Professional Documents
Culture Documents
Film i udbenik Moramo odgojiti politiku elitu Jakob i Dervo brane BiH Prijedorski inferno
PRIJEDLOZI PROMJENA USTAVA BIH PRIJEDOR 1992.-2012.: SJEANJE NA KONCLOGORE SMRTI FILM NEVINOST MUSLIMANA REAKCIJE I POSLJEDICE
Razum iznad emocija
BONJACI U HRVATSKOJ Najmlai hrvatski ravnatelj ..................................................................................... 4 Maraton ponosa i tuge ............................................................................................. 6 Sjeanje na Srebrenicu ............................................................................................. 7 Zloin planetarnih razmjera ................................................................................... 9 Bajramska poruka ..................................................................................................... 11 Inauguracijska sveanost ....................................................................................... 12 Ljepota Allahove rijei .............................................................................................. 13 HRVATSKA Dokumenti u korist BiH ........................................................................................... 14 Ubij me njeno ........................................................................................................... 16 INTERVJU MUSTAFA CERI Moramo odgojiti politiku elitu ............................................................................ 17 BOSANSKI BAROMETAR Jakob i Dervo brane BiH ........................................................................................... 21 Nunost globalnog razmiljanja ........................................................................ 23 Prijedorski inferno .................................................................................................... 25 Otkud se pojavljuje entitet RS? .......................................................................... 28 IZ SVIJETA Miris arapskog proljea ........................................................................................... 31 KULTURA Bosno moja poharana ............................................................................................ 34 Bar mitzvah Bejahad ............................................................................................... 35 Laureati zajednitva i dostojanstva ................................................................. 36 Meunarodni etno projekt ................................................................................... 38 Ljepota izvornog folklora ..................................................................................... 39 Bonjaka poezija i povijest ................................................................................ 40 PRIE IZ BOSNE ovjek eljan Bosne ................................................................................................ 42 DIJALOG CIVILIZACIJA Razum iznad emocija ............................................................................................. 44 IVJETI ISLAM Naini objave poslanstva (I) ................................................................................. 46
UVODNIK
Uvodna rije
Film i udbenik
Ne tako davno, 2006. godine, danski list Jylland-Posten objavio je uvredljive karikature Bojeg poslanika Muhammeda, a.s., nakon ega su irom Bliskog istoka, u Aziji i Africi izbile nasilne demonstracije u kojima je ubijeno najmanje 50 osoba. irom svijeta su zatim uslijedile rasprave iznenaenih intelektualaca razliitih profila i svjetonazora, brojne politiko-ekonomske i socioloko-religijske analize, sve s ciljem da se utvrde uzroci nezadovoljstva, te granica slobode govora i izraavanja miljenja (mrnje) ispod koje se ne smije ii. est godina kasnije ispostavilo se da oni koji ele kaos i nasilne reakcije muslimana dobro znaju gdje je crvena linija. Slian epilog, ali u mnogo razornijem obliku, imalo je postavljanje trailera filma Nevinost muslimana (Innocent of Muslims) na internet, na godinjicu teroristikih napada na New York i Washington 11. rujna. Niskobudetni amaterski uradak, u najboljoj tradiciji islamofobnih djela, istie se uvredama. U njemu su muslimani prikazani kao nemoralni i nasilni, a poslanik Muhammed, a.s., kao psiholoki nestabilan razbojnik, prevarant, laljivac, enskar i pedofil. Svjesno usmjerena provokacija na 9/11 izazvala je ruilaku lavinu dogaaja: viednevne antiamerike demonstracije u 20-ak zemalja irom svijeta, napade na diplomatska predstavnitva i, to je najgore, desetine poginulih. Meu njima su i etvorica Amerikanaca: veleposlanik Christopher Stephens i trojica zaposlenika u amerikom konzulatu u Bengaziju, u Libiji. Za neupuene vjerojatno je neshvatljivo kako je jedan umjetniki loe uraen filmski uradak mogao izazvati takve posljedice. Namjerno ga ne zovemo filmom jer je naprosto negledljiv, a i zato to se radi samo o traileru. Naime, video na You Tubeu, koji nosi naslov Nevinost muslimana 74 min, zapravo je 14-minutni trailer koji se ponavlja nekoliko puta. Potpisuje ga Nakoula Basseley Nakoula (ili Sam Bacile, kako se lano predstavljao), egipatski Kopt s prebivalitem u Americi i debljim policijskim dosjeom i zatvorskim iskustvom zbog proizvodnje metamfetamina, financijskih prijevara s kreditnim karticama i lanog predstavljanja. Obmanuo je i lanove glumake ekipe koji su mislili da snimaju akcijski, pustolovni film B-produkcije Pustinjski ratnik, s glavnim junakom po imenu George. Meutim, Nakoula i antidihadist Steve Klein, desniar i suradnik na scenariju, zapravo su eljeli radikalnim muslimanima otkriti injenice i dokaze o proroku Muhammedu, to su postigli naknadnim brisanjem originalne i montaom nove naracije. Uspjeli su jer su injenice i dokazi otkriveni: duh sukoba civilizacija ponovo je izaao iz boce! Islamska i zapadna civilizacija, za koje mnogi kau da su sudbinski vezani poput sijamskih blizanaca, sve vie se udaljavaju jedna od druge u smjeru sukoba, a ne saveza civilizacija. S jedne strane, rastua islamofobija, a s druge, sve izraenija zapadofobija. Pritom se zaotrava sukob izmeu dvije temeljne vrijednosti na kojima poivaju: slobode izraavanja, na Zapadu i svetosti vjere, u muslimanskim zemljama. Da li je Samuel Huntington, ipak, bio u pravu? Pogreno bi bilo misliti da se iza brojnih demonstracija kriju samo opravdani vjerski motivi. Protesti su u velikom obimu bile politike prirode, kao posljedica revolucionarnih gibanja na Bliskom istoku, pri emu je trailer filma Nevinost muslimana bio samo tempirani okida. Brojni analitiari smatraju da su opravdano nezadovoljstvo muslimana zbog vrijeanja Poslanika, a.s., iskoristili radikalni politiari, od Libije, preko Tunisa i Egipta do Jemena, kao povod za politiziranje i manipulaciju masama, pozicioniranje u borbi za prevlast u okviru Arapskog proljea. Trailer je iskoriten za izraavanje nezadovoljstva zbog loeg politikog, drutvenog i ekonomskog stanja, desetljea amerike/zapadne politike sile i ekonomske eksploatacije. Zbog bezrezervne podrke Izraelu i rata protiv terorizma s brojnim kolateralnim/civilnim rtvama i antiislamskim skandalima, za mnoge muslimane irom svijeta SAD nisu simbol demokracije i uvara ljudskih prava, nego nepravde i poniavanja Veliki sotona. S druge strane, umjesto ruilakih demonstracija kojima se alje pogrena poruka o nasilnim muslimanima i netolerantnom islamu, pitanje je u emu se sastoji adekvatna civilizirana reakcija? Moda su najbolji odgovor na takvo pitanje dali muslimani okupljeni u britanskoj organizaciji Discover Islam UK, koji su tiskali i distribuirali 110.000 primjeraka Kurana i Sire (biografije) poslanika Muhammeda, a.s. Ili odgovor dolazi iz Katara, gdje je objavljeno da produkcijska kua Nur namjerava izdvojiti ak 450 milijuna dolara za snimanje igranog filma o ivotu Poslanika islama, a.s. Ili su rjeenje sudske tube i zakoni kojima e se sankcionirati islamofobija (poput antisemitizma). Kakva je situacija u naoj domovini Hrvatskoj? Prvih nekoliko dana demonstracija nije bilo nimalo ugodno gledati izvjetaje s nekih hrvatskih TV-stanica u kojima je uz slike spaljenih amerikih zastava i antiamerike parole upotrebljavan neprimjeren izraz pobjenjeli muslimani. Nakon toga, shvaajui pozadinu problema i neprimjerenost kvalifikacija (da li?), retorika je promijenjena. Ovdje po tko zna koji puta treba istaknuti nespornu injenicu da Hrvatska ima najbolje rijeeno muslimansko pitanje u Europi, model utemeljen na principima prava, tolerancije, uvaavanja i materijalne pomoi. Redovni izravni prijenosi bajramskih sveanosti i nedavne inauguracije novog zagrebakog muftije Aziza Hasanovia, te prilozi u emisijama s manjinskom i duhovnom tematikom na HTV-u, svijetli su primjeri medijske prezentacije islama i muslimana kakvih nema niti u mnogim muslimanskim zemljama. Osim toga, lijepo je i saznanje da je najvie odlikovanje povodom ovogodinjeg Dana neovisnosti RH, Velered kralja Dmitra Zvonimira s lentom i Danicom, potpuno zaslueno dobio umirovljeni muftija evko Omerbai. Ali Ono to smeta i izaziva nezadovoljstvo su interpretacije napisane u nekim udbenicima, u kojima se stvara iskrivljena slika o islamu i Bojem poslaniku Muhammedu, a.s. Za ilustraciju, neka poslui udbenik za 6. razred osnovne kole Povijest 6, u izdanju Alfe iz Zagreba, 3. izdanje iz 2009. godine. U petom poglavlju Europa i islamski svijet, u tekstu pod naslovom Prorok Muhamed i islam, str. 96/97., pie sljedee: Trgovac iz Meke, imenom Muhamed, ivio je krajem VI. i poetkom VII. stoljea. Upoznavi se s kranskom i idovskom vjerom koja je propovijedala vjeru u jednoga Boga, odluio je utemeljiti novu vjeru koja e ujediniti dotad razjedinjena arapska plemena. Stoga je i on zapoeo propovijedati vjeru u jednoga boga. Vrhovno boanstvo nove vjere islama je Allah, a sljedbenici islama nazivaju se muslimani. Muhamed je sebe smatrao Bojim prorokom. Moramo se zapitati, kakva se slika o islamu i Poslaniku, a.s., prua hrvatskoj djeci u prvoj kolskoj informaciji? Pojednostavljeno otprilike ovakva: Trgovac Muhamed, koji se smatrao Bojim prorokom, odluio je utemeljiti novu vjeru s ciljem da ujedini razjedinjena arapska plemena. Dakle, pogreno i manipulativno iz mnogo razloga, koje nemamo prostora objanjavati. Takvih primjera, sigurni smo, ima i u drugim udbenicima i osnovnokolskim i srednjokolskim. Pred novim sastavom Meihata Islamske zajednice u Hrvatskoj i Ministarstvom obrazovanja RH stoji odgovoran zadatak. q Ismet ISAKOVI
SRPANJ/RUJAN 2012.
BONJACI U HRVATSKOJ
Od izbjeglice do ravnatelja
Ispriajte nam svoj ivotni i politiki put, sigurno je zanimljiv. Na ovu sam dunost doao kao mladi kadar Hrvatske narodne stranke liberalnih demokrata. S obzirom da je DZM-u resorno Ministarstvo gospodarstva, od ministra i prvog potpredsjednika Vlade, gosp. Radimira aia dobio sam ansu. Ali nije sve tako jednostavno! Roen sam u Prijedoru 1981. godine. 1992. s roditeljima stiem, kao izbjeglica, u Zagreb gdje sam zavrio Osnovnu kolu i 10. gimnaziju Ivana Supeka. Studirao sam na Pravnom fakultetu i diplomirao 2008. godine. Nedugo nakon diplome zaposlio sam se kao odvjetniki vjebenik u Odvjetnikom drutvu karica i partneri. U idue tri godine poloio sam i pravosudni ispit te se upisao u Imenik odvjetnika. U stranci sam aktivan 10 godina, a obnaao sam i dunost predsjednika Mladih HNS-a. Vrlo ste mladi, a ve na odgovornoj funkciji. Kako to komentirate? HNS je uvijek imao, a i sada ima, poprilian broj mladih aktivista, samo to do sada nije imao priliku povjeriti im najodgovornije dunosti u pojedinim tijelima izvrne, upravne ili zakonodavne vlasti. Smatram da treba dati priliku mlaim ljudima jer ako od 10 mladih ljudi koje se promovira njih est odradi posao dobro, ova drava je time samo dobila na kvaliteti. ak i pod cijenu pogreke zbog neiskustva. Smatram da je nuno kadrovski osvjeiti upravnu vlast. Dananja se vlast okruila mlaim ljudima, zapravo, dobar je to spoj mladosti i iskustva jer nitko nije bogomdan zbog godina. Netko je oito smatrao da sam svojim obrazovanjem i afinitetima adekvatna osoba za elno mjesto Dravnog zavoda za mjeriteljstvo. Kako se snalazite na ravnateljskom mjestu u Zavodu? Nije bilo jednostavno, ali mislim da sam sad ve se snaao. Posao jednostavno natjera na brzo uenje i prilagoavanje. Sada vie nema isprika za pogreke ili eventualni neuspjeh. Svjesno sam preuzeo odgovornost i dat u sve od sebe da Zavod na najbolji mogui nain odgovori zahtjevima trita i svih graana, krajnjih korisnika zakonitih mjerila. Zavod se bavi zakonskim mjeriteljstvom, osigurava tonost i ispravnost zakonitih mjerila na tritu Hrvatske. Mjerila su to s kojima se svakodnevno susreemo: od brojila elektrine energije, vodomjera, plinomjera, vaga, pa do tlakomjera, termometara, taksimetara, mjerila brzine itd. Takoer se bavimo i nadzorom predmeta od plemenitih kovina, te homologacijom motornih vozila. Od 2003. godine u naem sastavu vie nije temeljno ili znanstveno mjeriteljstvo iji je zadatak uspostava dravnih etalona, mjernih jedinica meunarodnog sustava jedinica, uspostava slijeda i jedinstvenosti mjerenja u Hrvatskoj usporedbom s meunarodnim etalonima te razvoj novih mjernih metoda. Izmjenama Zakona o mjeriteljstvu od 2007.
Ismar Avdagi godine stvorena je pretpostavka izmjetanja temeljnog mjeriteljstva u Hrvatski mjeriteljski institut, koji je u ingerenciji Ministarstva znanosti. U radu i razvoju zakonskog mjeriteljstva vana nam je meunarodna suradnja. Zastupamo Republiku Hrvatsku pri WELMEC-u (Europska suradnja u zakonskom mjeriteljstvu) u radu ijeg sam Odbora nedavno sudjelovao u poljskom Krakowu, kao i pri OIML-u (Meunarodna organizacija za zakonsko mjeriteljstvo). Dravni zavod za mjeriteljstvo je uz Hrvatski zavod za norme i Hrvatsku akreditacijsku agenciju dio hrvatske infrastrukture kvalitete. Od udruga blisko suraujemo i s Hrvatskim drutvom za kvalitetu te CROLAB-om. U ime DZM-a lan sam i Savjeta za vizualno oznaavanje hrvatskih proizvoda, koji dodjeljuje oznake Izvorno hrvatsko i Hrvatska kvaliteta pri Gospodarskoj komori. Ima li u zakonskom mjeriteljstvu novotarija, pogotovo onih tehnike prirode? Trenutno radim na novom Zakonu o mjeriteljstvu koji bi trebao biti suvremeniji i odgovoriti svim zahtjevima trita, pogotovo u kontekstu ulaska u EU. Mijenjat emo i zastarjeli Zakon o nadzoru predmeta od plemenitih kovina iz 1993. godine. Tehnologija se nezaustavljivo mijenja i ponekad je zakonske norme i institucije teko mogu pratiti. Vrijedi istaknuti daljinsko oitavanje obraunskih mjerila kao to su brojila elektrine energije, mjerila toplinske energije, plinomjeri, vodomjeri. To e pojednostaviti sustav naplate, pojeftiniti ga. Tehnologija se, jasno, razvija neovisno o Zavodu. A to znai da moramo kontinuirano educirati kadrove. Koliko je zaposlenih u Zavodu? Tono 94. Za tri godine Zavod e prirodnim odljevom ostati bez 30% kadrova, neu ih morati rezati, kakav je trend u dravnoj upravi. Ovdje su nuna specifina znanja i vjetine, ali bilo je, kao i svuda, nesvrsishodnog zapoljavanja. Okvirno, mogue je zaposliti jo 40 ljudi. Ipak, ovlasti emo veinom prenositi na gospodarstvo, na privatni sektor. Jasno, prerogative ostaju i Zavodu, on e i nadalje kontrolirati trite zakonitih mjerila u Republici Hrvatskoj. to je s hrvatskim proizvodima s Halal certifikatom? Halal certificiranje je velika trina prilika, kako za privlaenje turista iz preteito islamskih zemalja, ali i za izvoz hrvatskih pre-
BONJACI U HRVATSKOJ
hrambenih proizvoda u te zemlje. Neki nai hoteli ve imaju takav certifikat. Ministrica vanjskih poslova ga. Vesna Pusi, a i potpredsjednik Vlade gosp. Radimir ai, esto govore o Turskoj kao o hrvatskom stratekom partneru u ovom dijelu Europe. Na ovogodinjem ljetovanju sam upoznao Ersina Akarlilara, mladog turskog poduzetnika i osnivaa velike tekstilne tvrtke i brenda Mavi Jeans. Ne vidim zapreke da investiraju kod nas u tekstilnu industriju. normalnom drutvu, u tolerantnoj sredini. Kada se upoznajem s nekim, istina je, moram jo po nekoliko puta ponoviti i ime i prezime, neobino je. Najee razmiljam o manjinskom, nacionalnom, u vrijeme traginih obljetnica, proizalih iz rata. Kada drugi vide vrline nae razliitosti, najbolje je promoviramo! Jeste li ve bili u Konvoju za Srebrenicu, u Potoarima? Jo ne, iako mislim da mi je to dunost. Teko se sa svim tim suoavam jer su i moji sugraani teko stradali i sve me to vraa u 1992. godinu. Nisam, naalost, otiao na nedavnu godinjicu zatvaranja logora u Omarskoj kraj Prijedora, ali svatko se s tim nosi na svoj nain. Za moj grad, za oko 6.000 stanovnika, bila su namijenjena tri logora: Omarska, Keraterm i Trnopolje. Blizu je i bio i banjaluki logor Manjaa. Jo je dosta nestalih, neidentificiranih iz masovnih grobnica. Mnogih ljudi koje sam poznavao vie nema jer su ivot skonali u logorima smrti. Osjetim ponekad srdbu, na sreu, to nikad ne pree u mrnju, nadvladavam te negativne osjeaje. Ne mogu rei da ikoga mrzim, ali mi je u 11. godini prekinuto djetinjstvo, sve sam jako dobro upamtio. Moja obitelj i rodbina je relativno dobro prola, spasila glavu, ali to malo ljudi iz mog kraja i u cijeloj BiH moe rei. Traumatsko je to iskustvo. Rado se sjetim i onih ljudi koji su nam pomagali, bilo je i takvih, hrabrih i zato nikad neu generalizirati i rei da su svi isti. Bilo je susjeda koji su nas sve u zgradi uvali i doslovno hranili jer su mnogi Bonjaci ostali bez posla. Moja obitelj i ja nikad neemo zaboraviti tu podrku, zahvalni smo. Koju glazbu sluate, to sam to ula iz zvunika kad sam ulazila u Va ured? Bio je to EKV, pjesma Kao da je bilo nekad. Sluam rado glazbu, mada ne vie kao prije. Teko mi se odrediti stilski u glazbi jer je danas sve nekakva mjeavina. Ali ako bih morao nekog istaknuti, mogu rei da sam fan Davida Bowiea, The Clasha, Ramonesa i Perl Jama. Od domaih bendova odrastao sam na novovalnim bendovima: EKV-u, Azri i Haustoru, a i kasnijih bendova poput LET 3, KUD Idijoti, TBF, Hladno pivo. Prije sam puno vie iao na koncerte, pa ak i svirao gitaru u Osnovnoj i Srednjoj koli. U Prijedoru sam polazio Glazbenu kolu. U zagrebakom kvartu Preko smo kao klinci imali i neki bend. itali ste na Preporodov Journal? HNS prima va asopis, itao sam ga tamo. Nitko nije izdvojeni otok, tako da nisam ba pristalica getoiziranja manjina. Smatram da je pravi put puna integracija u drutvo, pri tom ne mislim na asimilaciju. Smatram da svim problemima koji manjina ima treba dati pravo javnosti i nastojati senzibilizirati drutvo. Pratite teme koje se ne tiu samo klasine manjinske problematike i to mi se svia. Volio bih proitati vie tekstova iz suvremene kulture, npr. o bosanskoj kinematografiji, o suvremenoj glazbi. Volio bih znati to je novo s Edom Maajkom, sa Letu tuke, mostarskom grupom Zoster ili s Damirom Imamoviem i njegovim sevdah-projektima. Proitati razgovor s talentiranim redateljem Oliverom Frljiem. Sugovornik ne mora nuno biti Bonjak ili Bonjakinja, iako se radi o bonjakom manjinskom asopisu. Dosta je ljudi koji nose taj kreativni bosanski duh. Sve stupove bosanske kulture osjeam kao svoje, bez obzira na nacionalni prefiks. I Maka Dizdara, Meu Selimovia, Ivu Andria, Petra Koia i A. B. imia. Kao i Branka opia odrastao sam na Jeurki Jeiu i Nikoletini Bursau. Jo uvijek znam pogledati i skeeve Top liste nadrealista, pa ak i problematini Kusturica nam neto kazuje o nama. q Edina SMAJLAGI
SRPANJ/RUJAN 2012.
BONJACI U HRVATSKOJ
Sudionici ultramaratona Vukovar - Srebrenica koje su stradale u proteklom ratu, neovisno na vjeru i nacionalnost", kae Elvir Rakipovi koji se do sada ve pet puta naao na pobjednikom postolju ultramaratona Zagreb-Vukovar. Maratonci su u Potoare stigli 10. srpnja 2012. gdje su se sastali s preko 7.000 uesnika Mara mira od Nezuka i epe do Srebrenice, koji su propjeaili oko 80 km putem kojim su se tisue Bonjaka u srpnju 1995. godine pokuale probiti iz Srebrenice prema slobodnom teritoriju. Uesnici Mara doli su iz svih krajeva BiH, ali i mnogih europskih zemalja, SAD-a i Australije, a preko 500 biciklista je u ast sjeanja na Srebrenicu dolo iz Bihaa. Svi su oni 11. srpnja 2012. odali poast 520 Srebreniana iji su posmrtni ostaci pokopani toga dana. Prema rijeima predsjednika VBNMGZ Kemala Bukvia organizatori se nadaju da e se u studenom 2012. moi organizirati uzvratni ultramaraton na relaciji Srebrenica-Vukovar u ast branitelja herojskog Vukovara. Istovremeno, ideja o ultramaratonu na relaciji Vukovar-Srebrenica dobila je veliku podrku i mnogi su izrazili elju da u njemu uestvuju idue godine na 18. godinjicu srebrenikog genocida. q Sena KULENOVI
Mirsad Veladi (53) iz Daruvara je umirovljeni doasnik HV i branitelj Domovinskog rata. Ranjen je 1992. godine u selu Kusonje kod Pakraca, HRVI 40%. Duko trbac (51) iz Zagreba je umirovljeni doasnik HV i dragovoljac Domovinskog rata. Ranjen je u Pakracu 11. prosinca 1991. godine, HRVI 50%. Godine 2007. je istrao relaciju od kabrnje do Bleiburga. Do sada je pet puta trao ultramaraton od Zagreba do Vukovara/ Ovara. Mladen Hodak (45) iz Zagreba je djelatnik T-coma. Godine 2007. je istrao relaciju od kabrnje do Bleiburga. Dva puta je trao ultramaraton od Zagreba do Vukovara/Ovara. Elvir Rakipovi (41) iz Osijeka je umirovljeni asnik HV i dragovoljac Domovinskog rata. Ranjen u Ernestinovu 21. studenog 1991. godine, HRVI 20%. Jo uvijek dri aktualni rekord HV-a u tranju na 100 km istran 1999. godine u vicarskoj. est puta je trao ultramaraton od Zagreba do Vukovara/Ovara i pet puta bio na pobjednikom postolju. Sva etvorica su prole godine istrala ultramaraton od Solina do Vatikana dug oko 1.200 km. q
BONJACI U HRVATSKOJ
Sjeanje na Srebrenicu
U povodu obiljeavanja 17. godinjice genocida u Srebrenici, Vijee bonjake nacionalne manjine za Grad Rijeku u suradnji s drugim bonjakim organizacijama, organiziralo je 7. srpnja 2012. mimohod kroz centar Rijeke pod nazivom Srebrenica Rijekom hodi. Mimohod je odran u poast rtvama srebrenikog genocida, te kao podrka Maru mira koji se odravao u Podrinju. 36 maliana iz Srebrenice posjetilo je u subotu, 14. srpnja 2012., u Nadbiskupskom domu u Rijeci, rijekog nadbiskupa Ivana Devia. Povod susreta bio je njihov boravak na Kvarneru kojega su im omoguili domaini Katoliki skauti Rijeke nadbiskupije, Grad Rijeka, Primorsko-goranska upanija, Opina Vinodolski, te ene okupljene u Udruzi Snaga ene iz Tuzle.
Mimohod kroz centar Rijeke mo Bonjaka, nego tragedija ljudskog roda i naroda koji iji su pojedinci inili zloine, ali i tragedija europskog naroda koji je dopustio da se takvi zloili dogode. Bila je to zatiena zona u kojima se civilima garantirala sigurnost, a unato svim garancijama dogodila se najstravinija stvar i to se nikada nikome ne smije ponoviti. Upravo je to bio i cilj inicijative, da se Srebrenica otme zaboravu, istaknuo je Mensur Ferhatovi, predsjednik Vijea bonjake nacionalne manjine za Grad Rijeku. Upozorio je da pravda jo uvijek nije zadovoljena, te da povjesniari i strunjaci, ali i politika elita, jo uvijek preuuju teme vezane uz genocid u Srebrenici. Izrazio je zabrinutost da e Haaki sud postati mjesto interesnih dogovaranja. Ovom etnjom elimo dati potporu Maru mira Nezuk Potoari, koji se tradicionalno odrava u Bosni i Hercegovini od 8. do 10. srpnja, te iskreno odati poast svim stradalim Bonjacima u Srebrenici i njenoj okolici, istaknuo je Ferhatovi. Dostojanstvena povorka s oko 150 sudionika bila je obuena u bijele majice s natpisom: Srebrenica da se nikada ne zaboravi, simbolom bijelih grobnica, niana u Potoarima i s cvjetovima koje su napravile ene Srebrenice s 11 latica. Po zavretku mimohoda, u znak sjeanja na 17 godina od genocida, u Rijeinu je baeno 17 rua. Mimohodu Srebrenica Rijekom hodi pridruili su se i rijeki dragovoljci Domovinskog rata.
SRPANJ/RUJAN 2012.
BONJACI U HRVATSKOJ
Rijeci te Pravoslavni hram sv. Nikole, to je od izuzetne vanosti za njihovu budunost i suivot u tom ratom napaenom gradu. Puno je usijanih glava koje misle da su oni jedini u pravu i ne ele s drugima razgovarati. Zato, kad se djeca susretnu s mjesnim poglavarom Katolike crkve koji govori o zajednitvu i toleranciji, o ljubavi i potrebi gradnje mostova, to nije samo mrtvo slovo na papiru, nego je doista ono to mi vjerujemo. Nitko od nas nije mogao utjecati hoe li na ovaj svijet doi kao Hrvat, Srbin, Crnogorac ili pripadnik drugog naroda, ali radi tog suivota bi trebali biti svjesni da je svaki narod jednako vrijedan ili bar da bi trebao biti, poruio je Mileti. Inicijativa pokrenuta prije pet godina krenula je iz razgovora rijekog vjerouitelja i rijekog koarkakog trenera Sae Dragievia, koji je uvi na jednog njemakoj radio postaji inicijativu prikupljanja pomoi za djecu Srebrenice o istoj obavijestio Miletia. Ovaj je, nakon razgovora sa svojim uenicima, gimnazijalcima Prve suake hrvatske gimnazije, prikupio novana sredstva i poslao ih u Srebrenicu. Kako se nije htjelo stati na jednokratnoj pomoi, sa svojim Katolikim skautima Rijeke nadbiskupije krenulo se u organizaciju ljetovanja koja je od iznimne vanosti za djecu koja dolaze iz Srebrenice, ali i njihove vrnjake iz Rijeke koji im, volontirajui u Pastoralnom domu Bl. Alojzije Stepinac omoguavaju ljetovanje za pamenje. q Helena ANUI
Predsjednik RH Ivo Josipovi primio je 16. srpnja izaslanstvo 30-ak djece iz Srebrenice. Istaknuo je da je projekt Srebrenica u Rijeci sjajna akcija, koja potvruje humanost i tenju svih da budemo prijatelji bez obzira na razlike, kao i elju da regija trajno ivi u miru i suradnji. Drago mi je da ste dobili priliku doi u Hrvatsku, vidjeti nae more, upoznati nove ljude, druiti se sa svojim vrnjacima, ali i odraslima koji nose odgovornost za nae zemlje. Siguran sam da ete u susretima koje ete imati, uti samo ono pozitivno i dobro koje se odnosi na mir ljubav, suradnju i bogatstvo koje nam pruaju razliitosti i na elju da zauvijek ivite sretno u miru, poruio je predsjednik Josipovi djeci iz Srebrenice. Marin Mileti, vjerouitelj i utemeljitelj Kluba gimnazijalaca Ivan Merz Prve suake gimnazije, u ime organizatora projekta rekao je da svojim radom ele posvjedoiti iroj javnosti kako kao katolici s velikom radou ugouju djecu islamske vjeroispovijesti, ali i pravoslavne i katolike, te da su najljepe livade od arenog cvijea. Izvijestio je predsjednika Josipovia da su djeca ve posjetila rijekog nadbiskupa i metropolita Ivana Devia, glavnog rijekog imama Hajrudina ef. Mujkanovia, novi Islamski centar u Rijeci, te bila na Krku na Danima bonjake kuhinje. Predvien je susret s rijekim gradonaelnikom i primorsko-goranskim upanom, kao i posjet pravoslavnom hramu Svetog Nikole, sve s ciljem da srebrenika djeca vide kako razliitosti nikako ne bi trebale biti kamen spoticanja. Tome i slui projekt kako bi djeca shvatila kako smo svi jednako vrijedni i da tu misao nose u sebi i svjedoe je u Srebrenici i da unato ranama pozitivno gledaju na svijet, jer se jedino tako moe ii naprijed, rekao je Mileti. q
BONJACI U HRVATSKOJ
SRPANJ/RUJAN 2012.
BONJACI U HRVATSKOJ
nikada nee zaboraviti. Jerkovi je naglasio da je Srebrenica vrh spirale zla koja je zapoela implementacijom velikosrpskog projekta iji su korijeni stari stoljee i pol. Nekoliko godina kasnije, Meunarodni sud pravde u Haagu presudio je po tubi Bosne i Hercegovine protiv Srbije. Trijumfovala je, meutim, nepravda. Oni koji su bili pozvani i nadleni da presude po pravdi ogluili su se o zahtjev rtve Bosne i Hercegovine, koja je traila sankcioniranje dravnog terorizma Srbije i Crne Gore. Moemo govoriti o civilizacijskom posrnuu, slomu morala i potpunom kolapsu pravde. Ovom sramnom presudom afirmiran je i podstaknut najcrnji dravni terorizam protiv malih naroda i sugerirano je da e biti nagraena dravna otimaina, poniavanje rtava, poginulih i osakaenih. Svijet je, istina, rekao da je u Srebrenici uinjen genocid i to je jedino navedeno mjesto u Bosni i Hercegovini u kojem je mrana rezultanta zloina tako nazvana. Mi u Bosni i Hercegovini znamo da je na mnogim prostorima uinjen genocid i mi emo o tome priati dok bude svijeta i vijeka sve dok postoji i jedan ivi Bonjak. Istina, ne moemo rei da nema istraga, zloinci pojedinano dobivaju ono to su zasluili, ali generalno plan etnikog ienja u Bosni i Hercegovini je uspio. Zloinci su pretrpjeli kolateralnu tetu, nalaze se po zatvorima, izdravaju vremenske kazne, ali u oima svog naroda oni su heroji koji su se rtvovali za jedan vii cilj, a to su etniki oieni prostor u Bosni i Hercegovini. Danas imate situaciju da je cijela istona Bosna, koja je do juer bila naseljena Bonjacima, ostala bez tog konstitutivnog naroda. Bojim se da je nakon presude Meunarodnog suda pravde dato na neki nain zeleno svjetlo svim buduim agresorima da slabijima tumae ovaj pojam po vlastitoj makijavelistikoj logici, koja podrazumijeva osvajanje tuih teritorija, mijenjanje granica, zatiranje malih naroda, unitavanje kulturnog i svakog drugog nasljea, naglasio je Adamir Jerkovi. Uesnici okruglog stola su zakljuili da srebreniki genocid iz srpnja 1995. godine zahtjeva mnogo vee promiljanje, na pravi nain i ne samo prigodno. Pritom su vrlo vana pitanja pokajanja i oprosta. Mislim da je netko, ne trebao, nego morao zaustaviti Ratka Mladia prije nego poini to to je poinio. Nikome ne treba dopustiti da pilatovski opere ruke i kae: Nismo mogli, nismo znali!, rekao je novinar Predrag Luci. Prof. dr. Mirjana Nazor je govorila o psiholokoj komponenti oprosta i zaborava. Zapravo, mi nismo oprostili. Nae su misli, vjerojatno i djelatnost, optereeni onime to nas mui, na sva ta dogaanja i zlodjela koje je netko uinio. Postavljamo si itav niz pitanja na koja vjerojatno nemamo odgovore. Ponajvie kako je uope mogue da se takvo neto dogodi?, rekla je Nazor. Bonjaki saborski zastupnik Nedad Hodi je istaknuo da Srebrenica nikoga ne moe ostaviti ravnodunim. To nije samo tragedija bonjakog naroda koji je rtva srebrenikog genocida. To je tragedija i srpskog naroda kome su pripadali poinitelji tog zloina. To je tragedija svih europskih i svjetskih naroda. Nemojte zaboraviti da su Srebrenica i epa bile zatiene zone Ujedinjenih naroda i da se zloin dogodio uz prisustvo snaga UNPROFOR-a, koje su bile zaduene za uvanje tog stanovnitva. Srebrenica je tragedija cijelog svijeta, dakle planetarna tragedija. Jedan normalan ovjek, koji se osjea pripadnikom uljuene, civilizirane Europe, apsolutno nije mogao i ne moe progutati ovo to se dogodilo u Srebrenici, rekao je Hodi. Sedma velika meunarodna izloba Arhiva Federacije BiH Srebreniki inferno i okrugli stol o genocidu u Srebrenici izazvali su veliku panju splitske javnosti i hrvatskih medija. Srebrenica je cijeli svijet ujedinila u boli, a i Split, dakako, nije bio iznimka. Splitski Bonjaci su toga itekako svjesni. q Ibrahim DURAKOVI
U Bosni i Hercegovini ponovno smo izloeni napadima istih neprijatelja, koji sada drugim metodama pokuavaju uraditi ono to u im prolosti nije polo za rukom. Nakon gubitka Kosova, imperijalni apetit Beograda prema Bosni i Hercegovini snaniji je no ikada. Oni ele da se namire za izgubljene teritorije. Budite sigurni da to nikada nee proi. Ako smo mogli preivjeti Otomansku imperiju, u kojoj smo tretirani kao jedinstvena cjelina u golemom carstvu ili ostati Corpus separatum u Austro-ugarskoj monarhiji, zar nemamo pravo biti nezavisna drava? Oni danas tumae da je Bosna i Hercegovina prosti zbir Federacije i Republike Srpske zanemarujui pri tom injenicu da je Republika Srpska nastala na krvi, teroru i genocidu i da je Daytonski sporazum, kako bi sprijeio ratna krvarenja, jednostavno prihvatio ovu injenicu da jednu dravu podijeli na dva dijela ostavljajui je, ipak, cijelom i suverenom. Mi znamo da u Republici Srpskoj ine sve da pokau svijetu kako je Bosna i Hercegovina drava invalid, sakata i nemona da bilo to uradi. Nama je poznato da se eka povoljna prilika za secesionistiki in, da navaljuju na meunarodnu zajednicu da ode to prije iz Bosne i Hercegovine. Vi vidite to se radi da jedan normalan plan Sejdi Finci, koji je dobio meunarodni legitimitet presudom u Strasbourgu, srozaju u blato trenirajui ivce cijelog svijeta. Oni ele umoriti meunarodnu zajednicu da digne ruke od Bosne i Hercegovine. To je ambijent za koji se zalau. Mi u Bosni i Hercegovini znamo, hvala Bogu, da ima i snaga koje rade punim kapacitetom da sauvaju dravu, da je revitaliziraju, i to nas ohrabruje. Meu njima je i jedan broj hrvatskih stranaka koje su posveene ovom cilju. Zato treba jo jedanput ponoviti: napadnuti smo od istog neprijatelja, borili smo se protiv njega, ratovali smo za bolji i pravedniji sistem i suivot. O tome uostalom svjedoi otpor HOS-a u ijim postrojbama su se rame uz rame borili i zajedno ginuli Hrvati i Bonjaci i koji je priznat sastavnim dijelom Armije Republike Bosne i Hercegovine. Ali, moram da kaem da smo ponegdje u oslobodilakom ratu dovoeni u neoekivane situacije, da su vjekovni prijatelji Hrvati i Bonjacimuslimani uperivali oruje jedni na druge. Na sreu, to nije dugo trajalo, ali nam je nanijelo ogromnu tetu. Danas treba poteno rei da je to bila naa zajednika najvea greka i nesrea iz koje moramo izvlaiti pouke. Historija nas je nauila da nai narodi u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj mogu zajedno hoditi, ali samo kao ravnopravni partneri i kao nezavisni meunarodno priznati subjekti. Uostalom, svijetla povijest nas je pouila i da smo najbolje rezultate poluivali onda kada smo dobro suraivali i kada nismo potpadali pod utjecaj nekih partikularnih interesa. U Srebrenici i Vukovaru, kao i drugim bosanskim ili hrvatskim gradovima, srboetnici su digli ruku na ovjeanstvo i ljudsko dostojanstvo. Ma koliko nam se inilo da je odmak vremena uinio svoje, ipak zamah te ruke osjeamo i danas. Posebno mi u Bosni i Hercegovini. Mora nas zabrinuti to sa najviih mjesta u Srbiji ponovo negiraju genocid u Srebrenici, a Vukovar proglaava srpskim gradom. Sve ovo govori da situacija jo nije normalna i da e mnogo Dunava protei kroz Vukovar dok Srbi shvate da se granice ne mogu mijenjati silom i da im srebrenike majke i sestre ne mogu zaboraviti 8.372 nevino ubijene djece. Neprijateljima Bosne i Hercegovine bilo bi bolje da napokon shvate, da Bosna nee pasti ni tiho ni utke, ve bi moglo biti mnogo bolnih jauka, i naih i njihovih. Kada se jei za svoje onda nita nije teko, ali tee e biti onima koji ele priskrbiti tue. U tome sree nema. q Adamir Jerkovi na okruglom stolu Zloin u Srebrenici
10
BONJACI U HRVATSKOJ
Bajramska poruka
Ranojutarnjim bajram namazom, u nedjelju 19. kolovoza 2012., poela je trodnevna proslava Ramazanskog bajrama. Centralna bajramska sveanost i molitva odrana je u Islamskom centru u Zagrebu, uz tradicionalno veliki broj vjernika i direktan TV-prijenos Hrvatske televizije. Bajramsku hutbu, prvu nakon izbora za novog zagrebakog muftiju i predsjednika Meihata Islamske zajednice u Hrvatskoj, odrao je prof. dr. Aziz ef. Hasanovi. Uvodno je istaknuo da je ramazan Boanskim pravorijekom odreen kao mjesec islamskog posta i objave Kurana, mjesec Boje milosti i oprosta. On je mjesec darivanja, uzajamnog razumijevanja i solidarnosti, kao i intenzivnog nonog bdijenja kroz druenje i zajedniku molitvu, mjesec svekolike vjernike mobilnosti i pobonosti. Hasanovi se u bajramskoj hutbi osvrnuo na aktualna dogaanja u svijetu, te neophodnost odgoja mladih generaciju na putu istinskog mira i bratske ljubavi, mirnog rjeavanja konflikata, u emu vjernici trebaju dati znaajan doprinos. Naalost, i ovaj ramazan proao je u znaku prolivanja nedune muslimanske krvi od vladara nasilnika. O tome nam najbolje govore slike koje dolaze iz Sirije, Mijanmara i drugih mjesta. Vjernica i vjernik u ozraju bajramskih dana moraju dii svoj glas protiv svakog oblika nasilja, zlostavljanja, muenja, pogubljivanja, protjerivanja po bilo kom osnovu jer nas islam ui da nema razlika meu ljudima niti po vjeri, niti po boji koe, niti po podrijetlu. Jedina razlika je po onome to inimo dobro i korisno za zajednicu i ovjeanstvo. Najbolji meu vama je onaj koji najvie koristi svojoj zajednici, a najgori meu vama je onaj od koga njegova zajednica ima tetu, pouava nas poslanik islama Muhammed, a.s. U nestabilnom i uzburkanom svijetu u kojemu ivimo ukazuje se sve vea potreba za odgoj mladih za mir. Da bi se oko toga moglo djelovati na odgovarajui nain treba razumjeti pravu narav mira koji se ne ograniava na odsutnost rata, niti na ravnoteu suprostavljenih strana, nego je zajedno Boji dar i ljudsko djelo, koje treba neprestano graditi. On je plod pravde i posljedica ljubavi. U kontekstu pravinog i istinskog mira temeljenog na bratskoj ljubavi pozivam sve vjernike da budu aktivni nositelji solidarnosti, suradnje, bratstva i jaanja obitelji te poticajni u rjeavanju konflikata na civiliziran i primjeren nain, naglasio je muftija Hasanovi u bajramskoj hutbi. Povodom zavretka mubarek mjeseca ramazana i ramazanskog posta, te proslave velikog islamskog blagdana Ramazanskog bajrama, estitku muftiji Azizu Hasanoviu, vjerskim dostojanstvenicima i slubenicima te svim islamskim vjernicama i vjernicima u RH, uputili su predsjednik Ivo Josipovi, premijer Zoran Milanovi, potpredsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko i kardinal Josip Bozani. Svima elim da blagdan provedu u radosnom vjernikom i obiteljskom zajednitvu, u ozraju mira i razumijevanja, te da duhovni poticaj Bajrama bude ujedno i poticaj za daljnju zauzetost za mir, toleranciju i izgradnju opeg dobra. Bajram erif mubarek olsun! (Ivo Josipovi, predsjednik RH) U povodu nastupajueg Ramazanskog bajrama, elim svim islamskim vjernicima da, nakon svetog mjeseca molitve i odricanja, obnovljenom snagom vjere sudjeluju u izgradnji razumijevanja, mira i prijateljstva meu ljudima. U ime Vlade i svoje osobno ime, elim vam da provedete radostan i estit blagdan u dobrome zdravlju, u druenju, u vjernikom, prijateljskom i obiteljskom zajednitvu. Bajram erif mubarek olsun! (Zoran Milanovi, predsjednik Vlade RH)
Ramazanski bajram u Islamskom centru u Zagrebu U prigodi velikog muslimanskog blagdana, Ramazanskog bajrama, svim vjernicima islamske vjeroispovijesti upuujem u ime Hrvatskoga sabora te u svoje osobno ime najiskrenije estitke, kao i elje za mir i svako dobro. Neka Ramazanski bajram unese harmoniju i toleranciju u meuljudske odnose te uvrsti mostove prijateljstva i suivota na kojima elimo graditi budunost nae zajednike domovine Hrvatske. Bajram erif mubarek olsun! (Josip Leko, potpredsjednik Hrvatskog sabora) Pribliava se dan velikoga slavlja za sve vjernike islamske vjeroispovijesti Ramazanski bajram ijim povodom, Vama osobno i svim islamskim vjernicima u Republici Hrvatskoj, upuujem svoje srdane estitke. Vrijeme molitve i posta kroz koje ste proli pripremajui se za taj blagdan oituju kako ovjek nije dostatan samome sebi i kako je nuno u ostvarenju svojega ljudskoga poziva upuen na Onoga koji ga je stvorio i koji ga nadilazi. Dok Vas srdano pozdravljam i izraavam svoje osobito potovanje, ostajem u nadi kako e proslava Ramazanskoga bajrama uroditi vidljivim plodovima za sve Vae vjernike. (kardinal Josip Bozani, zagrebaki nadbiskup i metropolit) q Ismet ISAKOVI
() Polazei od vjerske obveze, izraavajui pijetet prema ehidima i poginulim borcima u Domovinskom ratu, s ciljem svjedoenja istine koja govori o doprinosu muslimana u uspostavi i obrani suvereniteta i cjelovitosti Republike Hrvatske, donosim Odluku kojom se 2. dan Ramazanskog bajrama proglaava Danom ehida i poginulih muslimana u Domovinskom ratu, poevi od ovog Ramazanskog bajrama 20. kolovoza 2012./2. evvala 1433. Nalae se svim glavnim imamima da ovu Odluku objelodane na hutbama. Nalae se svim glavnim imamima i imamima da u svojim damijama i mesdidima organiziraju tevhid na taj dan pred plemenite due svih ehida i poginulih boraca. Centralno obiljeavanje ovog dana bit e odrano u Zagrebu ispred Islamskog centra na Spomen parku i obiljeju, koje je simbol svih ehida i rtava Domovinskog rata. Obiljeavanje treba organizirati s braniteljskim udrugama na najprimjereniji nain, vodei rauna da se zadovolje vjerski propisi i ostali dijelovi protokola koji se tom prigodom definira. () q Muftija dr. Aziz Hasanovi, predsjednik Meihata
SRPANJ/RUJAN 2012.
11
BONJACI U HRVATSKOJ
Inauguracijska sveanost
Na prigodnoj ceremoniji u Zagrebakoj damiji, u subotu 22. rujna 2012., sveano je inauguriran novi zagrebaki muftija prof. dr. Aziz ef. Hasanovi, novoizabrani predsjednik Meihata Islamske zajednice u Hrvatskoj. Njemu je Muraselu, poseban dekret pismeno ovlatenje za novu funkciju, predao dr. Mustafa ef. Ceri, reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Jednosatnu inauguracijsku sveanost u prepunoj damiji direktno je prenosila Hrvatska televizija. On je stekao sve uvjete koje zahtijeva naa vjera, ali i uvjete po svom moralnom integritetu, po svojim javnim stavovima koji su utemeljeni na razvijanju dijaloga, meuljudske komunikacije. On ima iroko srce, zreo i odgovoran um te iskustvo koje malo tko ima u svijetu kao muftija. Ima iskustvo genocida koji je uinjen nad njegovom porodicom u Srebrenici i njegovim narodom u Bosni i Hercegovini, od kojega jo uvijek strahujemo, rekao je reisu-l-ulema dr. Mustafa ef. Ceri predajui Muraselu novom zagrebakom muftiji. Reis Ceri je naglasio da muftija znai biti ovjek koji je na raspolaganju svima koji ele uti odgovore na ivotna pitanja. Muftija nije kadija i nema izvrnu vlast i sudove koji zahtijevaju izvrenje, ve je savjetnik, onaj koji lijei ljudsku duu i stoji da podijeli sve brige, muke i patnje svoje zajednice. Izrazio je uvjerenje da je Hasanovi najzasluniji ovjek u Zagrebu i Hrvatskoj da ponese to breme i ast. Uvjeren sam da e opravdati oekivanja muslimana svoje zajednice i ire te pridonijeti dijalogu koji svijet danas najvie treba, a hrvatskoj dravi i drutvu biti integrativni dio europskih procesa onako kako nas to ui naa vjera, rekao je reis Ceri. U inauguracijskom govoru muftija Hasanovi je istaknuo osnovne pravce rada u svom mandatu: Posebna pozornost na rad s mladima i enama, javnost i transparentnost putem Ureda za informiranje i izdavatvo. Poticanju dijaloga i ostvarivanje to veih kontakata s predstavnicima vjerske i drutvene zajednice. Rekao je kako namjerava nastaviti utabanim stazama svog prethodnika Omerbaia, pri emu e se posebna pozornost posvetiti odnosima s Islamskom zajednicom u BiH. Sluit u svome narodu i zajednici titei interese muslimana i islama u Hrvatskoj, obeao je Hasanovi, ustvrdivi kako se Islamska zajednica ne smije predati i udaljiti od svog naroda. Ona moe biti vjerna samoj sebi ako je u svojoj biti demokratska, u svom poslovanju transparentna, u svojoj misiji otvorena prema svakome, a po svojoj strukturi internacionalna. Ocijenio je kako ulaskom u Europsku uniju Hrvatska kao svoju vrijednost unosi najbolje rijeeno muslimansko pitanje u Europi. To nudimo kao model rjeavanja muslimanskih manjina u svijetu, ali i kranskih manjina u islamskom svijetu, rekao je novi zagrebaki muftija. U poslijepodnevnim satima u Kongresnoj dvorani Islamskog centra u Zagrebu odran je inauguracijski prijem kojem je prisustvovalo oko 250 uglednika iz Hrvatske i svijeta, a meu njima i predsjednik Ivo Josipovi, premijer Zoran Milanovi, ministar pravosua Orsat Miljani, apostolski nuncij Alesandro DErrico, velikodostojnici svih vjerskih zajednica, saborski zastupnici, veleposlanici i mnogi drugi. U svim govorima na sveanosti isticana je vrlo dobra suradnja predstavnika Islamske zajednice i vlasti, bliska povezanost Hrvatske i BiH i potreba za daljnjom prijateljskom suradnjom. Premijer Milanovi je rekao da je Hrvatska velikom veinom kranska i katolika zemlja, ali isto tako i zemlja muslimana, pravoslavaca, idova zemlja ljudi koji imaju osoban odnos prema vjeri i
Inauguracijski prijem boanskom, zemlja ljudi koji su agnostici i ateisti kojih ima manje, ali koji takoer ovdje ive. Ustvrdio je kako se vjera esto banalizira i da je, koliko on poznaje Bibliju, vjera prije svega povjerenje te da tu razlike meu vjerama nema. Napomenuo je da su velika veina hrvatskih muslimana Bonjaci, koji su vrijeme rata bili ostavljeni sami sebi. Proao je rat, cijena je ogromna, svi su nastradali, ali Bonjaci i muslimani najvie zbog toga to su druge vjere, rekao je Milanovi. Predsjednik Josipovi je rekao da je Hrvatska zemlja vjerskih sloboda i nacionalne ravnopravnosti koje su, naalost, esto na iskuenju. Poruio je kako je potrebno odoljeti tom iskuenju i da se, bez obzira na vjeru i naciju, iri i jaa bratstvo meu ljudima, te da Hrvatska bude topli dom svim svojim graankama i graanima. granica koja spaja. Napomenuo je kako je Islamska zajednica u proteklom razdoblju bila primjer domoljubnog ponaanja i meureligijskog razumijevanja i tolerancije. Josipovi je ustvrdio da granica izmeu Hrvatske i BiH nakon ulaska Hrvatske u EU mora ostati poveznica. lanstvo Hrvatske u EU nee biti graenje zida izmeu Istoka i Zapada. Naa Vlada poduzima ve puno toga da to bude europska granica koja spaja, rekao je Josipovi. Reisu-l-ulema dr. Mustafa ef. Ceri poelio je da se rijee sva pitanja izmeu BiH i Hrvatske, osobito granina. Nemojte nas zatvarati, kao to nas niste zatvarali 1992. i 1995. I u tekim trenucima meni je Zagreb bio otvoren grad, iao sam Istokom i Zapadom borei se za svoju Bosnu, za svoj narod, rekao je reis Ceri, koji je Hrvatsku i BiH opisao kao dva sijamska blizanca povezana srcem, duom, umom i sudbinom. q Ismet ISAKOVI
Sastav novog Meihata Islamske zajednice u Hrvatskoj (11 lanova) ine: prof. dr. sc. Aziz ef. Hasanovi (predsjednik), prof. dr. sc. Remzija Hadiefendi Pari, prof. Salkan ef. Heri, dipl. ing. Irhad Mehelji, dipl. iur. Samir Ilijazi, mr. sc. Mirza abi, prof. Sadida Jukan, prof. Mevludi ef. Arslani, dipl. ing. Mirzet Hafizovi, dipl. iur. Adnan Omanovi i prim. mr. sc. Ferid Lati, dr. med. Savjet muftije ine glavni imami i ravnatelj Islamske gimnazije Dr. Ahmeda Smajlovia: kurra hafiz Aziz ef. Alili (Zagreb), Salkan ef. Heri (Dubrovnik), Idriz ef. Bei (Gunja), Esad ef. Jukan (Pula), Hajrudin ef. Mujkanovi (Rijeka), Alem ef. Crnki (Sisak), Vahid ef. Hadi (Split) i Mevludi ef. Arslani (Islamska gimnazija Zagreb). q
12
BONJACI U HRVATSKOJ
19. Europsko natjecanje uaa Kurana a.. (Zagreb, 27.-29. rujna 2012.)
Redouan Ait Hassou, pobjednik natjecanja (lijevo) begova medresa iz Mostara, BiH (Hifz 5 duzeva), Hizir zkk Turska (Tilawet do 40 godina starosti) i Nermina Mujanovi Behram-begova medresa iz Tuzle, BiH (Tilawet medresa). Ukupni pobjednik 19. Europskog natjecanja uaa Kurana je Redouan Ait Hassou, koji je pobijedio osvojivi ak 99 bodova od 100 moguih u kategoriji Hifza cijelog Kurana. On je dobio nagradu (nagradno putovanje na umru i 500 eura) i plaketu Hafiz Fadil Fazli. Na 19. Europskom natjecanju uaa Kurana sudjelovala su 74 natjecatelja iz ak 22 europske zemlje (Albanija, Austrija, Belgija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Finska, Francuska, Grka, Hrvatska, Italija, Luksemburg, Makedonija, Nizozemska, Kosovo, Rusija, Slovenija, Srbija, panjolska, vedska, vicarska, Turska i Velika Britanija). Ovogodinje natjecanje potvrdilo je visoke dostignute organizacijske standarde, na osnovu kojega je od Svjetske organizacije za hifz i Ministarstva vakufa Katara ocijenjeno kao najbolje organizirano Natjecanje uaa Kurana u neislamskim zemljama. Trodnevnoj manifestaciji prisustvovalo je vie od 4.000 posjetitelja iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Zadnjeg dana natjecanja svi prostori u Islamskom centru bili su prepuni, a parkiralita tijesna da prime sve autobuse i osobne automobile. Pobrojano je ak 35 autobusa s posjetiteljima iz BiH, veinom s vjernicima iz Cazinske krajine, od ega najvie iz Buima. q Ismet ISAKOVI
Europskom natjecanju uaa Kurana u Zagrebu posebnu teinu daju lanovi Ocjenjivake komisije, koji spadaju meu najpoznatije kuranske strunjake u svijetu. Veoma znaajnu ulogu u proteklim godinama imao je rahmetli prof. dr. hafiz Fadil ef. Fazli (1951.-2012.), profesor kiraeta i dawe na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu i dugogodinji predsjednik Ocjenjivake komisije. Kao predsjedavajui zasluan je to kod ocjenjivanja nije zabiljeeno niti najmanje nesuglasje, a zahvaljujui i tome zagrebako natjecanje tako visoko kotira meu svjetskim natjecanjima. U znak sjeanja na neizbrisivi trag koji je ostavio, odlueno je da od ove godine prva nagrada u kategoriji Hifza cijelog Kurana nosi njegovo ime. Osim toga, na sveanosti otvorenja prikazan je dokumentarni film u produkciji Islamske zajednice u Hrvatskoj o angamanu hafiza Fazlia na dosadanjim natjecanjima u Zagrebu. q
SRPANJ/RUJAN 2012.
13
hrvatska
Peljeki most
EU je ipak oprezna
Sve to je bitno jer e po ulasku u EU Hrvatska biti jedina zemlja lanica s podijeljenim teritorijem koji je presjeen teritorijem BiH. Ako Bruxelles ne prihvati ideju o Peljekom mostu, mogla bi proi ideja o koridoru kroz Neum. Koridor e izgledati kao autocesta s visokim branicima nad kojim e biti provoen vrlo striktan nadzor. Krajem rujna Damir Hadi, ministar prometa i komunikacija BiH, izjavio je da je novi projekt nieg Peljekog mosta neprihvatljiv za BiH jer bi onemoguio ulazak veih brodova u Neumski zaljev. Hadi je kazao kako BiH ne dovodi u pitanje pravo Hrvatske da mostom spoji svoj teritorij, no pritom inzistira na potivanju dva uvjeta: pristupu BiH otvorenome moru i nepovredivosti svoga suvereniteta. Dodao je kako se i bosanskohercegovaka strana sprema predstaviti vlastite planove vezane uz novi most, koji bi podrazumijevali visinu dostatnu za pristup veih brodova Neumu. No, iako je najavljeno da e Hrvatska od Europske komisije dobiti odgovor do kraja godine, ini se da je izgradnja mosta za EU ipak upitna, i to bez obzira na hrvatsko-bosanske nesuglasice. To se saznalo poetkom druge polovine rujna kada su mediji objavili da Peljeki most najvjerojatnije nee biti nikada sagraen, a i za otvaranje hrvatskoga cestovnog koridora u zaleu Neuma trebat e jo podosta delikatnih pregovora i odricanja. Bio je to zakljuak s trilateralnog sastanka na ministarskoj razini Hrvatske, BiH i Europske komisije, odran u Bruxellesu 19. rujna. List Novosti je prenio rijei neimenovanog izvora iz visokih diplomatskih krugova, koji je rekao da europski elnici ne smatraju da je peljeki most isplativ. Pitanje mosta rijeeno je tom zgodom po kratkom postupku: potpredsjednik Europske komisije Siim Kallas, nadlean za pitanja transporta, i povjerenik za regionalnu politiku Johannes Hahn dali su hrvatskim ministrima jasno do znanja da europski porezni obveznici nee platiti gradnju mosta dok se trima studijama ne dokae njegova puna opravdanost. Radi se o studiji ekonomske isplativosti, studiji utjecaja na okoli i studiji doprinosa regionalnog razvoja RH i EU. Zatim su svoju skepsu prema tome jo potkrijepili retoriki, upitavi zato se most za Siciliju gradi ve 40 godina, te sami odgovorili zato to nije isplativ!
Pritisak na BiH
O mostu vie nije bilo govora, a hrvatski predstavnici s ministricom Vesnom Pusi na elu usmjereni su da rjeenje potrae najpri-
14
hrvatska
je u dogovoru s kolegama iz susjedstva. Na tom sastanku bio je i bosanskohercegovaki ministar vanjskih poslova Zlatko Lagumdija. Takoer, objanjeno im je da bi im prije morali obratiti panju na alternative mostu za povezivanje odvojenih dijelova Hrvatske i razmisliti o njihovoj provedbi. Na tom su sastanku predstavnici Europske komisije od BiH traili ustupke koje ne bi, tvrdio dobro obavijeten izvor, prihvatila nijedna zemlja lanica. Posrijedi je u prvom redu zatvoreni cestovni koridor iza Neuma, to pak otvara itav set dodatnih sloenih pitanja. Ministri su na sastanku u Bruxellesu ovaj put zapeli na nedoumicama oko regulacije prijevoza robe animalnog porijekla Jadranskom magistralom kroz Neum. Trai se da BiH nema pravo npr. otvoriti zapeaeni hrvatski kamion u prolazu kroz Neum, dok se njoj ne garantiraju ni pribline olakice u koritenju luke Ploe. A ta su pitanja bila vezana sporazumom Tuman Izetbegovi. Znai, EU inzistira a ne vie Hrvatska da se BiH odrekne dijela svog suvereniteta, danas na magistrali, sutra na koridoru u neumskom zaleu, i da ujedno zaboravi na iole jednostavniji promet robe izmeu lukog terminala u Ploama i svoje teritorije. Uvjeren sam da nijedna zemlja EU-a ne bi pristala na neto slino, jer bi to za nju znailo izravnu tetu, objasnio je izvor Novosti. BiH bi tako morala detaljno prijaviti te zatraiti doputenje za svaki pojedinani robni transport iz Ploa, luke koja ivi od posla s tom dravom, i morala bi trpjeti usputne kontrole to ih namee EU. Ne bi bilo dovoljno pristati na zabranu prometovanja tono odreenim ilegalnim, kao i opasnim robama. A za eventualni koridor iza Neuma, EU prihvaa samo totalno ustupanje suvereniteta na tome ograenom dijelu bosanskohercegovake teritorije, po emu bi i za prometne nesree na njemu bila nadlena hrvatska policija. BiH, prilino razumljivo, ne eli tako lagano odustati od reciprociteta imanentnog sporazumu Tuman Izetbegovi, sve dok se taj dokument imalo uzima u obzir. To znai da e ona ustrajati na zahtjevu da na putu do Ploa ima transportna prava kao i Hrvatska kroz zalee Neuma, kazao je neimenovani izvor. Iako se Hrvatska vie nema razloga protiviti takvom reciprocitetu, problem je u Bruxellesu, kojem to predstavlja posve novo, nepoznato iskustvo jer EU-birokracija, kao i svaka druga, nerado izlazi izvan utabanih okvira.
Alija Izetbegovi i Franjo Tuman nost Vladine politike. To znai dvije stvari: prvo, Hrvatska jednostavno mora ratificirati sporazum Tuman Izetbegovi iz 1999., i drugo, sva relevantna dokumentacija pokazuje da dva sporna otoia pripadaju BiH. Isto dokazuje i kronoloki pregled sastanaka i slubenih dokumenata izmeu 1999. i 2010., iz kojih je oito da su prijanje HDZ-ove vlade (Zlatka Matee, Ive Sanadera i Jadranke Kosor) takoer podravale dogovor kojem se protivi sadanji oporbeni HDZ! Prvi u nizu dokumenata vezanih za Sporazum Tuman Izetbegovi jest promemorija sa sastanka koji je odran 20. rujna 1999., u kojem eksplicitno pie kako su, prema svim pokazateljima, Mali i Velik kolj dio BiH teritorija. Isto stajalite ponavlja se i dva dana poslije, 22. rujna 1999., u dokumentu o primjeni Konvencije o pravu mora. Nedugo zatim, 30. rujna 1999. u Vladi je odran neformalni sastanak Dravne komisije za razgranienje i prema zapisniku toga dana su Hrvoje Kai i arko Domljan podrali sporazum Tuman Izetbegovi. Tijekom iduih godina slijedilo je nekoliko meudravnih sastanaka, a najvaniji dokument u tom razdoblju je izvjee od 22. listopada 2004., u kojem se opet ponavlja da se radi o teritoriju BiH. Zatim je 13. svibnja 2005. uslijedio izuzetno vaan sastanak Vlade na kojem je referirao Hidajet Bievi, i tada je slubeno zakljueno kako su ispunjeni svi uvjeti za ratificiranje Ugovora. Dokument se trebao nai pred saborskim zastupnicima i potom biti usvojen, ali je ratifikacija opet odgoena, ne i djelovanje Vlade Ive Sanadera. U promemoriji od 28. studenoga 2005. ponovno se zagovara sklapanje ugovora s BiH i zakljuuje kako poluotok Klek i otoii pripadaju BiH. Slinu politiku nastavila je i Jadranka Kosor, to je oito iz dva dokumenta iz travnja 2010. Prvi nosi oznaku povjerljivo i unutra je koncizan opis razvoja pregovora, kao i objanjenje prema kojem je ratifikacijski proces zaustavljen 30. oujka 2007., kada su Ivo Sanader i Gordan Jandrokovi sugovornicima iz BiH predloili meunarodnu arbitrau oko spornih otoka. Ali u travanjskom dokumentu takoer se zagovara ratifikacija uz objanjenje kako postoje svi uvjeti i dogovori dviju drava. Drugi dokument nosi oznaku tajno, a radi se o promemoriji o ratifikaciji i u njemu se eksplicitno podrava potvrda ugovora o granici. I konano, u Zagrebu je 5. srpnja 2010. odran sastanak Meudravnog diplomatskog povjerenstva koji je vodio Davor Boinovi, jedan od najbliih suradnika Jadranke Kosor. Prema zapisniku, delegacije su se sloile oko dva pitanja: prvo, sporazum Tuman Izetbegovi ocijenjen je kao vjerodostojan i vaan, i drugo, zakljueno je da Hrvatska i BiH trebaju nastaviti raditi kako bi se dotini dokument konano ratificirao. q Edis FELI
SRPANJ/RUJAN 2012.
15
hrvatska
Ubij me njeno
Krajem 90-ih godina imala sam priliku upoznati Hajru Prohi, vrlo uspjenu odvjetnicu, ali prije svega suprugu i majku dviju djevojica, danas odraslih ena. Srdana i nasmijana bila je potpuno posveena onima koje je zastupala. Tako je kobnog 22. rujna 1999. godine, iako je toga dana bio pogreb njezina svekra, dola na sudsku raspravu koja je imala tragian ishod. U sudnici, tijekom brakorazvodne parnice koju je pokrenula Gordana Oraki (29) kako bi se spasila od nasilnog mua, ubijene su sutkinja Ljiljana Hvalec (39), odvjetnica Hajra Prohi (43) i Gordana Oraki, dok je daktilografkinja Stanka Cvetkovi (38) bila teko ozlijeena, ali izvan ivotne opasnosti. Mato Oraki ispalio je devet metaka u svoje rtve. Prvih est hitaca ispaljeno je rafalno, a jo tri su uslijedila nakon kratke stanke. Svi meci ispaljeni su u glave rtava. Mato Oraki, suspendirani policajac VI. Policijske postaje, za brutalno ubojstvo triju ena osuen je na 40 godina zatvora. Statistika je neumoljiva. Svakih 15 minuta u Hrvatskoj mukarac pretue enu. Policija dnevno u prosjeku intervenira 29 puta zbog nasilja u obitelji. U zadnjih 10 godina ubijeno je 305 ena u dobi od 22 do 47 godina. Prema podacima policije, ubojice su u 2065% sluajeva bili njihovi muevi, partneri ili bivi muevi i partneri. Svake godine se prijavi izmeu 11.500 i 17.500 poinitelja nasilja u obitelji, a broj rtava takvih djela kree se izmeu 14.500 i 22.200, od ega su ene rtve u 64-71% sluajeva, ovisno o godini. Slubeni podaci policije govore da se svake godine prijavi izmeu 1.400 i 2.000 kaznenih djela vezanih za nasilniko ponaanje u obitelji, pri emu je oteeno od 1.500 do 2.100 osoba, od ega su ene rtve u 75 do 80% sluajeva. Od 2000. do 2010. godine policiji je prijavljeno 6.625 kaznenih djela, odnosno od 461 do 761 sluaja na godinu, vezanih za seksualno nasilje u Hrvatskoj. Meu njima su najee bludne radnje (34% sluajeva), silovanje (15%) i zadovoljavanje pohote pred djetetom i malodobnom osobom (14%). ene su rtve u 86% sluajeva, a postoci se kreu od 47 do 99%, ovisno o djelu. U sluaju silovanja 95% rtve su ene koje je u 83% sluajeva silovao mukarac koga poznaju i kome vjeruju, 20% su to njihovi deki, 33% njihovi muevi i izvanbrani partneri. Prema jednom istraivanju svaka etvrta djevojica do 14 godina doivjela je neki oblik seksualnog zlostavljanja. Od poetka 2012. ubijeno je sedam ena i evidentirano est pokuaja ubojstava. Ipak, veina nasilja ostaje neprijavljena i neregistrirana. ak 83% ena nikada ne prijavi nasilje, a ono se u Hrvatskoj kree negdje oko svjetskog prosjeka to znai da je jedna od pet ena rtva nekog oblika nasilja ili je bar jednom doivjela nasilje. Nasilje ne poznaje diskriminaciju. Nasilnici su osobe svih profesija, obrazovnih i socijalnih struktura. Svake godine meu nasilnicima je 25% recidivista, dok su sve ostalo novi nasilnici. Meunarodni dan eliminacije nasilja nad enama obiljeava se 25. studenog, ali Hrvatska od 2005. godine svoj Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad enama obiljeava 22. rujna, na dan kada se dogodio nezapameni zloin u Opinskom sudu u Zagrebu. Ovogodinje aktivnosti povodom Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad enama nevladina organizacija enska soba posvetila je pokretanju javne kampanje Senzibilizacija i osvjetavanje javnosti za problematiku nasilja u obitelji u sklopu koje je predstavljena
Suprug Esad i kerka ubijene Hajre Prohi web-stranica Sigurno mjesto U tri klika biraj ivot bez nasilnika koja rtvi nasilja na jednostavan nain prua sve potrebne informacije kao prvu pomo i izlaz iz naizgled bezizlaznog kruga obiteljskog nasilja. U sklopu enske sobe otvoren je i Centar za rtve seksualnog nasilja, gdje osobe koje su preivjele seksualno nasilje mogu dobiti besplatno i potpuno anonimno pravno, psiholoko i medicinsko savjetovanje. Obiljeavanju Nacionalnog dana borbe protiv nasilja pridruio se i predsjednik RH Ivo Josipovi koji je u svojoj poruci naglasio: Stoga, i kao suprug i otac, posebno poruujem mladim enama koje tek stupaju u veze ili brakove. Nikada nemojte trpjeti niti jedan oblik nasilja i nikada nemojte utjeti o tome. Skupite hrabrost i progovorite ne samo zbog sebe, nego i zbog svojih keri i prijateljica kojima se ve sutra moe dogoditi isto. Ipak, prema izjavi ministrice Milanke Opai unato to su Vlada i Sabor u posljednjih deset godina donijeli odreene zakonske akte i to se propisima pokuava sprijeiti nasilje u drutvu, nasilje nad enama je u porastu. Krajnje je vrijeme da sigurne kue, sklonita za rtve nasilja, prestanu puniti ene i djeca. Znai da oni ne naputaju svoje domove, nego bi domove morali napustiti zlostavljai, za to postoje mehanizmi. Na svim institucijama ovoga drutva, od zakonodavno-represivnih do socijalnih i odgojnih zaista je red da te mehanizme iskoriste do krajnjih granica. Svaki dan. Ne bi li se sprijeile siledije koji nemaju snage da prebiju dugove sa svojim demonima, nego prebijaju nemone ene. Dok ih ne preubiju, naglasila je Opai. Stravina egzekucija triju ena Hajre Prohi, Ljiljane Hvalec i Gordane Oraki potaknula je uspostavljanje Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad enama, ali rjeenje ovog duboko ukorijenjenog problema zahtjeva angaman svih instanci drutva s posebnim naglaskom na preventivno djelovanje i obrazovanje djece i mladih o nenasilnom rjeavanju problema. Hrvatska je dio vala svjetske pandemije nasilja u obitelji emu posebnu panju posveuju i Ujedinjeni narodi. Kako je izjavila Louisa Vinton, koordinatorica UN-a u Hrvatskoj: Nasilje nad enama nije iskljuivo ensko pitanje. Na je cilj potaknuti mukarce i mladie da zauzmu stav suprotstavljanja nasilju nad enama, kao i da propitkuju zastarjele stereotipe o poeljnom ponaanju mukaraca. Drutvo se moe smatrati zdravim tek kada postoji nulta tolerancija na nasilje nad enama, odnosno nulta tolerancija prema nasilju nad bilo kime i u bilo kojem obliku. Zato slijedei put kada ujete tupi udarac o zid, bespomono jaukanje ili vrisak iz susjednog stana, nemojte pojaati ton na televizoru nego nazovite 192. q Sena KULENOVI
16
intervju
MUSTAFA CERI, REISU-L-ULEMA ISLAMSKE ZAJEDNICE U BOSNI I HERCEGOVINI NAKON GENOCIDA NE SMIJEMO IMATI NEODGOVORNE LJUDE KOJI ODLUUJU O NAOJ SUDBINI. NE SMIJEMO IMATI SLABO, NESPOSOBNO, NEINFORMIRANO I NEUPUENO RUKOVODSTVO.
Mi smo najnezatienija, najneorganiziranija i najzaputenija nacionalna grupa na Balkanu. Jedino su Bonjaci na Balkanu niiji narod. Mi smo jedina nacionalna grupa o kojoj ni jedna drava ne vodi brigu.
uvijek mora imati na umu da je smisao naeg postojanja na ovom svijetu da budemo sposobni da se odbranimo od mogueg budueg genocida, koji nam se sprema i koji nam se moe ponoviti. Sve to radimo mora biti u toj funkciji jer nismo osloboeni opasnosti od ponavljanja genocida. Mi smo najnezatienija, najneorganiziranija i najzaputenija nacionalna grupa na Balkanu. Jedino su Bonjaci na Balkanu niiji narod. Mi smo jedina nacionalna grupa o kojoj ni jedna drava ne vodi brigu. Kad se to ima na umu, a imajui u svijesti da imamo iskustvo genocida koji nije tako daleko, mi moramo mnogo uiti od Jevreja kako se suoiti sa posljedicama genocida. Jevreji su nakon Drugog svjetskog rata shvatili da je jedini nain da im se to vie ne ponovi, da oni sami budu snani i da imaju takvu dravu koja e ih tititi i braniti od holokausta koji im se jednom dogodio. Stoga mi Bonjaci moramo biti svjesni da ova generacija ima obavezu prema sljedeoj generaciji. Da svoju djecu uimo ovim stvarima, da ih obrazujemo, da ih jaamo, da snaimo njihovu volju zajednitva, da snaimo nau nacionalnu svijest, da svaki Bonjak mora biti odgovoran za drugog Bonjaka. Mi moramo imati dravu koja e garantirati na fiziki opstanak na Balkanu. To je nae pravo i naa obaveza. Nije uope bitno kako e se ta drava zvati, kako e nas zbog toga optuivati: da li hoemo nacionalnu dravu ili neto drugo. Ali, mi moramo imati dravu u kojoj emo biti sigurni, u koju emo imati povjerenje da nas nee izdati. To je zadatak prvoga reda za sva-
SRPANJ/RUJAN 2012.
17
intervju
kog Bonjaka i Bonjakinju, bez obzira gdje bili: ovdje u Zagrebu, u Hrvatskoj, Sloveniji, Makedoniji, Srbiji, Sandaku, Albaniji, Americi, Australiji, Evropi. Bonjaka sada ima irom svijeta. Prema tome, sve dotle dok ne bude Bosna jaka i dok Sarajevo ne bude matica svih Bonjaka, ni vama Bonjacima ovdje nee biti onako kako treba. Neete imati svoja ljudska prava, neete imati ni pravo na jezik, neete imati ni pravo na kulturu. Niti ete biti prepoznati ni priznati kao posebna nacionalna skupina koja ima prava kao sve druge nacionalne skupine u Evropi. To to se nama Bonjacima dodvoravaju kroz zadovoljavanje naih vjerskih potreba, to je za svaku pohvalu, ali nije dovoljno. Mi smo nacionalna skupina i mi moramo sami imati svijest o tome. Mi moramo imati puna nacionalna prava na Balkanu kao to imaju svi narodi. To znai da i mi, kao nacionalna grupa na Balkanu, imamo pravo na sve to imaju druge nacionalne grupe, ukljuujui i pravo na dravu. Ako Crnogorci imaju pravo na dravu sa 600.000 stanovnika, a nas Bonjaka na Balkanu je nekoliko miliona, to je jasna poruka ta mi zapravo mislimo. U tom smislu zamolio bih Bonjake, a vi to moete u Hrvatskoj, u Zagrebu i kroz va Preporod da prestanete prepisivati to to ujete iz Sarajeva. Vi ste ovdje slobodni, vi ovdje morate otvoriti neke procese koji se u Sarajevu ne mogu otvarati. Jer Sarajevo je, naalost, jo uvijek pod blokadom, Sarajevo jo nije slobodan grad. Sarajevo je jo pod traumama biveg komunistikog reima, mozgovi koji su zaleeni u komunistikim friiderima. Profesori koji sada predaju na Univerzitetima uglavnom imaju doktorate iz marksizma, lenjinizma i samoupravljanja. Oni su jo uvijek zaleeni i dresirani iz Beograda na takav nain da ih je strah da razmiljaju o sebi, svojoj kulturi, tradiciji. To je fenomen koji su svojevremeno imali Englezi, nismo mi jedini narod koji prolazi tu fazu. To je sindrom straha od vlastite kue i vlastite kulture. Zato, kada vam iz Sarajeva dolaze stvari koje su podanike, vi ih morate nadrasti. Kao Bonjaci morate iskoristiti slobodu koju imate u Zagrebu i Hrvatskoj, i razvijati nacionalnu ideju Bonjaka koja e pomoi i Hrvatskoj da shvati ko smo mi i ta smo mi. I da prema nama ima odnos kakav zasluujemo, a to je respektabilna nacija koja u sebi sadri i vjeru i kulturu i sve ono to svaka nacija ima. Ukljuujui, naravno, i dravotvornost. Da li smo sami najvei krivci? Dok su se bonjaki politiari nakon rata bavili donacijama, srpski su uvrivali genocidnu Republiku Srpsku. Kako na sljedeim lokalnim izborima obraniti Srebrenicu od mirnodopskog genocida? Srebrenica je neiscrpna tema i ona e biti tema do Sudnjega dana. Teko je u jednom intervjuu sve kazati, ali ja ne bih Srebrenicu svodio na ove lokalne izbore. To je jedna epizoda koja e biti i proi. Mi smo uradili ono to smo mogli uraditi. Nije dovoljno, ali treba nastaviti raditi za Srebrenicu. Mi ne moemo promijeniti prolost, ono to se dogodilo, ali moemo utjecati na nau budunost. Prema tome, mi treba da razmiljamo kako sprijeiti buduu Srebrenicu. Srebrenica se dogodila i mi tu nita vie ne moemo uiniti. Mi moemo samo sada lijeiti rane, iz toga uiti i pouke uzimati. Nama preostaje veliki posao. Nije u Bosni bila samo Srebrenica. U Bosni se dogodio i Prijedor i Foa i Viegrad Dakle, cijela Bosna je bila zahvaena progonima, silovanjima, logorima i stoga predstoji nam veliki posao. Ima jedna misao koja mi se dopada: Never complain, never explain! (Nemoj se aliti, nemoj objanjavati traiti objanjenje! op.ur.). Moramo prei iz zone stalnih pritubi i kukanja u zonu kreativnog miljenja i traenje rjeenja kako da nam se to ne ponovi. Treba da znate da su Haki tribunal osnovali Ujedinjeni narodi. To je prvi puta u povijesti UN-a da se osniva Meunarodni sud za ratne zloine na koji su privedeni visoki politiki i vojni dunosnici koji su poinili zloine protiv jednoga naroda, u ovom sluaju protiv Bonjaka. Ovo je prvi puta da je postignut konsenzus svih relevantnih inilaca u meunarodnoj zajednici da se zbog zloina, koji je poinjen protiv jednoga naroda, privedu politiki i vojni dunosnici i da se osude. Mi kao Bonjaci treba da budemo zahvalni meunarodnoj zajednici i UN-u to su formirali taj sud i to su, ipak, doveli Miloevia, Mladia, Karadia, eelja Naravno, nama nikad niko nee moi objasniti zato se morao dogoditi genocid u Srebrenici. Za to je odgovorna meunarodna zajednica, koja je priznala krivicu. Ban Ki-moon je posjetio mezarje Potoari, poklonio se rtvama genocida i rekao da je ovo sveta zemlja. Naravno, nije to dovoljno, meunarodna zajednica mora vie uraditi. Mora pokrenuti proces kompenzacije rtvama genocida. Mi moramo imati i jedan tap odbrane koji ima planetarno znaenje: tap odbrane protiv genocida i tap odbrane protiv negacije genocida. Jer oni koji negiraju genocid, oni su spremni taj genocid ponoviti. Ja sam lan Aladin projekta pri UNESCO-u, koji ima za-
18
intervju
takvom namjernom ovinistikom propagandom, kojom ele pridobiti neke islamofobe u Evropi. Kad se danas spomene islam i islamska drava, nekima se die kosa na glavi. Time je najlake sakriti svoje zloinake namjere kroz razne etnike organizacije koje jo uvijek prkose rtvama genocida. Ali, mi smo nakon genocida sasvim drugi narod. Omladina u Bosni i Hercegovini nema vie tih strahova i takve izjave na njih vie nemaju nikakav dojam. Njihova vojna sila, koja je se obrukala pred itavim svijetom, vie ne postoji. I u Evropi postaju ljudi sve vie svjesni da ih je srpska politika prevarila, da je ostavila jedan neizbrisivi trag srama na Evropu koja je dopustila da se krajem 20. stoljea dogodi genocid. Govor kojeg je imao Rompuy, predsjednik Evropskog vijea, najbolji je odgovor na srpsku propagandu i njihove institucije i vjerske i akademske i politike. To je jedan hor koji pjeva pjesmu pod palicom Dobrice osia, koji je jednom prilikom iskreno izjavio sljedee: Mi laemo da bi varali sami sebe, da tjeimo druge, mi laemo za oprost, mi laemo da bi se borili protiv straha, laemo da ohrabrujemo druge, laemo da bi skrivali svoj i neiji drugi jad. Laganje je oblik naeg patriotizma i potvrde nae uroene inteligencije. Mi laemo na kreativan, matovit i inventivan nain. Laganje je najbolja vrlina srpskog naroda. to za Vas predstavlja panbonjatvo? O kakvom se konceptu organiziranja Bonjaka radi? Ja bih elio da mi nadiemo, da izaemo iz zone stalnog nepotrebnog preispitivanja, ispitivanja i ubijanja nae kreativne energije. Panbonjatvo je legitimna ideja koja treba da okupi sve Bonjake na Balkanu, ukljuujui i Tursku i cijeli svijet, sa ciljem da se branimo i zatitimo od genocida koji nam se ovoga asa sprema. A to znai da kao mukarci ne dopustimo vie sramotu koju smo doivjeli 92. godine kada nismo mogli odbraniti svoje majke, svoje sestre i svoje kerke od etnikog silovanja. Nismo mogli odbraniti nae damije od ruenja, nismo se mogli odbraniti da ostanemo u svojim domovima. Prognali su nas iz naeg doma i nae kue. Lutamo i hodamo po cijelome svijetu, ne moemo da sastavimo dvije generacije da sin naslijedi oca u imetku, nego moramo ispoetka poinjati. Kad odem u skandinavske zemlje u Dansku, vedsku i Norveku, vidim da su tamo ljudi otili sa praznim cekerom. Sad sam bio u Americi, obiao sam Detorit, Siracusu, San Jose, Atlantu, Chicago i New York. Vidio sam nae majke koje nemaju priliku da se ukljue u bilo kakav drutveni ivom ni Siracuse, ni San Josea, nego jednostavno trunu, ive prazan ivot, zatvorene u nekoliko kvadrata stana u kojem ive. Naravno, treba biti zahvalan Americi i svim evropskim zemljama koji su primili nae prognanike, ali treba se pitati: zato su oni morali da idu iz svoga doma? Zato to su ih zloinci protjerali. A zato su ih protjerali? Zato to smo mi kao narod bili nesposobni da branimo njihovu slobodu da ostanu i da opstanu. To je ono to mi treba da radimo. I treba da prestanemo postavljati nepotrebna pitanja koja nas vode u krivom smjeru. I stalno pitati: jesmo li Bonjaci, ta znai panbonjatvo!? Mi trebamo napraviti fond za istraivanje. Mi smo narod koji vjerovatno najmanje ulae u nauna istraivanja o tome ko smo mi i ta smo. Ja sam na proloj sjednici Rijaseta pokrenuo da se u okviru zekata otvori ili napravi fond za nauna istraivanja. Da mladim ljudima ponudimo, da ih fokusiramo na neki detalj iz naeg nacionalnog, kulturnog i vjerskog bia. I da se ti mladi ljudi, umjesto da istrauju neke velike teme od kojih ne znam hoe li naa djeca imati ikakve koristi, fokusiraju na one teme koje za nas znae ivot. Ako se mi ne posvetimo naem nacionalnom pitanju, ako mi ne istraujemo, nee niko to raditi za nas. Zato je pitanje bonjatva na izazov, da vidimo ta znai biti Bonjak na Balkanu.
Bosna je naa zemlja, naa drava u kojoj mi moramo imati mir, u kojoj mi moramo imati slobodu, u kojoj mi moramo imati garanciju da nas nee vie progoniti i silovati. A da bismo to postigli moramo biti jaki i snani. Moramo prestati da postavljamo pitanja koja su irelevantna, da troimo energiju na jalovim stvarima. Moramo se poeti baviti stvarima koje za nas znae ivot, opstanak, borbu i odbranu od genocida.
datak da se bori protiv negacije holokausta i genocida. Dakle, u tom smislu, u naim razmiljanjima i pitanjima, mi treba da nadiemo i iskoraimo korak u kome emo biti logika koja mi se dopada: Never complain, never explain! Mi nemamo potrebe da se bilo kome alimo, niti da bilo ta kome objanjavamo, ali imamo obavezu da sebe pronaemo, da jedni druge hrabrimo, da nadiemo sve potekoe, da se oslobodimo svojih strahova.
SRPANJ/RUJAN 2012.
19
intervju
Mi smo jo uvijek pod okupacijom. Imamo Daytonski ustav koji je legitimirao diskriminaciju na temelju nacije i vjere, to je diskriminatorski Ustav. Ali, zato se to radi? Samo zato to su Bonjaci-muslimani veina u Bosni i Hercegovini. Nama se ne dozvoljava da se mi osjeamo kao domaini u naoj vlastitoj zemlji. Ako mi kaemo da volimo nau Bosnu, da je Bosna Bonjaka i svih drugih koji ive u njoj, onda se provlai da smo nacionalisti. Ja pristajem da me se proglasi da sam nacionalista, ali tvrdim Bosna pripada Bonjacima jer mi druge zemlje nemamo. I svima onima koji tu Bosnu vole i koji su spremni da u njoj ive, da dijele sa nama dobro i zlo, kao to je Hrvatska zemlja Hrvata, kao to je Srbija zemlja, kao to oni kau, Srba i ostalih. ija je Bosna onda? Ne, oni kau: Nit je srpska, nit je hrvatska, nit je muslimanska. To je najvea podvala koja se nama dogodila. Zato? Zato to treba kazati da Bosna ne pripada nikome. Onda se kae: Bosna je i ovih i onih i onih i to znai niija. Ne, Bosna je naa! Bosna je naa zemlja, naa drava u kojoj mi moramo imati mir, u kojoj mi moramo imati slobodu, u kojoj mi moramo imati garanciju da nas nee vie progoniti i silovati. A da bismo to postigli moramo biti jaki i snani. Moramo prestati da postavljamo pitanja koja su irelevantna, da troimo energiju na jalovim stvarima. Moramo se poeti baviti stvarima koje za nas znae ivot, opstanak, borbu i odbranu od genocida. netrpeljivosti u svijetu, a posebno u nekim zapadnim zemljama. Ono to bih elio kazati je da, naalost, u muslimanskom svijetu postoje ljudi ili grupe koje ne doputaju bilo kakvo pribliavanje Zapadu. Kao to postoje grupe na Zapadu, u vladajuim centrima, koje bilo kakvo pribliavanje Bliskom istoku, odnosno rjeavanje krize na Bliskom istoku i uspostavljanje mira posebno u Palestini onemoguavaju na nain da proizvode incidente i prave provokacije. Dakle, te dvije grupe, unutar muslimanskog svijeta i na Zapadu, hrane jedni druge. Oni su, zapravo, prepreka za stabilnost i suivot. U knjizi jednog britanskog autora nedavno sam proitao da je u povijesti ovjeanstva postojalo 12 civilizacija. Od tih 12, sedam je mrtvih i pet je ivih. Od ivih su kineska, indijska, japanska, zapadna i islamska civilizacija. Kineska, indijska i japanska su same za sebe posebne civilizacije. Meutim, zapadna i islamska civilizacija, to su sijamski blizanci. Ne moe se izvriti operacija kako bi ih se rastavilo jer su oni vezani i modanim, i sranim, i kulturnim, i intelektualnim vrpcama. Jer, zapravo, ta je Evropa? Krlea je stalno ponavljao da Evropa nema nita svoje, nikakvih kulturnih, povijesnih batina na koje moe biti posebno ponosna, nego je crpila ono to je postala iz istonih kultura. Na kraju krajeva, i religije koje mi batinimo, monoteistike religije Ibrahimovske tradicije, sve su one nastale na Istoku. Dakle, nisu nastale ovdje. Odnos izmeu Istoka i Zapada, odnosno Mezopotamije, Egipta, Babilona, Grke, Sjeverne Afrike to su sijamski blizanci. Zapadna i islamska kultura su nerastavljivi, nerazdvojivi i oni kao sijamski blizanci moraju shvatiti da ne mogu zaustavljati jedni druge da diu. Jer, ako se jednom sijamskom blizancu uspori disanje, on automatski uspori disanje drugom i onda se ivot zaustavlja. Dakle, Zapad i islamska civilizacija moraju nauiti da ive u tom sijamskom-blizanskom odnosu jer nemogue je izvriti operaciju da ih se razdvoji. Jer razdvajanje znai smrt i za jednog i za drugog. Prema tome, moraju se naviknuti i nauiti, i muslimani i zapadna civilizacija, kako da u sijamskom odnosu ive, preive i da bude i jednom i drugom ugodno. Da ne prave haos, odnosno agoniju jedni drugima. q
Husein Kavazovi (novoizabrani reis) i Mustafa Ceri Sutra su u Sarajevu izbori za Vaeg nasljednika. to oekujete od novog reisa? Nita ja nemam pravo da oekujem, ni da ne oekujem. Ja sam svoje zavrio. Pitajte novog reisu-l-ulemu, ako Bog da, sutra ta namjerava raditi. Moje je da ga podrim i da budem na raspolaganju svom nasljedniku. Bit u mu vjeran i lojalan. I od pomoi kad god bude traio da mu pomognem da obnaa tu vrlo asnu i odgovornu dunost u Bonjaka. S ime ete se baviti nakon odlaska s funkcije reisu-l-uleme? Vaa poruka Bonjacima/muslimanima na kraju mandata. Poto se jo sa enom nisam o tome dogovorio, ne mogu vam odgovoriti. im budem znao taj odgovor vi ete prvi znati. Poruka Bonjacima Neka vas Allah uva, budite jedinstveni, pazite jedni druge. Svaki Bonjak je odgovoran za drugog Bonjaka. q
20
bosanski barometar
Jakob Finci i Dervo Sejdi kandidaturu za Predsjednitvo, a to su ipak dvije razliite funkcije. Osim toga, Predstavnikom domu Parlamentarne skuptine BiH je zapravo oduzeta mogunost zaustavljanja i odluivanja u procesu izbora lanova Predsjednitva, jer je predvieno da, ako Predstavniki dom dva puta odbije predloene kandidate Doma naroda, biraju se oni kandidati koji su predvieni od Doma naroda. Ovaj prijedlog, budui da kao osnovu ima popis, uvodi potrebu obaveznog izjanjavanja o etnicitetu na popisu, to nije u skladu sa postojeom popisnom formom, a takoer je i protivno meunarodnim preporukama i konvencijama o ljudskim pravima te ovakav prijedlog ne moe dobiti legitimitet na osnovu ovakvog neobaveznog pitanja na popisu. Naime vrijednost glasa bi se raunala na temelju brojnosti konstitutivnog naroda u kantonima, koja bi se utvrdila prema rezultatima posljednjeg provedenog popisa, to jest izjanjavanja o nacionalnoj pripadnosti na popisu 2013. godine. Na ovaj nain se takoer legitimiraju rezultati etnikog ienja, to je krenje odluke Ustavnog suda o konstitutivnosti naroda na cijeloj teritoriji BiH, kojom je ovako neto eksplicitno zabranjeno. Tako bi se faktiki izmjenom Ustava odustalo od provedbe Aneksa 7 Daytonskog sporazuma o osiguravanju povratka, jer bi se prekrile njegove odredbe koje navode da nisu doputeni pravni popisi s diskriminirajuim namjerama i uincima ili davanje prednosti odreenim grupama na temelju njihove nacionalne pripadnosti. Samim uvoenjem vrijednost glasa, baziranoj na nacionalnoj pripadnosti, direktno se uvodi diskriminacija graana u izborni sustav. Ovaj prijedlog dovodi do etnikog profiliranja stranaka, jer e svaka stranka dobivati koeficijente u odnosu na etniku pripadnost svojih kandidata, tj. svaka stranka e imati bonjaki, srpski, hrvatski i ostali koeficijent. Budui da e glasovi ostalih, s obzirom na njihov neravnopravan poloaj u Domovima naroda biti manje vrijedni od glasova konstitutivnih naroda, na ovaj nain e se konano zacementirati dominacija etno-politike u BiH i dugorono onemoguiti graanska participacija u politikom sustavu. Ovaj prijedlog smanjuje mogunost kandidiranja predstavnika graana i ostalih za Skuptine kantona, jer e ovakvi predstavnici imati ma-
Diskriminatorski prijedlog
Taj prijedlog i dalje diskriminira graane i ostale jer prema ovom prijedlogu Predsjednitvo sutinski biraju klubovi tri konstitutivna naroda u Domu naroda Parlamentarne skuptine BiH. Kako Predsjednitvo treba jednako predstavljati tri konstitutivna naroda i ostale, to je ovaj prijedlog besmislen. Dalje, predvieno je minimalno uee ostalih u Domu naroda Federacije BiH i Domu naroda Parlamentarne skuptine BiH, i po broju poslanika, kao i u ueu u predlaganju i odluivanju unutar ovih tijela, jer nemaju svoj klub, nemaju mehanizam zatite vitalnog nacionalnog interesa te nemaju odreeno minimalno uee u kvorumu za odluivanje, za razliku od konstitutivnih naroda. Ne treba ispustiti iz vida da bi na ovakav nain bio smanjen legitimitet lanova Predsjednitva ukidanjem njihovog direktnog izbora. S obzirom da bi se kandidati za Predsjednitvo birali iz redova parlamentarnih zastupnika, legitimitet koji bi ovi kandidati imali bio bi vie nego posredan, jer bi to znailo da svaki graanin koji glasa za svog zastupnika u Parlamentu ujedno glasa i za njegovu
SRPANJ/RUJAN 2012.
21
bosanski barometar
nju vrijednost za partije koje ih kandidiraju. Takoer, na isti se nain smanjuje mogunost kandidiranja predstavnika konstitutivnih naroda koji bi na osnovu popisa bili brojana manjina u jednom kantonu za Skuptine kantona.
Prijedlog za federalizaciju
Meunarodna krizna skupina (ICG) napravila je opsenu analizu posljednje krize u Bosni i Hercegovine, s naglaskom da bi mogue rjeenje moglo biti u redefiniranju odnosa unutar zemlje s temeljitijom reformom Ustava. Od reforme Ustava oekuje se da dovede do temeljnog poboljanja pozicije Hrvata, istodobnog zadravanja injenice zvane Republika Srpska i zadovoljenja oekivanja Bonjaka o snanoj i funkcionalnoj dravi, a trebale bi ispuniti i uvjet da predstavnici manjina mogu birati predstavnike u vlasti. Pitanja koja tjeraju na traganje za rjeenjem sluaja Sejdi Finci sva ukazuju na isti pravac: prema jaem teritorijalnom federalizmu bez eksplicitne etnike komponente, pristup koji je bio uspjean diljem Europe. Federalna drava moe ispuniti sve imperative navedene u ovom izvjeu, smatraju u ICG-u. Pri tome navode da se za otklanjanje nepovjerenja Hrvata mora uspostaviti jasan odnos izmeu predstavnika i onih koji ih biraju, ali se moraju ispuniti i oekivanja rastueg broja graana koji se ne izjanjavaju po etnikoj pripadnosti i manjinskih skupina te rjeavanje tereta pristupanja Europskoj uniji. ICG dalje zakljuuje da BiH u razradi rjeavanja problema presude Sejdi Finci i problema Hrvata moe uiti iz primjera u regiji, posebno pojaanim ovlastima na razini opina na Kosovu i uinkovitim mehanizmima zatite vitalnih interesa u Makedoniji. Lideri HDZ-a ve dugo podravaju ojaavanje opinske autonomije, a eksperti bliski SDP-u takoer cijene tu ideju, navodi se u zakljucima ICG-a koji e izraditi i drugu analizu, koja e biti objavljena poetkom 2013. o detaljnijim modelima razrade prijedloga. Ako se veina Srba i Hrvata osjeaju otuenima i loe tretiranima od drave, udruit e se protiv ostalih. Dva bloka su izjednaenih snaga i mogu paralizirati BiH, onemoguiti organiziranje vlasti ili, s druge strane, krenuti prema veoj decentralizaciji. q Edis FELI
23. srpnja 2012. desilo se ono to se ve neko vrijeme nasluivalo. Tog je dana lan Predsjednitva BiH eljko Komi pismeno zatraio od predsjednika Opinske organizacije SDP Novo Sarajevo da bude brisan iz evidencije lanstva u SDP-a. Komi je obavljao funkciju potpredsjednika SDP BiH. Nekoliko dana ranije napustio je sjednicu Predeljko Komi sjednitva SDP-a, s obzirom da se, kako je rekao, ne slae s prijedlogom provedbe presude Europskog suda za ljudska prava u sluaju Sejdi Finci. Ne priznajem zakljuke koji se odnose na mene i na Predsjednitvo BiH i preporuujem onome ko je vodio sjednicu Predsjednitva SDP-a, kao i njegovim pravnim ekspertima, da napokon ponu itati Ustav BiH, zakone i poslovnike, u ovom sluaju koji se odnose na Predsjednitvo BiH. Znate kako kau: kad tri ovjeka kau da si lud, onda budi lud. Ja sam ovaj put izabrao da budem lud, izjavio je Komi nakon to je napustio sjednicu. Prema onome to su prenijeli mediji, situaciju na sjednici Predsjednitva SDP-a dodatno je podgrijala izjava Damira Hadia, ministra prometa i komunikacija BiH. Hadi je navodno rekao da bi, u sluaju da treba birati izmeu partije i drave, uvijek izabrao partiju! Upravo ta reenica dodatno je razljutila eljka Komia. q
22
bosanski barometar
Milorad Dodik i Zlatko Lagumdija stavniku Stalne misije BiH pri UN-u da tokom glasanja u Generalnoj skuptini UN-a podri rezoluciju o Siriji prekrio Ustav drave, zakon te, kako je naveo, politiki dogovor estorke, koji vie ne vai sve dok se ne rijei ovaj zahtjev za ostavku ili smjenu efa bosanskohercegovake diplomatije. Dodik tvrdi da je Lagumdija krei Ustav poinio krivino djelo, te prekrio politiki dogovor u BiH, ime je dravu dodatno gurnuo u dodatne probleme, kao to je to inio svih ovih godina, ne elei da prihvati realan odnos snaga u BiH. Slian problem se desio i u februaru 2011. godine, kada su na poziv za uee u panel diskusiji o Daytonskom sporazumu, koja se odrala u New Yorku, u SAD otputovali samo bonjaki i hrvatski lan Predsjednitva Bakir Izetbegovi i eljko Komi. lan Predsjednitva iz RS-a Neboja Radmanovi tom prilikom je ocijenio da je odlazak na skup nepotrebno troenje novca, jer u panelu uestvuju politiki i vojni funkcioneri od prije 15 godina koji ne utiu na dananju zvaninu ameriku politiku. Jo jedan sluaj gdje se jasno vidi se ne eli postii konsenzus oko vanjske politike je odlazak lana Predsjednitva BiH iz reda srpskog naroda, Neboja Radmanovia, na inauguraciju novog predsjednika Srbije, Tomislava Nikolia u Beograd. Druga dva lana bosanskohercegovakog Predsjednitva jasno su istakli da ne ele ii na Nikolievu inauguraciju, nakon to mu nisu ni estitali na pobjedi na predsjednikim izborima. Isto tako, u maju 2011. godine Predsjednitvo BiH nije uspjelo postii saglasnost o konanom tekstu izlaganja stalnog predstavnika BiH pri UN-u u New Yorku, na debati Vijea sigurnosti UN-a o Misiji privremene uprave UN-a na Kosovu (UNMIK). Ovakvih i slinih primjera u vezi sa djelovanjem bosanskohercegovakih predstavnika u globalnoj diplomatiji je bezbroj. Na osnovu toga, moe se zakljuiti da je vanjska politika BiH rtva unutranjih politikih razmirica koje proizilaze iz dijametralno razliitih etnikih pozicija.
SRPANJ/RUJAN 2012.
23
bosanski barometar
tivnu vanjsku politiku BiH, kako bi drava postala snanija i nezavisnija u ekonomskom, politikom i diplomatskom smislu. U tom kontekstu, za poetak je mogue identificirati nekoliko temeljnih smjernica ili putanja koje bi BiH u kontekstu vanjske politike morala slijediti, kako bi na globalnom planu postala mnogo nezavisnija drava. Dosadanja vanjska politika BiH bazirala se u najveoj mjeri na reakativnim, konfuznim i lokaliziranim potezima koji nisu dosezali dalje od lokalne politike scene, dok bi nova multidimenzionalna politika znaajno doprinijela izgradnji stabilnijih, pragmatinijih i dugoronijih ekonomskih, politikih, diplomatskih i drutvenih veza sa ostatkom svijeta. Najvanija komponenta nove multidimenzionalne vanjske politike BiH bila bi diverzifikacija vanjske politike, odnosno proaktivno djelovanje i interakcija sa nekoliko znaajnih i snanih aktera na globalnom planu kako bi vanjsko politika perspektiva dobila fleksibilniji i pragmatiniji modus vivendi koji odgovara globalnom djelovanju drave u 21. stoljeu globaliziranog svijeta. Jedan od najvanijih prioriteta u kontekstu vanjske politike BiH je zasigurno proces evrointegracija koji u ovoj zemlji traje vie od 10 godina. BiH je do sada na putu prikljuenja u Evropsku uniju uinila veoma malo u poreenju sa ostalim zemljama u regionu. Imajui u vidu injenicu da bi lanstvo u EU za BiH bilo od fundamentalnog znaaja u ekonomskom, politikom, pravnom, pa i vanjskopolitikom smislu, potrebno je intenzivirati napore ka ubrzanom pristupanju u ovu meudravnu organizaciju. Moda najvanije od svega, pribliavanjem u i prikljuenjem u Europsku uniju, BiH e svoju vanjsku politiku morati uskladiti sa vanjskom politikom EU-a to e ojaati i poziciju drave na globalnom planu i rijeiti dosadanje interne razmirice na bosanskohercegovakoj politikoj sceni kada se radi o meunarodnim pitanjima. Tanije, ulaskom u EU bosanskohercegovaki lideri, kao i obini graani, e poeti da ak i najobinija pitanja posmatraju iz globalne perspektive. Nadalje, prikljuenje u NATO snage je vrlo vana vanjsko politika orijentacija BiH. Integracija zemlje u NATO nije samo bitna radi izgradnje sigurnijeg i mirnijeg ambijenta u dravi, nego je u istoj tolikoj mjeri i ekonomski i diplomatski korak, kojim mala drava kao to je BiH moe mnogo profitirati na izgradnji pozitivnijeg imida na meunarodnoj sceni. Prikljuenjem u NATO savez, BiH bi postala dio jedne globalne organizacije koja je utemeljena na principu mulitlateralizma, gdje je kolektivni interes Saveza iznad partikularnih interesa drave to bi znaajno umanjilo politika razilaenja u BiH. Moda bi u odreenim pitanjima dravni suverenitet bio umanjen, ali bi zemlja kao cjelina bila mnogo prisutnija na meunarodnoj sceni. Takoer, imajui u vidu injenicu da su SAD odigrale presudnu ulogu u okonanju rata u BiH i kreiranju Daytonskog sporazuma, kao i globalnu mo te zemlje u ekonomskom, vojnom i politikom smislu, iako posljednje dvije decenije u manjem obimu nego za vrijeme Hladnog rata, potrebno je da BiH nastavi graditi jo blie ekonomske i politike odnose sa ovom globalnom silom. BiH je mala zemlja i ne preostaje joj mnogo rjeenja, osima da djeluje pragmatino i fleksibilno, pa vrlo esto umanjujui i nacionalni suverenitet, kako bi imala dobre odnose sa velikim svjetskim silama kao to su SAD. Iako je vrlo bitno nastaviti dobru saradnju sa zapadnim dravama i meudravnim organizacijama, isto tako je od stratekog znaaja u kontekstu diverzifikacije vanjske politike uspostaviti stabilnije i snanije diplomatske odnose sa zemljama na Dalekom istoku, posebno s Kinom i Indijom, koje posljednjih godina biljee vrtoglav ekonomski rast, a to bi za malu zemlju kao to je BiH bio veliki diplomatski korak. Na primjer, Srbija je u nekim srednjim kolama uvela kineski jezik kao izborni predmet za uenike kako bi u budunosti izgradila jau saradnju sa tim ekonomskim gigantom u svijet.
Izaslanstvo BiH u sjeditu NATO-a u Bruxellesu Zato ne uraditi slian potez i u BiH, jer dobra saradnja za zemljama Dalekog Istoka u ekonomskom smislu za BiH ne znai slabljenje ekonomskih i politikih veza sa EU i SAD-om, ali s druge strane, u kriznim momentima ostavlja irom diplomatski manevar i mogunost snanijeg pragmatinog djelovanja. BiH i njeni pojedini lideri moraju promijeniti i dosadanju percepciju prema Rusiji i Turskoj, jer te dvije zemlje posljednjih godina igraju znaajnu i utjecajnu ulogu u kreiranju globalnih politika. Na primjer, Rusija je jedna od drava u svijetu sa najveim plinskim resursima o emu ovisi skoro itava Evropa, pa i BiH, tako da jaanje ekonomske saradnje s Rusijom treba postati jedan od prioriteta vanjske politike BiH, to e dodatno diverzificirati vanjsku politiku zemlje u politikom, a posebno u ekonomskom smislu. Takoer, jaanje i izgradnja boljih donosa sa Turskom, koja je danas 14. ekonomska sila svijeta, moe samo biti prednost za BiH u smjeru jaanja domae ekonomije. Etniki interesi ne smiju biti prepreka snanijoj saradnji sa ovim rastuim ekonomskim gigantima jer ekonomski profit samo moe donijeti korist svima, bez obzira na vjersku i nacionalnu pripadnost. I zadnje, BiH mora posebnu panju posvetiti jaanju regionalne saradnje jer bez dobrih odnosa sa susjedima skoro je nemogue oekivati uspjeno djelovanje na globalnom planu. Naime, BiH mora rijeiti sve postojee probleme sa susjednim zemljama, tako da bi mogla nesmetano da ojaa ekonomsku i politiku saradnju sa regionalnim dravama i sa ostatkom svijeta. Izgradnjom boljih odnosa sa susjedima BiH e se pribliiti i EU jer je to jedan od kljunih zahtijeva koji su postavljeni pred sve zemlje regiona Balkana na putu pristupanja u strukture Unije. Kao zakljuak, moe se kazati da bi ovakvim pristupom na regonalnom i globalnom nivou, BiH inicirala jednu prokativnu vanjsku politiku umjesto dosadanje reaktivne i pasivne politike. To ne znai da e BiH postati utjecajna sila, ali moe da znai da e se manje oslanjati na pomo drugih drava i organizacija a sve vie koristiti svoje vlastite ljudske, materijalne, diplomatske i ekonomske potencijale. Vanjska politika 21. stoljea u sve vie globaliziranom svijetu, gdje su zemlje sve vie meuovisne, otvara prostor da svaka drava svijeta u skladu sa svojim ekonomskim, geografskim i politikim mogunostima djeluje proaktivno i dinamino, to u vrijeme Hladnog rata nije bio sluaj, kada su svijetom vladale dvije velike globalne sile SAD i SSSR. Posthladnoratovsku eru karakterie multipolarni meuovisni prostor, gdje ima mjesta za svaku dravu ako sistemski kreira i provede pametne i hrabre globalne politike. A posve drugo pitanje je koliko su sami Bosanci i Hercegovci spremni da razmiljaju globalno, a ne samo lokalno?! q Bedrudin BRLJAVAC
24
bosanski barometar
Prijedorski inferno
Ono to se ne moe objasniti samome sebi, treba govoriti drugome, rijei su Mee Selimovia koje bi mogli pripisati mnogim rtvama, njihovim obiteljima i svima koji se bore za pravo na sjeanje i na komemoracije u logorima Omarska, Trnopolje, Keraterm i Manjaa, ali i ostalim mjestima gdje su ubijeni civili u Opini Prijedor. Jer, kako objasniti razloge svirepih ubojstava, ako je razlog bio pogrena vjeroispovijest ili nacionalnost. 20 godina nakon to je Opina Prijedor bila mjesto iz kojega se bjealo, u kojemu su se dogodili neki od najstranijih zloina, obitelji rtava, preivjeli i svi oni kojima je stalo da se zloini ne zaborave, sudjelovali su od 4. do 6. kolovoza 2012. u programima kojima se upozoravalo na tunu prolost s ciljem da se ista ne ponovi i ne zaboravi, a odgovorni kazne. Uz tradicionalnu tribinu posveenu ubijenom doktoru Esadu Sadikoviu, kroz Prijedor je prola kolona koja je poast odala ubijenoj djeci, na mjestu nekadanjeg logora Trnopolje odrana je filmska veer, a najemotivnije je bilo u rudniku Omarska, nekadanjem najzloglasnijem logoru smrti, u kojemu se komemoracija odrala 6. kolovoza/augusta.
Mimohod kroz Prijedor rodna Udruga u osnivanju Guardians uvari. Njihovi lanovi su, zajedno s obiteljima poginulih i preivjelih logoraa, posjetili ovaj zloglasni rudnik 6. kolovoza 2012. godine i odali poast svim ubijenim civilima.
SRPANJ/RUJAN 2012.
25
bosanski barometar
Marko Pavi, prijedorski naelnik ljenje i da se problem mora pritiskom rijeiti. Ovdje se nita pritiskom ne rjeava, nego je potreban puni koncenzus. U Prijedoru je puno spomenika Bonjacima koji su u koncenzusu s graanima sami napravili. Zna li Evropska unija da je u Kozarcu uope napravljen spomenik? Mi smo ga napravili zahvaljujui koncenzusu, a za Omarsku ga nema i zato se jo uvijek Memorijalni centar nee graditi. O posjetu nekadanjem logoru Omarska, a danas rudniku Arcelor Mittala, Pavi istie kako nee sudjelovati u komemoracijama koje se tamo odravaju 6. kolovoza, dodajui da je njegovo prisustvo neosporno na svim dogaanjima koji su vezani uz sahrane poginulih, otvaranju spomenika Bonjacima. Meutim, njegov neodlazak u Omarsku obrazlae preprekama u vidu organizatora tih manifestacija. Oni su pokuali pod imenom genocid organizirati te manifestacije, a ja pod tim imenom neu prisustvovati nijednoj. U Prijedoru nije dokazan genocid i nitko nema pravo takvim ga nazivati!
Fikret Ali, ovjek iza ice grad i stvaraju nepovoljnu gospodarsku klimu za inozemne ulagae. No, s druge strane, istie da je otvoren projektima koji su na korist prosperitetu Opine i njezinih graana. Prijedor eli dovesti investitore iz nae dijaspore, a jedan od moguih investitora je i Arcelor Mittal, koji se zanima za rudnik u Ljubiji ime bi taj, danas najsiromaniji dio prijedorske opine, ponovo oivio, poruio je Marko Pavi.
Vremena se mijenjaju?
Satko Mujagi istie kako je gradnja Memorijalnog centra najavljena jo 2005. godine kada je tvrtka Mittal Steel (danas Arcelor Mittal), preuzimavi taj prostor, najavila gradnju, a aktualni naelnik Pavi javno se usprotivio obiljeavanju ovog logora. Naelnik kao izgovor navodi injenicu da na dravnom nivou nije donesen Zakon o obiljeavanju stratita. Meutim, Prijedor je danas pun spomen ploa i spomenika poginulim srpskim vojnicima. Mujagi istie kako je otkrie prijedorskih logora Trnopolje i Omarska bilo direktan povod za osnivanje Hakog suda. Upravo je prijedorska opina s najveim brojem optuenih i osuenih ratnih zloinaca. Oito je da ni Pavi ni Prijedor i nakon 20 godina nisu spremni za suoavanje s prolou, kreirajui tako suivot koji se temelji na glorificiranju srpskih vojnika i potiskivanju istine o pokolju preko 3.500 civila i progonu preko polovice stanovnitva nesrpske nacionalnosti, komentirao je Mujagi Pavievu izjavu. Ipak, vremena se polako mijenjaju, istie inicijator gradnje i jedan od osnivaa Facebook grupe uvari Omarske Guardians of Omarska i meunarodne Udruge u osnivanju Guardians uvari. Jedan od simbolinih pokazatelja je gesta naelnika Pavia koji je zatraio oprost za zloine poinjene u Opini Prijedor na sastanku s predstavnicima ove Facebook grupe 4. kolovoza 2012. godine. Pavi je za komemoracije u organizaciji Odbora za obiljeavanje genocida u Prijedoru istaknuo da takvi dogaaji demoniziraju
26
bosanski barometar
Britanski novinar Ed Vulliamy (desno) Haki tribunal nedavno je donio odluku da se Radovan Karadi oslobodi prve toke optunice po pitanju genocida u opinama gdje su se zloini dogodili, tj. osim Srebrenice gdje se dogodio 1995. Odluka je trenutno pod albom i albeno vijee mora donijeti odluku. U nastavku je istaknula je kako se danas ne suoavamo samo s poricanjem genocida, nego i s poricanjem zloina. Ta joj je borba oduvijek bila jako vana. Bila sam i u maju u Prijedoru kada je komemoracija bila zabranjena i vratila sam se sada opet jer smatram da je vano da komemoracije ne budu lokalnog karaktera, nego da im se prikljue ljudi i iz drugih drava. Govorei o odnosu Hakog suda prema zloinima poinjenim u BiH, naglasila je da je tu bilo i politike igre, te da se o BIH najvie pria, to pokazuje vanost krika javnosti kao borbe protiv zaborava. Koliko god sam svjesna kritika koju Haki sud prima sa svih strana, svjesna sam da je, to se tie Prijedora, najvei njegov broj predmeta se koncentrira na zloine poinjene u ovoj opini. Oko 30 osoba je osueno, a i veliki broj dokumenata i svjedoka pomoi e u borbi protiv negiranja, poruila je Jelai. Hakom sudu nedavno su se obratili Fikret Ali i Satko Mujagi pismom kojega je podralo preko 200 organizacija u svijetu. U njemu su traili doputenje da se kao Prijatelji suda ukljue u albenu proceduru po pitanju genocida u Bosni i Hercegovini u sluaju Karadi. Iako sam Radovan Karadi nije imao nita protiv njihovog ukljuenja, Haki sud odbio je njihov zahtjev ime se, prema Mujagievim rijeima, sluajno ili ne stavio na stranu izvrioca genocida. q Helena ANUI
srpska vlast 1992. naredila svom nesrpskom stanovnitvu da kue obiljee bijelim plahtama, a oko ruku da nose bijele trake. 90-ih se dogodio in dehumanizacije i, moram priznati, kada sam prije nekoliko mjeseci iao stati na prijedorski trg, nisam razmiljao o strahu, bio je to moj prkos i revolt zabranama. Ali, kada sam stao na ovo mjesto, osjetio sam dozu straha jer se sjeam onoga to se dogaalo, pria nam Hodi, dodajui kako je bilo prolaznika koji su podsmjehivali. Osjeao sam se ponienim da moram moliti za pravo na sjeanje i da moram protestirati to se mojim sugraanima brani pravo na sjeanje. Mi moramo protestirati i naelniku pokazati da nam se istina mora priznati i da su nam naruena naa ljudska prava pravo na sjeanje! Dan bijelih traka motivirao je cijeli svijet, to je pokazatelj kako su ljudi umorni i da u Prijedoru vlada apatija zbog bezizlaznosti situacije, istie Hodi. O budunosti grada kae da mu se trenutna situacija ini mranom to je rezultat etnikog ienja u 90-ima, ali i provokacija koje se i danas dogaaju. Vjerujem u mo ljudskog duha. Vjerujem u univerzalna ljudska prava i vjerujem da je nakon 20 godina tame dolo vrijeme promjena o emu svjedoe i mladi ljudi koji su stigli iz Beograda podrati mimohod. Ne moemo govoriti o europskim integracijama dok gradonaelnik jednog grada zabranjuje komemoraciju, zakljuio je Emir Hodi. q
SRPANJ/RUJAN 2012.
27
bosanski barometar
rtva i zloinac, mentor i uenik (Stamboli je ubijen 20.8.2000.) i muslimanskih fundamentalista osuenih na Sarajevskom procesu 1983. godine,5 tj. titio je interese muslimana i njihova prava, priznavajui im samo religijske slobode, a istovremeno s pojedinim lanovima SANU zagovarao ekspanzionistiki plan protiv Bosne kojoj nije priznavan republiki suverenitet. Za bonjaki narod je velikosrpska politika odredila smisao postojanja u frazi muslimani u damije, to je znailo da e neko drugi misliti o dravi, suverenitetu, vlasti i slobodi naroda. Beogradski akademici su podravali osuenike iz Sarajevskog procesa jer su smatrali da je njihova vrhovna mogunost religijska svijest i da uope ne posjeduju oblikovanu ideju o bosanskoj dravi. To znai da u buduim dogaajima nee biti opasan protivnik. Duebriniki se Nenad Kecmanovi prisjea ove igranke s Dobricom osiem koji je bio iroke ruke, pravi humanista i bosnoljub, da se pomogne muslimanskim fundamentalistima u Sarajevu.6 Takva demagogija se moe nazvati kecmanovanje. Nigdje Kecmanovi ne objanjava otkud jednom prosjenom piscu tolika mo da sjedi u Beo-
28
bosanski barometar
gradu i rjeava probleme u drugoj republici. Racionalnom posmatrau drutvenih dogaaja odmah postaje jasna pozadina ove Kecmanovie podvale ako se zapita zato neko iz Sarajeva mora ii u Beograd da rjeava svoje probleme zar probleme ne moe rijeiti u Sarajevu i Bosni? Ako se ide u Beograd po rjeenje problema, onda je sigurno i izvor problema u Beogradu! Na Skuptini SANU u Beogradu 23. maja 1985. godine odlueno je da se zbog potreba isticanja najaktuelnijih drutvenih, politikih, ekonomskih, socijalnih, naunih i kulturnih problema pristupi izradi Memoranduma SANU.7 Za ovaj posao grupacija akademika SANU dobila je otvorenu politiku podrku vodstva CK SK Srbije na ijem je elu tada bio Ivan Stamboli.8 To je bio pokuaj da se na osnovama znanstvene analize procesa u Jugoslaviji doe do preciznog uvida u ekonomske, politike, idejne i sigurnosne aspekte toga stanja i mogue scenarije odvijanja buduih dogaaja. S druge strane, tekla je politika priprema za novu srpsku poziciju i usljedila je borba za hegemoniju nad SK Srbije. Na dvodnevnoj zatvorenoj sjednici Predsjednitva CK SK Srbije, 18. i 19. septembra 1987. godine, Slobodan Miloevi je dobio podrku za kandidaturu na mjesto predsjednika SK Srbije 11 glasova od 20. Od tada je bilo jasno da je Miloevi postao najmoniji ovjek Srbije, a da je Stamboli definitivno izgubio bitku s njim.9 Na 8. sjednici, nekoliko dana poslije, sve je posloeno! Okret ka ekspanzionistikoj politici Srbije postao je vidljiv poslije 8. sjednice CK SK Srbije 1987. godine.10 8. sjednica CK SK Srbije predstavljala je svojevrsni pu u kojem je vojska imala kljunu ulogu, tako je, prema Stambolievom miljenju, general Nikola Ljubii uinio sve da se ustolii Slobodan Miloevi na elo srbijanskih komunista.11 Pored Ljubiia, podrku Miloeviu daju Petar Graanin, Vidoje arkovi, Marko Orlandi i drugi. Tada je Srbija krenula u drugom smjeru, u opasnom smjeru etnonacionalistikog i velikodravnog programa (Olga Popovi-Obradovi). Memorandum SANU (1986) odreuje smjer tog djelovanja i priprema negiranje Ustava iz 1974. godine. Taj novi kurs Srbije odrazio se na cijelu tadanju Jugoslaviju, a posebno na Bosnu i Hercegovinu koja je bila zasuta brojnim aferama u kojima se prepoznaje rukopis KOS-a i nadolazee velikosrpske politike koja je u generalnom dosluhu s velikohrvatskom politikom protiv Bosne i Hercegovine. Srbija se, naalost, okrenula neemu zato se smatralo da je prevazieno. Bio je to stari srpski nacionalni program, onaj koji je prethodio pobedi komunista u Jugoslaviji i koji je oivljen nakon Ustava iz 1974. Na njemu je Miloevi, bezrezervnom podrkom 'antikomunista', uspeo da u Srbiji izbrie svaki trag komunistiko-antikomunistike podele.12 Postepeno je isplivalo na povrinu saznanje da je Srbija ponitila sve to se deavalo od 1945. godine u Jugoslaviji i da je u njoj prevladala vrlo opasna velikosrpska struja. Taj period je Memorandum SANU posebno istakao kao veliku nepravdu prema srpskom narodu i tada su poeli neodmjereni politiki izriaji, arhaine ideje, zloinaki nagovjetaji, rasistiki diskurs, prijetnje, mitske slike i lai. Na sve strane se moglo uti da su Srbi ugroeni! Miloevi je vidio moguu transformaciju Jugoslavije u njenom vraanju na, kako to kazuje Sonja Biserko, centralistiki model kakav je postojao do 1966. godine, kada je smenjen Aleksandar Rankovi, koji je za Srbe bio simbol unitarne Jugoslavije.13 Miloevieva antibirokratska revolucija je, naalost, iskristalizirala staljinistiku orijentaciju u srbijanskoj politici koja vue svoje korijene jo od 1948, smatra S. Biserko.14 Srbi su otvoreno iskazivali svoje nezadovoljstvo poloajem u jugoslavenskoj federaciji jer su im se poele otimati pojedine Republike, prije svega, Hrvatska i Bosna i Hercegovina, preko kojih su mislili rijeiti svoje nacionalno pitanje putem prekrajanja republikih granica i stvaranja srpskih autonomnih oblasti koje bi se uvezale u jedinstvu srpsku dravu. Oni su se otvoreno, stranom
Nenad Kecmanovi propagandnom presijom usmjerili protiv sadraja Ustava iz 1974. godine koji im je uskratio prava na ulogu glavnog gazde unutar Jugoslavije. Oni su svoj unitarizam kao verziju velikosrpskog nacionalizma krili iza naracije o neravnopravnosti i ugroenosti srpskog naroda. Svi jugoslavenski mediji pod srpskom kontrolom brujali su o ugroenosti i neravnopravnosti srpskog naroda u odnosu na druge narode u federaciji. O tome stanju jednu verziju dogaanja iznosi Ljubomir Tadi u interviewu za Dugu, 20. decembra 1990.: Srbija se nalazi u jednom posebnom statusu unutar jugoslovenske federacije. Socijalistika partija je uspela, to nemojmo zaboraviti, u borbi za ravnopravnost Srbije unutar jugoslovenske konfederacije, da dobije ogroman broj pristalica, pri emu se nije zalagala za neki socijalni ili socijalistiki koncept, to bi bilo u skladu sa njenim imenom, nego za nacionalni. A srpsko nacionalno pitanje nije reeno. Ono je izbilo na povrinu i omoguilo jednu nacionalnu euforiju, koja se delimino iskazala u podrci Slobodanu Miloeviu, a delimino Vuku Drakoviu, a potom i tim takozvanim nacionalnim, rojalistikim strankama, Mirku Joviu itd. Srpsko nacionalno pitanje je jedna ozbiljna injenica nae sadanjosti. To pitanje je Komunistika partija potpuno negirala. Pre rata se uvek govorilo samo o hrvatskom nacionalnom pitanju, o iptarskom i makedonskom samo unutar levice, a svi ostali su smatrali da srpsko nacionalno pitanje kao problem uopte ne postoji. Tek Drugi svetski rat pokazuje koliki je to problem, sudbina srpskog naroda u Hrvatskoj i Bosni to pokazuje. Srpski intelektualci su, mislim oni relevantni intelektualci, koliko ja znam bili jedinstveni samo u jednoj stvari, a to je da Srbija ima pravo da bude ravnopravna sa ostalim republikama u Jugoslaviji. I tu je bio kraj. Ukoliko je Slobodan Miloevi to hteo, tu je imao podrku srpskih intelektualaca i ta je podrka bila sasvim na mjestu i potpuno legitimna. Vi znate da su sve opozicione partije u Srbiji, izuzev UJDI, bliske u stavu da srpski narod treba da ivi u jednoj dravi. Ali ova pobeda Socijalista i Miloevia, moe da bude ideoloki izgovor za dalji pritisak na Srbiju. Glavni smisao srpskog nacionalnog pitanja, koje pominje Tadi, iskazivao se u pitanju o teritorijima koje e Srbi sebi pripojiti u procesu disolucije Jugoslavije. To znai da su srpski intelektualci smatrali da e Srbi rijeiti pitanje ravnopravnosti preko teritorija ili, tanije, preko zauzimanja teritorija za neku buduu srpsku dravu koja bi nastala na ruevinama Jugoslavije. Tadi upozorava da srpsko nacionalno pitanje nije rijeeno, jer srpska politika iz Beograda
SRPANJ/RUJAN 2012.
29
bosanski barometar
smatra da granice Republika nisu pravedne i da ih treba prekrajati da bi se dobilo stanje u kojem e svi Srbi ivjeti u jednoj dravi. osi, Ekmei i drugi velikosrpski ideolozi kao i predstavnici Srpske pravoslavne crkve konstantno govore o razgranienju, omeivanju teritorija, razdvajanju naroda i pravu naroda na samoopredjeljenje, jer ne priznaju republike granice iz SFRJ.15 Mnogobrojni mitovi i konstrukcije posluile su kao legitimacijski osnov za postavljanje srpskog nacionalnog pitanja u vidu opasne alternative ili restrukturiranje Federacije na principu veinske demokratije ('moderna federacija') ili raspad Jugoslavije uz promenu dravnih granica.16 Srpski politiari i intelektualci, naalost, nisu razmiljali o modernizaciji Srbije nego o proirenju dravnih granica, zaokruivanju svih Srba u jednu dravu, tj. sprovoenju politike ujedinjavanja srpskog naroda u jednu etniku dravu ili u zamiljene etnike granice. To je osnova koja omoguava velikosrpskoj politici da otpone rat u Jugoslaviji i njezinu disoluciju nakon 70 godina zajednikog ivljenja srodnih naroda. (Nastavlja se)
Biljeke:
1 U interviewu za Politiku ekspres od 22. februara 1992. godine Markovi naglaava: Formiranje srpske vojske bila bi katastrofalna politika, jer bi ona dovela Srbiju u poloaj da bi ona izvrila agresiju na drugu republiku, da osvaja tu teritoriju, da to ini svojom vojskom. Meutim, daleko je bilo mudrije strategijsko reenje da tu odbranu srpskog naroda preuzme Jugoslovenska narodna armija, poto je jedino ta armija, armija Jugoslavije, koja je jo postojala i iju smo afirmaciju i nastojanje i postojanje mi stalno dokazivali. Jedino je ona mogla da se legitimno kree po celoj teritoriji Jugoslavije. Time smo ipak spreili osudu Srbije kao drave koja je izvrila invaziju, kao to bi se desilo da je sluajno tada opozicija bila na vlasti. 2 Ovaj Odbor 12. februara 1988. godine trai uspostavljanje stvarne ravnopravnosti naroda Jugoslavije te osnivanje samoupravnih oblasti za srpski narod, kako u Hrvatskoj tako i u Bosni i Hercegovini. Iz ovoga je kasnije proizala koncepcija srpskih autonomnih oblasti u Hrvatskoj i Bosni koje su u osnovi predstavljale negiranje nezavisnosti ovih drava. U lanstvu Odbora koji je dao strateke smjernice za dezintegraciju Bosne i Hrvatske bili su: Matija Bekovi, Dimitrije Bogdanovi, Kosta avoki, Dobrica osi, Andrija Gams, Zagorka Golubovi, Ivan Jankovi, Neca Jovanov, Vojislav Kotunica, Mihajlo Markovi, Borislav Mihajlovi Mihiz, Dragoslav Mihajlovi, Nikola Miloevi, Gojko Nikoli, Vesna Pei, Mia Popovi, Radovan Samardi, Mladen Srbinovi, Predrag Palavestra, Dragoslav Srejovi, Tanasije Mladenovi i Ljubomir Tadi (otac Borisa Tadia). Ova imena treba pamtiti kao idejni velikosrpski okvir za Miloevievo militantno djelovanje tokom devedesetih godina 20. stoljea. Ovo su najodgovorniji ljudi za ratne nesree 90-ih godina. Sve ideje i zamisli o srpskim etnikim teritorijama potiu iz ovoga kruga i razvijaju se do mita u koji se vie ne sumnja. 3 Dnevni list Veernje novosti iz Beograda 24.-25. septembra 1986. objavljuje kopiju nedovrenog Memoranduma. 4 Ivan Stamboli, Put u bespue, Radio B92, Beograd, 1995, str. 130. 5 Poetkom 1983. godine u Sarajevu poinje suenje grupi muslimanskih fundamentalista i kontrarevolucionara na elu sa Alijom Izetbegoviem autorom pamfleta Islamska deklaracija, koji je bio objavljen u Beogradu i koji je posluila kao osnova za tubu. Izetbegovi je tokom suenja promoviran u vou grupe! Uz Izetbegovia su optueni Omer Behmen, Ismet Kasumagi, Ruid Prguda, Salih Behmen, Hasan engi, Mustafa Spahi, Edhem Biaki, Husein ivalj, Demaludin Lati, Dervi urevi, Melika Salihbegovi i ula Biaki. Njih je optunica teretila za kontrarevolucionarno djelovanje i zagovaranje muslimanske revolucije u BiH da bi se stvorila islamska Bosna. 6 Da je Dobrica lien nacionalnih predrasuda prema Bonjacima mogu posvedoiti Izetbegovii. Pomo za svojevremeno utamnienog Aliju njegova deca nisu traila ni od reisa Hadiabdia, ni od nacionalnog borca Muhameda Tunje Filipovia, ni od politiara Hamdije Pozderca u Sarajevu, nego od Dobrice u Beogradu, gde ih je srdano ugostio u kui na Dedinju i kao predsednik Odbora za slobodu misli i izraavanja pisao protestna pisma vlastima BiH i SFRJ. udno je da Bakir, Sabina i Lejla sada o tome ute, dok Avaz i Slobodna Bosna pjene o osievom ovinizmu i da ne napiu, bar u pismima italaca, da je, eto, bar njima i njihovom rahmetli babi neto valjao. (Nenad Kecmanovi, Bonjaka hajka na Dobricu, Nova srpska politika misao, on-line, 27. marta 2012.) 7 Na izradi Memoranduma uestvuju: Pavle Ivi, Antonije Isakovi, Duan Kanazir, Mihajlo Markovi, Milo Macura, Dejan Medakovi, Miroslav Panti, Nikola Panti, Ljubia Raki, Radovan Samardi, Miomir Vukobratovi, Vasilije Kresti, Ivan Maksimovi, Kosta Mihajlovi, Nikola obelji, Stojan eli. U stanu Jovana Rakovia u ibeniku i u kui u Primotenu Memorandum je dobio definitivnu formu. 8 Ivan Stamboli, Ibid. str. 118. 9 Slobodan Miloevi je 20. aprila 1987. posjetio Kosovo polje gdje se obratio Srbima i izjavio poznatu reenicu: Ovaj narod niko ne sme da bije. Znaajno je da je u ovu
Ljubomir Tadi
posjetu Kosovu doao kao predsjednik Predsjednitva CK SK Srbije, a poslije snimaka na kojima se stavlja u zatitu srpskog naroda vratio se u Beograd kao vod, voa srpskog naroda. Antonije Isakovi je u beogradskoj Politici (19. novembra 1990.) izjavio da je Slobodan Miloevi prvi nepodmitljivi politiar koji zastupa interese svoga naroda. 10 8. sjednica CK SK Srbije odrana je 23.24. septembra 1987. godine. Na toj sjednici je smijenjen Dragia Pavlovi, elnik beogradskih komunista, koji se usudio kritikovati Miloevia i njegovu liniju da ire nacionalizam. Nekolika mjeseca kasnije smijenjen je i Ivan Stamboli. Njega su Miloevieve ubice 2000. godine likvidirale na Frukoj Gori. 8. sjednica je najavlila ono to e se godinu dana kasnije nazvati antibirokratska revolucija (1988.), koju je Miloevi zapoeo na Kosovu u aprilu 1987. godine, a u stvarnosti se radilo o jednoj konzervativnoj revoluciji koja je dovela do velikog poremeaja na jugoslovenskoj politikoj sceni, to e doprinositi ubrzavanju procesa raspada SKJ i drave SFRJ. Tek retrospektivno, 8. sjednica je dobila pravi znaaj. Na toj sjednici je poeo uspon Slobodana Miloevia koji je pokrenuo antibirokratsku revoluciju koja je, ustvari, znaila povratak na staro (Dejan Jovi) i zavrila se unutarpartijskim obraunom na Osmoj sjednici. (Dejan Jovi, Osma sjednica: uzroci, znaaj, interpretacije u: Jovi, Dejan / Pavlovi, Momilo / Petrovi, Vladimir: Slobodan Miloevi: Put ka vlasti, ISI i CENS, Beograd i Stirling, str. 33-70, 2008.). 11 Ivan Stamboli, Ibid. str. 233. 12 Olga Popovi-Obradovi, Kakva ili kolika drava. Ogledi o politikoj i drutvenoj istoriji Srbije XIX-XXI veka, Helsinki odbor za ljudska prava u Srbiji, Beograd, 2008, str. 454. 13 Sonja Biserko, Rusija i njen uticaj na Balkan u : Grupa autora, Snaga line odgovornosti, Helsinki odbor za ljudska prava u Srbiji, Svedoanstva 32, drugo izdanje, Beograd, 2008, str. 279. 14 Sonja Biserko, Ibid. str. 282. 15 U interviewu Politici od 26. jula 1991. godine D. osi kazuje: Zato to te odluke AVNOJ-a nisu bile zasnovane na regularnim demokratskim naelima i etnikim realitetima, te granice je odredio Politbiro CK KPJ, pa su one samim tim istorijski nelegitimne, dakle, uslovne i privremene Srpski narod ne moe da prihvati konfederaciju sadanjih Republika, jer njihove granice nisu legitimne ni istorijski, ni u dravnopravnom smislu, te su granice odreene politikim ciljevima i kriterijumima KP Jugoslavije i brionskim ustavom, pa samim ruenjem komunistikog reima i propau tiotizma, one gube svaku istorijsku zasnovanost, a nemaju nikakvu meunarodnopravnu regularnost. Ne moe se sruiti drutveni poredak koji je stvorila Komunistika partija, a da se ne rui i njegova osnovna istorijsko-politika odrednica avnojske granice. Isto tako Srpska pravoslavna crkva, izvan svih oekivanih religijskih sadraja, izraava svoju ovozemaljsku opinjenost granicama ili vekovnim srpskim teritorijama, a granice su nepravedne i neprirodne, one su protiv volje srpskog naroda, te zbog toga ni Srpska pravoslavna crkva, ni srpski narod nikada nisu priznali vetake i nelegitimne avnojevske unutranje granice ustanovljene, bez istorijskih ili etnikih osnova, samovoljom komunistike gerile u uslovima okupacije i graanskog rata. (Glasnik SPC, iz januara 1992. godine) 16 Olga Popovi-Obradovi, Ibid. str. 53. q
Senadin LAVI
30
iz svijeta
Aleppo Assadom. Za vrijeme sastanka Assad je istaknuo kako je Sirija spremna u potpunosti suraivati, te da uspjeh politikog rada ovisi o tome da li e se izvriti pritisak na drave, koje financiraju i treniraju teroriste i dovode oruje u Siriju prestani s tim potezima. Brahimi je izjavio da rjeenje moe doi samo kroz sirijski narod: Nastojati emo napraviti sve to moemo kako bi pronali naine i ideje s ciljem spaavanja sirijskog naroda od ove katastrofe. Moramo premostiti jaz i pronai zajedniki teritorij. On postoji i nalazimo ga u injenici da sve strane vole svoju domovinu i moramo im pomoi.
Bitka za Aleppo
Prema nezavisnim procjenama od poetka sukoba ubijeno je oko 30.000 ljudi. Najkrvavije uline borbe od zgrade do zgrade, od stana do stana vode se u Aleppu, najveem sirijskom gradu s preko dva milijuna stanovnika. Borbe traju od 19. srpnja kada su pobunjenici/ revolucionari, pripadnici Slobodne sirijske vojske (FSA), nakon neuspjenog pokuaja infiltracije u Damask i poraza od Sirijske vojske, veinu svojih snaga prebacili u Aleppo. To je strateki grad koji se nalazi relativno blizu turske granice, to omoguava lake dovlaenje pojaanja nego to je bio sluaj s Damaskom. Najei sukobi, odluujua bitka, poeli su krajem rujna u kojima obje strane koriste sva raspoloiva sredstva. Prethodno su snage Sirijske vojske osvojile nekoliko gradskih etvrti, meu kojima je kljuna etvrt Salahaddin. U ratni konflikt, koji poprima oblike krvavog sektakog sukoba, ukljuene su brojne zemlje, a dobrovoljci u redove FSA dolaze iz najmanje 10-ak zemalja. Britanske i njemake obavjetajne slube intenzivno prikupljanju i distribuiraju podatke, Turska je politika i logistika baza, Katar i Saudijska Arabija pribavljaju naoruanje i sudjeluju u financiranju, SAD i Francuska daju tzv. nesmrtonosnu opremu (telekomunikacijske ureaje), na terenu je mnotvo aktivnih stranih oficira koji rukovode borbama, itd. Sirijski premijer, dr. Wael al-Halki, na summitu Pokreta nesvrstanih u Teheranu, rekao je da je Sirija ciljana sistematskim teroristikim napadima koje podupiru strane sile, u prvom redu SAD i EU, i naalost, arapske drave kao to su Katar, Saudijska Arabija i regionalne drave poput Turske. U intervjuu egipatskom AlAhramu, 20. rujna, sirijski predsjednik Bashar al-Assad estoko se obruio na Tursku, dravu koja vjerojatno najvie radi na poticanju sirijskog konflikta. Ona daje svekoliku potporu naoruanim borcima koji preko njene granice najvie ulaze u Siriju. Assad je rekao da Turska nije zabrinuta za interese vlastitog naroda i da su fokusirani samo na
SRPANJ/RUJAN 2012.
31
iz svijeta
vlastite ambicije koje ukljuuju i novo Osmansko carstvo. Istaknuo je da je Turska otvorila svoje granice i zrane luke za teroriste koji stiu u Siriju, to je otvoreno krenje meunarodnih zakona. Spomenuo je i angamana Katara u stvaranju kaosa u Siriji: Katar koristi mo novca i vrti se u orbiti zajedno sa Zapadom aljui oruje i novac teroristima kako bi ponovili libijski scenarij Katar je bio najbri u potpaljivanju nasilja. Istaknuo je kako Turska, Katar i Saudijska Arabija, koje su dale podrku pobunjenicima nee dobiti ovu bitku. Odjednom su ugledali novac u svojim rukama nakon dugog perioda siromatva i sada misle kako e novcem kupiti povijest, rekao je Assad.
Dio iranske raketne moi jemo kako bi za okupaciju Irana bilo potrebno uloiti vie resursa i ljudstva nego je potroeno kroz posljednjih 10 godina u Iraku i Afganistanu zajedno", stoji u dokumentu. 23. rujna zapovjednik iranske Revolucionarne garde, general Amir Ali Hajizadeh, upozorio je kako bi izraelski napad na Iran mogao pokrenuti Trei svjetski rat. Vidimo kako su SAD i cionistiki reim jedan uz drugoga i nema nikakve anse da bi cionistiki reim poeo rat protiv Irana bez potpore SAD-a. U sluaju pokretanja takvog rata, situacija bi izmaknula kontroli i upravljanju, taj rat bi vjerojatno prerastao u Trei svjetski rat. To znai da bi se neke drave svrstale na stranu Irana, neke protiv nas", istaknuo je general Hajizadeh. Naglasio je kako bi u sluaju takvog rata Iran smatrao neprijateljem i Izrael i SAD. Iran dri kako su amerike baze u regiji dio amerikog teritorija i postale bi ciljevi u sluaju izbijanja takvog rata, rekao je Hajizadeh, te dodao kako je teko zamisliti da bi zemlje regije ostale neutralne. Upozorenje je dao i drugi visoki predstavnik Iranske vojske, general Mohammad Ali Jafari, koji istie kako e se rat protiv Irana u konanici ipak desiti, te da e to biti propast izraelskog reima. Ameriki predsjednik Barack Obama ne eli ratnu avanturu pred predsjednike izbore 7. studenog, te za sada daje prednost ekonomskim sankcijama.
32
iz svijeta
Poveana proizvodnja nafte
Sredinom kolovoza je objavljeno da je Irak postao drugi proizvoa nafte meu lanicama OPEC-a. Proizvodnja nafte dosegla je razinu od 3,2 milijuna barela na dan, ime je Irak nadmaio zemlje poput Irana, UAE i Kuvajta. Na prvom mjestu je i dalje Saudijska Arabija. Irak ima dokazane rezerve od 143,1 milijardi barela nafte i 3,2 trilijuna kubnih metara prirodnog plina, to spada u svjetski vrh. Dio naftnog profita koristi se naoruavanje irake vojske, koja se uurbano obnavlja. U zadnje dvije godine od SAD-a je kupljeno oruja i vojne opreme u iznosu od 12 milijardi dolara.
SRPANJ/RUJAN 2012.
33
kultura
34
kultura
idovska kulturna scena Bejahad 2012 (Pula, 26. kolovoza 1. rujna 2012.)
Boko Jovi i Amira Medunjanin na Bejahadu 2012 u, a s prvonagraenim autorom Rusmirom Agaeviem iz Siska, u okviru knjievne veeri razgovarao je knjievnik Predrag Matvejevi. U petak, 30. kolovoza, odran je program posveen Izraelu pod nazivom Yom Israel, u okviru kojeg je predavanje odrao jeruzalemski rabin Eliezer Papo, porijeklom iz Sarajeva; predstavljena izloba slikara Petera Weisza iz Tel Aviva; prikazan film Loa vjera u izboru oskarovca Branka Lustiga, direktora Zagreb Jewish Film Festivala; te predstavljena izloba plakata Dana Reisingera iz Tel Aviva (porijeklom iz Kanjie, Srbija), jednog od najpoznatijih industrijskih dizajnera na svijetu. Zadnjeg dana manifestacije, u nedjelju 1. rujna, dogodila se kruna Bejahada 2012 zavrni koncert pod nazivom Shalom Selam bekog sastava Timna Brauer/Elias Meiri band, esto nagraivanih u svijetu zbog promocije kulture dijaloga, tolerancije i pomirenja. Oni su se predstavili izvedbama idovskih i arapskih pjesama iz Europe i sa Bliskog istoka. Kao poseban gost u nekoliko pjesama pridruio im se Marwan Abado, Palestinac roen u izbjeglikom logoru u Libanonu, vrsni svira arapske lutnje. q Ismet ISAKOVI
Na ovogodinji natjeaj za kratku priu Simha Kabiljo pristiglo je 27 dosad neobjavljenih pria sa idovskom tematikom, napisanih na jezicima naroda bive Jugoslavije. U jakoj konkurenciji prvu nagradu u visini od 3.000 kuna osvojio je Rusmir Agaevi iz Siska za priu pod naslovom Uri, Ezra i Mazalta, drugu Abid Jari iz Zenice (Gorki miris mirte) i treu Milan Fogel iz Akelona Izrael (Izmeu dve uzbune). Nagraene prie su tiskane u knjievnom prilogu Bar mitzvah Bejahad, koji se distribuirao za vrijeme odravanja manifestacije Na Bejahadu 2012 prikazana je i predstava Malog kazalita bajki SOS Djejeg sela Lekenik Gusla na krovu. Rije je o kratkom igrokazu s vrlo zahtjevnim poetskim tekstom koji je, prema jednom od najdulje izvoenih mjuzikla, napisao knjievnik Rusmir Agaevi. Praen je efektnim scenografskim crteima autorice Nede Mran, likovnog pedagoga Osnovne kole Lauder-Hugo Kon iz Zagreba. Rusmir Agaevi, voditelj kreativnih radionica u Drutvenom centru SOS Djejeg sela u Lekeniku, ve 10-ak godina vodi dramski program Preko scene do samopouzdanja, za koji s punim pravom kae: Rad u naem kazalitu bajki stvara djecu sa samopouzdanjem!. q
SRPANJ/RUJAN 2012.
35
kultura
Uruenje nagrada Isa-beg Ishakovi u povodu 550. godinjice utemeljenja grada Sarajeva
David Kamhi, Emina Zeaj, Franjo Topi, Goran Bregovi i Adnan ati
Amel Suljovi uruuje nagradu Recepu Tayyipu Erdoanu (lijevo) grada je uruena na posebnoj sveanosti organiziranoj 10-ak dana kasnije, 15. rujna 2012., takoer u Narodnom pozoritu u Sarajevu.
36
kultura
Nismo ja i moj sastav otkazali koncerte, ii emo tamo, ali smo zbog dodjele nagrade Isa-bega Ishakovia te planirane koncerte pomaknuli! Slaem se s Suljoviem i nobelovcem Andriem da smo doivotno duni svom zaviaju. U zahvali iriju, Drutvu Klepsidra i sarajevskoj publici recitirali ste stihove talijanskog pjesnika Tonina Guerre Aneo s brkovima. Ta nagrada je nekomercijalna, graanskog priznanje bez ikakvog politikog, ideolokog ili vjerskog predznaka. To je nagrada nazvana po Isa-begu Ishakoviu, utemeljitelju grada u kojem sam roen prije 62 godine. Tu sam studirao filozofiju, zapoeo muziku karijeru u sastavu Bijelo dugme itd. ivim opet odnedavna ovdje, u Sarajevu, sa suprugom Denanom i tri djevojice, doselili smo iz Pariza. Neobian je ovo grad. Sarajevo nije obina selendra, kao veina gradova njegovih dimenzija. Ima sve simptome velikog grada. Zanimljivo je da je politika elita zadrala nagradu za 6. april, a ovu nagradu daju neki neovisni ljudi, njih nije briga za ideologije, nisu obojeni aktualno-politikim bojama. ast mi je primiti takvu nagradu od takvih ljudi! A stihovi Tonina Guerre govore o brkatom anelu koji nije leprao oko Svevinjeg, nego je odlazio u siromaku seosku kuu nekog lovca koji je drao udnovate ptice. Aneo im je davao zrnevlje da vidi hoe li jesti. Svi su se sveci smijali njegovu naumu i pokuajima. Kada je brkati aneo jednom otvorio krletku, u nebeski zrak odletjelo je, radosno, to zatoeno jato neobinih ptica. I zapjevalo, kao nikada do tada. Govorite o radosti. BiH je jo tuna zemlja! Dosta je alovanja, suza, trauma. Treba joj mnogo podrke i pomoi, pa i od glazbenika! Kako pomoi glazbom, Vaom raskonom, dinaminom i radosnom glazbom, silovanim enama!? Vratiti im osmijeh, moe li se to uope? One su zakljuane u svom svijetu. Silovanje ena i mukaraca teka je tema u cijelom svijetu. Kao i pedofilija ili neke druga tema nasilja. Ne otvaraju se ni kod nas takve teme iako smo imali veliki broj silovanih. Ili vrlo, vrlo rijetko. A nikako nisu nove. Ljudi su se navikli na njih kroz medije, a sami rijetko neto poduzimaju. Dobro bi bilo da se ta naa istina otvori! Naalost, sliimo ostatku svijeta u tome. Moram rei da kada se iz svijeta vraam u te nae krajeve osjeam jo uvijek nepodijeljenost. Moje srce jo uvijek stanuje izmeu Beograda, Zagreba i moga Sarajeva. Sve je to moja emotivna domovina. Svaki puta sam zauen i zapitan kako to jo ovdje funkcioniraju najobinije, notorne stvari. Kako i zar jo uvijek pjevaju ptice!? Plivaju li ribe u vodi ili Vi svojom glazbom mirite ljude, povezujete ih vraajui im radost glazbe i pjesme. Sretan ste ovjek. Teoretiari raspravljaju o pomirbi, a Vi je uzrokujete i gledate raznoliku publiku na svojim koncertima. Glazba, muzika kako hoete nije neto bez ega ovjek ne moe preivjeti. Nije neto prevano. Nije kao zrak, voda, hrana, kao seks. Dakle, bez nje se i moe. Tako kae i babo u filmu Sjea li se Dolly Bell: Moe i bez soli, ali je bljutavo!. Tako se i bez glazbe moe. Ali je bljutavo! I znanost kae da je muzika prvi ljudski jezik! Arheolozi su prije nekoliko godina u Njemakoj nali neku frulu, navodno staru 20.000 godina. Ljudi su znali za muziku i trebali je i prije nego su artikulirali govor. Prije nego su ustanovili religiju, prije niza civilizacijskih dosega. Muzikom se tako lako sporazumijeva! Nema, jasno, mo kao artiljerija, ali se ljudi uz njenu pomo razumiju, dogovaraju. A velika je stvar znati se s nekim razumjeti! Usred ste turneje, koliko koncerata Vam jo slijedi, to ste novo uglazbili?
Goran Bregovi (desno) Ta turneja traje od travnja, a zavravamo je u studenom. Izaao nam je album, a uskoro e i njegov nastavak. Prvo smo u novogodinjoj noi, ja i moj Orkestar za svadbe i sahrane, svirali Moskovljanima. Onda, poetkom prole godine, nakon amerike turneje, izaao nam je na trite i drugi dio albuma Alkohol. Prvi, koji je sniman u Gui jo krajem 2009. godine, zove se ljivovica i ve se prodaje. Posveen je Romima, mojim prijateljima iz sastava Gipsy Kings i Gogol Bordello. Nedavno objavljen drugi dio albuma Alkohol naslovili smo ampanjac. I taj je album neka moja reakcija na pritisak koji doivljavaju Cigani, Romi u Europi i u svijetu, a koji je esto nepodnoljiv. Tjeraju ih iz Italije, prognani su iz Francuske, moraju napustiti kue u Maarskoj, nije im dobro niti u Sloveniji To je moja reakcija na poruku da su Cigani problem ovoga svijeta! To nije samo runo, nego nije ni istinito! Naprotiv, Cigani su uvijek bili talenti ovoga svijeta. Malo je uope kompozitora u tom naem svijetu koji nisu bili pod utjecajem ili nisu posegnuli za ciganskom glazbom. Jednom rijeju, volim te svoje Cigane! ivjeli ste dugo izvan ovih prostora, lake komparirate, jasnije vidite, bolje razumijete. Ljudi su zbog tog razliito, tolerantno bjeali iz cijelog svijeta u Pariz. Stoljeima su se tamo sklanjali od pogroma i neuvaavanja, iskljuivosti. I ruski pisci, i panjolski slikari, i glazbenici. Ljudi svih nacionalnosti. Pariz uva tu svoju lijepu tradiciju, njegova je kultura, kultura stranaca. Moramo nauiti da svaki puta profitiramo kad nam u Sarajevo ili u neku drugu sredinu doseli netko, primjerice, iz Sandaka ili iz Afrike. Sjeam se, jo prije ovog zadnjeg rata, bila je u Sarajevu Akademija za pilote, dola su studirati i etiri crnca iz ondanjih nesvrstanih zemalja. Moram rei da su tada u svim kafiima i u diskoklubovima oni imali tarabu, nisu ih putali unutra. Moramo si priznati da smo netolerantni. Mi, Slaveni, jesmo poprilino neuviavni prema drugaijem, ponekad i uasni rasisti. Nije to iskustvo iz svijeta, ve iz moga Sarajeva. Ksenofobiju moramo osvijestiti, a volimo se idealizirati. To tek trebamo svi, posebno mlade generacije, nauiti. Biti tolerantni prema drugaijem, prema drugim rasama i kulturama. Moja Vas je kolegica iz Banja Luke pitala hoete li tamo na turneju uskoro? Kada ste u Zagrebu? Premalo sviram kod nas. Prole sam godine odrao 140 koncerata po svijetu, a ove smo ih godine planirali ak i vie. A svega ih je pet u 2011. godini bilo kod nas, tj. na podruju ex-Jugoslavije. Iz Zagreba je netko neki dan zvao. Volio bih doi. Radovalo bi me da na tim mojim koncertima sa mnom nastupi npr. Golub Deli. q Edina SMAJLAGI
SRPANJ/RUJAN 2012.
37
kultura
Damir Imamovi Ono to je zanimljivo za sevdalinku je pria koja prati svaku pjesmu. Koliko su one istinite, a koliko tu ima uljepavanja i kienja? Ima i jednog i drugog. To kienje povezano je s tradicijom. Vrlo je vano za tu tradiciju da to usmeno prenoenje estetizira i mislim da mnogi ljudi grijee to u toj glazbi pokuavaju pronai povijesne izvore. Meni se vie dopada kada su predmet estetizacije, kada glazba moe biti mjesto matanja. Sevdah je oduak svima. Va novi meunarodni world-etno projekt zove se Sevdah Takht. Da, slubeno je nastao ove godine s prvim javnim nastupima u Beogradu i Sarajevu, koji su izazvali veliko zanimanje javnosti i odline reakcije publike. Uskoro izlazi prvi nosa zvuka koji e u Hrvatskoj biti predstavljen 20. listopada koncertom u zagrebakoj Tvornici. Radimo na njemu ve dvije godine. Sa mnom su u bandu Nenad Kovai iz Zagreba, izvanredan perkusionista i istraiva balkanskih i afrikih ritmova, i Ivan Mihajlovi iz Beograda, koji je jedan od najzanimljivijih mladih basista i autora na beogradskoj glazbenoj sceni. Radi se o bandu koji mi je prirastao srcu, to su ljudi koje jako volim. Imamo velike planove i za nosa zvuka koji e uskoro izai smatram da je neto najbolje to sam do sada napravio. q Helena ANUI
Damir Imamovi roen je 1978. godine u Sarajevu (BiH). Glazba ga zanima jo u djetinjstvu, ali potpuno joj se posveuje tek nakon studija filozofije. 2004. godine zajedno s Farah Tahirbegovi radi na monografiji pjesama svoga djeda Zaima Imamovia, jednog od najutjecajnijih pjevaa u povijesti sevdaha. Ta knjiga uvodi ga u svijet sevdaha, ali i profesionalnog bavljenja glazbom. Sevdah Damira Imamovia zasniva se na strastvenim istraivanjima tradicionalne glazbe BiH. Susreui se s majstorima sevdaha, glazbenicima, pjevaima i autorima ove umjetnike forme, Imamovi neprestano proiruje svoj repertoar i svojim interpretacijama stvara jedan poseban stil suvremenog sevdaha. O emotivnoj strani ovog procesa redateljica Marina Andree snimila je i dokumentarni film Sevdah, koji je na Sarajevo Film Festivalu osvojio Prvu nagradu publike (2009.). Njegova zanatska strana urodila je projektom po imenu SevdahLab putujuim laboratorijom sevdaha u kojoj Damir izlae povijest i estetiku ove tradicionalne umjetnosti. q
38
kultura
Bulbuli u Bihau
Pored ovog vrlo znaajnog nastupa, Bulbuli su nastupili i na 18. Festivalu narodne muzike Biha 2012. Sevdah festu, odranom 26. i 27. rujna 2012. u Sportskoj dvorani Luka u Bihau. Tom iznimnom muziko-scenskom spektaklu, koji je posveen bosansko-hercegovakoj muzikoj tradiciji sevdahu, pokrovitelj je bila Vlada Unsko-sanskog kantona i Opina Biha. Na njemu su nastupile i legende sevdaha Nedad Salkovi i Muhamed Mujkanovi. Organizator je Bulbulima ukazao ast, prepoznavi njihovo vrlo vrijedno kulturno-umjetniko djelovanje, da prvi nastupe s pjesmom Lijepi li su mostarski duani. Na kraju glazbene veeri su skupa sa svim uesnicima otpjevali i pjesmu Ne klepei nanulama. Muhamed Mujkanovi, stari poznavatelj i interpretator sevdalinke, nakon briljantnog nastupa Bulbula, izrazio je elju da snimi nekoliko pjesama uz pratnju naeg zbora. Organizator, produkcijska kua Dado mjuzik, uinila je sve da publika u dvorani, ali i ona kraj malih ekrana, ne ostane uskraena za ono na to je navikla svih prethodnih 17 godina. Kao i ranijih godina, Biha je otvorio svoje kapije za sve ljude koji batine najljepe od nota narodne muzike. U uvodnoj rijei Dilvad Feli, direktor Festivala, izmeu ostaloga je rekao: Sevdalinka je pjesma koja je najvee bogatstvo nae domovine i kao takvu moramo je njegovati i uvati od zaborava. To na festival i radi. Drago mi je da smo i ove godine okupili eminentna imena iz svijeta narodne muzike da svojim glasom interpretiraju sevdalinku krajikoj publici. Pored legendarnih izvoaa Sevdah festa, Nedada Salkovia i Muhameda Mujkanovia, sudjelovali su i Zlata Avdi, Nihad Alibegovi, Muhamed Mujkanovi, Sejo Piti, Ahmet Bajri, Reuf Fekovi, Bahrija Hadiali, Nihad Kanti ike, enski zbor Bulbuli, Vinko Brnada, Hasib Murti, Eso Bali, Enver Toromanovi Kevin, Kemal Kuduzovi, Azra Huskari, Edis Brkani, Ahmed Ljubijanki, Dani Hot, Muhamed Dizdarevi, Ahmed Nuhbegovi, Fea Omanovi, Sulejman Kasedi, Hamdija Husejnovi, Husnija Muelji... Odlukom Strunog irija sveukupni pobjednik 18. Festivala narodne muzike Biha 2012. je Zlata Avdi za kompoziciju Biu jaka. Prva nagrada publike pripala je Husniji Mueljiu za kompoziciju Udaje se Bianka. q Ajka TIRO SREBRENIKOVI
SRPANJ/RUJAN 2012.
39
kultura
Ervin Jahi ma kojem kljuu, pa tako ni nacionalnom, a osnovno mjerilo pri izboru je bilo duhovno-estetska izvornost. Zato tone Venecija je knjiga kojoj jedinstvo raznolikosti daje estetiki smisao i osnovnu teinu znanstvenog uobliavanja ve napisanog. Ervin Jahi je ovim izborom naoj ne ba povoljnoj kulturnoj sceni, bremenitoj sizifovskim teretom, postavio vrlo visoke standarde. Ali, ne samo on, nego i dizajner Boris Kuk koji metaforinim jezikom motive naslovnice plavu no koja izvire ili uvire iz zemljinog crnila, s jasno ocrtanim crvenim obrisima Boje kue spaja u svojevrsnu poeziju (ne)izrecivog. U dijelovima antologije lirsko ja je snano obiljeeno osobnim iskustvom rata, toj bolnoj traumi pojedinca i naroda. Paradoksalno se kod tih autora i najosjetljivije teme gube pred optimizmom i smislom ivota koji veliko traumatino iskustvo pretvara u snoljivost postojanja. Knjiga ukazuje na vanost pjesnika u ma kojem vremenu i drutvu koje ima potrebu za poezijom upravo zbog toga to ona premouje svojim jedinstvenim jezikom i titrajem duha svakodnevne traume, s ciljem spajanja i onoga to je naoko nespojivo.
40
kultura
se natjeu u dobrim djelima, a upravo takvih je prepun itav Balkan, kako u prolosti tako i danas, kae Begovi. Autor Edin Urjan Kukavica na kraju zapisa: Voljeli bismo vjerovati da e doi vrijeme u kojemu e se ljudi jednako ponositi onim to su bili kao i onim to jesu, (u kojemu e) budunost graditi sjeajui se prolosti, koja e im biti jednako vana kao i budunost, i da ono to je u ovom trenu sadanjost-kad postane prolost-nee nositi breme posljedica kojih e se stidjeti budunost. Zapis koji potvruje kako muslimani Balkana nisu homogena skupina niti su imali odliku monolitnosti kada su primali islam. q Ajka TIRO SREBRENIKOVI
Ervin Jahi (Rijeka, 1970.) je pjesnik, kritiar i urednik. Pie poeziju, kritiku, eseje i fenomenoloke tekstove. Napisao je pet knjiga pjesama: Oko andaluzijskoga psa (1994.), Biografija i auto (2001.), Knjiga materijala, vikend prirunik utopije tijela za mezimce s Predragom Todoroviem (2001.), Pustinje neona (2005.) i Kristali Afganistana (2007.). Autor je i tri kritiko-prireivake knjige: If We Crash into a Cloud, It Wont Hurt (Croatian Poetry 1989 2009 (2009.), U nebo i u niks (Antologija hrvatskog pjesnitva 1989. 2009.) (2009.) i Otvorena kua izbor i pogovor izabranim pjesmama Ivana Kordia (2012.). Pjesme su mu prevoene na engleski, njemaki, talijanski, francuski, ruski, turski, perzijski (farsi), bugarski, rumunjski, maarski i slovenski jezik. Uvrten je u vie pregleda, panorama i antologija suvremenog hrvatskog pjesnitva. Ureivao je asopise Kult i Rival. Glavni je urednik asopisa Poezija, suurednik Biblioteke Poezije i direktor festivala Stih u regiji Hrvatskog drutva pisaca. lan je Hrvatskog drutva pisaca i Hrvatskog PEN centra. ivi i radi u Zagrebu. q
Edin Urjan Kukavica odu balkanskih naroda prije dolaska islama na te prostore, muslimanima na Balkanu, znamenitim Balkancima u islamskom svijetu, Osmanskom sultanatu i islamu, tesavvufu (sufizmu) na Balkanu, tarikatima na Balkanu, islamu u Bosni, islamskoj kulturnoj batini na Balkanu, tarikatima i tekijama u Bosni i Hercegovini. Vrlo zanimljiv dio knjige predstavlja pojanjenje islama u Bosni, kojeg nazivaju i bosanskim islamom. Za autora ova knjiga predstavlja saetak nekolicine suvremenih istraivanja i njihovih zakljuaka u smislu novih injenica i historijskih fakata te ona osvjetljava istinu. Pojava islama na balkanskom prostoru see mnogo ranije od dolaska Turaka, negdje u 8. stoljeu. U knjizi se na znanstvenoj osnovi prikazuje kako je na uskom teritoriju dolazilo do susretalita razliitih kulturolokih kodova, poevi od predkranske do islamske tradicije. Autorova nakana je da kroz, do sada, preuivane, nepoznate ili zaobilazne injenice prezentira povijest Balkana promatranog kroz prizmu znanstvenih istraivanja, ime se ustaljena, naviknuta i vrlo esto ideoloki koncipirana predodba o tom prostoru naputa. Islam na Balkanu predstavlja dobitak za prouavanje ne samo islama na Balkanu, nego i nacionalne povijesti balkanskih drava od najranijih dana. Filip Mursel Begovi, urednik knjige, naglasio je kako se ovom knjigom pred itateljima pojavljuje skriveni i nepoznati svijet zaboravljene historiografije Balkana i islama u njemu. Ona je znaajan historiografski dokaz, uz upotrebu velike koliine literature, koji moe posluit za bolje razumijevanje islama u BiH i na Balkanu. Posebna vrijednost knjige Islam na Balkanu je to e naprosto zaepiti usta svim onima koji barataju sa gomilom predrasuda o balkanskim muslimanima kao kabadahijama, silovateljima, otimaima, ubiraima poreza... Ovu knjigu bi primarno trebali itati oni koji u balkanskim muslimanima ele vidjeti samo vehabije i teroriste ili s druge strane poludjele dervie koji hukaju, ili pak nepostojei izmiljeni narod, kako se to esto predbacuje Bonjacima. U tom smislu ova knjiga, meu ostalim, na sasvim zadovoljavajui nain moe objasniti da su Bonjaci autohtoni narod na prostorima Balkana i natjerati itaa da progleda i primijeti one muslimane koji
Edin Urjan Kukavica (Sarajevo, 1967.) je pripadnik dervikog reda nakibendijski i rifajiski ejh. Nekoliko godina pohaao je predavanja iz fikha, akaida, kuranske logike, hadisa i tefsira kod ejha Akbara Aydija, a zatim biva pozvan u blizinu Sejjida ejha Mesuda ef. Hadimejlia. Bejat svome ejhu daje 2001. godine, koji ga 2006. promovira u svog vekila, a 2008. u ejha tarikat-i nakibendijjehusejnijje. 2009. godine prima hilafet tarikat-irifaijje-sejadijje, te jo jedan hilafet tarikat-i nakibendijje sa ruku Sejjida ejha Husejna Dafera Tajjara. ejh Edin Urjan Kukavica je pisac, autor tri romana: Prvoroeni Dunja (2001.), Be (2005.) i Vjernik (2012.). Napisao je i nekoliko znanstvenih radova: Bajramijje-melamijje Hamzevijje (2009.), Antropologoja tesavvufa tesavvuf iznutra (2011.) i Antropologija futuvveta futuvvet iznutra (2011.). Preveo je osam knjiga, uglavnom tesavvufske (sufijske) literature: Seyyed Hossein Nasr ivi sufizam Ogledi o sufizmu s prof. dr. Enesom Kariem (2004.), Islamska umjetnost i duhovnost (2005.) i Uvod u islamske kozmoloke doktrine (2007.); Titus Burckhardt Alhemija znanost o kosmosu, znanost o dui (2005.) i Sveta umjetnost na Istoku i na Zapadu (2007.); ejh Abbas Qumi Kerbela zemlja tuge i bola (2006.); Kathleen Seidel Sufijski kuhar kako doekati i ugostiti musafira (2008.) i Behauddin Muhammed Hussein Hatibi Belhi Maarif ekstatiki zapisi Behauddina, oca Mevlane Rumija (2008.). q
SRPANJ/RUJAN 2012.
41
prie iz bosne
Narodni heroji iz Bosne i Hercegovine: Adil Bei ovjek koji je rijeio svoj ivot dati za BiH
Adil Bei (1964. 1992.) dinica Teritorijalne odbrane. Vrlo brzo shvatie svu surovost koja oekuje branioce BiH, kad vidi sa kakvim oskudnim naoruanjem se treba suprostaviti napadaima, koji su etvrta vojna sila u Evropi. Odlino je znao kakav je odnos u naoruanju izmeu agresora i branilaca. Bolje nego iko je bio upueno u vojnu nadmo onih koji su iza njega ostali na Plitvikim jezerima. Vremena za gubljenje nije bilo, krenuo je u obuavanje jedinice koju je dobio. Negdje za Bajram 5. aprila 1992. godine, posljednji put je doao kui u Prijedor. Bio je samo dva-tri dana, izljubio roditelje, poruio da se uvaju i otiao... Kasnije se nekoliko puta javio telefonom. Priao je s majkom i braom pred samu okupaciju Prijedora i okolice, krajem aprila 1992. godine.
42
prie iz bosne
Odmah na poetku agresije komanduje jedinicama bosanske vojske, istiui se vojno-strunim znanjem, hrabrou i linim primjerom. Sve do postavljanja na mjesto komandanta Petog korpusa Armije RBiH, gdje je zamijenio generala Ramiza Drekovia, 502. Slavnom vitekom brigadom komandovao je general Atif Dudakovi. Rahmetli Adil Bei, uz Hamdiju Abdia Tigra, mu je prve ratne godine bio najblii saradnik. Poetkom maja 1992., kada je jedan konvoj JNA trebao proi kroz Biha s tenkovima, Adil je odigrao sjajnu ulogu u spreavanju njihovog prolaska, postavivi takvu odbrambenu liniju kojom je pokazao oficirima JNA i njihovim obavjetajcima da ih na ovim prostorima ekaju jake i organizirane jedinice koje e im se suprotstaviti. Ta kolona JNA vratila se prema granici i nije ula u BiH na tom pravcu. To je bila prva akcija u kojoj je on pokazao svoje organizacione sposobnosti i svojevrsnu hladnokrvnost. Prva velika pobjeda pod komandom Adila Beia desila se 12. juna 1992. godine kada oslobaa Bugare. Tog dana u organiziranoj akciji jedinica 4. odreda TO Vrsta sa etiri ete izala je na rijeku Koranu, prirodnu granicu izmeu Republike BiH i Republike Hrvatske. Tokom cijelog rata, to je bio jedini dio vanjske granice nae zemlje koji je kontrolisala Armija RBiH. Adil nam je rekao da izaemo na dravnu granicu. Krenuli smo u 5 sati ujutro. Druga strana je imala pamove i artiljeriju. Mi, naoruani samo dobrom voljom i injenicom da je Bosna i Hercegovina naa drava i da je to naa granica, uspjeli smo potisnuti neprijatelja na drugu stranu rijeke Korane, svjedoi Adilov saborac Dedo Baan. Bio je momak kojeg mora odmah zavoljeti, tih, miran, a onda je u akciji osvajanja Lohovskih brda, 22. septembra 1992. godine, dokazao i koliko je hrabar. Uao je duboko u etniku teritoriju i jedva smo ga uspjeli izvui kad mu je ve nestalo municije. U jednom momentu u toj bici Adil je ostao s dva-tri borca kod zisova do kojih je doao. etnici su ga okruivali i doli na oko 20-ak metara od njega. On je traio artiljerijsku podrku od tadanjeg komandanta brigade generala Atifa Dudakovia i to da se tue prostor na kojem se on nalazio. Mogunost da i on bude pogoen bila je velika, no ocijenio je da jedino na taj nain moe razbiti obru koji se stezao oko njega. I dobro je procijenio, jer je taj napad odbijen, etnici su se povukli, kae Hamdija Abdi Tigar, komandant 502. Slavne brdske brigade, dok Dedo Baan dodaje: Imao sam osjeaj da je taj ovjek rijeio da svoj ivot da za Bosnu i Hercegovinu. I to jest ono to moe dati. Bio je obian ovjek koji nije bio eljan slave. Jednostavno, bio je eljan Bosne to je, na nau radost, prenio i na nas koji smo se borili uz njega.
Mezar narodnog heroja Adila Beia i Bahrija su se 1996. iz vedske vratili u Bosnu. Prvo u Biha, a nakon tri godine i u Prijedor, u veliku porodinu kuu koju su im vremenom obnovila djeca. Njihova trojica sinova Nihad, Ilijaz i Izet, bili su 1992. godine zatoenici zloglasne Omarske. Adem je bio u Zagrebu, a Bahrija ostala sama u okupiranom i krvavom Prijedoru. Uh, to nikome i nikada ne bih poeljela. Stalno dolaze neke vijesti, ovaj mrtav, onaj nasmrt pretuen, ovaj umro od gladi. A moja djeca tamo... Glasa nije bilo ni od Adema, a ni Adil se nije javljao... Toliko tuge i neizvjesnosti teko moe stati u majino srce. Tek kasnije, negdje u aprilu 1993., kada sam konvojem otila iz Prijedora i pridruila se suprugu u Zagrebu, saznala sam da je moj Adil poginuo. Bio je mrtav est mjeseci, a ja nisam znala. Ostala sam ga eljna, majka ga se nije ni poteno nagledala, a poginuo je, pria Bahrija. Adem Bei za smrt sina saznao je isti dan. Znao je i kada je ukopan. Teku vijest suprugi Bahriji, jer je bila sama u Prijedoru, nije mogao saopiti. Bilo me strah za nju. Zato sam i ekao da doe. I djevojku je u Bihau imao, trebao se njome oeniti. On poginuo, cura ostala, dodaje otac. Posthumno su mu dodijeljena ratna priznanja Zlatni ljiljan i Orden heroja oslobodilakog rata. Dananja kasarna u Bihau nosi njegovo ime. Adem i Bahrija Bei na ime porodine invalidnine za sina heroja danas primaju oko 400 konvertibilnih maraka mjeseno. Za ratno priznanje Zlatni ljiljan iz neobjanjivih razloga nemaju primanja. Do prije dvije godine primali smo na osnovu toga oko 300 maraka. Onda su to ukinuli. Mi se alili i sad ne znamo gdje je zapelo. Uglavnom, tih para nema. Neko vrijeme, kada smo se vratili iz vedske, gdje danas ive naa trojica sinova s familijama, bili smo u Bihau. Stanovali u stanu koji su nam dali. I taj stan su nam uzeli... Pa sad kad trebamo sinu na mezar u Biha, Fatihu da prouimo, moramo u hotel. Dva puta godinje odemo na bihaku Vrstu, gdje je mezar naeg Adila. ak smo i razmiljali da mu kosti prebacimo u Prijedor, ali smo odustali. Bahrija se plai da ih neko ne oskrnavi. Tamo je bar miran, meu svojim saborcima, kae Adem. Ratni put narodnog heroja Adila Beia trajao je kratko, ali je u tih est mjeseci ostavio neizbrisiv peat u oslobodilakoj borbi koju je vodio 5. korpus Armije RBiH. Svojim saborcima Adil Bei je esto govorio da e nakon rata napisati knjigu o narodu bihake okoline, jer je zavolio ovaj kraj i ljude koji su ga svim srcem prihvatili. Ja sebe smatram hrabrim ovjekom, ali Adil je bio hrabriji od mene, kae na kraju legendarni Hamdija Abdi Tigar. q Avdo HUSEINOVI
Pogibija na Grabeu
Za Adila kau da se nije znao ni naljutiti. Poginuo je 28. novembra 1992. godine, kao komandant 2. bataljona 502. Slavne brigade na izvrenju borbenog zadatka u rejonu Grabea. U trenutku pogibije imao je 28 godina. Dan prije Adilove pogibije, njegov Drugi bataljon i moji Tigrovi bili su zajedno u akciji na Grabeu. Nanijeli smo neprijatelju gubitke, probili njihove linije i stali. Mi smo se vratili u Komandu. Sjedili smo kod Atifa Dudakovia. Sjeam se da smo se radovali kao mala djeca alfa uniformama koje smo tada dobili. Adil je otiao, a nije trebao ii da skida te mine koje je postavio ranije. Ta njegova hrabrost mu je uzela ivot. Skinuo je svoje mine, ja sam skinuo svoje. Rekao je: Hajde jo malo naprijed da vidimo ta ima! Nismo znali da smo ve na 5-10 metara od neprijatelja. unuli smo, uo se pucanj. Kada sam ga zovnuo, nije se javio. To je bio neponovljiv ovjek, neto posebno, kae Tigar. Adilovi roditelji, 77-godinja pomajka Bahrija i 75-godinji Adem, danas ive u Prijedoru, gdje uvaju uspomenu na sina heroja. Adem
SRPANJ/RUJAN 2012.
43
DIJALOG CIVILIZACIJA
Oni koji su ga ubili moraju odgovarati i snositi sankcije, a zasigurno e odgovarati i pred Allahom, d.., za ubojstvo neduna ovjeka.
44
DIJALOG CIVILIZACIJA
kanjivo djelo. Muslimani su duni ustati u obranu bilo kojeg poslanika. Vrijeati Mojsija/Musa, a.s. ili Isusa/Isa ,a.s. ili njegovu majku Mariju/Merjemu, isti je grijeh kao i vrijeati Muhammeda, a.s. Oito da ljudi na Zapadu jo ne razumiju koliko islam znai muslimanima te ne shvaaju da se muslimani mogu odrei vlastitog ivota, ali islama ne mogu i nee. Ili to neki zlonamjernici dobro razumiju, pa ovakvim provokacijama ele izazvati nekontrolirane mase na prosvjede da bi dokazali kakvi su muslimani divljaci te kao takvi opasni po demokraciju i modernu civilizaciju. A protiv takvih je sasvim legitimno voditi rat?!
Odmah nakon poetka nemira u muslimanskim/islamskim zemljama i napada na ameriko veleposlanstvo u Libiji zbog filma Nevinost muslimana, Svjetsko udruenje islamskih uenjaka (IUMS), sa sjeditem u Kataru, objavilo je saopenje kojim je pozvalo cijeli islamski svijet na solidarnost. U njemu pie da je film koji sadri uvrede na raun Bojeg poslanika Muhammeda, a.s., provokativnog karaktera, te se poziva na prekid napada na veleposlanstvo. Reakcije na uvrede Bojeg poslanika su oekivane. To je u isto vrijeme i vjerska dunost. Braniti ugled Bojeg poslanika je islamska dunost. Ipak, dunost muslimana jeste da postupaju prema pravilima islamskog prava i prakse poslanika Muhammeda. Branei ga, ne dozvolimo da krimo i njega i njegove naredbe", pie u saopenju IUMS-a, koja broji vie stotina svjetskih islamskih alima. U njemu se kae i da muslimani moraju biti strpljivi i pokuati pobijediti bijes. Uvrede prema vrijednostima imaju cilj samo izazvati nered. Reagirati bijesom na ovakve uvrede znai samo udovoljiti provokatorima. Prema islamskom ponaanju treba odrati rije na dano obeanje. Zabranjeno je napadati ambasadore, trgovce ili bilo koga drugog tko je zakonito uao u zemlju. Isto je zabranio i Boji poslanik, stoji u priopenju. U drugoj izjavi Svjetsko udruenje islamskih uenjaka, iji je predsjednik Jusuf el-Kardawi, pozvalo je sve muslimane u svijetu na legalnu borbu putem svih raspoloivih pravnih mehanizama u vezi s antiislamskim filmom Nevinost muslimana. U saopenju IUMS-a pozivaju se svi muslimani da podignu optunicu protiv svih koji su na neki nain uestvovali u produkciji i izradi filma kojim se vrijea poslanik Muhammed, a.s. Borite se legalnim i legitimnim putem protiv svakoga tko je vrijeao islam i muslimane, navodi se u priopenju i dodaje da se film ne moe shvatiti kao djelo slobode govora jer direktno kri osnovne vjerske vrijednosti. Svjetsko udruenje islamskih uenjaka pozvalo je i Organizaciju islamske konferencije (OIC) da pokrene tubu protiv osoba koje su producirale antiislamski film. Takoer, pozvali su i sve ostale relevantne meunarodne islamske organizacije i institucije da im pomognu u vezi s pokretanjem naveden tube.
Sarajevo
Grupa mladia mirno je protestirala u petak, 21. rujna 2012., poslije duma-namaza, ispred Gazi Husrev-begove damije u Sarajevu. Nosili su transparent na kojem je pisalo Smrt filmu Muslimanska nevinost i dijelili letke u kojima se navodi da je producent filma Sam Bacile Izraelac koji ivi u SAD-u. On je, tvrdili su, za ameriki list The Wall Street Journal izjavio: Muslimani su rak, te su potrebni insekti koji bi ih unitili, te istaknuo kako je film snimljen za potrebe Izraela. U hutbi, koja je taj dan odrana u Gazi Husrev-begovoj damiji, na film se osvrnuo i hafiz Ismet ef. Spahi, zamjenik reisu-l-uleme Islamske zajednice u BiH, koji je osudio nasilje koje se desilo u Libiji nakon pojave filma. Moram, kao i vi, da sudjelujem u fitnulucima koji se ovih dana deavaju. Jedan ameriki reiser je napravio film u kojem se najpogrdnije govori o Muhammedu a.s. i islamu. Muslimani umjesto da imaju dostojanstva i da to pretrpe, prave jo gori fitneluk ubistvo, tragediju. Na taj nain se ne moe djelovati. Ako vjerujemo u Kuran i Allaha, a vjerujemo, znamo da je Allah rekao: Poslanie, oni koji te napadaju ostat e bez spomena! Ne treba tu naa snaga, tu je Allahova snaga koja e one koji napadaju islam i muslimane ostaviti bez traga, rekao je Spahi. Dodao je da nitko od onih koji su kroz historiju vrijeali Muhammeda, a.s., nije postao veliki ovjek, ve ga je historija zaboravila. Zato muslimani, gore glavu! Muslimani trebaju imati dostojanstva da se dignu iznad ovog kalea, jer nekome je stalo da ukalja muslimane, naglasio je hafiz Ismet Spahi. q
SRPANJ/RUJAN 2012.
45
ivjeti islam
46
ivjeti islam
Objavu.9 Kada su u pitanju bile svakodnevne djelatnosti mogli su imati krive procjene. Naime, drugi su ljudi mogli imati bolje znanje i bolje procjene,10 no, poslanici su bili nepogreivi u uspostavi Allahove vjere i Zakona. Odlika i prednost poslanika nad ostalim ljudima ogleda se u tome da ih Allah, d.., nije ostavljao da lutaju u svojoj pogreci, ma makar bila i zanemariva u usporedbi sa grekama drugih ljudi. Nekada bi ih Allah, d.., korigirao, pa ak i otvoreno kudio, ako bi uinili krivu procjenu ili se svojim ponaanjem odmakli od savrena puta. Kuran navodi primjer Musa, a.s.11 Jedan od najodabranijih Allahovih poslanika u mladosti je nenamjerno u jednoj banalnoj svai ubio ovjeka, ali to nije sprijeilo Allaha, d.., da mu povjeri poslanstvo i objavi jednu od etiri velike Knjige Tevrat/Toru. To samo govori da se nijedan poslanik nije izdizao iznad svojih ljudskih granica omeenih ovim pojavnim svijetom i zemaljskim zakonitostima. Poslanici su iskazivali ljutnju uvijek kada bi se krio Allahov poredak i Zakon. Musa, a.s., je kasnije oslobodio cijeli idovski narod iz okova faraonova robovlasnitva te ih doveo do obeane zemlje Palestine i jedan je od ulu-l-azma/najodabranijih Allahovih poslanika. Allah, d.., je odlikovao jedne poslanike nad drugima, Allah d.. najbolje zna zato, ali vjerojatno zbog teine misije i odgovornosti koju su imali pojedini poslanici. Tako moemo kazati da je Ibrahim, a.s., kao poslanik bio na viem stupnju od svojih sinova Ismaila i Ishaka, a.s./Jimaela i Izaka, koji su takoer bili Allahovi poslanici, kao to je Musa/Mojsije, a.s., bio na viem stupnju od svog brata Haruna/Arona, a.s., koji je takoer bio Boji poslanik. Za najodabranije poslanike u islamskoj literaturi koristi se termin Ulul-Azm i prema veini islamskih uenjaka to su bili: Nuh/Noa, Ibrahim/Abraham, Musa/Mojsije, Isa/Isus i Muhammed, a.s. Argumenti za navedeni stav su sljedei kuranski ajeti: On vam propisuje u vjeri isto ono to je propisano Nuhu i ono to objavljujemo tebi (Muhammede) i ono to smo naredili Ibrahimu i Musau i Isau: Pravu vjeru ispovijedajte i u tome se ne podvajajte! Teko je onima koji Allahu druge ravnim smatraju da se tvome pozivu odazovu. Allah odabire za Svoju vjeru onoga koga On hoe i upuuje u nju onoga ko Mu se iskreno obrati. (E-ura, 13) Mi smo od vjerovjesnika zavjet njihov uzeli, i od tebe (Muhamede), i od Nuha, i od Ibrahima, i od Musaa, i od Isaa, sina Merjemina, vrst smo zavjet uzeli. (El-Ahzab, 7)12 Neke od tih poslanika odlikovali smo vie nego druge. S nekima od njih je Allah govorio, a neke je za vie stepeni izdigao. A Isau, sinu Merjeminu, jasne smo dokaze dali i Dibrilom ga podrali (El-Bekara, 253) (Nastavlja se)
Biljeke:
1 Kuran nam kazuje da su brojne poslanike pripadnici njihova naroda optuivali da rue stari poredak i prijetli im smru. Zakunite se najteom zakletvom rekoe da emo nou njega i porodicu njegovu ubiti, a onda njegovom najbliem krvnom srodniku rei: Mi nismo prisustvovali pogibiji porodice njegove, mi, zaista, istinu govorimo. (An-Naml, 49) Ajet spominje poslanika Saliha, a.s. i pokuaj njegova naroda da ga ubiju. 2 Predaja nam kazuje da se Muhammed, a.s., poalio svojoj supruzi Hatidi za svoje teko psihiko stanje i sumnju da su ga dinni/demoni napali. No, ta prva reakcija njegove voljene supruge Hatide pomogla je Muhammedu, a.s, da se smiri pone razmiljati u drugom pravcu i prihvaati da je upravo on odabran da po zadnji put svim ljudima dostavi Allahovu Poruku. To mu je potvrdio i ueni kranin Vereka ibn Nofvel, Hadidin roak. Tumaei Stari i Novi zavjet, Vereka je Muhammedu, a.s., odmah prokomentirao njegov susret sa Dibrilom kao iskustvo koje su imali i prijanji poslanici poput Mojsija. 3 Prema islamskom uenju lijepi snovi su od Allaha d.. i o njima moemo priati samo prijateljima, a runi snovi su od ejatana. Takve snove ne bi smjeli nikome priati, nego zamoliti Allaha, d.. da nas sauva od posljedica tih snova ili ostvarenja. 4 Hazreti Aia, r.a., najmlaa Poslanikova supruga je priala: Prvo to je prethodilo objavi Bojeg poslanika bili su istiniti snovi. Sve to bi vidio u snu dolazilo bi poput svjetla dana. Kasnije je Muhammed, a.s., zavolio samou, te bi se osamljivao u peini Hira. Tu je boravio u pobonosti i provodio brojne noi u molitvi ne silazei svoji-
ma. Za to bi se, prethodno, opskrbio hranom. Kasnije bi se povratio Hatidi i opet se opskrbio kao i ranije i sve tako dok mu ne stie Istina, a on u peini Hira. Melek Dibril mu je doao i rekao: Ikre ...! Ui ...! (Buharija, tom I., str. 23). 5 U tefsirskoj literaturi navode se sljedei naini dolaska objave Bojim poslanicima: menamom, tj. da se ona dostavi u snu. Kuran ovu vrstu dostave spominje u sluaju Ibrahima, a.s., kojem je putem sna nareeno da treba rtvovati svog sina Ismaila; Ilhamom , tj. nadahnuem : Poslanik Muhammed, a.s., esto je spominjao da mu je neto saopeno na ovaj nain, kao npr.: Duh svetosti je udahnuo u moju nutrinu tj. nadahnuome je : da niko nee umrijeti dok ne iscrpi svoju nafaku pa, stoga, bojte se Allaha i lijepo traite opskrbu!; Rujom , tj. dostavljanjem u srce. Kae Muhammed a.s.:Ruhu -l- kuddus (Dibril) dostavi mi u srce...Iza zastora , tj. neposredno Allahovo obraanje poslaniku govornim izrijekom tako da on uje taj govor i razumije njegov smisao, kako je to bilo s Musaom, a.s.; Tebligom , tj dostava Objave posredstvom povjerenika Objave, meleka Dibrila, a.s. , to je kod poslanika bilo preteito. Iz nekih hadisa se razumije da je Muhammed a.s. najee primio Objavu tako da mu se pojavio melek donosei Objavu u obliku zvonjave zvona. Vie vidjeti: http://hr.scribd.com/doc/91433864/OBJAVA-VAHJ 6 Prvi puta Muhammed, a.s., je vidio Dibrila prilikom njihova prvog susreta u ramazanu 610. godine u blagoslovljenoj noi Kadr, a drugi puta za vrijeme nonog uznesenja u nebeske sfere ili Isra i Mirada, kada je svim muslimanima propisana molitva pet puta na dan. Dihje el-Kelbi je bilo ime osobe u ijem liku je melek Dibril dolazio poslaniku Muhammedu, a.s., i puavao ga propisima vjere. 7 Muhamed Abduhu, Risala Et-tewhid, str. 111. 8 Vie o ovoj temi pogledati, Ahmed Behdet, str. 73-78. 9 Muhammed, a.s., je pripovijedao da je u mladosti nekoliko puta elio prisustvovati svetkovinama koje su tadanje Mekelije organizirali u ast njihovih predislamskih boanstava, no, svaki put bi se Muhammed, a.s. onesvijestio te je bio onemoguen. To je tumaio izravnom Allahovom, d.., intervencijom kako bi njegova dua ostala potpuno ista i spremna primiti polog konae Objave. 10 Kada je Muhammed, a.s., uinio hidru u Medinu, vidio je kako ljudi kaleme palme radi boljeg uroda. Na prvu mu se to nije svidjelo, jer je vjerojatno mislio kako ashabi trebaju pustiti da se takve stvari odvijaju bez upliva ljudskih ruku, pa je to i zabranio. No , kada je rod umanjio i kada su se neki ashabi poalili on je rekao: Ako u tome (kalemljenju) bude korist, prakticirajte to, jer i ja imam pravo na svoj stav (u ovosvjetskim pitanjima), a ako ne bude koristi, moj vas stav ne obvezuje. Meutim, kada vam neto kazujem od Allaha, to prihvatite, jer ja nikada neu iznijeti potvoru na Uzvienog Allaha. (Muslim) 11 I on (Musa) ue u grad neopaen od stanovnika njegovih i u njemu zatee dvojicu ljudi kako se tuku, jedan je pripadao njegovu, a drugi neprijateljskom narodu, pa ga zovnu u pomo onaj iz njegova naroda protiv onog iz neprijateljskog naroda, i Musa ga udari akom i usmrti. Ovo je ejtanov posao! uzviknu on je, zaista, otvoreni neprijatelj koji u zabludu dovodi! Gospodaru moj, ree onda ja sam sam sebi zlo nanio, oprosti mi! I On mu oprosti, On, uistinu, prata i On je milostiv. (Al-Qasas, 15-16) A kada se naljutio na svoj narod, jer su umjesto Allaha, d.., prihvatili zlatno tele za boanstvo, razlupao je ploe na kojima su bile zapisane Allahove zapovijedi. 12 Ibrahima, a.s, je Allah s.w.t.a. odlikovao s tim to ga je uzeo za halila Svoga prijatelja: Ko je bolje vjere od onoga koji se iskreno preda Allahu, inei jo i dobra djela, i koji slijedi vjeru Ibrahimovu, vjeru pravu? A Ibrahima je Allah uzeo za prijatelja. (En-Nisa, 125) Musa, a.s., je odlikovan nad Allahovim poslanicama i time to je Allah Uzvieni razgovarao sa njim. Kae Allah Uzvieni: O Musa ree On Ja sam tebe odlikovao nad ostalim svijetom poslanstvom Svojim i govorom Svojim. Ono to ti dajem uzmi i zahvalan budi! (El-Araf,144) Isa, a.s., je odlikovan s tim to je Njegova rije koju je dostavio Merjemi, radijallahu anha, i duh od Njega Uzvisenog govorio je ljudima dok je bio u beici i kao malo dijete. Muhammed, a.s, je odlikovan zavretkom i puninom poslanike misije. On je sukus svih prijanjih poslanikih uenja, normi i moralnih osobina i time to je posljednji Boji poslanik. q
Mirza MEI
SRPANJ/RUJAN 2012.
47
[ 42
7]
greb-V3.indd 7
Katalog Zagreb-V3.indd 42
6.6.2012 8:10:21
11 ]
6.6.2012 8:10:26
[ 52
Katalog Zagreb-V3.indd 33
Katalog Zagreb-V3.indd 52