pod umjetnikim vodstvom Ismeta Kurtovia. Samostalni nastup Bulbula koji njeguju tradicionalnu urbanu bosansku pjesmu sevdalinku, izazvao je ope oduevljenje publike. Kako su samo bili lijepi mostarski duani, a cvijee se okitilo rosom u ovom ranojesenskom zagrebakom danu. Publika je pjevuila, skupa sa Bulbulima i solisticama Sabinom Softi i Midhetom Ibrahimpai, nostalgine akorde pjesama Lijepi li su mostarski duani i Stade se cvijee rosom kititi. To su pjesme sa njihovog prvog CD-a koji je veoma dobro prihvaen ne samo kod obinih sluatelja, nego i kod glazbene kritike. Vrlo zapaen nastup imao je BKUD Nur iz Siska, koji je izveo Igre iz Sandaka. Osim navedenih izvoaa, u programu su nastupili VIS Jane iz Velike Gorice, pjevaka grupa Kirjales iz Svetog Kria Zaretja i enski vokalni ansambl Ethnotine iz Zagreba.

Nastup Bulbula na Festivalu narodne muzike Biha 2012.

Bulbuli u Bihau
Pored ovog vrlo znaajnog nastupa, Bulbuli su nastupili i na 18. Festivalu narodne muzike Biha 2012. Sevdah festu, odranom 26. i 27. rujna 2012. u Sportskoj dvorani Luka u Bihau. Tom iznimnom muziko-scenskom spektaklu, koji je posveen bosansko-hercegovakoj muzikoj tradiciji sevdahu, pokrovitelj je bila Vlada Unsko-sanskog kantona i Opina Biha. Na njemu su nastupile i legende sevdaha Nedad Salkovi i Muhamed Mujkanovi. Organizator je Bulbulima ukazao ast, prepoznavi njihovo vrlo vrijedno kulturno-umjetniko djelovanje, da prvi nastupe s pjesmom Lijepi li su mostarski duani. Na kraju glazbene veeri su skupa sa svim uesnicima otpjevali i pjesmu Ne klepei nanulama. Muhamed Mujkanovi, stari poznavatelj i interpretator sevdalinke, nakon briljantnog nastupa Bulbula, izrazio je elju da snimi nekoliko pjesama uz pratnju naeg zbora. Organizator, produkcijska kua Dado mjuzik, uinila je sve da publika u dvorani, ali i ona kraj malih ekrana, ne ostane uskraena za ono na to je navikla svih prethodnih 17 godina. Kao i ranijih godina, Biha je otvorio svoje kapije za sve ljude koji batine najljepe od nota narodne muzike. U uvodnoj rijei Dilvad Feli, direktor Festivala, izmeu ostaloga je rekao: Sevdalinka je pjesma koja je najvee bogatstvo nae domovine i kao takvu moramo je njegovati i uvati od zaborava. To na festival i radi. Drago mi je da smo i ove godine okupili eminentna imena iz svijeta narodne muzike da svojim glasom interpretiraju sevdalinku krajikoj publici. Pored legendarnih izvoaa Sevdah festa, Nedada Salkovia i Muhameda Mujkanovia, sudjelovali su i Zlata Avdi, Nihad Alibegovi, Muhamed Mujkanovi, Sejo Piti, Ahmet Bajri, Reuf Fekovi, Bahrija Hadiali, Nihad Kanti ike, enski zbor Bulbuli, Vinko Brnada, Hasib Murti, Eso Bali, Enver Toromanovi Kevin, Kemal Kuduzovi, Azra Huskari, Edis Brkani, Ahmed Ljubijanki, Dani Hot, Muhamed Dizdarevi, Ahmed Nuhbegovi, Fea Omanovi, Sulejman Kasedi, Hamdija Husejnovi, Husnija Muelji... Odlukom Strunog irija sveukupni pobjednik 18. Festivala narodne muzike Biha 2012. je Zlata Avdi za kompoziciju Biu jaka. Prva nagrada publike pripala je Husniji Mueljiu za kompoziciju Udaje se Bianka. q Ajka TIRO SREBRENIKOVI

SRPANJ/RUJAN 2012.

39

kultura

NOVE KNJIGE U IZDANJU KDBH PREPOROD

Bonjaka poezija i povijest


Tijekom ljetnih mjeseci u nakladi KDBH Preporod tiskane su dvije knjige: Zato tone Venecija bonjako pjesnitvo od 1990. do naih dana Ervina Jahia i Islam na Balkanu Edina Urjana Kukavice.

Ervin Jahi Zato tone Venecija


Antologija bonjakog pjesnitva od 1990. do naih dana Zato tone Venecija, urednika Ervina Jahia, izazvalo je veliko oduevljenje kako kod itatelja tako i kod znanstvene kritike. U dananjem vremenu ne promiljamo o onome to nam je stara antika u naslijee ostavila pa tako niti o rijei antologija koja dolazi od grkih rijei anthos (cvijet) i legein (izabrati). Doista, u naoj Antologiji imamo izbor najljepih cvjetova bonjake poezije od 1990. do naih dana. U knjizi je zastupljeno 76 pjesnika, a zastupljeni su s po jednom do etrnaest pjesama. Uvijek se u sluajevima usustavljivanja ili preglednosti odreenih poetika, postavlja pitanje standarda vrednovanja. Odabiru prethodi nevidljiva antologiareva interpretacija koji u svome biu posjeduje vrsta estetika mjerila, ali i znanstveno vrednovanje onoga o emu se govori. Zbog toga je odabir pjesama zahtjevan posao jer antologije ponovno kontekstualiziraju ve poznato koje je nalo ili e nai svoje mjesto u beskrajnoj igri kulturolokih znakova. Tako i ova knjiga koja je naslovljena kao knjiga i pjesma Abdulaha Sidrana Zato tone Venecija. Poezija je odgovor i kad postavlja pitanje (Zvonimir Golob). Svaka pjesma u ovoj antologiji je radost. Radosti su male svijee, pie Cesari, jer radosti i nemaju potrebu svjedoiti o sebi, osim to itanjem otkrivamo sebe u tuoj emociji (radosti) i djelu (pjesmi). Ervin Jahi je u ovoj antologiji napravio izbor suvremenog bonjakog pjesnitva koje meusobno nije konkurento, mogli bismo rei kako su stihovi, prije svega, kompatibilni te se dvije knjige preklapaju u malom broju izbora pjesnika, ali ne i u izboru njihovih pjesama. itatelji Jahieve antologije mogu se napajati istom poezijom na samom izvoru post/moderne. Zato tone Venecija prikazuje silnu raznovrsnost bonjakog poetskog pisma od 1990. do naih dana, gdje se i teme rata estetikom runog pokuavaju izbrusiti u smislene akorde postojanja, tamni tonovi i najbrutalnijeg ina se umjetnikovim kistom mogu posvijetliti. Njihova esencija iahurena iz ontoloke vrijednosti biva putokazom, ali i smislom svakog novog trenutka i novog dana. Ova knjiga ima visoku koncentraciju kvalitete koja je u simbiozi s antologiarevim znanjem i osjeajem za ljepotu Rijei koja treperi u harmoniji cjeline. Knjiga je nastala, kako je Jahi pojasnio u intervjuu rijekom Novom listu, kao pokuaj odgovornog itatelja, valoriziranja i hijerarhiziranja vrijednosti jednog pjesnitva, ali se ona ne libi niti izrei svoj sud o pjesniku, odnosno pjesnicima. Tako da gornji dom, kako ga naziva Jahi u navedenom glasilu, e sainjavati: Abdulah Sidran, Zilhad Kljuanin, Demaludin Lati, Sead Begovi, Hadem Hajdarevi, Kemat Mahmutefendi, Asmir Kujovi, Faruk ehi i Senadin Musabegovi. A kralj moe biti samo jedan pa e 14 pjesama, jedini u knjizi, dobiti samo Abdulah Sidran. Nai e se u knjizi i tzv. hrvatski odvjetak bonjakog pjesnitva, bonjaki pjesnici koji ive u Hrvatskoj: Enes Kievi, Tahir Mujii, Sead Begovi i Kemal Mujii Artman. Jahi je istaknuo kako u antologiji nije bilo nikakvog politiziranja ni pre-

Ervin Jahi ma kojem kljuu, pa tako ni nacionalnom, a osnovno mjerilo pri izboru je bilo duhovno-estetska izvornost. Zato tone Venecija je knjiga kojoj jedinstvo raznolikosti daje estetiki smisao i osnovnu teinu znanstvenog uobliavanja ve napisanog. Ervin Jahi je ovim izborom naoj ne ba povoljnoj kulturnoj sceni, bremenitoj sizifovskim teretom, postavio vrlo visoke standarde. Ali, ne samo on, nego i dizajner Boris Kuk koji metaforinim jezikom motive naslovnice plavu no koja izvire ili uvire iz zemljinog crnila, s jasno ocrtanim crvenim obrisima Boje kue spaja u svojevrsnu poeziju (ne)izrecivog. U dijelovima antologije lirsko ja je snano obiljeeno osobnim iskustvom rata, toj bolnoj traumi pojedinca i naroda. Paradoksalno se kod tih autora i najosjetljivije teme gube pred optimizmom i smislom ivota koji veliko traumatino iskustvo pretvara u snoljivost postojanja. Knjiga ukazuje na vanost pjesnika u ma kojem vremenu i drutvu koje ima potrebu za poezijom upravo zbog toga to ona premouje svojim jedinstvenim jezikom i titrajem duha svakodnevne traume, s ciljem spajanja i onoga to je naoko nespojivo.

Edin Urjan Kukavica Islam na Balkanu


Drugo znaajno Preporodovo izdanje s temom iz povijesti je knjiga Islam na Balkanu, autora Edina Urjana Kukavice, s impozantnim brojem bibliografskih jedinica. Ali, ova knjiga ne predstavlja samo suhoparno povijesno tivo. Ono to je odvaja od tipine povjesnice je propitivanje kulturolokih oznaka nasljea balkanskih naroda, kao uzronih fakata (mitoloka svijest, religijska oznaka, ekonomski odnosi, socijalni, politiki itd.) koji su doprinosili pojavljivanju i opstojnosti islama na ovim prostorima. Knjiga je koncipirana u osam poglavlja u kojima se govori o najstarijem peri-

40

PREPORODOV JOURNAL 143

kultura
se natjeu u dobrim djelima, a upravo takvih je prepun itav Balkan, kako u prolosti tako i danas, kae Begovi. Autor Edin Urjan Kukavica na kraju zapisa: Voljeli bismo vjerovati da e doi vrijeme u kojemu e se ljudi jednako ponositi onim to su bili kao i onim to jesu, (u kojemu e) budunost graditi sjeajui se prolosti, koja e im biti jednako vana kao i budunost, i da ono to je u ovom trenu sadanjost-kad postane prolost-nee nositi breme posljedica kojih e se stidjeti budunost. Zapis koji potvruje kako muslimani Balkana nisu homogena skupina niti su imali odliku monolitnosti kada su primali islam. q Ajka TIRO SREBRENIKOVI
Ervin Jahi (Rijeka, 1970.) je pjesnik, kritiar i urednik. Pie poeziju, kritiku, eseje i fenomenoloke tekstove. Napisao je pet knjiga pjesama: Oko andaluzijskoga psa (1994.), Biografija i auto (2001.), Knjiga materijala, vikend prirunik utopije tijela za mezimce s Predragom Todoroviem (2001.), Pustinje neona (2005.) i Kristali Afganistana (2007.). Autor je i tri kritiko-prireivake knjige: If We Crash into a Cloud, It Wont Hurt (Croatian Poetry 1989 2009 (2009.), U nebo i u niks (Antologija hrvatskog pjesnitva 1989. 2009.) (2009.) i Otvorena kua izbor i pogovor izabranim pjesmama Ivana Kordia (2012.). Pjesme su mu prevoene na engleski, njemaki, talijanski, francuski, ruski, turski, perzijski (farsi), bugarski, rumunjski, maarski i slovenski jezik. Uvrten je u vie pregleda, panorama i antologija suvremenog hrvatskog pjesnitva. Ureivao je asopise Kult i Rival. Glavni je urednik asopisa Poezija, suurednik Biblioteke Poezije i direktor festivala Stih u regiji Hrvatskog drutva pisaca. lan je Hrvatskog drutva pisaca i Hrvatskog PEN centra. ivi i radi u Zagrebu. q

Edin Urjan Kukavica odu balkanskih naroda prije dolaska islama na te prostore, muslimanima na Balkanu, znamenitim Balkancima u islamskom svijetu, Osmanskom sultanatu i islamu, tesavvufu (sufizmu) na Balkanu, tarikatima na Balkanu, islamu u Bosni, islamskoj kulturnoj batini na Balkanu, tarikatima i tekijama u Bosni i Hercegovini. Vrlo zanimljiv dio knjige predstavlja pojanjenje islama u Bosni, kojeg nazivaju i bosanskim islamom. Za autora ova knjiga predstavlja saetak nekolicine suvremenih istraivanja i njihovih zakljuaka u smislu novih injenica i historijskih fakata te ona osvjetljava istinu. Pojava islama na balkanskom prostoru see mnogo ranije od dolaska Turaka, negdje u 8. stoljeu. U knjizi se na znanstvenoj osnovi prikazuje kako je na uskom teritoriju dolazilo do susretalita razliitih kulturolokih kodova, poevi od predkranske do islamske tradicije. Autorova nakana je da kroz, do sada, preuivane, nepoznate ili zaobilazne injenice prezentira povijest Balkana promatranog kroz prizmu znanstvenih istraivanja, ime se ustaljena, naviknuta i vrlo esto ideoloki koncipirana predodba o tom prostoru naputa. Islam na Balkanu predstavlja dobitak za prouavanje ne samo islama na Balkanu, nego i nacionalne povijesti balkanskih drava od najranijih dana. Filip Mursel Begovi, urednik knjige, naglasio je kako se ovom knjigom pred itateljima pojavljuje skriveni i nepoznati svijet zaboravljene historiografije Balkana i islama u njemu. Ona je znaajan historiografski dokaz, uz upotrebu velike koliine literature, koji moe posluit za bolje razumijevanje islama u BiH i na Balkanu. Posebna vrijednost knjige Islam na Balkanu je to e naprosto zaepiti usta svim onima koji barataju sa gomilom predrasuda o balkanskim muslimanima kao kabadahijama, silovateljima, otimaima, ubiraima poreza... Ovu knjigu bi primarno trebali itati oni koji u balkanskim muslimanima ele vidjeti samo vehabije i teroriste ili s druge strane poludjele dervie koji hukaju, ili pak nepostojei izmiljeni narod, kako se to esto predbacuje Bonjacima. U tom smislu ova knjiga, meu ostalim, na sasvim zadovoljavajui nain moe objasniti da su Bonjaci autohtoni narod na prostorima Balkana i natjerati itaa da progleda i primijeti one muslimane koji

Edin Urjan Kukavica (Sarajevo, 1967.) je pripadnik dervikog reda nakibendijski i rifajiski ejh. Nekoliko godina pohaao je predavanja iz fikha, akaida, kuranske logike, hadisa i tefsira kod ejha Akbara Aydija, a zatim biva pozvan u blizinu Sejjida ejha Mesuda ef. Hadimejlia. Bejat svome ejhu daje 2001. godine, koji ga 2006. promovira u svog vekila, a 2008. u ejha tarikat-i nakibendijjehusejnijje. 2009. godine prima hilafet tarikat-irifaijje-sejadijje, te jo jedan hilafet tarikat-i nakibendijje sa ruku Sejjida ejha Husejna Dafera Tajjara. ejh Edin Urjan Kukavica je pisac, autor tri romana: Prvoroeni Dunja (2001.), Be (2005.) i Vjernik (2012.). Napisao je i nekoliko znanstvenih radova: Bajramijje-melamijje Hamzevijje (2009.), Antropologoja tesavvufa tesavvuf iznutra (2011.) i Antropologija futuvveta futuvvet iznutra (2011.). Preveo je osam knjiga, uglavnom tesavvufske (sufijske) literature: Seyyed Hossein Nasr ivi sufizam Ogledi o sufizmu s prof. dr. Enesom Kariem (2004.), Islamska umjetnost i duhovnost (2005.) i Uvod u islamske kozmoloke doktrine (2007.); Titus Burckhardt Alhemija znanost o kosmosu, znanost o dui (2005.) i Sveta umjetnost na Istoku i na Zapadu (2007.); ejh Abbas Qumi Kerbela zemlja tuge i bola (2006.); Kathleen Seidel Sufijski kuhar kako doekati i ugostiti musafira (2008.) i Behauddin Muhammed Hussein Hatibi Belhi Maarif ekstatiki zapisi Behauddina, oca Mevlane Rumija (2008.). q

SRPANJ/RUJAN 2012.

41

prie iz bosne

Narodni heroji iz Bosne i Hercegovine: Adil Bei ovjek koji je rijeio svoj ivot dati za BiH

ovjek eljan Bosne


Kozarac, mjesto udaljeno 12 kilometara od Prijedora, na putu prema Banja Luci i isto toliko od legendarne Mrakovice na planini Kozari, aprila i maja 1992. godine opkoljen je od strane JNA i jedinica tzv. Srpske Republike Bosne i Hercegovine. 24. maja 1992. biva i napadnut. Nakon pada 26. maja 1992. godine preivjelo stanovnitvo Kozarca deportovano je u logore Omarska, Keraterm i Trnopolje. Juna 1992. godine Kozarac je opljakan i popaljen, a njegovi stanovnici, koji su preivjeli logorske torture, protjerani. Preko 1.800 Kozarana se vodi kao nestali ili ubijeni u toku agresije na Bosnu i Hercegovinu. Meutim, Kozarac ne simboliu samo stradanja civilnog stanovnitva. Ovo mjesto je bosanskoj slobodi poklonilo i oko 100 ehida koju su pali branei Bosnu, dok su se stotine njih proslavili kao ratnici, uglavnom u redovima 17. Viteke krajike brigade 7. korpusa Armije RBiH. Svojom neustraivou ostavili su neizbrisiv trag borei se i u redovima 5. korpusa Armije RBiH, kao i jedinica irom Bosne i Hercegovine.

Plan za ubojstvo balije


Imao je Kozarac i svoje velike heroje, a meu njima na elu rahmetli Adil Bei. U Kozarcu su roeni djedovi i otac Adila Beia. Djed po ocu, Salih, bio je hoda, a otac njegove pomajke Bahrije, Mehmedalija Fazli, bio je partizan, koji je poginuo od faistike mine na prostoru izmeu Kozarca i Banje Luke. Adil Bei je roen 5. aprila 1964. godine u Banja Luci. Iako je historijat porodice Bei vezan za Kozarac, porodica Adila Beia 1966. godine seli u oblinji Prijedor, gdje on zavrava Osnovnu kolu. Rahmetli Adil je krenuo na Vojnu akademiju u Zagreb, potom Beograd i, na kraju, u Sarajevo. Slubovao je u Tolminu (Slovenija) kao oficir JNA. Kao perspektivni oficir JNA zavrava kurs za izviake jedinice JNA i radi kao obavjetajac na dravnoj granici na tromei izmeu tadanje Jugoslavije, Austrije i Italije. Tu e se aktivno druiti sa jo jednim buduim bosanskim herojem rahmetli Zaimom Imamoviem, legendarnim komandantom Gorada. Aktivno se bavio skijanjem, koarkom, trenirao karate i govorio engleski i njemaki jezik. Nakon proglaenja nezavisnosti Slovenije 25. juna 1991. i desetodnevnog rata JNA se taktiki povlai u Hrvatsku. Adilov prelazak iz JNA (koja vie nije bila ni jugoslovenska, ni narodna, ve javno deklarisana kao srpska armija) u Teritorijalnu odbranu BiH u Bihau je, po prii njegovih saboraca, bio dosta neobian i odvaan potez. Jedinica je bila smjetena na Plitvikim jezerima, a Adil ostao jedini oficir nesrpske nacionalnosti u njoj. Uspio je tajno uti razgovor svojih kolega iz vojske, kako razgovaraju o tome da trebaju ubiti jedinog preostalog baliju. Plan je bio da to urade na spavanju i da sve ispadne kao nesretan sluaj. Jo ne vjerujui u ono to je vlastitim uima uo, Adil je izaao meu kolege, izvadio svoj pitolj i kazao im: Ubijte me kao ovjeka viteki, da vidim kad budete pucali. Nemojte na spavanju, to je kukaviki i gazi sve ono emu smo ueni na Vojnoj akademiji! Zbunjeni Adilovim istupom, njegove dugogodinje kolege oficiri su poeli zamuckivati, jedan je sve to poeo prebacivati na alu, a onda je jedan od njih kazao da je vrijeme da Adil napusti jedinicu i ode sa svojim narodom jer mu meu njima nije vie bezbjedno, ne zbog njih, ve zbog raznoraznih etnikih dobrovoljaca koji su tada partali Martievom teritorijom. Tako e se Adil Bei poetkom agresije na Republiku BiH obreti u Bihau, gdje je odmah nakon prijavljivanja rasporeen u jednu od je-

Adil Bei (1964. 1992.) dinica Teritorijalne odbrane. Vrlo brzo shvatie svu surovost koja oekuje branioce BiH, kad vidi sa kakvim oskudnim naoruanjem se treba suprostaviti napadaima, koji su etvrta vojna sila u Evropi. Odlino je znao kakav je odnos u naoruanju izmeu agresora i branilaca. Bolje nego iko je bio upueno u vojnu nadmo onih koji su iza njega ostali na Plitvikim jezerima. Vremena za gubljenje nije bilo, krenuo je u obuavanje jedinice koju je dobio. Negdje za Bajram 5. aprila 1992. godine, posljednji put je doao kui u Prijedor. Bio je samo dva-tri dana, izljubio roditelje, poruio da se uvaju i otiao... Kasnije se nekoliko puta javio telefonom. Priao je s majkom i braom pred samu okupaciju Prijedora i okolice, krajem aprila 1992. godine.

Vojno-struno znanje, hrabrost i lini primjer


Kao i svuda u BiH vladala je sumnjiavost naroda prema oficirima bive JNA. Za Adila Beia, koji je pola svog ivotnog vijeka proveo izvan BiH, Biha je bio nepoznata sredina. Kada sam ga tek upoznao, nije odavao utisak komandanta. ak je malo epao na jednu nogu, zbog neke povrede koju je nekad zadobio kao skija. Mislio sam da e se teko snalaziti s tim ljudima koje sam ja poznavao bolje nego on, koji nije bio s ovog podruja. Ipak, kako je vrijeme odmicalo, vidjela se njegova sposobnost. Kada je neto elio, inio je to bez nametanja i nekog vojnikog nareivanja na kojeg smo mi profesionalni vojnici nauili. Ja sam nauio da dobijem naredbu i da to izvrim, ali Adil je za mene bio puno vie od vojnika i komandanta. Kada je on izdavao nareenja, vojnicima je izgledalo kao da je to neto to oni i ne moraju uraditi. Ipak, svi zadaci bili su izvravani, sjea se Ismet Kuri, komandant 2. bataljona 502. Viteke brigade i nosilac ratnog priznanja Zlatni ljiljan.

42

PREPORODOV JOURNAL 143

prie iz bosne
Odmah na poetku agresije komanduje jedinicama bosanske vojske, istiui se vojno-strunim znanjem, hrabrou i linim primjerom. Sve do postavljanja na mjesto komandanta Petog korpusa Armije RBiH, gdje je zamijenio generala Ramiza Drekovia, 502. Slavnom vitekom brigadom komandovao je general Atif Dudakovi. Rahmetli Adil Bei, uz Hamdiju Abdia Tigra, mu je prve ratne godine bio najblii saradnik. Poetkom maja 1992., kada je jedan konvoj JNA trebao proi kroz Biha s tenkovima, Adil je odigrao sjajnu ulogu u spreavanju njihovog prolaska, postavivi takvu odbrambenu liniju kojom je pokazao oficirima JNA i njihovim obavjetajcima da ih na ovim prostorima ekaju jake i organizirane jedinice koje e im se suprotstaviti. Ta kolona JNA vratila se prema granici i nije ula u BiH na tom pravcu. To je bila prva akcija u kojoj je on pokazao svoje organizacione sposobnosti i svojevrsnu hladnokrvnost. Prva velika pobjeda pod komandom Adila Beia desila se 12. juna 1992. godine kada oslobaa Bugare. Tog dana u organiziranoj akciji jedinica 4. odreda TO Vrsta sa etiri ete izala je na rijeku Koranu, prirodnu granicu izmeu Republike BiH i Republike Hrvatske. Tokom cijelog rata, to je bio jedini dio vanjske granice nae zemlje koji je kontrolisala Armija RBiH. Adil nam je rekao da izaemo na dravnu granicu. Krenuli smo u 5 sati ujutro. Druga strana je imala pamove i artiljeriju. Mi, naoruani samo dobrom voljom i injenicom da je Bosna i Hercegovina naa drava i da je to naa granica, uspjeli smo potisnuti neprijatelja na drugu stranu rijeke Korane, svjedoi Adilov saborac Dedo Baan. Bio je momak kojeg mora odmah zavoljeti, tih, miran, a onda je u akciji osvajanja Lohovskih brda, 22. septembra 1992. godine, dokazao i koliko je hrabar. Uao je duboko u etniku teritoriju i jedva smo ga uspjeli izvui kad mu je ve nestalo municije. U jednom momentu u toj bici Adil je ostao s dva-tri borca kod zisova do kojih je doao. etnici su ga okruivali i doli na oko 20-ak metara od njega. On je traio artiljerijsku podrku od tadanjeg komandanta brigade generala Atifa Dudakovia i to da se tue prostor na kojem se on nalazio. Mogunost da i on bude pogoen bila je velika, no ocijenio je da jedino na taj nain moe razbiti obru koji se stezao oko njega. I dobro je procijenio, jer je taj napad odbijen, etnici su se povukli, kae Hamdija Abdi Tigar, komandant 502. Slavne brdske brigade, dok Dedo Baan dodaje: Imao sam osjeaj da je taj ovjek rijeio da svoj ivot da za Bosnu i Hercegovinu. I to jest ono to moe dati. Bio je obian ovjek koji nije bio eljan slave. Jednostavno, bio je eljan Bosne to je, na nau radost, prenio i na nas koji smo se borili uz njega.

Mezar narodnog heroja Adila Beia i Bahrija su se 1996. iz vedske vratili u Bosnu. Prvo u Biha, a nakon tri godine i u Prijedor, u veliku porodinu kuu koju su im vremenom obnovila djeca. Njihova trojica sinova Nihad, Ilijaz i Izet, bili su 1992. godine zatoenici zloglasne Omarske. Adem je bio u Zagrebu, a Bahrija ostala sama u okupiranom i krvavom Prijedoru. Uh, to nikome i nikada ne bih poeljela. Stalno dolaze neke vijesti, ovaj mrtav, onaj nasmrt pretuen, ovaj umro od gladi. A moja djeca tamo... Glasa nije bilo ni od Adema, a ni Adil se nije javljao... Toliko tuge i neizvjesnosti teko moe stati u majino srce. Tek kasnije, negdje u aprilu 1993., kada sam konvojem otila iz Prijedora i pridruila se suprugu u Zagrebu, saznala sam da je moj Adil poginuo. Bio je mrtav est mjeseci, a ja nisam znala. Ostala sam ga eljna, majka ga se nije ni poteno nagledala, a poginuo je, pria Bahrija. Adem Bei za smrt sina saznao je isti dan. Znao je i kada je ukopan. Teku vijest suprugi Bahriji, jer je bila sama u Prijedoru, nije mogao saopiti. Bilo me strah za nju. Zato sam i ekao da doe. I djevojku je u Bihau imao, trebao se njome oeniti. On poginuo, cura ostala, dodaje otac. Posthumno su mu dodijeljena ratna priznanja Zlatni ljiljan i Orden heroja oslobodilakog rata. Dananja kasarna u Bihau nosi njegovo ime. Adem i Bahrija Bei na ime porodine invalidnine za sina heroja danas primaju oko 400 konvertibilnih maraka mjeseno. Za ratno priznanje Zlatni ljiljan iz neobjanjivih razloga nemaju primanja. Do prije dvije godine primali smo na osnovu toga oko 300 maraka. Onda su to ukinuli. Mi se alili i sad ne znamo gdje je zapelo. Uglavnom, tih para nema. Neko vrijeme, kada smo se vratili iz vedske, gdje danas ive naa trojica sinova s familijama, bili smo u Bihau. Stanovali u stanu koji su nam dali. I taj stan su nam uzeli... Pa sad kad trebamo sinu na mezar u Biha, Fatihu da prouimo, moramo u hotel. Dva puta godinje odemo na bihaku Vrstu, gdje je mezar naeg Adila. ak smo i razmiljali da mu kosti prebacimo u Prijedor, ali smo odustali. Bahrija se plai da ih neko ne oskrnavi. Tamo je bar miran, meu svojim saborcima, kae Adem. Ratni put narodnog heroja Adila Beia trajao je kratko, ali je u tih est mjeseci ostavio neizbrisiv peat u oslobodilakoj borbi koju je vodio 5. korpus Armije RBiH. Svojim saborcima Adil Bei je esto govorio da e nakon rata napisati knjigu o narodu bihake okoline, jer je zavolio ovaj kraj i ljude koji su ga svim srcem prihvatili. Ja sebe smatram hrabrim ovjekom, ali Adil je bio hrabriji od mene, kae na kraju legendarni Hamdija Abdi Tigar. q Avdo HUSEINOVI

Pogibija na Grabeu
Za Adila kau da se nije znao ni naljutiti. Poginuo je 28. novembra 1992. godine, kao komandant 2. bataljona 502. Slavne brigade na izvrenju borbenog zadatka u rejonu Grabea. U trenutku pogibije imao je 28 godina. Dan prije Adilove pogibije, njegov Drugi bataljon i moji Tigrovi bili su zajedno u akciji na Grabeu. Nanijeli smo neprijatelju gubitke, probili njihove linije i stali. Mi smo se vratili u Komandu. Sjedili smo kod Atifa Dudakovia. Sjeam se da smo se radovali kao mala djeca alfa uniformama koje smo tada dobili. Adil je otiao, a nije trebao ii da skida te mine koje je postavio ranije. Ta njegova hrabrost mu je uzela ivot. Skinuo je svoje mine, ja sam skinuo svoje. Rekao je: Hajde jo malo naprijed da vidimo ta ima! Nismo znali da smo ve na 5-10 metara od neprijatelja. unuli smo, uo se pucanj. Kada sam ga zovnuo, nije se javio. To je bio neponovljiv ovjek, neto posebno, kae Tigar. Adilovi roditelji, 77-godinja pomajka Bahrija i 75-godinji Adem, danas ive u Prijedoru, gdje uvaju uspomenu na sina heroja. Adem

SRPANJ/RUJAN 2012.

43

DIJALOG CIVILIZACIJA

FILM NEVINOST MUSLIMANA REAKCIJE I POSLJEDICE

Razum iznad emocija


Zbog toga smo Mi propisali sinovima Israilovim (idovima): ako neko ubije nekoga koji nije ubio nikoga, ili onoga koji na Zemlji nered ne ini kao da je sve ljude poubijao; a ako neko bude uzrok da se neiji ivot sauva kao da je svim ljudima ivot sauvao. Nai poslanici su im jasne dokaze donosili, ali su mnogi od njih, i poslije toga, na Zemlji sve granice zla prelazili. (Al-Maida, 32)

Ubojstvo veleposlanika izdaja islamskog uenja


Nema i ne moe biti opravdanja za ubojstvo amerikog veleposlanika koje se dogodilo 12. rujna 2012. u libijskom gradu Benghaziju, u nasilju koje se javilo kao izraz nezadovoljstva muslimana protiv jo jednog filma koji na gnusan nain blati i vrijea Muhammeda, a.s, posljednjeg Bojeg poslanika. Osobito to se po islamskom uenju, a njega su navodno ubili oni koji puno vole Allahova poslanika i koji se bore za islam, osumnjienom mora suditi i dokazati njegova krivica. I da je osobno pisao scenarij za film Nedunost muslimana moralo mu se prvo suditi! A sa tom amaterskom lakrdijom, nazovi filmom, od koga se sada ograuju i glumci, jer navodno nisu znali kakav su to film snimili te su u cijeloj prii zlouporabljeni, pokojni ameriki veleposlanik J. Christopher Stevens nema nikakve veze. Ameriki je veleposlanik radio samo svoj posao. Obavljao je diplomatsku misiju u muslimanskoj zemlji, u Libiji. Potovati dogovor i ugovor, a strana misija u islamskoj zemlji je vrsta meudravnog ugovora kojim ivoti, imetak, vjera i ast nemuslimana moraju biti zatieni i sigurni, stroga je dunost svim muslimanima. S druge strane, da paradoks ovakvih pojava u muslimanskom svijetu bude vei, one su u izravnoj suprotnosti sa samim nalogom Bojeg poslanika Muhammeda, a.s., koji je izriito zabranio ubijanje ili nanoenje bilo kakve tete izaslanicima, ak i onda kada se radi o izaslanicima neprijatelja, a kamo li, kao to je u ovom sluaju, sa izaslanstvom/izaslanicima zemlje s kojom postoji sporazumni odnos. Rusulun la yuqtal! (Izaslanici, glasnici, izaslanstva se ne smiju ubijati!) glasi Poslanikov, a.s., hadis koji zabranjuje ubijanje izaslanika/izaslanstava, a to je u ovom sluaju na najsvirepiji nain uinjeno. I da paradoks bude vei, od strane onih koji se zaklinju i predstavljaju da brane lik i djelo poslanika Muhammeda, a.s.!? To znai da je ubojstvo amerikog veleposlanika svojevrsna izdaja uenja islama, bez obzira to se velika veina muslimana ne slae sa trenutanom amerikom vanjskom politikom. Kada je u pitanju vrijeanje vjere i svetinja u islamu, prema veini islamskih uenjaka, daje se ansa osumnjienom da se pokaje i popravi, a ako odbije i ustraje na vrijeanju islamskih svetinja, tek onda se moe i kazniti. Istina, islam kao vjera i kao zakon, pozna i tolerira smrtnu kaznu za vrijeanje religije. No, to se ini u iznimnim situacijama kada takvo vrijeanje moe izazvati teke posljedice ako se poinitelj ne izvede pred lice pravde. Meutim, to je iskljuivo pravo islamske drave, a ne pojedinaca koji rade na svoju ruku i tako ire nered pod izgovorom odbrane islama i islamskih vrijednosti. Ubiti ovjeka bez suenja i bez dokaza u islamu je veliki grijeh, bez obzira o kome se radi. Sada je oito da je ameriki veleposlanik kolateralna rtva nasilja koje ne moe imati opravdanja.

Oni koji su ga ubili moraju odgovarati i snositi sankcije, a zasigurno e odgovarati i pred Allahom, d.., za ubojstvo neduna ovjeka.

Vrijeanje Muhammeda, a.s. sramna i nesnosna patnja


S druge strane, oni koji vrijeaju Allahova poslanika Muhammeda, a.s., bit e kanjeni i na ovom i na buduemu svijetu. Takvi su prokleti. Evo to sveta Knjiga Kuran kae o vrijeanju Muhammeda, a.s.: Ima ih koji vrijeaju Vjerovjesnika govorei: On vjeruje to god uje! Reci: On uje ono to je dobro, vjeruje u Allaha i ima vjere u vjernike, i milost je onima izmeu vas koji vjeruju. A one koji Allahova poslanika vrijeaju eka patnja nesnosna. (AtTawba, 61) Onaj koji tebe mrzi sigurno e bez spomena ostati. (El-Kevser, 3) One koji Allaha i Poslanika Njegova budu uznemiravali, Allah e i na ovom i na onom svijetu prokleti, i sramnu im patnju pripremiti. (El-Ahzab, 57) Ti javno ispovijedaj ono to se nareuje i mnogoboaca se okani, Mi emo te sauvati onih koji se rugaju. (El-Hidr, 95) I nije to sluaj samo sa Muhammedom, a.s. Vrijeati bilo kojeg poslanika spomenutog u Starom i Novom zavjetu veliki je grijeh i

44

PREPORODOV JOURNAL 143

DIJALOG CIVILIZACIJA
kanjivo djelo. Muslimani su duni ustati u obranu bilo kojeg poslanika. Vrijeati Mojsija/Musa, a.s. ili Isusa/Isa ,a.s. ili njegovu majku Mariju/Merjemu, isti je grijeh kao i vrijeati Muhammeda, a.s. Oito da ljudi na Zapadu jo ne razumiju koliko islam znai muslimanima te ne shvaaju da se muslimani mogu odrei vlastitog ivota, ali islama ne mogu i nee. Ili to neki zlonamjernici dobro razumiju, pa ovakvim provokacijama ele izazvati nekontrolirane mase na prosvjede da bi dokazali kakvi su muslimani divljaci te kao takvi opasni po demokraciju i modernu civilizaciju. A protiv takvih je sasvim legitimno voditi rat?!
Odmah nakon poetka nemira u muslimanskim/islamskim zemljama i napada na ameriko veleposlanstvo u Libiji zbog filma Nevinost muslimana, Svjetsko udruenje islamskih uenjaka (IUMS), sa sjeditem u Kataru, objavilo je saopenje kojim je pozvalo cijeli islamski svijet na solidarnost. U njemu pie da je film koji sadri uvrede na raun Bojeg poslanika Muhammeda, a.s., provokativnog karaktera, te se poziva na prekid napada na veleposlanstvo. Reakcije na uvrede Bojeg poslanika su oekivane. To je u isto vrijeme i vjerska dunost. Braniti ugled Bojeg poslanika je islamska dunost. Ipak, dunost muslimana jeste da postupaju prema pravilima islamskog prava i prakse poslanika Muhammeda. Branei ga, ne dozvolimo da krimo i njega i njegove naredbe", pie u saopenju IUMS-a, koja broji vie stotina svjetskih islamskih alima. U njemu se kae i da muslimani moraju biti strpljivi i pokuati pobijediti bijes. Uvrede prema vrijednostima imaju cilj samo izazvati nered. Reagirati bijesom na ovakve uvrede znai samo udovoljiti provokatorima. Prema islamskom ponaanju treba odrati rije na dano obeanje. Zabranjeno je napadati ambasadore, trgovce ili bilo koga drugog tko je zakonito uao u zemlju. Isto je zabranio i Boji poslanik, stoji u priopenju. U drugoj izjavi Svjetsko udruenje islamskih uenjaka, iji je predsjednik Jusuf el-Kardawi, pozvalo je sve muslimane u svijetu na legalnu borbu putem svih raspoloivih pravnih mehanizama u vezi s antiislamskim filmom Nevinost muslimana. U saopenju IUMS-a pozivaju se svi muslimani da podignu optunicu protiv svih koji su na neki nain uestvovali u produkciji i izradi filma kojim se vrijea poslanik Muhammed, a.s. Borite se legalnim i legitimnim putem protiv svakoga tko je vrijeao islam i muslimane, navodi se u priopenju i dodaje da se film ne moe shvatiti kao djelo slobode govora jer direktno kri osnovne vjerske vrijednosti. Svjetsko udruenje islamskih uenjaka pozvalo je i Organizaciju islamske konferencije (OIC) da pokrene tubu protiv osoba koje su producirale antiislamski film. Takoer, pozvali su i sve ostale relevantne meunarodne islamske organizacije i institucije da im pomognu u vezi s pokretanjem naveden tube.

Doziranje uvreda islamskih svetinja


Ulica nije i nikada ne moe rjeavati pojave ovakve prirode. Mirni prosvjedi, kao izraz nezadovoljstva, uvijek su dobro doli. No, ubojstvo i pale ne mogu se niim opravdati. Muslimani, barem sada poslije arapskog proljea, imaju ansu uvesti promjene u svoja drutva na demokratski i miroljubiv nain te dokazati svijetu da su spremni suoiti se sa novim izazovima. Meutim, povijesno naslijee dugih diktatura i krenja temeljnih ljudskih prava teak je teret za svaku novu Vladu. Trebat e dugo godina da se stvari posloe i da se Vlade u muslimanskim zemljama ustabile. Mase mladih ljudi, koji su nezaposleni i koji nemaju strpljenja dugo ekati, mogu biti samo uteg u dugom procesu demokratskog izgraivanja muslimanskih drutava. S tim da se islam ne smije gledati kao suprotnost demokraciji. Muslimani imaju ansu demokratskim putem uvesti i erijjat ako to veina eli i to je njihovo legitimno pravo. Dobar su primjer Muslimanska braa u Egiptu, koji su godinama za vrijeme Mubarakove vladavine proganjani i ubijani, a hvala Bogu sada su demokratskim putem doveli svoga kandidata na elo najznaajnije arapske drave. Oito je da se muslimani nakon neuspjeha diktatura arapskog nacionalizma vraaju svojoj najveoj vrijednosti islamu. Samo se nadamo da e ga na ispravan i potpun nain razumjeti i u praksi primijeniti. Jer, primjer ubojstva amerikog veleposlanika argument je da jo nisu dobro razumjeli islam. Naravno, uvrede na raun poslanika Muhammeda, a.s., nisu prve, vjerojatno ni posljednje. Oni koji ele rat izmeu Zapada i islamskog svijeta to dobro znaju i uvrede na raun islamskih svetinja po potrebi doziraju. Ne zaboravimo da su predsjedniki izbori u SAD-u za mjesec dana, da je Barack Obama meu radikalnim kranskim grupacijama, koje su blie neofaizmu nego uenjima Biblije na koju se tako zduno pozivaju, detektiran kao musliman i izdajnik amerike ideje. Ne zaboravimo da Izrael zvecka orujem i stalno prijeti da e sam rijeiti pitanje iranskog nuklearnog programa, jer im Obamina administracija dovoljno ne pomae po tom pitanju. A kada smo kod toga, pretpostavimo da Iran posjeduje atomsku bombu i da je kani baciti na Izrael? Pa tko bi najvie stradao? Muslimani! Zato je apsurdan tvrdnja izraelske vlade o opasnosti iranskog nuklearnog programa. Da li su u cijelu priu umijeani i interesi vojno-industrijskog kompleksa i da se film sluajno pojavio ba pred amerike izbore neka ostane u zoni teorije zavjere?! Ono to je sigurno, takvi e rtvovati i vie nego nekolicinu amerikih diplomata samo da ostvare svoje interese. Nadamo se da nee uspjeti u svome naumu. Molim Allaha, d.., da razum nadvlada emocije, da mir zavlada umjesto rata i ubijanja, a Uzvieni e ve poniziti i kazniti one koji vrijeaju Njegovog poslanika Muhammeda, neka mu je mir i blagoslov. q Mirza MEI

Sarajevo
Grupa mladia mirno je protestirala u petak, 21. rujna 2012., poslije duma-namaza, ispred Gazi Husrev-begove damije u Sarajevu. Nosili su transparent na kojem je pisalo Smrt filmu Muslimanska nevinost i dijelili letke u kojima se navodi da je producent filma Sam Bacile Izraelac koji ivi u SAD-u. On je, tvrdili su, za ameriki list The Wall Street Journal izjavio: Muslimani su rak, te su potrebni insekti koji bi ih unitili, te istaknuo kako je film snimljen za potrebe Izraela. U hutbi, koja je taj dan odrana u Gazi Husrev-begovoj damiji, na film se osvrnuo i hafiz Ismet ef. Spahi, zamjenik reisu-l-uleme Islamske zajednice u BiH, koji je osudio nasilje koje se desilo u Libiji nakon pojave filma. Moram, kao i vi, da sudjelujem u fitnulucima koji se ovih dana deavaju. Jedan ameriki reiser je napravio film u kojem se najpogrdnije govori o Muhammedu a.s. i islamu. Muslimani umjesto da imaju dostojanstva i da to pretrpe, prave jo gori fitneluk ubistvo, tragediju. Na taj nain se ne moe djelovati. Ako vjerujemo u Kuran i Allaha, a vjerujemo, znamo da je Allah rekao: Poslanie, oni koji te napadaju ostat e bez spomena! Ne treba tu naa snaga, tu je Allahova snaga koja e one koji napadaju islam i muslimane ostaviti bez traga, rekao je Spahi. Dodao je da nitko od onih koji su kroz historiju vrijeali Muhammeda, a.s., nije postao veliki ovjek, ve ga je historija zaboravila. Zato muslimani, gore glavu! Muslimani trebaju imati dostojanstva da se dignu iznad ovog kalea, jer nekome je stalo da ukalja muslimane, naglasio je hafiz Ismet Spahi. q

SRPANJ/RUJAN 2012.

45

ivjeti islam

ISLAMSKE TEME: POSLANIK ISLAMA MUHAMMED, A.S. (VI)

Naini objave poslanstva (I)


Kada je posrijedi govor o poslanstvu kao najvanijoj, rekli bi sudbonosnoj, ljudskoj misiji, esto se namee sljedee pitanje: kako je pojedinac uope znao da je postao poslanikom da je upravo on od Allaha, d.., odabran da svome narodu propovijeda novu vjeru? Nesumnjivo je bilo teko, ne samo za sredinu u kojoj je ivio, nego i samom poslaniku, povjerovati i prihvatiti poslaniku misiju. Od obinog graanina, koji ivi svakodnevnicu i koga dobro poznaje njegova rodbina i njegovi prijatelji, preko noi poeti tvrditi da ostvaruje kontakt sa Viom Silom nesumnjivo je predstavljalo, u najmanju ruku, neizvjesnost, a u vie sluajeva i hrabar in, jer je takvim tvrdnjama skoro svaki poslanik svoj ivot dovodio u opasnost.1 Ni sam Muhammed, a.s., nije odmah povjerovao da je odabran za poslanika, kada mu je to priopio melek Dibril prilikom njihova prvog susreta na mekkanskom brdu Hira, krajem ramazana 610. godine. Bila je to prirodna ljudska reakcija na ok koji je Muhammed, a.s., doivio prilikom susreta sa duhovnim biem ogromne snage.2 Doivjeti prvo iskustvo susreta s Transcendentnim zasigurno je bilo teko. Prema islamskim vrelima, prvi znak neijega poslanstva bili su uestali snovi, koji su se na javi u potpunosti ostvarivali. Snovi su inae fenomen, i nijedan ovjek ne moe utjecati na njih, a samo su rijetki, i to opet poslanici, poput Jakuba/Jakova, a.s., i njegovog sina Jusufa/Josipa, a.s., znali protumaiti snove. Snova ima lijepih i ugodnih i runih i tekih (none more).3 Poslanici su upravo u snovima saznavali da su odabrani za uzvienu, ali i odgovornu misiju, te su putem snova dobivali prve naredbe da ire vjeru u Jednoga Boga. Muhammed, a.s., je priao svojim ashabima da je prije samog susreta sa Dibrilom na brdu Hira, kada je zapoeo silazak Kurana, posljednje Allahove Poruke, esto imao snove koji su se na javi u potpunosti ostvarivali.4 Nakon snova, poslanici su Objavu dobivali i drugim kanalima, odnosno nainima, a tefsirska znanost navodi nekoliko, razraujui i tumaei sljedei kuranski ajet: Nijednom ovjeku nije dano da mu se Allah obraa osim na jednom od tri naina: nadahnuem, ili iza zastora, ili da poalje izaslanika koji, Njegovom voljom, objavljuje ono to On eli. On je, zaista, Uzvien i Mudar! Na takav nain Mi i tebi (Muhammede) objavljujemo ono to ti se objavljuje. Ti nisi znao to je Knjiga niti si poznavao vjerske propise, ali smo je Mi uinili svjetlom pomou kojeg upuujemo one robove Nae koje elimo. A Ti, zaista, upuuje na Pravi put, na Put Allahov, kome pripada sve to je na nebesima i sve to je na Zemlji. I, eto, Allahu e se sve vratiti! (A-ura, 51-53) Iz hadisa Muhammeda, a.s., odnosno iz njegovo osobnog svjedoenja, znamo da je njemu osobno Objava dolazila na vie naina.5 Najei oblik sputanja Objave bio je kroz takozvanu zvonjavu zvona putem koje je melek Dibril dostavljao Muhammedu, a.s., odreene kuranske ajete. To mu je bio najtei nain primanja objave. Ashabi su svjedoili da je ak i Muhammedova, a.s., deva posrtala pod teinom Objave koju je Muhammed, a.s. primao u toku putovanja, a da je elo blagoslovljenog Poslanika bilo prekriveno gustim grakama znoja. Ponekad bi melek Dibril doao u liku ovjeka i pouavao Muhammed, a.s., o vjerskim propisima, a dva puta je Muhammed, a.s. vidio Dibrila u njegovom naravnom liku.6

Karakterne osobine poslanika


U povijesnom hodu ovjeanstva postojali su ljudi koji su po svojoj prirodi posjedovali sutinsku istou koja ih Boanskom milou predodredila da se uzdignu do najviih stupnjeva ljudskog znanja, te svojim duhovnim iskustvom dosegnu krajnje granice spoznajnog. Oni se po svom uzoritom ponaanju, znanju i djelima uzdiu iznad drugih obinih ljudi. Oni su svojim osjetilima vidjeli i percipirali stvari i pojave koje drugi ljudi ne mogu dokuiti. Takvi ljudi od Stvoritelja primali su Znanje koje se ne moe umetnuti u okvire nijedne od ovjeka uspostavljene znanstvene teorije niti znanstvene metodologije. To Znanje je Objava (Vahj) od Allaha, d.., a ti su ljudi Allahovi odabrani Poslanici, poslani da drugim ljudima osvjee njihov iskonsko znanje o njihovom Stvoritelju Bogu-Allahu, d.., i da ih poue o tajnama i smislovima ivota, kako ovoga tako i buduega vjenoga.7 Poslanstvo je dar koji se ne moe naslijediti, ne moe se stei ni kupiti, niti se moe lanim predstavljanjem ostvariti. Samo Dragi Allah zna gdje, kada i tko je mogao ponijeti najvee breme ljudske odgovornosti. Allah, d.., u Kuranu naglaava da je izbor osobe za najodgovorniju misiju Njegova Volja. Allah najbolje zna kome e povjeriti Svoje poslanstvo! (El-Enam, 124) Iz kuranskih kazivanja o prijanjim poslanicima, ali i ivoga primjera iz ivota Muhammeda a.s., koje je za razliku od prijanjih poslanika do u detalje sauvano, znamo da je Allahove poslanike krasila nesvakidanje moralne osobine i najljepe ljudske kvalitete. To su bili najbolji izdanci cjelokupne ljudske vrste. Oni su svojim svakodnevnim ponaanjem kao ljudi od krvi i mesa bili uzori drugim ljudima i istinski ivotni uitelji. Osobnim primjerom, svojom dubokom i nepatvorenom vjerom, svojom ljubavlju prema blinjemu svome, pa ak i prema neprijateljima, uspinjali su se na takve visine ljudskosti, koje obini ljudi ponekada ne mogu razumjeti. Ali ih trebaju nastojati oponaati u najpozitivnijem smislu te rijei.8 Izvor poslanikova znanja i ponaanja bila je Boja Objava. No i prije uzviene i odgovorne poslanike misije, poslanici su po svemu bili najuzoritiji u svome narodu. Allah, d.., ih je na razliite naine titio da ne zastrane poput svojih sunarodnjaka i prije nego su primili

46

PREPORODOV JOURNAL 143

ivjeti islam
Objavu.9 Kada su u pitanju bile svakodnevne djelatnosti mogli su imati krive procjene. Naime, drugi su ljudi mogli imati bolje znanje i bolje procjene,10 no, poslanici su bili nepogreivi u uspostavi Allahove vjere i Zakona. Odlika i prednost poslanika nad ostalim ljudima ogleda se u tome da ih Allah, d.., nije ostavljao da lutaju u svojoj pogreci, ma makar bila i zanemariva u usporedbi sa grekama drugih ljudi. Nekada bi ih Allah, d.., korigirao, pa ak i otvoreno kudio, ako bi uinili krivu procjenu ili se svojim ponaanjem odmakli od savrena puta. Kuran navodi primjer Musa, a.s.11 Jedan od najodabranijih Allahovih poslanika u mladosti je nenamjerno u jednoj banalnoj svai ubio ovjeka, ali to nije sprijeilo Allaha, d.., da mu povjeri poslanstvo i objavi jednu od etiri velike Knjige Tevrat/Toru. To samo govori da se nijedan poslanik nije izdizao iznad svojih ljudskih granica omeenih ovim pojavnim svijetom i zemaljskim zakonitostima. Poslanici su iskazivali ljutnju uvijek kada bi se krio Allahov poredak i Zakon. Musa, a.s., je kasnije oslobodio cijeli idovski narod iz okova faraonova robovlasnitva te ih doveo do obeane zemlje Palestine i jedan je od ulu-l-azma/najodabranijih Allahovih poslanika. Allah, d.., je odlikovao jedne poslanike nad drugima, Allah d.. najbolje zna zato, ali vjerojatno zbog teine misije i odgovornosti koju su imali pojedini poslanici. Tako moemo kazati da je Ibrahim, a.s., kao poslanik bio na viem stupnju od svojih sinova Ismaila i Ishaka, a.s./Jimaela i Izaka, koji su takoer bili Allahovi poslanici, kao to je Musa/Mojsije, a.s., bio na viem stupnju od svog brata Haruna/Arona, a.s., koji je takoer bio Boji poslanik. Za najodabranije poslanike u islamskoj literaturi koristi se termin Ulul-Azm i prema veini islamskih uenjaka to su bili: Nuh/Noa, Ibrahim/Abraham, Musa/Mojsije, Isa/Isus i Muhammed, a.s. Argumenti za navedeni stav su sljedei kuranski ajeti: On vam propisuje u vjeri isto ono to je propisano Nuhu i ono to objavljujemo tebi (Muhammede) i ono to smo naredili Ibrahimu i Musau i Isau: Pravu vjeru ispovijedajte i u tome se ne podvajajte! Teko je onima koji Allahu druge ravnim smatraju da se tvome pozivu odazovu. Allah odabire za Svoju vjeru onoga koga On hoe i upuuje u nju onoga ko Mu se iskreno obrati. (E-ura, 13) Mi smo od vjerovjesnika zavjet njihov uzeli, i od tebe (Muhamede), i od Nuha, i od Ibrahima, i od Musaa, i od Isaa, sina Merjemina, vrst smo zavjet uzeli. (El-Ahzab, 7)12 Neke od tih poslanika odlikovali smo vie nego druge. S nekima od njih je Allah govorio, a neke je za vie stepeni izdigao. A Isau, sinu Merjeminu, jasne smo dokaze dali i Dibrilom ga podrali (El-Bekara, 253) (Nastavlja se)
Biljeke:
1 Kuran nam kazuje da su brojne poslanike pripadnici njihova naroda optuivali da rue stari poredak i prijetli im smru. Zakunite se najteom zakletvom rekoe da emo nou njega i porodicu njegovu ubiti, a onda njegovom najbliem krvnom srodniku rei: Mi nismo prisustvovali pogibiji porodice njegove, mi, zaista, istinu govorimo. (An-Naml, 49) Ajet spominje poslanika Saliha, a.s. i pokuaj njegova naroda da ga ubiju. 2 Predaja nam kazuje da se Muhammed, a.s., poalio svojoj supruzi Hatidi za svoje teko psihiko stanje i sumnju da su ga dinni/demoni napali. No, ta prva reakcija njegove voljene supruge Hatide pomogla je Muhammedu, a.s, da se smiri pone razmiljati u drugom pravcu i prihvaati da je upravo on odabran da po zadnji put svim ljudima dostavi Allahovu Poruku. To mu je potvrdio i ueni kranin Vereka ibn Nofvel, Hadidin roak. Tumaei Stari i Novi zavjet, Vereka je Muhammedu, a.s., odmah prokomentirao njegov susret sa Dibrilom kao iskustvo koje su imali i prijanji poslanici poput Mojsija. 3 Prema islamskom uenju lijepi snovi su od Allaha d.. i o njima moemo priati samo prijateljima, a runi snovi su od ejatana. Takve snove ne bi smjeli nikome priati, nego zamoliti Allaha, d.. da nas sauva od posljedica tih snova ili ostvarenja. 4 Hazreti Aia, r.a., najmlaa Poslanikova supruga je priala: Prvo to je prethodilo objavi Bojeg poslanika bili su istiniti snovi. Sve to bi vidio u snu dolazilo bi poput svjetla dana. Kasnije je Muhammed, a.s., zavolio samou, te bi se osamljivao u peini Hira. Tu je boravio u pobonosti i provodio brojne noi u molitvi ne silazei svoji-

ma. Za to bi se, prethodno, opskrbio hranom. Kasnije bi se povratio Hatidi i opet se opskrbio kao i ranije i sve tako dok mu ne stie Istina, a on u peini Hira. Melek Dibril mu je doao i rekao: Ikre ...! Ui ...! (Buharija, tom I., str. 23). 5 U tefsirskoj literaturi navode se sljedei naini dolaska objave Bojim poslanicima: menamom, tj. da se ona dostavi u snu. Kuran ovu vrstu dostave spominje u sluaju Ibrahima, a.s., kojem je putem sna nareeno da treba rtvovati svog sina Ismaila; Ilhamom , tj. nadahnuem : Poslanik Muhammed, a.s., esto je spominjao da mu je neto saopeno na ovaj nain, kao npr.: Duh svetosti je udahnuo u moju nutrinu tj. nadahnuome je : da niko nee umrijeti dok ne iscrpi svoju nafaku pa, stoga, bojte se Allaha i lijepo traite opskrbu!; Rujom , tj. dostavljanjem u srce. Kae Muhammed a.s.:Ruhu -l- kuddus (Dibril) dostavi mi u srce...Iza zastora , tj. neposredno Allahovo obraanje poslaniku govornim izrijekom tako da on uje taj govor i razumije njegov smisao, kako je to bilo s Musaom, a.s.; Tebligom , tj dostava Objave posredstvom povjerenika Objave, meleka Dibrila, a.s. , to je kod poslanika bilo preteito. Iz nekih hadisa se razumije da je Muhammed a.s. najee primio Objavu tako da mu se pojavio melek donosei Objavu u obliku zvonjave zvona. Vie vidjeti: http://hr.scribd.com/doc/91433864/OBJAVA-VAHJ 6 Prvi puta Muhammed, a.s., je vidio Dibrila prilikom njihova prvog susreta u ramazanu 610. godine u blagoslovljenoj noi Kadr, a drugi puta za vrijeme nonog uznesenja u nebeske sfere ili Isra i Mirada, kada je svim muslimanima propisana molitva pet puta na dan. Dihje el-Kelbi je bilo ime osobe u ijem liku je melek Dibril dolazio poslaniku Muhammedu, a.s., i puavao ga propisima vjere. 7 Muhamed Abduhu, Risala Et-tewhid, str. 111. 8 Vie o ovoj temi pogledati, Ahmed Behdet, str. 73-78. 9 Muhammed, a.s., je pripovijedao da je u mladosti nekoliko puta elio prisustvovati svetkovinama koje su tadanje Mekelije organizirali u ast njihovih predislamskih boanstava, no, svaki put bi se Muhammed, a.s. onesvijestio te je bio onemoguen. To je tumaio izravnom Allahovom, d.., intervencijom kako bi njegova dua ostala potpuno ista i spremna primiti polog konae Objave. 10 Kada je Muhammed, a.s., uinio hidru u Medinu, vidio je kako ljudi kaleme palme radi boljeg uroda. Na prvu mu se to nije svidjelo, jer je vjerojatno mislio kako ashabi trebaju pustiti da se takve stvari odvijaju bez upliva ljudskih ruku, pa je to i zabranio. No , kada je rod umanjio i kada su se neki ashabi poalili on je rekao: Ako u tome (kalemljenju) bude korist, prakticirajte to, jer i ja imam pravo na svoj stav (u ovosvjetskim pitanjima), a ako ne bude koristi, moj vas stav ne obvezuje. Meutim, kada vam neto kazujem od Allaha, to prihvatite, jer ja nikada neu iznijeti potvoru na Uzvienog Allaha. (Muslim) 11 I on (Musa) ue u grad neopaen od stanovnika njegovih i u njemu zatee dvojicu ljudi kako se tuku, jedan je pripadao njegovu, a drugi neprijateljskom narodu, pa ga zovnu u pomo onaj iz njegova naroda protiv onog iz neprijateljskog naroda, i Musa ga udari akom i usmrti. Ovo je ejtanov posao! uzviknu on je, zaista, otvoreni neprijatelj koji u zabludu dovodi! Gospodaru moj, ree onda ja sam sam sebi zlo nanio, oprosti mi! I On mu oprosti, On, uistinu, prata i On je milostiv. (Al-Qasas, 15-16) A kada se naljutio na svoj narod, jer su umjesto Allaha, d.., prihvatili zlatno tele za boanstvo, razlupao je ploe na kojima su bile zapisane Allahove zapovijedi. 12 Ibrahima, a.s, je Allah s.w.t.a. odlikovao s tim to ga je uzeo za halila Svoga prijatelja: Ko je bolje vjere od onoga koji se iskreno preda Allahu, inei jo i dobra djela, i koji slijedi vjeru Ibrahimovu, vjeru pravu? A Ibrahima je Allah uzeo za prijatelja. (En-Nisa, 125) Musa, a.s., je odlikovan nad Allahovim poslanicama i time to je Allah Uzvieni razgovarao sa njim. Kae Allah Uzvieni: O Musa ree On Ja sam tebe odlikovao nad ostalim svijetom poslanstvom Svojim i govorom Svojim. Ono to ti dajem uzmi i zahvalan budi! (El-Araf,144) Isa, a.s., je odlikovan s tim to je Njegova rije koju je dostavio Merjemi, radijallahu anha, i duh od Njega Uzvisenog govorio je ljudima dok je bio u beici i kao malo dijete. Muhammed, a.s, je odlikovan zavretkom i puninom poslanike misije. On je sukus svih prijanjih poslanikih uenja, normi i moralnih osobina i time to je posljednji Boji poslanik. q

Mirza MEI

SRPANJ/RUJAN 2012.

47

[ 42

7]

greb-V3.indd 7

Katalog Zagreb-V3.indd 42

6.6.2012 8:10:21

11 ]

6.6.2012 8:10:26

[ 52

Katalog Zagreb-V3.indd 33

Katalog Zagreb-V3.indd 52

FOTOGRAFIJE NIANA POSUENO VRIJEME


AUTOR FOTOGRAFIJA: FARUK IBRAHIMOVI

You might also like