Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more
Download
Standard view
Full view
of .
Save to My Library
Look up keyword or section
Like this
3Activity
P. 1
Preporodov journal br. 144

Preporodov journal br. 144

Ratings: (0)|Views: 35 |Likes:
Published by Bosnamuslim-media

More info:

Published by: Bosnamuslim-media on Apr 26, 2013
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

02/20/2014

pdf

text

original

 
P R E P O R O D O V
Journal
ISSN 1334-5052 MJESEČNIK KDBH “PREPOROD” ZAGREB BROJ 144 LISTOPAD 2012.
MERSAD BERBER
(1940. – 2012.)
UVODNIK
Sisačka tuga pregolema
INTERVJU – FRANJO TOPIĆ
BiH ima Božje poslanje
KOALICIJE I LOKALNI IZBORI U BiH
Dajem državu za fotelju!
CLINTON I ASHTON U BiH
Između optimizma i razočaranja
KDBH “PREPOROD”
 
2
PREPORODOV JOURNAL 144
 
IMPRESUM
ISSN 1334-5052
PREPORODOV JOURNAL
 
mčik KDBH “Ppd”
Izdavač:
 
Kt dt Bk Htk“PrePoroD”
GlavnI urednIk:
 
Imt IsaKovIć
redakcIja:
 
Miz MešIć
 
s KulenovIć
 
edi FelIć
 
ak TIro
 
sreBrenIKovIć
 
edi sMajlagIć
SuradnIcI:
 
ad HuseInovIć (BiH)
 
edi Tule (BiH)
 
Bddi Brljavac (BiH)
 
sdi lavIć (BiH)
 
Km BalIHoDŽIć (BiH)
 
H anušIć (rik)
 
Fi nanIć (Zb)
 
aim ČaBaravDIć (P)
 
Ibhim DuraKovIć (spit)
adreSa:
 
Ppd j
 
ui d vk 235, 10000 Zb
Telefon/fakS:
 
+385 (0)1 48 33 635
 
e-maIl:
 
kdbhppd
@
z.t-m.h
 
kdbhppd
@
kdbhppd.h
 
imt.iki@k.t-m.h
 
web:
 
www.kdbhppd.h
ŽIro-račun:
 
ZaBa 2360000-1101441490
devIznI račun:
 
sWIFT ZaBa Hr 2X: 70300-280-3755185
cIjena:
 
15 k
PreTPlaTa:
 
rH 100 HrK di
 
BiH 30 KM di
 
sit 20
E
di
dIzajn:
 
Midht MulaBDIć
PrIjelom:
 
Di Molnar
TISak:
 
mt-tpf d..., vik giMi i ti k ztp ti,i ž i ti dkiTik z ik ptp izDž pč rpbik Htkptm st z i mirpbik Htk
na naSlovnoj STranIcI:
 
Med Bebe (1940.-2012.)
SADRŽAJ
UVODNIK
sičk t pm ............................................................... 3
BOŠNJACI U HRVATSKOJ
Tk  či  p .......................................................... 4odzk ik mtik ........................................................... 6u čt sft-b ....................................................................... 8ot  p .................................................................. 9Dpi mik mii .................................................. 10Piz z z ................................................................... 11Miti i čd i ................................................................. 12Btt bčk kt ...................................................... 13o bi kzm i pm .......................................................... 14oizik i ................................................................. 16up z i zt .......................................................... 17Bm  Htk ..................................................................... 18
HRVATSKA
uzbk t ..................................................................... 20
InTervju – franjo ToPIĆ
BiH im Bž p ...............................................................
22
boSanSkI baromeTar
Dm dž z ft! ............................................................ 26Izmđ pmizm i zč ................................................ 28otkd  p tt rs? (II) ............................................. 30
IZ SVIJETA
n b i kb ................................................................. 33
KULTURA
Zp k p .................................................................. 36umt p mž ......................................................... 37Fimki dh ............................................................................ 38u ptzi z idttm ............................................................ 39
PrIče Iz boSne
vik d  d pt .............................................................. 40
ŽIvjeTI ISlam
nčii b pt (II) ...................................................... 42
P R E P O R O D O V
Journal
 
UVODNIK
3
LISTOPAD 2012.
Sjećate li se Željezare Sisak i događanja od prije godine dana, udar
-
ne vijes u središnjim Dnevnicima svih hrvatskih TV-stanica, tadašnjihpredizbornih i poszbornih poličkih obećanja o nastavku proizvodnjei vraćanju radnika na posao? Vjerojatno ne jer je to davno zaboravlje
-
na priča u čitavom moru stečaja i likvidacija, u postratnom i tranzicij
-
skom nestajanju hrvatske privrede. Željezara Sisak je šapatom pala, unevjerici, uz brojna pitanja i težak osjećaj bespomoćnos, u bolnomradničkom saznanju da više ne odlučuju o svojoj sudbini. Kao i u broj
-
nim sličnim prigodama, i sisački su metalurzi bili svjedoci poličkih“spinova”, neshvaćanja problemake, nepoznavanja odredbi potpisa
-
nog kupoprodajnog ugovora i kupovanja predizbornog vremena. Oko1.130 posljednjih radnika sisačke Željezare postalo je dio staske ko
-
 ja se danas opasno približava brojci od 350.000.Prošle godine, 7. listopada 2011., uoči Dana neovisnos RH sisač
-
ki željezarci su doživjeli svoj “kijametski dan”. Tog petka, nekolikominuta prije 15 sa, na sve e-mail adrese Željezare Sisak, tadašnjegCMC Sisak d.o.o., sgla je poruka iz centrale Comercial Metals Com
-
pany iz američkog Dallasa – prekida se proizvodnja, Željezara se pro
-
daje. Nakon što su ispražnjene peći i izvaljane predviđene cijevi, sviradnici su odmah ošli svojim kućama. U međuvremenu su telefon
-
ski obaviješteni radnici iz drugih smjena da do daljnjeg ne dolaze naposao. Na hitnom sastanku Uprave CMC Sisak i sindikalnih povjere
-
nika, jedno od prvih pitanja tadašnjih poslodavca bilo je “hoće li rad
-
nici nakon ovoga razlupa strojeve”!? Sisački sindikalci ostali su šoki
-
rani pitanjem, a ozbiljnost situacije vjerojatno su shvali tek nekolikosa kasnije kada su ulogu željezarinih porra na ulaznim kapijamapreuzeli radnici jedne privatne zaštarske tvrtke. Nekoliko dana jeulaz u Željezaru bio dozvoljen samo onim radnicima koji su bili naposebnim spiskovima neophodnih kadrova za servisiranje postroje
-
nja ili unaprijed dogovorene transportne akvnos.Agonija je nastavljena još nekoliko mjeseci. Prve otkaze su od
-
mah dobili radnici zaposleni na određeno vrijeme, a nakon odrađi
-
vanja otkaznog roka, ovisno o dužini radnog staža, i svi ostali – 910“posljednjih Mohikanaca”. Umjesto 5.500, dobili su po 3.000 kunaotpremnine po godini radnog staža. Razliku su sindikalni predstav
-
nici, u pregovorima o novom Kolekvnom ugovoru s Upravom ne
-
koliko mjeseci ranije, naivno žrtvovali “za bolju i svijetlu buduć
-
nost”. U međuvremenu je dovršena ugovorena proizvodnja i izvr
-
šeno pražnjenje skladišnih prostora. Nakon kampanje “čišćenja”,koja je završila na proljeće, u tvorničkom krugu nije ostao ni kilo
-
gram čelika ili otpadnog starog željeza.Brojne kavanske (dez)informacije obilježile su proljeće i poče
-
tak ljeta 2012., a onda su sisački željezarci doživjeli i “sudnji dan”.Apokalipčno je djelovala informacija o demontaži proizvodnih po
-
strojenja i selidbi na američki konnent. Najgori mogući scenarijdezintegracije i prakčnog nestajanja crne metalurgije s ovih pro
-
stora. Nekadašnji metalurški gigant s oko 14.500 radnika, koji jeimao svoje pogone ne samo u Sisku, već i u Bakru (koksara), Topu
-
skom, Glini, Hrvatskoj Dubici i Novskoj, uvozio velike količine želje
-
zne rude iz Ljubije kod Prijedora, upošljavao na desene koope
-
rantskih poduzeća i, direktno ili indirektno, hranio oko 100.000ljudi – “sveden” je na brojku od stonjak zaposlenih i prazne hale.Što se, zapravo, desilo? Željezaru Sisak, odnosno Valjaonicu ci
-
 jevi Sisak, od Hrvatskog fonda za privazaciju 2007. godine kupila je kompanija CMI iz Švicarske, podružnica internacionalne kompa
-
nije CMC iz Dallasa (SAD). Prema najnovijim saznanjima, kupovina je obavljena kreditom njemačke Deutche Bank, a odluku o zatvara
-
nju i prodaji CMC Sisak d.o.o. donijeli su u nemogućnos otplatepodignuh kredita. Već tri dana nakon “glasovitog” e-maila iz Tek
-
sasa, Deutche Bank je poslala svog likvidatora s međunarodnimiskustvom, Joachima Knospea, s namjerom da proda/likvidira CMCSisak. Scenarij vrijedan pažnje.Tada se pokreću događaji o kojima hrvatska javnost vrlo malozna. Talijanska rma ABS, iz korporacije Danieli, kupila je samo Čeli
-
čanu kao kompletnu proizvodnu liniju, a od ostala čeri kupljenapogona (Valjaonica bešavnih cijevi, Valjaonica šavnih cijevi, Valjaoni
-
ca preciznih šavnih cijevi i Mehanička radionica) – samo hale s infra
-
strukturom i kranovima. Ovdje nije uključen pogon Hladna prerada,koji je kupio njemački Max Hüe. Strojevi, odnosno proizvodne linijeu bešavnoj i dvjema šavnim valjaonicama prodane su američkoj tvrt
-
ci PTC Alliance, koja ih dalje prodaje zainteresiranim kupcima po svi
-
 jetu, od Hrvatske do SAD-a, ili usmjerava u staro željezo. U ime PTCAlliancea organizaciju poslova demontaže, prodaje i preseljenja do
-
bila je engleska rma Red Sure, koja je na natječaju odabrala mađar
-
ski Beck & Pollitzer i hrvatski Metaling kao izvođače radova. Poslovi
-
ma demontaže i pakiranja strojeva rukovode mađarski stručnjaci, azička radna snaga je 40-ak bivših željezarinih radnika. Demontažatople i prolne Šavne valjaonice (ukupno čeri proizvodne linije) tre
-
nutno je pri kraju, dok je “sahrana” Valjaonice bešavnih cijevi, bren
-
da i ponosa sisačke crne metalurgije – otprilike na pola puta. Njenanova desnacija su Sjedinjene Američke Države.Iz svega navedenog potpuno je jasno da situacija vrlo loša, pro
-
izvodne hale su bez strojeva, a kada će se instalira nova postroje
-
nja i pokrenu proizvodnja – ne zna se. A do tada treba preživje.Sa sigurnošću se, nažalost, može reći da se u Sisku i Hrvatskoj višenikada neće proizvodi čelične bešavne cijevi, koje su zbog speci
-
čnog pilger postupka proizvodnje imale vrhunsku kvalitetu i pri
-
mjenu u ekstremnim uvjema, kao npr. u nanoj industriji. S drugestrane, Sisak je postao tempirna socijalna bomba koja bi mogladetonira na proljeće 2013. godine, kada se potroše otpremnine iprestane nancijska potpora Zavoda za zapošljavanje.Sisački Bošnjaci posebno teško podnose agoniju Željezare, koja je bila osnovnim razlogom doseljavanja bošnjačkog stanovništva izBiH, posebice iz Bosanske krajine. Može se govori i o sudbinskojpovezanos i idenkaciji. U samom gradu živi oko 4.000 ljudi boš
-
njačko/muslimanskog porijekla, a u okolici još i više. Sisačko nase
-
lje Caprag, stambeno naselje u blizini tvorničkih postrojenja, prak
-
čno novoizgrađeni grad, najgušće je naseljeno područje u Hrvat
-
skoj bošnjačkim stanovništvom. Tu se nalazi na desene zgradakoje je Željezara Sisak izgradila svojim radnicima, a u svakoj od njihživi po nekoliko bošnjačkih obitelji. Na prekrasnoj lokaciji, “u čarši
-
 ji”, nalazi se parcela površine oko 2,5 hektara za budući Islamskicentar, čiji se početak izgradnje očekuje sljedeće godine. Sisak jegrad u kome su Bošnjaci, kao nigdje u Hrvatskoj, doživjeli svoju pu
-
nu armaciju – i kulturnu, i nacionalnu, i poličku. Bilo bi jako lošeako bi neizvjesna budućnost sisačke Željezare bila razlogom traže
-
nja pogodnijeg mjesta za život.
q
Ismet ISAKOVIĆ
UVODNA RIJEČ
Sisačka tuga pregolema

Activity (3)

You've already reviewed this. Edit your review.
1 thousand reads
1 hundred reads
Alma Bratić liked this

You're Reading a Free Preview

Download
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->