Journal

PREPORODOV
ISSN 1334-5052 MJESENIK KDBH PREPOROD ZAGREB BROJ 147 SIJEANJ 2013.

NINO RASPUDI
MEDIJI I MUSLIMANI Izmeu istine i manipulacije HRVATSKA U EUROPSKOJ UNIJI Guske u magli ili... magla oko nas INTERVJU NINO RASPUDI Sada je vano promijeniti logiku MEUNARODNA ZAJEDNICA U BiH Izmeu uspjeha i poraza
KDBH PREPOROD

ISSN 1334-5052 PREPORODOV JOURNAL mjesenik KDBH Preporod Izdava: Kulturno drutvo Bonjaka Hrvatske Preporod Glavni urednik: Ismet Isakovi Redakcija: Mirza Mei Sena Kulenovi Edis Feli Ajka Tiro Srebrenikovi Edina Smajlagi Suradnici: Avdo Huseinovi (BiH) Edin Tule (BiH) Bedrudin Brljavac (BiH) Senadin LAVI (BiH) Kemal BALIHODI (BiH) Helena Anui (Rijeka) Faris NANI (Zagreb) Asim ABARAVDI (Pula) Mensur DURAKOVI (Split)

Journal
PREPORODOV

IMPRESUM

SADRAJ
UVODNIK Izmeu istine i manipulacije........................................................... 3 BONJACI U HRVATSKOJ Navikao sam na razliitost.............................................................. 4 Veliki interes................................................................................... 6 Od filma do parlaonice................................................................... 7 Zvrk teatar................................................................................. 10 Brojne aktivnosti u 2012............................................................... 11 Neka ti bulbuli pjevaju u mezaru.................................................. 12 HRVATSKA Bombe i zdravstveni odgoj............................................................ 13 Imamo li svi pravo na dom?.......................................................... 15 KVADRAT NAD HIPOTENUZOM Guske u magli ili... magla oko nas................................................. 17 INTERVJU NINO RASPUDI Sada je vano promijeniti logiku................................................... 20 BOSANSKI BAROMETAR Vlada (jo) nije pala...................................................................... 27 Izmeu uspjeha i poraza............................................................... 29 IZ SVIJETA Bliskoistona spirala sukoba......................................................... 32 KULTURA Poljem se vija Hajdar delija........................................................... 35 Medijski odjeci antologije............................................................. 36 Vano je znati i o pobjedama........................................................ 38 PRIE IZ BOSNE Ukopajte me u mojoj Bosni.... ....................................................... 40 IVJETI ISLAM Zato muslimani vole i slijede Muhammeda, a.s.? (II).................. 42

Adresa: Preporodov Journal Ulica grada Vukovara 235, 10000 Zagreb Telefon/faks: +385 (0)1 48 33 635 e-mail: kdbhpreporod@zg.t-com.hr kdbhpreporod@kdbhpreporod.hr ismet.isakovic@sk.t-com.hr web: www.kdbhpreporod.hr iro-raun: ZABA 2360000-1101441490 Devizni raun: SWIFT ZABAHR 2X: 70300-280-3755185 Cijena: 15 kuna Pretplata: RH 100 HRK godinje BiH 30 KM godinje Svijet 20 E godinje dIZAJN: Midhat MULABDI PRIJELOM: Dario MOLNAR Tisak: mtg-topgraf d.o.o., Velika Gorica Miljenja i stavovi koje zastupaju autori, nisu nuno i stavovi redakcije Tiskano uz financijsku potporu iz Dravnog prorauna Republike Hrvatske putem Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske Na naslovnoj stranici: Nino Raspudi, docent na Filozofskom fakultetu u Zagreb

UVODNIK

UVODNA RIJE

Izmeu istine i manipulacije

Danima prije pojavljivanja prvog broja najnovijih dnevnih novina na hrvatskom informativnom prostoru 21. stoljea sa zanimanjem smo gledali TV-reklame koje su nas uvjeravale u dolazak tiskovine koja e biti drugaija od postojeih, vjerodostojnijeg sadraja, informativnija, analitinija i zanimljivija itateljima, bez utila i senzacionalizma... Drukiji dnevnik, 21. stoljee koje nisu pisane ni za Milanovia ni za Karamarka nego za mene, Novine koje itam zbog kvalitete tekstova, Okrenimo se budunosti bili su slogani u promotivnoj kampanji. I zaista, 21. stoljee je osvojilo dio hrvatskog informativnog prostora, ponudilo odreeno osvjeenje i onda se, nakon manje od tri mjeseca izlaenja, iznenada ugasilo. Vie od uzroka neuspjeha jo jednog novinsko-izdavakog pokuaja na tritu informacija (sjetimo se svojevremenog neslavnog gaenja Pukanieve Republike), pripadnike manjinske bonjako-muslimanske zajednice u Hrvatskoj zainteresirao je intervju s muftijom Azizom Hasanoviem, koji je u 21. stoljeu objavljen u vikend-izdanju na kraju 2012. godine. Bio je to razgovor s povodom, nekoliko dana nakon Hasanovievog povratka iz Afganistana, gdje je posjetio hrvatski kontingent vojnika u sklopu Mirovne misije ISAF. Ovom prigodom ne ulazimo u analizu izgovorenih rijei i argumentaciju odreenih postupaka i namjera. Interes (i pogled) prosjenog itatelja i poznavatelja interijera Zagrebake damije privukle su dvije stvari. Prva, vrlo zanimljiv i indikativan naslov lanka Hrvatski vojnici u Afganistanu jedini izuju izme prije ulaska u damiju koji pokazuje nepotivanje muslimanskih svetinja od strane veine vojnika zaduenih za uspostavu trajnog mira u ovom dijelu svijeta. Na sreu i zadovoljstvo, ne i onih koji dolaze iz Hrvatske. I druga, fotografija na kojoj je muftija Hasanovi s 20-ak pripadnika Hrvatske vojske. Fotografija je snimljena ispred dobro poznatog mihraba, nie okrenute prema Kabi u Mekki, odakle zagrebaki imami predvode vjernike muslimane u namazu/molitvi. Nije sporan niti tekst ispod fotografije, iako bi neupuenog mogao odvesti na pogrean trag da je snimak napravljen u afganistanskom gradu Mazar-i-Shariffu. Sporni su simboli koji se vide lijevo i desno od mihraba, kojima na tim lokacijama apsolutno nije mjesto. I povrni poznavatelj Zagrebake damije zna da se u stvarnosti s obje strane mihraba nalaze okrugle levhe na kojima je arapskim slovima, umjetnikom kaligrafijom, napisana rije Allah. Meutim, novinarskom/grafikom intervencijom pored mihraba su osvanula dva simbola, najvjerojatnije misije ISAF i Afganistanske vojske. Logino je pitanje: zato su simboli naknadno namjerno postavljeni informatikim photoshop-zahvatima? Da li se radi o namjernoj provokaciji i/ili manipulaciji, sluajnosti i/ili neznanju, vjerojatno nikada neemo saznati. I povrnom poznavatelju islamske tradicije dobro je znano da u damijskom molitvenom prostoru nema nikakvih simbola ili likova (ljudskih ili ivotinjskih), osim kaligrafijom ispisanih imena Uzvienog Stvoritelja i Bojeg poslanika Muhammeda, a.s., te kuranskih ajeta. Radi se o strogom monoteizamu kod kojega nema mjesta drukijim simbolima, pa tako niti vojnih organizacija. S druge strane, ako je cilj bila bolja vizualna atraktivnost prezentiranog intervjua, ona se mogla osigurati i drugaijim lokacijama dvaju simbola na listu novinskog papira, a ne uvredljivim, provokativnim i blasfeminim poloajem na zidu pored mihraba Zagrebake damije. Sredinom sijenja 2013. ponovo se aktualizirala pria oko AlQaidine udovice, Bjelovarke Irene Horak, koja je prije nekoliko godina prela na islam i udala se za Amerikanca Anwara Al-Awlakija, jednog od glavnih operativaca i ideologa zloglasne Al-Qaide. Veernji list je 17. sijenja objavio opsean tekst na ak etiri stranice u kome su prezentirani transkripti razgovora izmeu Irene/Amine Horak i danskog CIA-agenta Mortena Storma. etveromjesenoj prepisci, odlasku u Jemen i udaji za jednog od voa AlQaide, prethodila je Irenina poruka na stranici podrke Al-Awlakiju na Facebooku. Irena, koja je nakon prelaska na islam promijenila ime u Amina, iskoritena je kao rtveno janje ili udica kako bi CIA, u napadu bespilotnom letjelicom, ubila Al-Awlakija u Jemenu. To su neki od (strogo uvanih!) obavjetajnih podataka koji su dospjeli na stranice Veernjaka (kako i zato?). Naravno, najava teksta je zavrila i na naslovnici tog broja, uz upozoravajue rijei: U Zagrebu je 10 mudahedina, estorica brae i etiri sestre. Ups da se, u najmanju ruku, zabrine za svoju sigurnost. I osjeti nelagodu kada vidi neke likove kako u grupama, naroito petkom oko podneva, hrle prema zagrebakom Islamskom centru. Tko su, zapravo, zagrebaki mudahedini (itaj: teroristi), njih desetero, odabrano drutvo? Njih estorica koji nose duge brade, ponekad neto krae hlae, esto posjeuje damiju? One etiri djevojke/ene s kojima se drue? Jesu li oni lanovi neke spavajue elije koja eka signal za aktivaciju i teroristike napade? Sa sigurnou moemo rei da takve opasnosti nema. Meutim, u situaciji kada je ve 10-ak godina, naroito od amerikog 9/11, prosjeni konzument informacija naprosto izbombardiran s islamskom opasnou, saznanje da niti u Zagrebu nije sigurno od mudahedina moe predstavljati zabrinjavajue saznanje. Pogotovu kada analitiar Igor Tabak, u komentaru prezentiranog transkripta, kae i ovo: Sluaj Amina jedna je od rijetkih prilika da se prisjetimo kako su ovi krajevi imali ozbiljnog doticaja s islamizmom. Malo je poznato da je na prvih 200 stranica izvjetaja koje je dobio Washington o napadu na SAD 11. rujan 2001. Zagreb najspominjaniji grad jer su upravo u to vrijeme kod nas sjedite imale brojne humanitarne organizacije povezane s islamizmom. Zaista, ovakve tvrdnje zasluuju bolju i detaljniju argumentaciju jer sama konstrukcija objanjenja predstavlja svojevrsnu optunicu. Ni manje ni vie nego onu koja muslimane u Zagrebu, odnosno Hrvatskoj, povezuje s napadima na New York i Washington! I to zbog ondanjih humanitarnih organizacija povezanih s islamizmom. Islamska zajednica u Hrvatskoj svojim angamanom odavno je prerasla okvire samo vjerske institucije. Angairana je, izmeu ostaloga, na pripremi hrvatskih vojnika za mirovnu misiju u Afganistanu i otvaranju trita za hrvatske tvrtke i proizvode u arapskomuslimanskim zemljama putem Centra za halal certificiranje. I nedavna posjeta brojne hrvatske privredne delegacije Kataru, ozbiljni razgovori o znaajnim investicijama u posrnulo hrvatsko gospodarstvo, bili su u reiji Islamske zajednice. O toj injenici, uzgred reeno, u medijima skoro nita nije zabiljeeno Svojevremeno, prvih godina rata protiv terorizma, koji je izgleda naa sudbina u narednim desetljeima, bila je u opticaju ideja o opasnosti od tzv. bijele Al-Qaide. Da li se ponovo aktualizira? Dobro je to ivimo u drutvu u kojem islam nije strano tkivo. q Ismet ISAKOVI

SIJEANJ 2013.

BONJACI U HRVATSKOJ

DR. SC. SULEJMAN AMDI, UMIROVLJENIK

Navikao sam na razliitost

Pitanje koje mi na poetku razgovora postavlja moj dragi ado, 87-godinji Sulejman amdi, umirovljenik, inae dr. sc. agrarnih znanosti, a koje ponajbolje govori o ivotnom iskustvu o suglasnosti mojih efova o ovom razgovoru i nije pitanje koje se postavljalo u nekoj mranoj prolosti. Na sreu, za na asopis, za nae Kulturno drutvo Bonjaka Hrvatske Preporod, ono jest passe! Zato se oputeno, uz aj, preputamo sjeanjima na esto desetljee 20. stoljea kada smo se upoznali u krugu rodbine i ljudi koje je okupila gradnja nove zagrebake damije, a gdje je gosp. amdi bio jedan od organizatora.

Teko je privui mlade

Iz jedne sam male, fine bosansko-hercegovake arije Purai, kod Lukavca, pria o porijeklu svoje odvanosti. kolovanje poinjem u srednjoj koli u Tuzli, a nastavljam u Sarajevu, tamo maturiram. Jo za vrijeme Drugog svjetskog rata, kada mi je bilo nepunih 15 godina, odlazim iz tog kraja. Upravo sreujem ivotopis iz Sarajeva trae da napiem neto o Mladim muslimanima slaem konani tekst. Biografski su to podaci, stalno neto nadopunjavam, dodajem. Utemeljitelj ste puno toga u ovoj manjinskoj zajednici u Zagrebu. Sjeam se, recimo, tih ezdesetih godina i integracije vas pripadnika mladomuslimanske grupe intelektualaca, a nakon odrobijanih godina u KPD Zenica. I priguenog revolta. Okupljali ste se, snivali o nekoj demokratskijoj Hrvatskoj, o slobodnoj Bosni i Hercegovini. Rehabilitirani jeste, ali svi ti dani mladost u zatvoru, patnja i ponienje! Bilo je sve skupa strano! I prolo. Kada sam 1992. godine radio na osnivanju Bonjake nacionalne zajednice, bio sam predsjednik Inicijativnog odbora, dobronamjerni su me ljudi pitali zato razgovaram s ljudima koji su do juer bili komunisti? Odgovarao bih ljudi su. Nikada se ne mogu imati odmah novi ljudi, valja ih stvarati, a za to treba vremena. ele li raditi, dobro su doli. ime su ti novi ljudi, po Vama, bili motivirani: politikom karijerom, koristima ili stvarnom ljubavlju i svijesti o potrebi ouvanja specifinosti bonjatva? Tolerancija je rasla, Jugoslavija se otvarala svijetu? Promijenili su se bili ivotni uvjeti. Tada su se i oni osjetili kao dio svoga naroda, eljeli su i doprinijeti. Sjeam se jednog sastanka Odbora, traeno je da ja budem predsjednik Bonjake nacionalne zajednice. Bio nam je umro prvi predsjednik, prof. dr. Nedat Paali. Odbio sam. Razgovarao sam s prof. dr. Muradifom Kulenoviem. Uspostavio sam telefonski kontakt s njim. Poznavao sam ga povrno, vie kao lijenika svoga sina. Sve je jako dobro prihvatio. Pitao me tada hou li, ako primi tu dunost, ja biti njegov zamjenik? Odgovorio sam neu. elio sam da elnitvo preuzmu mlai ljudi. Obeao sam punu potporu. Ti valovi nacionalne kohezije pristignu s povijesnim dogaanjima. Trebamo li danas ustrije reformirati i drugaije osmisliti svoj rad? Vrlo je teko privui mlade. Danas su potpuno drugaije orijentirani, nema onoga to smo mi imali: neto uradi za druge i zadui ih. Ogromna veina razmilja jedino o tome kako lako doi do poziDr. sc. Sulejman amdi cije, pogotovu jer je veina tih mladih dobro situirana. Nemogunosti da borave due vrijeme sa djecom roditelji kupuju darovima. U takvim okolnostima teko je mlade ljude zainteresirati za dodatni drutveni angaman. Predavanjima se ne postie puno. Je li dananja iluzija bogatstva virtualna, vie inicirana elektronskim medijima, reklamom nego stvarna? Veina ljudi ne posjeduju danas bog zna to! Svi ivimo u gradovima; socijalizam je to svjesno radio, stvarao je proletere i sad je taj svijet orijentiran urbano! A u gradu se moe ivjeti jedino od plae i mirovine. To je vrlo skromno u ogromnoj veini. Kako e se to dalje revolucionirati? Bogati postaju sve bogatiji, 1% svjetskog stanovnitva raspolae s oko 90% svjetskog bogatstva. To je neodrivo! Po meni, profit ne smije biti jedini pokreta drutva. A tko i kako e to promijeniti, ne znam. Rijeit e to oni koji dolaze

10 godina robije
Optunica je bila Mladi musliman? Je li i na robiji bilo sovjetskih kruoka? Psiha se prije formirala sasvim drugaije. Grubo je to rei, ali danas su to nekakvi korisnosni ljudi. Ne elim proricati zloguku budunost: bez rada se ne moe ivjeti. Raditi se mor.! Kroz rad sam postigao to to sam bio i jesam. Uio sam niz zanata u KPD Zenica, sam se educirao u mnogoemu, nauio i engleski. Napravio sam kasnije karijeru. Kao mladi musliman izdrao sam vie od 10 godina robije! Roditeljima su vlasti gotovo sve oduzele: zemlju, trgovine. Najstarija se sestra, da bismo preivjeli, morala baviti krojakim poslom. Znam samo za rad, rad, rad Dolaskom na Poljoprivredni fakultet u Zagrebu, krajem estog semestra 25. svibnja 1949. godine, odmah se ukljuujem u nastavu. U vojsku sam poslan iako sam imao 33 godine i, uz partizanski sta, odsluio 6 mjeseci u Sinju. Bila je to kasarna u kojoj su sluili mladii sudbine poput moje. Samo jedan detalj: nekoliko nas je u krugu kasarne; odskaem jer su mi 33 godine. Poziva me neki bojnik major JNA. Salutiram, pita otkud ja tu? Odgovorim: Drue

PREPORODOV JOURNAL 147

BONJACI U HRVATSKOJ
majore, sve ete nai u mom dosjeu! Kasnije sam saznao da je bio ef KOS-a. Vojsku sam sluio samo da izgubim vrijeme. Depresivno i strano! Studirate u Zagrebu? Nastavljam studije, ali me na Poljoprivrednom fakultetu vrate u trei semestar. I postave mi uvjet da poloim ispit koji je na tom fakultetu najtei - Biokemija! Dekanica je u to vrijeme bila prof. dr. tampar. Ne znam to ju je motiviralo, ali me zaposlila u svom laboratoriju; nisam ostao dugo, vjerojatno su je upozorili. U ljeto sam pripremao taj ispit, pitam telefonski za vrijeme polaganja? Pojavim se ranije pred fakultetskim laboratorijem. Dobro sam se snalazio s tim strukturnim formulama. Profesor me tada pitao to sam mislio kada sam doao na taj ispit? Odgovorih: Da uz malo sree mogu dobiti dobru ocjenu. Vama nije trebala srea, kae. Taj mi je njegov sud i njegova najbolja ocjena omoguila ne samo nastavak studija nego i uspjeno zapoljavanje. urilo mi se pa sam istodobno i apsolvirao i diplomirao, 10. srpnja 1963. godine. Ponueno mi je asistentsko mjesto, kod jednog profesora, ali nisam to prihvatio. Sve to priam zbog onog nunog stalnog rada! Drugo namjetenje, asistentsko, bilo je u Splitu, u Institutu za jadranske kulture. Proveo sam tamo tri, etiri mjeseca pa se vratih kod prof. Bria na netom osnovane Poslijediplomske studije. On mi je osigurao stipendiju u visini inenjerske plae. Zavrio sam taj studij za dvije i pol godine. I prvi u generaciji i obranio magisterij 1966. godine. Moja prva supruga, Zlata, poznavala je u Gradskom vodovodu, gdje je bila zaposlena, enu ovjeka iz Agrarnog instituta. Ispriala joj je kako imam magisterij. Direktor Instituta tada je bio dr. Stipe uvar. Upravo su trebali ovjeka mog profila, imali i projekt koji im nije imao tko raditi. Odradio sam dvije godine, a kako u meuvremenu dolazi do integracija, dospijevam na fakultet i doktoriram. To znai raditi! Iako su neki sprijeili moje napredovanje, na fakultetu su bili korektni. Krajem 1992. godine otiao sam u mirovinu. Nisam elio da za mnom gledaju i govore da neu ustupiti mjesto mlaima. Bila je to ratna 1992. godina? Organizirao sam, formirao i vodio predstavnitvo bosanskog Merhameta u Zagrebu. Ovih dana na tome radim i naao sam izvjetaj kojim ih obavjetavam to smo sve napravili. Spominju se tone robe koju smo poslali u Bosnu i Hercegovinu. Tadanji predsjednik sarajevskog Merhameta bio je rahmetli Edah Beirbegovi, a uz njega radio je i rahmetli Hilmo erimovi. Trebao im je siguran most za dopremu potreptina i stalna komunikacija s Bosnom. Sudjelovala je operativno u svemu i moja sadanja supruga Nazifa. Imali smo skladite. O mnogim naim iskustvima i iz zadnjeg rata treba priati. Ne zato da bi se stvarala nekakva odbojnost prema nekome, nego radi istine, za one koji dolaze. U Hrvatskoj Bonjaci preteno lijepo ive, ovo je naa domovina. Ipak, ne smije se ne znati tko si. Nedugo sam ula od uprave kole u kojoj radim 25 godina da su neodgojena bosanska djeca! Da bi se stvorio ovjek, vane su i porodica i kola. Mi smo stizali u kolu iz porodice. Shvaali smo kolu ozbiljno. Kada sam se vratio iz partizana ukljuio sam se, kao maturant, u nastavu. U to su vrijeme bili u modi kruoci ruska izmiljotina, ali efikasna u kojima se uilo. Bio sam postavljen za nadzornika svih kruoka u razredu. Nitko se nije bunio, svi su stvarno uili. Maturirao sam u Sarajevu. Nema osjeaja odgovornosti prema drutvu. Bonjaci, posebno u Zagrebu, su preorganizirani! esto su mi pred oima bosanski Hrvati kada o tome mislim, njihov HKD Napredak. Fond, npr., koji imamo za stipendiranje vrijednih uenika mogao bi raditi kao Napretkov Prsten. Podupiru veliki broj uenika i studenata. 1996. godine, kada je vrlo teko funkcionirala Bonjaka nacionalna zajednica, organizirao sam jedan skup intelektualaca Bonjaka i u uvodnom pozivu pitao treba li nam ta zajednica ili ne? Ako nam treba, onda se moramo u njoj angairati. U drutvenom radu, po mom iskustvu, teret je uvijek nosilo samo nekoliko ljudi. Ostali su bili samo formalno pokrie. ini mi se jako vaan Fond za stipendiranje. Koliko se prati rad tih studenata i uenika? Uglavnom se ne prihvate rada, kada ih se pozove! To je taj dug koji se ne doivljava kao dug. Vraanje duga mene je i dovelo Bonjakoj nacionalnoj zajednici. Dosta e nam rada jo trebati, nema potpunog generacijskog razumijevanja. Mora se nauiti prihvatiti drugog i drugaijeg. Bez toga nee biti mirnog ivota. Rasli smo u Bosni, u multikulturalnoj i multikonfesionalnoj sredini. Razlike su nam bile navika. Tamo gdje su sredine monolitne kulturom, vjerom drugaiji stre. Veini to ponegdje smeta! Ne znam koliko e Europska unija ivjeti, ali kretanja su tolerantnija. to osjeate kao bonjatvo; to jest jedan, ali sutinski identitet? Za mene je bonjatvo osjeaj pripadnosti narodu i zemlji koja ima dugu povijest. kao to jedna pjesma kae: Sinovi smo Tvrtka i Kulina bana, Husein kapetana. Dodao bih i brojnih znanih i neznanih istinskih heroja u zadnjem ratu u Bosni i Hercegovini. Jako sam alostan zbog sadanjeg opeg stanja u Bosni i Hercegovini, nadam se skorom razrjeenju te situacije.

Plus-varijante
Zanimljiva je bosansko-hercegovaka dijaspora! Nema pravolinijskih kretanja. Ni u ivotu pojedinca, a kamo li naroda. Vjerujem da e se nai pametni ljudi koji e utjecati na ostale da se u Bosni promijeni stanje. Istroena kreativna energija, nizak standard u Bosni i Hercegovini mogli bi, istina, mijenjati i oni iz dijaspore. Bonjaka je dijaspora ojaala nakon ovog rata. I to se tie obrazovanosti, a i kapitalom. Bilo bi jako dobro da se drava Bosna i Hercegovina svojim iseljenicima ozbiljno pozabavi. Od dijaspore se moe imati samo koristi. Pratim zbivanja meu iseljenicima iz Bosne i Hercegovine kroz Preporod, pokazuje mi to stanje naeg duha, vidim da se dobar dio naih ljudi koji je vani dobro snaao, uklopio. Rade kvalificirane, odgovorne poslove. Zavrili su fakultete, lanovi su i Parlamenat, ukljueni na svim razinama u politiku. Nauili su jezike, piu na njima, dobivaju i knjievne ugledne nagrade U genetici se to zove plus varijanta oni koji se usude otii u svijet. Idu hrabri, odvani, sposobni, koji vjeruju u svoje kvalitete. Potrude se da od sebe neto naprave. Bosansko-hercegovaki politiari se trenutano bave, na alost, sami sobom. Mogue bi trebalo osnovati i posebno Ministarstvo za dijasporu. Odravaju se kongresi Bonjaka u Americi, postoje koordinacije iseljenika iz Bosne i Hercegovine u Europi, itd. Mora netko povezati te ljude. Nije tamo samo ustavna kriza. Kako ih nagovoriti na povratak? Foa ili Gorade, posebna su pria; zapravo svaki kraj i grad, svako naselje u Bosni i Hercegovini. Kako nekome govoriti da se tamo vrati? Jednom sam prilikom, kada su mi djeca, Selma i Tarik, bila mala, prelazei foanski most zastao i pokazao im gdje je tisue ljudi poklano. Ispriao im povijesne injenice, barem da to zapamte: lijepu, ali kroz povijest esto krvavu Drinu. q Edina SMAJLAGI

SIJEANJ 2013.

BONJACI U HRVATSKOJ

TEAJ TURSKOG JEZIKA U SISKU

Veliki interes
Vijee bonjake nacionalne manjine grada Siska i Vijee bonjake nacionalne manjine Sisako-moslavake upanije, uslijed rastueg fenomena turskih sapunica, odluilo je pokrenuti teaj koji bi u graanima osvijestio sve aspekte suvremene turske kulture. Stoga je poetkom godine na inicijativu oba Vijea pokrenut teaj turskog jezika u Sisku. Teaj se odvija u sklopu programskih aktivnosti Vijea u 2013. godini te uz visoko sponzorstvo Veleposlanstva Republike Turske u Hrvatskoj. Prema rijeima veleposlanika Buraka zgergina organizacija ovakve vrste jezinih teaja dodatno e ojaati razumijevanje i veze Republike Turske sa regijom. Sveano otvorenje teaja bilo je 9. sijenja 2013. godine u Domu sisakog Mjesnog odbora Eugen Kvaternik, a otvorenju su prisustvovali prvi tajnik Veleposlanstva Republike Turske Fatih Kaya, direktor i profesor Edukativnog centra Sjajna zvijezda, koji je zaduen za nastavni dio teaja, te predstavnici Vijea bonjake nacionalne manjine grada Siska. Teaj je zapoeo u subotu, 12. sijenja 2013. godine, u prostorijama Gradskog vijea bonjake nacionalne manjine u sisakom naselju Caprag (Ulica Andrije Hebranga br. 25). Za provedbu teaja, koji e trajati naredna etiri mjesec, angairan je Edukativni centar Sjajna zvijezda iz Zagreba, iji profesori pomau polaznicima u savladavanju sve popularnijeg turskog jezika. Predavanja se odravaju svake subote u trajanju od tri kolska sata. Teaj trenutno pohaa 30 polaznika, koji su podijeljeni u dvije skupine mlau i stariju. Obje skupine su vrlo brzo bile popunjene. Trokove teaja za mlau skupinu snose Vijea bonjake nacionalne manjine grada Siska i Sisakomoslavake upanije, dok polaznici starije skupine plaaju jednokratno 250 kuna po osobi za sva etiri mjeseca. Turski jezik predstavlja svojevrsni izazov onome tko ga odlui uiti, no s obzirom na velik odaziv i brzu popunjenost kvota, vidljivo je da su graani grada Siska spremni za ovu avanturu. Kroz itanje, pisanje, upoznavanje sa osnovama gramatike i elementarnu konverzaciju polaznici e dobiti temelj na kojemu e kasnije moi graditi svoja daljnja znanja. Sukladno tome na kraju teaja dobit e i pravovaljani certifikat. Voditelj teaja i zamjenik predsjednika Vijea bonjake nacionalne manjine grada Siska, Adis Keranovi, naglasio je da postoji mogunost organizacije slinih aktivnosti u budunosti: Ono to veseli i donosi slatke brige je velika zainteresiranost za nastavak teaja te formiranje novih grupa. Kao organizatori emo se svakako potruditi nastaviti sa ovakvim aktivnostima te inicirati pokretanje novih grupa u skladu sa potrebama i financijskim mogunostima. Miljenje Adisa Keranovia, a time i svih predstavnika Vijea dijele i sami polaznici. Kad sam ula da u Sisku poinje teaj turskog jezika, bila sam vrlo iznenaena. Meutim, u posljednjih nekoliko godina turske sapunice su nam se veoma pribliile, te se mnogi, kao ni ja, nisu nimalo dvoumili da se prikljue ovom teaju. Za mene osobno ovo je jedno izuzetno lijepo iskustvo, te sad s nestrpljenjem oekujem svaki novi korak u uenju i kretanju kroz turski jezik, rekla je polaznica teaja Zrinka Hafizovi, inae profesorica hrvatskog jezika i voditeljica Odsjeka za prava nacionalnih manjina grada Siska. Ovaj teaj polaznicima prua priliku da se upoznaju ne samo sa turskim jezikom, njegovom gramatikom i vokabularom, ve i kulturom njegovih govornika. Kako turski jezik biljei rastui interes i potranju, Sisak je odluio svojim sugraanima pribliiti jezik koji

Sveano otvorenje teaja turskog jezika

Uesnici teaja - mlaa grupa danas imamo prilike svakodnevno sluati. Uiti jezik znai izuavati sve ono to ga okruuje, a to su njegova kultura, govornici, povijest, umjetnost i njegovi dosezi unutar drugih kultura. Znamo da je turski jezik ostavio traga u naoj kulturi i jeziku, stoga ne dvojimo kako e polaznici teaja s lakoom krenuti u njegovo istraivanje. Mnogo sree polaznicima i zadovoljstvo zbog uspjene suradnje bonjakih Vijea i Veleposlanstva izrazio je i sam veleposlanik Republike Turske u Hrvatskoj, Nj. E. Burak zgergin: Sa zadovoljstvom promatram porast interesa za turski jezik u ovoj regiji, ukljuujui odnedavno i Hrvatsku. To je zbog vie razloga popularnosti turskih TVserija i sve veeg ekonomskog i vanjsko politikog uspjeha Turske kao lidera. Imamo bliske povijesne, kulturne, geografske i socijalne veze sa ljudima koji ive u ovoj regiji, posebice sa Bonjacima. Zahvaljujui ovim jakim vezama, meusobno se razumijemo, kako srcem tako i umom. Meusobno uenje jezika dodatno e ojaati nae razumijevanje i veze meu nama. Stoga smo bili ohrabreni uvi inicijative predstavnika bonjake nacionalne manjine u Sisku, koji su posjetili nae Veleposlanstvo krajem prolog ljeta, kako bi predstavili svoju ideju i pitali za nau potporu. Nakon njihova posjeta pitali smo jezini Edukativni centar iz Zagreba 'Sjajna zvijezda' za pomo u toj inicijativi i oni su rado prihvatili prijedlog. Jedan od mojih kolega osobno je prisustvovao ceremoniji otvorenja teaja turskog jezika poetkom sijenja u Sisku. Ovom prilikom elim estitati predstavnicima bonjake nacionalne manjine na ovoj inicijativi i zahvaliti Edukativnom centru 'Sjajna zvijezda' na njihovoj podrci. Uvjeren sam da e se naa dobra suradnja s Vijeem bonjake nacionalne manjine kroz kulturne dogaaje nastaviti i u budunosti. I to je najvanije, polaznicima teaja elimo uspjeh u njihovim nastojanjima. Baarilar dileriz (Puno sree!) q Helena MARKOVI

PREPORODOV JOURNAL 147

BONJACI U HRVATSKOJ

AKTIVNOSTI U ISLAMSKOJ ZAJEEDNICI TIJEKOM SIJENJA 2013. GODINE

Od filma do parlaonice
U okviru ovogodinjih mevludskih sveanosti povodom roenja Bojeg poslanika Muhammeda, a.s., od 24. do 27. sijenja 2013., u Islamskom centru u Zagrebu odrano je nekoliko zanimljivih priredbi: projekcija dokumentarnog filma evko ef. Omerbai, ovjek vjere i osoba dijaloga, edukativno druenje srednjokolaca iz Zagreba, Ljubljane, Rijeke i Siska (Druga srednjokolska mektepska parlaonica) i Mevlud, na kojemu je kao gost-predava nastupio hafiz Husejn ef. ajlakovi iz Zenice. Osim toga, 24. sijenja u Islamskom centru u Zagrebu, odran je radni sastanak predstavnika Meihata Islamske zajednice u Hrvatskoj, Hrvatskog Caritasa i Hrvatskog Crvenog kria na kojem je dogovorena humanitarna akcija s ciljem pomoi sirijskom narodu Jedan kruh i jedan pokriva za narod Sirije.

Dokumentarni film o muftiji Omerbaiu

U okviru Islamske tribine Dr. Sulejman Maovi, u etvrtak 24. sijenja 2013., pretpremijerno je prikazan prvi dio dokumentarnog serijala Islamska zajednica: Ostavtina za budunost u produkciji Hrvatske televizije. U prvom dijelu serijala, 50-minutnom dokumentarcu pod nazivom evko ef. Omerbai, ovjek vjere i osoba dijaloga, prezentirana je ostavtina za budunost umirovljenog zagrebakog muftije evke Omerbaia, ovjeka i imama koji ostavio dubok i neizbrisiv trag ne samo u Islamskoj zajednici, nego i u cijelom hrvatskom drutvu. Dokumentarni film su napravili lanovi Religijskog programa HRT-a: Augustin Bai, novinar i urednik Religijskog programa (scenarista i autor filma), Neven Dianeevi (redatelj), Drako Vrgo (producent), Monika tengl (suradnica u realizaciji) i Petra Pajdakovi ebek, novinarka i urednica Duhovnih izazova (suradnica u realizaciji). Pretpremijeri filma, koji e uskoro biti prikazan na Hrvatskoj televiziji, pored imama iz vie hrvatskih gradova, lanova Sabora i Meihata Islamske zajednice u Hrvatskoj, prisustvovali su i Milan Bandi, zagrebaki gradonaelnik, Franjo Dubrovi, tajnik Komisije za odnose s vjerskim zajednicama, predstavnici idovske opine, Katolike i Pravoslavne crkve te veleposlanici i lanovi Veleposlanstava Bosne i Hercegovine i IR Iran u Hrvatskoj. U uvodnom obraanju muftija dr. Aziz ef. Hasanovi je istaknuo kako je film nastao s namjerom da se izrazi zahvalnost ovjeku koji je utemeljio, profilirao i standardizirao Islamsku zajednicu u Hrvatskoj. Naglasio je da je evko ef. Omerbai paradigma muftije, odnosno paradigma prvog ovjeka i onoga to bi svaki lider u bilo kakvoj zajednici ili stranci mogao za sebe poeljeti. Otuda je ponos svih muslimana u Republici Hrvatskoj. Ali, vano je istai da nije samo ponos kod muslimana. Taj ponos je iri, jai i bogatiji, jer u svim susretima i na svim razinama, sa svim strukturama unutar drutva, obinog puka, institucije i vjerskih zajednica ime evko ef. Omerbai, muftija zagrebaki je odlije morala i korektiv u svim moguim situacijama. Stoga mi posebno predstavlja zadovoljstvo da kao njegov nasljednik idem njegovim utabanim stazama. Ali i da kao njegov nasljednik uvijek promiem tu vrijednost, moralnost, estitost, dostojanstvo i sve ono to moemo kazati da je saeto u jednom imenu koje se zove evko ef. Omerbai, rekao je Hasanovi. Na kraju se zahvalio cijeloj ekipi i urednitvu TV-emisija Umirovljeni zagrebaki muftija evko ef. Omerbai Ekumena i Duhovni izazovi, koji su na elu s Augustinom Baiem, kako ree muftija Hasanovi afirmirali multikulturu, multireligioznost i multinacionalnost u Republici Hrvatskoj. Biranim rijeima prisutnima se obratio i Augustin Bai, scenarista i autor filma, istaknuo je koincidenciju ili sluajnost da se prva projekcija filma dogaa u zagrebakom Islamskom centru, u noi roendana Poslanika Muhammeda, a.s. ovjeka ije rijei ve 14 stoljea odzvanjaju cijelom Zemaljskom kuglom, u koje spada i ovaj na prostor, gdje se stoljeima susreu i ive narodi, kulture i religije. U ovom sluaju mislim na Abrahamsku batinu judaizam, kranstvo i islam. Sve su ove religije ovdje pozvane na toleranciju, na suivot, ope dobro svih ljudi vjerujuih i nevjerujuih. Jer naprosto drugog puta nema, kako je pouavao i teolog Tomislav agibuji, rekao je Bai. Naglasio je da je muftija evko Omerbai ostavio duboki duhovni trag u hrvatskom drutvu i Islamskoj zajednici. Moralni uzori i autoriteti poput efendije Omerbaia uvijek su poeljni. Stoga ovo nije rastanak ve nastavak suradnje u duhu dijaloga i teolokih rasprava gospodina Omerbaia. Moje poznanstvo s njim see u sijeanj 1991. godine, kada sam sreo njega i cjelokupnu ekipu, na elu sa tadanjim glavnim imamom, gospodinom Ceriem, kada smo u lipnju, izravno vrili prijenos Kurban-bajrama, po prvi put iz ove zajednice. Od tada do danas neprekidno traje naa suradnja, koja se pretvorila u prijateljsku i odavno prerasla onu slubenu, rekao je Augustin Bai. Najavio je da je drugi dio dokumentarnog serijala Islamska zajednica: Ostavtina za budunost u pripremi, te da e vjerojatno biti gotov prije otvaranja Islamskog centra u Rijeci. Nakon uvodnih rijei muftije dr. Aziza ef. Hasanovia i autora filma Augustina Baia, u prepunoj Kongresnoj dvorani Hadi Salim abi uslijedila je projekcija dokumentarnog filma evko ef. Omerbai, ovjek vjere i osoba dijaloga. Film poinje uz ilahiju Dosta mi je Allah moj, u izvedbi enskog zbora Arabeske, a zatim se niu slike i govori tijekom promocije drugog, dopunjenog izdanja Omerbaieve knjige Islam i muslimani u Hrvatskoj, koja je odrana 11. studenog 2010. godine. U nastavku filma muftija Omerbai govori o svom ivotnom i radnom putu od rodne Ustikoline, preko kolovanja u Sarajevu i Libiji, imamskog slubovanja u

SIJEANJ 2013.

BONJACI U HRVATSKOJ
Bosni i Zagrebu, do umirovljenja sredinom lipnja 2012. godine. Izmjenjuju se slike s Europskog natjecanja uaa Kur'ana u Zagrebu, motivi sa Drine, iz Ustikoline, Foe i Sarajeva, sa sveanosti otvorenja Islamskog centra u Zagrebu, konstituiranja prvog demokratskog Sabora RH, polaganja kamena temeljca za Islamski centar u Rijeci U filmu o muftiji Omerbaiu govore njegovi dugogodinji suradnici Ahmet Ikanovi i Mirsad Srebrenikovi, zatim bivi reisul-ulema dr. Mustafa ef. Ceri, profesori Devad Hodi i Zijad Ljevakovi, rahmetli brat Nedad i mnogi drugi. Pored osoba iz bonjako-muslimanskog kulturnog kruga, u filmu se pojavljuju i fra Luka Markei, sisaki biskup Vlado Koi, prof. dr. Ivan Markei, prof. dr. Petar Kuzmi, zagrebaki nadbiskup Josip Bozani, rijeki biskup Ivan Devi i zagrebaki rabin Lucian Moo Prelevi. Na kraju projekcije prisutnima se obratio i umirovljeni zagrebaki muftija evko ef. Omerbai, koji je istaknuo da je bio protiv snimanja filma o njemu, drei da tako neto moe predstavljati hvalu koja ovjeku pojedincu, zapravo ne treba, jer ni jedan ovjek ne moe uiniti koliko moe zajednica. Ono to me ini sretnim jeste da sam uistinu imao prave suradnike sa kojima se i moglo neto uiniti. Posebno sam bio oduevljen i zadovoljan slogom, jer su u svakom drutvu i vremenu, a pogotovo u ovim tranzicijskim, glavna obiljeja drutava borbe. Vama, gospodine Augustine, zahvaljujem na uloenom trudu, jer ste dugo putovali kako biste ovo snimili. Zahvaljujem se i svima vama koji ste o meni lijepo rekli, makar ima i runog za rei, ali eto ovjek je takav. Naposljetku, velika mi je ast i to je ovaj film prikazan upravo na dan roenja Muhammeda, a.s., bile su rijei kojima je iznimnu veer zakljuio evko Omerbai ovjek vjere i osoba dijaloga. kao i onima s kojima su ih na sastanku upoznali i predstavnici Sirijskoga nacionalnog vijea u Hrvatskoj glede pokretanja akcije hrvatskoj javnosti obraaju se ovim apelom: Jedan kruh i jedan pokriva pomo za narod Sirije! Hrvatski Caritas, Hrvatski Crveni kri i Meihat Islamske zajednice u Hrvatskoj udrueni u pomoi ratnim stradalnicima u Siriji Jo su iva u nama sjeanja i jo su bolne rane razaranja i patnji koje smo u Hrvatskoj pretrpjeli. Rado se i s ljubavlju prisjeamo mnogih koji su nam tijekom Domovinskog rata pomagali da preivimo, da se othrvamo oskudici, gladi i osjeaju ostavljenosti. Znali smo da nismo sami. Uz pomo dobrih ljudi i raznih dobrotvornih organizacija proli smo kroz teko razdoblje i iz njega izali bogatiji za iskustvo blizine i nesebine ljubavi. Danas smo 'mi' nai susjedi u Siriji. Vie od 60.000 Sirijaca u sukobima je poginulo, a 650.000 je izbjeglo iz zemlje. Mnogo ih je vie, pak, prognano iz svojih domova te ogroman broj ljudi (vie od dva milijuna) ovise svakodnevno o hrani i osnovnim ivotnim potreptinama koje im osiguravaju meunarodne humanitarne organizacije. U mnogim gradovima infrastruktura je unitena; opskrba elektrinom energijom ograniena ili nedostatna; brojne bolnice i ambulante unitene ili oteene; stambeni uvjeti u izbjeglikim i prognanikim kampovima nedostojni ovjeka; djeca, ene i mladi izloeni nasilju. Stoga, zajedno stojimo i danas: Hrvatski Caritas, Hrvatski Crveni kri i Meihat Islamske zajednice u Hrvatskoj kao organizacije kojima je dobrobit naih blinjih na srcu i pozivamo sve nae hrvatske sugraane kao i sve ljude dobre volje da potrebnima u Siriji zajedno priteknemo u pomo. Svaka kuna darovana s ljubavlju iz Hrvatske pretvorit e se u kruh, pokriva, ator, vodu i lijek! Prenijet e jasnu poruku: Niste sami!

Humanitarna akcija za narod Sirije

U etvrtak, 24. sijenja 2013., u Islamskom centru u Zagrebu odran je radni sastanak na kojem su sudjelovali zagrebaki muftija dr. Aziz ef. Hasanovi, predsjednika Meihata Islamske zajednice u Hrvatskoj, mons. Josip Mrzljak, predsjednik Hrvatskog Caritasa i varadinski biskup, prim. dr. Nenad Javornik, izvrni predsjednik Hrvatskog Crvenog kria, te dr. Jamal Assad, slubeni predstavnik Sirijskog nacionalnog vijea u RH. Tema sastanka bila je organiziranje humanitarne pomoi za ratom napaeni narod Sirije pod nazivom Jedan kruh i jedan pokriva za narod Sirije.

Druga srednjokolska mektepska parlaonica

Muallimsko vijee Medlisa Islamske zajednice Zagreb, na elu s kurra hafizom Azizom ef. Alilijem, glavnim imamom zagrebakim, organiziralo je Drugu srednjokolsku mektepsku parlaonicu, koja je odrana u nedjelju 27. sijenja 2013. u Kongresnoj dvorani Islamskog centra u Zagrebu. Na Parlaonici su, pored zagrebakih srednjokolaca, sudjelovali su i polaznici srednjokolskog vjeronauka iz Siska, Ljubljane i Rijeke, te uenici Islamske gimnazije Dr. Ahmeda Smajlovia iz Zagreba. U radu Druge srednjokolske mektepske parlaonice sudjelovalo je po osam srednjokolaca iz etiriju Medlisa (Zagreb, Ljubljana, Rijeka i Sisak), kao i etiri uenika koja su predstavljala Islamsku gimnaziju. Parlaonicu je pratila tzv. porota, koju su inili dr. med. Gzim Redepi, predsjednik Izvrnog odbora Medlisa Zagreb i trojica imama pendi ef. Fidani (Ljubljana), Hajrudin ef. Mujkanovi (Rijeka) i Alem ef. Crnki (Sisak). Odrastanje u suvremenom globaliziranom svijetu, posebice snalaenje u adolescentskim godinama i jo povrh svega biti pripadnik manjinskog naroda i/ili manjinske vjerske zajednice, veliki je izazov. Odgovoriti svim suvremenim izazovima i uvati svoj islamski identitet svakako je za mlade veliki napor. Pri ostvarivanju realizacije Parlaonice, kao vida druenja i poticanja na otvoreno izraavanje stavova i miljenja naih omladinaca, ideja vodilja muallimima je bila elja za olakavanjem komunikacije srednjokolaca muslimana, koji prolaze kroz najosjetljivije ivotno razdoblje i koji se nalaze pred brojnim i raznovrsnim izazovima. Parlaonica je organizirana s ciljem bolje promidbe islama, kao i poveanja nivoa osposobljenosti vjerouenika da odgovore na pitanja koja im postavljaju njihovi vrnjaci drugih vjeroispovijesti. Svakako, osnovni cilj je produbljivanje i osnaivanje njihove vjere u Allaha, d.., i

Radni sastanak za pomo sirijskom narodu Nakon sastanka upuena je zajednika izjava za medije u kojoj se, izmeu ostaloga, kae: Na sastanku su predstavnici triju organizacija, potaknuti kritinom humanitarnom situacijom u kojoj se nalaze milijuni sirijskih graana, donijeli odluku o pokretanju zajednike humanitarne akcije za pomo stradalima u sukobu u Siriji. Temeljem informacija o potrebama na terenu koje su im dostupne preko njihovih mrea

PREPORODOV JOURNAL 147

BONJACI U HRVATSKOJ
svi propisi, pa ak i kazne, imaju odgojnu dimenziju: to jedemo, kako jedemo, kada jedemo, koliko jedemo, s kim jedemo, gdje jedemo i kako s ostatkom postupamo. Kada je u pitanju kada i gdje jedemo istaknuto je sljedee: pranje i ienje ruku prije i nakon jela; stavljanje jela na sofru na podu, a ne na stol; za sofrom sjediti podvijenih nogu, na ispupenom dijelu stopala, ili s ispravljenom desnom nogom, podbacivi podase lijevu nogu; uzimanje hrane i pia desnom rukom; nije preporueno brzo i halapljivo jesti; nije preporueno jesti previe hladnu ili vrelu hranu te je zabranjeno puhati u posudu s vrelom hranom; pokueno je piti vodu bez predaha; zabranjeno je piti vodu ili jesti hranu koja je stajala u nepokrivenom suu; zabranjeno je jesti i piti iz oteenog posua; zabranjeno je jesti i piti iz zlatnog i srebrenog posua; zahvala Bogu prije i nakon jela. Tijekom predavanja je prezentiran zanimljiv podatak vezan uz islamsku zabranu bacanja hrane. Naime, u EU se godinje baci 89 milijuna tona ispravne hrane, a istodobno oko 16 milijuna ljudi ovisi o hrani dobrotvora. Naglaeno je da je u vremenu kada itav svijet govori o proizvodnji zdrave hrane, halal-hrana postala najbolja alternativa dananjoj nezdravoj ishrani. q Ismet ISAKOVI
Zakljuci Druge srednjokolske mektepske parlaonice

Uesnici Druge srednjokolske mektepske parlaonice ustrajnost na Pravom putu, sa eljom da upravo takva omladina ini okosnicu Islamske zajednice u budunosti. Tema ovogodinje Parlaonice je bila Uloga Islamskog centra u formiranju identiteta. Ispred zagrebakog Medlisa prisutnima su se obratili Hanan Nani i Vernes Delali, koji su dali svoje vienje znaaja Islamskog centra u Zagrebu u oblikovanju njihovih linosti i identiteta. Omladinci iz Ljubljane i Siska upoznali su prisutne s idejnim projektima i planovima gradnje Islamskih centara u njihovim gradovima, dok su rijeki srednjokolci prezentirali korisne informacije o dosadanjem tijeku gradnje Islamskog centra u Rijeci. Sva izlaganja bila su popraena izvrsno pripremljenim govorima i slikovnim prezentacijama, iz kojih se mogla vidjeti sadrajna multifunkcionalna koncepcija buduih Islamskih centara, kao i znaaj za muslimane Rijeke, Siska i Ljubljane. U sklopu Druge srednjokolske mektepske parlaonice odrana su dva predavanja: Ponaanje adolescenata i rizik od spolno prenosivih bolesti i Uloga Centra za halal certificiranje, nakon kojih su uslijedile ive i sadrajne rasprave srednjokolaca s predavaima. Dr. med. Edina Berberovi, s Klinike za enske bolesti i poroaje u Zagrebu, uvodno je naglasila da su spolno prenosive bolesti one koje imaju znakovitu vjerojatnost irenja meu ljudima zbog spolnog ponaanja. Prezentirala je nekoliko vrlo zanimljivih i upozoravajuih statistikih podataka: vie od 50% srednjokolskih djevojaka je spolno aktivno; svakog dana u svijetu se izvri oko 126.000 namjernih pobaaja; 36% trudnoa zavrava namjernim pobaajem; 26% djevojaka izmeu 14 i 19 godina ima spolno prenosivu bolest. Pritom su rizini imbenici prijenosa spolno prenosivih bolesti rano stupanje u spolne odnose, kratko vrijeme od menarhe do prvog spolnog odnosa, vie partnera, novi partneri, nedosljedna upotreba prezervativa te alkohol i droge. Dr. Berberovi je naglasila da spolno prenosive bolesti uzrokuju neplodnost. Pritom je posebno objasnila nekoliko najuestalijih: bakterijska vaginoza, chlamydia trachomatis i zdjelina upalna bolest. Bacc. san. ing. Aldin Dugonji, rukovoditelj Centra za halal certificiranje u Zagrebu, naglasio je da je uloga prehrane u svakoj religiji veoma znaajna. Naime, religioznost se u veini religija odraava i kroz prehranu, pa tako imamo koer u judaizmu, vegetarijanstvo u hinduizmu i halal u islamu. Zakoni o hrani u islamu baziraju se na Kur'anu i sunnetu, koji su ujedno i osnova erijata, islamskog zakona. Pogreno je poimanje halala i ograniavanje samo na prehranu jer postoji halal kozmetika, halal poslovanje, halal odijevanje, halal komunikacija i halal zarada. Halal prehrana ima kur'ansko utemeljenje jer o tome govori ak 119 ajeta (u 90 ajeta konzumacija kao dar i blagodati; u 29 ajeta pobrojane zabrane s obzirom na konzumaciju). Dugonji je naglasio da je islam vjera razuma i preventive te da

Moemo konstatirati da su planirani ciljevi Parlaonice ostvareni. Dakle: 1. Promidba vjere, spremnost odgovoriti na suvremena pitanja, otvoreno izraavanje stavova i miljenja, meusobno upoznavanje i zbliavanje, poticanje u ustrajnosti na pravom putu... Bonus su informacije koje smo dobili. Svi emo otii zadovoljni novim saznanjima, ispunjeni pozitivnom energijom i obogaeni lijepim druenjem. 2. Konstatiramo da su pomno odabrane teme uspjele pun pogodak. I ubudue precizirati teme i dati kompetentnim osobama da vode rasprave koji su danas, kao to ste vidjeli, odlino informirali, balansirali, animirali i zakljuivali. 3. Posebno znaajnim smatramo informiranje o Islamskim centrima i konstatacije da nam oni pruaju sigurnost, daju osjeaj pripadnosti i da nas afirmiraju u dravama u kojima smo manjina. 4. Posebno se zahvaljujemo voditeljima, dr. Edini Berberovi, mr. Edini Mei i dipl. ing. Aldinu Dugonjiu, koji su potekli iz mektepskih klupa, obrazovali se i stavili u slubu islama. Nisu okrenuli lea svojoj zajednici, nego nesebino dijele svoje znanje i primjer su kako se znanje i uenje isplati. Oekujemo da ete iz njihova primjera uiti i dosta nauiti. 5. Najljepa slika danas mlada i ozarena lica mladih intelektualaca; slika koja nam nudi spoznaju da imamo na koga raunati; saznanje da su nai uenici spremni stati pred znaajan auditorij, predstaviti svoju zajednicu, braniti svoje miljenje, jedni drugima rei i priznati stvari koje nerijetko nisu spremni priznati ni sami sebi. 6. Neemo zakljuivati u vae ime o sadrajima izlaganja i rasprava, uli ste jedni druge, imajte to na umu. 7. Svi imate domau zadau njegovati poznanstva i prijateljstva nastala danas ovdje, na Drugoj mektepskoj srednjokolskoj parlaonici. q

SIJEANJ 2013.

BONJACI U HRVATSKOJ

S RADOM POEO PREPORODOV DRAMSKI TEATAR ZA DJECU I MLADE

Zvrk teatar
KDBH Preporod je pokrenuo rad Dramskog teatra za djecu i mlade pod nazivom Zvrk. Voditelj teatra je knjievnik, dramski umjetnik i pedagog Rusmir Agaevi. Sad emo pobrojati sve one hajirli poslove koje je Agaevi obavljao. Netko e rei kako se hvalimo to je u Preporodovu ekipu uao ovjek koji je, prije svega, vrsni pedagog jer beskrajno potuje i voli svako dijete. I ono koje nema roditelje, i ono musavo, i ono koje ima govorne mane i ono za kojim se cijeli svijet okree... Ali, kad neiji ivot bude ispunjen uspjesima i plemenitim radom, o tome se mora, ako ne na sva zvona, a onda bar u odreenim prigodama prozboriti. Tako emo ovog puta nabrojati samo neka Agaevieva djelovanja. Rusmir Agaevi je jedan od najizvoenijih dramskih knjievnika u Bosni i Hercegovini, ija su djela prevedena na engleski, slovenaki, albanski, poljski, francuski i turski jezik. Kao redatelj, Agaevi je postavio na scenu 14 kazalinih predstava za odrasle te 23 predstave za djecu. Za voenje djejeg TV serijala Nedeljni zabavnik 1984. (TV BiH) dobio je u Bratislavi svjetsko priznanje za djeje edukativne programe. U SOS Djejem selu Lekenik voditelj je Malog kazalita bajki. Napisao je sljedee dramske tekstove: Ljudi ko vozovi 1978. (TV BiH), Teatar solo bez mesa 1980. (Festival MESS-Sarajevo), Labaratorija jaje na oko 1981., Ilhamija 1982., Picnic 1986. (Beogradska revija alternativnih malih scena), Dogaanje familije Hadumi 1989. (TV BiH), Kako se ptice u havi sporazumijevaju 1996., Cokule 1999. (TV BiH), Bezobrazna braa 2004., Astragan 2007., The kateteri 2012. Pie i dramske tekstove za djecu: U koferu bajka 1984. (TV BiH, Meunarodni festival djeteta u ibeniku), Pif!!! 1985. (TV BiH, Meunarodni festival djeteta ibenik), kola od bon-tona 2004., Sladoledna bajka 2005., Lovake prie 2006., Veliki pilot i mali princ 2006., Vuk iz Rokovaca i Crvenkapica iz Vinkovaca 2007., Lekenika roda bijela 2010., Mljekar i gusla na krovu 2012. ( Meunarodni festival djeteta ibenik). Napisao je i nekoliko tekstova za lutkarske predstave: Crvenkapin vuk 2005., Mlinarev maak 2005., Tuna Trnoruica 2006., Izgubljena cipelica 2007., Marica i Ivica 2007., Legenda o Ayvaz dedi 2008. Napisao je dva scenarija za kratke dokumentarno-igrane filmove: Ruke majke Rabije i Pera zvani Fis, kao i dva scenarije za filmove: Dubrovake grlice i ostale ptice 2002. i Bijeli konvoj za Bosnu 2003. Pie i scenarije za TV serijale: Haustori i majstori 2005. (FTV BiH) i Foliranti - la Mamma 2011. (FTV BiH). U BiH Agaevi je snimio sljedee filmove: Jezero, Pas i planine glas, Hutovo zlato, Irhana moe mirno da spava, drvo ti je ko ovjek. U Hrvatskoj je snimio dva filma: Bosut bicYkle man i Crni kruh, bijeli konj. Nakon tri odrane probe s djecom u prostoru KDBH Preporod, u Ulici grada Vukovara 235 u Zagrebu, kako ree na voditelj, zakotrljao se na Zvrk. Prva proba je bila upriliena prije zimskih praznika kada su djeca dobila zanimljiv i edukativan tekst Mala kola bon-tona. Ve na prvom susretu osjetile su se jako dobre vibracije izmeu djece i Agaevia, koji svojim humorom, primjerenim za svako dijete plijeni njihovu pozornost i zanimanje. Sad je pauza do 11. sijenja 2013. Nemoj da bi se 'ko enio, a da meni ne nahaberi, tim rijeima Agaevi je ispratio malu druinu na zimske praznike. Na drugu probu su dola skoro sva djeca koja su bila i prvi puta te su ozbiljno shvatila svoju zadau pa su kao ptiice na-

Rusmir Agaevi (desno)

Timur Tiro, Ajna Harambai, Mirza Jahi i Iman Jahi pamet nauili tekst stihovane Male kole bon-tona koja predstavlja poruku i pouku o tome kako se treba kulturno ponaati. Djeca su podijeljena u dvije grupe, jedni su pozitivni (bijeli), a drugi su negativni (crni). Grupa ini oko desetak djevojica i djeaka osnovnokolskog uzrasta. Nadamo se da e se grupa u dogledno vrijeme poveati kako bi Agaevi uprizorio zahtjevniju dramskoscensku predstavu Ayvaz-dedo, koju je napisao prije par godina i prema kojoj Turska televizija priprema crtani film na kojemu radi istaknuti animator Berin Tuzli iz Sarajeva. U periodu od tri mjeseca glumci naeg Zvrka e biti osposobljeni za kratki nastup u trajanju od desetak minuta koji e se moi igrati u raznim prigodama. Cilj djelovanja teatra Zvrk, po rijeima Agaevia, je taj da djeca, prije svega, steknu samopouzdanje koje kod njih biva vidljivo nakon nekoliko mjeseci rada. Dugogodinje iskustvo rada s djecom, mnogobrojne nagrade za pedagoki i umjetniki rad, potvruju Agaevieve rijei o pozitivnom uinku teatra na djecu u izgradnji njihove osobnosti. Zvrk teatar je otvoren za svu djecu jer nema klasinih audicija i posebnih uvjeta, osim da dijete eli sudjelovati, a nakon toga e svako od njih dobiti svoju ulogu s kojom e biti zadovoljno. Kroz rad u teatru, djeca e se educirati na njima primjeren nain, bez velikih pria koje ponekad umaraju i odrasle. Na taj nain e biti pripremljeni za sloenije kazaline predstave, ali i za one raznorazne ivotne igrokaze i igrarije koje su zahtjevnije od ovih prvih. Sretno mali Zvrkovci! q Ajka TIRO SREBRENIKOVI

10

PREPORODOV JOURNAL 147

BONJACI U HRVATSKOJ

PROMOCIJA IZDAVAKO-INFORMATIVNE DJELATNOSTI KDBH PREPOROD U SISKU

Brojne aktivnosti u 2012.

U petak, 25. sijenja 2013., u Narodnoj knjinici i itaonici Vlado Gotovac u sisakom naselju Caprag Sredinjoj knjinici Bonjaka u Hrvatskoj, odrana je priredba na kojoj je predstavljena izdavako-informativna djelatnost KDBH Preporod u 2012. godini. Brojne aktivnosti u prethodnoj godini predstavili su Senad Nani, predsjednik Preporoda, Ajka Tiro Srebrenikovi, knjievnica i tajnica Drutva, Sead Begovi, pjesnik, knjievnik, knjievni kritiar i glavni urednik Behara, Ismet Isakovi, glavni urednik Preporodovog Journala i Amina Nani, autorica Preporodove knjige Manjine u pravu. Na promociji je naglaeno da je tijekom 2012. godine u nakladi KDBH Preporod tiskano ak pet knjiga: Zato tone Venecija Ervina Jahia, Begovi su pali na tjeme Filipa Mursela Begovia, Manjine u pravu Amine Nani te Islam na Balkanu i Historijski putopis kroz Bosnu i Hercegovinu Edina Urjana Kukavice. Osim nabrojanih knjiga, na promociji su predstavljene jo dvije Kad zora razrjeuje strah Filipa Mursela Begovia i Multimonolog Senada Nania koje su tiskane izmeu dvaju Preporodovih gostovanja u Sisku. Behar, dvomjeseni asopis za kulturu i drutvena pitanja, i Preporodov Journal, drutveno-politiki mjesenik, panoramski su predstavili glavni urednici Sead Begovi i Ismet Isakovi. Oni su naglasili da je tijekom prethodne 2012. godine dolo do znaajnih promjena u asopisima grafika i sadrajna osvjeenja, nove rubrike, kolumne i suradnici. Djelomino promijenjenim konceptom i redizajnom se eljelo to vie pribliiti itateljima, napraviti dodatni iskorak na vizualnoj atraktivnosti, irini urednike koncepcije, sadrajnoj aktualnosti i zanimljivosti. Na prvom Preporodom gostovanju u Sisku u 2013. godini prisutnim Sianima je prezentirano nekoliko posebno zanimljivih novosti. Naime, redakcija Preporodovog Journala je u proteklom periodu dodatno ojaana s troje suradnika vezanih uz ovaj grad. Sarajlija Midhat Mulabdi, grafiki dizajner koji odnedavno ivi i radi u Sisku, osmiljava atraktivne korice Journala (naslovnicu i zadnju stranicu), a vrlo je zasluan i za znaajne vizualne promjene loga asopisa i knjinog bloka. Za Journal odnedavno pie aktivistkinja na polju ouvanja ljudskih prava mr. sc. Emina Buinki, programska koordinatorica Documente Centra za suoavanje s prolou, inae roena Sianka i unuka najstarijeg sisakog dematlije Zufera Buinkia. Takoer, redakciji se pridruila i Helena Markovi, studentica tree godine turkologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, koja ivi u Komarevu, mjestu nadomak Siska. Osim toga, posebna zanimljivost vezana je uz knjigu mr. sc. Senada Nania Multimonolog u kojoj se, izmeu ostaloga, nalazi i njegovo idejno rjeenje Islamskog centra u Sisku, koje je bilo prezentirano Ocjenjivakoj komisiji na natjeaju odranom 2009. godine. U tekstu pod nazivom Capraki zlatni hipar na 20-ak stranica, s brojnim slikama i arhitektonskim nacrtima, prezentirana je Nanieva vizija koncepta sisakog Islamskog centra organizacija prostora, konstrukcija i smjetaj graevine na estici, prometna povezanost i hortikulturno ureenje. Prvo Preporodovo predstavljanje izdavako-informativne djelatnosti u 2013. ujedno je bila i prva promocija knjige Manjine u pravu, autorice Amine Nani, magistre prava koja je pet godina

Sead Begovi, Ajka Tiro Srebrenikovi, Amina Nani, Ismet Isakovi i Senad Nani bila lanica redakcije Preporodovog Journala. Knjiga s podnaslovom Ustavnopravni poloaj nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj s posebnim osvrtom na Bonjake je svojevrstan prirunik o aktualnom manjinskom zakonodavstvu u Hrvatskoj. U njoj je autorica sistematizirala dosadanje hrvatsko zakonodavstvo i radove o toj temi te im dodala i vlastita razmiljanja. Pritom je potpuno uspjela u namjeri da pripadnicima bonjake, ali i ostalih nacionalnih manjina, olaka snalaenje u umi manjinske legislative. Na promociji je naglaeno da su Bonjaci vjerojatno najpodesniji predmet istraivanja u okviru teme ustavnopravnog poloaja nacionalnih manjina u Hrvatskoj. Kroz mijene njihovog poloaja, od nepriznatosti i poricanja do afirmacije i uvaavanja, odraavaju se sva lutanja i dileme "ustavotvorca" i zakonodavca, desnih i lijevih dravnih politika, u odnosu na pojedinana i kolektivna prava pripadnika nacionalnih manjina. Autorica Amina Nani je vie govorila o segmentu zapoljavanja pripadnika nacionalnih manjina. Istaknula je da pojam prednost pri zapoljavanju i nije nikakva prednost jer pripadnik nacionalne manjine pri zapoljavanju mora ispuniti sve uvjete koji su definirani natjeajem i tek se onda ima pravo pozvati na svoju manjinsku poziciju. Zabrinjavajue je da su tijekom 2012. godine u Dravnoj upravi, gdje se pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo pozvati na svoju pripadnost manjinskoj zajednici, od 600 otputenih zaposlenika ak 300 pripadnici manjina. To je alarmantan podatak koji dokazuje da se unato proklamiranom zapoljavanju pripadnika manjina dogaa otputanje. To naglaavam upravo ovdje, u Sisku, gdje je ekonomska i gospodarska situacija iznimno teka, rekla je Nani. Posebno je ukazala na poglavlje u knjizi Manjine u pravu, koje prije nije bilo obraivano niti u lancima niti udbenicima. U njemu objanjava nain na koji se pripadnici nacionalnih manjina mogu pozvati na svoj manjinski status, kome se mogu aliti i koji su podzakonski propisi. Naglasila je injenicu da se manjinci na Sveuilitima u RH ne mogu pozivati na svoju pripadnost manjini, zatim u tvrtkama koje su veinski u dravnom vlasnitvu, kao npr. u HEP-u i drugdje. Pozivanje na manjinsku pripadnost vrijedi samo za Dravnu upravu, upravna tijela u jedinicama lokalne i regionalne samouprave te za pravosudna tijela. Naizgled mi smo dobili puno prava, ali kad se to sve svede u realne okvire i nije tako puno. Pogotovo uzevi u obzir nove tendencije, zakljuila je Amina Nani. q Ismet ISAKOVI

SIJEANJ 2013.

11

BONJACI U HRVATSKOJ

IN MEMORIAM: MELIHA ORO (1953.- 2013.)

Neka ti bulbuli pjevaju u mezaru

U utorak, 29. sijenja 2013. godine, na Ahiret je preselila dugogodinja lanica enskog pjevakog zbora Bulbuli, Meliha Oro (1953.), roena eno. Kratka i opaka bolest, kojoj se nije mogla suprotstaviti, bila jaa od vedrine Melihinog duha i beskrajne volje za ivotom. Bolest je uzela sve Melihine ispjevane i neispjevane pjesme, sve sretne trenutke provedene u Preporodu, u Ilici 35, a kasnije u Vukovarskoj 235. Ali, smrt nije uzela duu. Otila je u osvit proljea, onda kad promrzle dubrave osjete blagi drhtaj povjetarca koji krene samouvjereno razvijati usnule listove, a okopnjeli snjezi srameljivo se pou povlaiti s proplanka kako bi svoje prijestolje predali prvim ljubicama. Tako svake godine pjesma umiranja i novog raanja krene u krug, a dua onih kojih vie nema progovori iz svakog cvijela i daka vjetra, kad bulbul ptica krilom zatreperi, a nakon toga se sve pretvori u slutnju beskrajnih titraja due onih koji e tek biti. To neto u nama, to to zovemo duom, a koja se otkinula od beskraja Nebeskog, i od beskaraja Dobrote i Ljubavi kao darak Milosti bi naim poetkom i krajem, smjetenom negdje u prsima, srcu ili Umu, svejedno gdje, samo to malo neega to vidjeti niije oko nikad umjelo nije, osim Onoga koji ivot stvara, bi zalogom za ovaj i budui ivot. Tek kad se tijelo preda zemlji, materija materiji taj maleni dio neega to zovemo duom koji je od nebesa otrgnut postaje slobodan i lebdi za svagda beskrajem, stvorenim od Milosti Svevinjeg. A najvea istina, vea od bilo koje zemaljske pravde i pravinosti je ona da kabur iskopan u tekoj ilovai eka svakog Bojeg roba. Svaki od naih konanih ivota samo je mali korak u susretu s Vremenom, kojim se i Svemogui u Kur'anu kune: Tako mi vremena svaki je ovjek na gubitku, osim onih koji vjeruju i dobra djela ine... Ljudsko vrijeme kakvo ga znamo tamo ne postoji, moda je u pitanju Vjenost koja je opet u vlasti Onoga tko je stvorio i vremenost i bezvremenost (Vjenost). I ne ponese nitko nita sa sobom, osim dobrih i loih djela. A u konanici, kad se raun ovozemaljski bude svodio, Allahova Milost je toliko velika da prata grijehe koje je ovjek prema Njemu poinili, osim onih koje ovjek poini prema drugom ovjeku. Melihi, tog pomalo sumornog petka, 1. veljae 2013., kad ju je zemlja primala k sebi i kad su latice rua namoene suzama zbog preranog rastanka otkliznule u vjenost skupa s ljubiastim pokrovom, svi su oprostili. Sunce se nije tog sumornog petka pojavilo, kao da je sve utonulo u trenu nestajanja, ali... Ovo nije zbogom jer ureeni rastanak i bez naeg htijenja obeava i sastanak, zar ne? (Sergej Jesenjin). Pored Melihinih Bulbulica i Bulbula, na zadnjem oprotaju bio je i zaljubljenik u sevdalinku i u Bulbule, azim Asovi. Melihina djeca, rodbina, prijatelji, susjedi, poznanici eljeli su tog prohladnog petka samo jedno, da uspomena na vedru, uvijek nasmijanu Melihu koja je beskrajno voljela ivot nikad ne padne u zaborav. Midheta Ibrahimpai je u ime svih lanica enskog pjevakog zbora Bulbuli, koji djeluje pri KDBH Preporod, proitala vrlo emotivno oprotajno pismo: S dunajaluka i poesmo... Pa zar prva Ti izmeu nas? Ti, uvijek vesela, sva prpona, koja niti jednom rijei, nijednom gestom nikada nisi pokazala da te neto titi, mori?! Takve emo te se sjeati i hvala ti za to. Biti e s nama u prvom redu, kao jedna od najstarijih lanica po stau, biti e s nama i kada budemo, kako si znala rei, dobro papale. Draga Meliha, neka ti dragi Allah podari mir, lahka ti zemljica bila, a bulbuli ti u Denetu pjevali. Svaka od lanica Bulbula bila je vidno potresena iznenadnim odlaskom drage osobe, zauene kako se u mjesec dana sve dogodilo. Imam koji je klanjao denazu, Halid ef. Doli je rekao kako smrt ne postoji, samo postoji prelazak iz jednog loeg svijeta u drugi koji je bolji. Zato muslimani ne kau da je netko umro, nego je preselio. Zamolio je ef. Doli Svemogueg da obitelji Melihe Oro podari sabura, a da njenoj dui podari mir, nadajui se da e ju Allah, d.., uvesti u Dennet. q Ajka TIRO SREBRENIKOVI

enski pjevaki zbor Bulbuli (rahmetli Meliha Oro, prva lijevo)

12

PREPORODOV JOURNAL 147

hrvatska

U HRVATSKOJ EKSPLOZIVNA ATMOSFERA

Bombe i zdravstveni odgoj

Hrvatska e, usprkos nekim skeptinim najavama zbog mogue slovenske blokade, kako sada stvari stoje, ipak 1. srpnja 2013. postati lanica EU. Hrvatska ministrica vanjskih poslova Vesna Pusi i njezin slovenski kolega Karl Erjavec u sijenju su intenzivirali pregovore koji bi u veljai mogli uroditi kompromisom oko Ljubljanske banke. Taj emo dio podrobnije popratiti u slijedeem broju Journala, a u ovom emo broju napraviti pregled zbivanja vezanih za novi kolski predmet koje je uvelo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta - Zdravstveni odgoj. Velika se buka digla oko toga, Katolika crkva je snano napala ministra eljka Jovanovia, a u pomo im je dola i amerika znanstvenica Judith Reisman. Najprije je na jednoj tribini pod nazivom Jovanoviev zakon o spolnom odgoju u kolama je poguban profesor moralne teologije Valentin Pozai, pomoni zagrebaki biskup, aktualnu vlast proglasio komunistikom i pozvao na novu Oluju kojom e ih pravi Hrvati svrgnuti. Pod krinkom zdravstvenog odgoja namee se program indoktrinacije ideologije homoseksualizma, erotizacije i seksualizacije djece od najmlae dobi. Kao da zaboravljaju da je Bog stvorio Adama i Evu, ne Adama i Stevu. Sve je to sa svojim partijskim drugovima isplanirao ministar zdravlja i bolesti, rekao je Pozai. On je, zapravo, najmanje govorio o zdravstvenom odgoju u kolama, a tribinu je iskoristio kao platformu za obraun s mrskim komunistima. I nacizam je na vlast doao putem demokratskih izbora. No, onda su zlorabei legitimitet zaveli diktaturu. Treba li uope upozoravati na slinost s dananjim komunistima?, izjavio je Pozai okirajui liberalniju javnost i podiui temperaturu u slijedeim danima. Cijeli niz uvreda uputio je na raun eljka Jovanovia, nazvavi ga drugom ministrom. Prema Pozaiu, Jovanovi iri netrpeljivost i koristi svoj mandat za nametanje vlastitih miljenja i stavova te ne doputa mogunost izbora. Jovanovi ponavlja iste bedastoe i ne pogleda se u ogledalo savjesti. Ova vlast ve nas je uvela u ekonomsko smee, a sada nas eli uvesti i u moralni kaos, kae Pozai, kojemu je sve to je naveo posluilo kao lagvort za tvrdnju da Hrvatskoj treba nova 'Oluja' i nova lustracija. Svi mi ovdje okupljeni smo u povorci naih slavnih generala Ante Gotovine i Mladena Markaa. Mi smo za hrvatsku dravu, dravu ponosa, asti i dostojanstva, kazao je Pozai, koji nije propustio ni dovesti u pitanje legitimnost aktualne vlasti. Na izbore je, tvrdi Pozai, izalo 45% biraa, a od toga su 30% glasali za komuniste. Izborni zakon je takav da im doputa pobjedu. A tko ih je birao? Preputanje odgovornosti drugima je zloin. to moemo napraviti? Neka nam primjer budu branitelji Gotovine i Markaa, koji prije presude nisu posustajali. Kada se narod organizira, onda e im pristupiti i kardinali i biskupi, kazao je Pozai.

Kardinal Josip Bozani i pomoni zagrebaki biskup Valentin Pozai

Ministar obrazovanja eljko Jovanovi nije bitno kojeg ste roda, kojeg ste spola, koje ste stranake i vjerske pripadnosti. Bitno je samo da imate mozak. ini mi se da mnogima koji napadaju ovu Vladu to nedostaje, istaknuo je Jovanovi. Tko kae da nisam za dijalog?, odvratio je ministar na pitanje zato ne razgovara s predstavnicima Crkve. Ja sam za dijalog s ljudima koji otvorenog srca, istih ruku i dobrih namjera pristupaju dijalogu. Ako ire lae, dezinformacije i neistine, s njima nema dijaloga. Ja od predstavnika Hrvatske biskupske konferencije oekujem da se prvo cijeloj hrvatskoj javnosti ispriaju za lai, dezinformacije i neistine koje su irili u svojim letcima, a zatim da se ispriaju meni i mojoj obitelji zbog uvreda zbog kojih moja obitelj pati, rekao je Jovanovi. Na poruke pomonog biskupa zagrebakog da nam treba nova Oluja osvrnuo se i ministar branitelja Fred Mati. To je vana stvar u Hrvatskoj. Vidite, mene zamaraju s nekakvim dvostrukim mirovinama koje primaju nai deki i ja sada moram oko toga brinuti. A ustvari mi je sada najvaniji posao da osmislim izgled medalje 'Oluja 2' i piem prijedloge predsjedniku za generalske inove Rebiu i Pozaiu. To su jako bitne stvari, treba sruiti ovu narodnu vlast i ukloniti peronosporu i predlaem da signal sa oltara biskupa Bozania bude: ne ujem dobro, ne ujem dobro. To neka bude znak, kazao je Mati.

Bozani ne uje dobro?

Prije sjednice Vlade RH odrane 24. sijenja ministar Jovanovi i ministar branitelja Predrag Fred Mati odgovorili su biskupima. Jovanovi je kazao kako je Hrvatskoj potrebna oluja mozgova, ali da mnogima koji napadaju Vladu upravo mozak nedostaje. Mati je kazao kako samo eka da Bozani pone s oltara vikati: Ne ujem dobro! Hrvatskoj je zaista potrebna oluja, ali oluja mozgova u kojima

SIJEANJ 2013.

13

hrvatska
A premijer Milanovi apelirao je na ministre neto kasnije da ne komentiraju zdravstveni odgoj. Molim vas, sve redom, prije svega, ministra znanosti, onda i ostale da se maknemo od ove teme zdravstvenog odgoja i da ne odgovaramo na provokacije jer ovo ne prestaje i postaje jako runo, rekao je Milanovi i poruio: Apeliram na vas ministre da vie ne komentirate zdravstveni odgoj. Radimo svoj posao i vjerujemo kako se radi o pravoj stvari.

Ameriko pojaanje Crkvi i HDZ-u

Ulje na vatru dodala je i amerika znanstvenica Judith Reisman koja je svoje prvo predavanje odrala na Fakultetu politikih znanosti u Zagrebu i nije se proslavila. Njene ideje o povezanosti homoseksualnosti i nacizma, tetnom utjecaju pornografije, spolnom odgoju te banalizacija holokausta nisu naile na plodno tlo, pa je predavaica na kraju bila ta kojoj su studenti odrali lekciju. Reisman se pred pametnim i kritikim pitanjima studenata FPZ-a nije snala pa im se obraala s visoka i poniavala ih, to je isprovociralo i reakciju dekana Fakulteta, profesora Nenada Zakoeka, koji joj je nediplomatski odbrusio da su ovi studenti roeni 90-ih godina prolog stoljea te da nisu mogli biti indoktrinirani komunizmom, ve jedino od strane Katolike crkve. Nakon ove tribine Reisman se trebala suoiti s jednim od autora kolske knjige o zdravstvenom odgoju, hrvatskim znanstvenikom Aleksandrom tulhoferom na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Ona ga je optuila da je radei na toj knjizi suraivao sa dr. Sandfordom kojeg je optuila za pedofiliju. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta reagiralo je na te optube. Optuba koju je juer u debati s profesorom Aleksandrom tulhoferom izrekla gospoa Judith Reisman imala je za cilj naruiti znanstveni ugled i vjerodostojnost sugovornika, a posredno time i Kurikulum zdravstvenog odgoja iji je jedan od autora i prof. dr. sc. Aleksandar tulhofer. Dr. Sandfort, s kojim je tulhofer 2005. godine uredio knjigu o seksualnosti u postkomunistikim drutvima, zaposlen je na Sveuilitu Columbia u New Yorku, gdje radi kao Profesor klinikih sociomedicinskih znanosti na Odjelu za psihijatriju i istraiva u Centru za istraivanja HIV/AIDS-a. Profesor Sandfort je u razdoblju 2002.-2003. bio predsjednik Meunarodne akademije za seksoloka istraivanja, najprestinijeg udruenja strunjaka koji se bave istraivanjima seksualnosti. Ako gospoa Reisman ima saznanja koja profesor tulhofer nema, duna ih je prijaviti nadlenim organima u SAD. U suprotnom je rije o kleveti, odgovoreno joj je iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Atmosfera je bila toliko uarena da se na kraju ta tribina nije ni odrala, to je moda bila i najbolja odluka u takvoj situaciji. No Reisman nije stala jer je od strane HDZ-a bila pozvana i u Hrvatski sabor. Tamo ju je doekao Davor Stier koji ju je vrlo srdano pozdravio kazavi joj: Neki tamo lani liberali su vas eljeli zabraniti u Saboru! Ali, eto, tu ste, pobijedila je sloboda govora, dobrodoli. Stier se ispriao to su je napali u Hrvatskoj, no ona je kazala kako je zadovoljna prijemom, a da su oni koji su je napadali pojedinci. Naroito alim to ste doivjeli lanu optubu za antisemitizam. Ovih dana bili ste izvrgnuti napadima jedne silne i zastraujue kampanje verbalnog nasilja i primitivizma, istaknuo je Stier. Reisman je ponovila tezu da e spolni odgoj izazvati kontraefekt u Hrvatskoj, koja je, tvrdi, na dnu ljestvice to se tie broja maloljetnikih trudnoa. U predavanju koje je trajalo neto vie od pola sata Reisman je, izmeu ostalog, ustvrdila kako e se uvoenjem zdravstvenog odgoja poveati broj oboljelih od spolnih bolesti te da e biti vie maloljetnikih pobaaja. Pokrenete li ovaj program, vidjet ete, obeajem vam, porast spolnih bolesti i broja pobaaja kod djece, njihovo esto mijenjanje seksualnih partnera jer djeca su djeca, rade ono to vide, tako odrastaju, istaknula je Reisman.

Aleksandar tulhofer i Judith Reisman Nakon to je zavrila predavanje, obratili su joj se HDZ-ovi zastupnici s pitanjima. Prvi su bili Stier i Jandrokovi koji su joj se zahvalili, pri emu je Jandrokovi naveo kako lijevi radikali, tzv. demokrati reagiraju jer im se konzervativna opcija otro usprotivila i pokazala da nee dopustiti uvoenje neega ovakvoga u kole.

Bombe iz obijesti?
Drugi problem koji je uznemirio javnost bile su tri eksplozije u Zagrebu. Za dvije eksplozije u zagrebakim naseljima, pruge u Gajnicama i kod autobusne stanice na aleji Bologna u Stenjevcu osumnjien je i uhapen Vojislav Blaevi (53). Dravno odvjetnitvo pokualo ga je ispitati u bolnici Sestara milosrdnica, no branio se utnjom, a nakon ispitivanja kombijem je prebaen na upanijski sud gdje je zakazano roite. Blaevi je uhapen jer mu je eksplozivna naprava eksplodirala u lice, pa su u policiji odmah posumnjali da je on poinitelj. etvorica policajaca vodili su Blaevia na nosilima prema kombiju, na njegovom licu i ruci vidljive su bile ozljede od eksplozije. Taman kad je uznemirena javnost pomislila da je poinitelj uhapen te da nema govora o terorizmu, nekoliko dana kasnije, na Trgu bana Jelaia u 2:25 sati ujutro, desila se i trea eksplozija. No brzom istragom dolo se do saznanja da su ovu eksploziju izazvali est osoba s podruja ibenika. Petorica su iz Vodica Tomislav Strikoman, brat vatrogasca poginulog u Kornatskoj tragediji i lan mladei HDZ-a, Tomislav Duvnjak, sin poznatog poduzetnika Ante Duvnjaka, vlasnika graevinske tvrtke Vodice i najvee uljare u Hrvatskoj, te Bla Birin, Ivan Tubi i Domagoj prljan. Otac ovog potonjeg 59-godinji Ivan prljan mladiima je nabavio eksploziv, a radi se o vlasniku graevinske tvrtke Iveks iz Vodica. Vijest da su upravo mladii iz Vodica u srijedu bacili eksplozivnu napravu na Trgu bana Jelaia okirala je njihove sugraane, koji govore da je rije o zlatnoj mladei, mladiima koji su dobro situirani, zavrili su studije, u kasnim su 20-im ili ranim 30-im godinama ivota te im nije jasno to ih je moglo nagnati na takav in zbog kojega je netko mogao i stradati. Policija ovaj sluaj ne dovodi u vezu sa prethodne dvije eksplozije u Zagrebu za koje je osumnjien Vojislav Blaevi. Motiv napada je obijest, suluda ideja pojedinaca, koji zbog lagodnog ivota nisu znali to da rade, pa su se uputali u ovakve akcije. Poslije eksplozije formiran je bio tim sa zadatkom da u naredna 24 sata pronae poinioce. Ve smo sutradan znali tko su oni, a namjerno nismo davali vie informacija kako ne bi istraga bila ugroena, izjavio je naelnik Policijske uprave Zagreb Goran Burui. No, za sada nije utvren motiv Vojislava Blaevia. q Edis FELI

14

PREPORODOV JOURNAL 147

hrvatska

AZIL KAO LJUDSKO PRAVO

Imamo li svi pravo na dom?

Ne u mom dvoritu
Nije prvi puta da ujemo negodovanja lokalnog stanovnitva povodom smjetanja traitelja azila u njihovo mjesto. Prije gotovo osam godina, kada je Hrvatska postala odredinom zemljom veeg broja izbjeglih i protjeranih, namjera Ministarstva unutarnjih poslova bila je izgraditi kompleks za prihvat i smjetaj traitelja azila u Stubiku Slatinu. Lokalni mjetani glasno su se pobunili doavi ak u jednu od politikih emisija javne televizije koja im je posluila kao prostor iskazivanja dubokih predrasuda i stereotipa, iracionalnih strahova pa i govora mrnje. Moglo se uti da su traitelji azila kriminalci, prenosioci bolesti, udni ljudi koji su nam doli oteti poslove. Doivljaj ovakve duboke uglavnom neopravdane prijetnje, vien je u svijetu vie puta. Vidjeli smo ga u slinoj situaciji u Velikoj Britaniji prije vie godina, a relativno nedavno i u Francuskoj spram naseljavanja Roma i podizanja romskih naselja. Poznat kao NIMBY (Not in my backyard), ovaj fenomen odnosi se spram izbjeglica otprilike kao da se dijelovi dvorita i naselja lokalnog stanovnitva spremaju pretvoriti u odlagalita opasnog otpada koja ugroavaju njihove ivote. Nisu li svi ljudi upravo ljudi? Zagrebako naselje Dugave i grad Kutina u posljednje su vrijeme mjesta na kojima se, uslijed poveane fluktuacije ljudi iz dalekih i bliih podneblja, uju negodovanja i glasne reakcije: Meni ne smetaju. Nek' me ne diraju, neu ni ja njih1. / Nemam nita protiv njih, ali nisam ni za da ostanu. / Doli su zbog posla. Jo e prije dobiti posao nego ti i ja. Doi e jeftinija radna snaga, sigurno e nae plae pasti. / Ovako izgledaju dosta uredno, ali tamo di stanuju ba i nisu tako uredni. / Nije nikome ugodno. Tko ima kerku, malo je neugodno. Nelagodno se osjeam, ne znam s kim posla imam. / On proda enu da bi doao u Hrvatsku, da bi ovdje mogao kupiti dvije. / Priaju nekim svojim udnim jezikom. Sjede u parku, icaju novce. / Po meni bi ih trebalo, ne protjerati, nego lagano deportirati. / Mi emo izumrijeti brzo. Oni e sve prevladati. Mijeat e se brakovi. Svaki rot dolazi k nama. / Ne moe nas 320 ui u autobus ako ima mjesta za 100. / Mijenjaju se. Dolaze novi, nemam pojma di ove furaju. / Jasenovac ne radi, tak' da ne znam kam' idu s njima. Rei ovako neto, ne trepnuvi, hladnoga pogleda i osmijeha na licu, asocira na opasne nacionalistike i faistike retorike koje su svijet promijenile prije 50-ak godina i trajno utjecale na ljudske ivote. Ovo su rijei ksenofobije i rasizma, rijei i ponaanja koja vode u duboke podjele i nasilje. Pomisao da ivim u blizini osoba koje se ovako odnose prema osobama druge boje koe, drugaijih jezika i vjeroispovijesti, vie me plai od pomisli da e ovdje stotine ljudi moda pronai sigurniji dom i biti mi konkurencija na tritu rada. Jo vie me plai pomisao da je hladno lice ljudskosti prevladalo suosjeajnost i solidarnost, iskaz pomoi i podrke izbjeglima, grupama ljudi koji su ostali bez iega, a u neizvjesnosti doekuju svaki sljedei dan. Takvi sasvim sigurno svoj dom nisu napustili zato jer su eljeli, nego zato jer su bili prisiljeni. Provocirani tunjavom nekolicine traitelja azila u zagrebakom naselju Dugave, Jutarnji list2 je nedavno objavio lanak: Ne moe se u Dugavama otvarati azil a da graane nitko o tome nije

Azilanti u Kutini pitao - Nismo rasisti, ali nije ugodno. Ti ljudi tumaraju bez cilja i gledaju nae cure. Gradsko je vijee Grada Kutine, uslijed slinog problema (radilo se o nekoliko zabiljeenih krai hrane u supermarketu) reagiralo zajedno sa dijelom stanovnika koji su pozivali na prosvjed protiv Prihvatilita za traitelje azila. Jedna od stanovnica Kutine izjavljuje: Azilanti su postali gospodari Kutine i teko je to vie mirno promatrati. Kutina je mali grad i, to mislite, kada njih stotinjak doe istovremeno u disko, pedesetak na bazen, kada ih stotinu zaposjedne sva slobodna mjesta u kafiima u centru, tko je glavni, tko im se od domaih usudi bilo to prigovoriti. Zar je doista mogue u dobu u kojemu ivimo, u zemlji koja je sama iskusila izbjeglitvo i prognanstvo, rat i nesigurnost, nasilje svih razmjera, ali i iji su ljudi dom pronali izvan njezinih granica ne tako davno u povijesti, ove ljude smatrati preprekom za mir, sigurnost, kvalitetan ivot, smatrati da u naim naseljima i gradovima nema dovoljno mjesta za sve razliitosti? Treba li itko od nas tko eli kupiti stan u nekom naselju, prvo provjeriti sa svim stanovnicima odgovarali im naa boja koe, visina, obrazovna kvalifikacija ili pak vjeroispovijest. Pitamo li se zato je netko ukrao hranu, je li to bilo zbog obijesti ili moda gladi!? Tumaraju li ljudi besciljno kada imaju siguran ivot i perspektivu? Tuemo li se u blagostanju ili oskudici? Koliko mirno spavamo znajui da u nekom izbjeglikom kampu pored nas pet osoba dijeli jedan madrac i deku usred hladne, cie zime?

Nove izbjeglice, poznato iskustvo

U vrijeme ratova u bivoj Jugoslaviji u Hrvatsku je doao velik broj izbjeglica, uglavnom iz Bosne i Hercegovine, a kasnije i Makedonije, pored mnogobrojne raseljenosti, odnosno prognanika iz okupiranih, razruenih i ugroenih dijelova Hrvatske. Visok je broj hrvatskih graana koji su napustili Hrvatsku i postali izbjeglicama u drugim zemljama, od Austrije i Njemake, preko Sjedinjenih Amerikih Drava do Australije i Novog Zelanda. Hrvatska je u posljednjih vie od 50 godina, zemlja koja biljei stalnu emigraciju, odnosno iseljavanja i to uglavnom zbog politikih razloga. Sve zemlje bive Jugoslavije biljee relativno visoku stopu iseljavanja, zbog ekonomskih i politikih razloga, a najvea je brojka dosegnuta upravo ratovima 90-ih godina prologa stoljea. Krajem 90-ih godina, pratei svjetsku globalnu migracijsku ritmiku, odnosno arita sukoba, njihove eskalacije, politiko nasilje

SIJEANJ 2013.

15

hrvatska
i prijeteu ekonomsku, ali i ekoloku ugroenost mnogih svjetskih podruja, u Hrvatsku (i okolne zemlje) poinju sve vie dolaziti izbjeglice iz azijskih i afrikih zemalja uz stalan rast stanovnika zemalja bive Jugoslavije u potrazi za boljim ivotnim uvjetima. 1997. godine po prvi su puta izbjeglice iz dalekih zemalja u Hrvatskoj traile azil, a do danas azil je trailo vie od 3.200 osoba.3 Traitelji azila u Hrvatsku putuju na razne naine, a esto skriveni u kamionima i vlakovima, u brodovima bez hrane i vode, oskudne odjee i praznih ruku. Dok su se ranije na ovakva opasna putovanja u eljenu sigurnost odvaili uglavnom mlai, pokretniji mukarci bez obitelji, u posljednje vrijeme primjetan je dolazak sve veeg broja enskih osoba (tzv. feminizacija migracija), obitelji s maloljetnom djecom i to zahtijeva posebnu panju djece bez pratnje roditelja ili skrbnika. Od 2004. godine, od kada je Zakon o azilu stupio na snagu, najvei broj zahtjeva za azil upuen je od strane izbjeglih iz Afganistana, Somalije, Irana, Pakistana, Palestine, Alira, Sirije, ali i iz Srbije i sa Kosova. Ima i onih iz Iraka, Indije, Turske, Bangladea, Bosne i Hercegovine, Makedonije i drugih zemalja. U Hrvatsku dolaze izbjegli iz gotovo stotinu zemalja svijeta. Zatitu drave uspjeli su ostvariti rijetki, ukupno 80 osoba. 50 izbjeglih uglavnom iz Afganistana, Ruske Federacije i Turske dobili su azil, a 30 osoba uglavnom iz Afganistana, Sirije, Gruzije i Pakistana supsidijarnu zatitu. Azil je zatita koju Republika Hrvatska prua onim izbjeglicama koji mogu dokazati osnovani strah od proganjanja, i to na osnovu njihove rase, vjere, dravljanstva/nacionalnosti, pripadnosti odreenoj drutvenoj skupini ili politikoga miljenja. Supsidijarnu zatitu dobivaju one izbjeglice koje ne ispunjavaju u cijelosti uvjete za odobrenje azila i to kada postoje opravdani razlozi da e po povratku u zemlju podrijetla biti izloena trpljenju ozbiljne nepravde prijetnji smrtnom kaznom ili smaknuem, muenjem, neovjenim ili poniavajuim postupanjem ili kanjavanjem te individualnom prijetnjom ivotu zbog proizvoljnog nasilja u situacijama meunarodnog ili unutarnjeg oruanog sukoba.4 Veina osoba koje su izbjegle islamske su vjeroispovijesti, govore raznovrsnim jezicima i svjedoe bogatstvu civilizacije i svjetske kulture. Za razliku od uvrijeenog miljenja, traitelji azila nisu kriminalci, prenosioci bolesti, kradljivci tuih stvari i zaposlenja. Traitelji azila su ljudi. Ljudi koji trae sigurnost i dom, osobe koje tragaju za sreom i blagostanjem. Prema Zakonu o azilu, svi traitelji azila imaju pravo na boravak, smjetaj i odgovarajue materijalne uvjete. Tijekom trajanja postupka (zahtjev za azil, odnosno utoite) smjeteni su u Prihvatilite za traitelje azila i to na jednu od tri lokacije: u bivoj zgradi policijske uprave na gotovo samom ulazu na autoput u gradu Kutini, u zagrebakom naselju Dugave u hotelu Porin te u puleanskom naselju Valbandon kamo su uglavnom smjetene obitelji s djecom. U Prihvatilitu imaju tri obroka dnevno i temeljne materijalne i humanitarne uvjete za koje se brinu Hrvatski crveni kri i Ministarstvo unutarnjih poslova. Osigurana im je i zdravstvena zatita, a djeca imaju pravo na osnovno i srednje kolovanje s primjerima uspjenog ukljuivanja djece sa slinih jezinih podruja i neto oteanim ukljuivanjima djece iz daljih zemalja koje nemaju jezinih slinosti. Poduka hrvatskoga jezika uglavnom im nije osigurana na odgovarajui nain, stoga istu provodi Centar za mirovne studije5 putem svojih volontera posljednjih nekoliko godina, jedan put na tjedan. Traitelji azila imaju pravo i na besplatnu pravna pomo koju im osiguravaju Hrvatski pravni centar i UNHCR. Sloboda vjeroispovijesti zajamena im je Zakonom, a Prihvatilite u Kutini ima i posebnu prostoriju za molitvu. Zakonom im je zajameno i

pravo rada nakon godinu dana boravka, no naalost ne postoje pozitivni primjeri koji bi ukazali na ostvarivanje ovoga prava u Hrvatskoj. Svi imamo pravo na ivot i slobodu te ljudsko dostojanstvo, ali i na vladavinu prava i solidarnost. Konvencija o statusu izbjeglica iz 1951. temelj je suvremenog izbjeglikog prava. Opa deklaracija o pravima ovjeka iz 1948. jami Svatko pred progonom ima pravo traiti i dobiti utoite u drugim zemljama.6 Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima iz 1966. garantira zatitu od muenja i okrutnog, neovjenog i poniavajueg postupanja7, te da je svatko slobodan napustiti bilo koju zemlju, ukljuujui vlastitu8. Brojni dodatni meunarodni mehanizmi tite ljudska prava izbjeglica poput Konvencije UN-a protiv muenja i okrutnog, neovjenog ili poniavajueg postupanja ili kanjavanja iz 1984. godine koja definira zabranu vraanja u dravu gdje bi osoba bila muena9. Stoga je Republika Hrvatska pravno i moralno obavezna pruiti zatitu osoba u zbjegu i osigurati puno potovanje non-refoulment principa, odnosno potovati naelo zabrane protjerivanja i prisilnog vraanja izbjeglica na granice ili teritorij gdje su im ivot ili sloboda ugroeni. Svaki ovjek ima moralnu obvezu prema drugom ovjeku odnositi se ravnopravno i bez predrasuda. To je jednako tako temelj zatite ljudskih prava. To je jedina garancija da e naa ljudska prava biti potovana danas i sutra. Na kraju krajeva, ljudi su samo - ljudi!
Biljeke:
1 Reenice su preuzete iz reportae Tko su oni? koju je snimio Fade-IN u okviru programa BITI DRUGAJI identiteti, predrasude i nasilje (edukacijski program 2012.) 2 lanak Davora Butorca, objavljen u Jutarnjem listu 7.2.2013. 3 Prema podacima UNHCR-a, od 2004. do 2012. godine, azil je zatrailo 3.228 osoba. 4 Definicije su prenesene iz Zakona o azilu. 5 Vie o aktivnostima Centra za mirovne studije www.cms.hr 6 lanak 14. Ope Deklaracije 7 lanak 7. Meunarodnog pakta 8 lanak 12. Meunarodnog pakta 9 lanak 3. Konvencije q

Emina BUINKI

16

PREPORODOV JOURNAL 147

KVADRAT NAD HIPOTENUZOM

PRED KAPIJOM UENOG PARADISA

Guske u magli ili... magla oko nas

Sa zakanjelim paljenjem, osniva i prvi lider Hrvatske seljake (jedno vrijeme i republikanske) stranke, inae politiki prevrtljivac par excellence, Stjepan Radi prozvao je hrvatske lanove tzv. Jugoslavenskog odbora u Londonu, ali i posebno, lanove ondanjeg Hrvatskog sabora da su, nakon jednostranog proglaenja prekida svih politikih i pravnih veza s Austro-ugarskom monarhijom, poput gusaka u magli uetali u Kraljevinu SHS, pod ezlom srpske dinastije Karaorevia. S pravom, naravno, jer je tada, u vremenu raspada tri carstva, bilo i drugih rjeenja, iako su Ante Trumbi, a posebno Frano Supilo tvrdili kako su zapravo bili izigrani i dovedeni pred svren in. Moda i jesu jer je jedina neoteena imperija u Prvom svjetskom ratu, ona britanska krojila mapu novog poretka, sluei se, meu ostalima, i slavenskim nacionalizmima i transnacionalizmima, ehoslovakim i jugoslavenskim, a posebno ruskim. Jugoslavenski, ali ne unitaristiki nastrojen Supilo, naputa Odbor, vodi izgubljene bitke pozivima vapijueg iz pustinje i na koncu, umire u jednoj londonskoj ludnici u predveerje Krfske deklaracije i hrvatskog pristanka na podinjavanje srpskoj dinastiji.

Kretava vabila
Odlazak, zapravo ulazak hrvatskih politikih gusaka (ili gusana) u maglu jedne pijane noi 1918. kako je kasnije pisao Krlea zavrio je 73 godine poslije izlaskom iz propale, druge, socijalistike, Jugoslavije s bojnim pokliem istoga Radia Hrvatska puka na hrvatskom ramenu, a hrvatska lisnica u hrvatskom depu. Dodue, jedan od korifeja toga politikog i pravnoga egzodusa, jedno vrijeme ak i ministar obrane, bivi oficir OZNA-e, ime odan, onu je Radievu maarsku rije puka, pretvorio u hrvatsku i moderniju strojnicu, ali je smisao ostao isti. Jedan od mamaca u magli izgubljenih gusana i gusaka, umjesto pie koja se inae koristi pri lovu na te hajvane, bile su i evropske, kasnije proirene, imenovane euroatlantske integracije kojima ih se vabilo da kretanje usmjere u drugom pravcu. No, na prelazu iz osamdesetih i devedesete godine prologa stoljea, stvarno se inilo da je tadanja Evropska zajednica dobar i poeljan okvir politikog, ali ne samo politikog pozicioniranja Hrvatske, pa i drugih zemalja disoluirajue federativne zajednice. Padom Berlinskog zida 1989. i raspadom Varavskog pakta koji je nastao kao Staljinov odgovor formiranju NATO vojne alijanse za obranu zemalja slobodnog svijeta, inilo se da e doi do loginije preraspodjele moi, dokidanja NATO pakta i kolektivne obrambene politike, proirene Europske zajednice ili zajednikog europskog doma kako su to jednom formulirali njemaki kancelar ponovnog ujedinjenja, Helmut Kohl i posljednji generalni sekretar Komunistike partije Sovjetskog saveza, Mihail Sergejevi Gorbaov. Kolektivna obrambena politika europske zajednice prvo je svedena na Zapadnoeuropsku uniju, znai samo drave lanice zajednice, NATO pakt se, mimo i usprkos stavovima Rusije i nekih njezinih saveznica poeo iriti na istok i nametati kao jedino obrambeno, a kasnije e se pokazati, zapravo agresivno rjeenje, ne za zatitu evropskih zemalja, ve za vojne intervencije izvan toga podruja, protiv novog, a neuhvatljivog neprijatelja globalne civilizacije islamskog radikalizma. Napokon, Zapadnoeuropska unija umrla je kao nedonoe dirigiranih ratova na Balkanu koji su NATO ustoliili za jedinog vojnog arbitra i odrivo rjeenje sukoba, bez obzira koji su im uzroci.

Europska je zajednica kako su je definirali Schuman, De Gasperi i Adenauer promijenila svoje lice, postala je slabo funkcionirajuom unijom pod vlau financijskih mogula i danas pred naim oima grca u bolovima teko izljeive bolesti koju su poput virusa donijeli ti isti moguli. Slika postsocijalistikog Paradisa postala je mutnom reprodukcijom koja je previe poela podsjeati na ve vieno, sirotinjsko, uruavajue. Vabila za guske, te milozvune pie utavih zvukova navodno besplatnog novca koji u nezamislivim hrpama lei u evropskim trezorima i samo eka da bude darovan nama te utee u krvotok krhkih, privatiziranih, a zapravo opustoenih ekonomija zemalja u postsocijalistikoj tranziciji, sve su slabija, kretavija i manje uvjerljiva, osim politikoj eliti koja uporno ponavlja mantru ukljuivanja u neizbjene i nune integracije, ba kako su to inili Trumbi, Metrovi... i saborski zastupnici jedne pijane decembarske noi 1918. godine. No, ima jedna sitna razlika. Tih godina na hrvatskoj su sceni postojali politiari i javni poslenici koji su se otvoreno suprotstavljali prevladavajuoj paradigmi, upozoravali na posljedice preputanja Hrvatsko-srpske koalicije Svetozaru Pribieviu, odnosno srpskom premijeru Paiu, naglaavali pogubnost nesustavno promiljenih integracija, posebno u vremenu velike krize. Danas takvih nema, a ako ih ima predstavljaju potpunu politiku marginu do mjere da se katkada ini kako ih proizvodi ista elita da bi ih, priglupe kakvi jesu, zajedno s njihovim pseudoargumentima, kompromitirala i tako efikasno uguila svaku misleu opoziciju prevladavajuoj politikoj paradigmi.

Lisabonski i Vidovdanski ustav

Stvarno, u kakvu to uniju, integraciju ulazimo, sada 1. jula 2013. Ljeta Gospodnjeg? to to oekujemo, a to realno moemo dobiti? Ili izgubiti. Poinjemo plaati visoku lanarinu toga, kako mu tepaju elitnoga kluba, a osim koktel partija i to sve reduciranije ponude, svedene na plastine ae i kanapee u sve natrpanijim predvorjima i salama, moda neemo niti vidjeti. Saeci agencijskih vijesti do 13. veljae 2013. nisu nimalo ohrabrujui. Recesija u eurozoni dodatno se produbila u posljednjem kvartalu prole godine, pokazuju slubeni podaci. Gospodarstvo 17 zemalja u kojima je slubena valuta euro smanjilo se za 0,6%, odnosno mnogo vie nego to su strunjaci predvidjeli. Radi se o najveem padu od poetka 2009. godine, a ujedno se prvi puta u povijesti dogodilo da je kroz cijelu godinu zabiljeena kontrakcija gos-

SIJEANJ 2013.

17

KVADRAT NAD HIPOTENUZOM

podarstva. Vijesti o produbljivanju recesije u eurozoni stigle su odmah nakon neoekivanih podataka o padu proizvodnje u Njemakoj, Francuskoj i Italiji. Vijest o padu BDP-a utjecala je i na svjetske burze, na kojima je euro naglo oslabio u odnosu na ameriki dolar. Radi se o zabrinjavajuim, groznim brojkama. Teko moemo oekivati stabilizaciju eurozone u skoroj budunosti, ocijenio je Carsten Brzeski iz ING-a. Istovremeno, traje pozicijski rat Europskog parlamenta i nekih jakih zemalja lanica Unije s Europskim vijeem i drugim lanicama Unije oko gornjeg limita budetskog okvira za sedmogodinje razdoblje do 2020. godine. elnici EU 8. veljae postigli su okvirni dogovor o viegodinjem proraunu EU za razdoblje 2014. do 2020. godine, javio je Reuters pozivajui se na dunosnike EU. Dogovoreno je da e Unija gornji limit na proraunsku potronju u navedenom razdoblju postaviti na 960 milijardi eura. To je manje od iznosa koji je prvotno traila Europska komisija, 1.025 milijardi eura, tek 5% vie u odnosu na tekue razdoblje. Realna inflacija ovdje, sluajno, nije uraunata. U razgovorima o viegodinjem okviru, zemlje lanice su podijeljene u dvije skupine one koje u europski proraun uplauju vie nego to direktno dobiju i one koje teorijski dobiju vie nego to direktno daju. Prva skupina, koju novinari nazivaju prijatelji boljeg troenja ili klub krtaca, trai da u vremenima tednje i proraunskih rezova ni evropski proraun ne moe biti iznimka. Druga skupina, tzv. prijatelji kohezije, u kojoj je i Hrvatska, nastoji se izboriti da mjere tednje ne idu na tetu kohezijskih sredstava iz kojih se financiraju projekti namijenjeni smanjivanju razlike izmeu bogatih i siromanih regija u Uniji. Svaka od 27 zemalja lanica Unije na proraun ima pravo veta, to pregovore ini izrazito tekima, a manje utjecajne zemlje podlone su savijanju ruku od velikih deki kako pravo veta ne bi koristile. Britanski premijer David Cameron je rekao da sporazuma nee biti ne doe li do dodatnih rezanja trokova u odnosu na prijedlog Komisije. Inae, Britanija se nalazi u najteoj ekonomskoj krizi od kraja Drugog svjetskog rata. Predvodnik protivnika rezanja prorauna francuski je predsjednik Francois Hollande. Na britansku stranu stale su Danska, Nizozemska i vedska, a na francusku Italija, panjolska i Poljska. Njemaka je zasada neutralna, a pregovori e pokazati konaan njemaki stav koji polazi i od konzervativne politike rezanja trokova, ali i njemake objektivne odgovornosti za euro i opstanak Unije. elnici glavnih politikih skupina u Evropskom parlamentu poruili su 11. veljae da je za njih neprihvatljiv dogovor o viegodinjem financijskom okviru za razdoblje 2014.-2020. godine, postignut tri dana ranije u Europskom vijeu. ao nam je to predsjednik Europskog vijea, Herman Van Rompuy nije razgovarao i pregovarao s nama posljednjih mjeseci, poruili su u zajednikom saopenju elnici politikih skupina. Parlament e o dogovoru glasati u julu (sic!). Ako ga ne izglasa, lanice e trebati ponovno pregovarati. Van Rompuy je priznao da dogovor nije savren ni za koga, ali da za svakoga ima poneto. Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso je rekao kako bi volio da je proraun vei, ali da je to jedini mogui rezultat koji se moe postii jednoglasno. Budui da poljoprivredna politika ima jakog zagovornika u Francuskoj, a kohezijska u skupini zemalja novih lanica, jedini prostor smanjenja su stavke za financiranje prekogranine infrastrukture u prometu, telekomunikacijama i energiji. Nije li ba to na to vlasti ove zemlje dugorono raunaju? Predsjednik Europskog parlamenta, Martin Schulz je izjavio da proraun o ovom obliku, s ovim ogromnim rezom i promjenom prioriteta ne moemo prihvatiti. Osim toga, ovime idemo prema trajnom deficitu, a to je zabranjeno. Najvie se za tednju zalau Britanci, to Shulza posebno smeta.

Ovdje je znaajno naglasiti da frustracija koju epitomizira Schulz potjee iz dva izvora. Prvo, Britanija nije lan eurozone, pa je time zatienija od potresa izazvanim tzv. grkom, panjolskom i talijanskom krizom, iako nije imuna na njih jer su u britanske banke i spekulanti itekako ubacivali vree novca u, inilo se, lukrativne investicije, uz laganje Goldman Sachsa o stanju grke privrede. Nadalje, Britanija nikada nije bila spremna odrei se svoga monetarnog suvereniteta i podijeliti sudbinu s ostalima, na to je jo upozoravao francuski predsjednik Charles De Gaulle kada se protivio britanskom ulasku u tadanju Europsku zajednicu. Britanija je tek 1973. ula u Zajednicu, tri godine nakon smrti i etiri godine nakon demisije s vlasti De Gaullea. Sve te rezerve nisu britanske konzervativce sprjeavale da aktivno podupiru Maastrichtski sporazum kojim se odstupilo od prvotnih zamisli o ekonomskoj, pa tek onda i politikoj zajednici suverenih drava, to je u narednim godinama stvorilo ogromnu eurobirokraciju, s upitnim legitimitetom. Sve je to trebalo biti zapeaeno Lisabonskim ustavom Unije koji, sreom, nije proao. Aktualne Cameronove prijetnje o referendumu o ostanku u Uniji treba shvatiti ozbiljnije od balkanskih primitivnih ispada Milorada Dodika i njegovih prijetnji razliitim referendumima u tzv. republici srpskoj, ali nikada ne treba ispustiti iz vida primarni britanski interes, zapravo okosnicu meunarodne politike te zemlje i ostataka njezina carstva za transatlantskim saveznitvom sa svojom nikada prealjenom kolonijom, SAD. U tom smislu NATO kao transatlantska integracija jest pravi cilj britanske politike, a uvlaenje sve veeg broja evropskih zemalja u nju, ak i uvjetovanje pristupa Uniji prvo ulaskom u NATO, postavlja Britaniju u poziciju puno jaeg partnera, bez obzira na stvarno stanje njezine ekonomije, u usporedbi s Njemakom ili Francuskom. Tako Lisabonski ustav koji se namee u nekom obliku sve vie podsjea na Vidovdanski koji je onim Radievim guskama, a posebno gusanima nametnut tri godine poslije ujedinjenja, prisajedinjenja kako su to zvali srpski radikali, predvoeni Nikolom Paiem. Svemu ovomu usprkos, premijer Milanovi je izjavio da je zadovoljan postignutim u okvirima i ogranienjima koje Hrvatska ima. Mogu rei da je, obzirom da nismo lanica i da nemamo izrazim pravo veta, mogli smo samo pokuati nagovarati. I uspjeli smo da se na nas primjenjuje pravilo N+3, dakle, da sredstva koja dobijemo moemo koristiti due. Pod uvjetom da ih dobijemo i u iznosima koji stvarno trebaju, zaboravio je dodati.

Stvarni troak
Kohezijski fond puni se sredstvima zajednikog EU budeta i u vremenima makar i lane konjukture ta su sredstva doista pomogla smanjenju razlika meu pojedinim regijama, posebno u novoprido-

18

PREPORODOV JOURNAL 147

KVADRAT NAD HIPOTENUZOM

lim dravama u Uniju, do poetka financijskim spekulacijama generirane ekonomske krize. Tako se bugarski premijer s jakim vezama u podzemlju, Bojko Borisov pohvalio hrvatskom kolegi s jakim vezama na nebu, Zoranu Milanoviu kako je Bugarska u izgradnji prometne infrastrukture potpomognuta od kohezijskog fonda i time nije tako optereena kreditima za njezinu gradnju. Koliko je Bugarska izgradila, drugo je pitanje, ali Borisov je zaradio pokoji poen kod eurokrata. Meutim, u realnosti na jednoj su strani elje zemlje primateljice sredstava, a na drugoj politiki, ekonomski, financijski, a poesto i ideoloki prioriteti Europske komisije, pa se koritenje sredstava iz fonda ograniava na strogo odreene segmente razvoja, to poesto nije u skladu s razvojnim planovima novopridolih zemalja ili manje razvijenih regija. Zapravo se sve svodi na djelomino financiranje projekata koji slue ujednaavanju standarda i prodaji skupih i neracionalnih tehnologija iz razvijenijih zemalja, dok se zemlje primateljice, uz vrlo kompliciranu proceduru podnoenja i odobrenja zahtjeva, odnosno projekata koje esto ne daju rezultate, potiu na sufinanciranje jer je maksimalni iznos koji e se za pojedini projekt odobriti iz kohezijskog fonda 85% planirane vrijednosti. Ako se, zbog izmjena projektne dokumentacije i vika radova na to se u svakoj velikoj, posebno infrastrukturnoj investiciji mora raunati, povea investicijska vrijednost, u pravilu se oekuje od zemlje primateljice da financira tu razliku. Nadalje, postoje jo i fond za regionalni razvoj i socijalni fond ija je maksimalna potpora, odnosno iznos sufinanciranja projekata i programa 75%. To znai da Vlade manje razvijenih lanica moraju poesto osigurati i do 40%, pa i vie sredstava za pojedine projekte koje same ne mogu niti nametnuti, ve ih moraju usklaivati s trenutnim prioritetima unijine birokracije. Konano, jo se u Hrvatskoj nije progovorilo o financijskim rezultatima tako sufinanciranih projekata. Ako su profitabilni, kako se dijeli dobit, ako nisu kako se dijeli gubitak. Ako je istinit podatak o 12,7 milijardi eura namijenjenih Hrvatskoj za sufinanciranje programa i projekata iz sva tri fonda, iako se cifra koja se podastire javnosti ve nekoliko puta mijenjala, znai li to da e Hrvatska morati iznai minimum 15%, a maksimum tko zna koliko posto vlastitih ili tuih, ergo kreditnih sredstava za projekte koje nee sama prioritizirati? Ako se na to doda jo i godinja lanarina... Napokon, i tih 12,7 milijardi, ako se do jula uope dogovori konaan gornji limit prorauna od 960 milijardi, u sluaju manje budetske potronje zbog slabijeg punjenja prihodovne strane uslijed prolongirane recesije i pada BDP-a, a imajui u vidu i da se nee odobriti sva namijenjena sredstva, ak i u najoptimistinijem scenariju treba postaviti pitanje to stvarno dobivamo? Napokon, za projekte tzv. energije iz obnovljivih izvora koji su potpuno nerentabilni, da bi se privuklo investitore drave su dune dati pozamane poticaje i subvencije. Dobar dio sredstava iz fondova usmjerava se na takve zelene investicije koje nisu nita drugo do netto gubitak koga pokriva Vlada, odnosno mi svi iz dravnog prorauna. Imamo li tu raunicu? Ako i postoji, javnosti nije suvislo prezentirana. Kako onda mogu politiku elitu uditi rezultati ispitivanja javnog miljenja po kojima svaki peti graanin ima povjerenja u EU? Pa vjerojatno samo ako njezini lideri ive u paralelnoj realnosti business klase u avio prijevozu i hotela s pet zvjezdica u centrima eurokracije, Bruxellesu i Strassbourgu, kao i pokojeg avrljanja s velikim dekima. I djevojicama.

Nestvarne nade
Napokon, to je s tritem rada, tako uenim, otvaranjem kojeg nastupa prijemom u punopravno lanstvo, ime se drava rijeava tzv. vika radne snage, a radna snaga bude odlino plaena. Naravno, nita. Jer EU mehanizmi doputaju podugake odgode primjene navodnih vrstih naela slobode protoka ljudi, roba i kapitala to sve opet navodno regulira sveto trite. Njemaka, Austrija i Francuska, ve od 2004. kada je kriza ve itekako trajala samo se nije jo uvijek smjela priznati jer su je relativno uspjeno prikrivali, tada novim lanicama EU, Sloveniji, Slovakoj, Maarskoj, Poljskoj i baltikim zemljama na itavih 7 godina spreavaju ulazak na trite rada, a to isto, kao i Britanci ine 2008., u posljednjem valu proirenja kada u EU ulaze potpuno nekvalificirane Rumunjska i Bugarska, samo kao politiki cordon sanitaire prema Rusiji i njezinim satelitima. Naravno, prvo su te dvije zemlje priputene u NATO pakt, ime su, je li, pokazale spremnost na posveenje eurointegracijskom liturgijom. Zabrana slobodnog rada, bez radne dozvole, Rumunjima i Bugarima jo je uvijek na snazi. Tako e, osim Njemake, sadanji reim priputanja hrvatskih dravljana na trite rada s izdavanjem radnih dozvola zadrati i Francuska i to vjerojatno na, zasada maksimalni broj godina. Njemaka je ve najavila dvije godine prijelaznog perioda restrikcije za graane Hrvatske. I dalje e vrijediti izuzeci za odreene grupe koje nakon 1. srpnja za zaposlenje u Njemakoj nee trebati izdavanje radne dozvole, akademski obrazovane graane koji u Njemakoj pronau radno mjesto shodno naobrazbi, naunike koji u Njemakoj ele izuiti neko zanimanje u trajanju od najmanje dvije godine i sezonske radnike koji mogu est mjeseci godinje raditi bez radne dozvole. Za zatvaranje prve dvije godine zemlja ne mora navesti razlog, dok nakon toga, eli li zadrati restrikcije, odluku mora argumentirati. Tko zna hoe li ti okviri ostati na snazi dok ne proteknu dvije, tri ili vie godina do potpune liberalizacije trita rada najveeg broja EU zemalja hrvatskim dravljanima. Za utjehu, Hrvatska moe uzvratiti recipronim mjerama, to Francuze, Nijemce, Austrijance i ostale doista moe samo jako zabrinuti. Na koncu, bilo bi dobro ponoviti i Milanovievoj davno postavljeno pitanje jo Tumanovoj administraciji to ekate s drugim tritima, svijet je tako prostran, a vi ga doivljavate tako restriktivno, samo kao uzak i zatvoren prostor tzv. euroatlantskih integracija. Taj vas svijet nee ekati, a oni s kojima se pokuavate slizati, zapravo vas preziru. Ba kako su vas prezirali i oni koji su vae politike predasnike, poput gusaka uveli u maglu. Magla svuda, magla oko nas, pjevala je poodavno Josipa Lisac, u doba nae nevinosti i drukijeg doivljaja europske zajednice naroda, dok je ona jo uvijek takva, barem u dokumentima i bila. Ova Unija birokracije, sa svim svojim Vidovdanskim, pardon Lisabonskim i inim ustavima moe zavriti jednako kao svaka tako birokratizirana zajednica kojom trulim kompromisima, u ime financijske elite vladaju ljudi bez izbornog legitimiteta. Zvui li poznato? q Faris NANI

SIJEANJ 2013.

19

intervju

NINO RASPUDI, DOCENT NA FILOZOFSKOM FAKULTETU U ZAGREBU PROBLEM JE NAA NESRETNA POVIJEST I INJENICA DA NIKADA NISMO IMALI JEDAN STABILAN OKVIR U KOJEM BI SE RAZVILE STABILNE I JAKE INSTITUCIJE. POGLEDAJTE SAMO KOLIKO JE DRAVA I REIMA MIJENJANO TIJEKOM JEDNOG LJUDSKOG IVOTA, A BEZ STABILNIH INSTITUCIJA NEMA NI EKONOMSKOG RAZVOJA.

Sada je vano promijeniti logiku

Razgovarao: Ismet ISAKOVI irilica u Hrvatskoj i predizborna kampanja
Proteklih tjedana u Hrvatskoj se vode dvije une politike rasprave. Prva je vezana uz pitanje irilinih natpisa u Vukovaru, pri emu su upotrebi bile teke rijei i kvalifikacije. Tako je npr. Rua Tomai, predsjednica HSP-a dr. Ante Starevi, rekla da irilica u Vukovaru znai topovi, tenkovi, razaranja, ubojstva i silovanja. Pravno, stvar je vrlo jasna, ali politiki, izgleda, ba i nije. Cijelu polemiku oko irilice treba promatrati u okviru predizborne kampanje za lokalne izbore. Zbog izbora se to, oito bolno pitanje, instrumentalizira i potencira na razliite naine. Ali, koliko pratim, nitko u hrvatskoj javnosti u toj debati nije otiao korak dalje i postavio pravo pitanje. Ovaj prijepor oko irilice je u biti pokazatelj da u Vukovaru jo uvijek nije dolo do prave integracije stanovnitva jer u njemu jo uvijek postoje dva odvojena drutva, dva odvojena grada ne doslovno fiziki, ve mentalno. Srbi i Hrvati u Vukovaru imaju dvije odvojene memorije i dva potpuno odvojena odnosa prema bliskoj prolosti. I to je u biti pravo pitanje. Do ovog pitanja ne bi dolo da je postojao, s jedne strane, kvalitetan procesa pomirbe i raiivanja prolosti te prihvaanja srpske zajednice kao autohtone u Vukovaru i, s druge strane, potpuno prihvaanje hrvatske drave i svijesti o onome to se dogaalo u Vukovaru od strane srpske zajednice. Naalost, nakon uspjenih prvih godina integracije taj je proces ne samo stao ili ak stagnirao, i to je problem s kojim se drava treba pozabaviti. To je oito vrlo duboki okorjeli problem jer kako god se sada raspravljao oko irilice nije dobro. Ako se sada nametnu irilini natpisi, onda je izgledno da e se dogaati devastacija natpisa, upanje-vraanje, podgrijavanja tenzija... S druge strane, ako se sada stvar povue i zakon ne ispotuje, ako se natpisi ne uvedu, srpska zajednica e se osjeati kao uljez u Vukovaru. Dakle, u situaciji smo da kako god okrenemo ovo konkretno pitanje za grad Vukovar i njegove stanovnike nee biti dobro. Ne treba skrivati probleme pod tepih, nego treba otii korak dalje od same irilice i postaviti pitanje: to je s integracijom? Ona je oito promaena. S druge strane, esto se ponavlja jeftina komunistika floskula ljudi su gladni u Vukovaru, sirotinja, to je glavno pitane, pa kad bi se rijeilo ekonomsko pitanje u gradu nestalo bi i nacionalnog to je obina budalatina. Moemo uzeti primjer Belfasta, koji je u Europskoj uniji ve 40 godina, od 1973. To je grad koji ima brutto drutveni proizvod od oko 48.000 eura po stanovniku, to je gotovo 50 puta vie nego u Vukovaru. A opet imaju velike probleme i kilometre zidova koji fiziki dijele dvije zajednice katoliku i protestantsku. Znai, floskula je da je ekonomsko pitanje primarno. Oito je da je nacionalno pitanje i pitanje identiteta kljuno. Mislim da ni blizu nisu iscrpljene sve mogunosti potencijala jednog zdravog dijaloga i pronalaska nekakvog okvirnog zajednikog slaganja o bliskoj prolosti. Bez toga nikakvi natpisi stavljanje ili ne stavljanje nee donijeti pomak.

Doc. dr. sc. Nino Raspudi Neki politiari, prvenstveno iz HDZ-a, zalau se za uvoenje moratorija za uvoenje irilinog pisma u Vukovaru. Moratorij nita ne bi rijeio jer bi se, ako se ne pone sustavno raditi na suoavanju s prolou i iskrenom dijalogu, nakon 5, 10 ili 20 godina opet nali u istoj situaciji. Moratorij ne vidim kao rjeenje, on sam po sebi ne znai nita. On bi imao smisla samo onda ako bi bio praen intenzivnim radom u pravcu prave, zdrave integracije. Vei problem za suivot i pomirenje od upotrebe irilice su sigurno ljudi koji su sudjelovali u oruanoj pobuni i ruenju Hrvatske, a sada su zaposleni u Hrvatskoj policiji. Nedavno su mediji razotkrili jednog koji je na dobro poznatom TV-snimku sruenog Vukovara nosio etniku zastavu. injenica je da je amnestija bila bez ikakvih kriterija i da je amnestirano dosta ljudi koji su inili zloine. To je sigurno element koji silno frustrira Hrvate. Vjerojatno je u tom trenutku vlasti bilo jednostavnije tu situaciju na brzinu rijeiti irokom amnestijom. Meutim, situacija nipoto nije bila rijeena, nego su ti problemi odgoeni za kasnije i onda, naalost, zbog takvih likova ostaje uskraeno za svoje prava i srpsko stanovnitvo koje nije sudjelovalo u zloinima i koje je prihvatilo Hrvatsku kao svoju dravu.

Modul 4 i demokracija
Druga rasprava u Hrvatskoj vezana je uz uvoenje zdravstvenog odgoja u kole, posebno tzv. Modula 4 seksualni odgoj. Dolo je do otvorenog sukoba izmeu Vlade RH i Katolike crkve u Hrvatskoj. Kakvo je Vae miljenje o predloenom Zdravstvenom odgoju i nainu rasprave?

20

PREPORODOV JOURNAL 147

intervju
Pripadam katolikom miljeu i jednom vrijednosnom sustavu kojeg dijele ne samo katolici nego i muslimani, pravoslavci, protestanti i idovi. Kada to sve skupa zbrojimo govorimo o 93% stanovnitva Hrvatske koji se na zadnjem popisu eksplicitno izjasnio kao pripadnici vjerskih zajednica koje dijele sustav vrijednosti koji je potpuno suprotan onome to se eli nametnuti. U jednom tekstu u Veernjem listu sam napisao da je ovakvo nametanje partikularne ideologije vrlo loe jer e naruiti jednu vrijednost hrvatskog drutva, a to je konsenzus oko toga da vjerska pripadnost ili nepripadnost nije vana za politiku funkciju. Zanimljivo je da je Hrvatska, gdje 93% stanovnitva ine vjernici, bez problema izabrala vlast u kojoj su se predsjednik i premijer eksplicitno izjanjavali da nisu vjernici jedan kao agnostik, a drugi kao ateist. Znai, to ljudima nije predstavljalo problem jer se pretpostavljalo da politiar na funkciji bio on ateist, musliman, katolik, pravoslavac jednako dobro moe sastavljati budet, voditi vanjsku politiku, znanost i slino. A onda se dolo u situaciju da je ta svjetonazorska manjina poela agresivno nametati svoje vrijednosti drutvenoj veini. Problem je i kako je formalno tekla stvar oko tog kurikuluma. On je gurnut preko noi, nije proao pravu strunu verifikaciju, nije bilo nikakve javne rasprave. U diskusijama oko spornih modula javnost se omalovaavala priom da se radi o neemu znanstvenom. Te sporne stvari nemaju nikakve veze sa znanou, nego sa vrijednosnim sustavom, s ideologijom. Sve skupa to se dogaa oko toga nije dobro. Situacija vodi daljnjem zaotravanju izmeu, s jedne strane, sekularnih fundamentalista i, s druge strane, goleme veine stanovnitva Hrvatske koja se deklarira pripadnicima zajednica koji dijele suprotne vrijednosti. Sa strane vlasti ova pria je koritena i kako bi se prikrili drugi problemi, prije svega ekonomski i socijalni. Javnost se tjednima zabavljala s nekoliko modula zdravstvenog odgoja, dok su se zanemarivale neke jako bitne, teke i loe stvari u hrvatskom gospodarstvu i socijalnoj politici. U pomo oko Modula 4 stigla nam je i amerika komunikologinja dr. Judith Reisman. Bilo je nekoliko estokih polemika, naroito ona na Fakultetu politikih znanosti. Jesmo li u ovih 20-ak godina ivota u demokraciji razvili i demokratsku kulturu dijaloga? Taj primjer pokazuje da nismo i da su totalitarne mentalne strukture preivjele, one se prenose transgeneracijski. Jo nemamo demokratske kulture i spremnosti da prihvatimo drugaije miljenje i da uemo u argumentirani dijalog s njim. Umjesto toga jo uvijek postoji totalitarni refleks gdje se neistomiljenika nastoji diskreditirati, tj. izbaciti iz bilo kakvog razgovora i potrebe za argumentacijom. To je mogue na razliite naine: moete ga dehumanizirati, oduzeti mu ljudskost, svesti na razinu ivotinje ili etiketirati, kao to je napravljeno s dr. Reisman. Nju je stalno pratio epitet pseudoznanstvenice, kao da je to bila rasprava o neurologiji u znanstvenom asopisu, a ne neto to se tie vrijednosti, dakle politike i ideologije. Cijela situacija na Fakultetu politikih znanosti bila je jako runa. Mislim da su se prema goi, osobi visokih godina, jako neugodno ponaali. To su ljudi koji e sutra voditi hrvatsku politiku i dravu studenti politikih znanosti Ja se nadam da nee! S druge strane, dogodile su se i neke sabotae. Meni je nevjerojatno da u suvremenom kinu, kao to je Cinestar, odjednom zakae tehnika, da se film s DVD-a ne moe pustiti i da riknu sva tri mikrofona. Opstruirana je i tribina na Filozofskom fakultetu, jedan mladi je to rekao u kameru TV-Studenta. Dobro je to su sljedeeg dana gospoa Reisman i profesor tulhofer odrali jednu tolerantnu diskusiju, gdje se pokazalo da se o tim stvarima moe razgovarati. Posjet gospoe Reisman je bio svojevrstan lakmus papir. Pokazale su se pojedine rune i netolerantne strane naeg drutva, ali mislim da je to sve skupa dobro, jer su se potaknule vane rasprave. Jedino to vidim kao tetnu posljedicu je da su se zbog toga u drutvu mjesec dana zamagljivale neke druge vane stvari.

Sekularni fundamentalizam i destrukcija heteroseksualne matice

Mnogi smatraju da je pitanje Modula 4 samo uvertira onoga to nas eka s ulaskom u EU legalizacija istospolnih brakova i druga pitanja vezana uz tzv. LGBT populaciju. Dijelite li takvo miljenje? Oito je da stvar vodi prema tome. Nae drutvo je dobrim dijelom bilo homofobno i injenica je da su se donedavno homoseksualci ikanirali i da su im se uskraivala ljudska prava. Meutim, sadanja politika udruga, koje se toboe bore za homoseksualna prava i koje se predstavljaju kao ekskluzivni glasnogovornici te populacije nije stala na granici borbe za ljudska prava. To je da svaki ovjek ima pravo na sigurnost, na ivot, na imovinu, na posao Ako hoete, ak i registrirano partnerstvo s osobom istog spola, da se reguliraju pitanja nasljeivanja itd. Meutim, oito se ide na destrukciju heteroseksualne matice to je jedan vrlo opasan i riskantan pothvat za budunost drutva. ak i ako ostavimo po strani tradiciju i vjersko uvjerenje, ono to nam kae Sveta Knjiga odnos mukarca i ene, muko i ensko stvori ih injenica je da je heteroseksualna zajednica mukarca i ene u svim drutvima bila posebna i imala privilegiran status u odnosu na druge vrste odnosa. Ona je i jedino prirodno mogue okruje za stvaranje, odgoj i podizanje djece. I sada raditi takvu vrstu drutvenog eksperimenta, rei da su sve vrste zajednica jednako vrijedne to mi je neshvatljivo. Moje osobno stajalite je da apsolutno treba podrati borbu za ljudska prava homoseksualaca, ali nije ljudsko pravo tvrditi da brak vie nije zakonski ureena zajednica mukarca i ene, trajna zajednica mukarca i ene, nego da brak moe biti ovo ili ono. Oita je tendencija da e sljedei korak ii u smjeru prie da se u Obiteljski zakon ubaci i homoseksualna zajednica ravnopravna heteroseksualnoj, emu se protivim. Da li je na djelu nasilna ateizacija drutva i gdje je granica ljudskih sloboda? Ja to zovem sekularni fundamentalizam. Tu se ne radi o ljudskim slobodama, nego se ide i korak dalje. Poznajem puno ateista koji su za obitelj iskljuivo kao zajednicu mukarca i ene. ak i meu onih 4,5-5% ateista i agnostika, pitanje je koliko bi ih podralo ovakav zdravstveni odgoj i ovu vrstu ideologije. Ni to nije jedinstven blok. Razliita su iskustva u Europskoj uniji. Nedavno je na referendum u Sloveniji pobijedila koncepcija obitelji kao zajednice mukarca i ene. Vidim da i kod nas kree reakcija s tradicionalne strane i slutim kako bi vrlo brzo mogli imati referendum u kojem bi se i ustavno zatitio brak kao zajednica mukarca i ene. Dolazi li do principijelnog saveza izmeu Katolike crkve i Islamske zajednice u Hrvatskoj? Islamska zajednica se nedavno oglasila po pitanju plakata za kazalinu predstavu Lijepe mrtve djevojke. Radi li se o naznaci svojevrsnog saveza civilizacija? Vidljiva je tendencija da e se sve vie na jednoj strani nalaziti ljudi koji dijele tradicionalne vrijednosti, a s druge strane e se nalaziti sekularni fundamentalisti. Mi smo se svi skupa, ili ogromna veina, nalazili u tom sekularnom prostoru koji se potivao. Mislim na odvojenost drave i vjerske zajednice. Meutim, u ovoj situaciji gdje trenutna vlast koristi dravu i dravnu silu za ruenje vrijedno-

SIJEANJ 2013.

21

intervju

Ruenje mosta je ogledalo jednog potpunog raspada sistema. Iracionalan idiotizam, dobro pokriven kamerama. Ako bi se gledalo sa stanovita nekakve apsurdne povijesne odmazde, onda bi prije trebalo sruiti Dioklecijanovu palau u Splitu, jer je Dioklecijan strano progonio krane. Ili Pulsku arenu To je jedan bolan i tragian dogaaj, kulturalni zloin. Sada je vano promijeniti logiku. Umjesto da se ide logikom: nas Hrvata je u Mostaru vie, hajdemo mi sad njih u gradu drati za guu kao to oni dre nas u Federaciji trebalo bi obrnuti stvar pa rei hajdemo mi s njima nai rjeenje u Mostaru, shvatiti njihovu poziciji, strahove i bojazni, kao malobrojnije strane, pa onda neka se to primijeni i na razini Federacije.
sti koje dijeli veina drutva, oito je da e se sukob produbljivati. To je pokazao i zadnji sluaj s plakatom, gdje su se sve vjerske zajednice nale na jednoj strani. Nale su zajedniki jezik jer su napadnute vrijednosti koje su svima njima zajednike. Neto slino kao i kada ste Vi dali principijelnu podrku muslimanima nakon skandaloznog filma Nevinost muslimana. Apsolutno. Osjeam zgraanje, mogu rei i gaenje nad tim stanjem svijesti sekularnih fundamentalista i opsesijom da se vrijeaju tue svetinje. Ako tebi ve neto nije sveto i ako su tebi svaka rije, svaki crte, svaka slika misao jednako vrijedni ili nevrijedni otkud potreba da isto to namee ljudima kod kojih jo uvijek postoje svetinje. To vidim kao jedan in agresije, koji se oito tendenciozno politiki iskoristio. Na Zapadu su se provokacije prema muslimanima cikliki pojavljivale, kako bi izazvale njihove reakcije. I onda bi se pokazivalo zapadnoj publici: evo, vidite kakvi su to divljaci, pale zastave, ne znaju za alu i slino. da su njemakoj ministrici obrazovanja dokazali da je plagirala doktorat i da se otkrila golema afera s treom po veliini bankom u Italiji, najstarijom bankom na svijetu, Monte dei Paschi di Siena. Sjetimo se da je i proli njemaki predsjednik, gospodin Christian Wulff, odstupio radi zloupotrebe poloaja. Sve negativnosti koje se kod nas dogaaju, oito se dogaaju i u Europskoj uniji. Kako ete vi u Sisku ili u Slavonskom Brodu vjerovati da emo mi rijeiti neke nae ekoloke probleme kada vidite situaciju u Napulju, koji ivi srednjovjekovnu situaciju s tisuama tona smea, to se ciklino ponavlja. Europska unija je nastala kao jedan ekonomski okvir u kojeg su ulazile drave jer su prepoznavale svoj konkretan interes. Veliki problem cijele prie oko hrvatskog pristupa Europskoj uniji je to je ulazak u Europsku uniju nametan kao mit. Mit je sveta pria u koju se apriori vjeruje, po definiciji ne trai nikakav argument u mit se vjeruje kao takav. Nas se tako uljuljkivalo u mit o Europskoj uniji koja e rijeiti sve nae probleme, o nekakvim fondovima koje e drugi puniti, a mi emo se njima obilato koristiti i slino. Realnost je sasvim drugaija i ono to ja oekujem nakon ulaska u Europsku uniju je hladan tu i razoarenje. Mislim da je to, ipak, dobro. Naime, itava naa politika scena, itava dinamika nije se mogla realno i zdravo razvijati jer je sve bilo pokriveno koprenom tog mita ulaska u Europsku uniju koji nema alternativu i kome je sve podreeno. Mislim da e se tek nakon to se ue u Europsku uniju i vidi da od tog arobnog rjeenja nema nita hrvatsko drutvo moi suoiti samo sa sobom i svojim realnim problemima. I onda artikulirati pozicije i mogua rjeenja. Mladi ele otii iz Hrvatske, u EU vide obeanu zemlju i zaposlenje. Meutim, prema najnovijim informacijama najmanje dvije godine nema prijema radne snage iz Hrvatske u zemlje EU. Vrhunski strunjaci su i do sada pronalazili posao u Njemakoj, Velikoj Britaniji i drugim zemljama. Meutim, neka vjera da e obina radna snaga nai neke super plaene poslove u Europskoj uniji je jedan jeftin mit. Jer, pomislite samo na to kolika je stopa

Hrvatska, Europska unija i interesne sfere

Hrvatska je u izuzetno tekoj gospodarskoj situaciji: zbog privatizacijske pljake stoljea i loe ekonomske politike ostali smo bez privrede, u dunikom smo ropstvu, konstantan je pad BDP-a i ivotnog standarda, preko 370.000 nezaposlenih Kao na slamku i luku spasa gleda se na skoranji ulazak u EU. Je li to ba tako? Mogli bismo rei da je luka spasa kada ne bismo vidjeli to se dogaa u Grkoj, koja je odavno u Europskoj uniji, kakvo je stanje nezaposlenosti mladih u panjolskoj, Portugalu, Italiji... A to su stare lanice EU. Lijepo je bilo sanjati Europsku uniju kada je formalno poeo pristupni proces prije 10 godina, kada je to bio prostor blagostanja, funkcioniranja sistema, reda. Meutim, pokazalo se da je to bila samo fasada i da stvari ba nisu tako bajne. Nedavno sam pisao, spominjao jedan primjer ivi u zemlji bankarskih afera, lanih magisterija i sanja o Europskoj uniji, a onda u jednom danu vidim vijest

22

PREPORODOV JOURNAL 147

intervju
nezaposlenosti meu mladima u veini europskih zemalja, pogotovo na jugu. Ponavljam, u panjolskoj je stopa nezaposlenosti mladih preko 50%, tako da sumnjam da e nae ljude zapasti nekakvi bajni poslovi. Od toga nee biti nita. Okvirni proraun EU nudi nekakvu mrkvu od 11,7 milijardi eura istina ili utopija za naivne? To je samo teoretska mrkva. Nedavno sam napisao jedan tekst u Veernjem list na slinu temu, o cijeni koju je Hrvatska platila u Siriji. INA je u Siriji imala koncesije na velika naftna polja i nakon to je prije vie od godine dana EU uvela sankcije Siriji, Hrvatska je postupila po onoj poslovici: Vidjela aba da se konj potkiva, pa i ona digla nogu. Hrvatska se pridruila Europskoj uniji i uvela sankcije Siriji, na to je nita nije sililo. INA gubi sve te poslove. Bashar al-Assad je ostao i dalje na vlasti, evo ve godinu dana, i nita ne garantira, bilo da Assad ostane, bilo da pobijede pobunjenici, da e INA ikada vie vratiti svoje koncesije. A prema priznanju samog Radimira aia godinji profit INA-e je bio dvije milijarde kuna. Skoro pola INA-e je u hrvatskom dravnom vlasnitvu, znai skoro milijarda kuna je izgubljena na godinjoj razini samo stupidnom odlukom da se podri politika Europske unije prema Siriji mada jo nismo u Europskoj uniji. Ako tome dodamo novac koji oito gubimo pristankom na slovensku bilateralnu ucjenu, dolazimo do toga da je samo na te dvije stavke, kojima plaa ulazak u Europsku uniju, Hrvatska izgubila vie nego to moe dobiti iz EU-fondova u prvih nekoliko godina. To je ista raunica. Ja inae mislim da ljudi i narodi trebaju postupati racionalno. Kada vi ulazite u neki klub trebate vidjeti koliko kota ulaznica i to se dobiva za nju. ista matematika, a to kod nas nitko nije radio. Dijelite li miljenje da je nakon ratova 90-ih godina prolog stoljea biva SFR Jugoslavija podijeljena u nekoliko interesnih sfera? Znaajni su njemaki, austrijski, talijanski, turski, ruski i ameriki vojno-politiko-ekonomski utjecaji i interesi. Proganja me jedna misao. Kada pogledam sadanje stanje na podruju bive Jugoslavije ono me nevjerojatno podsjea na stanje izmeu Berlinskog kongresa 1878. i poetka Prvog svjetskog rata. Hrvatska i Slovenija su tada bile periferne male zemlje jednog europskog imperija. Tada se radilo o Austro-Ugarskom carstvu, a danas su to Europska unija i euroatlantske integracije. Bosna i Hercegovina je protektorat istog tog imperija danas imamo visokog predstavnika, OHR vrlo slino onome to smo imali pod Austro-Ugarskom. Srbija je, kao i tada u jednoj konfuznoj situaciji gdje ni sama ne zna to hoe i kolika je njena realna snaga i uloga. Da li je samo jedna od drava na tom podruju ili je neto vie i jae, te bi trebala dominirati. Situacija nevjerojatno podsjea na stanje s konca 19. i poetka 20. stoljea. I kada sad razmiljam, umjesto da se veu uz Prvi i Drugi svjetski rat, koji su bili svjetske prie koje su se prelomile preko naih podruja, ratovi iz 90-ih se prije mogu promatrati kao nastavak Balkanskih ratova. Sve je to u biti jedna borba na ostacima tih bivih imperija koju su dvije Jugoslavije samo privremeno bile zamrznule. Ovo ne iznosim kao vrstu tezu, nego kao jednu moguu priu gdje se pokazuje da su neke povijesne geostrateke strukture jako ilave i dugotrajne. srednje kole zavrio u drugoj dravi. Na svjedodbi prvog razreda Gimnazije pie Socijalistika Federativna Republika Jugoslavija, na diplomi skraenog drugog razreda pie Republika Bosna i Hercegovina Hrvatska zajednica Herceg Bosna, trei razred sam zavrio u Republici Hrvatskoj u Makarskoj, a etvrti u Republici Italiji u Trevisu. Mislim da smo svi mi trajno istraumatizirani. Prije nekoliko dana iitavao sam neke stvari vezane uz 1991. i 1992. godinu, poetak rata u BiH i Sarajevu. Otiao sam na You Tube i gledao nadrealne snimke iz travnja 1992. godine iz Sarajeva, gdje je vladala potpuna konfuzija. S jedne strane, ve imate barikade i snajperiste. S druge strane imate potpuno sluene ljude koji nose Titove slike, upadaju u Skuptinu i prizivaju intervenciju JNA, za koju je valjda svakoj budali bilo jasno na ijoj je strani. Nevjerojatan je taj kaos. Posebno je zanimljivo razdoblje od prvih izbora koncem 1990. do poetka rata jer su tu korijeni politikih sukoba koji su, naalost, prerastali u ratne. ini mi se da smo u Bosni i Hercegovini i dandanas na istom setu pitanja: kako pomiriti graansko i nacionalno, kako ouvati dravu Bosnu i Hercegovinu oni koji je ele ouvati i kako je urediti unutar tog okvira. Hrvatsko-muslimanski, odnosno hrvatsko-bonjaki sukob ima svoje politike uzroke koji su postojali i prije 1993. godine. Velika je tragedija to se nije moglo nai politiko rjeenje i to je eskaliralo ratom. BiH se nalazila u jednoj traginoj situaciji, to vidim iz ove dananje perspektive. Nakon 90-ih je njena sudbina je uvelike ovisila o sudbini Jugoslavije. To je ona situacija bez rjeenja, gdje je oito golema veina srpskog stanovnitva, a oni su jedan od tri konstitutivna naroda BiH, bila protiv odlaska iz Jugoslavije. S druge strane, potpuno je razumljivo stajalite hrvatskog i bonjakog politikog vodstva koje nije htjelo ostati u krnjoj Miloevievoj Jugoslaviji nakon odvajanja Slovenije i Hrvatske. To je bila bezizlazna situacija. Srbi se vole pozivati na referendum koji je odran bez Srba, Referendum o neovisnosti. Time legitimiraju svoje pravo na proglaenje Republike Srpske. U tom smislu bi se moglo rei: da, oni su, u takvoj situaciji preglasavanja, imali pravo na graanski neposluh. Mi moemo rei da Republika Srpska nije nastala na zloinu, ali se ona svakako proirila na zloinu. U situaciji gdje druga dva naroda donose referendumsku odluku bez vas, jedna je stvar da su Srbi na podruju gdje su bili veina proglasili graanski neposluh i politiki opstruirali rezultate referenduma. To bi se moglo razumjeti. Ali, sasvim je druga stvar gdje vi koristite vojnu prednost JNA, koju imate u svojim rukama i osvajate 70% teritorija BiH, radite stravino etniko ienje, zloine, u nekim dijelovima zemlje i genocid. U biti srpska politika u BiH jedina je bila jasna, oni ne ele dravu BiH izvan Jugoslavije i to je linija koja se moe slijediti od 1990. pa sve do danas. Naprosto, danas na politikoj sceni Republike Srpske nemate ni jedan relevantan politiki faktor koji bi pristao na ukidanje RS-a. S druge strane, hrvatska i bonjaka politika je oscilirala. Hrvati su kao najslabija strana u BiH pristali na sve mirovne sporazume, od Cutillierovog i Vance-Owenovog, pa kasnije sve do Washingtonskog i Daytonskog. Ali i hrvatska politika tu nije bila jasna. Znate da oko izlaska na referendum 1992. s hrvatske strane nije ba sve ilo glatko. Nisu nipoto eljeli ostati u Jugoslaviji, ali su isto tako bili svjesni da ne ele bilo kakvu Bosnu i Hercegovinu. To je slavno Livanjsko pitanje, gdje su nakon sastanka u Livnu, i nakon to su dobili odreene garancije od Izetbegovia o preustroju BiH u nacionalne kantone, hrvatski predstavnici pozvali narod da podri referendum. Tako da je malo fige u depu bilo na hrvatskoj strani, ali bogme bilo je i na bonjakoj. Muslimanima je takoer bila dramatina situacija raspadanja Jugoslavije, gdje se nije moglo ostati u krnjoj Jugoslaviji pod Miloeviem. Sigurno bi, u takvoj dravi, dugorono gubili identitet pod prisi-

Ratna i poratna situacija u BiH i Mostaru

Ove godine obiljeavamo ratnu obljetnicu 20 godina od poetka hrvatsko-bonjakog sukoba u BiH. Mostarac ste, gradsko dijete koje poznaje multikulturnu i multikofesionalnu prirodu svoga grada. Kako ste tih godina, kao tinejder, doivjeli ratna stradanja svojih sugraana, sukob na nacionalno-vjerskoj liniji? Bio sam drugi razred Gimnazije kada je poeo rat u Mostaru 1992. i taj razred nisam zavrio. Zanimljivo je da sam svaki razred

SIJEANJ 2013.

23

intervju
lom, a opet, s druge strane, odluka o odvajanju je znaila izravnu konfrontaciju sa srpskom stranom i JNA, koje su bile silno nadmone u tom trenutku. U toj situaciji treba imati razumijevanja kad se gleda s druge strane, i hrvatske, pa i srpske, za Izetbegovievo odstupanje i osciliranje od pristanka na asimetrinu Federaciju do odluke da se ide na referendum. U sadanjem stanju svi imaju malo fige u depu i svi kao da ekaju da e netko donijeti rjeenje izvana. Meutim, tragedija je i to se i poslije rata, od koga je prolo 18 godina, vidi jedno kontinuirano propadanje bosansko-hercegovakog drutva, ekonomije, kulture, gradova. Dogaa se srozavanje na svim razinama kao posljedica nerijeenog politikog okvira. To vidim kao neku osnovnu tetu injenice da se ne moe pronai ni osnovni konsenzus. Pogotovo na primjeru grada Mostara, gdje je to najoitije. ao mi je to politike snage u Mostaru nisu svjesne da se nacionalno pitanje ne rjeava na lokalnoj razini. Sada imamo jednu perverznu situaciju. Godinama je bonjaka strana blefirala da se zalae za jedinstven grad, ime je dobivala poene kod meunarodne zajednice, unato tome to je Istoni Mostar nakon rata ostao praktiki etniki ist. Hrvatska strana je stalno opstruirala ujedinjenje i bila za podjelu. Sada u situaciji kada su HDZ-ovi shvatili da je Hrvata vie u Mostaru, da je hrvatska komponenta vitalnija, jer joj gravitira Zapadna Hercegovina i Srednja Bosna, dok je Istoni Mostar pomalo ostao kao slijepo crijevo poeli zalagati za jedinstven grad. Naravno, blefiraju. Istovremeno, istona mostarska strana je sada za podjelu grada. Naalio sam se u jednom tekstu da su sada zapadni Mostarci prava raja, a istoni Mostarci su faisti, uloge su se obrnule. Ali ovo je jednako blef kao to je bio i onaj blef prije. Sada je vano promijeniti logiku. Umjesto da se ide logikom: nas Hrvata je u Mostaru vie, hajdemo mi sad njih u gradu drati za guu kao to oni dre nas u Federaciji trebalo bi obrnuti stvar pa rei hajdemo mi s njima nai rjeenje u Mostaru, shvatiti njihovu poziciji, strahove i bojazni, kao malobrojnije strane, pa onda neka se to primijeni i na razini Federacije. Nakon lokalnih izbora Mostar proivljava jo jednu politiku krizu: nije ustrojena gradska vlast. Produbljuju se meunacionalne tenzije. Nedavno je miniran spomenik vojnicima Armije BiH poginulim od 1992.-1995. Tko profitira u svemu tome, a tko gubi? Opet bih se vratio na prije spominjani Belfast. Ne mislim da su Mostarci neto bolji ili tolerantniji ljudi od drugih ljudi na svijetu. Ali kada vi uzmete kakav je rat bio u Mostaru, da je praktino dvije treine stanovnitva preseljeno, da imate situacije gdje su ljudi mijenjali stanove iz istonog u zapadni dio, i obrnuto, na par stotina metara zrane linije... Nakon svega toga to se dogaalo, u Mostaru u zadnjih 18 godina imate svega nekoliko teih incidenata koji su uvijek bili inducirani nekom irom politikom igrom i krizom. U tom smislu ja mogu rei da sam ponosan na svoje sugraane, jer Mostar nije Belfast. Ponavljam, u bogatom Belfastu koji je ve 40 godina u Europskoj uniji vi imate fizike zidove. U Mostaru ti zidovi ne postoje, oni koji ele biti po cijelom gradu, ii na drugu stranu druiti se, rade to bez problema. Oni koji se nee druiti, ne moraju, ivimo u demokraciji. Fizikih zidova nema, premda i dalje postoje izvjesni mentalni zidovi. Ali, uzevi u obzir sve okolnosti i sve to se dogaalo, koliko traje situacija administrativne nesreenosti, mislim da se Mostarci ak i dobro i tolerantno ponaaju. U studenom 2013. je i 20 godina od ruenja Starog mosta u Mostaru. Ruenje Vas je zateklo u izbjeglitvu u Italiji. to Vam je tada palo na pamet? To je civilizacijska katastrofa. Most nije imao vanu vojnu funkciju, jer se glavnina naoruanja za dio istonog Mostara koji se nalazi na zapadnoj obali Neretve, prevozila skelom na zaklonjenijem dijelu. Ruenje mosta je ogledalo jednog potpunog raspada sistema. Iracionalan idiotizam, dobro pokriven kamerama. Ako bi se gledalo sa stanovita nekakve apsurdne povijesne odmazde, onda bi prije trebalo sruiti Dioklecijanovu palau u Splitu, jer je Dioklecijan strano progonio krane. Ili Pulsku arenu To je jedan bolan i tragian dogaaj, kulturalni zloin. Mislim da ga treba promatrati samo simboliki, ne moe se sada iz njega neko naknadno svjetlo baciti na sva dogaanja. Dobro je da je obnova mosta raena zajedniki, da je tu sudjelovala i Hrvatska i Bosna i Hercegovina i Turska, koja je njegov izvorni graditelj. Ali, na alost, ne vidim da je zaljeenje te rane neto bitno pridonijelo poboljanju politikih odnosa u gradu.

Pitanje treeg entiteta u BiH

Kuda ide hrvatski narod u Bosni i Hercegovini? Prisutne su brojne frustracije i dileme. Razliita su gledita i interesi Hrvata ovisno u kojem se dijelu Bosne i Hercegovine nalaze. To vrijedi i za ostale, jer npr. na situaciju potpuno drugaije gleda Bonjak u Mostaru, onaj u Sarajevu ili povratnik u Podrinju. U trenutku prvih demokratskih izbora 1990., u situaciji raspadanja Jugoslavije, bilo je oito da se zaotreno ponovno vraa nacionalno pitanje u BiH. Ono za vrijeme komunizma nije rijeeno, nije harmonizirano, nego je na neki nain guranjem ispod tepiha na udan nain i poticano. Hrvati su se u tim trenutcima nali u najslabijoj poziciji: bili su brojano najmalobrojniji, ali i kadrovski deficitarni. Raene su neke analize politike elite Muslimana, Srba i Hrvata 90-ih godina. SDS su vodili mahom sveuilini profesori: Radovan Karadi, Biljana Plavi, Koljevi, Buha To su ljudi koji su bili dio drutvene elite. Isto tako se moe rei i za muslimansku, kasnije bonjaku stranu. Kod Hrvata je bilo drugaije. HDZ je na poetku vodio Davor Perinovi, koji ni sam nije znao tko je i to hoe. Nakon njega doao je jedan sportski novinar sa srednjom kolom, Stjepan Kljui. Poslije njega dolaze neki jo pogubljeniji Kada vidite koliko se ljudi izmijenilo na elu dominantne hrvatske stranke, i to vam dovoljno govori. Iz te slabosti Hrvati su pristajali na sve mirovne planove, od prvog do zadnjeg. Nekako su lavirali i tavorili, stalno izmeu, s jedne strane, gledanja na rjeenje ukupnog hrvatskog pitanja, to je bilo osamostaljenje i reintegracija teritorija Republike Hrvatske, a s druge strane, na svoju poziciju u BiH. Osjetio se problem nepostojanja autonomne hrvatske politike. Recimo, u Hoolbroekovoj knjizi o Daytonu tek nakon 200 stranica se prvi put spominje politiki predstavnik Hrvata u BiH. Hrvati iz BiH su dobrim dijelom bili nesuvereni u svojim odlukama, njihova politika elita je bila nedorasla. Neto malo politikog pluralizma pokrenulo se nakon 2000. godine, ali je onda grubo zaustavljeno platformakom politikom. Tu je simboliki jako vaan bio prvi izbor eljka Komia za hrvatskog lana Predsjednitva BiH. Podsjeam da su kod Srba jaali ili padali SDS i SNSD, kod Bonjaka su se smjenjivale razliite opcije na vlasti, meutim, kod Hrvata je cijelo vrijeme vladao HDZ, kod koga je kadrovski okotala loa struktura. Meutim, bilo je dolo do promjena, jer su oni izgubili vlast u upanijama koje su dobili Devedesetka i HSP u koaliciji. Nakon toga se HDZ donekle kadrovski popravio, pa su na sljedeim izborima vratili dio upanija. Znai, poelo je neko normalno politiko natjecanje i kristaliziranje kvalitete unutar hrvatskog politikog korpusa, to mislim da je bila dobra tendencija. Ali politikom nametanja politikih predstavnika od strane SDP-a, gdje im se kasnije naalost pridruila i SDA, taj je proces zaustavljen i dolo je ponovnog homogeniziranja oko HDZ-a, kao najvee stranke. Time su Hrvati dugorono izgubili u politikoj dinamici pluraliziranja vlastite politike scene i opcija u BiH. I zato sam vie puta ponovio da je platformakom politikom Lagumdija osigurao Draganu oviu pobjedu na trima sljedeim izborima. To je, naprosto, pri-

24

PREPORODOV JOURNAL 147

intervju

Ono to sam vidio kao strategiju meunarodne zajednice pritom nisam nikakav paranoik, jer to to govorim mogu konkretno argumentirati jeste da je politika meunarodne zajednice preutno ila u smjeru reduciranja politike sloenosti u BiH. Da se jednadba s tri nepoznanice svede na dvije, a to su srpska i bonjaka. Osnova stvar je potreba za vlastitim institucijama jer se pokazalo da su, nametnutim izmjenama Daytona, Hrvati politiki desubjektivizirani kao narod. Dovedeni su u situaciju da im drugi mogu u potpunosti izabrati politike predstavnike od Federalne vlade do lana Predsjednitva BiH. U toj je situaciji zahtjev za treim entitetom, koji je samo jedno od moguih u paleti rjeenja hrvatskog pitanja, prije svega zahtjev za institucijama koje mogu garantirati opstanak naroda u politikom smislu.
rodan proces homogeniziranja oko najjae vlastite stranke da ti drugi ne bi nametali predstavnike. A gurnuo je i politiki Hrvate, ve prvim izborom eljka Komia, u politiko naruje Miloradu Dodiku. Znai, osnovni uzrok zbliavanja Dragana ovia i Milorada Dodika je izbor eljka Komia za hrvatskog lana Predsjednitva BiH? Da, to moete vidjeti jednostavno kronoloki. Ono to sam vidio kao strategiju meunarodne zajednice pritom nisam nikakav paranoik, jer to to govorim mogu konkretno argumentirati jeste da je politika meunarodne zajednice preutno ila u smjeru reduciranja politike sloenosti u BiH. Da se jednadba s tri nepoznanice svede na dvije, a to su srpska i bonjaka. Dayton je drastino promijenjen nizom nametnutih odluka visokih predstavnika koje nisu prole parlamentarnu proceduru. Jedna od njih je odluka o suverenosti na cijelom prostoru BiH, ime Hrvati u RS-u nisu dobili nita, a izgubili su mehanizme kontrole u Federaciji. Onda imate tzv. Berijeve amandmane koji su omoguili da bonjake stranke popune tzv. svojim Hrvatima mjesta u Domu naroda. Tako imate apsurdnu situaciju da Kanton Gorade, u kojem ivi 100 Hrvata, bira jednog meu ovih 17 u Domu naroda, a upanija Posavska, u kojoj ivi 50.000 Hrvata, bira samo dvojicu. Onda odluka o Statutu grada Mostara koji predstavlja presedan u Bosni i Hercegovini: nema sline stvari niti u Sarajevu, Travniku, Konjicu, Bugojnu ili Banja Luci. Zatim sramotna Inzkova odluka, gdje ponitava odluku Sredinjeg izbornog povjerenstva iz Sarajeva i uvodi nove zakone matematike po kojima je pet treina od 17! To je sve jedan iznimno frustrirajui niz za Hrvate u Bosni i Hercegovini. Ako SDP pri prvoj kandidaturi eljka Komia nije jo znao to e se dogoditi, drugi put su svjesno ili na to da bonjakim glasovima nametnu svog kandidata za hrvatskog lana predsjednitva. To je jedno neuveno politiko nasilje. Rekao bih da to ide onkraj nacionalizma, da je to ovinizam da vi cijeli jedan narod smatrate idiotima koji ne znaju dobro izabrati, pa ete vi odrediti tko e biti njegovi politiki predstavnici. U tom trenutku su se Hrvati nali politiki pred zidom i njihovo pribliavanje Miloradu Dodiku u takvoj situaciji je potpuno razumljivo i legitimno. Tada je intenzivira pitanje tzv. treeg, hrvatskog entiteta. Da li je on stvarna potreba ili iluzija? Osnova stvar je potreba za vlastitim institucijama jer se pokazalo da su, nametnutim izmjenama Daytona, Hrvati politiki desubjektivizirani kao narod. Dovedeni su u situaciju da im drugi mogu u potpunosti izabrati politike predstavnike od Federalne vlade do lana Predsjednitva BiH. U toj je situaciji zahtjev za treim entitetom, koji je samo jedno od moguih u paleti rjeenja hrvatskog pitanja, prije svega zahtjev za institucijama koje mogu garantirati opstanak naroda u politikom smislu. Znai, naroda kao politikog faktora koji e zajedno s predstavnicima druga dva odluivati o Bosni i Hercegovini. A koliko je on realan, vrijeme e pokazati. Mislim da bi trenutno zdrav korak bio, uz svu ovu priu o potrebi rekonstrukcije Federacije kao preskupe, s previe Kantona i slino, ako se iskreno eli nai neko rjeenje i dati garancija Hrvatima, da se to moe postii nekom vrstom reforme Federacije u dvije ili vie teritorijalno diskontinuiranih upanija ili Kantona. Taj teritorijalni diskontinuitet bi bio garancija da se tu nee raditi ni o kakvom separatizmu u budunosti, gdje bi se omoguilo da svako iz tih teritorija izabire politike predstavnike. Tu vidim realnije rjeenje hrvatskog pitanja koji bi bili u interesu stabilnosti i bolje odrivosti BiH. Ali ne mislim da je ova amerika inicijativa krenula u dobrom smjeru. O reformi treba pregovarati s legitimnim politikim predstavnicima, a ne s nekim prividom civilnog drutva kojeg oni sami financiraju. S obzirom na politiko saveznitvo Dodik ovi, da li to znai da Hrvati pristaju na velikosrpski projekt i, na taj nain, odustaju od dijelova BiH gdje su nekada ivjeli? Npr. Bosanska posavina, regija Prijedora i Banja Luke Mi trenutno govorimo o problemu Hrvata da ne mogu izabrati svoga lana Predsjednitva i da ne mogu sudjelovati u formiranju federalne vlasti. Ja bih apsolutno podrao i uloio energiju u bilo kakav suvisao i provodiv koncept ili projekt koji bi doveo do povrat-

SIJEANJ 2013.

25

intervju
ka prognanih ljudi u Republiku Srpsku i do toga da Hrvati postanu jai faktor u RS-u. Ali ja u tom smislu ne vidim nikakva suvisla rjeenja, nego se na neki nain ta pria o Bosanskoj posavini koristi za cinino politiko ucjenjivanje Hrvata u Federaciji. Kao da e pomoi Posavljacima to to Hrvati nemaju politika prava u Federaciji. to bi mogao pokazati sljedei Popis stanovnitva u BiH? Vie od nekih ukupnih brojki koje e pokazati koliko je kojeg naroda, znaajniji je podatak koji e, naalost, pokazati posljedice etnikog ienja koliko se stanovnitvo homogeniziralo u odreenim dijelovima teritorija. Ja se pitam zato su bonjake politike stranke do sada opstruirale popis? Dva su mogua odgovora. S jedne strane, da bi se odrala iluzija o multietnikom karakteru teritorija koji su ostali pod Armijom BiH, a to se po nekim drugim pokazateljima moe rei da nije tako. Naalost, npr. u Sarajevu. Sarajevo danas vie nije multietnika sredina koja ja bila i zato nisu krive dananje Sarajlije, a pogotovo nisu kriva djeca koja su se raala poslije rata. I to njima ne treba nabijati na nos, kao ni nekim drugima neke druge stvari. Dakle, vjerojatno je jedan od razloga opstrukcije popisa bilo zadravanje iluzije o multietnikom karakteru veinskih bonjakih prostora. S druge strane, postoje nekakve kalkulacije i pekulacije da je postotak Srba u BiH puno vei nego to se misli. Nemojmo zaboraviti da su imali na poetku rata 70% teritorija osvojenog i etniki oienog. Jako je puno Bonjaka i Hrvata protjerano u tree zemlje. Nakon saimanja srpskog teritorija sa 70% na 49%, dobar dio ljudi s preputenog teritorija je ostao na teritoriju RS-a. Isto tako, i dio ljudi koji su bjeali iz Hrvatske iz tzv. Srpske krajine ostao u RS-u. Kada se sve to uzme u obzir, postoje neke pekulacije da je moda i to bio jedan od razloga zato je bonjaka strana odgaala popis. Jer bi se pokazalo da je udio Srba vei nego to se misli. Oekujem da e popis pokazati koliko su teke posljedice rata, koliko je BiH izgubila stanovnitva, koliko je izgubila mladog stanovnitva i koliko se stanovnitvo nacionalno promijenilo na odreenim dijelovima teritorija. tucija nema ni ekonomskog razvoja. Zato me srce boli kada vidim koliki je dolje potencijal i prirodni i ljudski, a ne moe se nai nekakav odrivi okvir u kojem bi se taj potencijal mogao u punini realizirati. to se tie usporedbe s Hrvatskom Hrvatska je neusporedivo razvijenija, ali, s druge strane, u situaciji klopke zaduivanja nekad je bolje biti malo manje razvijen, pa manje zglajzati na kraju. Isto kao i nesreenost. to je recimo u cijeloj ovoj rasprodaji spasilo Dalmaciju? Nesreen katastar! Da je bio sreen katastar, veina mladih bi bila rasprodala djedovinu. Ovako je teko jer su vlasniki odnosi zamreni. U BiH se tavori nekako na dnu, ali to je jedna stabilna situacija toliko je loe da malo ljudi moe podii kredit, a time apsurdno i otii debelo ispod nule. Tako da nije svako zlo za zlo. iroj javnosti postali ste poznati po inicijativi za postavljanje spomenika legendarnom Bruce Leeu u Mostaru. Koja je bila tadanja poruka? Poruka je bila da se upozori ljude. Tada smo imali jednu politiku situaciju u kojoj smo imali tri sukobljene strane koje nisu iznalazile politiki okvir. Njima je to nesreeno stanje oito odgovaralo. Istovremeno se u situaciji takve politike blokade dogaalo se jedno ope srozavanje na svim razinama, pa tako i srozavanje javnog prostora u Mostaru. Htjeli smo u javni prostor ubaciti neto to e biti lijepo, kvalitetno, pozitivno i to e svi ljudi osjeati kao svoje. To je bio Bruce Lee. Naalost, vrlo brzo je postao meta vandalizma. Kada iz ove perspektive vidim to se dogaalo s nekim drugim spomenicima, mislim da je povod moda bio materijalno koristoljublje, da su ga htjeli pretopiti i preprodati u staro eljezo. On se nalazio u jako zaputenom gradskom parku, koji je u meuvremenu krasno obnovljen. To je jedan od rijetkih prostora u gradu gdje iz oba dijela grada ljudi dovode djecu da se igraju na zelenilu. Meutim, Bruce Lee jo nije vraen, ali o tome treba pitati gradske vlasti. To je bio prvi spomenik Bruce Leeu u svijetu. 2005. godine. Nama je bilo vano da se spomenik napravi uz sve dozvole, potpuno legalno, jer smo i time slali poruku gradu u kojem je veina stvari poslije rata napravljena nelegalno. Mi smo inzistirali da bude legalno, ekali smo preko dvije godine na sve dozvole. U meuvremenu smo dobili informaciju da se i u Hong Kongu podie spomenik Bruce Leeu. Uspjeli u toj utrci podii spomenik dan prije njih. Bilo je veliko otvaranje, doao je i kineski veleposlanik. Snimljen je jedan izvrstan dokumentarac. Sarajlija koji ivi u New Yorku, zove se Ozren Milhari, napravio je dokumentarac o Bruce Leeu koji je bio prikazivan na festivalima u Los Angelesu i New Yorku. Upravo tada sam iao u Ameriku i imao, ranije spominjanu prigodu druiti se s bonjakom zajednicom u New Yorku i uvjeriti se da oni mogu uspjeti i u najjaoj konkurenciji. Za kraj, poruka zagrebakog Mostarca itateljima Preporodovog Journala. Bio sam iznenaen kvalitetom i opsegom Preporodovog Jorunala. Ja se stalno alim u javnosti kako su se mediji srozali, kako su novine samo utilo i crna kronika, kao da su pisane za kretene. A onda vidim iznimno kvalitetnu novinu jedne manjinske zajednice. Pa onda tako neto malo i utjei ovjeka, jer pitam se koliko je jo takvih stvari u nekim niama koje ne vidim. Stvari koje se i dalje kvalitetno rade. Mogu jo samo dodati kako smo svi, bez obzira pripadali veinskom narodu ili nekoj od manjinskih zajednica, danas u Hrvatskoj u istom amcu, dijelimo iste probleme, iste bojazni u ovoj krizi koja ve predugo traje. No bilo je i teih vremena pa se izguralo. Pogotovo mi koji smo porijeklom iz Bosne i Hercegovine, koji smo navikli na nevolje i koji nikada nismo bili razmaeni. I ova kriza e jednom morati doi kraju. Evo, za kraj jedan vic: Imala majka dva sina: jedan bio pametan, a drugi ostao u Mostaru. q

Bosansko-hercegovaka snalaljivost i Bruce Lee

BiH je u slinoj ekonomskoj situaciji kao i Hrvatska, dakle looj. Ima li kakvih realnih mogunosti za pozitivan pomak? Naravno da ima. Da je to neka neplodna pustinja i da tamo ive neki retardirani ljudi, mi bi rekli neka im je tako kako je, i sva ova pria ne bi imala smisla. To je, prije svega, kvalitetan komad zemlje u Europi s relativno velikim prirodnim bogatstvima i resursima, koji je, u odnosu na prirodne pogodnosti, vrlo rijetko naseljen. A vi usporedite biva Jugoslavija i Italija su bile su teritorijalno priblino jednake povrine, a u Italiji ste imali skoro tri puta vie stanovnitva. Uz ogromnu talijansku migraciju koja je odlazila u SAD, Junu Ameriku i ostale europske zemlje, praktino sve do sredine 20. stoljea dok se Italija nije razvila. Sada zamislite koliki su zbog ratova bili nai demografski gubici i kako nikada potencijal ovoga prostora nije mogao biti iskoriten. Znai, s jedne strane ono to budi nadu u BiH je malo ljudi na velikom teritoriju koji ima vrlo raznovrsne resurse. S druge strane, to je potencijal tih ljudi. Ja sam imao priliku u New Yorku druiti se s tamonjim Bonjacima, mladim ljudima koji su u najkonkurentnijem gradu u svijetu uglavnom vrlo uspjeni. I sad mene netko treba uvjeriti da su u Bosni i Hercegovini to neki ogranieni ljudi koji ne smiju dobiti svoju dravu jer e to postati Palestina ili teroristika baza. Pa, kako onda Bonjo moe uspjeti u New Yorku ili kako moe Hercegovac uspjeti gdje god ode, a dolje je stanje jadno kakvo ve jest? Problem je naa nesretna povijest i injenica da nikada nismo imali jedan stabilan okvir u kojem bi se razvile stabilne i jake institucije. Pogledajte samo koliko je drava i reima mijenjano tijekom jednog ljudskog ivota, a bez stabilnih insti-

26

PREPORODOV JOURNAL 147

bosanski barometar

ZAHTJEV ZA PROMJENAMA U VLADI, ALI I U FEDERACIJI BiH

Vlada (jo) nije pala

Kriza Vlade Federacije BiH nastavljena je i u 2013. godini, a cilj je bio izbaciti SDA, HSP i NSRzB te umjesto njih dovesti HDZ i HDZ 1990. SDP koji je i pokrenuo priu o promjeni svojih koalicionih partnera sada se ve naao u situaciji kada mu vrijeme ne ide na ruku, jer bi se ve u listopadu idue godine trebali odrati novi opi izbori u BiH, a svoju (i volju HDZ-ova) ne uspijeva nametnuti. No stvari su se krajem sijenja ubrzale, tako da se moglo oekivati da e se konano rijeiti i ovaj veliki problem. Na sjednici Vlade FBiH odranoj u Mostaru 24. sijenja premijer Nermin Niki (SDP) zatraio je da se u dnevni red uvrsti i izjanjavanje Vlade o zahtjevu za njenu smjenu, to je podnijela veina zastupnika i izaslanika iz oba doma entitetskog Parlamenta (pri tom se misli na SDP i HDZ-ove). Meutim, da bi se ova toka i nala na dnevnom redu to mora podrati veina lanova Vlade, a oporbeni blok u Vladi predvoen ministrima iz SDA osigurao je veinu glasova kojima e blokirati uvrtavanje ove toke u dnevni red. Ministri iz oporbenih stranaka nastojali su dobiti na vremenu i odgoditi planirano zasjedanje oba parlamentarna doma i glasanje o smjeni Vlade. Inzistirali su na stavu da Parlament ne moe glasati o smjeni prije isteka jednomjesenog roka za izjanjavanje Vlade. Iako je jasno da stav Vlade ne utjee na izglasavanje smjene, ministri iz SDA, Boljitka i HSP-a nastoje odgoditi glasovanje u Parlamentu do isteka zakonskog roka, a to je 8. ili 9. veljae. S druge strane, parlamentarna je veina planirala krajem sijenja, odmah nakon sjednice Vlade ukoliko se ona izjasni o smjeni, odrati sjednice Zastupnikog i Doma naroda, na kojima bi se izglasalo nepovjerenje Vladi. Uspije li opstrukcija na sjednici, neizvjesno je hoe li se zasjedanja odrati u predvienim terminima. No, i njima je bilo jasno da SDA i njeni koalicioni partneri za sada u rukama imaju efikasan mehanizam kojim to mogu sprijeiti. Potpredsjednik HDZ-a i ef kluba zastupnika ove stranke u Zastupnikom domu Parlamenta, Marinko avara, kae kako e se parlamentarna veina ponaati sukladno ustavnim, zakonskim i poslovnikim odredbama. Za oekivati je da oni koji nisu dio parlamentarne veine, ukljuujui i jedan broj ministara, uine sve kako bi opstruirali rekonstrukciju vlasti. Sada je jasno i zbog ega je Radivojevi vraen u Vladu, kae avara. Naime, Desnica Radivojevi se kao lan SDA prole godine u lipnju priklonio SDP-u ime je doveo u pitanje opstanak sadanje Vlade, no ini se da su na njega utjecali sada neki drugi faktori. Radivojevi je dan prije sjednice Vlade imao i sastanak s dunosnicima SAD-a i EUSR-a, na kojima je nastavljen dijalog o rekonstrukciji vlasti u Federaciji. avara kae kako su s amerike i europske strane ponovljeni stavovi o neprihvatljivim uvjetovanjima iznijeti u zajednikoj izjavi Patricka Moona i Petera Sorensena. Trakavica s Federalnom vladom nastavila se i dalje, a u slijedeem emo broju toj temi posvetiti vie panje s obzirom na razvoj dogaaja.

Premijer Nermin Niki bio smanjivanje broja kantona, s tim da su neki ukazivali da bi to moglo dovesti do formiranja treeg hrvatskog entiteta. Amerikanci su pak rekli da nisu spremni ii u tom smjeru, ali da su otvoreni za ideje o to funkcionalnijoj Federaciji. Tako je i Pravni institut BiH iznio svoj prijedlog Federacije bez kantona, ali s redistribucijom nadlenosti i novca za funkcioniranje. Na javnoj su se raspravi u Sarajevu okupili predstavnici vlasti i politikog ivota, pravosua, politikih stranaka, akademske i meunarodne zajednice. Od predstavnika stranaka nije se ulo puno komentara, no bilo ih je: Da li se unutranja organizacija jednog dijela drave moe vriti bez teritorijalne reorganizacije cijele BiH?, pitao je prisutne efik Daferovi iz SDA. Po njegovom miljenju, to je kljuno pitanje, upozorio je. U vezi s predloenim okrupnjivanjem kantona, a time i smanjenjem njihovog broja, problematizirao je pitanje nacionalne mjeovitosti odreenih sredina i zakljuio da bi moda najbolje rjeenje bilo Federacija bez kantona, s odgovarajuom redistribucijom nadlenosti i novca za funkcioniranje. Usprkos tome Daferovi je odao priznanje predlagaima izloene reforme, radnoj grupi pravnika multietninog sastava, jer smatra da je pokazala hrabrost iznoenjem u javnosti njenog miljenja o ovim, pa i osjetljivim pitanjima i jo priloila mapu teritorijalnog preustroja Federacije. Tomo Vidovi iz Socijaldemokratske partije BiH slae se u principu da broj kantona u Federaciji treba smanjiti, mada ostavlja diskutabilnim pitanje na koliko, ali ne odobrava i poveanje broja delegata u Domu naroda Federacije. Smatra da, naprotiv, treba smanjiti broj poslanika i delegata, to bi po njemu bio vaan korak ka racionalizaciji i efikasnijoj javnoj upravi. Vano je i putem razgranienja sadanjih podijeljenih nadlenosti izmeu Federacije i kantona, definirati neto iri obim nadlenosti Federacije. U principu je vano imati struno utemeljenu javnu upravu u funkciji graana te proaktivno djelovati da bi Bosna i Hercegovina kredibilno aplicirala za evropsko lanstvo, zakljuio je Vidovi. Veso Vegar iz HDZ-a 1990 nije komentirao tokom skupa ve je, na molbu novinara, naknadno kazao da se ne slae s izloenim prijedlogom teritorijalnog ustroja Federacije i doveo u pitanje proklamirani cilj u ovom prijedlogu racionalizaciju i smanjenje trokova.

Racionalniji entitet
Druga zanimljiva tema bila je o prijedlogu promjena Ustava, ali ne BiH, nego u Federaciji BiH. Naime, Amerika Ambasada u BiH je jo u ljeto prole godine pokrenula tu inicijativu, a glavni smjer je

SIJEANJ 2013.

27

bosanski barometar

Uvoenje Ustavnog suda

Vie od drugih uesnika, predloenu ustavnu reformu komentirali su predstavnici pravosua, predsjednica i potpredsjednica Ustavnog suda Federacije Kata Senjak i Aleksandra Martinovi. Slau se to su predlagai predvidjeli uvoenje nove glave sudska vlast u federalni ustav te posebnog poglavlja Ustavni sud budui da on nije u kategoriji redovnih sudova, kako je rekla Senjak. Martinovi smatra da i advokaturu treba dotai kao samostalnu branu. Nju iznenauje, kazala je, prijedlog da suce Ustavnog suda razrjeava Parlament. Proces izbora sudaca treba odrediti rokom a Visokom sudskom i tuilakom vijeu omoguiti da imenuje suca uz suglasnost samog suda. Martinovi je takoer za proirenje ovlasti Ustavnog suda FBiH, kao i za preciznije ureenje zajednikih odgovornosti Federacije i kantona, izjavila je, uz napomenu da se gro predmeta u Ustavnom sudu odnosi upravo na takve sporove. Ovaj prijedlog za reformu Ustava FBiH nastao je na osnovu njene analize vaeeg ustava u okviru istraivakog projekta Nove ideje bolja Federacija BiH. Rezultati njenog rada objedinjeni su u prezentiranom dokumentu pod nazivom Ustavna reforma Federacije BiH, koji osim obrazloenja, sadri mapu kantona i predloeni novi ustav FBiH. Uz isticanje da je osnovi cilj projekta bolja funkcionalnost, ekonominost FBiH i smanjenje trokova, prvi zakljuak radne grupe je da Federaciju treba reorganizirati okrupnjivanjem kantona u skladu s demografskim, ekonomskim, geografskim i multietnikim kriterijima. Okrupnjavanje bi rezultiralo i smanjenjem ukupnog broja kantona s deset na est, predlae radna grupa. Kao novina je predloeno ravnopravno uee na visokim izvrnim funkcijama vlasti predstavnika ostalih naroda, koji se u ovom prijedlogu ne spominju vie pod tim nazivom ve iskljuivo kao nacionalno neopredijeljeni i nacionalne manjine, dok je vitalni nacionalni interes zamijenjen vitalnim interesom kao primjerenijim terminom po miljenju predlagaa ove reforme. Broj delegata Doma naroda treba poveati sa sadanjih 58 na 68, tako to bi broj delegata iz reda nacionalnih manjina i nacionalno neopredijeljenih (u vaeem ustavu ostalih) ubudue iznosio 17 umjesto 7, to je u vaeem ustavu propisani broj lanova svakog od triju klubova konstitutivnih naroda. Uz to je za nacionalne manjine i nacionalno neopredijeljene predvieno i uee u izboru predsjednika te potpredsjednika FBiH, kao i uee u usvajanju amandmana na Ustav FBiH. U domenu sudske vlasti, osim uvoenja posebne glave pod tim nazivom, predloeno je i novo poglavlje Ustavni sud, kao i poglavlje o budetu pravosudnih institucija, odnosno odredba da se one finansiraju iz federalnog budeta. Meu brojnim drugim izmjenama Ustava, predloena je i preraspodjela nadlenosti izmeu Federacije BiH i kantona na nain da se pretpostavka nadlenosti utvrdi u korist Federacije, uz taksativno navoenje iskljuivo kantonalnih nadlenosti, odnosno zajednikih izmeu tih dviju instanci. Zdravstvo i obrazovanje treba da budu dodijeljene federalnom nivou jer je praksa pokazala da svi graani FBiH nemaju isti pristup kvalitetnom zdravstvu, navode predlagai. Naglaavaju i da se nadlenost u oblasti lokalne samouprave otvorila tokom njihovog rada na ovoj ustavnoj reformi kao jedno od vanih pitanja, a treba ga rijeiti, predlau, iskljuivo na nivou Federacije, i to na nain da osim opeg ustavnog normiranja, nadlenost bude ureena jednim zakonom o lokalnoj samoupravi na federalnom nivou.

efik Daferovi redefinicija teritorijalizacije na etnikom principu bila loa polazna osnova. Amerika inicijativa za ustavnu rekonstrukciju Federacije BiH kako bi se ovaj bh. entitet uinio ekonomski racionalnijim i uinkovitijim u smislu politikog odluivanja nije novost. Ranije ju je predlagala njemaka politiarka Doris Pack, no njena ideja o smanjenju broja federalnih kantona nije naila na odobravanje u bh-politikim krugovima. Mnogi bonjaki, ali i pojedini hrvatski politiari, tvrdili su kako treba izbjegavati parcijalna rjeenja i da ustavnom rekonstrukcijom treba obuhvatiti cijelu BiH. Pojedini analitiari su ovakve protuargumente protumaili kao tenju vladajue elite u FBiH da zadri postojee stanje, a time i svoja uporita u brojnim ministarskim foteljama i glomaznoj administraciji. Direktor Meunarodnog instituta za bliskoistone i balkanske studije, Zijad Beirovi, podsjea da je sa priom o rekonstrukciji FBiH aktualizirano i pitanje treeg entiteta. Amerika inicijativa o preustroju FBiH moe biti Damaklov ma. Postoji realna opasnost da se Europska unija stavi u funkciju Dragana ovia i njegove politike grupacije iji bi interesi mogli biti stvaranje treeg entiteta, kae Beirovi. On je za ustavnu rekonstrukciju BiH, za to kod srpskih stranaka nema razumijevanja. Lider Partije demokratskog progresa, Mladen Ivani, vjeruje da je pogreno odbijati rekonstrukciju FBiH iz straha da zbog toga nee biti rekonstrukcije BiH. Mislim da najveu korist od pojednostavljenja FBiH mogu imati, prije svega, graani tog entiteta, politiki subjekti, a onda i BiH u cjelini, kae Ivani. Politiki analitiar Adis Arapovi istie da bi bilo loe ako se amerika inicijativa shvati kao redefinicija teritorijalizacije, te da bi kljuni razlozi za rekonstrukciju trebali biti racionalizacija, uinkovitija javna uprava i potivanje ljudskih prava. FBiH je, definitivno, skuplji i nefunkcionalniji dio BiH u smislu politikog odluivanja, a u njoj se, kao i u RS-u, kre ljudska prava, istie Arapovi. Kae da se ustavnoj rekonstrukciji FBiH protive i oni politiki subjekti koji bi na razini drave proveli reforme koje prevazilaze okvire presude Sejdi i Finci. Takoer, upozorava da je FBiH oznaena kao mjesto gdje se naruavaju kolektivna politika prava. Jedan od konstitutivnih naroda nema jednaku politiku poziciju, pa su reforme nune i u tom smislu, tvrdi Arapovi. Hoe li e s manjim brojem kantona FBiH biti racionalnija? Arapovi podsjea da se u mnogo jeftinijoj RS loije ivi nego u FBiH. Prosjene plae u RS-u manje su od prosjenih plaa u FBiH, penzije takoer, tako da koliina administracije ne mora nuno utjecati na kvalitetu ivota. Sve se svodi na izostanak politike volje za uspostavom uinkovitog, racionalnog i solidarnog politikog i socijalnog sustava, kako u FBiH, tako i RS-u, odnosno BiH, zakljuuje Arapovi. q Edis FELI

Politiari uvaju fotelje

U BiH su podijeljena miljenja o inicijativi za rekonstrukciju FBiH. Analitiari smatraju da ima razloga za preustroj entiteta, ali da bi

28

PREPORODOV JOURNAL 147

bosanski barometar

MEUNARODNA ZAJEDNICA U BOSNI I HERCEGOVINI

Izmeu uspjeha i poraza

Bosna i Hercegovina je nakon sticanja nezavisnosti i procesa tranzicije u liberalno-demokratski sistem postala idealno tlo za djelovanje raznoraznih stranih aktera i globalnih sila, to se okvirno moe nazvati meunarodnom zajednicom, a sve u cilju demonstracije politike moi i diplomatskog utjecaja. Nesumnjivo da su u odreenim momentima pojedini akteri meunarodne zajednice djelovali i konstruktivno i korisno pravei znaajne korake kako bi se stabilizirala politika situacija i sveukupni drutveni ambijent u zemlji. Meutim, generalno posmatrano, uloga i utjecaj meunarodne zajednice u ratu, a posebno u postratnoj Bosni i Hercegovini su bili vrlo konfuzni, nejasni i vrlo esto destruktivni i kontraproduktivni. U tom kontekstu, u jednoj svojoj izjavi poznati ameriki profesor i jedan od najistaknutijih intelektualaca dananjice Noam Chomsky kazao je da je meunarodna zajednica izgubila svaki kredibilitet i ugled u kriznim podrujima, kakvo je svojevremeno bila i sama BiH. Stoga, moe se slobodno kazati da je meunarodna zajednica u BiH, u najveem djelu, pogreke pravila u kreiranju institucionalnog okvira i ustavnih rjeenja koja su neprirodna i oprena historijskom i kulturolokom kontekstu BiH i previe se uplitala u unutranju politiku scenu suzavajui manevarski prostor domaih politikih snaga, ija odgovornost je tako postala znatno marginalizirana i ograniena. Francuski teoretiar Raymond Aron u svom djelu Mir i rat meu narodima navodi da meunarodna zajednica za njega ne predstavlja neki pravi koncept (Aron, 2001), ali ne porie njezino postojanje, istiui da ona predstavlja cjelinu koja obuhvaa meudravni sustav, svjetsku ekonomiju (ili svjetsko trite ili svjetski gospodarski sustav), transnacionalne i nadnacionalne fenomene (Aron, 2001). U tom kontekstu, vrlo je bitno odgovoriti na pitanje koji su najvei propusti meunarodne zajednice u postratnoj BiH kako bi se time pokuali identifikovati modusi ta njihovo otklanjanje.

Pariz, 14.12.1995. potpisivanje Daytonskog mirovnog sporazuma (Mirovni sporazum za BiH parafiran je 21.11.1995. u Daytonu, SAD) ovakva BiH nikad nee poloiti ispit zvan prikljuenje Europskoj uniji osim ako se ne raspadne. Tako su svi graani BiH zarobljenici destruktivnog ustavnog okvira olienog u Daytonskom sporazumu koji su kreirali meunarodni zvaninici koji oigledno nisu dobro poznavali historijski i nacionalni kontekst zemlje. Takoer, kao to tvrdi Lejla Turalo, ta nespremnost meunarodne zajednice da uvai neizvjesnost beskonfliktne budunosti BiH zarobljene daytonskim ureenjem, koje favorizira neprijateljstvo i dekonstrukciju drave, pokazuje da meunarodna zajednica u BiH i dalje pati od nedostatka politike strategije za institucionalno jaanja drave.

Daytonski sporazum: podjela BiH na dva entiteta

Naprimjer, jedan od najveih institucionalnih i ustavnih propusta koje je napravila meunarodna zajednica u Bosni i Hercegovini je dizajniranje i nametanje Daytonskog mirovnog sporazuma kojim je 1995. godine prekinut rat u BiH, ali koji je u znaajnoj mjeri cementirao etno-nacionalnu podjelu zemlje, u dugoronoj perspektivi, ili bar do odreene revizije postojeeg ustavnog okvira. Naime, meunarodna zajednica je na neki nain domaim politikim elitama nametnula Daytonski sporazum kojim je zemlja fragmentirana na jedan neprirodan i vjetaki nain koji je u direktnoj koliziji sa historijskim, kulturnim i sociolokim kontekstom BiH i njenog multikuluturnog drutva. Podjelom zemlje na dva entiteta unitena je ideja o multinacionalnoj i multikonfesionalnoj BiH jer je itavo geografsko, ali i psiholoko podruje zemlje podijeljeno na dvije paradravice u kojima vladaju po jedna dominirajua nacija, u Federaciji BiH su to Bonjaci a u Republici Srpskoj Srbi. Isto tako, podjela na entitete koji imaju jake i vrlo iroke nadlenosti otvoren je put njihovoj secesiji u doglednoj budunosti to konstantno stvara duboke tenzije i zadrava stanje status quo u itavoj zemlji. Kao to izjavljuje Ugo Vlaisavljevi nije li mogue da su unutarnje antidravne snage u BiH uvjerene da

Neuspio proces povratka izbjeglica: etniki iste teritorije

Sljedea velika greka koju je napravila meunarodna zajednica u BiH je nedovoljan povratak izbjeglica u svoje predratna domove, iako je u okviru Daytonskog sporazuma dogovorena i ova stavka u cilju jaanja unutranje integracije zemlje i nacionalne kohezije meu etnikim grupama. Naime, zamiljeno je da bi se procesom povratka svih naroda u svoje predratne domove osnaio multukulturalni ambijent i meuetniki dijalog i intenzivira lojalnost prema jednoj dravi. Meutim, 18 godina nakon rata sada je vie nego evidentno da proces povratka u oba entiteta u BiH nije uspio te da je to dodatno doprinijelo stvaranju etniki istih teritorija.

SIJEANJ 2013.

29

bosanski barometar
Meunarodna zajednica je morala posvetiti veu panju ovom pitanju jer je bila vie nego svjesna da domae politike snage ovo kritino i nadasve politiko pitanje nee moi, a vjerovatno i ne ele, same rijeiti. Kao to tvrdi profesor demografije na Filozofskom fakultetu u Istonom Sarajevu dr. Stevo Paali, u BiH je zavrena etniko-teritorijalna homogenizacija, zapoeta u toku rata. Vie od 99% izbjeglih i raseljenih dobilo je svoje kue i stanove, bez kojih su ostali u ratnim godinama. Ogromna veina je svoju imovinu prodala ili zamijenila i naselila se u onom dijelu BiH u kojem je njihov narod veinski. Hercegovini ne postoji normativni konsenzus oko granica politike zajednice (alaja, 2009). Samo ako se u Srbiji desi jedan snaan politiki preokret i zavladaju stvarne demokratske struje vrlo je mogue da e i bosanski Srbi, kao to su prethodno uinili bosanski Hrvati, okrenuti prema BiH kao jedinoj dravi. Stoga, ve sada je jasno koliku je greku napravila meunarodna zajednica koja je ostavila mogunost narodima u BiH da grade specijalne odnose sa susjednim dravama. Meutim, postavlja se logino pitanje: zato Bonjacima nije ostavljena slina mogunost da grade specijalne i posebne odnose sa odreenim zemljama, kao to su to recimo, Turska, Saudijska Arabija, itd.

Mogunost sklapanja specijalnih odnosa sa Srbijom i Hrvatskom

Meunarodna zajednica je pogrijeila kada je ostavila mogunost sklapanja specijalnih odnosa izmeu entiteta u Bosni i Hercegovini sa susjednim zemljama jer je na taj nain osnaila i ideju o secesiji entiteta od dravnog vrha. Naprimjer, bosanski Hrvati i bosanski Srbi u susjednim dravama, Hrvatskoj odnosno Srbiji, pronali su utoite i maticu u politikom, drutvenom, ekonomskom, pa i obrazovnom smislu. Nakon slabljenja Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) na sceni u Hrvatskoj, ta zemlja se znatno distancirala od mijeanja i direktnog uplitanja u unutranja pitanja u BiH koja se tiu i samih bosanskih Hrvata. Meutim, specijalni odnosi RS-a sa Srbijom predstavljaju veliku prepreku jaanju i stabilizaciji BiH kao stvarne nezavisne i suverene drave i dodatno slabe lojalnost i potivanje bosanskih Srba prema dravi Bosni i Hercegovini. To potvruju i istraivanja socijalnog kapitala u Bosni i Hercegovini prema kojim oko 70%o ispitanika ima malo ili nikakvo povjerenje u kljune dravne institucije, a 55% sugerira da u Bosni i

Brza demokratizacija BiH

Isto tako, katastrofalna greka koju ne napravila meunarodna zajednica odmah po potpisivanju Daytonskog mirovnog sporazuma i okonanja rata je brza demokratizacija zemlje. Tanije, meunarodna zajednica koja je u tim postratnim momentima sve konce drala u svojim rukama omoguila je odravanje slobodnih i demokratskih izbora kao da se radi o bilo kakvoj drugoj zemlji sa dugogodinjom demokratskom tradicijom i isprofiliranom politikom kulturom graana. Meunarodna zajednica je prema miljenju Carri Manning smatrala da e izborna politika omoguiti artikulaciju irokog spektra politikih identiteta, ideologija i interesa koji e nadvladati etniku polarizaciju (Manning: 2004). Kao rezultat, na prvim poslijeratnim izborima 1996. godine mahom su pobjedu odnijele nacionalne/nacionalistike politike partije triju nacionalnih zajednica u BiH. Kod Bonjaka pobijedila je Stranka demokratske akcije (SDA), kod Hrvata Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), a kod Srba Srpska demokratska stranka (SDS). Zanimljivo je da su iste ove partije odnijele ubjedljivu pobjedu i na prvim demokratskim izborima prije poetka same agresije na BiH. Stoga moe se zakljuiti kako je proces bahate demokratizacije, koji je pokrenula meunarodna zajednica u postratnoj BiH, bio vrlo jalovo isplaniran te je proizveo kontraefekat i donio tiraniju nacionalnih stranaka. Takoer, evidentno je da je meunarodna zajednica takvim korakom samo doprinijela legitimiziranju politike scene koju dominantno ine etnonacionalne politike partije. Tako, u jednom veoma preciznom tekstu, politiki teoretiar Asim Mujki zauzima jasan liberalno demokratski stav kako bi ukazao na ono to povezuje pitanje lokalnog vlasnitva sa onim to on naziva etnopolitikom u BiH. U svome radu Mujki izjavljuje: Zajednicu karakteriziranu politikim prvenstvom etnikih grupa nad pojedincem, koje je primijenjeno kroz demokratsko samozakonodavstvo i zajednicu karakteriziranu politikim prvenstvom prava etnike skupine na samoodreenje nad pravom na samoodreenje graanina, gdje je lanstvo graanina u politikoj zajednici odreeno njezinom ili njegovom pripadnou etnikoj zajednici; takvu zajednicu nazivam etnopolis. Politiki narativ i praksu namijenjenu opravdavanju ovakve etniki zasnovane socijalne konstrukcije nazivam etnopolitikom. Umjesto brze demokratizacije, meunarodna zajednica je morala uvesti odreenu vrstu postepene demokratizacije koja bi s vremenom evaluirala u mnogo demokratiniju politiku scenu od postojee.

BiH protektorat meunarodne zajednice

Meunarodna zajednica je u veini sluajeva u postratnoj BiH intervenirala u svim unutranjim pitanjima te tako minimizirala prostor za djelovanje i kreativnost domaih politikih snaga. Drugim ri-

Daytonski mirovni sporazum

30

PREPORODOV JOURNAL 147

bosanski barometar

Visoki predstavnici u BiH: Paddy Ashdown, Miroslav Lajak i Valentin Inzko jeima kazano, meunarodna zajednica je preopirnim mijeanjem i estim intervencijama, koje su nekada sigurno bile i neizbjene, ugrozila demokratsko sazrijevanje domaih politiara. Domaim politiarima trebalo je ostaviti slobodan javni prostor unutar kojeg bi postizali kompromise i zajednika rjeenja. U prvim poslijeratnim godinama vjerovatno bi bilo teko postizati odgovarajua rjeenja i moduse koji bi zadovoljili sve graane BiH, ali bi takav metod sigurno dao eljene rezultate. Naime, na taj bi nain domai politiari, koji danas sigurno imaju nedostatak demokratske tradicije, u praksi uili da je demokratija ustvari postizanje kompromisa i traenje rjeenja putem dijaloga i snage argumenata. Meutim, meunarodna zajednica je dopustila sebi, namjerno ili ne, da intervenie u svim poljima domae politike, te tako i danas 18 godina nakon rata, imamo domae politiare u BiH koji oekuju da meunarodna zajednica izvri pritisak i nametne odreena politika rjeenja. Moda takvi domai politiari nisu veliki krivci zbog nedostatka demokratske kulture jer ih je meunarodna zajednica nauila da je uvijek prisutna na javnoj sceni i da e djelovati kada zatreba. To zasigurno nije demokratska metoda i ne doprinosi demokratizaciji zemlje i drutva nego vie autokratski nain upravljanja, te su iz tog razloga mnogi teoretiari zakljuili da je BiH ustvari protektorat meunarodne zajednice. na osnovama koje je omoguila i sama meunarodna zajednica. Zamislite da se nacistima nakon Drugog svjetskog rata pokualo omoguiti da dokazuju kako su i Jevreji bili napadai i ubice, a ne samo Hitlerova vojska!? Meunarodna zajednica je u sluaju stava prema ratu u BiH pokazala dvostruke standarde i pomogla Srbiji da izbjegne status napadaa i agresora na BiH.

Meunarodna zajednica u BiH: vie pogreaka nego uspjeha

Kao zakljuak, neminovni su uloga i utjecaj meunarodne zajednica u svim postkonfliktnim drutvima, pa samim tim i u BiH. Takoer, meunarodna zajednica je na nekim poljima odigrala dravotvornu i konstruktivnu ulogu kojom je znaajno stabilizirala i demokratizirala dravu i drutvo u BiH. Meutim, kada se sve uzme u obzir, meunarodna zajednica je u BiH napravila vie pogreaka nego uspjeha, to je evidentno iz dananjih rezultata na politikoj i drutvenoj sceni u zemlji. Kao rezultat, politiki i javni prostor su utemeljeni na etnonacionalnom principu podijeljenosti i iskljuivosti. Drutvo je polarizirano po etnonacionalnoj matrici do te mjere da djeca iz jednog entiteta vjeruju da su djeca drugih nacionalnosti u drugom entitetu njihovi najvei neprijatelji i pored injenice da su roeni poslije rata i da jo uvijek nemaju izgraene politike i ideoloke stavove. Moda je najvea greka meunarodne zajednice u BiH njen doprinos institucionalnoj polarizaciji i podjeli zemlje na dvije kvazidrave koje su utemeljene na ustavnim okvirima koji vie vode ka secesiji i dezintegraciji drave nego njenom jaanju i internoj integraciji. Tanije, kao to tvrdi urak, ukoliko meunarodna zajednica nastavi tretirati daytonsku Bosnu i Hercegovinu kao realnu, normalnu i faktinu dravu (...) prije nego to to ona jeste, (meunarodna zajednica op.a.) zaustavlja njen dravotvorni razvoj i prijei ulazak u Evropsku uniju kao zajednicu zbiljskih drava. Meunarodna zajednica, na elu sa Hakim tribunalom, svojom je istinom i pravdom i izjednaavanjem zloinca i rtve promijenila i sakrila karakter rata u BiH te time nanijela historijsku tetu Bonjacima kao najveoj rtvi rata poetkom 1990-ih. I na kraju, prof. Sead Turalo vjeruje da bi samo priznanje neuspjenosti daytonske Bosne i Hercegovine od strane njezinog kreatora, meunarodne zajednice, moglo otvoriti put ka izgradnji politike zajednice koja bi posjedovala ono to sadanji virtuelni entitet (daytonska Bosna) ne posjeduje, a to su vertikalni i horizontalni legitimitet. Moda javnost u BiH mnogo oekuju od same meunarodne zajednice! Ali to je zato jer je meunarodna zajednica tako ambiciozno i hrabro krenula u projekat zvani Daytonska BiH, koji joj danas predstavlja veliki izazov i test njenom kredibilitetu i moi!? q Bedrudin BRLJAVAC

Nedovoljna pravda: relativizacija zloina

I zadnje ali ne i manje bitno, meunarodna zajednica nije demonstrirala dovoljnu dozu pravde u vezi sa kanjavanjem zloina poinjenih na prostorima BiH. Tanije, meunarodna zajednica je upala u zamku srbijanske propagande i pokuala da relativizacijom zloina pokua rijeiti meuetnike tenzije i antagonizme, vjerujui da time doprinosi istini i pravdi. Prisjetimo se samo kako je Haki tribunal prihvatio jednim dijelom zahtjev Radovana Karadia da ga se oslobodi optubi prema svim takama optunice. Tako je ovaj sud odluio da ga oslobodi po jednoj toki optunice, i to po onoj u kojoj ga se tereti za genocid nad stanovnitvom Bosne i Hercegovine i Hrvatske izvan Srebrenice. Takoer, malo starija odluka Meunarodnog suda pravde (ICJ) oslobodila je Srbiju direktne odgovornosti za genocid u BiH, iako ju je proglasila krivom za nesprjeavanje genocida u Srebrenici u kojoj je srpska vojska masakrirala najmanje 8.000 ljudi bonjake nacionalnosti. Samim inom relativizacije zloina, ne samo da se nanosi teta najveim rtvama rata u BiH, a to su sigurno Bonjaci, nego se nanosi nenadoknadiva teta ideji suivota i pomirenja meu narodima BiH. Naravno da je bilo pojedinanih zloina na svim stranama u BiH, ali moralo se sudski postupcima dokazati i zauvijek ubiljeiti u historijske udbenike da su Srbi poinili najvee zloine i genocid nad Bonjacima, to bi dalo jasno sliku rata u BiH. Danas mnogi u RS-u vjeruju da su Srbi bili meta napada do strane Bonjaka i da su bili rtva, a ne napada. Takvu percepciju grade u znaajnoj mjeri i

SIJEANJ 2013.

31

iz svijeta

SIRIJA, IRAN I LIBIJA ANALIZA STANJA

Bliskoistona spirala sukoba

SIRIJA: Eskalacija ratnog sukoba
Za i protiv Assada
6. sijenja 2013. sirijski predsjednik Bashar al-Assad odrao je govor u kojem je iznio plan za okonanje sukoba u zemlji. Istaknuo je kako najprije mora prestati podrka iz inozemstva Al-Qaidinim teroristikim skupinama. Rjeenje podrazumijeva novi Ustav, Vladu i nacionalno pomirenje. Predsjednik Assad je rekao kako njegova Vlada nikada nije odbila bilo kakvo politiko rjeenje sukoba, ali kako nee pregovarati s teroristima i kako je ovo jedino rjeenje koje moe dovesti do okonanja sirijske krize. Za politiko rjeenje je nuno da meunarodne i regionalne sile prestanu davati svoju potporu naoruanim skupinama. U tom bi sluaju nae sigurnosne snage vrlo brzo slomile njihov otpor. Osim toga, nuno je uspostaviti dijalog sa svima koji rade u interesu Sirije i oformiti tijelo koje e raditi na uspostavi primirja, na izradi novog Ustava, koji bi trebao biti potvren na referendumu. Ta povelja bi trebala biti temelj za uspostavljanje nove vlast u Siriji. Uvijek smo spremni na dijalog, ali ne s onima koji su prodali nau zemlju strancima, rekao je sirijski predsjednik. Zavrni korak e biti proces nacionalnog pomirenja, ukljuujui i amnestiju za sve pritvorene od izbijanja sukoba. Na samom poetku, neki su htjeli izreirati lanu revoluciju, ali sirijski narod se pobunio protiv njih. Potom su je htjeli nametnuti novcem, medijima i orujem. Kada su im se te namjere izjalovile, skinuli su masku s 'tihe revolucije' i uzeli oruje koje su potajice koristili i krenuli u otvoreni napad, okupirajui gradove. Islamska fundamentalistika skupina Takfir wal-Hijrau u pozadini je djelovala atentatima i inila masovna ubojstva, a na prvu crtu su slali naoruane bande. Veina pobunjenikih skupina je blisko povezana s Al-Qaidom. Washington, koji podrava opoziciju, i sam je veinu pobunjenikih grupa prozvao teroristima direktno povezanim s mreom osnovanom od samog Osama bin Ladena. Mi smo u ratu u punom smislu te rijei. Odupiremo se snanoj vanjskoj prijetnji, koja je mnogo opasnija od tradicionalnog rata, jer oni nas ne napadaju direktno, ve su nas same upleli u svoj projekt i okrenuli nas jedne protiv drugih U regiji postoje dvije zemlje koje ele podijeliti Siriju, ostale je ele oslabiti. Neki su tu da bi pljakali, a ima i onih koji zarauju na oruju trgujui s kriminalcima. Tu su i oni koji pobunjenike podravaju trenirajui ih i obuavajui za borbu... Sirija e usprkos svima ostati suverena i slobodna, kao to je uvijek bila, zemlja koja nikada nee prihvatiti neiji patronat. No, meunarodna zajednica nije samo zapad, tu su i Rusija i Kina, a i mnoge druge zemlje koje se nee sloiti s uplitanjem u nae unutarnje probleme, kao ni s destabilizacijom cijele regije, naglasio je Assad. Zapad i Sirijska nacionalna koalicija su odmah osudili predsjednika Assada zbog njegovih rijei. Britanski ministar vanjskih poslova, William Hauge je opisao Assadov govor kao licemjeran i pun praznih obeanja, koja nee zavarati nikoga. Iz Europske unije i sirijskih oporbenih skupina stigli su pozivi na odstupanje s dunosti predsjednika. Lakhdar Brahimi, specijalni izaslanik UN-a i Arapske lige za Siriju, i dalje inzistira na prijelaznoj vladi i nikada se nije izjasnio o eventualnoj buduoj ulozi predsjednika Assada, niti o njegovoj ostavci.

Sirijski predsjednik Bashar al-Assad U izjavi danoj 21. sijenja Ali Akbar Velayati, visoki iranski dunosnik i savjetnik ajatolaha Ali Hamenija, usprotivio se pokuajima ruenja Bashara al-Assada, te istaknuo kako je njegova sudbina crvena linija za Iran. Glavni razlog naeg fokusa po pitanju sirijske situacije je sprijeiti pad linije otpora prema Izraelu. Ukoliko bi sirijski predsjednik Bashar al-Assad pao, tada bi dolo do prekidanja linije otpora prema Izraelu, rekao je Velayati. Takoer je jasno naglasio kako potpora Assadu iz Teherana ne znai da Iran nee potivati volju sirijskog naroda kada je rije o biranju voe. Mi vjerujemo kako su Siriji potrebne reforme koje zahtijeva sirijski narod, ali do njih se moe doi bez nasilja i bez oslanjanja na potporu SADa. Pojedine reakcionarne zemlje kao to je Katar, opskrbljuju teroriste u Siriji s orujem i sve s ciljem kako bi sruili Assada. Regrutiraju militante iz Somalije i Afganistana koji vre masakre, ovo je indikacija stranih zavjera. Nitko izvan Sirije nema pravo odluiti hoe li Assad otii ili ostati, zakljuio je Velayati. Na konferenciji za novinare 23. sijenja Sergej Lavrov, ruski ministar vanjskih poslova, izjavio je da se situacija u Siriji nee popraviti sve dok je opozicija opsjednuta idejom ruenja predsjednika Bashara al-Assada. Ponavljam, sve se zavrava s opsesijom opozicije u elji da srue Assada. Sve dok takav stav bude na snazi, nita dobrog nee se dogoditi. Borbe e se nastaviti i ljudi e dalje ginuti, rekao je Lavrov. Istaknuo je kako Rusiji nije bitno da li e Assad ostati ili otii, te da Rusija u ovome ne trai geopolitiki cilj, sugerirajui kako je to upravo ono na emu inzistira druga strana. Vanjski igrai upleteni u sirijsku krizu imaju drugaije prioritete od onih koje javno predstavljaju. Otvoreno razgovaramo s naim zapadnim partnerima. Oni se s nama verbalno slau, ak istiu kako su svjesni opasnosti kolapsa sirijske drave. Ali kada nastupaju javno govore stvari koje su sasvim drugaije od onih izreenih u privatnosti", rekao je Lavrov. Francuski dunosnici smatraju kako se situacija u Siriji ne razvija prema eljenom planu, a to je svrgavanje predsjednika Assada s vlasti. Tako je 26. sijenja francuski ministar vanjskih poslova Laurent Fabius izjavio: Stvari se ne odvijaju u eljenom pravcu. Rjeenje kojem smo se nadali, a pod time mislim na ruenje predsjednika Assada i dolazak opozicijskih snaga na vlast nije se dogodilo. 30. sijenja Ahmad Mouaz al-Khatib, ef prozapadne sirijske opozicije SNV, izjavio je kako je spreman krenuti s pregovorima sa

32

PREPORODOV JOURNAL 147

iz svijeta
sirijskim vlastima i Assadom. Njegovu izjavu odmah su estoko kritizirale opozicijske skupine koje i dalje inzistiraju na tome da pregovori nisu mogui sve dok Assad ne odstupi s dunosti. To je jo jedan pokazatelj velike razjedinjenosti meu sirijskom opozicijom, koja je irokog spektra od sekularnih liberala do ekstremista povezanih s Al-Qaidom, pri emu je gotovo nemogue ujediniti sve ove skupine. Meutim, u posljednje vrijeme sve vei broj opozicijskih skupina poinje prihvaati prijedlog koji je ve mjesecima na stolu poetak zajednikih pregovora i formiranje tranzicijske vlade. Jedine zemlje, osim Sirije, koje su otvoreno osudile izraelsku agresiju su Rusija, Kina i Iran, ostatak svijeta je utio, iako se radilo o oitom krenju Povelje UN-a. injenica je da Sirija nije na bilo koji nain izazvala ovaj napad niti je napala Izrael. S druge strane, poznato je da je iz izraelske perspektive najbolja Sirija nestabilna Sirija. U izjavi glasnogovornika Arapske lige, istaknuto je kako je izraelski napad bio izrazito krenje suvereniteta Sirije. utnja meunarodne zajednice o izraelskom bombardiranju potie na novu agresiju, s pogoranjem politike i sigurnosne situacije u Siriji, rekao je Nabil al-Arabi, ef Arapske lige. William Hague, britanski ministar vanjskih poslova, u razgovoru za BBC izjavio je kako nee osuditi Izrael zbog napada na Siriju. Mislim da bi se trebali koncentrirati na glavnu krizu u Siriji, na milijune koji trebaju pomo, a ne kritizirati ovakve akcije, rekao je Hague i na taj nain zapravo poruio kako je izraelski in protiv Sirije opravdan. Osnovni problem sirijske krize nije Izrael, nego sirijski reim koji tlai vlastiti narod. Moramo nastaviti s pritiscima na reim i nastaviti s davanjem praktine potpore opoziciji koja zasluuje nau potporu, tvrdi Hague. Izrael nije slubeno priznao, i vjerojatno niti nee, da su napali sirijski teritorij. Meutim, Ehud Barak, izraelski ministar obrane na odlasku, ipak je dao implicitno priznanje: Ono to se dogodilo u Siriji prije nekoliko dana, to je dokaz da kada mi neto kaemo, onda to i uinimo. Rekli smo kako je na stav da se napredno naoruanje ne smije dostavljati u Libanon. Barak je istaknuo kako e Assad uskoro pasti i da e to biti veliki udarac Irancima i Hezbollahu. Prema obavjetajnim izvorima zapadnih dunosnika, Izrael je gaao vie od dva cilja u Siriji, a napad je izveden nakon zelenog svjetla od strane SAD-a. Isti izvori istiu kako su Amerikanci dali Izraelu doputenje i za dodatne napade u Siriji, pri emu se spominju arsenali oruja u okolici Aleppa.

Izraelski zrani napad na Siriju

Najnovija ratna zbivanja u Siriji pokazuju da su sukobi izmeu regularne Sirijske arapske vojske (SAA) i opozicijske Slobodne sirijske vojske (FSA) uli u novu fazu, koju karakterizira jae pokazivanje moi na bojitu, izravnije sukobljavanje zaraenih strana, vea razaranja i rtve (do sada oko 70.000 mrtvih). Nakon sastanak u Antalyi (Turska), odranog 9. prosinca 2012., postignuto je relativno jedinstvo i centralizirana zapovjedna struktura razliitih skupina koji ine pobunjeniku FSA. Jedan od glavnih ciljeva sastanka u Antalijy bio je ujedinjavanje razliitih oruanih skupina pod jednim zapovjednitvom, kako bi se u javnosti izolirao Al-Nusra front, koju su odnedavno SAD uvrstile na crnu listu teroristikih skupina zbog njezinih veza s Al-Qaidom. Meutim, trend zbivanja na bojitu pokazuje da je utjecaj AlNusra fronta u porastu u odnosu na ostale grupacije jer ima snanu organizaciju i visoku borbenu spremnost. Redovito su prisutni u gotovo svim sukobima izmeu naoruane opozicije i regularne SAA: od Aleppa do Idliba na sjeveru, od Hame i Homsa u sreditu Sirije, do istoka Sirije i predgraa Damaska na jugu. Kao rezultat toga, ne postoji diferencijacija izmeu Slobodne sirijske vojske (FSA) i Al-Nusra fronta u veini oruanih sukoba u zemlji.

IRAN: ivot pod sankcijama

Vojni i tehnoloki napredak
Proteklih godina Iran je postigao znaajan napredak u sektoru obrane i stekao neovisnost kad se radi o osnovnoj vojnoj opremi i sustavima. Poetkom sijenja 2013., posljednjeg dana pomorskih vjeba izmeu Hormukog tjesnaca i Indijskog oceana, predstavljen je najnoviji borbeni helikopter Toufan 2 (Oluja 2). Helikopter posjeduje modernu tehnologiju, ukljuujui sposobnost ciljanja uz veliku preciznost, a sadri najnovija domaa dostignua u elektronici, optici, laserima i sposobnostima naoruavanja. Usprkos sankcijama ostvaren je i znatan napredak u brodarskoj industriji: najavljeno je skoro porinue prvog prekooceanskog tankera domae proizvodnje. Osim toga, kao uvod u svemirske misije sa ljud-

Nakon izraelskog napada na bazu Jamrayu kod Damaska 30. sijenja 2013. sirijski rat dobio je novu dimenziju, kada su izraelski vojni zrakoplovi napali minimalno tri lokacije u Siriji: vojno-istraivaki centar Jamraya u blizini Damaska, prostor oko sirijskog grada Zabadani i konvoj na granici Sirije i Libanona. Prema obavjetajnim izvorima, Izraelci su zrane napade izvrili s ukupno 12 zrakoplova, koji su nisko letjeli preko sirijskog teritorija tako da ih radari nisu detektirali. Sirija na napad nije reagirala vojnim protunapadom ve iskljuivo diplomatski, putem albe UN-u. Ban Ki-moon, generalni sekretar UN-a, u odgovoru na sirijsku albu zbog izraelskog napada izrazio je, u svom stilu, veliku zabrinutost oko navodnog napada izraelskih snaga. U poruci se istie: Generalni tajnik poziva sve strane da se suzdre od tenzija i eskalacija te da se striktno pridravaju meunarodnog zakona, naroito po pitanju teritorijalnog integriteta i suvereniteta svih drava u regiji.

Veliki uspjeh iranskog svemirskog programa

SIJEANJ 2013.

33

iz svijeta
skom posadom Iran je uspjeno u orbitu poslao kapsulu s majmunom koja se uspjeno vratila na Zemlju. Majmun je u raketi poslan na visinu od 120 kilometara. Za datum svemirske misije izabran je dan roenja poslanika Muhammeda, a.s. Sredinom sijenja Hamid Fazeli, direktor iranske svemirske agencije, rekao je kako je slanje majmuna u svemir dio puno ire misije koja kao cilj ima slanje ovjeka u Svemir, a koja bi trebala otpoeti unutar slijedeih pet do osam godina. Benghaziju, ishoditu revolucije koja je svrgnula Moammara elGaddafija, kao vrlo zabrinjavajuu i dramatinu: Na upozorenje smo se odluili nakon to je postala dostupna serija informacija koje su ukazivale na moguu opasnost. Prethodni mjesec, 17. prosinca 2012., Libijska narodna skuptina proglasila je izvanredno stanje na jugu zemlje te naredila privremeno zatvaranje granica sa susjednim zemljama Alirom, Nigerom, adom i Sudanom. Skuptina je naredila zatvaranje granica za ljude i robu sve do daljnjega. Uredbom je reeno kako se pokrajine Ghadames, Ghat, Obari, Al-Shati, Sebha, Murzuq i Kufra smatraju zatvorenim vojnim zonama u kojima vrijede posebni izvanredni zakoni. lan skuptine Suad Gamur, koji predstavlja grad Sebhu, rekao je kako su mjere uvedene kao reakcija na povean broj ilegalnih imigranata, porast nasilja i trgovine drogom, kao i zbog prisutnosti naoruanih skupina koje ne odgovaraju nikome. Uredba odobrava ministru obrane da izabere vojnog upravitelja iji bi zadatak bio rjeavanje pitanja bjegunaca te uhienje i deportacija ilegalnih imigranata. Da stanje u Libiji postaje sve opasnije pokazuje i izvjetaj State Departmenta u kojem se upozoravaju ameriki graani da ne putuju u Libiju, a kao razlog se navodi kontinuirana nestabilnost i nasilje. Naroito se strogo upozorava da se ne putuje u Benghazi.

Iranske protusankcije
Na sankcije nametnute od strane drava lanica Europske unije Iran je odgovorio protusankcijama. Unato brojnim zahtjevima za prodajom plina i nafte koji dolaze iz zemalja EU-a Iran je odluio kako takve proizvode nee slati u te zemlje. Iranske protusankcije direktan su odgovor na neprijateljske mjere, izjavio je Alireza Nikzad Rahbar, glasnogovornik iranskog Ministarstva za naftu. Pritom nije precizirao iz kojih tono zemalja lanica EU dolaze takvi zahtjevi, no odluka je primjetno koincidirala s novim setom EU-restrikcija kojima se iranskim bankama brani bilo kakva interakcija sa europskim, osim u sluajevima humanitarnog karaktera. Iranska sredstva u Europskoj centralnoj banci takoer su zamrznuta, a brodogradilitima u EU zabranjeno je isporuivati tankere namijenjene Iranu. Nakon sedam mjeseci pada zbog sankcija, iranski izvoz nafte se oporavio. Prema najnovijim informacijama analitiara i izvora u industriji, iranski izvoz nafte u prosincu 2012. godine porastao je na najvie razine od poetka uvoenja EU sankcija. Poseban Reutersov izvjetaj istie kako je izvoz narastao na 1,4 milijuna barela po danu. Za uspjeno izbjegavanje sankcija najzasluniji su Kina i Juna Koreja koje su poveale narudbe, ali i ekspanzija iranske tankerske flote. Zbog ovih podataka, SAD uurbano pripremaju nove pakete sankcija kako bi se sprijeio rast iranskog izvoza. Toan rezultat dosadanjih sankcija nije jasan zbog male koliine informacija koje na tu temu izlaze iz Irana. Poznato je da je iranski izvoz nafte krajem 2011. iznosio je 2,2 milijuna po danu (trenutno 1,4 milijuna). Amerikanci pretpostavljaju kako je postupnim uvoenjem sankcija Iran izgubio prihode u visini od ak 40 milijardi dolara.

Ubojstvo Moammera el-Gaddafija: nove injenice

U sklopu predizborne kampanje Silvio Berlusconi, bivi talijanski premijer, sredinom sijenja 2013. uestvovao je u TV-emisiji u kojoj je, izmeu ostaloga, objanjavao talijansku ulogu u intervenciji u Libiji. Bivi premijer jedne od najutjecajnijih zemalja Europske unije okirao je talijansku i meunarodnu javnost svojim (iskrenim!) odgovorom.

LIBIJA: Izvanredno stanje na jugu Libije

Kontinuirana nestabilnost i nasilje
2. sijenja 2013. u glavnom gradu Tripoliju blokirana je zgrada Parlamenta. 300 demonstranata, pripadnika Visokog povjerenstva za sigurnost, tijela koje objedinjuje razliite naoruane skupine i milicije, okruili su zgradu borbenim oklopnim vozilima i fiziki nasrnuli na neke od zastupnika. Pobunili su se protiv odluke Ministarstva unutarnjih poslova da raspusti Visoko povjerenstvo, iji su pripadnici, a njih rasporedi u redovne policijske snage. 3. sijenja naoruani napadai su u Benghaziju, drugom po veliini libijskom gradu, oteli prvog ovjeka kazneno-istranog odijela glavnog istraitelja. U istom gradu, 12. sijenja, nepoznati napadai pucali su na vozilo u kojem se nalazio talijanski konzul Guido De Sanctis. Nitko nije stradao zahvaljujui neprobojnim staklima. 10-ak dana kasnije Italija je obustavila rad konzulata u Benghaziju. Ubrzo su i sve vee europske zemlje izdale priopenje kojim pozivaju svoje dravljane da napuste libijski grad Benghazi. Velika Britanija je otila najdalje navodei kako postoji neposredna opasnost za zapadnjake. Svjesni smo postojanja neposredne opasnosti za dravljane zapadnih zemalja u Benghaziju i pozivamo britanske dravljane, koji su unato upozorenjima odluili ostati, da odmah napuste Libiju, reeno je u britanskom priopenju. Njemaki ministar vanjskih poslova Guido Westerwelle opisao je situaciju u

Silvio Berlusconi, Nicolas Sarkozy i Moammer el-Gaddafi Berlusconi je rekao: U Libiji se nije dogodilo nikakvo proljee, nije bilo revolucije, ljudi u toj zemlji su voljeli Gaddafija. Moda i nije bilo slobode u onom smislu kako je zamiljamo u Europi, ali su u Libiji kruh i krov nad glavom bili besplatni. Odluku o vojnoj intervenciji je donijela francuska vlada. Francuzi su prikazali dogaaje u Benghaziju kao revoluciju kako bi imali opravdanje za intervenciju. Sarkozy je bio ljut na mene kada sam otiao u Tripoli u posjet Gaddafiju. Vidio je mnotvo plakata, dimenzija 30x15 metara na kojima smo Gaddafi i ja prikazani zajedno. Sarkozy je tada rekao svojim suradnicima kako smo mu Italija i ja oteli libijski plin i naftu. Sarkozy je izdao zapovijed francuskom ratnom zrakoplovstvu da se bombardira Libija, prije no to je donesena zajednika odluka u sjeditu NATO saveza. Benghazi su Francuzi takoer bombardirali na svoju ruku. Francuska vlada je prevarila meunarodnu zajednicu i iznudila dozvolu za agresiju na Libiju. q Pripremio: Ismet ISAKOVI

34

PREPORODOV JOURNAL 147

kultura

PRIA O SEVDALINKAMA: HERCEGOVAKA SEVDALINKA IZ STOCA

Poljem se vija Hajdar delija

Poljem se vija Hajdar delija, po polju ravnom na konju vranom. Gleda ga Ajka sa gradskih vrata. Hajdar delijo i perje tvoje, tvoje me perje po gradu penje. Ajko djevojko i kose tvoje, tvoje me kose po polju nose. Hercegovaku sevdalinku Poljem se vija Hajdar delija etnomuzikolozi smatraju jednom od najstarijih sevdalinki na naim prostorima. U Stocu je 1893. godine zabiljeio eki melograf i putopisac Ludvig Kuba. U Glasniku Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, 21/1909, strana 594, pjesma broj 781, objavljena je u Kubinom istraivanju pod naslovom Pjesme i napjevi iz Bosne i Hercegovine. Najbolji poznavatelj sevdalinki na ovdanjim prostorima, dr. Munib Maglajli, vezujui nastanak ove pjesme upravo za Stolac pie: Nastanak ove sevdalinke postaje posve jasan, kada se njena osnovna situacija, djevojka na gradu i delija u polju primjeni na Stolac, gdje je Kuba i zabiljeio. Poloaj Vidokog grada iznad Stoca, odakle su sve do tridesetih godina 19. stoljea stolovali Rizvanbegovii, potpuno odgovara poloaju grada sa ijih je vrata iz pjesme Ajka gledala svog dragog, kako se poljem na vranom konju vija. Pod perjem u ovoj sevdalinci, treba razumijevati perjanicu ili elenku, ukras koji se stavljao na kalpak (vrstu orijentalne kape) s prednje strane, a bio je napravljen od zlata ili sreba u obliku spojenih pera, u nekim sluajevima nakienim dragim kamenjem. Ludvig Kuba (1863.-1956.) veliki je dio svog istraivakog rada posvetio bosansko-hercegovakom sevdahu. Tajnovita, bajkovita, mistina zemlja Bosna, zaklonjena visokim planinama, umivena plahovitim smaragdno zelenim rijekama, jednostavno je od iskona opijala svojom ljepotom putnika namjernika. Nije udo to se u takvom unikatnom mikrokosmosu deavala muzika do tada nezabiljeena na prostorima Evrope. Ta stara dama Evropa je upravo zahvaljujui ve pomenutim umjetnikim neprevazienim veliinama, ula prvi put za sevdah i nije udo da su putopisci, poput Ludviga Kube, eljeli pokucati na vrata Bosne. Zabiljeio je Kuba tekstualno i notno veliki broj poznatih i manje poznatih melodija svih naroda koji ive na bosansko-hercegovakom prostoru, ali i irem regionu Balkana. Ludvig Kuba je prvi put doao u Bosnu i Hercegovinu 1893. godine, kada je i zabiljeio ovu sevdalinku. Tada je boravio etiri mjeseca, a sakupio 1.113 napjeva. Prije njega se takvim radom bavio Franjo Kuha iz Osijeka. Kuba je bio oduevljen bogatom skalom napjeva, od najprimitivnijeg tzv. ojkanja do istanane njene i raspjevane ljubavne pjesme, to se kao biser prosipa iz grla muslimanske djevojke. Za tako kratko vrijeme od etiri mjeseca uspio je Kuba da kao niko prije istrai i zabiljei varoko pjevanje muslimanskog stanovnitva tip ljubavne pjesme poznatije pod nazivom sevdalinka, pjesme koja se pjevala iza avlijskih kapija i pendera, pjesme koja odie starinom i tradicijom sa prekidanjem usred rijei i unoenjem suglasnika h. Ludvig Kuba je zapisao o sevdalinci: To je pjesma koja se izvodi na poseban nain poravno, ravno, ene ih pjevaju solistiki, a mu-

Ludvig Kuba karci esto uz tamburu, argiju ili samicu, a jedna melodija se moe pjevati na mnogo tekstova. Takav nain pjevanja je bio najomiljeniji. U porodicama mukarci pjevaju uz tamburu, djevojke pjevaju uz tepsiju, tj. uz pratnju velike metalne tacne koja zvei, a koja inae slui kao posuda za jelo ili kao stolna daska. Dodajem da nisam ove melodije, niti ikoji njen trag naao u susjednim zemljama: ni u Crnoj Gori, ni u Dalmaciji, ni u Hrvatskoj, ni u Istri, ni u Slavoniji, niti u Srbiji. Mogu je dakle mirne due proglasiti za isto bosansko-hercegovaki specijalitet. Stolac, varo pod planinom Hrgud kod rijeke Bregave, na vrlo lijepom mjestu; stanovnici su Turci i ristjani, koji odavde 1/2 sata imaju lijepu crkvu, zadubina Miloradovia; grad ili tvra stolaka proslavila se je godine 1831, kada se je u nju zatvorio Ali-aga, tadanji muselim stolaki, a sadanji paa, i odbranio od sile bosanske, koji su ga htjeli prisiliti da njima pristane protiv caru, al' ga uzeti ne mogae. Godine 1840. udari grom u barutanu, te ga sasvim razrui; al' godine 1844.-46., sadanji paa ga jo bolje sazida i utvrdi. Ovako je prije vie od jednog i po stoljea, Ivan Frano Juki opisivao Stolac i grad Vidoki iznad njega. Zapaanja su tana i odgovaraju historijskim previranjima. Grad je popravljen u nemirnim vremenima, da bi proiren i obnovljen obuhvatio najprostraniji odbrambeni sistem donje Hercegovine. Mnogi kada uju sevdalinku Poljem se vija Hajdar delija, na osnovu njene melodijske linije, neupueno je uvrste u narodnu crnogorsku pjesmu. Meutim, ovdje dolazimo do jedne nove spoznaje: melodijska linija na koju se oslanjaju mnoge narodne crnogorske pjesme, ustvari svoje korijenje vue iz Istone Hercegovine. Stari zapisi i svjedoenja ekog putopisca Ludviga Kube najvjerniji su dokazi za to. q Avdo HUSEINOVI

SIJEANJ 2013.

35

kultura

PROMOCIJA ANTOLOGIJE ZATO TONE VENECIJA ERVINA JAHIA U SARAJEVU

Medijski odjeci antologije

Nakon zagrebake promocije, knjiga Zato tone Venecija autora Ervina Jahia, u petak 11. sijenja 2013. predstavljena je i u Sarajevu, u organizaciji BZK Preporod Sarajevo i izdavaa, KDBH Preporod Zagreb. Odaziv sarajevskih poznavatelja i ljubitelja poezije bio je iznad svih oekivanja. Galerija Kamernoga teatra 55 bila je pretijesna za sve koje su doli izraziti potovanje antologiji bonjakoga pjesnitva od 1990. do naih dana. Intelektualna krema Sarajeva od prof. dr. Enesa Durakovia do akademika Enesa Karia, od prof. dr. Abdulaha arevia do akademika Esada Durakovia, od generala Armije BiH Jovana Divjaka do hafiza Sulejmana Bugarija, od prof. Rusmira Mahmutehajia do pjesnika Ivana Kordia, od Mile Stojia i Gradimira Gojera do pjesnikinja i pjesnika koji su itali svoje pjesme dola se nakloniti Jahievoj knjizi Zato tone Venecija. Gotovo tri sata 50-ak potovatelja poezije stajalo je izvan galerije, na vratima i hodnicima, te strpljivo slualo itanje pjesama 20ak pjesnika i nadahnute govore akademika Tonka Maroevia, dr. Murisa Bajramovia, dr. Mirsada Kunia, dr. Sanjina Kodria, mr. Senada Nania i prof. dr. Senadina Lavia. Meu ostalim, svoje pjesme su itali Bisera Alikadi, akademik Abdulah Sidran, Ferida Durakovi, Kemal Mahmutefendi, Fuad Kova, Zilhad Kljuanin, Amir Tali, Asmir Kujovi, Hadem Hajdarevi, Admiral Mahi, Senadin Musabegovi i brojni drugi, u antologiji novijeg bonjakog pjesnitva, zastupljeni autori. Koliko god to paradoksalno i jezivo zvualo, ako je ita dobro od rata profitirala je bosansko-hercegovaka umjetnost uope, profitirala je bonjaka knjievnost, kao jedna od njenih vanih sastavnica kulture. U tom stadiju ljudske destrukcije, kakav je rat, dogodilo se da su mladi bonjaki pjesnici progovorili na nain da je bosansko-hercegovaka tragedija dobila glasnost, dobila je globalni okvir, rekao je na sarajevskoj promociji Ervin Jahi, autor knjige koja predstavlja iznimno nakladniko ostvarenje KDBH Preporod i vaan nacionalni projekt za Hrvatsku i BiH.

Promocija antologije u Zagrebu...

Mediji i hvalospjevi
Vjerojatno niti jedna knjiga bonjakog autora u Hrvatskoj nije dobila toliko komplimenata, od novinara do strogih knjievnih kritiara. Barem ne zadnjih godina Vrijedno je citirati rijei zapisane u hrvatskim, ali i bosansko-hercegovakim tiskovinama zbog ovjeravanja pjesniko-izbornikog poduhvata. Pritom ostaje al to se u antologiji bonjakog pjesnitva unatrag zadnja dva desetljea nije nala pokoja pjesma i samoga autora, Ervina Jahia, mladog bonjakog intelektualca, vrsnog pjesnika i urednika iz Zagreba, ije ime, izgovorene rijei i pjesme imaju znatnu ljudsku i umjetniku teinu. U veini novinskih lanaka se navodi da je antologija Zato tone Venecija impresivno izdanje, iznad standarda domae izdavake produkcije, koje na oko 500 stranica donosi tekstove 76 pjesnika i pjesnikinja iz BiH, Hrvatske, Srbije, Makedonije Europe i svijeta. Izbor sadri est, sedam narataja bonjakog pjesnitva i barem toliko kola pjevanja, orijentacija, tendencija. On je i po duhu i po nakani transgeneracijsko i transpoetino pretraivanje

...i Sarajevu novije bonjake poezije. Nakanivi ovjeriti domete posljednjih 20 godina bosansko-hercegovakog pjesnitva, Jahieva knjiga poinje tamo gdje se zaklopila Antologija bonjake poezije XX vijeka profesora Enesa Durakovia, najprije objavljena 1990. godine pod edigom muslimanska, a potom 1996. terminoloki revidirana. Izborom pjesama Jahi kontekstualizira dominantne i rubne poetike identitete bonjake poezije u posljednja dva desetljea. Prvi vei lanak o Jahievoj antologiji objavio je rijeki Novi list, krajem kolovoza prole godine. Tekst novinara Davora Mandia pod naslovom Prvi raznogeneracijski pregled bonjake poezije u Hrvatskoj pun je pohvala za pjesniki odabir i dizajn knjige: Jo je jedan izniman izdavaki pothvat iziao iz radionice urednika Ervina Jahia, upornog i neumornog promotora pjesnike rijei Impresivna knjiga od 500-tinjak stranica / A pjesnika u antologiji ima 76, i zastupljeni su s po jednom do 14 pjesama. Nije to,

36

PREPORODOV JOURNAL 147

kultura
dakle, antologija koja se boji izrei i svoj sud o pjesniku, odnosno pjesnicima. / Valja spomenuti i sam predmet knjige, koji to i vie nego zasluuje. Dizajner, Boris Kuk, koji je zajedno s Jahiem radio (i radi) na vie projekata, od koji je dakako najpoznatiji cijenjeni asopis 'Poezija', suptilnim je rjeenjima podebljavao tonove i motive za knjigu, pa e paljiviji promatra moi 'proitati' i konture na naslovnici, uoiti 'plavu no' ponad crne zemlje, uivati u prijelomu koji tekstu daje da die, kao i listanju knjige na papiru daleko boljem od hrvatskog prosjeka. Prvi raznogeneracijski pregled bonjake poezije objavljen u Hrvatskoj, koji je pobrojao i katalogizirao est ili sedam generacija bonjakih pjesnika, dobio je tako potpuno primjeren oblik. Poetkom listopada 2012., prije promocija u Zagrebu i Sarajevu, opiran tekst pod nazivom Srodni po traumi objavljen je u sarajevskom Osloboenju, iz pera zagrebake dopisnice Jadranke Dizdar: Rije je o vanserijskom izdanju koje i prije slubene promocije producira iste emocije. / Osim ovog po opsegu impresivnog pristupa, to je ujedno i prva antologija koja istovremeno dokumentira kreativnost, poetiku i domete ak sedam razliitih generacija bonjakih pjesnika i pjesnikinja u posljednjih dvadeset godina. Takoer, ovo je prvi tako koncipiran pregled bonjake poezije dosad objavljen u Hrvatskoj. Na 500 stranica, uz detaljan predgovor oslikava se novija povijest umjetnosti bonjake poetske rijei koja je ve ula u povijest ili e to tek postati. / Za teoretiare to je rudnik zlata, izvor snage poticajan i za najkompleksnije istraivake imaginacije. Krajem 2012. godine sarajevsko Osloboenje je ponovo na itavoj stranici objavilo tekst o zagrebakoj promociji antologije novijeg bonjakog pjesnitva. lanak poinje hvalospjevnim rijeima izreenim na promociji, pri emu se registrira i autorov osjeaj izbornike pozicije i odgovornosti: Knjiga koja se ita s interesom jer vraa razloge za poeziju, vraa poeziju po sebi, osobena i reprezentativna, vana i obimna knjiga koja se zahvaljujui vjerodostojnosti pregleda moe nazvati antologijom. / No, ovaj prireiva u svoju antologiju nije uvrstio i vlastite pjesme, pa se i Jahieva samozatajnost registrira kao velika posebnost u vremenu u kojem ivimo. Zanimljivi su i Jahievi intervjui objavljeni u Slobodnoj Dalmaciji (Suvremena bonjaka poezija nosi antiratni peat), Veernjem listu (Biblija BiH poezije) i Slobodnoj Bosni (Pjesniki glasovi koji izdravaju test vremena) tijekom sijenja 2013. U njima poblie objanjava osobne motive i poetske kriterije pri izradi antologije novijeg bonjakog pjesnitva. Odluivi se da u rasponu do 14 pjesama predstavim autore, ne libei se, dakle, vrednovanja i hijerarhizacije, s predumiljajem sam igrao na prijepor i prijestup. U nju su, ustvari, prijepori upisani kao gradbeno naelo. Ako emo pravo, oni su i sociokulturni i poetiki U biti, rije je o antiratnoj poeziji. Nipoto svima, ali veini pjesnika bosanskohercegovakih devedesetih rat se useljuje u pjesme, ultimira njihov poetski govor. On je zapravo glavni estetski mea, on i diktira i naruuje pjevanje o novoj stvarnosti. Zajednika nit veine pjesnika u mojoj knjizi mogla bi biti 'srodnost po traumi'. U ponajboljim pjesmama iz tog kljua postavljena su, dojma sam, prva i zadnja pitanja knjievnosti, a 'bosansko-bonjakom vremenu' dan je univerzalni peat. (Slobodna Dalmacija) Rukovodio sam se potrebom da hrvatskoj javnosti ponudim to vjerodostojniju snimku bonjakog pjesnitva posljednjih 20ak godina, to ne potire ambiciju da u njoj i bosansko-bonjaka knjievna zajednica vidi solidno s mjerom i osjeajem, napravljen posao. Rije je o mekim kulturnim granicama dviju bliskih kultura, a s obzirom na to da su olabavile i administrativne, knjiga se moe kupiti i diljem BiH Jezik nije bio jedini kriterij. Premda pisano uglavnom na bosanskom jeziku, novije bonjako pjesnitvo ispisuje se i na srodnim junoslavenskim jezicima. Moja kriteriologija podrazumijevala je i presudniji kriterij od jezika ono to nazivamo pripadnou islamskom kulturno-povijesnom krugu. (Veernji list) Osnovni kriterij pri izboru bila je sugestivnost poetske 'imovine'. Trudio sam se da kandidiram one pjesnike glasove za koje smatram da mogu izdrati test vremena, a bilo mi je vano i da ne podilazi raznim klanovskim, navijakim i vrlo agilnim bosanskim, odnosno bonjakim knjievnim krugovima. itao sam i pratio cijelu tu produkciju, istina sa vremenskom distancom i nadam se da sam uspio uhvatiti odraz trenutka kada je rije o novijoj bonjakoj poeziji, nastaloj u proteklih dvadesetak godina Nisam elio da mi glavni kriterij bude jezik, jer ne piu svi bonjaki autori bosanskim jezikom, ali recimo da su ti sve pjesnici koji pripadaju islamskom kulturno-povijesnom krugu. Namjera mi je bila da pokaem bujnost, vitaliziram i identitet novije bonjake poezije, koja je dobila tu 'svjetskost' u najgorim i najturbulentnijim vremenima za BiH. (Slobodna Bosna) Nimalo uobiajenu strunu verifikaciju antologija bonjakog pjesnitva Zato tone Venecija dobila je sredinom veljae 2013., izlaskom novog broja hrvatskog knjievnog asopisa Knjievna republika. U njemu su ak tri teksta o Jahievoj knjizi! Malo kada, gotovo nikada, jedna knjiga unutar asopisnog formata dobije takvu valorizaciju. Prije je rije o supertekoj iznimci, nego o pravilu na hrvatskoj knjievnoj sceni. q Ismet ISAKOVI

Ervin Jahi (Rijeka, 1970.) je pjesnik, kritiar i urednik. Pie poeziju, kritiku, eseje i fenomenoloke tekstove. Napisao je pet knjiga pjesama: Oko andaluzijskoga psa (1994.), Biografija i auto (2001.), Knjiga materijala, vikend prirunik utopije tijela za mezimce s Predragom Todoroviem (2001.), Pustinje neona (2005.) i Kristali Afganistana (2007.). Autor je i tri kritiko-prireivake knjige: If We Crash into a Cloud, It Won't Hurt (Croatian Poetry 1989 2009 (2009.), U nebo i u niks (Antologija hrvatskog pjesnitva 1989. 2009.) (2009.) i Otvorena kua izbor i pogovor izabranim pjesmama Ivana Kordia (2012.). Pjesme su mu prevoene na engleski, njemaki, talijanski, francuski, ruski, turski, perzijski, bugarski, rumunjski, maarski i slovenski jezik. Uvrten je u vie pregleda, panorama i antologija suvremenog hrvatskog pjesnitva. Ureivao je asopise Kult i Rival. Glavni je urednik asopisa Poezija, suurednik Biblioteke Poezije i direktor festivala Stih u regiji Hrvatskog drutva pisaca. lan je Hrvatskog drutva pisaca i Hrvatskog PEN centra. ivi i radi u Zagrebu. q

SIJEANJ 2013.

37

kultura

U NOI MUZEJA 2013. JASMIN IMAMOVI, KNJIEVNIK I GRADONAELNIK TUZLE

Vano je znati i o pobjedama

Na predstavljanje knjige eseja sumnja.strah@povijest.hr Julijane Matanovi u ovogodinjoj Noi otvorenih muzeja, 25. sijenja 2013., u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu, iz Tuzle je doputovao i gradonaelnik tog bosansko-hercegovakog grada, Jasmin Imamovi. Roman Molim te, zapii Jasmina Imamovia knjievnika jedno je od sedam djela u kojem se dr. Matanovi ogledala. Tu veer punu literarnih veliina, i meu prezentatorima (prof. dr. Viktor mega), i u publici (knjievni klasik Nedjeljko Fabrio), Imamovi je iskoristio za promociju bosansko-hercegovake kulture, posebice steaka. Takoer i bitnih obiljeja u povijesti BiH koji slave snagu i uspjeh, njen kolektivitet. Julijana je iz mog kraja, a upoznali smo se putem literature, njene i moje. A i kroz manifestaciju Knjievni susret 'Cum grano salis', kae nam tuzlanski gradonaelnik. Povijesni roman ima misiju. Tako kako Vi piete, to je misija za Bosnu. Povijest je, kako bi Ciceron kazao: Svjetlost istine! Ona u razliitim povijesnim okolnostima obrauje odnose meu ljudima. Ljudi vole gledati povijesne filmove. Moj zadnji roman Molim te, zapii tretira Srednji vijek, razdoblje od 1333.-1353. godine, a to je doba vladavine bana Stjepana II. Kotromania. Od veljae 1333. godine, kada je potpisana Povelja Stjepana II. Kotromania kojom on daruje Dubrovniku Ston, otoke oko Stona kao neku vrstu zakupa. Ili, kao obeteenje ili novanu naknadu, ali trai azil, jer su teka vremena, za sebe i svoju obitelj sigurnost, ako neto poe naopako. Karakteristina je u tom razdoblju invazija cara Duana Silnog na Bosnu, u jesen 1350. godine. Stjepan II. tada pobjeuje tog monog cara, od ega se Duan nee vie nikada oporaviti i umrijet e s nekih 40-ak godina. Davidov duh protiv Golijatove snage! Slino jest bilo s invazijom na Bosnu, nedavno. I pobjeda Bosne! Bosna nikada nije izvrila invaziju niti na jednu dravu. Samo se branila i pobijedila. I to doba, kada vlada Stjepan, rodio se sin njegovoga brata Vladislava Tvrtko. Roen je u Srebreniku gdje je Stjepan II. stolovao, pa izgradio Bobovac. Iz Bobovca je pobijedio cara Duana. Moj knjievni lik je i bosanska princeza Elizabeta roena u Srebreniku. Ona poslije postaje ugarskom kraljicom i najmonijom kraljicom Evrope. To je neto o emu mi malo znamo, a vano je da znamo. Kao polazite, imao sam povijesne injenice i neto povijesnih likova. Kao to je ban Stjepan Kotromani, kao to je Layo I. Veliki, ugarski kralj, a koji se u hrvatskim izvorima naziva Ludovik I. Veliki. Nije, naravno, sve u tom akribinom itanju i istraivanju Radi se o kratkom razdoblju, od 1333.-1353. godine, pa to ne bi trebao biti problem saznati iz historijskih izvora, literature. Tko su tada sve bili vladari i njihove afinitete i ovlasti, to su posjedovali, sve sam to imao. A i osobno iskustvo u politici to se dogodi kada na jednu slabiju zemlju, bez oruja, invaziju izvri neusporedivo fiziki jaa zemlja. Iskustvo je to nedavnog rata u BiH i na ovim prostorima. Takoer i iskustvo prijeratne napetosti: Napast e te jai, a moda i nee. Moda ga netko sprijei, neka velika sila? Vjerovanje, pogreno uvijek uoi svakog rata, da e taj rat trajati kratko! I iskustvo poratnih razoaranja. eljeli smo samo da stane rat, da se samo preivi. Kad stane, nastat e doba sree! Sve su to iluzije! Jasmin Imamovi Koristio sam formulu povijesnog romana, recimo Ane Karenjine: povijesna drama plus ljubavna drama. I to je pravilo. O kojem se to zapravo ratu radi u koji Vronski ode, tko tu s kim ratuje, ne zapamti se! Ali nitko nee zaboraviti ljubavnu priu. Imam u svom romanu dvije ljubavne prie. Nisam povijesne linosti, s izuzetkom princeze Elizabete, upleo u te ljubavne prie. Izmatao sam glavni lik romana Gorina, a i njegovog druga Pribila. Jesu li to imena sa steaka? Moe se rei i sa steaka, i izmatana! Dizdar je napravio od imena Gorin (Nagrada Slovo Gorina) glavno srednjovjekovno bosansko ime. I ja sam, kada sam pisao roman, mislio da je to ime sa steka. Pa dobro, moda jeste. Unuk mi Maka Dizdara ree, a koji se bavi i doktorirat e na stecima, da nije nigdje naao ime Gorin i da bi moglo lako biti da je veliki pjesnik ime izmatao. U znak potovanja prema Maku Dizdaru moramo imati neki kontinuitet koristim ga i ja. Moja povijesna drama Molim te, zapii povoljno se zavrava za Bosnu. Zato to i napisah jer je za Bosnu povoljno. I da ljude podsjetim na to iako to nije specifino po Bosnu. Imamo i taj povijesni eros, slavenski eros koji stoji oko bosanskih steaka. Moramo steke afirmirati kao originalnu ostavtinu, batinu. To je ono to imamo mi i to nema skoro nitko. Akademik

Jasmin Imamovi (u sredini) na promociji knjige Julijane Matanovi

38

PREPORODOV JOURNAL 147

kultura
Miroslav Krlea, kada je trebao poslati steke na svjetsku izlobu o Srednjem vijeku, opredijelio se za steke. Jer sve drugo ljudi u Evropi imaju i bolje i vee nego to je to na ovim prostorima. Radnju sam svog romana smjestio u Srebrenik usred Bosne. I sam sam sa sjevera Bosne, kraj Brkog. Srebrenik je odmah pored Tuzle, vezan sam za Tuzlu, mjesto soli, vezan za Srebrenik. Kako je sada tamo? Tuzla je uvijek bila svoja, znala to treba, bila dalekovidnija. U stanju smo politike krize. Ona je ekonomska, ali i u drugim zemljama je vrijeme krize. Jedan od najveih faktora krize u BiH je uasno ustavno ureenje. Ono je takvo da bi ekonomski i politiki oborilo svaku zemlju koja bi imala takav Ustav. Uzmite najstabilniju zemlju na svijetu i napravite joj, uredite joj Ustav kakav ima BiH i morat e doi i u ekonomsku i u politiku krizu. To je neka vrsta luake koulje! Dayton je 1995. zaustavio rat. Pa, Washingtonski ugovor, 1994. Cilj je ostvaren. Sada to zaustavlja razvoj, a i mir. Poto su se promijenile okolnosti, budui da, hvala Bogu, rata nema da se to sadanje ustavno ureenje promijeni. I uredi zemlja ustavno, kao i svaka druga zemlja u svijetu. To je nevieno ureenje u historiji drave i prava. Trebalo bi napraviti neto. Nema konsenzusa, a nee ga biti dugo jer nam je potreban pristanak i Republike Srpske. Vano bi bilo da se izmijeni Ustav Federacije. Mnogo je tamo problema, pravnik sam po profesiji. Unutar Federacije je 10 kantona, ne kao u Hrvatskoj upanija, nego je to 10 drava! A one stvaraju velike trokove i usporavaju svaki mogui razvoj. Ti kantoni se moraju ukinuti, kao drave, neka oni ostanu kao ustavna kategorija i kao teritorije. U toj Federaciji, zamislite, su 142 ministra i 11 premijera. Crni humor! Takav Ustav Bosne sada omoguava najnie nagone, daje priliku pohlepnima. Stalno sebi poveavaju primanja. Tako se parazitska tvorevina betonira. U BiH je 13 drava: tri entiteta i 10 kantona. A to je vie drava u dravi manje je drave! Te drave u dravi zapravo su paraziti, razaraju tkivo BiH. A sad bi trebalo sve uraditi da se taj broj smanji, a svi bi u BiH, svi graani bi to htjeli. eljeli bi ivjeti i raditi. Oekujemo od vas Tuzlaka da budete prvi, tako je u kontinuitetu od poetka rata. Konzistentna je to i moralna politika! Hvala, mislim da to Tuzla zna. Puno bi se ljudi vratilo u BiH, nitko ne bi izostao iz BiH, da je ekonomski jaka. ivot bi morao biti i sigurniji, udobniji. Ljudi ele tamo ivjeti. Ne samo Bosanci i Hercegovci, nego i svi drugi. Nee to samo od sebe. Iseljeni mogu uloiti svoj kapital? Dugi su to procesi. Analiziram tri zlatna doba bosanske povijesti: doba Kulina bana, Stjepana II. Kotromania i najuspjenije, doba Tvrtka I. Kotromania, prvog bosanskog kralja. U Tuzli sam inicirao gradnju spomenika Tvrtku I. Kotromaniu. Nema dovoljno svijesti da je prije 621 godinu umro prvi bosanski kralj. Bio je najvei vladar zapadnog Balkana. Toliki vladari, a mnogo slabiji od kralja Tvrtka I. Kotromania. Toliko godina mu se nitko nije usudio podii spomenik, u njegovoj Bosni! Eto, ja sam se usudio. Ipak sam ja politiar, pitao sam se zato to nitko nije uinio? Koje to mene prepreke ekaju? Je li bilo posljedica? Bilo je u pravo vrijeme? Ne, ali bilo je. Nije bilo pravo vrijeme. Naprotiv, bilo je krivo. Nisam ja ba praktian, bilo bi bolje da sam saekao. Sugerirali su mi da saekam da prou izbori. Odbio sam i iao direktno. Bio sam odluio, pa tko to potuje i voli, sloit emo se, izabrat e me. A ako me ne izaberu, onda, zato bih to radio, ako me ljudi ne ele? Nije bilo, u povijesti, prepreke. Nakon Tvrtka u BiH je dola Osmanska Carevina i ona nije, naravno, onima koji su bili njezini protivnici, pravila spomenike. Onda je vladala Austro-Ugarska, veliala svoju dinastiju. Moglo se u vremenu Kraljevine Jugoslavije. Aleksandru Karaoreviu, negatoru Bosne, podignut je spomenik i u Sarajevu i u Tuzli. Znai, hoe nekom drugom, nee svom ili ne smiju. Ne valja jednako ni jedno niti drugo. Ne valja kada se ne smije. Ne moe se voditi ljude, a da se neto ne smije. Ljudi oekuju da zna i smije. U Titovo doba, nevjerojatna prilika da se podigne takav spomenik. Podignut je 1945. ili 1946. godine kralju Tomislavu u Zagrebu, u Beogradu Duanu, itd. Bio je problem to isto nisu uradili i Bosanci i Hercegovci. Do prije, eto, godinu dana. Nove se generacije ba i ne zagledavaju u povijest! Vi izvlaite bisere, kao onaj Bosansko-turski rjenik M. Hevai Uskufija. Mi podcrtavamo osnovno. Treba itavu dravu nagovoriti da radi ono to mi radimo u Tuzli. Pokaemo da moe. To je kod mene unutarnja potreba. Taj park i taj spomenik, to je potvrda kontinuiteta dravnosti BiH. I elimo da postane dio nae kolektivne svijesti. Pretisak Uskufijinog Bosansko-turskog rjenika, koji je najstariji junoslavenski, tokavski rjenik na Balkanu je vaan. Ljudi su skloni pitati otkud bosanski jezik, rjenik? A to je najstariji rjenik junoslavenskog tokavskog narjeja u Europi. Valja to stalno ponavljati i uvesti u kolske programe! Ali, tko to treba ponavljati? Bosanci i Hercegovci! Pitanje je zato su dosad ekali!? I opet je problem u ustavnom ureenju. Na promociji Uskufijina Bosansko-turskog rjenika bio i ministar za prosvjetu, kulturu i sport Federacije BiH. On ne moe narediti niti u Sarajevskom kantonu, a ni u Tuzlanskom itd., da se bilo to unosi u programe. Jedan dio stanovnika BiH voli vie, govorimo o Bosancima, Hrvatsku od Bosne. Jedan dio vie voli Srbiju, a jedan dio vie voli Iran od BiH. Voljeti treba svaku zemlju na svijetu, pogotovu susjedne zemlje, ali najprije svoju voli obitelj i svoju zemlju. Bonjaci misle da su najvei Bosanci. Puno toga ovisi o najmnogoljudnijoj naciji, njoj nije jednostavno doputen nacionalizam. U SFRJ Srbi su bili najbrojnija nacija, kada su krenuli putovima nacionalizma dolo je do raspada drave. Je li ljudski oponaati takve modele vlasti i moi? Zato oponaati nekoga tko povlai neljudske poteze? Kada je veina Srba krenula za Miloeviem, dakle putem nacionalizma, ovi kojih je manje od njih su se uplaili. Dolo je do raspada i zbog toga Nema nitko pravo u multinacionalnoj zajednici, pogotovo najbrojniji, a to su Bonjaci u BiH, na nacionalizam i iskljuivost i na ekskluzivnost jedne nacije. Tolerancija je najvii stupanj ljudske moi! Antinacionalizam je najvei nivo bh- patriotizma. Jer, ono to je Zweig napisao u svojoj knjizi Jueranji svijet da je nacionalizam kuga za Europu, za BiH nacionalizam je po tome tri kuge odjednom! Prema tome, mora se izgraditi vie tolerancije, a u tome mora prednjaiti najmnogoljudnija nacija. I ona mora voditi i integrativnu politiku. Svakom se mora dati pravo da kae da je BiH njegova zemlja. A ne da bilo tko uzima vie prava za sebe. Bilo tko I ne oponaati lou, pohlepnu politiku. Na je identitet evropski. Upravo u vrijeme Tvrtka I. Kotromania BiH je bila jedna od najmonijih zemalja zapadnog Balkana. Morali bismo se drati tog kontinuiteta. Imati vie samopotovanja, a tako emo zasluiti i potovanje drugih. Jer, zato bi vas drugi potovali ako ne potujete sebe sama. To znai vie potovanja prema svom kulturno-povijesnom nasljeu. Treba nam vie te kolektivne svijesti. Svi moemo u BiH rei da je bio na kralj. Radi se, dakle, o zajednikom nasljeu svih dananjih Bosanaca i Hercegovaca. O integrirajuoj osobi i vremenu. O dobu snage i uspjeha. q Edina SMAJLAGI

SIJEANJ 2013.

39

prie iz bosne

MUHAMED TAJIB OKI: BONJAK, JEDAN OD NAJVEIH UMOVA REPUBLIKE TURSKE

Ukopajte me u mojoj Bosni

Veina Bonjaka u domovini, a posebno onih rasutih irom dunjaluka, nikada nije ula za ime Tajiba Okia. Donedavno sam i ja spadao u tu grupu Bonjaka, dok mi dragi prijatelj Nihad Halilbegovi, negdje s kraja ljeta prole godine u podnoljivoj hladovini jednog sarajevskog kafia, nije otvorio svoju fasciklu u kojoj se nalazilo nekoliko desetina papira sa raznoraznim dokumentima vezanim za ovog Bonjaka, koji spada u red najveih intelektualnih gromada Republike Turske. Nekoliko dana nakon to mi je Nihad odrao jako koristan as, sjedio sam sa Remzijom Pitiem, direktorom Radija BIR, vrsnim poznavaocem Bonjaka u Turskoj, koji mi otkri da svaka znaajnija dravna, vjerska i kulturna delegacija iz Turske, prilikom posjete Sarajevu obavezno trai da posjeti mezar rahmetli Tajiba Okia. Ree mi i da se prije izvjesnog vremena dobro namuio, da u Gradskom groblju Bare u Sarajevu pronae Okiev mezar, kako bi mogao udovoljiti eljama vanih turskih gostiju u Sarajevu. I reis Turske, Mehmet Gormez, prilikom nedavne posjete Sarajevu, odmah prilikom slijetanja na Sarajevski aerodrom, izrazio je elju da prvo posjeti mezar svog uitelja profesora Okia. Bonjaci, koji su posljednjih decenija susretali tursku ulemu irom svijeta, redovno su uli jednu reenicu izgovorenu sa ponosom: Ja sam bio student profesora Okia, vaeg zemljaka! Za one koji su itali muslimanske i druge asopise tampane u Bosni prije Drugog svjetskog rata ime Muhameda Tajiba Okia podsjealo je na lanke o Hadisu i drugim islamskim naukama, islamskoj historiji i kulturi Bonjaka.

Muhamed Tajib Oki (1902.-1977.) na brod koji pravcem Liverpool Lisabon Port Said Fethije, Rodos Bodrum Ceme Canakkale, 10. aprila 1945. godine stie u Istanbul. To uzbudljivo putovanje Oki je opisao u svojim kratkim dnevnikim zabiljekama. Od 1945. do 1950. godine u Turskoj proivljava teke dane, o kojima kasnije nije elio da govori. Bavio se, uglavnom, naunoistraivakim radom po bogatim arhivima Vlade Turske. Prvih godina u Turskoj, radi u Arhivu Predsjednitva Republike i poznatim bibliotekama.

Od Graanice do Istanbula
Muhamed Tajib Oki je roen 1. decembra 1902. godine u Graanici. Tu je ostao samo svoje rano djetinjstvo, jer se ve 1910. godine seli u Sarajevo. Otac Muhameda Tajiba, Muhamed Teufik efendija, alim koji e kasniji postati lan Ulema Medlisa bio je rodom iz Jajca. Njegova majka Hasiba hanuma bila je kerka Mustafe Hadia iz Graanice. Dugi put druenja sa naukom, Muhamed Tajib Oki je zapoeo u Sarajevu u mektebu Bozadi Hadi Hasan efendije, a nakon toga Okrunu medresu u Sarajevu. Sljedea stepenica bila je erijatska sudaka kola u Sarajevu, jedna od najboljih kola te vrste u muslimanskom svijetu 20. vijeka, koju zavrava 1925. godine. Put ga dalje vodi u Zagreb, gdje uzima kurseve latinskog jezika, knjievnosti i prava. U meuvremenu, odlazi u Pariz i na Univerzitetu Sorbonne zavrava studij knjievnosti, pie doktorsku tezu o Hasanu Kafiji Pruaku i studira turski i perzijski na Nacionalnoj koli za istone jezike. Nakon toga specijalistiki kurs obavlja u Tunisu na Univerzitetu Zejtuna. Po povratku u Bosnu radi kao nastavnik u Prvoj mukoj gimnaziji i erijatskoj gimnaziji, te nekoliko godina u Velikoj medresi Kralja Aleksandra u Skoplju. Nakon izbijanja Drugog svjetskog rata, 1941. godine, prelazi u Sarajevo. Dvije godine kasnije, zapoljava se u Turskoj ambasadi u Beogradu kao prevodilac. Nakon godinu i po dana, zbog prekida odnosa izmeu Republike Turske i Njemake, zajedno sa ostalim osobljem ambasade, interniran je u Njemaku. Tokom sljedeih osam mjeseci, obiao je mnoge njemake gradove. Potom odlazi u Kopenhagen (Danska), a odatle u vedsku. U vedskoj se ukrcava

Utemeljitelj prvog Teolokog fakulteta u Turskoj

Posebno poglavlje u ivotu i radu Tajjiba Okia zauzimaju njegovi profesori uvaena imena naunog rada. U Sarajevu to su: Sejfullah Proho, Abdullah Ajni Buatli, Muhammed Emin Dizdar, Ali Rudi Kapi, Abdullah Preljo, Munib Ceri, Salih Safvet Bai, Ahmed Burek, Velijjudin Sadovi, dr. Osman Sikiri, Ibrahim Sirri Zafranija i dr. Od njegovih profesora u Parizu treba spomenuti: Maurice Gaudefroy Demombynes (Arapski jezik i knjievnost i Tefsrir), Villiam Marcais (Narjeja arapskog jezika i Hadis - ovjek koji je preveo El Buharijevo djelo El-Damius Sahih na francuski jezik), Louis Massignon (Tasavuf, Islamska sociologija i sociografija), Jean Deny, Mirza Muhammed Kazvini i Henri Masse (Perzijski jezik i knjievnost), Ravaisse (Historija islama i geografija), poznati slavist Emile Haumant, Daul Boyer, Andre Vaillant. Tu su jo: dr. Ahmed Benmahmuda (Arapski jezik), Monseignever Feghali (Akcenti arapskog jezika), dr. Mirza Muhhamed Han Mahallati (Perzijski jezik) i dr. Abdulhak Adnan Adivar (Turski jezik). Na Zejtunija univerzitetu u Tunisu su: poznati alim - Tahir ibn Aur, Muavija Et-Temimi (Fikh Malikijskog mezheba), Muhammed el-Arabi el-Kebadi (Arapska knjievnost) i Mustafa Zmerli.

40

PREPORODOV JOURNAL 147

prie iz bosne
Govorio je est stranih jezika, a objavljivao naune radove na bosanskom, turskom, francuskom i arapskom. Osim materinjeg bosanskog jezika, za vrijeme uenja knjievnosti nauio je slovenski i njemaki jezik. Tokom sedam godina boravka i rada na Velikoj medresi u Skoplju, nauio je makedonski i bugarski jezik. Dok se kolovao u Parizu, od 1927. do 1929. godine, od svog prijatelja, Poljaka Mihaela Domaevia, nauio je poljski i eki jezik (Oki ga je u zamjenu poduavao arapskom jeziku). Isti metod je upotrijebio i za uenje engleskog jezika 1930. godine, takoer u Parizu. Za vrijeme boravka u Sarajevu 1941.-1942. godine, pohaao je kurs italijanskog jezika. Engleski jezik je usavrio za vrijeme boravka u Istanbulu, na Amerikom liceju i trgovakoj predavaoni 1948.-1949. godine. Sluio se latinskim, ruskim i perzijskim jezikom. Osim materinjeg bosanskog, izvrsno je poznavao, govorio i pisao arapski, francuski i turski jezik. Rahmetli Oki je utemeljitelj prvog Teolokog fakulteta u Republici Turskoj 1949. godine i predava na gotovo svim predmetima, ovjek koji je u Turskoj vratio islamu akademski dignitet. U vrijeme kada su sve vjerske kole svih nivou bile zatvorene u Turskoj, on poinje raditi na oivljavanju islamskih nauka. Meu njegovim asistentima su bili kasniji reisu-l-ulema Turske i kljuni profesori na Teolokim fakultetima, koji e se 1970-ih i 1980-ih otvoriti pri svim veim turskim Univerzitetima. Nauni opus prof. Okia ukljuuje knjige, naune i strune lanke, enciklopedijske odrednice, prikaze knjiga i prijevode. U ovim radovima bavio se temama: Hadis, stil Kuran-i-kerima i kiraet, irenje Islama u Jugoistonoj Evropi, popisi stanovnitva u historiji Islama, doprinos Turaka islamskim naukama, mezari ashaba u Istanbulu, bogumili u srednjevjekovnoj Bosni, pokret Hamzevija, bonjaki historiari... Profesor Oki je posjedovao veoma bogatu biblioteku, koja se danas uva u Teolokom fakultetu u Izmiru. Predavao je na univerzitetima u Ankari, Erzurumu, Konji i Izmiru. du svome narodu. Trei je Fethullah Gulen, ovjek koji je vratio turskom narodu svijest o potrebi rada za ope dobro. Milioni ljudi diljem svijeta proli su kroz njegov sistem obrazovanja koji je, u mnogim segmentima, bez premca u povijesti... A etvrti je Tajib Oki. Ocjena najveih umova Republike Turske da nema danas u Turskoj, ili skoro da nema, govora o islamu na akademskom nivou bez rahmetli profesora Okia, na najbolji i najjednostavniji nain govori nam o njegovoj veliini. Gotovo svi teolozi u Turskoj su ili njegovi uenici ili uenici njegovih uenika. Izabran je za poasnog lana Islamischer Kulturbund drutva u Beu, bio je lan Upravnog odbora Potpornog drutva za kolovanje aka muslimana Gajret u Sarajevu. Od 1952. godine, bio je lan parikog drutva Sosiete Asiatikue, od 1953. lan Londonskog Royal Asiatic Society. U Turskoj je obavljao dunost predsjednika Komisije za prevoenje arapske i perzijske knjievnosti pri Ministarstvu obrazovanja.

Posljednja elja: denaza i ukop u Sarajevu

Profesor Oki se nije nikada enio, pa nije ni imao svoje djece, ali zato se prema svojim uenicima i studentima odnosio kao roeni otac. Njegovi bivi uenici i asistenti su nastojali na svaki nain da mu se odue, pa su esto pisali o svom profesoru i njegovom djelu. U turskim naunim krugovima danas se puno govori o neobjavljenim radovima rahmetli profesora Okia. Na prvom mjestu se misli na njegovu doktorsku tezu Hasan Kafi de Bosnie, sa vie et ses oeuvres, avec la traduction de son ouvrage Nizamu 'l-ulema. Ova teza se, ustvari, sastoji iz dva dijela: prvi dio, do oko 100. stranice sadri podatke o ivotu i radu Hasan Kaf Pruaka, dok je drugi dio njegovo djelo Nizamu-l-ulema ila Hatemi 'l-enbija alejhi ve alejhimu 's-salatu ve 's-selam. I francuski i arapski tekst djela, preporukom prof. Ahmeda Emina, Mahmud el-Hudajrija i Osman Emina, prof. Oki je zajedno s novcem za tampanje poslao u Kairo osobi pod imenom Abdulaziz el-Islambuli. Naalost, ta je osoba bila nepouzdana i nepovjerljiva, pa je odricala svaku mogunost da je uzela novac za tampanje tog djela. U tim natezanjima, original djela je nestao. Ubrzo iza toga, prof. Okia zatie vijest o oevoj smrti i on se vraa u Bosnu i Hercegovinu, ne odbranivi svoju doktorsku disertaciju. Rad Muhameda Tajiba Okia openito, ukljuujui i spomenuti njegov pedagoki rad na visokokolskim ustanovama, pa i njegov nauni rad u Republici Turskoj, sigurno bi mogao biti predmet jedne ozbiljnije studije, koja eka neke nove istraivae i analitiare. Nauni skupovi O ivotu i djelu Muhameda Tajiba Okia, odrani su prvo u Sarajevu 2010. godine, a onda i u rodnoj Graanici 24. septembra 2011. godine. Oni su imali za cilj da samo otvore pitanje i daju neke naznake za budua prouavanja ogromne intelektualne ostavtine ovog velikog naunika, koji je roen u Graanici, odakle se otisnuo na iroko polje nauke i stvaralatva. Za one koji su 1977. godine u Sarajevu ili na podne namaz u Begovu damiju, u sjeanju je ostao 16. martovski dan i tabut koji je doao iz Turske u pratnji profesorovih studenata koji su izvravali posljednju elju njihovog Hode: da bude ukopan u Bosni. Na vlastiti zahtjev ukopan je u Sarajevu, na Gradskom groblju Bare, a na denazi je bio i rahmetli Erbakan. Ovodunjaluki put Muhameda Tajiba Okia podsjea na biografije brojnih muslimanskih uenjaka: brojna putovanja, zaviaj koji se nosi u srcu i imenu, vraanje na poetak... Pred preseljenje je kazao: Ja sam za ovu zemlju Tursku uinio mnogo, a za svoju domovinu Bosnu nita. Molim vas, ukopajte me u mojoj Bosni, moda u mrtav neto uiniti za svoju domovinu. q Avdo HUSEINOVI

Jedan od etvorice velianstvenih

Ozbiljni analitiari i vodei mediji u Turskoj, Muhameda Tajiba Okia smjestili su meu etvoricu velianstvenih Republike Turske. Radi se o etvorici narodnih velikana, koji su u posljednjih 50 godina u najveoj mjeri doprinijeli nastanku ovoga to danas Turska jeste. Prvi od te etvorice je rahmetli Nedmetin Erbakan (umro u martu 2011. godine), 54. po redu premijer Turske, politiki buldoer. Drugi pripadnik te velianstvene etvorke je rahmetli Turgut Ozal, osmi predsjednik Republike Turske, koji je jo kao premijer u vrlo kratkom vremenu proirio granice slobode, otvorio svoju zemlju, pokrenuo izgradnju na sve strane, prizemljio oficire i poeo vraati na-

Mehmet Gormez, turski reisu-l-ulema - uenik rahmetli prof. Okia

SIJEANJ 2013.

41

ivjeti islam

ISLAMSKE TEME: POSLANIK ISLAMA MUHAMMED, A.S. (X)

Zato muslimani vole i slijede Muhammeda, a.s.? (II)

() A tadanji su Arapi, ivei u oskudnim pustinjskim predjelima, tako precizno zapaali svaki detalj da su po stopama u pustinjskom pijesku znali je li proao ovjek iz Mekke ili stranac, a po zadahu sugovornika znali su da li istinu govori ili lae. Muhammeda, a.s., su dobro poznavali od njegova roenja. I da je ita bilo lano u njegovu ivotu; da je bilo ita lano u njegovu govoru, njegovi bi suvremenici to itekako zamijetili, a njegova bi misija bila osuena na neuspjeh. No, njegovo je ponaanje i prije Objave bilo mjerilo istinitosti, ljepote i dobrote. A snagom istine, kur'anske istine, a ne oruja, ne maa, kako mu stalno imputiraju, za Muhammeda, a.s., uskoro je saznao cijeli svijet. I danas, hvala Allahu, cijeli svijet zna za Muhammmeda, a.s., a kroz sve nabrojane ivotne uloge ostavio je dragocjeno naslijee koje je kroz njegov Sunnet postalo sastavnim i neodvojivim dijelom islama. On je ivui ideal i uzor koji moe pomoi ovjeku da spozna cjelovitost i puninu naravi ljudskih stanja. On je bio i ostao univerzalni ovjek, norma sveukupnog ljudskog ponaanja, svojevrsna ravnotea meu brojnim tenjama prisutnim u ovjeku. Zato ga mnogi svjetski autori biografija povijesnih linosti stavljaju na prvo mjesto po utjecaju koji je imao na smjer ukupnih svjetskih zbivanja.1 I zato nas Milostivi Allah upozorava da neemo postati vjernici ako u svakodnevnim ivotnim prigodama, ne budemo smjerno slijedili primjer Muhammeda, a.s., jasno tamo gdje se njegov primjer moe primijeniti. I tako mi Gospodara tvoga, oni nee biti vjernici dok za suca u sporovima meusobnim tebe (Muhammede) ne prihvate i da onda zbog presude tvoje u duama svojim nimalo tegobe ne osjete i dok se sasvim ne pokore. (En-Nisa', 65)

Obveza blagosiljanja Poslanika, a.s.

Kakav je status Muhammeda, a.s., kod Allaha, d.., najbolje govori ajet iz kur'anskog poglavlja Al-Ahzab u kojem se jasno veli da Uzvieni Stvoritelj osobno, a i njegovi meleki/aneli blagosiljaju Poslanika Muhammeda, a.s., te se sugerira i vjernicima da isto ine: "Zaista Allah i Njegovi meleki donose salavat na Vjerovjesnika! Vjernici, donosite i vi salavat (na njega) i aljite mu selam!" (El-Ahzab, 56). Stoga je vjerska obveza kada se spomene ime Bojeg poslanika da mu se upute rijei mira i blagoslova. (Allahumme salli ala Muhammedin ve ala ali Muhammed / Mir i spas Muhammedu i njegovoj obitelji). Muhammmed, a.s., nikada od svojih sljedbenika nije traio da mu pripisuju udotvorne moi i boanske kvalitete. Uvijek je naglaavao da se ni po emu ne razlikuje od ostalih ljudi osim to se njemu objavljuje Kur'an posredstvom meleka Dibrila/anela Gabrijela, a.s., kao to je objavljivano i njegovim prethodnicima meu kojima muslimani ne prave nikakvu razliku. Traio je da ga njegovi sljedbenici vole i slijede radi prirode same Objave koja je, u to nema sumnje, od Gospodara svjetova. Muhammed, a.s., je znao naglasiti da su neki ljudi upueniji od njega u ovozemaljska pitanja, te je poticao muslimane na stalno uenje, promiljanje, dogovaranje i donoenje najboljih moguih rjeenja za zajednicu. No, kada su u pitanju vjera i

Bogosluje, Muhammed, a.s., je bio nepogreiv, a njegove odluke iz domene vjerske prakse obvezujue su za sve muslimane.

Muhammed, a.s., i drugi poslanici

Posebnost Muhammeda, a.s., u usporedbi sa njegovim prethodnicima, oituje se kroz kljune dvije odlike. Prvo, za svog ivota je u potpunosti prenio Objavu koju mu je Svevinji poslao, te je ona kao takva zapisana i memorirana, i drugo, njegova poruka nije regionalna, vezana za jednu zemlju ili jedan narod, ona je univerzalna, poslana cijelom ljudskom rodu, svakom pojedincu ma gdje i kada ivio i ma kojim jezikom govorio. Ni s njegovom biografijom se nije dogodilo kao sa ivotopisima njegovih prethodnika. O ivotu Muhammeda, a.s., se znaju i najsitniji, i na prvu ruku, nevani detalji; kako je, koliko i to jeo, kako je odravao higijenu, kako se odijevao, kako je stajao, a kako sjedio, kako se odnosio prema prijateljima, a kako prema neprijateljima, kako se enio, kako je postupao prema vlastitoj obitelji, a kako prema gostu ili susjedu, da ne spominjemo njegovo prakticiranje vjere koje muslimani tako ljubomorno uvaju i prenose na budue generacije. Njegov se ivot od samog roenja do zemaljske smrti odvijao pod punim svjetlima povijesti i poznat nam je do u detalje. Do nas je prenesen pisme-

42

PREPORODOV JOURNAL 147

ivjeti islam
nim i usmenim putem na najvjerodostojniji nain i nemogue ga je opovrgnuti. ak se zna koliko je sijedih dlaka imao u kosi i u bradi kada je preselio na Vjeni svijet. Njegova se misija i uloga od misija njegovih prethodnika poslanika razlikuje po tome to je on poslanik svakome ovjeku i za sva vremena. Od Adema/Adama, a.s., pa do Isaa/Isusa, a.s., poslanici su slati odreenom narodu i za odreeno vrijeme. Iako ne prave razliku meu poslanicima, jer su svi oni od Jednoga Boga izabrani i poslani s istom misijom kako bi pozvali svakog ovjeka da posvjedoi i vjeruje u temeljno geslo vjere islama LA ILAHE ILLELLAH / NEMA BOANSTVA OSIM ALLAHA, muslimani ipak slijede samo Muhammeda, a.s. To je zapravo odgovor na pitanje da li muslimani mogu slijediti Stari i Novi zavjet s obzirom da su objavljeni Bojim poslanicima koje muslimani priznaju, uvaavaju i vole kao to vole i Muhammeda, a.s. Odgovor je: ne mogu. Vie je razloga, a neke od njih moemo nai u injenici da su te Objave bile za odreeno vrijeme i specifine okolnosti, da su dobrim dijelom i izmijenjene ljudskom rukom i izgubile prvotnu izvornost te da je i sam Muhammed, a.s., to naznaio u dogaaju kojeg biljee najpoznatiji sakupljai njegovih izreka, a koji nam govori da je upozorio Omera, r.a., svoga ashaba/prijatelja da bi i Musa/Mojsije a.s. zasigurno slijedio Kur'an da ga je kojim sluajem Dragi Bog poslao u Muhammedovo, a.s., vrijeme, jer Kur'an u sebi sadri puninu jedne te iste vjere koju su ivjeli i starozavjetni poslanici. esto je naglaavao Muhammed, a.s, da je on samo zadnji u nizu poslanika te je njegov zadatak obnoviti, po Bojem naputku, iskonsku vjeru islam, a ne, kako nemuslimani krivo razumijevaju, osnovati novu vjeru. To to su muslimani duni vjerovati i voljeti i prijanje poslanike argument je da su svi oni donosili jednu te istu vjeru islam koja je u smislu praktine primjene doivljavala izmjene s obzirom na razvoj ovjeanstva. Tako, neke stvari koje su bile zabranjene Musau, a.s., kroz objavu Indila/ Evanelja, bile su dozvoljene Isau, a.s., ili neke koje su bile zabranjene obojici sada su dozvoljene Muhammedu, a.s. govo poslanstvo da najave dolazak posljednjeg Bojeg poslanika, razliito oznaavanog i imenovanog u glavnim svetim knjigama i raznovrsnim duhovnim tradicijama.2 Isa, a.s., ga je, kako to Kur'an govori, astio imenom Ahmed: A kada Isa sin Merjemin/Isus sin Marijin ree: 'O sinovi Israilovi/ idovi, ja sam vam Allahov poslanik da vam potvrdim prije mene objavljeni Tevrat/Toru i da vam donesem radosnu vijest o poslaniku ije je ime Ahmed/Muhammed, koji e poslije mene doi.' I kad im je on donio jasne dokaze, oni rekoe: 'Ovo je pravi sihr/vradbina!' (Es-Saff, 6). Jedan drugi kur'anski ajet, opisujui uvjete koje svatko mora ispuniti da bi zavrijedio Allahovu milost, navodi i sljedee: ...koji e slijediti Poslanika, Vjerovjesnika, koji nee znati ni itati ni pisati, kojeg oni kod sebe, u Tevratu (Tori) i Indilu (Evanelju), zapisana nalaze... (Al-A'raf, 157). Kako god se kroz cijelu povijest objavljivao samo jedan Bog, koji je nazivan u razliitim jezicima razliitim imenima (Jehova, Elom, Elohim i Allah), tako je kroz sve Objave, najavljivan poslanik s kojim se dovrava Objava i Poslanstvo, a to je Ahmed, Muhammed, Mustafa, a.s.3 Zavjet slijeenja posljednjeg Bojeg poslanika Muhammeda, a.s., kojeg bi trebali ispuniti svi ljudi koji svoju vjeru temelje na Abrahamovom monoteizmu, svoje korijene ima u dovi/molitvi Ibrahima/Abrahama, a.s., koju je on, nakon to je na podruju dananje Mekke usred pustinje po Bojem nareenju ostavio svoju drugu enu Hader/Hagar i prvoroenog sina Ismaila/Jimaela,a.s., upuivao Allahu, d.., molei Ga da buduim stanovnicima Mekke odabere poslanika, koji e svoje sugraane, ali i ostale ljude poduiti ispravnoj vjeri. Ibrahim a.s. je molio: Gospodaru na, poalji im poslanika, jednog od njih, koji e im ajete Tvoje kazivati i Knjizi ih i mudrosti uiti i oistiti ih, jer Ti si, uistinu, silan i mudar! Vjeru Ibrahimovu izbjegava samo onaj koji ne dri do sebe. A Mi smo njega na ovome svijetu odabrali, i na onome e biti meu dobrima. (ElBekara, 129-130) Eto, Muhammed, a.s., je rezultat Ibrahimove, a.s., dove. A Vjeru Ibrahimovu izbjegava samo onaj koji ne dri do sebe. istinu je rekao Uzvieni Allah.
Biljeke:
Moj izbor Muhammeda za vodeu poziciju meu najistaknutijim historijskim linostima, vjerojatno e neke itaoce iznenaditi. Meutim, on je jedini ovjeku cjelokupnoj historiji koji je maksimalno uspio na dvjema razinama: onosvjetskoj i ovosvjetskoj. Bilo je poslanika i vjerovjesnika koji su zapoinjali s velikim poslanjima, ali su umrli a da poslanja nisu dovrili, kao to je bio sluaj s Mesihom (Isusom) u kranstvu. Bilo je i onih s kojima su drugi (poslanici) sudjelovali u istom poslanju ili su im drugi prethodili, kao to je sluaj s Musaom u idova. Meutim, Muhammed je jedini koji je upotpunio poslanje u vjeri ije odredbe su sasvim jasno odreene, u koje su narodi potpuno vjerovali jo za njegovog ivota. Uz vjeru, on je uspostavio i novi oblik drave. S tog stanovita on ima i velike ovosvjetske zasluge. Plemena i narode je ujedinio u jedinstvenu zajednicu i uspostavio njena ivotna naela, uredio ivot te zajednice na ovom svijetu davi joj univerzalan model organiziranja koji se iz njegovog zaviaja irio svijetom. On je taj koji je i zapoeo i upotpunio ovosvjetsko i onosvjetsko poslanje. Vidjeti: Michael H. Hart, The 100: A Ranking ofThe Most Influential Persons in History, New York: Hart Publishing Company, Inc., 1978, str. 33. 2 Prema jednoj tradiciji svi su Boji poslanici molili Allaha da budu sljedbenici Muhammeda, a.s., znajui kakav ima status kod njihova Gospodara. Prema toj tradiciji, Allah je jedino usliao dovu Isau, a.s., koji e se pred kraj ovoga dunjaluka pojaviti na zemlji kao Mesija/spasitelj i umrijeti slijedei vjerozakon Muhammeda a.s. Preporuujemo brouru rahmetli Ahmeda Didaata to Biblija kae o Muhammedu. Dostupno na: http://elilm.com/sadrzaj/uploads/2009/08/TA-KAE-BIBLIJA-O-MUHAMMEDU-s.a.w.s.pdf 3 Poslanik-dovritelj ciklusa poslanstva i svega Bojeg objavljenja, bie podignut iz naroda koji nije izravno vezan za dom Davidov. Ali, s druge strane, taj poslanik je izravni potomak doma Ibrahimovog, a.s.. Judeo-kranska tradicija je u ovome elementu oprena islamskoj tradiciji, samim tim to posjeduje takav koncept povijesti koji ni naelno ne predvia eru islama i poslaniku misiju posljednjeg poslanika Muhammeda, a.s.. Ono to je Muhammed, a.s., u islamskoj tradiciji glede Objave i poslanja, to je Isa, a.s., u kranstvu uz jo neke dodatne osobitosti koje nisu primjerene duhu i naravi islamske objave, a Musa a.s. u judaistikoj tradiciji. Pogledati: Reid Hafizovi, Poslanika navjetenja radosne vijesti o dolasku poslanika Muhammeda, a.s. Takvim, Sarajevo, 1986. str. 77-96. q
1

Muhammed, a.s., je najavljen u svim prijanjim Objavama

Prema islamskom uenju, Muhammedovo, a.s. , poslanstvo najavljivano je u svim izvornim svetim spisima objavljenim prije Kur'ana. ak se u njegovo vrijeme i oekivao dolazak poslanika. idovi su vjerovali da e poslanik biti iz njihovih redova, a ne iz redova Arapa, polupismenog naroda koji do tada nisu imali iskustvo poslanstva. No, Bog za svoju najodgovorniju misiju bira onoga koga On eli. Bio je to Muhammed, a.s., sin Abdullahov, sin Abdul Muttalibov, iz obitelji Haima, iz plemena Kurej, neka mu je mir i spas. U posljednjoj Bojoj Objavi na nekoliko je mjesta spomenut Zavjet/ Obeanje koje su vjernici iz prijanjih generacija, posebno oni iz Musaove, a.s., kao i oni iz Isaove, a.s., generacije, dali svojim poslanicima da e buduim generacijama vjernika prenijeti obvezu slijeenja poslanika, koji bude od Boga poslan s posljednjom Objavom. U Kur'anu itamo: Allah je od svakog vjerovjesnika, kome je Knjigu objavio i znanje dao, obvezu uzeo: 'Kad vam, poslije, doe Poslanik koji e potvrditi da je istina ono to imate (Tevrat, Zebur i Indil/ Stari i Novi Zavjet) hoete li mu sigurno povjerovati i sigurno ga pomagati? Da li pristajete i prihvaate da se na to Meni obaveete?' Oni su odgovarali: 'Pristajemo!' 'Budite onda svjedoci' rekao bi On 'i Ja u vama svjedoiti! A oni koji i poslije toga glave okrenu, oni su doista nevjernici!' (Ali Imran, 81-82). Zato je i pretposljednji poslanik Isus/Isa, a.s., zahtijevao od svojih pomagaa havarijjuna/apostola te ostalih koji su povjerovali u nje-

Mirza MEI

SIJEANJ 2013.

43