You are on page 1of 44

Journal

PREPORODOV
ISSN 1334-5052 MJESENIK KDBH PREPOROD ZAGREB BROJ 144 LISTOPAD 2012.

MERSAD BERBER
(1940. 2012.)
UVODNIK Sisaka tuga pregolema INTERVJU FRANJO TOPI BiH ima Boje poslanje KOALICIJE I LOKALNI IZBORI U BiH Dajem dravu za fotelju! CLINTON I ASHTON U BiH Izmeu optimizma i razoaranja

KDBH PREPOROD

ISSN 1334-5052

Journal
PREPORODOV

IMPRESUM

SADRAJ
UVODNIK Sisaka tuga pregolema ................................................................ 3 BONJACI U HRVATSKOJ Teko se suoiti s prolou . ......................................................... 4 Odlazak velikog umjetnika ............................................................ 6 U ast Safvet-begu ........................................................................ 8 Otvorenje na proljee ................................................................... 9 Doprinos manjinskoj afirmaciji ................................................... 10 Priznanje za zasluge .................................................................... 11 Misterij i udo niana . ................................................................ 12 Bogatstvo bonjake kulture ....................................................... 13 O sebi kazujemo i plesom ........................................................... 14 Organizacijsko irenje ................................................................. 16 Uspjean razvoj i rezultati ........................................................... 17 Bajram u Hrvatskoj . .................................................................... 18 HRVATSKA Uzburkana javnost ...................................................................... 20 INTERVJU FRANJO TOPI BiH ima Boje poslanje . .............................................................. 22 BOSANSKI BAROMETAR Dajem dravu za fotelju! ............................................................. 26 Izmeu optimizma i razoaranja ................................................. 28 Otkud se pojavljuje entitet RS? (II) . ............................................ 30 IZ SVIJETA Na rubu ireg sukoba .................................................................. 33 KULTURA Zapjevala sojka ptica ................................................................... Umjetnou protiv mrnje .......................................................... Filmski sevdah . ........................................................................... U potrazi za identitetom ............................................................. 36 37 38 39

Izdava: Kulturno drutvo Bonjaka Hrvatske Preporod Glavni urednik: Ismet Isakovi Redakcija: Mirza Mei Sena Kulenovi Edis Feli Ajka Tiro Srebrenikovi Edina Smajlagi Suradnici: Avdo Huseinovi (BiH) Edin Tule (BiH) Bedrudin Brljavac (BiH) Senadin LAVI (BiH) Kemal BALIHODI (BiH) Helena Anui (Rijeka) Faris NANI (Zagreb) Asim ABARAVDI (Pula) Ibrahim DURAKOVI (Split) Adresa: Preporodov Journal Ulica grada Vukovara 235, 10000 Zagreb Telefon/faks: +385 (0)1 48 33 635 e-mail: kdbhpreporod@zg.t-com.hr kdbhpreporod@kdbhpreporod.hr ismet.isakovic@sk.t-com.hr web: www.kdbhpreporod.hr iro-raun: ZABA 2360000-1101441490 Devizni raun: SWIFT ZABAHR 2X: 70300-280-3755185 Cijena: 15 kuna Pretplata: RH 100 HRK godinje BiH 30 KM godinje Svijet 20 E godinje dIZAJN: Midhat MULABDI PRIJELOM: Dario MOLNAR Tisak: mtg-topgraf d.o.o., Velika Gorica Miljenja i stavovi koje zastupaju autori, nisu nuno i stavovi redakcije Tiskano uz financijsku potporu iz Dravnog prorauna Republike Hrvatske putem Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske Na naslovnoj stranici: Mersad Berber (1940.-2012.)

PREPORODOV JOURNAL mjesenik KDBH Preporod

PRIE IZ BOSNE Vojnik od glave do pete . ............................................................. 40 IVJETI ISLAM Naini objave poslanstva (II) ....................................................... 42

PREPORODOV JOURNAL 144

UVODNIK

UVODNA RIJE

Sisaka tuga pregolema


Sjeate li se eljezare Sisak i dogaanja od prije godine dana, udarne vijesti u sredinjim Dnevnicima svih hrvatskih TV-stanica, tadanjih predizbornih i postizbornih politikih obeanja o nastavku proizvodnje i vraanju radnika na posao? Vjerojatno ne jer je to davno zaboravljena pria u itavom moru steaja i likvidacija, u postratnom i tranzicijskom nestajanju hrvatske privrede. eljezara Sisak je apatom pala, u nevjerici, uz brojna pitanja i teak osjeaj bespomonosti, u bolnom radnikom saznanju da vie ne odluuju o svojoj sudbini. Kao i u brojnim slinim prigodama, i sisaki su metalurzi bili svjedoci politikih spinova, neshvaanja problematike, nepoznavanja odredbi potpisanog kupoprodajnog ugovora i kupovanja predizbornog vremena. Oko 1.130 posljednjih radnika sisake eljezare postalo je dio statistike koja se danas opasno pribliava brojci od 350.000. Prole godine, 7. listopada 2011., uoi Dana neovisnosti RH sisaki eljezarci su doivjeli svoj kijametski dan. Tog petka, nekoliko minuta prije 15 sati, na sve e-mail adrese eljezare Sisak, tadanjeg CMC Sisak d.o.o., stigla je poruka iz centrale Comercial Metals Company iz amerikog Dallasa prekida se proizvodnja, eljezara se prodaje. Nakon to su ispranjene pei i izvaljane predviene cijevi, svi radnici su odmah otili svojim kuama. U meuvremenu su telefonski obavijeteni radnici iz drugih smjena da do daljnjeg ne dolaze na posao. Na hitnom sastanku Uprave CMC Sisak i sindikalnih povjerenika, jedno od prvih pitanja tadanjih poslodavca bilo je hoe li radnici nakon ovoga razlupati strojeve!? Sisaki sindikalci ostali su okirani pitanjem, a ozbiljnost situacije vjerojatno su shvatili tek nekoliko sati kasnije kada su ulogu eljezarinih portira na ulaznim kapijama preuzeli radnici jedne privatne zatitarske tvrtke. Nekoliko dana je ulaz u eljezaru bio dozvoljen samo onim radnicima koji su bili na posebnim spiskovima neophodnih kadrova za servisiranje postrojenja ili unaprijed dogovorene transportne aktivnosti. Agonija je nastavljena jo nekoliko mjeseci. Prve otkaze su odmah dobili radnici zaposleni na odreeno vrijeme, a nakon odraivanja otkaznog roka, ovisno o duini radnog staa, i svi ostali 910 posljednjih Mohikanaca. Umjesto 5.500, dobili su po 3.000 kuna otpremnine po godini radnog staa. Razliku su sindikalni predstavnici, u pregovorima o novom Kolektivnom ugovoru s Upravom nekoliko mjeseci ranije, naivno rtvovali za bolju i svijetlu budunost. U meuvremenu je dovrena ugovorena proizvodnja i izvreno pranjenje skladinih prostora. Nakon kampanje ienja, koja je zavrila na proljee, u tvornikom krugu nije ostao niti kilogram elika ili otpadnog starog eljeza. Brojne kavanske (dez)informacije obiljeile su proljee i poetak ljeta 2012., a onda su sisaki eljezarci doivjeli i sudnji dan. Apokaliptino je djelovala informacija o demontai proizvodnih postrojenja i selidbi na ameriki kontinent. Najgori mogui scenarij dezintegracije i praktinog nestajanja crne metalurgije s ovih prostora. Nekadanji metalurki gigant s oko 14.500 radnika, koji je imao svoje pogone ne samo u Sisku, ve i u Bakru (koksara), Topuskom, Glini, Hrvatskoj Dubici i Novskoj, uvozio velike koliine eljezne rude iz Ljubije kod Prijedora, upoljavao na desetine kooperantskih poduzea i, direktno ili indirektno, hranio oko 100.000 ljudi sveden je na brojku od stotinjak zaposlenih i prazne hale. to se, zapravo, desilo? eljezaru Sisak, odnosno Valjaonicu cijevi Sisak, od Hrvatskog fonda za privatizaciju 2007. godine kupila je kompanija CMI iz vicarske, podrunica internacionalne kompanije CMC iz Dallasa (SAD). Prema najnovijim saznanjima, kupovina je obavljena kreditom njemake Deutche Bank, a odluku o zatvaranju i prodaji CMC Sisak d.o.o. donijeli su u nemogunosti otplate podignutih kredita. Ve tri dana nakon glasovitog e-maila iz Teksasa, Deutche Bank je poslala svog likvidatora s meunarodnim iskustvom, Joachima Knospea, s namjerom da proda/likvidira CMC Sisak. Scenarij vrijedan panje. Tada se pokreu dogaaji o kojima hrvatska javnost vrlo malo zna. Talijanska firma ABS, iz korporacije Danieli, kupila je samo elianu kao kompletnu proizvodnu liniju, a od ostala etiri kupljena pogona (Valjaonica beavnih cijevi, Valjaonica avnih cijevi, Valjaonica preciznih avnih cijevi i Mehanika radionica) samo hale s infrastrukturom i kranovima. Ovdje nije ukljuen pogon Hladna prerada, koji je kupio njemaki Max Htte. Strojevi, odnosno proizvodne linije u beavnoj i dvjema avnim valjaonicama prodane su amerikoj tvrtci PTC Alliance, koja ih dalje prodaje zainteresiranim kupcima po svijetu, od Hrvatske do SAD-a, ili usmjerava u staro eljezo. U ime PTC Alliancea organizaciju poslova demontae, prodaje i preseljenja dobila je engleska firma Red Sure, koja je na natjeaju odabrala maarski Beck & Pollitzer i hrvatski Metaling kao izvoae radova. Poslovima demontae i pakiranja strojeva rukovode maarski strunjaci, a fizika radna snaga je 40-ak bivih eljezarinih radnika. Demontaa tople i profilne avne valjaonice (ukupno etiri proizvodne linije) trenutno je pri kraju, dok je sahrana Valjaonice beavnih cijevi, brenda i ponosa sisake crne metalurgije otprilike na pola puta. Njena nova destinacija su Sjedinjene Amerike Drave. Iz svega navedenog potpuno je jasno da situacija vrlo loa, proizvodne hale su bez strojeva, a kada e se instalirati nova postrojenja i pokrenuti proizvodnja ne zna se. A do tada treba preivjeti. Sa sigurnou se, naalost, moe rei da se u Sisku i Hrvatskoj vie nikada nee proizvoditi eline beavne cijevi, koje su zbog specifinog pilger postupka proizvodnje imale vrhunsku kvalitetu i primjenu u ekstremnim uvjetima, kao npr. u naftnoj industriji. S druge strane, Sisak je postao tempirna socijalna bomba koja bi mogla detonirati na proljee 2013. godine, kada se potroe otpremnine i prestane financijska potpora Zavoda za zapoljavanje. Sisaki Bonjaci posebno teko podnose agoniju eljezare, koja je bila osnovnim razlogom doseljavanja bonjakog stanovnitva iz BiH, posebice iz Bosanske krajine. Moe se govoriti i o sudbinskoj povezanosti i identifikaciji. U samom gradu ivi oko 4.000 ljudi bonjako/muslimanskog porijekla, a u okolici jo i vie. Sisako naselje Caprag, stambeno naselje u blizini tvornikih postrojenja, praktino novoizgraeni grad, najgue je naseljeno podruje u Hrvatskoj bonjakim stanovnitvom. Tu se nalazi na desetine zgrada koje je eljezara Sisak izgradila svojim radnicima, a u svakoj od njih ivi po nekoliko bonjakih obitelji. Na prekrasnoj lokaciji, u ariji, nalazi se parcela povrine oko 2,5 hektara za budui Islamski centar, iji se poetak izgradnje oekuje sljedee godine. Sisak je grad u kome su Bonjaci, kao nigdje u Hrvatskoj, doivjeli svoju punu afirmaciju i kulturnu, i nacionalnu, i politiku. Bilo bi jako loe ako bi neizvjesna budunost sisake eljezare bila razlogom traenja pogodnijeg mjesta za ivot. q Ismet ISAKOVI

LISTOPAD 2012.

BONJACI U HRVATSKOJ

EMINA BUINKI, AKTIVISTKINJA

Teko se suoiti s prolou


Mlada, dinamina ena krupnih plavih oiju Emina Buinki; njima gleda i analizira bukvalno cijeli svijet. Uspostavili smo kontakt kada se javila s pohvalama naem Preporodovu Journalu za, kako ree, ugodno iznenaenje urednikom irinom i jer je u njemu nala drugaiju perspektivu i sadraje, osobito u pogledu rasprava o multikulturalizmu, politikim promjenama u arapskom svijetu i o feminizmu. Saekali smo je za razgovor jer je morala na put u Japan, gdje je na Sveuilitu Niigata vodila edukaciju o nenasilju i izgradnji mira osnaujui pri tome mlade i graane u njihovim inicijativama poput anti-nuklearnog pokreta i borbe za prava rtava nuklearnih katastrofa. Potom je otputovala u Maroko na odmor. Poslali ste na Vijea nacionalnih manjina u RH, i nama u Journal, protokol o rtvama rasizma i ksenofobije i s njima povezane diskriminacije u razliitim podrujima ivota. Novi projekt? Istraivanje rasizma i ksenofobije s fokusom na islamofobiju aktivnost je Europske mree za borbu protiv rasizma (ENAR), a u Hrvatskoj je istraivanje proveo Centar za mirovne studije ija sam suradnica. U istraivanje smo ukljuili nacionalne manjine, pa i bonjaku nacionalnu manjinu i sve graane islamske vjeroispovijesti. Rezultate emo moi itati uskoro. Istraeni su oblici diskriminacije koje danas manjinske skupine u drutvu trpe, odnosno uzroke i razinu islamofobije u hrvatskom drutvu. Zakljuujemo da su otupile otrice razumijevanja i prepoznavanja vrsta diskriminacije u odnosu na vjersku ili nacionalnu pripadnost.

Emina Buinki Ga Vesna Tereli, osnivaica i voditeljica Centra za mirovne studije, danas voditeljica Documente, nositeljica je alternativne Nobelove nagrade za mir. Prava je kreatorica mira, s 20-godinjim iskustvom rada u civilnom drutvu. Suraujete s tom iznimnom enom. Ona je borkinja za mir, uvijek s argumentima, koji esto i predstavljaju prijetnju naem drutvu, politikim strukturama, njihovim odlukama. Vesnin beskompromisni nenasilni mirovni antiratni i nadasve topli ljudski pristup ine je posebnom osobom i suradnicom. Imam priliku raditi sa mnotvom iznimnih ljudi bogatih iskustvima i s kritikom otricom, motiviranih za promjene.

Runa stvarnost
Istraivali ste civilne rtve rata u Hrvatskoj. Nije lako gledati u takvu prolost! Teko je biti suoen sa iskustvom bilo koje od tih rtava: ubijeni, ranjeni, umrli od posljedica rata, rtve silovanja i drugih oblika ratnog seksualnog zloina, prognanici i druge raseljene osobe kao i umrli od ratnih ozljeda nakon rata. Tu su i rtve teroristikih i diverzantskih akata na nekim od podruja. Tu su i lanovi obitelji ubijenih i nestalih. U ratu je stradalo vie od 1.000 djece. Bilo je i masovnih granatiranja. Ti ljudi ive jedan nevjerojatan ivot: izgubili su dio sebe, ne nalaze unutranji mir. Moemo li zamisliti kako se osjeaju majke, oevi ili djeca koja svakodnevno tragaju za posmrtnim ostacima svojim dragih? Ili oekuju iskapanje iz neke od masovnih znanih i neznanih, grobnica, oni koji su bili zatoeni i mueni? Kako se moraju osjeati oni koji su, zbog nekog od navedenih zloina nestalog lana obitelji, materijalne tete i slino tuili dravu Hrvatsku, pa izgubili sudske parnice? Niti u 5% sluajeva nemamo jo pravomone presude za poinjene ratne zloine. To je dananja Hrvatska. Komparirate li podatke s onima u Bosni i Hercegovini i s drugim dravama gdje je bio rat? Cjelokupni rad Documente, graanske udruge s kojom suraujem, temeljen je na regionalnoj suradnji, razmjeni i podrci. Pratimo suenja za ratne zloine, dokumentiramo ljudske gubitke, zagovaramo reparacije. Jedna od takvih velikih suradnikih inicijativa je i uspostava REKOM-a - Regionalne komisije za utvrivanje injenica o svim ratnim zloinima i tekim krenjima ljudskih prava na podruju nekadanje Jugoslavije, pa i Bosne i Hercegovine.

Sukob je prilika
Suoavanje s prolou kod nas se razlikuje od japanskog i drugdje u svijetu? Graanska angairanost u Japanu je zadnjih godina usmjerena protunuklearnim prosvjednim akcijama, borbi protiv izgradnje amerikih vojnih baza na Okinawi, jaanju svijesti o ekolokim katastrofama, ali i na borbu protiv nasilja u obitelji. Takoer i pokretanju mirovnih obrazovnih programa usmjerenih na osobne spoznaje, unutarnje motive i djelovanje, vjetine nenasilnog ophoenja sa samim sobom, svojim blinjima i drutvom, u svakom smislu. Od svog prvog odlaska u Japan 2009. godine prenosim i nae iskustvo. Japanske kolege ele vie nauiti o izgradnji demokracije u post-jugoslavenskoj regiji i procesima pomirenja i tranzicijske pravde. U razvijenom Japanu radim trening o nenasilnom rjeavanju sukoba! Iznenauje i mene kako spremno prihvaaju ili izjednauju ekonomski napredak sa stanjem mira ili demokracije. U pravu je Johan Galtung kada pie: Ne postoje nasilne kulture, u svakom drutvu, postoji niz kultura nasilja. Japansko drutvo jest u nekom smislu izgraeno i na kulturi nasilja, na tzv. carskoj hijerarhiji, na snanim hijerarhijskim obrascima, na jasnim podjelama na muko/ensko. Japanci se iz sukoba povlae ili ih izbjegavaju, a to je posljedica svojevrsne represije i manjka potrebe u zatiti sebe. U velikoj mjeri niti oni ne ue jedan zdrav odnos prema sukobu, budui da se sukob moe vidjeti kao prilika.

PREPORODOV JOURNAL 144

BONJACI U HRVATSKOJ
Ni mi, na prostorima bive Jugoslavije, iz sukoba uglavnom ne izvlaimo pouku, ne vidimo ih kao priliku za novi i drugaiji odnos. to elite mijenjati? Jedan od generalnih naih problema je nevoljkost u rasprivanju pojedinih moi. Mo je umjetna stvar, ona nikad ne egzistira samo na razini na kojoj netko uzima zato to to i drugi mora podravati! Maknete li takvo tlo pod nogama, oduzmete li tu mo moniku, vie nee osjeati sigurnost. Slino je s autoritarnou. kako netko moe biti autoritaran ako ne postoje ljudi koji trae autoritet? Ako nema tzv. grupa podrke? Ako ih ne prate navike, predvidiva oekivanja? I uvjerenja da se tu nee nita moi promijeniti? Ne kaem da je uvijek i mogua promjena, ali smo se i bezbroj puta uvjerili u nju! Zato ljudi nisu spremni sloiti se, riskirati? Problem se uvijek ne da razrijeiti u svakom kontekstu i u svakom trenutku. U svom se slobodnom vremenu angairam i u savjetujem a i educiram organizacije; unapreujem njihovu proceduru odluivanja, suradnikih odnosa, podjele i sudjelovanja u donoenju odluka. Za mene, kao feministkinju, su neodrivi i neki muki obrasci. njujem metode uenja utemeljene na iskustvu, ali ne odbijam niti metode akademskog poduavanja. Puno radim s trenerima/icama iz razliitih podruja i dosta uim. Klju je efikasnosti: ostati dovoljno fokusirana, a istodobno primijeniti kombinaciju razliitih metoda.

U mom imenu su moje temeljne vrijednosti


Koliko Vas je formiralo drutvo, a koliko obitelj? Rodila sam se u Sisku. Na poetku rata saznala sam u koli da je zelena moja najdraa boja. Strano je vano pitanje identiteta. Koji su nam nametnuti, a koje usvajamo tijekom ivota. Nakon zavrenih Mirovnih studija u Zagrebu razmiljala sam o tome, shvatila da su neki identiteti, koje sam nosila cijeli dotadanji ivot, bili zakaeni o mene. Rat sam dosta intenzivno proivljavala. Roditelji, majka Zineta i otac Asim, su bili na frontu, a sestra Lejla i ja smo na TV-u gledale rijeke izbjeglica. Kratko smo bile u izbjeglitvu u Zagrebu kod djeda Zufera, tada predsjednika Merhameta. Djed je osniva i predsjednik Medlisa Islamske zajednice u Sisku, danas najstariji dematlija u Sisku. Uao je u 94. godinu ivota, promijenio osam putovnica, proao njemaki radni logor, bio jedan od prvih radnika eljezare u Sisku. Odredile su me jasnije te godine, posebno 1998. i 1999. Odluila sam da neu samo promatrati; sazrijevala je kod mene neka politika svijest. Moji roditelji su najzasluniji za to tko sam danas. Izvrsni su ljudi, imaju razvijen unutarnji osjeaj za pravdu i potenje. Zasluni su za moju otvorenost, samostalnost i obrazovanje, temeljno islamski. Mijenjali smo, prije turskih sapunica, neke stereotipe o strancima tijekom rata pri kontaktima s prijateljima iz islamskog svijeta. Udata sam za Marokanca. To je predivna i bogata zemlja u kojoj uz vie od 35 milijuna Marokanaca ivi i nekoliko milijuna migranata koji govore stotine jezika i dijalekata. Tamo ive Arapi, Berberi, idovi, katolici, protestanti. Moje oduevljenje Marokom ne prestaje, kao ni moje frustracije primarno niim drutvenim poloajem ena i mladih, a potom i nedostatkom politike vizije razvoja te zemlje koja je sjecite europske, afrike, arapske i drugih kultura. Zemlja je to na kojoj se i danas vide posljedice francuske kolonijalne politike. Prva moja i najdublja spoznaja o marokanskom drutvu dogodila se tijekom istraivanja fenomena nezakonitih migracija subsaharskih migranata u Europu preko Maroka. Ogroman broj migranata na ulicama marokanskih gradova nailazili na gostoprimstvo, a marokanske ene petkom kuhaju cous-cous i iznose ga gladnima, beskunicima i izbjeglicama. U hrvatskom drutvu su prvi medijski izvjetaji o traiteljima azila i nezakonitim migrantima doivljeni kao svojevrsna sigurnosna prijetnja. Tako je , na primjer, stanovnitvo Stubike Slatine organiziralo prosvjede protiv izgradnje Prihvatilita za traitelje azila. Ni roditelji, a niti kola ne odgajaju nas da uimo o drugim kulturama i njihovim doprinosima i razliitostima. Niti solidarnosti! Kako se izjanjavate? Ime Vas otkriva. ivim godinama na relaciji Hrvatska Maroko. Jako sam vezana za Maroko, za tamonje ljude, kulturu, jezik, nain ivota, za ljude s kojima suraujem. elim i tamo pisati, analizirati, educirati se, podrati inicijative i promjene, graditi suradnike odnose. to se tie Bosne, nemam onaj specifian odnos prema Bosni, kao moji roditelji. Naime, tata se rodio u Sisku, a mama dola u Sisak u 18. godini ivota. Zapravo se nikad nisam osjeala Bonjakinjom, kao niti Hrvaticom. Nemam potrebu uzimati takve identitete. A svojim se imenom ponosim. Ono je moj identitet, moja prednost, specifinost, gradi me u odnosu prema drugima, u njemu su moje temeljne vrijednosti. q Edina SMAJLAGI

Strah od azilanata
Europa za nas koji smo doivjeli rat, na alost, ima boju i miris smrti? Predrasuda? Ali, ne znam zato nas rat nije u tom dijelu osjetljivosti drugaije formirao? Zato i ne razumijemo izbjeglice kada nam dolaze, i sami smo to bili? Emigrante etiketiramo kao kriminalce ili kao ljude koji su nam doli uzeti posao, koji e nam neto oteti, uzeti, koji e nas zatrovati! Jako me to smeta. Jesu li politiari iz sadanje vlasti drugaiji? Svaka vlast nosi kljunu karakteristiku i interes: zadravanje vlasti. Stoga i ovoj Vladi, kao i ranijima, nije oportuno otvarati osjetljiva pitanja. Ne samo da pokazuje demokratski deficit, nego i manjak hrabrosti da se uhvati u kotac sa problemima. To je i nedostatak solidarnosti i politike odgovornosti. Niti jedna stranka u Republici Hrvatskoj u zadnjih 20 godina u svoj program nije stavila nita oko potpore izbjeglicama, a ni oko potpore civilnim rtvama rata. Niti politika prema mladim ljudima, koji ine etvrtinu ove zajednice, nije politika uvaavanja te populacije. Na to kontinuirano upozorava Mrea mladih Hrvatske. Ne smije se ne vidjeti da smo trea zemlja u Europi iz koje se iseljavaju mladi i obrazovani ljudi. Nedavno je premijer Zoran Milanovi energino reagirao u zatiti turske novinarke. Premijer je tom reakcijom pokazao politiku odgovornost. Izruenje turske novinarke koja je zbog svog politikog angamana proganjana i zbog toga dobila azil u drugoj zemlji bio bi neopravdan, opasan in, koji bi tu enu doveo u smrtnu opasnost. To nije bio prvi takav sluaj. Hrvatska je postala i bit e i dalje sklonite desetinama i stotinama izbjeglica koji danas zbog razliitih politikih i socio-ekonomskim prilika naputaju svoje zemlje ili bivaju iz njih prognani. Moramo nai rjeenje za njihov prihvat jer su i stotine naih ljudi pronale dom u nekoj od zapadno-europskih zemalja. Govorite, piete, biljeite, analizirate. Izvrsno to kombinirate! Izazov je to u ljudskom smislu, ne samo profesionalno. Javno zagovaranje i javna komunikacija zahtijevaju istraivanja, policy-analize i neka strateka usmjerenja i preporuke. Perceptivna sam i detaljna. Dri me ta razliitost spoznaje koju zapravo dobivam ponajvie kroz neposredan rad s ljudima, kroz razgovore i edukaciju. Primje-

LISTOPAD 2012.

BONJACI U HRVATSKOJ

IN MEMORIAM: MERSAD BERBER (BOSANSKI PETROVAC, 1940. ZAGREB, 2012.)

Odlazak velikog umjetnika


Mersad Berber, jedan od najpoznatijih svjetskih grafiara i slikara, preselio je na Ahiret 7. listopada 2012. u svome domu u Zagrebu, u 72. godini ivota. Sahrana je odrana 11. listopada na zagrebakom groblju Mirogoj, a denazu namaz je klanjao umirovljeni muftija evko ef. Omerbai. Hrvatska akademska zajednica se od velikog bosansko-hercegovakog i hrvatskog umjetnika oprostila komemoracijom 17. listopada u zagrebakom Muzeju Mimara.

Brojne meunarodne nagrade i priznanja


Mersad Berber je roen 1. sijenja 1940. godine u Bosanskom Petrovcu (BiH). Slikarstvo je diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Ljubljani 1963. godine, u klasi Maksima Sedeja. Postdiplomski studij grafike, kod profesora Rike Debenjaka na ljubljanskoj akademiji, dovrava 1965. godine. Kolektivno izlae od 1961., a prvu samostalnu izlobu imao je ve 1965. godine u Gradskoj galeriji u Ljubljani. Od 1978. do 1982. godine kao izvanredni profesor predavao je na Katedri za crte i grafiku Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu. U granatiranju Sarajeva 1992. godine potpuno je uniten Berberov atelijer na Koevu, s tisuama radova i instrumenata. Nakon toga s obitelji seli u Hrvatsku. ivio je i radio u Zagrebu i Dubrovniku. Panju javnosti skrenuo je na sebe jo kao student, a njegove slike i grafike godinama su bilestatusni simbol ljubitelja slikarstva na podruju bive Jugoslavije. Mersad Berber je kao slikar i grafiar, ali prije svega nenadmaan crta i ilustrator, izlagao u svim veim gradovima svijeta, od Londona i Madrida, preko New Yorka i Moskve do Jakarte i New Delhija. Njegovi radovi su sastavni dio brojnih javnih i privatnih zbirki u itavom svijetu. Svjetski poznata Tate Gallery u Londonu 1984. godine otkupila je njegove grafike iz ciklusa Hommage Velasquezu, svrstavi ih u svoju kolekciju uz bok velikana Nacionalne galerije britanske umjetnosti. Bavio se i scenografijom i kostimom u kazalitima u Ljubljani, Zagrebu i Washingtonu. Berber je bio i vrstan ilustrator koji je oslikao brojne knjige, autor je povijesnog animiranog filma Tempo Secondo (1985.), koji je osvojio brojne nagrade. Dizajnirao je omote ploa sarajevske rock grupe Indexi, kao i plakate za filmoveEmira Kusturice. Tijekom ivota odrao je gotovo stotinu samostalnih i sudjelovao u nizu skupnih izlobi od Dalekog istoka preko Europe do Sjedinjenih Amerikih Drava. Posljednju izlobu slika u Hrvatskoj imao je prole godine u Karlovcu, u Gradskom kazalitu Zorin dom, u okviru Zimske likovne kolonije ZILIK 2011.. Kao student se pojavio na najprestinijem bijenalu umjetnosti u Ljubljani, gdje je ve s 21. godinom osvojio Preernovu nagradu. Berber je dobitnik vie od 50 domaih i svjetskih nagrada i priznanja za svoj umjetniki rad, od kojih nezaobilazno treba izdvojiti one u Trstu (Zlatna medalja i honorarna diploma na Prvoj meunarodnoj izlobi grafike), Sao Paolu (prva nagrada na Meunarodnom bijenalu), Aleksandriji (prva nagrada na 7. Mediteranskom bijenalu), Firenzi, Tokiju (Honorarna nagrada na 10. Meunarodnom bijenalu), New Delhiju (Velika premija Lalit Kala Academy, 1978. godine, kao i prva nagrada World Book Fair, 1980. godine), Monte Carlu (Nagrada ICOM-a, 1978. godine), Madridu, Leipzigu, Varni, Krakowu (Trijenale, 1997. godine i nagrada Krakowa na 4. Meunarodnom bijenalu grafike, 1999. godine)...

Mersad Berber (1940. - 2012.) Tijekom karijere stvorio je povijesne cikluse slika, a svaki od njih korijene vue iz bosansko-hercegovake i hrvatske povijesti od Srednjeg vijeka do 20. stoljea. Izmeu velikih Berberovih ciklusa kao najznaajniji istiu se Sarajevske kronike, Put u Skender Vakuf, Srebrenica, Hommage Vlahi Bukovcu, Otomanske kronike, Arhiv i drugi. 2007. godine Mersadu Berberu je ukazana velika ast kada je postao poasni lan Ruske akademije umjetnosti. 2010. godine predsjednik Ivo Josipovi odlikovao ga je Redom hrvatskog pletera za osobiti doprinos razvitku i ugledu Republike Hrvatske i dobrobiti njezinih graana.

Europski slikar iz Bosne


Mersad Berber je pripadao mladoj generaciji koja je u drugoj polovici 20. stoljea najavila snaniju pojavu bosansko-hercegovake umjetnosti u jugoslavenskom kontekstu. Ovom velikom slikaru Bosna i Hercegovina je nepresuna inspiracija, a njena kultura i povijest gotovo opsesija. Berber je govorio da inspiraciju najvie crpi iz mistinog svijeta Bosne, njenih otomanskih slojeva i traginog usuda ljudi koji su ivjeli na razmeu civilizacijskih kultura. Doivio je svjetsku slavu, a duu i motive Bosne i Hercegovine pronio diljem planete. Likovni kritiari su uvijek isticali njegov likovni dar, naglaavajui neospornu vjetinu i lakou kojima je stvarao. Berber je neobino dobro kontrolirao teksturu slike, pri emu povrina uvijek djeluje ivo i razigrano. Na njegov umjetniki izriaj vjerojatno je utjecala i njegova majka Sadika, talentirana vezilje i tkalja orijentalnih ilima, koja ga je odgajala u duhu zadanom granicama primijenjenog rada i umjetnosti.

PREPORODOV JOURNAL 144

BONJACI U HRVATSKOJ
Prvo to zadivljuje u radovima Mersada Berbera vjerojatno je njegova zaudna crtaka vjetina. Berber crta s lakoom i sigurnou kakve su gotovo potpuno nestale iz umjetnosti Zapadne Europe i Sjedinjenih Amerikih Drava, svojevremeno je rekao sir Edward Lucie Smith, jedan od najznaajnijih britanskih povjesniara umjetnosti i likovnih kritiara, koji je Berbera proglasio najvanijim postklasicistikim autorom. Zanimljive rijei na komemoraciji u Muzeju Mimara izrekao je Milan Beli, hrvatski likovni kritiar. On je govorio o Berberu kao o europskome slikaru iz Bosne, koji u svojem stvaralatvu objedinjuje velike europske tradicije grafikog umijea, potragu za arhetipskom duhovnou, te ljubav i brigu prema ovjeku. On je jedan od malobrojnih hrvatskih umjetnika koji su imali europsku reputaciju i recepciju svojega djela, rekao je Beli. Naglasio je da se Mersad Berber rodio u Bosni, ali se njegov ivotni i umjetniki put odvijao i razvijao u trima gradovima. Tri grada - tri destinacije. Ljubljana, gdje je svladao umijee vrhunske grafike uei od velikih majstora grafike. Sarajevo, grad velike Mersadove ljubavi, kamo odlazi nakon to je 1963. diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Ljubljani i gdje se formira u tada vrlo potentnoj, ivoj i dinaminoj drutvenoj i umjetnikoj sredini. I naposljetku Zagreb, kojemu je posvetio posljednjih 20 godina svojega ivota Kako god itali njegovo djelo, u njemu uvijek pronalazimo umjetnika opremljena europskim znanjem, kulturom i duhom, umjetnika koji je uvijek traio duhovnu komponentu u svemu to je radio. To proimanje srednjeeuropskih, mediteranskih i grkih, odnosno, antikih vrijednosti iitava se u svim slojevima, u gotovo svim njegovim ciklusima, rekao je Milan Beli. Berber nije volio velike retrospektivne izlobe, na kojima se na pojedine segmente stvaralatva stavlja toka, iz prostog razloga jer su ga asocirale na smrt. A ona ga je zatekla u tijeku priprema za veliku izlobu u splitskoj Palai Milesi, koja je bila najavljena za prosinac 2012. godine. Veliki umjetnik je znao govoriti: Mnogo vanije od mjesta gdje ebiti moji ostaci, je ono duhovno to e ostati u naslijee buduim generacijama. Mislim da pripadam europskom figurativnom krugu od Krakowa i Mnchena do Zagreba i Sarajeva i sretan sam to sam poneki rad dobro naslikao.

Likovna monografija Srebrenica je koristio se svim onim to mu je moglo doarati tragediju u Srebrenici u ljeto 1995. godine dokumentaristikom, fotografijom, nalazima antropologa te drugom dostupnom faktografijom. Berberovo dugogodinje likovno prouavanje s bezbrojnim crteima i studijama ukazuje na jednu veliku humanistiku enju. Mersad Berber je temi srebrenike tragedije pristupio odmjereno, utiano i dostojanstveno, pri emu je posegnuo za formom alegorije i figurativnosti s ciljem izbjegavanja patetike i jaanja umjetnikog govora. Ispriao je jednu svoju bajku iji su junaci figure preuzete iz mitova, ali i stvarnog ivota ne bi li ublaio uas prizora koje je na svoj umjetniki prepoznatljiv nain interpretirao. U svojoj postmodernoj maniri posezanja za razliitim izvorima nadahnua stvorio je velianstvene i majstorski crtane kompozicije od kojih zastaje dah. Berberov srebreniki ciklus treba znati promatrati. Tu se preklapaju slike mrtvakih glava i leeva s nekim sasvim drugim i dalekim svijetom mitova, legendi, sjeanja na jednu, na neki nain, zaboravljenu zemlju Bosnu. Likovna monografija Srebrenica je duboko potresno svjedoanstvo koje govori o jednom vremenu, o rtvi jednoga grada koji je do danas ostao u crnoj rupi i izvan vremena, u svojoj smrti i patnji. O Srebrenici svetom gradu na kraju svijeta, kako je napisao azim Sarajli. Poticaj za slike i monografiju bila je briljantna knjiga Grobnice: Srebrenica i Vukovar forenziara Erica Stovera i fotografa Gillesa Peressa, koja ga je okirala, te knjiga eseja Jeana Baudrillarda Savreni zloin, posebno esej Ne saalijevajmo Sarajevo. Jedino to je gore od Auschwitza jest zaborav Auschwitza. Isto vrijedi i za Srebrenicu, znao je rei veliki umjetnik, rahmetli Mersad Berber. q Ismet ISAKOVI

Likovna monografija Srebrenica


Mersad Berber je prole godine objavio svoje kapitalno djelo, likovnu monografiju Srebrenica: djela na papiru 1996-2009, svojevrstan slikovni roman, ciklus slika i grafika s temom srebrenike tragedije, koju je izdao u vlastitoj nakladi. Sveana promocija je odrana 12. travnja 2011. u Galeriji Matice hrvatske u Zagrebu. Monografija je jedna velika likovna kronika o Srebrenici, koju je Berber ostvario u ulju, crteu i na monumentalnim grafikim listovima, te ukoriio u impresivnoj publikaciji od 600 stranica izraenih u najsuvremenijoj tehnologiji.Berber je 10-ak godina radio na svome ivotnom projektu koji ujedinjuje likovnu, pjesniku i kritiarsku rije. Na umjetniki inspirativan iskazao je svoje svjedoanstvo o proteklom ratu u Bosni i Hercegovini, stavljajui fokus na Srebrenicu, iznimne strahote, patnje i stradanje Srebreniana, te najvei genocid u Europi nakon Drugog svjetskog rata. Berber je Srebrenicu ivio godinama, o emu svjedoe tisue skica, biljeki, manjih i veih crtea, kolaa, grafikih listova i uljenih slika s temom srebrenike tragedije. Govorei o nastanku monografije Srebrenica Berber je rekao: Bio sam okruen hrpom papira, skupljao sam sve mogue dokumente, od Timesovih fotografija ratnih reportera do videozapisa. No nisam priao temi kao nekoj svojoj 'Guernici', koja je jedna simbolika slika. Moja je srebrenika kronika dola sasvim spontano u alegorijskoj formi. U nastanku monografi-

LISTOPAD 2012.

BONJACI U HRVATSKOJ

BORBA ZA PRILAZ SAFVET-BEGA BAAGIA: OD IDEJE DO REALIZACIJE

U ast Safvet-begu
Odlukom Skuptine Grada Zagreba, na sjednici odranoj 25. listopada 2012. godine, glavni hrvatski grad dobio je Prilaz Safvetbega Baagia. Tim e se imenom uskoro i zvanino zvati prometnica koja spaja Islamski centar na Borovju s Lekenikom ulicom, koja je sada bila pod adresom Gavelina 40, premda u stvarnosti potpuno odvojena od same Gavelline ulice. Pria koja je svoj sretni epilog dobila dan uoi Kurban bajrama poela je krajem Dr. sc. Dino Mujadevi 2011. godine, i to imenovanjem dr. sc. Dine Mujadevia u sedmerolanu Radnu skupinu Odbora za imenovanje naselja, trgova i ulica Skuptine Grada Zagreba. O emu se, zapravo, radi pitali smo najveeg krivca povjesniara Dinu Mujadevia, znanstvenog suradnika Hrvatskog instituta za povijest u Slavonskom Brodu, koji nam odmah na poetku kae da je mnogo prikladnije da se Islamski centar nalazi na adresi s Baagievim imenom rije je ipak o autoru Mevluda nego da se zove po uvenom Branku Gavelli, kojemu ionako ostaje itava ulica. Mujadevi nam otkriva da je u razgovorima sa mr. sc. Marinom Knezoviem, predsjednikom Odbora, povjesniarom i jednim od najistaknutijih lanova Gradske skuptine, shvatio da je stvorena nova klima u hrvatskom drutvu koja moe doprinijeti afirmaciji drugaijih, manjinskih identiteta, a ne samo hrvatsko-katolike etno-konfesionalne veine. Primijetio sam da Zagrebu nedostaje ulica po osobama bonjakog porijekla ili iz muslimanske zajednice. U Zagrebu su ve postojale ulica Saliha Alia i Hasana Kikia, no te su dvije ulice dobile imena davno u doba socijalizma i prije raspada Jugoslavije. Bilo je vrijeme da se po prvi puta u posljednjih etvrt stoljea, u vrlo razliitim okolnostima, bosankohercegovakom, bonjakom i muslimanskom identitetu posveti jedan gradski prostor. Bio bi to jasan znak prestanka paradigme etnike iskljuivosti i samodovoljnosti koja je od kraja 1980-ih zavladala na kulturnom polju u Hrvatskoj. Nakon perioda razmiljanja i razgovora s nekim kolegama bonjakog porijekla odluio sam poetkom ove godine da Odboru predloim imenovanje jedne gradske povrine po znamenitom bosansko-hercegovakom i bonjakom preporoditelju i knjievniku Safvet-begu Baagiu. On je dio svog obrazovanja i politike aktivnosti proveo upravo u Zagrebu na prijelazu iz 19. u 20. stoljee. To je po mom sudu bio savren izbor, rekao je Mujadevi. Neophodnu institucionalnu potporu za inicijativu dobio je od zagrebakog ogranka Bonjake nacionalne zajednice. Mujadevi je 5. travnja 2012. na sjednici Odbora slubeno predloio da se ime Safvet-bega Baagia uvrsti u Fond imena. Rije je o listi imena za budue gradske prostore, koju na prijedlog lanova Radne skupine i drugih osoba izglasava Odbor za imenovanja naselja, trgova i ulica. Sljedei zadatak bio je pronai pogodnu lokaciju za Baagievu ulicu u gradu. Broj lokacija prilino je ogranien, a postojala je i mogunost protivljenja na politikoj sceni i u stanovnitvu. Trebalo je djelovati mudro i praktino. Pomislio sam da bi prometnica koja spaja zagrebaki Islamski centar u Borovju s Lekenikom ulicom bila idealna lokacija. Odvojeni prostor bi sada dobio svoju vlastitu adresu, koja bi bila ujedno kulturno kongruentna sa sadrajem. Takvim imenovanjem bi se izbjegli i mogui otpori postojeih stanara, tovie sadanji stanari Gavelline 40 bi trebali biti oduevljeni promjenom. Zajedno s Islamskim centrom, spomenikom palim bonjakim braniteljima, ova bi ulica inila malu virtualnu muslimansku oazu, dobro uklopljenu u moderni urbani ambijent. Kolega Knezovi sloio se s ovom idejom te se konzultirao s Gradskim uredom za katastar i geodetske poslove o njenoj izvedivosti. Samo njegovoj upornosti i zagrijanosti za ideju Baagieve ulice moemo zahvaliti da su djelatnici ovog ureda izuzetno brzo reagirali priredivi potreban elaborat, istaknuo je dr. Mujadevi. Odbor je tijekom lipnja, oko dva mjeseca po ulasku Safvet-bega Baagia u Fond imena, uputio prijedlog u proceduru, da bi ve sljedei mjesec bilo pribavljeno pozitivno miljenje Vijea Gradske etvrti Peenica. Prijedlog je potom upuen u proceduru Skuptine Grada Zagreba i prihvaen 25.10.2012. Bio je to prekrasan poklon, savreno tempiran i iznimno prikladan znak postepenog uklapanja bosansko-hercegovakog, bonjakog i islamskog identiteta u glavnu struju zbivanja naeg grada. Bonjaci su Zagrebu dali niz velikana, ali i obinih i manje znanih potenih i sposobnih graana. Nae manjinske i vjerske institucije odlino su uklopljene u gradski i nacionalni drutveni ivot. Vrijeme je da se to pokae i u obiljeavanju prostora. Vrijeme je da se i putem takvih obiljeja u ovom gradu osjeamo ugodnije i prihvaenije. Nadam se da u ve sljedee godine moi uspjeno predloiti i sudjelovati u prihvaanju imenovanja jo jedne ulice nazvane po nekom naem velikanu. Ovo je bio odlian poetak, rekao je dr. sc. Dino Mujadevi. q Ismet ISAKOVI
Safvet-beg Baagi (Nevesinje, 1870. Sarajevo, 1934.) od 1895.1899. studirao je arapski i perzijski jezik na Bekom univerzitetu, a nakon toga postao profesor orijentalnih jezika na Zagrebakom sveuilitu. 1. svibnja 1900. godine zajedno sa Edhemom Mulabdiem i Osman Nuri Hadiem pokree list Behar. 1903. godine osniva drutvo Gajret, a potom i drutva El-Kamer i Muslimanski klub. 1907. pokree list Ogledalo, a godinu dana kasnije odlazi u Be, gdje 1910. brani doktorsku disertaciju i stjeSafvet-beg Baagi e titulu doktora ex linguis islamiticis. Iste godine izabran je za zastupnika u Bosanskom saboru i odmah potom, nakon smrti Ali-bega Firdusa, imenovan za predsjednika Sabora. Na tom ga je poloaju zatekao i slom Austro-ugarske monarhije. Nakon rata, od 1919.-1927. godine radi kao kustos u Zemaljskom muzeju u Sarajevu. Sahranjen je u haremu Begove damije u Sarajevu. q

PREPORODOV JOURNAL 144

BONJACI U HRVATSKOJ

DAN VAKIFA U RIJECI: JEDNOGODINJI OMER, NAJMLAI VAKIF

Otvorenje na proljee
Iako se tradicionalno Dan vakifa obiljeava 3. listopada, zahvalnice vakifima u Islamskom centru u Rijeci dodijeljene su u petak, 5.listopada 2012. godine. Tristotinjak dobrotvora imaju status vakifa rijekog Islamskog centra, a njih 16 primilo je plakete iz ruku glavnog rijekog imama, Hajrudina ef. Mujkanovia. Mnogi, zbog objektivnih razloga, nisu prisustvovali sveanosti. Imamo vakife iz Porea, Labina, Zagreba, Austrije pa i Njemake, a ove godine sveanost je skromnijeg karaktera zbog objektivnih okolnosti koje se vide u damiji koja nije dovrena, istaknuo je imam Mujkanovi, iskazavi zahvalnost svima koji su svojim donacijama pomogli u gradnji Islamskog centra. Vakifom se postaje donacijom u iznosu od 1.000 eura koji ne trebaju biti uplaeni odjednom, nego su uplate mogue i u ratama. Vrijedno je spomenuti kako se meu vakifima nalazi veliki broj umirovljenika koji su svaki mjesec izdvajali simbolina sredstva da bi u godini dana doli do statusa vakifa, rekao je glavni rijeki imam. Naglasio je da e za zavretak Islamskog centra trebati jo sredstava, ali ne sumnja u dobrotu ljudi koji su potaknuti na darivanje. I sam imam Mujkanovi je vakif, odnosno njegov sin Omer, kojemu je samo jedna godina i najmlai je vakif Islamskoga centra u Rijeci. Drago mi je da smo supruga i ja mogli izdvojiti sredstva i da bi on postao vakifom. To emo mu, kao roditelji, tijekom odrastanja govoriti da je bio vakifom kao jednogodinje dijete, objasnio je svoje razloge ukljuivanja jednogodinjeg sina u darivatelje. Istaknuo je vanost tog postupka kao odgoja u vjeri i pripadanju zajednici. Objekat se gradi radi djece, ne radi nas, rekao je glavni rijeki imam. Vanosti dovretka objekta svjesna je i Sanela Muminovi, lanica zbora Selsebil koje su ilahijama uveliale sveanost: Stariji ekaju Islamski centar ve 20 godina, ali i mi smo nestrpljivi, jer njime dobivamo prostor za molitvu, druenje i mjesto u kojemu moemo ugostiti mlade iz drugih gradova i drugih Medlisa. Za Ferida Omanovia, jednog od vakifa, ovo je pitanje vjerske pripadnosti: Moja je dunost pomoi koliko mogu i jako sam sretan da je grad Rijeka kroz ovaj Centar dobio pravu ljepoticu. Prekrasan je. S njime se slae i Senad Durakovi, lan Izvrnog odbora Medlisa Islamske zajednice u Rijeci. Grad nije dobio samo ljepoticu, nego e njegova funkcija znaiti puno za cijelu Rijeku. Istaknuo je kako je grad na Rijeini dobio reprezentativni objekt u kojemu e se okupljati, ne samo muslimani, nego i Rijeani koji ne pripadaju islamskoj vjeroispovijesti. Rijeki Islamski centar ve je u funkciji. Damija je pokrivena i od ramazana se vjernici okupljaju u njenom prostoru na molitvu No, jo uvijek je tu puno posla i za nadati je kako e se idui Ramazanski bajram proslaviti u dovrenom Islamskom centru, istie glavni rijeki imam. Slubeno otvorenje i konaan dovretak radova zbog nedostatka financijskih i drugih okolnosti morao se pomicati. Predsjednik Ivo Josipovi trebao je u rujnu sa zagrebakim muftijom Azizom Hasanoviem otii u slubeni posjet katarskom emiru Hamadu bin Khalifa alThaniju i pozvati ga da posjeti Rijeku. Meutim, taj susret je pomaknut za studeni ove godine. Nadamo se da e to tada biti i slubeni poziv katarskom emiru na otvorenje Islamskog centra u Rijeci. Datum otvorenja jo uvijek se ne zna, no u razgovoru s muftijom, ukoliko sve bude ilo po planiranom rasporedu, otvorenje bi trebalo biti na proljee. No, vie detalja znat emo nakon povratka delegacije iz Katra, otkrio nam je glavni rijeki imam Hajrudin ef. Mujkanovi. q Helena ANUI

Uruenje Vakufname Omeru Mujkanoviu, najmlaem vakifu

Rijeka i mediteranska ljepotica


Nakon boravka u Medlisu Islamske zajednice Pula, a tijekom povratka u Sarajevo, 23.10.2012. u posjet rijekim muslimanima stigao je reisul-ulema dr. Mustafa ef. Ceri. U njegovoj pratnji bili su Aziz Kadribegovi, urednik islamskih informativnih novina Preporod i Muhamed Salki, generalni sekretar Rijeseta Islamske zajednice u BiH. Doekala ih je dobro popunjena damija s musafirima iz Konjica, polaznicima islamskog vjeronauka i rijekim dematlijama. U obraanju prisutnima, reis Ceri je estitao na ljepoti graevine Islamskog centra i pozvao muslimane na zajednitvo, posebno Bonjake. Naglasio je da nikada ne treba zaboraviti na genocid koji je uinjen Bonjacima u proteklom ratu u BiH. Posjeta reisa Ceria rijekim muslimanima vjerojatno je bila posljednja za vrijeme njegovog, skoro dva desetljea dugog mandata bosansko-hercegovakog reisu-l-uleme. Podsjetimo se, izbori za novog reisu-l-ulemu Islamske zajednice u BiH odrani su u Sarajevu 23. rujna 2012. Glasanju su pristupila 354 lana izbornog tijela, koji su u velikoj veini glasali za tuzlanskog muftiju mr. Huseina ef. Kavazovia. On je dobio dvotreinsku podrku 240 glasova (ak 67,8%). Ostala dvojica kandidata dobila su mnogo manje: travniki muftija Nusret ef. Abdibegovi 69 i sarajevski muftija Husein ef. Smaji 45 glasova. Mr. Husein ef. Kavazovi (Jelove Selo, opina Gradaac 1964.) je zavrio erijatski fakultet na Univerzitetu Al-Azhar u Kairu i magistrirao na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu. On je 14. reisu-l-ulema u povijesti Islamske zajednice u BiH. Novu dunost e preuzeti na prigodnoj sveanosti zakazanoj za 15. studenoga 2012., kada e mu biti uruena Menura. q

LISTOPAD 2012.

BONJACI U HRVATSKOJ

PROMOCIJA KNJIGE NACIONALNE MANJINE U ZAGREBU

Doprinos manjinskoj afirmaciji


U organizaciji zagrebakog ogranka Bonjake nacionalne zajednice i izdavake kue Plejada d.o.o. iz Zagreba, 10. listopada 2012. predstavljena je knjiga Nacionalne manjine u Zagrebu. Autori knjige su trojica znanstvenika s Instituta za migracije i narodnosti u Zagrebu: povjesniar dr. sc. Filip kiljan i dvojica sociologa vii znanstveni suradnik dr. sc. Dragutin Babi i znanstveni novak Drago upari Ilji. Knjigu su, pored autora Babia i uparia Iljia, na promociji u dvorani BNZ u Zagrebu predstavili Ilija Rani, urednik izdanja i dr. sc. Dino Mujadevi, znanstveni suradnik Hrvatskog instituta za povijest u Slavonskom Brodu. U knjizi Nacionalne manjine u Zagrebu prikazani su svi bitni aspekta ivota i djelovanja nacionalnih manjina u glavnom gradu Hrvatske. Sastoji se iz tri dijela: Kratak pregled povijesti nacionalnih manjina grada Zagreba, Kulturni, medijski, obrazovni i religijski aspekti manjinskog ivota i Sociodemografska struktura, nacionalnomanjinski identiteti, socijalni kapital. U knjizi se pored povijesne perspektive razvoja zagrebakih manjina, analizira njihov manjinski identitet i percepcija ugroenosti, a posebna se pozornost posveuje socijalnom kapitalu. Donose se i saeti ivotopisi poznatih Zagrepana, pripadnika nacionalnih manjina. U sluaju devet manjina koje imaju svoja Vijea nacionalnih manjina (Albanci, Crnogorci, Romi, Bonjaci, esi, Maari, Makedonci, Slovenci i Srbi) provedeno je istraivanje putem fokus grupa (ankete i intervjui), u ijem su radu sudjelovali predstavnici tih manjina. Knjiga sadrava i prikaz i analizu fokus grupa. Na promociji je naglaeno da knjiga predstavlja pionirski posao stvaranja prve monografije s relevantnim podacima o nacionalnim manjinama koje nastanjuju grad Zagreb. Dr. sc. Dino Mujadevi je iz aspekta pripadnika bonjake nacionalne manjine temeljito analizirao povijesni pregled koji je napisao povjesniar Filip kiljan. Glavna zasluga ovog rada je temeljita dekonstrukcija dominantnog i veinskog historiografskog narativa o gradskoj i regionalnoj povijesti iskljuivo kao dijelu nacionalne hrvatske povijesti. Razbija se dojam, ustvari zabluda, o nacionalnom monolitu koji je toboe oduvijek postojao i koji e, kau, vjeno postojati. S druge strane, autor otvoreno govori o tinjajuoj i esto kontinuiranoj etniki ili konfesionalno utemeljenoj netrpeljivosti veine prema odreenim skupinama stranog podrijetla, nekada i prema svima njima. Netolerancija i mrnja dijela veinskog stanovnitva u Zagrebu eruptirat e u 20. stoljea u svoj silini genocidom nad idovima i Romima te terorom nad Srbima. Teko emo u nekoj drugoj knjizi u historiografiji koja se inae preesto koncentrira na pozitivne strane nae prolosti nai takvu optunicu protiv negativne strane hrvatske i zagrebake povijesti, rekao je Mujadevi. U meuratnom razdoblju (1918.-1941.) u Zagrebu se pojavljuju u veem broju i doseljenici iz drugih krajeva Jugoslavije, osobito Bonjaci, koji e krajem 20. stoljea postati jedna od brojano najznaajnijih manjina. Brojnost Bonjaka moemo odrediti na osnovu broju pripadnika islamske vjeroispovijesti: 1921. godine u Zagrebu ivi 474 muslimana, a 1931. ima ih 1.239. U tom vremenskom periodu formiraju se i prve stalne institucije muslimanskog ivota: 1934. se otvara mesdid, a 1935. Kotarski erijatski sud. Takoer, vrlo aktivno djeluju muslimanska drutva Gajret, Narodna uzdanica i Drutvo zagrebakih muslimana.

Dino Mujadevi, Dragutin Babi, Drago upari Ilji i Ilija Rani Etnika slika poslijeratnog Zagreba pod socijalistikim reimom nastavila se mijenjati. Nijemci i Austrijanci su odlazili u inozemstvo, dok se ratom oslabljeno srpsko stanovnitvo nadopunjuje novim doseljavanjem. Manjine porijeklom iz drugih jugoslavenskih republika (Bonjaci, Albanci, Crnogorci i Makedonci) doivljavaju enormni porast. Posebno je to vidljivo iz bonjakog primjera. Usprkos iseljavanju i stradanju povezanog s Drugim svjetskim ratom, u Zagrebu je 1947. ivjelo 2.517, dva puta vie muslimana u konfesionalnom smislu nego prije rata. U godinama poslije rata zbog reimskog pritiska, koji je ukljuivao openito protuvjersku orijentaciju novog poretka, ali i stigmu povezanosti nekih muslimanskih vjerskih prvaka s ustakim reimom, dolazi do opadanja vjerskog ivota manjak vjerskih slubenika, ruenje damije, ukidanje vjeronauka u kolama i opadanje broja uenika na vjeronauku u mesdidu u Tomaievoj. Od 1960-ih dolazi do postupnog obnavljanja vjerskog ivota u Zagrebu, koji u socijalizmu kulminira izgradnjom Islamskog centra u Borovju, od 1981.-1987., istaknuo je Mujadevi. U socijalistikom razdoblju biljei se i prvi pokuaj zasebnog nacionalnog organiziranja Bonjaka. 1971. bonjaki intelektualci Nerkez Smailagi i Sead Saraevi, uz pomo bh-politiara Hamdije Pozderca, bezuspjeno pokuavaju osnovati Muslimansko kulturno drutvo. U popisu stanovnitva iste godine po prvi puta se evidentiraju Muslimani u etnikom smislu u Zagrebu ih je tada bilo 5.186. Uvoenje demokratskih politikih odnosa u 1990-ima, donosi svim manjinama, osobito onima porijeklom iz drugih dijelova Jugoslavije koje nisu imale organizacija, procvat aktivnosti. Moda je najbolji primjer bonjaka manjina koja tek sada ostvaruje ono to se nije moglo ili htjelo pod socijalistikim reimom. Autor opisuje poetak djelatnosti SDA i osnivanje drugih manjinskih organizacija poetkom 1990-ih. Ne proputa se naglasiti i vaan detalj koji je obiljeio ivot dijela pripadnika nekih manjina. Naime, atmosfera rata u kojem je Hrvatska postigla neovisnost, od 1991.1995., donosi i povratak nekih oblika etnike nesnoljivosti u javnosti, prvenstveno prema Srbima, ali i u odreenoj mjeri prema Bonjacima. Posljednjih 15-ak godina obiljeava, kako primjeuje autor, razdoblje normalizacije etnikih napetosti i regulacije manjinskih prava, zakljuio je dr. sc. Dino Mujadevi. q Ismet ISAKOVI

10

PREPORODOV JOURNAL 144

BONJACI U HRVATSKOJ

NAJVIE DRAVNO ODLIKOVANJE UMIROVLJENOM MUFTIJI EVKI EF. OMERBAIU

Priznanje za zasluge
Povodom Dana neovisnosti RH, na sveanom prijemu 11. listopada 2012. u predsjednikoj rezidenciji na zagrebakom Pantovaku, predsjednik prof. dr. Ivo Josipovi uruio je odlikovanja istaknutim pojedincima i udrugama. U pozdravnom govoru je rekao kako je Hrvatskoj u vremenu teke krize potreban optimizam i uspjeh, jer ima ansi i potencijala koje moramo iskoristiti. Vi ste primjer kako se ansa moe iskoristiti i siguran sam da e vam odlikovanja biti poticaj za daljnji rad na dobrobit nae Hrvatske. Uspjeh i kriza danas, naalost, idu ruku pod ruku i vi, koji ste uspjeni, ste motor koji Hrvatsku treba izvui iz krize, poruio je hrvatski predsjednik odlikovanima. Josipovi je naglasio da je gospodarska kriza s kojom se suoavamo vrlo ozbiljna, te da ona generira i drutvenu krizu i nezadovoljstvo u drutvu. Takoer, odmie nas od ideje pravednosti, a drutvo koje nije pravedno nije dobro. Izrazio je nadu da Hrvatska moe biti pravedna bez obzira to se dnevno susreemo s raznim oblicima nepravdi nezaposlenou, malim plaama, problemima s mirovinama i zdravstvenim sustavom. Danas s ponosom moemo rei da smo, nakon 20-ak godina postojanja hrvatske drave i demokracije, napravili puno dobroga. Imamo puno istaknutih pojedinaca, Hrvatska se kvalificirala za sve relevantne meunarodne organizacije, na pragu je punopravnog lanstva u Europskoj uniji, punopravna je lanica NATO-a, pobjeuje na Olimpijadama, ne samo sportskim, nego i na znanstvenim, tehnikim, informatikim i umjetnikim. Drutva koje ne prepoznaju graanke i graane koji daju doprinos i koji su posebno pridonijeli boljitku zemlje nemaju optimizma i perspektive. Vi ste izabrani kao oni koji su prepoznati i prihvaeni u vaim sredinama kao promotori napretka i uspjeha Republike Hrvatske i na tome vam estitam. Dolazite iz razliitih podruja, prosvjete kulture, prirodnih, tehnikih i drutvenih znanosti, umjetnosti, vjerskih zajednica, ali svima vama je zajedniko da ste radili na dobrobit Hrvatske i njezinih graana, rekao je Ivo Josipovi, predsjednik RH. Najvie dravno odlikovanje povodom ovogodinjeg Dana neovisnosti RH Velered kralja Dmitra Zvonimira s lentom i Danicom dobio je umirovljeni zagrebaki muftija evko ef. Omerbai. U obrazloenju je navedeno da se odlikovanje uruuje zbog Omerbaievih osobitih i iznimnih zasluga u promicanju vjerskih sloboda,
evko Omerbai (Ustikolina kod Foe, 1945.) je diplomirao na Fakultetu za arapski jezik i islamske znanosti na Univerzitetu u Bengaziju (Libija). 8. svibnja 1975. postavljen je na dunost glavnog imama u Zagrebu, a 13 godina kasnije, u rujnu 1988., imenovan za glavnog imama za Islamsku zajednicu u Hrvatskoj i Sloveniji sa sjeditem u Zagrebu. Osnivanjem Meihata Islamske zajednice Hrvatske i Slovenije 1990. godine, imenovan je za prvog predsjednika. Krajem 1994. godine osamostaljuje se Islamska zajednica u Sloveniji. Za predsjednika Meihata Islamske zajednice u Hrvatskoj je izabran 1995., te ponovo 1998. i 2005. s mandatom od sedam godina. Krajem 1999. godine imenovan je za zagrebakog muftiju, odnosno muftiju u Islamskoj zajednici u Hrvatskoj. Od 9. lipnja 2012. nalazi se u mirovini.

Predsjednik Ivo Josipovi i umirovljeni muftija evko Omerbai tolerancije i zatite ljudskih prava, kao temelja mira i skrbi o opoj dobrobiti graana Republike Hrvatske. Muftija Omerbai se zahvalio u ime odlikovanih, pri emu je istaknuo da su odlikovanja priznanja za napore koje su ugradili u izgradnju i uspostavu Republike Hrvatske. Iako 21 godina u ivotu jedne drave nije puno, svjedoci smo koliko je napora i rtava trebalo uloiti u njezino stvaranje i zato ih se s dunim potovanjem prisjeamo. Domovinski rat i tranzicija snano su utjecali na dogaaje u Hrvatskoj, pa tako i tekoe u njezinom razvoju. Nakon dugog vremena i teke gospodarske krize iji je teret u najveoj mjeri pao na lea obinog ovjeka poeo se raati optimizam i napori pravosua daju nadu da vie nee biti nezakonitog otuivanja osiromaenog gospodarstva. Hrvatska unato problemima i tekoama moe biti primjer nekim europskim zemljama kako je dostignut visok stupanj tolerancije i suivota, vii nego u nekim zemljama dugogodinje demokracije, rekao je evko Omerbai, zahvalivi na odlijima i poeljevi predsjedniku Josipoviu puno uspjeha u obnaanju najodgovornije dunosti u zemlji. q Ismet ISAKOVI
evko Omerbai je dobitnik nekoliko znaajnih priznanja u Hrvatskoj i BiH. 1998. godine Hrvatski helsinki odbor dodijelio mu je Godinju nagradu Maovi Vinceti Nikoli, s obrazloenjem da se radi o onom vjerskom slubeniku koji je svojim angamanom doista nadrastao okvire svoje profesije nastojei vjerske ideje i sadraje doista ivjeti u munim vremenima ovoga rata. 2003. godine, povodom obljetnice Hrvatske akademske udruge Split, dobio je Nagradu Osoba dijaloga osoba godine 2002., koja se dodjeljuje osobama koje na dosljedan i uvjerljiv nain promiu ravnopravan i slobodan dijalog meu ljudima i kulturama, promiui pritom dostojanstvo i slobodu svake ljudske osobe te njezina neotuiva i graanska prava. 2009. godine dobio je plaketu za poseban doprinos afirmaciji Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu, koja se dodjeljuje svrenicima koji su svojim ivotnim djelom posebno doprinijeli afirmaciji Medrese. 2011. godine u Zenici je dobio priznanje i nagradu Muderris Muhamed Seid ef. Serdarevi, koja se jedanput godinje dodjeljuje domaim i stranim fizikim i pravnim licima za doprinos u promicanju i afirmaciji islamskih vrijednosti, te za zasluge i izuzetan doprinos u razvoju naune misli u Islamskoj zajednici u BiH. q

LISTOPAD 2012.

11

BONJACI U HRVATSKOJ

IZLOBA FOTOGRAFIJA FARUKA IBRAHIMOVIA POSUENO VRIJEME

Misterij i udo niana


Uz damije, na grobljima, uz putove, poput dragulja, stoje bijeli niani rahmetlija i svojom tajanstvenom porukom svijetle i kazuju o ovjekovoj kratkotrajnosti. Opominju i tjee. Ako ste se proetali izlobom umjetnikih fotografija prof. Faruka Ibrahimovia naslovljenoj Posueno vrijeme u Galeriji BNZ u Zagrebu, u Ilici 54, udo se tih biljega trajno naselilo i u vau duu. Zapitalo vas o nepromiljenoj uzaludnosti uurbanosti, o ljepoti pored koje prolazimo zatvorenih oiju, o vjenosti to nas neminovno eka. Izloba je sveano otvorena u petak, 12. listopada 2012., a potrajala je narednih mjesec dana. Prostor u kome nicahu i niu niani, prostor lijepe i napaene Bosne i Hercegovine kako otpjevae na poetku otvaranja reprezentativne foto-izlobe zbor i orkestar Bosana uz raskoni, snani glas soliste Ede Paviia prostor je koji je umjetnikom fotografu tek jedan u nizu izazova. Izlobu je organizirao zagrebaki ogranak Bonjake nacionalne zajednice, u suradnji s Nauno-istraivakim institutom Ibn Sina iz Sarajeva. U dui niana Faruk Ibrahimovi otkriva svojim fotografskim aparatom jednu drugu i drugaiju energiju. Ibrahimovi naoko jest realist, ali on nadograuje nian onim to je unutar kamena, onim unutar objekta. I izvlai, predstavlja nam u punom znaenju to misteriozno na svojim fotografijama, rekao je na otvorenju prof. Vojislav Vujanovi, recenzent kataloga izlobe i uvaeni likovni kritiar iz Sarajeva. Komentirao je i kako Farukova kamera biljei ne samo injenino, materijalno na nianima, nego im ona daje i jednu posebnu toplinu. Ulazi u predmete, u objekte koji ga okupiraju. Nalazi i u biljezima/nianima skriveno, svakom oku nevieno. Ibrahimovi nam osvjetava upravo injenicu da tamo ima jo neega, neke tajne, nekog misterija i uda. Znaka u vremenu za vjenost. Ovaj je umjetnik izlagao i na brojnim svjetskim izlobama u Turskoj, Sloveniji, Austriji i diljem Bosne i Hercegovine. I sam je umjetnik, prof. engleskog jezika Faruk Ibrahimovi, podsjetio prisutne na otvorenju na svoju izlobu Vajano oblacima, bojeno suncem u Galeriji Foto-kluba u Zagrebu, objasnivi otkud naziv Posueno vrijeme ovogodinjoj izlobi. Iza svakog od nas ostaje biljeg, trag onoga to je uradio. Kada smo postavljali ovu izlobu u BNZH u Zagrebu nastojao sam pokazati da je to nemalo vrijeme, a i da nai niani i oni naih predaka nastaju, ali se i polako utapaju u neku drugu vrstu formu, rekao je Ibrahimovi. Posjetitelj na izlobi neposredno komunicira s fotografijom na kojoj je nian (kua, steak, stojeak, biljeg). Zadivljen je njihovom ili monumentalnou ili kompleksnou ili talentom klesarske izvedbe, zapisima, uresima. inili su to i brojni slikari, znanstvenici, temeljito analizirajui i klasificirajui likovna rjeenja na tim nadgrobnim spomenicima. Ibrahimovi okom svog fotoaparata registrira treperave vibracije to ih materijalni nian i prostor oko njega duhovnom vibracijom prenose u nae oko kao spiritualne, nadnaravne metaforine poticaje na razmiljanje o prolaznosti, o smislu ivota. Kako to Faruku uspijeva?, pita se prof. Vujanovi, i odgovara: Odnos je osnovna komponenta kojom Faruk Ibrahimovi transformira realni svijet u svijet svoje imaginacije. A taj odnos je ono to zovemo talentom! To je mo unutarnjeg na stvari, kada one gube svoju ustaljenu prirodu i kada se u njihovom biu razbudi tajanstveni krvotok pa progovore jezikom koji je tvorac niana ugradio u materi-

Faruk Ibrahimovi, Vojislav Vujanovi i Devad Joguni jalu kao teko nam svima dosluenu mogunost, kao elegini apat koji tada odzvoni u naoj dui i podsjeti nas na vlastitu smrtnost! Dojmljive su Ibrahimovieve bojene fotografije niana na kojima crvenom, plavom, zelenilom trave ili sjenama biljega spiritualizira dodatno prostor u kojemu su niani snimljeni. Svijet je to s ove strane biljega eksplozivne energije ivota nad vjenim mrakom upokojenih. Usamljeni ili u grupama u nekim svojim razgovorima monumentalni ili obgrljeni loptastim kupolama sa zemljom, ti niani s Ibrahimovievih fotografija ne samo to podsjeaju na neumitnost prolaznosti, nego i opstojnost ljudske kroz snagu bjeline kamena irei je na gledatelja prolaznika. Prof. Vujanovi dodaje: Ima tu i gordosti u odnosu na mjesto gdje umjetnik zatjee biljeg, ali i dobiva je zahvaljujui intervenciji Farukovoj zbog naina na koji postulira taj kameni oblik. Bilo da on ikne u plavetnilo neba i izgubi svoju prirodu niana postajui gordost sma. Sjene koje fotograf Ibrahimovi vidi svojim aparatom iza stojeih nadgrobnih spomenika podiu mrtve sjenke iz zemlje na lelujavu kretnju. Pa njegovi biljezi vape za kinim oblacima, za ivom ovozemaljskom vodom! Ili se poigraju u arenilu lia palog na mezarje u jesenjem vatrometu boja Neobino obraeni, poput onog u selu Bakii kod Olova u BiH (koji obilato ukraen u kvadratinoj prizmi to se suava prema vrhu zavravajui se u piramidalnim krovom i oveom kuglom) ti su nianimonumenti poesto osamljeni. I na Farukovim fotografijama. Ali ima rasplesani, dinamini u prepletu, kao na kakvu sijelu, na druenju, ako ih tako lirski Ibrahimoviev okular povee, umrei uokviri. Magini realizam koju ostvaruje Faruk Ibrahimovi svojim fotografijama niana stvarnost - tvarnost niana transformirana je u spiritualno, misteriozno, u udo koje progovara iz dvodimenzionalne plohe. Zatvoreni u svoje zemljane plohe kua iz fotografijom uramljenih ploha metamorfoziraju svoju poruku, svoju Farukovu - ekspresivnu opomenu nama ivima da emo otii i to zakratko! Zanimljivo druenje na otvorenju ove foto-izlobe, koje su svojom prisutnou uveliali pjesnik Enes Kievi, slikar Dino Trtovac i predstavnici Kulturnog centra IR Iran u Zagrebu, nastavljeno je uz svirku i pjesmu orkestra i zbora Bosana. q Edina SMAJLAGI

12

PREPORODOV JOURNAL 144

BONJACI U HRVATSKOJ

FESTIVAL BONJAKE KULTURE I KUHINJE (SISAK, 19.-20. LISTOPADA 2012.)

Bogatstvo bonjake kulture


U okviru dvodnevne manifestacije Festival bonjake kulture i kuhinje, koju tradicionalno organizira sisako-moslavaki ogranak Bonjake nacionalne zajednice, u petak 19. listopada 2012., u Narodnoj knjinici i itaonici Vlado Gotovac u Sisku, predstavljene su dvije knjige zagrebakog povjesniara dr. sc. Zlatka Hasanbegovia: Muslimani u Zagrebu 1878.-1945. Doba utemeljenja i Jugoslavenska muslimanska organizacija 1929.-1941. U ratu i revoluciji 1941.-1945.. Sutradan, u subotu 20. listopada, u sisakom Domu kulture Kristalna kocka vedrine, odrana je promocija tradicionalnih bosanskih jela i koncert na kojemu su kao gosti nastupili KUD Purai iz Puraia kod Tuzle (BiH). Za prvi dio manifestacije znaajno je naglasiti da se radi o prvom predstavljanju knjige o Jugoslavenskoj muslimanskoj organizaciji, najnovijem kapitalnom djelu i istraivakom poduhvatu dr. Zlatka Hasanbegovia, znanstvenog suradnika Instituta drutvenih znanosti Ivo Pilar iz Zagreba i zamjenika glavnog urednika asopisa za drutvene i humanistike studije Pilar. Znakovito, promocija je obavljena u Narodnoj knjinici i itaonici Vlado Gotovac u sisakom naselju Caprag, koja je poetkom prosinca 2011. odlukom Ministarstva kulture RH proglaena Sredinjom knjinicom Bonjaka u Hrvatskoj. Predstavljanje knjiga vodio je Ismet Isakovi, glavni urednik Preporodovog Journala, a na kraju promocije dvije sevdalinke su otpjevali sevdalije Sead kokan i Mehmed Gorada. Na poetku promocije Hasanbegovi se zahvalio Medlisu Islamske zajednice Zagreb, koji je prepoznao vrijednost njegovih istraivanja. Ona su pretoena u dvije knjige tiskane 2007. i 2012. godine, koje svojim likovnim i tehnikim znaajkama prelaze uobiajene nakladnike standarde u Hrvatskoj. Istaknuo je da njegova prva knjiga o muslimanima u Zagrebu, iako tematski i vremenskim obuhvatom razliita predstavlja jednu cjelinu s novom knjigom Jugoslavenska muslimanska organizacija 1929.-1941. U ratu i revoluciji 1941.-1945.. Hasanbegovi je prisutnima govorio o povijesti muslimana u gradu Zagrebu i dananjoj Hrvatskoj te istaknuo kako je islam tradicionalna i autohtona vjera u ovim krajevima. Podsjetio je da je Hrvatski sabor jo 1916. godine priznao i ozakonio islam, te da je za etiri godine velika obljetnica 100 godina priznanja islama u Hrvatskoj. Posebno se osvrnuo na prvog zagrebakog muftiju rahmetli Ismeta Muftia, koji je ubijen 1945. godine, kao i na nedovoljno poznat detalj vezan uz mujezina na munari prve Zagrebake damije, ija se fotografija preko dvije stranice nalazi u knjizi Muslimani u Zagrebu 1878.-1945. Doba utemeljenja. Radi se o rahmetli Hamdiji Unkiu, poznatom sisakom odvjetniku i ocu uglednog znanstvenika dr. sc. Faruka Unkia, sadanjeg dekana Metalurkog fakulteta u Sisku. Govorei o svojoj drugoj knjizi, Hasanbegovi je rekao kako je istraujui vrlo intrigantnu temu o Jugoslavenskoj muslimanskoj organizaciji, glavnoj i sredinjoj politikoj stranci Bonjaka u Jugoslaviji izmeu Prvog i zavretka Drugog svjetskog rata, koristio obimnu arhivsku grau. Kako bi napisao knjigu od ak 880 stranica obiao je i koristio arhive u Zagrebu, Beogradu, Sarajevu i Tuzli, razgovarao s potomcima ljudi koji su obiljeili rad JMO-a, a stupio je i u kontakt sa skupinom Bonjaka i Hrvata koji su se nakon zabrane rada i gaenja JMO-a iselili ak u Siriju. U zavrnoj rijei Hasanbegovi je podsjetio sisake Bonjake na povijest njihova doseljavanja i pozvao ih da marljivo prikupljaju povijesnu grau, kako bi usporedo s pripremama za gradnju Islamskog centra napravili i monografiju o svojoj zajednici i njezinoj ulozi

Ismet Isakovi, Zlatko Hasanbegovi, Mehmed Gorada i Sead kokan o razvitku grada Siska. Posebno mjesto u toj monografiji imala bi istina o bonjakom sudjelovanju u obrani Banovine i Siska u Domovinskom ratu. Zakljuio je kako su bonjaki branitelji u Domovinskom radu zajamili da muslimani i Bonjaci ostvaruju svoja prava ne kao trpljena manjina, ve kao dio zaslune veine koja je stvarala i branila svaku, pa i dananju hrvatsku dravu. To je zalog dobrih hrvatsko-bonjakih odnosa na sisakom podruju.

Aktiv ena iz Siska U okviru tradicionalnog Festivala bonjake kulture i kuhinje, Bonjaci svojim sugraanima razliitih nacionalnosti prezentiraju obiaje i kulturu, kojima uvaju i njeguju bonjaki nacionalni i vjerski identitet, jezik i pismo, ali i kuhinju. Sljedeeg dana je odran prigodan kulturno-umjetniki program prepun sevdalinki, narodnih kola i recitala. Nastupili su KUD Purai iz Puraia (BiH), enski pjevaki zbor Sevde BNZ Grada Siska i SM, sisaki izvoai sevdalinki Mehmed Gorada i Pavao Ani. Program je vodila Karmen Valenta, novinarka upanijskog Radio Quirinusa. Osim toga, u sali Doma kulture Kristalna kocka vedrine organizatori su prezentirali i bonjaku/bosansku kuhinju s oko 60-ak slanih i slatkih jela koje su priredile vrijedne domaice iz dvaju Aktiva ena BNZ Grada Siska i Sisako-moslavake upanije i bosansko-hercegovakog KUD-a Purai. Posjetitelji su nakon koncerta uivali u ponuenim gastronomskim specijalitetima. q Ismet ISAKOVI

LISTOPAD 2012.

13

BONJACI U HRVATSKOJ

5. SMOTRA FOLKLORA I KULTURNOG STVARALATVA BONJAKA U RH

O sebi kazujemo i plesom


Nakon Siska, Dubrovnika, Pule i Gunje, ovogodinja, peta po redu Smotra folklora i kulturnog stvaralatva Bonjaka u Hrvatskoj odrana je u Zagrebu, u subotu 20. listopada 2012. Program je poeo u ranim popodnevnim satima okupljanjem svih sudionika Smotre i njihovih domaina-organizatora Organizacijskog odbora SABAH-a i BKUD Sevdah iz Zagreba u dvorani Islamskog centra u Zagrebu. Sudionici Smotre su potom pred spomen obiljejem poginulim Bonjacima braniteljima sudionicima Domovinskog rata prouili Fatihu i poloili vijence, a predstavnici KUD-ova po jednu ruu. 60 godina, a danas broji oko 130 lanova koji djeluju kroz pet sekcija. To su djeja tamburaka sekcija, djeja folklorna sekcija, seniorska folklorna i tamburaka sekcija, te enska pjevaka sekcija. Afirmirali su se nastupivi na brojnim smotrama i festivalima u Njemakoj, Italiji, Austriji, Maarskoj, ekoj, Slovakoj, Makedoniji, Rumunjskoj, Bugarskoj, Engleskoj, Irskoj, Portugalu i Bosni i Hercegovini. U nastupu KUD-a Bosna iz Istarske upanije, koje djeluje od 2004. godine i okuplja oko 70 lanova potrudili su se demonstrirati svoje koreografsko vienje igara Bosne i Hercegovine. Pleu ih po cijeloj Istri, a nastupali su i diljem Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije i Italije. Ponosni su i na TV-nastup u emisiji Lijepom naom. Zagrebaka publika je imala priliku puno puta gledati nastupe domaeg ansambla Bosana, koje djeluje u sklopu Bonjake nacionalne zajednice za Grad Zagreb i Zagrebaku upaniju. Predstavili su se kompleksnim, dobro usklaenim nastupom u kojemu je sudjelovalo est lanova orkestra, folklorna sekcija i komorni zbor. Izveli su pjesme i igre sa enskog sijela iz Sarajeva Na erefu vezak vezla Fata. Pjesmu su im dole uiniti jo umilnijom i lanice zbora Bulbuli, koji djeluju u okviru KDBH Preporod iz Zagreba. Ansambli Bosana osnovan je 2002. godine i viekratno je nastupao na manifestacijama Kulturnog stvaralatva nacionalnih manjina, takoer i na Meunarodnom festivalu kulture i umjetnosti u gradu Sanli-urfa u Turskoj, a bili su i gosti na Baarijskim noima u Sarajevu. Ove su godine sudjelovali na 35. smotri folklora amatera grada Zagreba. U ljubljanskom sastavu Kulturnog-sportskog drutva Sandak uglavnom i jesu sportai: nogometai, planinari, ahisti, a drutvo su osnovali sa eljom ouvanja i njegovanja kulture i obiaja svoga kraja. Pred zagrebakom su publikom prikazali dinamian i zahtjevan splet Igara iz Sandaka. Nastup zbora KUD-a Selam iz Dubrovnika pod ravnanjem Demile Heri smirio je poneto uzavrelu publiku u dobro ispunjenoj dvorani Draen Petrovi. Ilahije i sevdalinke specijalnost su tog profinjenog, dobro usklaenog zbora. Nad zborom u Dubrovniku bdiju i strunjaci poput renomiranih profesora glazbe kakav je Denis Sari. Zanimljivo je i da kroz Drutvo Selam djeluje i knjievna sekcija i okuplja uz osnovnokolce i srednjokolce i zreliju publiku na promocijama i knjievnim susretima. Uitak je bilo prepustiti se ovim skladnim Dubrovkinjama dok su pjevale Mehmeda majka budila i Karanfil se na put sprema. Osmi po redu nastupili su Bjelovarani iz eke udruge eka obec. esi se i Bonjaci ne samo meusobno uvaavaju nego i dobro surauju i ue jedni od drugih. eko obec je drutvo osnovano davne 1918. godine i broji oko 300 lanova. Uz ples, pjesmu i glazbu oni uvaju jezik i obiaje svojih predaka djelujui u vie sekcija: folklornoj, glazbenoj, dramskoj i kroz enski zbor. Brojne nastupe imali su u Hrvatskoj i u inozemstvu, a meu najzapaenijim su im oni u Turskoj (u Istanbulu) i Republici ekoj, gdje su zauzeli tree mjesto na susretima iseljenika. Predstavili su sloenom, dobro uigranom koreografijom igre, plesa i pjesme naslovljenom Predtaneni. Plesae, podijeljene u tri skupine (40 lanova) podupirala je i pratila glazbena sekcija Stari prijatelji te vokalna skupina Rozmarinke, na ponos voditelja Snjeane i Danijela Srda.

Stalna potpora drave


Uveer su se sudionici i organizatori Pete smotre folklora i kulturnog stvaralatva preselili u Koarkaki centar Draen Petrovi (popularnu zagrebaku Cibonu). Na ulazu, u auli dvorane, bila je postavljena izloba predmeta iz bonjake tradicije. Prije nastupa 13 kulturno-umjetnikih drutava goste, publiku i posebno sudionike, pozdravili su Hamdija Mali, predsjednik SABAH-a, Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine RH i Ferid Dizdarevi, predsjednik BKUD Sevdah, apostrofiravi elju i potrebu sudionika za uvanjem i afirmacijom tradicije i zahvalivi se na stalnoj potpori Grada Zagreba, ove godine i kroz ustupanje dvorane Cibone za odvijanje Smotre. U svom pozdravnom govoru prof. dr. Sead Berberovi, predsjednik Koordinacije vijea bonjakih manjina u RH, podsjetio je da je tijekom 2012. godine za realizaciju programa 14 nacionalnih udruga Bonjaka iz budeta Republike Hrvatske osigurano dva milijuna kuna, a to treba pozdraviti kao jasnu podrku hrvatskog drutva integraciji i uvanju obiljeja bonjakog identiteta. Bonjaci su dali nemali doprinos u Domovinskom ratu, daju ga stalno domovini Hrvatskoj na njenu demokratskom putu. Odnosi manjina i veinskog naroda grade se stalno i strpljivo, a jasno je i iz ovakvih manifestacija da se uva i stalno njeguje svijest o multinacionalnosti, multikonfesionalnosti, multikulturalnosti, naglasio je dr. Berberovi. Afirmacijom bogatstva razliitosti, tolerancije i razumijevanja posebice meu mladima uvrujemo vrijednosti koje nas ine sigurnima, boljim ljudima, koje su pretpostavka kvalitetnijeg suivota i zajednitva u razliitostima.

Rasplesana mladost
Petu smotru folklora otvorilo je Bonjako kulturno-umjetniko drutvo Sevdah iz Zagreba, koje su 2006. godine osnovali pjesnik Enes Kievi i koreograf dr. Muhidin Aliehaji. Od 2011. godine rukovoenje BKUD Sevdah preuzimaju predsjednik Ferid Dizdarevi i njegova zamjenica Sabina Lovi. Drutvo djeluje u vie sekcija, a najaktivnija je folklorna koju ine djeca svih uzrasta. Sudjelovali su na raznim manifestacijama i smotrama folklora u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Sloveniji, ekoj i Sandaku-Srbiji. Publici su se predstavili spletom igara iz srednje i istone Bosne naslovivi svoj nastup Hrasnianka i Karaoz. Bogate i ivih boja enske i muke nonje ovog dobro usklaenog ansambla bili su uvod u slavlje plesa koje je uslijedilo. Siani iz Folklornog ansambla Ivan Goran Kovai u Zagreb su predstavili urbane splitske pjesme i plesove. Drutvo egzistira vie od

14

PREPORODOV JOURNAL 144

BONJACI U HRVATSKOJ
Iz Siska je dolo jo jedno kulturno-umjetniko drutvo BKUD Nur. Osnovan je u kolovozu 2005. godine i djeluje na podruju Sisako-moslavake upanije. Prvi mu je predsjednik bio dananji dogradonaelnik grada Siska prof. Agan Veli, a sada ga uspjeno vodi prof. Zijad Fuka. U njegovoj koreografiji nurovci su se predstavili Igrama iz Sandaka. BKUD Nur okuplja 190 lanova, treina njih je stalno aktivna, a raduje da je meu njima veliki broj mladih lanova. Drutvo je Bonjacima u Hrvatskoj poznato kao pokreta i organizator Prve smotre bonjakih KUD-ova u Hrvatskoj, odranoj 2008. godine u Sisku. Kruna njihova djelovanja bila je, uz niz drugih, osmodnevno gostovanje u turskom gradu Bursi 2010. godine. Iz Istre su Sarajevske igre doli otplesati lanovi KUD-a Krljanski ljiljani, koji je s radom poeo 2009. godine. Ovaj uspjeni KUD okuplja oko 50 lanova i 20 plesaa. KUD Sevdah iz Vukovaca puno due djeluje, od 1950. godine, a znatno je i brojniji, s dvjestotinjak lanova koji su organizirani u pet sekcija. Nastupao je u Turskoj, Srbiji, Makedoniji i Njemakoj. Moe se pohvaliti i organizacijom ak sedam meunarodnih festivala folklora. Ove su godine bili domaini grupi Diavolos iz Soluna, Grka. Na Petoj su se smotri predstavili sloenim Igrama iz Turske. KUD Multimedijalni centar iz Tutina (iz grada koji je dobio ime po tutnjavi silne vojske koja je prolazila kroz njihovo mjesto i Sandak, kako ih najavi konferansije) predstavio se Igrama sa Paterske visoravni. Brojno lanstvo, ak njih 600, okupljenih u glazbenu i plesnu skupinu, kao i zbor, njeguju bonjaku batinu od osnutka, od 2003. godine. Svoj su Tutin, Sandak i Srbiju uspjeno predstavljali na brojnim festivalima folklora irom svijeta. Iznimno efektna koreografija mukog plesa, dojmljive ratnike nonje.

Dovienja u Drenovcima
Na kraju 5. Smotre folklora i kulturnog stvaralatva Bonjaka u Hrvatskoj pred razdraganu su publiku (to je ve bila prila pozornici i uivala u plesu sjedei ispred plesaa) izali lanovi KUD-a Ljiljan iz Drenovaca. Oni e biti organizatori sljedee Smotre folklora i kulturnog stvaralatva Bonjaka. Odigrali su Rugovsku suitu borbu za mladenku. Ovaj je bonjaki KUD osnovan 2007. godine, danas broji 50 lanova, a nastupao je po Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Ponosi se, uz ostale, i nastupom u Istanbulu, gostovanjem u Ohridu, u Makedoniji. Tamo su predstavljali Bonjake na Balkanskom internacionalnom festivalu i osvojili prvo mjesto! armirali su, uz ostalo, i brojnim mladim lanovima KUD-a. Ples je, iako oslonjen na norme i zadanu tradiciju, blizak prirodi svakog plesaa. Otud i mnotvo osebujnih, nekonfekcijskih rjeenja i u koreografiji i u izvedbi i na ovoj Smotri. Spontanost to su je plesai, pjevai, svirai, pa i maleni statisti postigli svakako bi bilo dobro popratiti, u budunosti, i strunom raspravom, moda ak i simpozijem. Time bi aktivizam bio i trajnije situiran u suvremenu hrvatsku kulturu i u politiki kontekst. Na tom tragu su bile i rijei gradonaelnika grada Zagreba, Milana Bandia, koji se na kraju pridruio estitarima za uspjenu organizaciju i prezentaciju Pete smotre folklora i kulturnog stvaralatva Bonjaka u Republici Hrvatskoj. Pritom je svima estitao praznik Kurban bajram. Predstavnicima KUD-ova koji su te noi nastupili u Koarkakoj dvorani Draen Petrovi u Zagrebu, kao i podupirateljima Smotre, predsjednik BKUD Sevdah Ferid Dizdarevi uruio je priznanja i zahvalnice. Druenje sudionika i gostiju-uzvanica nastavljeno je prigodnim domjenkom. q Edina SMAJLAGI

LISTOPAD 2012.

15

BONJACI U HRVATSKOJ

11. IZVJETAJNA SKUPTINA KDBH PREPOROD

Organizacijsko irenje
U novoureenim prostorima u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 235, u nedjelju 21. listopada 2012., odrana je 11. Izvjetajna skuptina KDBH Preporod. Skuptinskom zasjedanju prisustvovalo je 36 lanova Drutva. U Izvjetaju o radu od 2010.-2012. godine mr. sc. Senad Nani, predsjednik KDBH Preporod, izrazio je zadovoljstvo ostvarenim rezultatima u kriznim vremenima kada smo suoeni s konstantnim smanjivanjem sredstava za kulturnu autonomiju nacionalnih manjina. Ispunjena je obveza obima i rokova, a neprestano je unapreivana kvaliteta programa i prisutnost u kulturnoj javnosti. Posebno je istaknuo dvije nagrade na Sarajevskom sajmu knjiga i uila, koje su dodijeljene Beharu za najbolji asopis (2010.) i KDBH Preporod za ivotno djelo u podruju izdavatva (2011.). Znaajnim poveanjem broja i kvalitete suradnika Behara, Preporodovog Journala i Jasmina, kao i ukupnog izdavatva, ostvareni su kako zadani obim i redovitost, tako i nagraivana kvaliteta. Od poetka 2010. godine izalo je 16 brojeva Behara, 27 brojeva Journala i 5 brojeva Jasmina. Da smo prepoznati kao sredinja institucija kulture Bonjaka u Hrvatskoj, nezaobilazna i u regiji, potvrdila je i sveanost obiljeavanja 20. obljetnice naeg djelovanja 20. prosinca 2011., prigodom koje smo omoguili susret na vrhu predsjednika RH dr. Ive Josipovia i lana Predsjednitva BiH Bakira Izetbegovia. Sama injenica da ovu Skuptinu odravamo u ovim lijepim novim prostorijama Grada Zagreba koje smo, nakon mnogo godina borbe, dobili na sam dan 20. obljetnice, potvrda je nove dimenzije nae kulturne prisutnosti. Konano smo prodrli i u fondove otkupa knjiga i sufinanciranja izdavatva Ministarstva kulture RH. Nai izdavaki projekti, naroito zapaen izbor suvremene bonjake poezije Zato tone Venecija Ervina Jahia, kao i izbor mlade bonjake poezije Kad zora razrjeuje strah Filipa Mursela Begovia, potvruju na kapacitet nacionalne institucije kulture. Od poetka 2010. godine u Preporodovoj nakladi objavljeno je 11 knjiga vrsnih autora, a dvije su u zavrnoj fazi pripreme, rekao je predsjednik Nani. Osvrnuo se i na druge programe enski pjevaki zbor Bulbuli, Dramski studio Orient espresso i tradicionalnu manifestaciju Bonjake rijei u Hrvatskoj. Bulbuli su imali itav niz zapaenih domaih i inozemnih nastupa (ukupno 23 od poetka 2010.), koji je kulminirao ovogodinjim nastupom u ekom Krumlovu i nedavnim ekskluzivnim nastupom na Festivalu sevdaha u Bihau. Znaajno je naglasiti i programsku suradnja s drugim nacionalnim manjinama, koja je osobito izraena u kontinuiranoj suradnji Bulbula i zbora Montenegro. U okviru raznovrsnog programa manifestacije Bonjake rijei u Hrvatskoj, ostvareno je ukupno 38 predstavljanja u Hrvatskoj i inozemstvu od poetka 2010. godine. Priredbe su esto ostvarene uz podrku Islamske zajednice i BNZH, ali i Kulturno-informativnog centra BiH. Brojne i zapaene nastupe u Hrvatskoj i regiji s predstavom Mesnevija i raznovrsnim recitalima, ostvario je Orient espresso. Zabiljeeno je ukupno 18 nastupa od poetka 2010. godine. Meutim, sufinanciranje Dramskog studija putem Savjeta za nacionalne manjine RH ove godine je prekinuto. Za slijedeu godinu planiramo u javnosti prepoznatim dramskim umjetnicima osvjeiti produkciju Orient espressa te obnoviti njegovo sufinanciranje, najavio je Nani.

Skuptinsko zasjedanje u novim prostorijama (Ulica grada Vukovara 235) KDBH Preporod biljei i pojaanu aktivnost u Vijeu bonjake nacionalne manjine Grada Zagreba, gdje je u rad Vijea ukljueno sedam Preporodovih lanova. Prof. dr. Remzija Hadiefendi Pari vodi program dopunske kole, odnosno njegovanja bosanskog jezika i bonjake kulture koji je u zavrnoj fazi. Na zavretku izvjetaja Nani je istaknuo aktivno sudjelovanje u REKOM-u, Regionalnoj komisiji za utvrivanje injenica o ratnim zloinima i krenjima ljudskih prava na podruju bive SFRJ, kao i poetak jednog drugaijeg organizacijskog djelovanja. Posebno je vano istai da na ovoj Skuptini, ukoliko se sloite, Preporod napokon ostvaruje svoj davni zadatak, a to je organizacijsko irenje u Hrvatskoj. Ovom prigodom ulanjivanjem Kulturnog drutva Bonjaka Preporod iz Splita, zakljuio je Senad Nani, predsjednik KDBH Preporod. Skuptina je jednoglasno donijela odluku o ulanjenju KDB Preporod Split u KDBH Preporod, te usvojila dopunjeni Prijedlog izmjena i dopuna Statuta KDBH Preporod. Izdvajamo nekoliko najzanimljivijih statutarnih promjena vezanih uz ustrojstvene oblike: Unutarnji ustroj Drutva ine ustrojstveni oblici (dalje u tekstu: ogranci) posredstvom kojih Drutvo ostvaruje svoje ciljeve. Ogranci Drutva mogu imati svojstvo pravne osobe, o emu odluuje Skuptina Drutva. U sluaju da Skuptina Drutva odlui dodijeliti pojedinom ogranku svojstvo pravne osobe, isti ogranak se upisuje prema sjeditu ustrojstvene jedinice, u nadlenom tijelu dravne uprave. Ogranak Drutva osniva se na Osnivakoj skuptini ogranka, u skladu s odlukom Skuptine Drutva. Ogranak Drutva ima vlastiti Statut u kojem je jasno istaknuto da je ogranak ustrojstveni oblik (ogranak) Drutva i da djeluje u skladu sa Statutom Drutva. Ogranak moe imati podraun (iro-raun) u svrhu obavljanja djelatnosti Drutva. Ogranak podnosi izvjee o svom djelovanju Skuptini Drutva najmanje jednom godinje, a Nadzornom odboru Drutva kad to isti zatrai. Predstavnik ogranka obvezan je na sjednicama Glavnog odbora Drutva izvjetavati Glavni odbor Drutva o djelovanju ogranka. Glavni odbor sastoji se od trinaest lanova izabranih na Izbornoj skuptini Drutva (predsjednika, tri potpredsjednika i devet lanova) i od po jednog predstavnika ustrojstvenog oblika (ogranka) kojeg bira Skuptina ustrojstvenog oblika (ogranka). q Ismet ISAKOVI

16

PREPORODOV JOURNAL 144

BONJACI U HRVATSKOJ

1. IZBORNA SKUPTINA BONJAKE DEMOKRATSKE STRANKE HRVATSKE

Uspjean razvoj i rezultati


Gotovo punih pet sati potrajala je 1. Izborna skuptina BDSH, koja je odrana u nedjelju, 21. listopada 2012., u Novinarskom domu u Zagrebu. Na skuptinskom zasjedanju, kojemu je prisustvovalo 113 delegata iz cijele Hrvatske, nije izabrano samo novo rukovodstvo stranke, nego su dopunjenim Statutom i Programom rada za sljedee etverogodinje razdoblje jasno profilirani stavovi i platforma voenja manjinske politike koju BDSH provodi na hrvatskoj politikoj sceni. Izvjetaj o radu BDSH od 2009. do 2012. godine podnio je Nedad Hodi, predsjednik stranke i saborski zastupnik. Stranake aktivnosti je podijelio u est cjelina: upis lanova i osnivanje stranke, izlazak na lokalne izbore 2009. godine, izbori za predsjednika RH, parlamentarni izboru u prosincu 2011. godine, izbor bonjakog zastupnika u Hrvatski sabor i organizacija 1. Izborne skuptine BDSH. Ispriavi se na moguim propustima oko organiziranja Izborne skuptine, Nedad Hodi se i zahvalio delegatima to su prepoznali ideju Bonjake demokratske stranke, a iji je predznak nacionalni, bonjaki i to su podrali ouvanje jedinstva stranke, budui da je bilo nesuglasica oko organiziranja. Izrazio je zadovoljstvo to je BDSH ve tri godine nakon osnivanja postala parlamentarnom strankom. To govori da se u tri godine na terenu odradio odlian posao, kako u sredinama gdje su formirani ogranci tako i u sredinama gdje se oni tek namjeravaju formirati. Vano je da je ostvarena uvjerljiva pobjeda nad ostalim protukandidatima iz bonjakog korpusa, ali, ne treba to smetnuti s uma da je s malom razlikom nadglasana kandidatkinja albanske nacionalne manjine. Otud i stalna potreba da se jo bolje organiziramo elimo li i na sljedeim izborima sauvati status u Hrvatskom saboru. Komentirajui svoju glasnost u hrvatskom parlamentu, Hodi je podsjetio i da je u Saboru izabran za predsjednika Kluba nacionalnih manjina, ime mu je ukazano povjerenje drugih manjinskih zastupnika. Najavio je statutarne promjene u stranci: Uz odreene izmjene Statuta o radu stranke koje e omoguiti, izmeu ostaloga, i vei broj potpredsjednika i lanova Glavnog odbora stranke, programske e se odrednice provoditi na bri i jednostavniji nain. Podnosei Financijski izvjetaj BDSH za razdoblje od 2009. do 2012. godine Hodi je napomenuo da je samo lanstvo uloilo ne samo dosta truda, nego i novca u organizaciju stranke. Vidljivo je to i iz ulazno/izlaznih brojki. Od donacija fizikih i pravnih osoba, donacija gradova i opina, te donacija koalicijskih partnera, stranka je prihodovala oko 116.000. Rashodi su bili razliite prirode: materijalni (blagajniki) trokovi, donacije KUD-u Bosna i plaanje usluga pravnim osobama, te iznose oko 129.500 kuna. Delegati su usvojili prezentirani Izvjetaj o radu i Financijski izvjetaj, kao i izvjetaje Nadzornog odbora i asnog suda BDSH. Takoer, usvojene su izmjene i dopune Statuta stranke, nakon ega se pristupilo tajnom glasanju za izbor novog rukovodstva. Za predsjednika stranke sa 105 glasova (6 glasakih listia bilo je neispravno) ponovo je izabran Nedad Hodi (Pore), a za etvoricu potpredsjednika BDSH (izmeu est predloenih kandidata) izabrani su Enis Dugonji (Sisak, 66 glasova), Sead Kotori (Pore, 94 glasa), Mirsad Pezerovi (Gunja, 76 glasova) i Hilmija abi (Zagreb, 72 glasa). Izmeu dva kandidata za tajnika BDSH izabran je Benjamin Terzi (Zagreb), a za blagajnicu Emina Kaltak (Pula). U Nadzorni odbor stranke izabrani su Mehmed Deki predsjednik (Labin), te etvero lano-

Nedad Hodi i Radno predsjednitvo va: Petar Barii (Gunja), Ksenija Selimovi (Pore), Husnija Vakufac (Sisak) i Alma epan (Umag). Predsjednik asnog suda BDSH je Denan auevi (Zagreb), a etvorica lanova su Rasim Domba (Gunja), Emir Fetibegovi (Sisak), Zijad Kazi (Zagreb) i Vlastimir Vaclav (Rovinj). U sastav novog Glavnog odbora BDSH (18 lanova) izabrani su Alija Avdi (Sisak), Enes Bajri (Zagreb), Nizama Curanovi (Pula), Mirsad Demirovi (Gunja), Fadil Grai (Pula), Rasim Halilovi (Labin), Mirzet Hasanagi (Pore), Alija Hodi (Pore), Sena Kulenovi (Zagreb), Faruk Kuri (Novigrad), Hasan Mahmutovi (Raa), Sanel Modronja (Zagreb), Sejfudin Mulahalilovi (Raa), Jasmin Osmi (Rovinj), Amir Pandi (Rovinj), Demal Saraevi (Pore), Izet Spahovi (Dubrovnik) i Suad epan (Umag). U ime novoizabranog rukovodstva stranke delegatima se zahvalio Nedad Hodi, novi/stari predsjednik BDSH. Istaknuo je da se u stranci ne moe biti jako neusuglaen ako se eli naprijed osnivanje novih podrunica, poveanje lanstva i broja zastupnika u Hrvatskom saboru. Kakve god da jesu polemike koje su se ule, one su imale svrhu uvrstile su nae zajednitvo. Ne smije se nikako zaboraviti da smo mi snaga s bonjakim predznakom, koja ima obvezu zastupanja Bonjaka u Hrvatskoj. Valja poduprijeti snanije, materijalno, rad Odbora. Budimo inicijatori, razvijmo projekt Cvijet Srebrenice, plasirajmo ga kao nacionalni simbol, opomenu i sjeanje na srebreniku tragediju. Takvo se stradanje vie nigdje i nikome ne smije dogoditi! Zato se Cvijet Srebrenice mora nai na reveru svih nas, svih onih svjesnih te poruke, kako u cijeloj Europi, tako i u svijetu. Nama, Bonjacima je to vano i ovoj zemlji. Ne bismo se smjeli vie troiti na marginalne stvari. Hvala to ste to prepoznali i za najblieg mi suradnika, za tajnika BDSH, izabrali ovjeka s kojim u moi vie i bolje suraivati. Pred nama je dosta posla oko usuglaavanja zakonskih akata stranke, boljeg informiranja, naina davanja donacija i drugo. Vjerujem da emo na predstojeim lokalnim izborima takoer poluiti uspjeh. Nastojat u, to se mene tie, i nadalje promovirati nae bonjake ideje. Uvjeti u kojima emo raditi sljedee etiri godine daleko su bolji nego u prethodnom mandatu, 2008. godine, kada smo osnivali stranku. Od 2011. godine, od kada jesmo u Saboru, na se glas uje i esto se komentiraju nai istupi. Dobro je imati takvu ansu, zakljuio je Nedad Hodi. q Edina SMAJLAGI

LISTOPAD 2012.

17

BONJACI U HRVATSKOJ

KURBAN BAJRAM: BAJRAMSKA HUTBA, ESTITKE I PROSLAVE

Bajram u Hrvatskoj
Na poetku bajramske hutbe povodom Kurban bajrama, u petak 26. listopada 2012. godine, zagrebaki muftija dr. Aziz ef. Hasanovi, predsjednik Meihata Islamske zajednice u Hrvatskoj, rekao je da su u bajramskim danima pogledi muslimana usmjereni su prema svetim mjestima Meke i Medine, koja predstavljaju sintezu monoteistikog vjerovanja od prvog ovjeka i poslanika Adema, a.s., do posljednjeg Bojeg poslanika Muhammeda, a.s. Osim to predstavljaju simbol monoteistikog vjerovanja, ona su i destinacija kojoj udi svaki musliman na svijetu kako bi ispunio petu islamsku dunost i upotpunio svoj islamnijet obavljajui had. Hasanovi je naglasio da had i kurban batine u sebi teoloku, moralnu, socijalnu, drutvenu, ummetsku i globalnu dimenziju, te ih je treba znati itati u kontekstu potreba vremena i prostora. Teoloka dimenzija jasno je vidljiva u izvorima islama Kuranu i sunnetu. Had i kurban imaju za cilj moralno usavravanje i postizanje vrhunca bogobojaznosti vjernika. U bajramskoj hutbi muftija Hasanovi se osvrnuo na ovogodinje neslaganje izmeu Vrhovnog ulemanskog vijea Kraljevine Saudijske Arabije i Vrhovne uprave za vjerska pitanja Republike Turske oko datuma Kurban bajrama, to je potenciralo unutarmuslimansko nejedinstvo i stvorilo veliko nezadovoljstvo i nedoumice kod vjernika irom svijeta. Tako je u nekim zemljama Kurban bajram obiljeen u etvrtak, 25. listopada, na dan kada su hadije bile na Arefatu. Arefat koji se spominje u Kuranu, a za koga poslanik islama Muhammed, a.s., kae da je El-hadu arefe Had je Arefat, mislei pri tome da svi hodoasnici u toj godini moraju biti na taj dan u isto vrijeme i na istom mjestu kako bi pokazali globalnu sliku islama i muslimana, pripadnost i jedinstvo ummeta, bogatstvo u razliitosti po nacionalnom, rasnom, plemenskom podrijetlu predstavlja najvee okupljalite muslimana na svijetu. To je veliki dan za ummet, ali isto tako i dan za velike poruke koje izrie imam i hatib toga dana na Arefatu. Poruke moraju imati globalni smisao po uzoru na Poslanika islama ije su poruke sa oprotajnog hada na Arefatu i dan danas aktualne. Had kao najvei sveislamski kongres muslimana mora usmjeravati i definirati ummetu hodogram koji e biti ukorak s vremenom. To podrazumijeva koristiti sva pomagala do kojih je znanost dola u svim segmentima ljudskog ivota, pa i opservatorijski izraun vremena. Nedopustivo je ummetu da se danas u 21. stoljeu, stoljeu vrhunske tehnologije bavi nagaanjima o Danu Arefata i prvom danu Bajrama. Politiziranje toga datuma iz bilo kojih razloga nema opravdanja i nije na tragu islama bez obzira od koga dolazilo. To dodatno zbunjuje Ummet, podupire njegovo raslojavanje i podjele, to je suprotno ideji Arefata, rekao je Hasanovi. Kritiki se osvrnuo na situaciju u svijetu istaknuvi neravnomjernu podjelu Boanskih dobara, materijalnu pohlepu i moralnu neodgovornost. Ako se analizira institucija kurbana kroz prizmu socijalne uloge, onda se moe uoiti istinska islamska dimenzija upuenosti ovjeka na ovjeka bez obzira na vjersko, nacionalno, rasno ili bilo koje drugo podrijetlo. Ako takav odnos usporedimo sa stvarnosti u kojoj ivi dananji svijet, pa i islamski, vidjeti emo veliki raskorak i konstatirati da ivimo u vremenu apsurda gdje na jednoj strani umiru djeca od gladi, a na drugoj se ivi u raskoi, pa ak i sebino rasipniki u udovoljavanju vlastitim prohtjevima i bez imalo suosjeanja o potrebi da se pomogne. Islam osuuje takav odnos i zahtijeva od

Muftija dr. Aziz Hasanovi vjernika da stalno i bez odlaganja pomae drugome potiui ih rijeima: Tvoje je ono to udijeli, a ne ono to zadri. Socijalni nauk islama mora postati prepoznatljivi sastavni i nezaobilazni dio muslimanske prakse i ponude. Neravnomjerna podjela Boanskih dobara nije odraz nedostatka dobara ve ogledalo dananjeg pohlepnog i nemoralnog ovjeka. Moralna odgovornost jeste nuni preduvjet za temelj smjerne prirode ovjeka i pripravljenost ovjekova namjesnitva na Zemlji. Univerzalna kuranska vizija uspostavlja moralnu odgovornost u samu sr ljudske spoznaje ni radi ega drugog, osim da pravilno usmjeri odgovornost ovjekovih izbora te ciljeve stremljenja ovjekovog kako bi ostvario narav svoje duhovne biti i smisleno znaenje svoga ovosvjetskoga ivota, kao ljudsko bie, osoba, pojedinac koji je integralni dio ljudskog, civilizacijskog i graditeljskog drutva, rekao je zagrebaki muftija. Istaknuo je da podjela kurbana po prioritetima siromanima, zatim susjedima, pa rodbini i prijateljima, jasno ukazuje na islamsku intenciju senzibiliteta prema onim koji su potrebni, ali isto tako i na jaanje dobrosusjedskih odnosa, rodbinskih i prijateljskih veza. Njih je, naalost, sve manje. Hasanovi je naglasio da je ovaj Bajram prigoda da se preispitamo koliko smo se spremni rtvovati za drugoga, kakav je na odnos prema siroadi, kakav je na odnos prema susjedima, da li nam obitelj i rodbina ini temelj naeg vjernikog habitusa, imamo li snage graditi prijateljstvo u ime Svevinjeg Boga ili su nam ovozemaljski interesi jedini motivi druenja i prijateljstva? Citirao je dva hadisa u kojima nas Poslanik, a.s., poduava: Boja milost nee sii na narod u kome se nalaze oni koji ne paze svoju rodbinu i Na dvojicu ljudi Bog nee pogledati na Danu suda, na onoga koji kida rodbinske veze i onoga koji je lo prema susjedima. Muftija Hasanovi je bajramsku hutbu zavrio pozivom na injenje dobra, pomo ugroenima, meusobnu solidarnost i udruivanje na istinskim vrijednostima moralnosti i pravde. Pozivam sve muslimanke i muslimane, pozivam sve ljude dobre volje poglavito one koji po bilo kom osnovu obnaaju bilo kakvu dunost na bilo kojoj razini da se udruimo u promicanju temeljnih i univerzalnih vrijedno-

18

PREPORODOV JOURNAL 144

BONJACI U HRVATSKOJ
sti koje tite ovjeka i njegova prava, pravo na rad i dozvoljenu/halal zaradu, na kolovanje, na dostojanstveno ivljenje u treoj ivotnoj dobi, na zasnivanje i izgraivanje zdrave obitelji. Uvijek poimo od sebe pitajui se, to sam ja za nekog uinio, a ne to je netko uinio za mene. Podijelimo radost i zadovoljstvo s naim susjedima, darujmo siroe i obveselimo jetima, naimo neku obitelj kojoj je danas potrebna naa pomo i topla ljudska vjernika rije, pokucajmo na vrata naim najbliim i rodbini zazivajui bajramski blagoslov, uputimo nae dove i molitve pred due naih umrlih, obradujmo ih naim dobrim djelima. Molim Svevinjeg Boga da nam pomogne u ivljenju i promicanju solidarnosti kao najvee vrijednosti kojom nas islam ui. Neka nai kurbani budu naa zatita i polog na Danu suda, brai i sestrama koji su ove godine obavili had neka Svevinji primi, a svima koji jo nisu obavili neka pomogne da izvre petu islamsku dunost, zakljuio je muftija Aziz Hasanovi.
26.10. u hotelu Histria u Puli odrano je Bajramsko sijelo, sredinji bajramski koncert za Istru, koji je organiziralo Vijee bonjake nacionalne manjine Istarske upanije, uz potporu mnogobrojnih bonjakih asocijacija u Istri. Nastupila su tri Kulturno-umjetnika drutva Bosna, Srma i Kranski ljiljani, te vokalni interpretatori sevdalinki Hana Hasanagi, ejla Kotori i Fadil Grai. Bajramskoj proslavi prisustvovao je pulski gradonaelnik Boris Mileti. 27.10. u Kazalitu mladih u Splitu odran je Bajramski humanitarni koncert, koji su organizirali Vijee bonjake nacionalne manjine Grada Splita i Islamska zajednica Split, uz suorganizaciju Vijea bonjake nacionalne manjine Splitsko-dalmatinske upanije, UBBDRH i KDB Preporod Split. U kulturno-umjetnikom dijelu programa nastupila je folklorna skupina Bonjake zajednice kulture Preporod iz Jajca. Koncert je imao humanitarni karakter, a sav prihod je namijenjen za lijeenje teko oboljelog Zahida Mehmedovia, Bonjaka iz Splita.

Bajramske estitke
Povodom velikog islamskog blagdana Kurban bajrama, estitku graanima islamske vjeroispovijesti i muftiji dr. Azizu ef. Hasanoviu uputili su predsjednik Ivo Josipovi, premijer Zoran Milanovi, kardinal Josip Bozani, zagrebaki gradonaelnik Milan Bandi i mnogi drugi. Svim islamskim vjernicama i vjernicima u Hrvatskoj elim da Kurban bajram provedu radosno, u obiteljskom i prijateljskom okruenju. Neka duhovno ozraje blagdana svima bude poticaj da i dalje ustrajno pridonose izgradnji mira, razumijevanja, tolerancije i meuvjerskog dijaloga, te promicanju dobra i drutvenog napretka nae domovine. Bajram erif mubarek olsun! (Ivo Josipovi, predsjednik RH) Drage graanke i graani islamske vjeroispovijesti, u prigodi velikog blagdana Kurban bajrama upuujem vam iskrene estitke i najljepe elje da bajramske dane provedete u zadovoljstvu, miru i dobrom zdravlju, a radost blagdana podijelite s najbliima. Bajram erif mubarek olsun! (Zoran Milanovi, predsjednik Vlade RH) Dok se nalazim u Rimu na Sinodi biskupa, vanom susretu za ivot Crkve, rado se sjeam Vas i vjernika islamske zajednice u Republici Hrvatskoj, koja od sutra zapoinje proslavu Kurban bajrama te Vam tom prigodom upuujem najsrdanije estitke. Neka uzvieni Stvoritelj, koji je sve stvorio te svime upravlja i od kojega dolazi svako dobro, podari Vama i svim muslimanskim vjernicima isto i otvoreno srce kako biste svoj dar rtvu prinijeli Bogu na slavu, a ljudima kao znak nesebine Boje dareljivosti. (Josip Bozani, zagrebaki nadbiskup i metropolit) Povodom sredinjega islamskog blagdana svim muslimanima i Bonjacima islamske vjeroispovijesti u Gradu Zagrebu i Republici Hrvatskoj od srca estitam Kurban bajram, sa eljom da ga provedu u miru i radosti, u obiteljskom i prijateljskom zajednitvu. Neka vas ovaj blagdan, kao simbol rtvovanja i ljudske solidarnosti, potakne na dobra i plemenita djela prema blinjima, prema naim sugraanima i prema svim ljudima dobre volje. Jer, bez obzira na svjetonazorsku, vjersku ili nacionalnu pripadnost, svi smo mi pozvani (bogoljubljem i ovjekoljubljem) i (su)odgovorni za izgradnju pravednije i bolje drutvene zajednice, naeg zajednikog grada Zagreba posebno. Vama osobno, efendija Hasanoviu, i cijelom Meihatu, zahvaljujem na svemu to inite na jaanju meusobnog povjerenja i jo plodonosnijoj suradnji izmeu Islamske zajednice i Grada Zagreba. S izrazima zahvalnosti i potovanja, Bajram erif mubarek olsun! (Milan Bandi, gradonaelnik Zagreba) q Ismet ISAKOVI

Bajramski humanitarni koncert u Splitu 28.10. u Kazalino-koncertnoj dvorani Ivana Brli Maurani u Slavonskom Brodu, u organizaciji Islamske zajednice Slavonski Brod i Maglaj, odrano je Bajramsko vee sevdaha. Na trosatnoj centralnoj bajramskoj sveanost na nivou cijele Republike Hrvatske, u prepunoj dvorani pred oko 500 posjetitelja, nastupili su Gradski folklorni ansambl Maglaj i hor Revda Kurumlija damije u Maglaju. Koncertu su prisustvovali muftija dr. Aziz ef. Hasanovi, predsjednik Meihata Islamske zajednice u Hrvatskoj, dr. Mirko Duspara, gradonaelnik Slavonskog Broda, dr. Danijel Marui, upan Brodsko-posavske upanije, Zlatko Bagari, predsjednik Vijea ravnatelja osnovnih kola u Brodsko-posavskoj upaniji i Izudin ef. Kruko, glavni imam maglajski. Njima su domaini uruili priznanja za dugogodinju suradnju s Islamskom zajednicom u Slavonskom Brodu.

Bajramsko vee sevdaha u Slavonskom Brodu Bajramski program u Zagrebu sastojao se od tri priredbe. 26.10. prireen je sveani bajramski prijem u Novinarskom domu. 28.10. u Zagrebakom kazalitu lutaka, u organizaciji Bonjake nacionalne zajednice Grada Zagreba i Zagrebake upanije, odran je koncert pod nazivom Bajramski susret s programom ilahija i sevdalinki. Nastupili su enski kamerni zbor Gazel iz Sarajeva, Mjeoviti zbor Bosana, te solisti i orkestar Ansambla Bosana iz Zagreba. Sutradan, 29.10. u Gradskom kazalitu ar ptica, u organizaciji Vijea bonjake nacionalne manjine Grada Zagreba, uprilien je bajramski kazalini program za djecu. Nakon kazaline predstave Mudro pile najmlaim gledateljima podijeljeni su bajramski paketii. q

LISTOPAD 2012.

19

hrvatska

NIJEMCI PRIJETE ODGODOM ULASKA HRVATSKE U EU, A POLICIJA PRISLUKUJE AGENTE

Uzburkana javnost
Sredinom listopada 2012. Norbert Lammert, predsjednik Bundestaga, u razgovoru za dnevnik Welt am Sonntag izjasnio se za zaustavljanje procesa proirenja EU, ukljuujui i ve planirani ulazak Hrvatske. Mi moramo, upravo zbog iskustava s Bugarskom i Rumunjskom, najnovije izvjee Europske komisije o napretku uzeti ozbiljno. Hrvatska jo oito nije spremna za ulazak, rekao je Lammert, inae lan Kransko-demokratske unije (CDU). Dodao je kako zemlje nastale nakon raspada Jugoslavije imaju perspektivu ulaska u EU, ali da moraju same stvoriti uvjete za to. Pritom u obzir treba uzeti samo konkretne postignute rezultate u ispunjavanju uvjeta za ulazak u EU. Dobre namjere i obeanja ne bi smjele postati zamjena za dokazane promjene, rekao je Lammert. Ni njegovo miljenje da EU u ovom trenutku nije spremna na daljnja proirenja nego da joj je potrebna konsolidacija, Hrvatskoj takoer ne ide u prilog. Pred nama je toliko nunih zadaa glede konsolidacije Unije koje je potrebno rijeiti u najkraem moguem roku i zato mislim da ambicija proirenja ne bi smjela ponovno potisnuti nunu stabilizaciju, rekao je Lammert. Njemaki politiar stoga smatra da EU u dogledno vrijeme nije sposobna za nova proirenja. Prije Lammerta se i jedan drugi istaknuti demokranski politiar, predsjednik Europskog odbora Bundestaga, Gunther Krichbaum izjasnio protiv ulaska Hrvatske u EU, dodavi kako Zagreb ne moe 100% raunati sa sadanjim datumom ulaska. Ove su izjave estoko kritizirali predstavnici Socijaldemokratske stranke Njemake (SPD). Tko ulazak Hrvatske dovodi u pitanje, taj smatra da EU nije u stanju i u budunosti stvarati mir u Europi. To je najpogrenije mogue shvaanje dodjele Nobelove nagrade za mir Europskoj uniji, rekao je Hans-Peter Friedrich (SPD), ministar za europska pitanja savezne pokrajine za Spiegel Online. Niti se u sluaju hrvatske ponavljaju prijanje greke, niti se Hrvatska treba kanjavati za greke koje su poinili drugi. Za mir u Europi, Balkan je jo uvijek od presudnog znaaja, rekao je Friedrich. Zastupnik CDU-a u Bundestagu, Michaael Stuebgen, je ratifikaciju Pristupnog ugovora Hrvatske s EU, koja je predviena na proljee, uvjetovao pozitivnim posljednjim izvjeem Europske komisije o napretku Hrvatske. Ako i sljedee izvjee Europske komisije bude tako kritino, moglo bi biti problematino, rekao je Stuebgens. Slino se izjasnio i Michael Roth, zastupnik SPD-a zaduen za europska pitanja. Stranka Zelenih u Bundestagu se jasno izjasnila protiv prijetnji Hrvatskoj odlaganjem datuma ulaska. Bundestag bi trebao vriti pritisak, ali prijetnje vetom su opasne, rekao je glasnogovornik Zelenih za europska pitanja Manuel Sarrazin. On je, meutim, isto tako naglasio da Hrvatska mora obaviti svoju domau zadau. Tada e, kako je naglasio politiar Zelenih, on svojim kolegama u zastupnikom klubu preporuiti da glasuju za ratifikaciju. Inae, politiari Demokranske unije CDU/CSU i prije su se zalagali za zaustavljanje proirenja EU-a, ali su uvijek dosad Hrvatsku spominjali kao izuzetak.

Stefan Fle, europski povjerenik za proirenje godine e biti potpuno spremna i to jasno proizlazi iz Izvjea o napretku Republike Hrvatske, kazao je istaknuvi da e se osobno operativno zauzeti za ispunjenje svih onih preostalih uvjeta koji su jasno navedeni u Izvjeu EU. to se tie politike, ona je i u Europi nadmetanje, nadmudrivanje i pozicioniranje, uz to to je i ozbiljan posao. Toga e biti kao i proli tjedan. Neke su izjave stranaki ili blokovski obiljeene, neke su rezultat malo slabijeg poznavanja materija, dok su neke potreba za osobno pozicioniranje na politikoj sceni, ustvrdio je premijer Milanovi, dodavi kako su zadnjih dana dole razliite izjave iz jedne drave, pojasnivi da to ima vie veze s tom dravom nego to ima s Hrvatskom. Potpuno smo prisebni i racionalni ljudi. Znamo to jesmo i to nismo uinili, a uinit emo sigurno sve i u rokovima. Naglasio je pritom kako su obeanja i jamstva koja je Hrvatska dobila u pogledu ulaska u EU potpuno jasna. Ako odradimo svoj posao, a mi ga radimo ozbiljno, rezultata e biti. Uvijek, kad smo bili u opoziciji, u kontaktima u inozemstvu iskljuivo smo vodili rauna o hrvatskim interesima. Nikada nismo ogovarali svoje politike konkurentne, nego se borili za hrvatski interes kad je u pitanju Europska unija, kazao je Milanovi, naglasivi da Vlada RH ozbiljno radi svoj posao u ovom tekom vremenu. Pozvao je sve kojima je hrvatski interes na prvom mjestu, a to je ulazak u EU, da se tako i ponaaju. Ako nee, ne moraju, ali bar neka ne rade tetu, zakljuio je premijer Milanovi. Ovim zadnjim rijeima nali su se prozvani HDZ-ovci koji su to protumaili kako njezini lanovi krue Europom i priaju kako Milanovieva Vlada nije sposobna odraditi posao do kraja. Zbog toga su pljutale estoke reakcije iz HDZ-a, ali i drugih desno orijentiranih stranaka. Strasti je malo smirio europski povjerenik za proirenje, Stefan Fle, koji je izjavio u Pragu da ne vidi temelja za odgodu ulaska Hrvatske u EU niti ima potrebe da se razmilja o odgodi. Za one koji kau da je nae izvjee o monitoringu bio poziv za buenje, rekao bih da jest, ali ne poziv za medije, ne za parlamente nekih zemalja lanica. Bio je to poziv za Hrvatsku, rekao je Fle. Ponovio je da Hrvatska prije lanstva mora ispuniti 10 zadataka navedenih u posljednjem izvjeu Europske komisije o monitoringu. Apsolutno ne sumnjam u sposobnost hrvatske vlade da te zadatke ispuni tako da Hrvatska postane lanicom tono kako je planiralo Europsko vijee, to znai 1. srpnja 2013. godine, naglasio je europski povjerenik za proirenje. Pohvalio je Hrvatsku i Sloveniju za postizanje arbitranog sporazuma o granici, ali i naglasio da bi trebale uloiti vie napora u

Milanovi vjeruje u uspjeh


Hrvatski premijer Zoran Milanovi osvrnuo se na odreene polemike i interpretacije o tome koliko je Hrvatska spremna ili nije postati lanicom EU. Ja kaem skoro spremna, a do 1. srpnja idue

20

PREPORODOV JOURNAL 144

hrvatska
rjeavanje problema Ljubljanske banke, kojim Slovenija uvjetuje ratifikaciju hrvatskog pristupnog ugovora u svome parlamentu. Fle je izjavio da EU ne eli uvoziti bilateralne probleme zemalja lanica.

Dopisivanje brojeva na izlistima


Posljednjih 10-ak dana listopada obiljeila je afera prislukivanja osoba iz vrha Sigurnosno obavjetajne agencije (SOA). Kako je otkrio Veernji list, policija je pod politikim vodstvom ministra Ranka Ostojia zloupotrijebila sustav tajnog prikupljanja podataka i uhodila vie osoba, ali i vie kljunih ljudi iz Agrokora. Veernjakovi izvori tvrdili su da je zlouporaba otkrivena nedavno, i to kroz struni nadzor koji Ured Vijea za nacionalnu sigurnost (UVNS) obavlja nad tajnim slubama (Sigurnosno obavjetajnom agencijom i Vojnom sigurnosnom agencijom), te Operativno tehnikim centrom za nadzor telekomunikacija (OTC). Kako je navedeno, na zahtjeve za izlistima telefonskih kontakata za pojedince pod kriminalistikim obradama policija je nadopisivala i telefonske brojeve osoba iz vodstva SOA-e i Agrokora. Izvori iz policije uvjereni su da za zloporabu sustava tajnog prikupljanja podataka ne mogu biti odgovorni policajci koji su traili izliste, nego da iza svega mora stajati politika, pa je izravno prozvan ministar unutarnjih poslova Ranko Ostoji. Ostoji je rekao da nema takvih informacija. U Veernjaku tvrde: Premda na prvu zvui malo vjerojatno, tvrdnja ministra kako nema pojma o nadzoru i zlouporabi izlista nije nemogua. lanak 109. Zakona o sigurnosno obavjetajnom sustavu kae da kada Ured VNS-a, obavljajui struni nadzor utvrdi krenja zakona, o tome mora obavijestiti samo predsjednika Republike i premijera. Neobino je, meutim, da premijer, ako je primio ovakvo izvjee o nadzoru, nije pitao svog ministra za objanjenje. Zakon kae da u sluaju zloupotrebi dravni vrh treba poduzeti adekvatne mjere protiv odgovornih. U ovom sluaju logino e biti da se za objanjenja u vezi s aferom pita ministra policije Ranka Ostojia, tim prije to je lan Vlade zaduen za tajne slube. Bez obzira da li ovdje bio prekren zakon ili ne, strunjaci su komentirali i sam razlog ovakvog postupanja policije. Naime, mogue je da je cijeli postupak prislukivanja pokrenut zbog sumnje u kaznena djela, pa bi se to svakako dodatno trebalo istraiti. No isto tako strunjaci smatraju da bi nakon ove afere trebalo definitivno promijeniti zakonsko tretiranje izlista telefonskih kontakata. Toj se metodi masovno pribjegava, i to nije poelo s dolaskom Ranka Ostojia na elo policije. Godinje se trai ak desetak tisua izlista telefonskih kontakata, to ne moe imati realno opravdanje. Izliste
Iako se radi o skliskom terenu koji je na rubu zakonitosti, Veernjakov izvor tvrdi da se ovaj put prelo preko granice doputenog. Izlisti popis svih telefonskih kontakata uhoene osobe sa naznakom osoba s kojima se komunicira, vremenu u kojem je ostvaren kontakt, te njegovim trajanjem, ali bez sadraja razgovora spadaju u takozvanu zbirku podataka i ne smatraju se zadiranjem u ljudska prava za koja bi bilo potrebno odobrenje suda. Izvor, meutim, dodaje da je nadopisivanje telefonskih brojeva na zahtjeve za izlist nezakonit akt (trai se izlist za, primjerice, Marka Markovia, a na popis njegovih telefonskih brojeva nadopie se jo i telefonski broj Petra Petrovia). Da bi policija radila izliste koji spadaju u jednu od metoda kriminalistike obrade, mora postojati sumnja da je osoba koja im se nala na meti poinila tono odreeno kazneno djelo, objasnio je izvor iz MUP-a. q

Ranko Ostoji, ministar unutarnjih poslova RH treba uvrstiti u mjere kojima se zadire u ljudska prava i slobode i za njih bi se morao pribaviti sudski nalog kao i za prislukivanje umjesto da se, kao to je sada sluaj, samo poalje zahtjev OTC-u, objasnio je jedan Veernjakov izvor. Ova je afera natjerala predsjednika Republike Ivu Josipovia i premijera Zorana Milanovia da odre zajedniku konferenciju za novinare. Ovdje smo da vam prenesemo svoje stajalite. Sve institucije predane su borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala. MUP, Dravno odvjetnitvo i obavjetajna zajednica imat e svu nau potporu. Mi smo u okviru svojih nadlenosti razmotrili konkretne dogaaje, kazao je predsjednik Josipovi.

Josipovi: Nije kren zakon


Utvreno je kako krenja zakona nije bilo, ali kako je trajna briga da dravna tijela budu pod stalnim nadzorom, kako bi se sprijeila eventualna zlouporaba. U elji da se nedavni dogaaji ne ponove, donijete su oduke o kadrovskim promjenama. elim istaknuti kako su sve institucije Republike Hrvatske predane borbi protiv organiziranog kriminala. Institucije ove drave e imati svu podrku u onim poslovima koje vodi otkrivanju velikih zala koje ugroavaju nae drutvo, rekao je Josipovi. Odlueno je o imenovanju novog ravnatelja Sigurnosno-obavjetajne agencije (SOA) te je dunosti razrijeen ravnatelj Ureda Vijea za nacionalnu sigurnost (UVNS). Donijeli smo zajedniki odluku o razrjeenju elnika Ureda vijea za nacionalnu sigurnost. Ubrzo emo donijeti odluku o imenovanu novog elnika, dodao je Josipovi. Do sada nije bilo smjena u dijelu nacionalne sigurnosti. ao mi je to danas razgovaramo o ovome i to se bavimo s time, a ne injenici da Hrvatska zadnjih dana ima nii prinos hrvatske obveznice, da smo s 50 pitanja za EU spali na 10, nego govorimo o onom to smeta nae ljude. Otkad sam predsjednik Vlade od mene ste rijetko uli da smo nekakvi vitezovi u borbi protiv korupcije. Oni koji puno priaju o tome su sumnjivi, ja o tome ne priam puno! Nai ciljevi su jasni uinit emo sve da korupciju i organizirani kriminal uinimo nemoguima i teko ostvarivima u Hrvatskoj, rekao je premijer Milanovi. Predsjednik Vlade RH takoer je napomenuo kako u devet mjeseci u sektoru dravne represije nisu provoene radikalne i duboke promjene. Vjerovali smo tim ljudima, elim vjerovati u sustav. Sada je vrijeme da postavimo novog ravnatelja te e se donijeti odluka o novome ravnatelju Ureda Vijea za nacionalnu sigurnost, poruio je Zoran Milanovi. q Edis FELI

LISTOPAD 2012.

21

intervju

MONS. FRANJO TOPI, PREDSJEDNIK HKD NAPREDAK I PROFESOR NA VRHBOSANSKOJ KATOLIKOJ TEOLOGIJI U SARAJEVU ELIM DA U BOSNI I HERCEGOVINI BUDE JO VIE LJUBAVI. DRUGU DOMOVINU NEMAMO. ELIM DA JE JO VIE VOLIMO I NASTOJIMO, I U TAMI, PALITI BAREM MALA SVJETLA. NE KUKATI NAD MRAKOM.

BiH ima Boje poslanje


Razgovarala: Edina SMAJLAGI
Puno je razloga za ovaj razgovor. Na Izbornoj skuptini Hrvatskog kulturnog drutva Napredak, najstarijeg kulturnog drutva na junoslavenskim prostorima, u subotu, 22. rujna 2012. u Sarajevu ponovno je za njegova elnika izabran mons. prof. dr. Franjo Topi. Bonjaci esto prof. Topiu spontano prilaze na ulici, iskreno mu se zahvaljuju. Takvu ljubav i potovanje ne znamo da je igdje zasluio neki politiar. A mons. Franjo Topi, skroman, samozatajan, a iznimno agilan, uvijek je zauzet nekim odgovornim poslom. Za nas je, iako ree, ne voli ba davati intervjue, naao odmah vremena. Hvala i ljubaznom osoblju (12 zaposlenika) centrale HKD Napredak u Titovoj 54 u Sarajevu, koji su nas lijepo ugostili i pokazali nam svoje (jo uvijek) unajmljene prostorije u kojima su knjinica, Gradski radio Vrhbosna, planinarsko drutvo, boarska, nogometna i ahovska sekcija. Uz osmijehe, dojmio nas se i jak miris paljevine u dijelu knjinice gdje su knjige 13.000 naslova, a koje su napretkovci spasili iz ratnog plamena Vijenice. Niti ja, a ni Hrvatsko kulturno drutvo Napredak, koje vodim, nemamo dvojbi oko opstanka ove zemlje i nje kao nae domovine, kae nam na poetku razgovora mons. Topi rijei izreene kao zahvala na dodjeli nagrade Isa-beg Ishakovi, najznaajnijeg graanskog priznanja nevladinog sektora, poetkom rujna 2012. u Sarajevu. elim u BiH jo vie razumijevanja i sloge i tako inim itav svoj ivot, kao i cijeli HKD Napredak. Ne kukamo nad problemima i tekoama nego ih nastojimo, koliko je u naoj moi, olakati. ivot uiniti ljepim. Pokazuju to i nai uistinu zavidni rezultati. Svi ne moemo biti pametni ni bogati, ali svi moemo biti dobri. elim da u Bosni i Hercegovini bude jo vie ljubavi. Drugu domovinu nemamo. elim da je jo vie volimo i nastojimo, i u tami, paliti barem mala svjetla. Ne kukati nad mrakom. Lako je govoriti kako neto ne valja, lako je nalaziti mane, ali valja initi neto i rijeima i djelima da bude bolje. Ima u Bosni i Hercegovini i dovoljno materijalnog i ljudskog bogatstva. I prostora za puno vie stanovnika. To stalno treba promicati i njegovati steeno. Citirali smo dijelove Vaeg dojmljivog govora koji ste izrekli na sveanosti dodjele nagrade Isa beg Ishakovi, a koja je Vama dodijeljena u kategoriji Istinski domoljub. Mislim da je u Bosni i Hercegovini, vrlo vano i korisno ponavljati to to sam kazao. Gotovo u svemu ovdje postoje tri istine, tri vienja istog dogaaja; prolost se ne moe mijenjati, pitanje je samo njenog tumaenja. Tu nita nije naravno, sve se, ponekad i namjerno, zaboravi! A povijest u BiH je takva kakva jest, bez obzira svialo se to nama ili ne. Dio te povijesti su i Iliri, i Rimljani, i Slaveni, i Osmanlije, i Austro-Ugarska, i prva Jugoslavija, pa i Nezavisna drava Hrvatska, a i socijalistika Jugoslavija; na kraju to je i ova naa dananja drava Bosna i Hercegovina. Ocjena pojedinih doba je na strunjacima. Poesto se misli da smo u ovoj zemlji mi neka runa iznimka, ali je povijest cijelog balkanskog juga Europe slina. Slino je Poljska nekoliko puta nestajala izmeu Rusije i Njemake;

Uvjeren sam u Boje poslanje Bosne i Hercegovine. Na meureligijskim skupovima uvijek Bosnu i Hercegovinu vidim kao misionara triju vjerskih zajednica jer je u njoj ekumena snana, a dijalog stalno na ispitu Papa Ivan Pavao II uporno nam je ponavljao da religije moraju suraivati. Dugo nam je trebalo da to shvatimo i ponemo promicati zajednitvo. Po mom dubokom uvjerenju Bosna i Hercegovina jest poslanje. Zato je vano uporno i stalno promicati dijalog i ekumenizam u njoj.
dananja Italija je stvorena tek prije 150 godina Povijest je nedopustivo zloupotrebljavati! Nekada se nije lako suoiti s narodnom, s dravnom ili osobnom prolou, ali ona ostaje injenina ma to tko o tome mislio. Boanska je misao da e nas Istina osloboditi! Rekli ste na toj sveanosti i neto zbog ega sam poeljela razgovarati s Vama, a to je: Svugdje je ivot proza, a u Bosni poezija!. Nezavisna graanska udruga Drutvo za zatitu kulture i kulturne batine Klepsidra, koja dodjeljuje nagradu, iako okuplja intelektualnu elitu, mala je i bez vee politike snage. to Vama znai ta nagrada? Osmansko Sarajevo, iju 550. obljetnicu obiljeavamo, malo se zna, nastalo je na starom gradu Vrhbosne. I naa se nadbiskupija koja se spominje jo 1089. godine, pa i Napretkov radio jo uvijek tako zovu. Sauvani su i ostaci katedrale iz 1244. godine. Isa-beg Ishakovi Isak Hrani/Hranui bio je osmanski plemi, vojni zapo-

22

PREPORODOV JOURNAL 144

intervju
vjednik i upravitelj. Povijesna znanost dvojako tumai Isa-begovo porijeklo. Po jednima, on je brat Stjepana Vukia Kosae koji ga je predao Mehmedu II. kao garanciju lojalnosti. Djeaka je usvojio Ishak-beg otud i prezime, konvertirao je na islam i za ondanje prilike izgradio zavidnu vojniku i politiku karijeru. Drugi tumae da je Isak Hrani/Hranui bio zarobljen tijekom jednog napada akindija na posjed velikake obitelji Pavlovi gospodara velikog dijela Istone Bosne, ukljuujui i srednjovjekovnu upu Vrhbosnu. Budui da se pokazao sposoban, naslijedio je i imetak i izborio poziciju koju je obnaao. Zapamen je u povijesti kao graditelj brojnih vjerskih i svjetovnih objekata i kao osniva osmanskog Sarajeva. Podrao sam Drutvo Klepsidra i ranije, prije tri godine u Zagrebu; podravam sve to miri, povezuje ljude. Podsjetit u, rije saraj znai i gostinjac. elim, a to sam i rekao tu veer, da i Sarajevo i cijela Bosna i Hercegovina uvijek imaju puno dobrih gostiju i neka budu i ostanu uvijek gostoljubivi. Uz to, predsjednik sam i Udruge nacionalnih kulturnih drutava BiH u kojoj upravo forsiramo takve projekte. Mislim da je normalno da ovjek surauje jer se kroz suradnju s drugaijima i sam gradi. Bolje je ivjeti zajedno nego suprotstavljeno, bolje je razgovarati nego biti odvojen. utnja je uvijek problem, i u obiteljima. Kada nema komunikacije uvijek je to lo znak. Stoga je vano podrati neto tako dobro i pozitivno, a to nas obogauje. Mnogi znaju da se na tom tragu trudim sve vrijeme svoga djelovanja. HKD Napredak je to inio i cijelo vrijeme nedavnog rata u BiH. Dijelili smo tada svakodnevno po tisuu obroka. U to sam vrijeme bio rektor Bogoslovije i djelovali smo zajedno s HKD Napredak. Podijeljeno je 436 tona hrane, svima, bez razlike u nacionalnosti, vjeri. Takoer i lijekova. Znaju to svi. Malo jest nezgodno govoriti o sebi. Ali, ostali smo ovdje, u Sarajevu kada su mnogi, s razlogom, naputali opkoljeni grad. Pokuavali miriti ljude. Neizmjerno je vano da ljudi vode dijalog, bez drugoga ne bismo niti progovorili! Bez drugoga se ne moemo ni roditi, a niti zakopati! Zlo iriti je najlake, ono se i samo od sebe proiri. Za dobro se treba potruditi. ovjeka ubijete s 10 cm akije, a kada ga se podie, odgaja, nuno je uloiti strano puno truda i znanja. Nije, naravno, lako s ljudima, ali bez njih, bez drugih nismo ni Boja djeca! Vano je to za sve vjernike, svih provenijencija, vano za svakoga ovjeka, jer Bog eli da se svaki ovjek spasi. A, eto, pokuavam to osobno i kroz HKD Napredak sa svojim suradnicima pokazivati, ivjeti. ciramo razlike, ode to u beskraj! I dva brata i sestre su razliiti, ako emo o razlikama. Valja insistirati na onih 98% zajednikog. Samo je ovjek u pitanju. Treba se svemu i to bez ostatka posvetiti. Nezgodno je hvaliti sebe, ali napravili smo vie nego svi ostali. Ovdje, u Sarajevu, a i u Bosni i Hercegovini, smo apsolutna manjina mislim na Hrvate katolike. Imamo i imali smo, a to mi se ini vanim, i dosta lanova koji su Bonjaci, npr. Pejanovi, Filandra itd. Pa i u naem nogometnom klubu je oko 80% Bonjaka, bilo i jest. Nikada to nije bilo problem. Trener je danas Srbin, dio igraa takoer. Bio je i jedan Kubanac. Hvala Bogu, u Napretku nam nije problem prihvatiti drugaije. Budi to to jesi, pohvali se s tim to jesi. im mi pone smetati neto kod drugoga, gotovo je. Kritizirati i biti radikalni prema razliitosti moete ako ste u dobrim odnosima, u zlu to bi znailo smrt milijunima ljudi, to se u povijesti dogaalo. Vi ste vjernik, tolerantna osoba. Problema je jo dosta i u BiH i u Hrvatskoj. Nema ivota bez problema. Ali nad njima ne treba kukati, valja neto uiniti u njihovu otklanjanju. Na koncu, budemo li gledali u BiH, a tako je i u Hrvatskoj, samo na ono to ne valja, bit e samo gore. Uinimo da bude bolje. Drutvo nije apstraktna kategorija, nije matematiki zbir ljudi, nego ga ine razliiti pojedinci. to je svatko od nas bolji, i drutvo je bolje. Poesto se ljudi pravdaju da su drugi krivi za ono to oni ne ine ili loe rade. Uvijek je netko kriv. Tako i Napredak, ili Preporod, ili Prosvjeta, pa Matica hrvatska i slino. U takvim situacijama nisu najvaniji argumenti u korist moga naroda, a to se dogaa im zaprijeti neka ugroza. Psiholoki je to razumljivo jer se tada vie ne pita za elektrinu energiju, za vodu ili ceste, za dravu. Ako smo mi ugroeni onda su nam i drugi krivi. I nai neprijatelji. Mrnja se multiplicira Sve nae udruge imaju dobre statute, ali nita od rada bez suradnje. Ako zaboravimo ovjeka. Sve dok je ugroen, ne zanimaju ga ni zgrade, pa ni katedrala. A i to bismo s praznom katedralom?! Danas je to Bogoslovija s internatom. Ovaj svijet je stvoren radi ljudi. Ostao sam u Sarajevu u vrijeme rata iako su me mnogi odvraali od toga, bilo je opasno. Samo sam u Splitu proveo 48 dana i jedva ekao da se vratim. HKD Napredak je ostao vaan u Sarajevu i u BiH. I za meunarodnu zajednicu. Kako svuda ima dobrih ljudi, ne treba se zavaravati, ima i zlih. Kljuna je stvar raditi, biti uporan. Nitko vam nita nee dati. Nueno Vam je mjesto gradonaelnika Sarajeva prije nekoliko godina. Moda ste mogli ubrzati neke procese! Koji je bio razlog: umor, zdravlje? Da, bio sam kandidiran i za gradonaelnika Sarajeva. Znanstvenik sam, prije svega. Uivam u svojoj biblioteci od 5.000 knjiga, uvijek sam volio istraivati. Povuen sam, nije ba da volim javne nastupe, govore. Jo dok sam studirao sjedio sam sm, ne zbog zabuavanja, u zadnjoj klupi, ali i bio vrlo paljiv na nastavi. Velika je to ast. Bit u iskren i jasan: biti gradonaelnik u glavnom gradu je velika ast. Moralo se traiti i vatikansko doputenje, dispenza. Ali, i da nisam sveenik, teko da bih je prihvatio jer nemam ba tih elja za vlau. Provedeno je tada i nekoliko anketa, dijelom su i objavljene, dobio sam veliku potporu i to apsolutno svih graana. ivim u Sarajevu koje je 75% bonjako. Biti prihvaen i to jo kao sveenik od svih u ovoj zemlji koja je jo uvijek radikalizirana, gdje su u ratu bili svi protiv onih drugih. Pokazuje to da mrnja ipak nije tako duboka. Napredak danas, uza sve potekoe, bitno utjee na to da Hrvati u mnogim gradovima BiH, poglavito Bosne, mogu slobodno hodati i ivjeti. Brane svoj identitet ne inei nikome zlo, a niti ga nijeu drugima. Na dobar i pozitivan nain pokazuju svoje domoljublje i kako se u ovoj lijepoj zemlji moe ivjeti u miru. Ni u soci-

Djelovanje HKD Napredak


Vaa udruga postoji od 11. studenog 1902. godine. Drutvo je kolovalo desetine tisua uenika i studenata meu kojima su i nobelovci Ivo Andri i Vladimir Prelog, a i uglednici kao slikari Gabrijel Jurki i Ismet Mujezinovi, pa pjesnik Nikola op, akademici Ivo Frange, Ivo Padovan itd. Na njegovom ste elu od 1990. godine. Dugo djelujem u HDK Napredak, a ostao sam u gradu sve vrijeme rata, u najtea vremena i ljudi to cijene. ak smo organizirali, u to strano vrijeme kada se ratu nije nazirao kraj, i 37 izlobi. Svi imamo dva oka, dvije ruke, dvije noge. Valja raditi, a i paziti na svaku rije, izgovorenu, napisanu. Nekada ba jedna rije moe puno pokvariti. Pokuao sam i jo tako inim iriti dobre rijei. Zla je bilo previe, dovoljno je vidjeti onih 11.541 stolicu. To su due koje obvezuju. Boanska je to injenica, ne smije se to zaboraviti. Manje je bitno slaemo li se politiki ili ne. Dio je demokracije da svatko misli svoje, ali ti mrtvi ljudi su injenica! Mladim ljudima predajem religije, tako i pravoslavlje, islam. S drugima se ne moe ivjeti ako se o njima ne zna, ne upozna njihov svjetonazor, ne shvati kako drugi misli, kako vjeruje. Ivan Pavao II. je rekao za religije: Dosta sa sukobima, traimo ono to je zajedniko! Ljudi se razlikuju jedni od drugih tek 2%, a ako poten-

LISTOPAD 2012.

23

intervju
jalizmu Napretkov grb ahovnica nije nikome smetao, ostao je tamo gdje su ga osnivatelji stavili poetkom 20. stoljea. Doivio sam bezbroj lijepih trenutaka. Policija me na graninim prijelazima ne legitimira, a i sarajevski taksisti mi esto, iz osobne zahvalnosti na ratne dane i potporu, odbiju naplatiti prijevoz. Ne teim nikakvoj popularnosti, ne traim, naprotiv, izbjegavam, intervju. Vodee mi novine i TV kue esto nude razgovore, kada to ja hou. Prije vie od 10 godina snimljen je i film o meni. Nisam ga jo ni pogledao. Nisam tipian u tome, eto. Drugi bi ga gledao, to kau, svake hefte. Ne elim se na to troiti. A prisutan u javnosti jesam. Uvijek netko objavi da smo neto napravili. Npr. bio sam nedavno na jednoj konferenciji u Lisabonu, a to je onda vijest. Pa, konano, i ova vrijedna nagrada Isa-beg Ishakovi. Doivio sam zahvalnost obinih ljudi esto i na ulici. Pokuavam govoriti ono to mislim da je istina. Potujem svaije, a sve je nae, bosansko. Pa i osmansko doba. Moemo razliito misliti, ali ne na nain da meni odgovara ovo, drugom ono iz te nae povijesti. Ne moe se izbrisati ono to je bilo, povijest ne poinje sa mnom ili nekim drugim. Zato se redovno i stalno molim za sve nae predasnike. I svaki puta spomenem sve, naprosto je to nekakva elementarna istina. To mi se ini veoma vanim. Jasno, zloini se ne smiju zaboraviti, a rekao sam to i na Palama, kod otvaranja Doma na Trebeviu, bio je tamo prisutan i predsjednik Optine Pale. Podsjetio sam tada i da se u sarajevskoj Napretkovoj zgradi i ginulo, pogoena je bila nekoliko puta. No, ne smijemo i ne moemo stati na 1992. godini! ivot ide dalje. Ipak, ne smije se negirati ni injenice, prekrajati povijest. Politiari to nerijetko jo zloupotrebljavaju. Krenemo li vraati neto to nam je oteto, traiti da pobiju sve one koji su to uinili. Kroz povijest je uvijek netko bio okupator. Tako su i stari Slaveni okupirali neiji prije toga zaposjednuti prostor. I Turci su okupirali ovaj prostor, tako i Austro-Ugarska i tako redom, bez kraja i konca. Nikada se nije lako suoiti s vlastitom povijeu, pogotovu ako u njoj nije sve ba i dobro. Svi bismo da o nama svi misle ponajbolje, a i da se i mi sjeamo onoga najljepeg i najboljeg. No, ivot ba i nije takav. Ljudi ovdje jo nemaju esto ba taj osjeaj za mjeru.

Svaka vlast ima premo, ima vojsku, ima policiju iza sebe, financije. Vjerske zajednice nemaju tu snagu: one ne prave putove, ne uvode elektrinu energiju, ne otvaraju radna mjesta. Ne treba im prebacivati vie odgovornosti nego je imaju. Svi jesmo jednako vani, ali svi nismo jednako moni. To treba mijenjati.
i upornosti. Kao i u Hrvatskoj i mi smo na budetu BiH. HKD Napredak dobiva 30%, BZK Preporod 40%, SPKD Prosvjeta 20%, a 10% ide JKPH Benevolencija. Tee evo rujan i do sada za ovu godinu nije bilo niti jedne marke. I lanjske godine dobili smo tek 70% namijenjenog nam, a i to tek u prosincu. Kanton nam davanja drutvima nije poveao vie od desetljea! Sredstva se kreu neto manje od 10.000 konvertibilnih maraka, a to govorim o sredinjici. Mnoge podrunice ve etiri godine nisu dobile nita. Pomau nam sponzori, ovisimo o njima. I za Novogodinji koncert, gala-priredbu, koja je ve tradicionalna i koju prenose brojne TV stanice dobivamo donacije, podre nas mnoge firme. Na tom su koncertu nastupili i Beki djeaci, Veliki maarski orkestar, neki njemaki solisti. Nastojimo dosta toga i tiskati. Od Republike Hrvatske zadnjih godina imamo novanu podrku i to 120 milijuna kuna na godinu, a za sredinjicu oko milijun kuna. Novac je uvijek problem. Ali, svakako treba naglasiti da smo svojim sredstvima napravili i otvorili u srpnju prole godine Dom na Trebeviu. Trebevi je olimpijska planina, a gore je tijekom i nakon rata bilo sve zaputeno. Zapravo je upravo s Trebevia najvie granatirano Sarajevo tijekom opsade 1990. godine. Pucano je i na nas u Titovoj ulici. Sada e taj multikulturalni centar, koji zaprema 970 metara etvornih, i u kojemu je 40 leaja postati crtom spajanja, dijaloga, razmjene dobrih ideja, suradnje. Prije rata bilo je to glavno sarajevsko izletite, vozila je do gore iara. Pet godina je trajala gradnja trebevikog Napretkova doma. Podralo nas je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta RH i to putem Centra za dijalog, a i Talijanski kranski sindikat MCL, Movimento Cristiano Lavoratori. Na otvorenje Doma umjesto 100 zvanica, dolo ih je vie od 300 i to svi relevantni politiki predstavnici Bosne i Hercegovine. Sve to steknemo, namaknemo velikim projektima, velikim trudom i radom. Neskromno e zazvuati, ali pokazalo se da to znam uspjeno raditi, ne bih valjda bio tolike godine na elu. Zaposlenima se moraju osigurati mjesena primanja. U centrali HKD Napredak stalno je zaposlenih 11 ljudi. S podrunicama, a kojih je 83, sve mjeseno stoji oko 30.000 konvertibilnih maraka. Ukratko, valja biti beskrajno uporan, nema niega bez kvalitetnih i marljivih ljudi. U zadnje sam etiri godine vratio Napretku i zgradu u Zagrebu, a dolazio sam zbog toga tamo valjda vie od pedesetak puta.

Bosansko sveuilite
to je sad kljuno u radu HKD Napredak, promijenile su se okolnosti. Kako se nosite s recesijom i nestaicom novca? Jo u prvom svom mandatu bili smo potvrdili da emo s Napretkom slijediti tradiciju, a na to obvezuje i Statut. Ali, i prilagoavati se suvremenosti. U prolosti se ne moe ivjeti iako je bitna i vana, a ne moe je se ni mijenjati. Sjajna je poruka poljskog filozofa Kolakowskog o tome: Da se nai oevi nisu bunili protiv tradicije, mi bismo bili jo u piljama! Kada bi danas nastala opa pobuna protiv tradicije bili bismo opet u piljama, to je povijesna dijalektika kulturne batine. Veliki je rad iza HKD Napredak, ali i iza mene. Podruja rada na kojima djelujemo su razliita, a razliita su i mjerila i uvjeti u kojima djeluje, npr. naa podrunica ovdje u Sarajevu, a drugaija ona u Kiseljaku ili u Ploama i slino. Imamo preko 800 lanova u glazbenim asocijacijama. Likovnjaka je vie od 500, tu su izdavatvo i predstavljanje novih knjiga, razliite tribine i predavanja, sportske manifestacije. Znaajno je i ulaganje u mlade ljude, uenike i studente. Tijekom 2010./2011. godine stipendirali smo od 150 do 200 studenata s oko 100 konvertibilnih marki. Za poslije diplomce imamo i posebne programe. Ove kolske godine smo neto smanjili broj stipendija jer smo krenuli Nadbiskupija s HKD Napredak u jedan vaan projekt, a taj je osnutak Bosanskog sveuilita. Financijska sredstva u ovoj krizi svima su problem. Napravite sto projekata, a realizira ih se tek pet. Naporno je. Sve je u pameti

24

PREPORODOV JOURNAL 144

intervju

Ratne reparacije i europske integracije


Jedna od velikih konica napretka Bosne i Hercegovine je injenica da mnogi odgovorni za zloine jo uvijek nisu stali pred lice pravde. Vi ste poznati kao zagovornik plaanja ratne odtete. Konstelacija ne valja. Dayton, sklopljen uz pomo pet svjetskih sila davne 1995. godine, nije dobar za mirnodopsko vrijeme. Sadanji entiteti su de facto dvije drave. To je loe i teko je neto napraviti na cijelom teritoriju BiH. Vidjeli smo to i nedavno dok smo godinu dana, nakon izbora, ekali formiranje Vlade. Naravno, ova drava ne treba biti protiv Srba, ne smiju se svi oni osjeati zloincima. Krivci to prije moraju odgovarati. Stalno ponavljam: kroz suenje Karadiu ili Mladiu, svejedno, njima kao voama, valja traiti ratnu odtetu. Naravno, jedno je osuda, politiki i moralno. No, nije to dovoljno. Kako zadovoljiti pravdu onima koji su sve izgubili, djecu, blinje, imovinu!? Govorili smo o tome nedavno i na misi u crkvi na Plehanu kod Dervente. Ne bude li odtete, nee biti niti pravde! Ukradu vam, primjerice, danas automobil, posudili, nemate ga vie. Ljudima se mora dati odteta. Znam, bit e to teko, ali se mora. Netko vam zapalio kuu i nikom nita. Ne moe to tako! Njemaka i Japan su je plaali. I dio Srbije to mora, zna se tko je pljakao, palio, ubijao. Zna se i tko je sruio crkvu na Plehanu i druge crkve, kue ljudima Naravno, ne treba oekivati da emo sve istjerati na istac. I ne smije se to initi s mrnjom i radi osvete. Svi ve i priaju da Dayton nije vie dobar. S odugovlaenjem se sve uslonjava i pogorava. Prognani se ne vraaju i nemam iluzija da hoe, ne promijeni li se brzo neto. Zavaravanje je vjerovati u povratak Hrvata u BiH. A niti hrvatska politika nije za to zainteresirana. Jasno to govorim svim politiarima. Ako me hrvatska politika uvjerava da ja kao Hrvat ovdje ne mogu ivjeti, onda ponem u to vjerovati. Ne moe se stalno svaati i oekivati da vas ljudi vole. Prije sedam ili osam godina napisao sam pismo i insistirao da hrvatski politiari i ive ovdje, u Sarajevu. Kako bi nauili cijeniti mjesto na kojemu rade moraju doseliti ovamo, s obitelji! Sarajevo je glavni grad Bosne i Hercegovine. I na dodjeli nagrade Isa-beg Ishakovi sam ponovio da valja razlikovati dravu od drav-

nog ustrojstva, izmeu ljudi. Ne gledam na zemlju kroz ureenja, na ovom se prostoru, jo su ivi neki koji i to pamte, izmijenilo nedugo, ak etiri dravna ustroja. Isto tako znam i da ovakva kakva je sada BiH nije dobro organizirana, bila bi najnormalnija kantonizacija zemlje u nekih desetak kantona. Sada se sve gleda kroz glasove, a tako se ne moe. Iako je to za politiku bitan broj glasova za vlast se glasa. Komunicirao sam sa svim meunarodnim predstavnicima koji su dolazili u BiH mogue i ee nego sa svim hrvatskim politiarima zajedno. U ovoj zemlji ne moe biti obina demokracija, kao vladavina veine, ovdje ona mora biti dogovorena. Razviti valja mehanizme da se zatite one koji su u manjini. vicarska nam je najblii uzor u tome. A dogovoriti se sve dade, samo kad se hoe. U politici svaka stranka eli vlast za sebe, svejedno koje je nacije. I mediji me esto napadaju jer upravo to ne zagovaram. Ne smije se zaboraviti da svatko nije jednako vaan. Svaka vlast ima premo, ima vojsku, ima policiju iza sebe, financije. Vjerske zajednice nemaju tu snagu: one ne prave putove, ne uvode elektrinu energiju, ne otvaraju radna mjesta. Ne treba im prebacivati vie odgovornosti nego je imaju. Svi jesmo jednako vani, ali svi nismo jednako moni. To treba mijenjati. Oekujete li brzi ulazak Bosne i Hercegovine u NATO i u Europsku uniju? Naravno, ali i u Hrvatskoj, koja uskoro ulazi u drutvo EU, treba razbiti iluzije da e se tim ulaskom rijeiti brojni problemi. Nee, jer nitko umjesto nas nee raditi. Pa i Grka je u Europskoj uniji, a ima oko 400 milijardi duga. Hrvatska uurbano vraa svoje takoer goleme dugove. BiH ih ima daleko manje, oko 3 milijarde. Kao i u svemu, sve e ovisiti o onima koji ulaze u tu asocijaciju. Nita u ivotu ne ide lako, nitko vam nita nee dati bez truda i rada. Dobro je da Hrvatska ue, a bilo bi i za BiH da makar to prije ue u NATO, isto radi ove nae zemljopisne pozicije i odnosa sa susjedima koji jo nisu razrijeeni. to se ekonomije tie, to e ovisiti o hrvatskoj ili naoj, bosanskohercegovakoj, sposobnosti i to svih, od Vlade pa na nie. Mislim da bi bilo jako dobro i to svuda i stalno zagovaram na meunarodnim skupovima da se BiH to prije primi i u NATO i u Europsku uniju. Bezuvjetno. Svi znaju da kriterije ne moemo ispuniti zbog ovakvim odnosa snaga. Nisu ih pri ulasku ispunjavale i neke druge vee zemlje. Time bi Europa uvelike olakala i sebi jer bili bismo uklopljeni u iru zajednicu. A tada bi se i nai problemi drugaije postavljali. Drugo, morali bismo svi igrati po pravilima EU pa bi s ulaskom BiH u EU i njoj bilo uvelike lake. Sada je to prilino komplicirano jer je tu OHR i druge institucije, bilo bi jednostavnije i jeftinije. Jasno, valja prvo ui u NATO. Barem da budemo sigurni da vie nee biti rata, da ljudi nee vie ginuti. Sve ostalo jest, naravno, vano, ali je naspram toga sporedno. NATO, jasno, nije samo vojna asocijacija; ima i politiku i vojnu teinu. Doao bi tada i kapital jer bi prisustvo NATO-a garantiralo i sigurnost tom kapitalu. Uvjeren sam u Boje poslanje Bosne i Hercegovine. Na meureligijskim skupovima uvijek Bosnu i Hercegovinu vidim kao misionara triju vjerskih zajednica jer je u njoj ekumena snana, a dijalog stalno na ispitu. Reperkusije nerazumijevanja su tada za itav svijet s ovakvih viereligijskih mjesta. Jedna maligna stanica razori cijelo tkivo organizma Pokojni papa Ivan Pavao II bio je u viekratno u Bosni i Hercegovini. Uskoro emo mu postaviti u Sarajevu i spomenik. Izmeu milijardu i sto milijuna katolika poklonio nam je iznimnu panju, proglasio mnotvo kardinala, stalno nam slao i humanitarnu pomo. Papa Ivan Pavao II uporno nam je ponavljao da religije moraju suraivati. Dugo nam je trebalo da to shvatimo i ponemo promicati zajednitvo. Po mom dubokom uvjerenju Bosna i Hercegovina jest poslanje. Zato je vano uporno i stalno promicati dijalog i ekumenizam u njoj. q

Mislim da bi bilo jako dobro i to svuda i stalno zagovaram na meunarodnim skupovima da se BiH to prije primi i u NATO i u Europsku uniju. Bezuvjetno. Svi znaju da kriterije ne moemo ispuniti zbog ovakvim odnosa snaga. Nisu ih pri ulasku ispunjavale i neke druge vee zemlje. Time bi Europa uvelike olakala i sebi jer bili bismo uklopljeni u iru zajednicu. A tada bi se i nai problemi drugaije postavljali.
LISTOPAD 2012.

25

bosanski barometar

KOALICIJSKI PREOKRETI I LOKALNI IZBORI U BOSNI I HERCEGOVINI

Dajem dravu za fotelju!


Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini, odrani 7. listopada 2012., pokazali su da je dosadanje lutanje SDP-a vodstvom Zlatka Lagumdije, od vodee stranke Platforme do koalicionog partnera HDZ-a i SNSD-a, uvelike ponitilo sav trud koji je napravljen nakon opih izbora 2010. godine. Ravnotea je vraena na stranu etniki stranaka jer su najvei profiteri ovih izbora postali SDA, HDZ i SDS. Najvie osvojenih naelnikih pozicija dobio je SDA (37), dok je SDS dobio 26, SNSD 19, HDZ BiH 13, a SDP 10. SDA je osvojio i najvie mandata za opinska vijea 516 mandata, SNSD 387, SDS 323 i SDP 312. Inae, na ovim su izborima birani lanovi 58 Skuptina opina u manjem entitetu, 78 Opinskih skuptina u Federaciji BiH, te poslanici Skuptine Brko distrikta. Osim toga, u manjem entitetu birano je i pet gradonaelnika (Banja Luka, Prijedor, Bijeljina, Doboj i Trebinje), kao i u distriktu Brko. Centralna izborna komisija BiH utvrdila je i zakljuila Centralni biraki spisak u koji je upisano 3.144.296 biraa. U odnosu na izbore 2008. godine, kada je pravo glasa imalo 3.024.120 bosanskohercegovakih graana, broj biraa je porastao za neto vie od 120.000. Na ovogodinje lokalne izbore izalo je 56,36% biraa. Prvi rezultati opinskih izbora u BiH pokazali su kako su oni ojaali poziciju HDZ BiH, ali i SDA, dok je raspoloenje biraa pokazalo kako slabi popularnost Lagumdijinog SDP-a BiH i Dodikovog SNSDa. To bi znaajno moglo utjecati na dogovore o novim vladajuim koalicijama i raspletu politike krize u BiH.

Zlatko Lagumdija i Milorad Dodik je predsjednik SDA Sulejman Tihi, pojanjavajui kako je njegova stranka dobila najmanje 30 naelnikih pozicija. Narod je poslao poruku SDP-u i SBB-u da se ne treba igrati sa SDA, a pogotovu da je se ne smije izbacivati iz vlast, kazao je Tihi, dodajui kako je ishodom ovih izbora kanjena bahatost SDP-a. Savez za bolju budunost (SBB), na ijem je elu Fahrudin Radoni i koji je saveznik SDP-a, u ovogodinje je opinske izbore krenuo s velikim ambicijama istaknuvi ak 50 kandidata za opinske naelnike. Meutim, kandidati SBB-a, pobijedili su samo u sarajevskom Starom Gradu i u Goradu. Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika ostat e na vlasti u 20 opina, no to je znatno slabiji rezultat te stranke nego prije etiri godine. Izgubili su naelnika mjesta u 13 opina u kojima su na vlast doli kandidati Srpske demokratske stranke (SDS) ili Partije demokratskog progresa (PDP). Ja mislim da je ovo veliki poraz SNSD-a i poetak kraja dominacije te stranke, izjavio je Mladen Ivani, predsjednik PDP-a. Dva su HDZ-a zajedno u BiH osvojili naelnike pozicije u 18 Opina i time izrazili zadovoljstvo rezultatima lokalnih izbora, osim u Opinama sredinje Bosne, gdje je podjelu hrvatskih stranaka iskoristila Stranka demokratske akcije. Predsjednik HDZ-a BiH, Dragan ovi, rekao je da su dva HDZ-a uvjerljivo zadrala potporu Hrvata u BiH. Izjavio je da su birai na lokalnim izborima oekivano kaznili HSP BiH i Narodnu stranku Radom za boljitak, koji su nakon proteklih opih izbora pristali sudjelovati u vlasti u Federaciji BiH, iako im Hrvati u BiH nisu za to dali legitimitet. U sredinjoj Bosni hrvatske su stranke samostalno izale na izbore za naelnike zbog ega je, kazali su predstavnici dvaju HDZ-ova, SDA pobijedila u Busovai, Novom Travniku, Vitezu, Jajcu i Uskoplju.

Distanciranje biraa od Lagumdije i SDP-a


Dragan ovi, predsjednik HDZ BiH, izjavio je kako su rezultati koje je njegova stranka ostvarila na lokalnim izborima definitivno pokazali da se bez nje vie nee moi napraviti nikakva vlast i da je to injenica koju e svi morati uvaiti. ovi je komentirajui prve rezultate lokalnih izbora konstatirao kako je HDZ BiH ostvario izvanredan uspjeh, te kako e imati osiguranu natpolovinu veinu u Opinskim vijeima u gotovo svim Opinama s veinskim hrvatskim stanovnitvom, kao i naelnike u veini tih Opina. Ovi e izbori evidentno odrediti politiki dogovor na razini Bosne i Hercegovine, entiteta i nekih upanija, izjavio je ovi, dodajui kako su izbornom voljom hrvatskog birakog tijela nestali s politike pozornice oni koji su trgovali hrvatskim interesima. ovi je pojasnio kako uz njegovu stranku jo samo HDZ 1990 ima odgovarajui izborni legitimitet meu bosanskohercegovakim Hrvatima. Martin Ragu, potpredsjednik HDZ 1990, kazao je kako je ona uspjela zadrati naelnike pozicije u etiri hrvatske opine u kojima je i do sada bila na vlasti. U toj su stranci time razmjerno zadovoljni, no Ragu je potvrdio kako se moglo ostvariti i vie, to e biti predmet posebnih analiza. HDZ BiH i HDZ 1990 u predstojeem bi razdoblju trebali odluiti s kojim e bonjakim politikim strankama ui u koaliciju na dravnoj, ali i na razini Federacije BiH. Bonjako se politiko tijelo u stanovitoj mjeri distanciralo od Socijaldemokratske partije (SDP BiH) jer je ta stranka izgubila pozicije naelnika u vanim opinama, poput Bihaa i sarajevskog Novog Grada gdje su pobijedili kandidati Stranke demokratske akcije. SDA je ponovno najvea i najjaa politika stranka u BiH, izjavio

Dogovor Dodik Lagumdija


Kao da sve ovo Lagumdiji nije bilo dosta, pa je svojim potezima samo nastavio gurati SDP u jo vei glib. Izbori su mu pokazali da tone pa je, osim u dvama HDZ-ovima, spas potraio kod jo jednog neprijatelja Bosne i Hercegovine. Nakon otrih obostrano upuenih strelica, za stol su sjeli Lagumdija i Dodik i dogovorili vrstu suradnju. Dodiku je takoer odgovaralo pribliavanje Lagumdiji zbog pada popularnosti kod svojih biraa. Prije toga SNSD i SDS traili su smjenu Lagumdije s mjesta ministra vanjskih poslova jer

26

PREPORODOV JOURNAL 144

bosanski barometar
je Lagumdija krajem srpnja 2012., bez suglasnosti Predsjednitva BiH, dao nalog predstavniku BiH pri Ujedinjenim narodima da glasa za Rezoluciju o Siriji. No, tu se stvorio pravi kaos potencijalnih koalicija, gdje su se SDP i SDA natjecali tko e pridobiti Dodika. On je odluio dati prioritet zahtjevu za smjenu Lagumdije u odnosu na ranije inzistiranje SDP-a na smjeni SDA-ovih ministara Sadika Ahmetovia i Muhameda Ibrahimovia te doministra Fuada Kasumovia, nakon to su njezini zastupnici u dravnom parlamentu glasali protiv prorauna za 2012. godinu. Zato je vrijeme Lagumdija pokuavao na razini Federacije BiH izbaciti SDA iz vlasti i zamijeniti ju Savezom za bolju budunost (SBB) Fahrudina Radonia. Uz Lagumdijinu smjenu, Dodik je traio i smjenu Denisa Beirovia (SDP), supredsjedatelja Zastupnikog doma Parlamentarne skuptine BiH. Lagumdija je kao nikad do sad pokazao svoje pravo lice ostavljajui druga iz stranke na cjedilu. Na sastanku s Dodikom u Laktaima dogovorena je Beirevieva smjena, a Lagumdija je ostao ministar. Bit e smijenjeni i SDA-ovi kadrovi u Vijeu ministara. Zato je Dodik pristao na koaliciju s SDP-om odbacujui SDA, najbolje objanjava izjava jednog od dunosnika njegove stranke da je Lagumdija donio takvu ponudu koja se nije mogla odbiti! Ovdje je najbolje iskoristiti kratku analizu prof. dr. Kasima Trnke, uglednog profesora ustavnog prava, koji smatra da dogovor ove dvojice stranakih lidera duboko zadire u ustavno ureenje drave. Moram priznati da su predloena rjeenja veliki korak unazad u odnosnu na ona demokratska rjeenja koja su mukotrpno, uz pomo meunarodne zajednice, postignuta u BiH. Tu, prije svega, mislim na nain imenovanja tuioca na svim nivoima u BiH i preloene izmjene Izbornog zakona BiH. Te dvije stvari, po mome miljenju, su zaista retrogradna rjeenja. Ne vjerujem da bi se mogla stvoriti neka parlamentarna veina koja bi ila protiv negativnih miljenja strune, ali i ire javnosti u BiH, odnosno glasala za ova rjeenja, kazao je Trnka. Posebno delikatnim smatra predloena rjeenja u smislu ogranienja ovlasti Visokog sudskog i tuilakog vijea (VSTV) Bosne i Hercegovine. Do sada je VSTV vrilo imenovanja i eventualna razrjeenja svih sudija i tuilaca na prostoru cijele BiH. Sada bi tuioce, navodno na prijedlog VSTV, imenovali parlamenti na dravnom, entitetskom i niim nivoima. To, zapravo, znai da bi uee VSTV-a bilo svedeno na jedan formalistiki dio posla da utvrde ko formalno ispunjava uvjete. Jer, dogovor ne predvia da bi stav VSTV uope bio obavezujui. To znai da se izbor sada preputa politici da imeDragan ovi (HDZ BiH) je pozdravio dogovor Lagumdije i Dodika, dok ga je Sulejman Tihi (SDA) osudio. Zbog ouvanja vlasti, praznih i bezvrijednih fotelja prodaje se drava! To je jedna iracionalna i nerazumna politika, kao to je nerazumno sve to radi gospodin Lagumdija od 2010. goSulejman Tihi dine. Zauujua ja ova slijepa poslunost cijele stranake strukture u SDP-u. Uostalom, svi koji su drugaije mislili, njih vie nema. Ostali su slijepi poslunici, rekao je Tihi. Dodao je da su sva rjeenja u BiH, od Daytona do danas, ila su u pravcu jaanja drave, prijenosa nadlenosti sa entiteta na dravu, u veem ili manjem obimu. Prvi puta imamo proces dezintegracije drave, i prijenosa nadlenosti sa drave na entitete, te procese odustajanja od reformi koje smo tekom mukom proveli, rekao je Sulejman Tihi, predsjednik SDA. q

Kasim Trnka nuje tuioce. Drugim rijeima, to znai da e tuioci biti pod direktnom politikim kontrolom vladajuih stranaka koji ine parlamentarnu veinu, istie Trnka. Prema njegovom miljenju, politika e moi vriti pritiske na tuioce da procesuiraju, odnosno ne procesuiraju odreene linosti i pojave. To je najbolji nain da se nastavi ve prisutna opasna veza izmeu kriminalnog miljea i grupa u izvrnoj vlasti i politikim strankama u parlamentarnoj veini. Na kraju, prve reakcije institucija meunarodne zajednice govore da je to nedopustivo i da nije u skladu s europskim standardima. Vidjeli smo da se pozivaju na iskustva Hrvatske i drugih zemalja. To je takav argument da izgleda smijeno da se na to pozivaju ozbiljni ljudi. U Hrvatskoj samo glavnog dravnog tuioca bira Sabor, a sve ostale tuioce bira nezavisno tijelo. To, dakle, nije primjer Hrvatske. Rije je o obmanjivanju javnosti, pojanjava Trnka. Naglaava da je rije o katastrofalnim rjeenjima sa stanovita ruenja onog do ega se mukotrpno dolo. Komentirajui predloene izmjene Izbornog zakona BiH kae da se, takoer, radi o velikom koraku unazad. Naime, vie nee biti preferencijalnog glasanja, nego glasanja za liste. Do sada smo postigli bar tu demokratsku dimenziju da graani na izborima unutar jednog prijedloga, jedne stranke, mogu izdvojiti svoje favorite.Time javnost kontrolira lidere stranaka oko sastavljanja listi kandidata. To znai da e lideri sada sami utvrivati liste, a graani nee imati nikakvog utjecaja na to. Ii e se po principu uzmi ili ostavi. Prihvati ili odbij stranku, a nije te briga ko e ui u parlamente jer mi to odreujemo. Druga stvar, prijedlog da prebrojavanje glasova na izborima vri na nivou opina je najgore mogue rjeenje! Ovi zadnji izbori su pokazali da je bilo jako puno manipulacija, pa i kriminalnih radnji na lokalnom nivou, konstatira Trnka. Podsjetio je da je jo uvijek u parlamentarnoj proceduri Dodikov prijedlog o ukidanju pravosudnih instituciji na razini drave. Kada je meunarodna zajednica pokazala da to nee i ne moe proi u Parlamentu BiH, iz RS su odluili da idu drugim putem, odnosno da obijaju kamen po kamen izgraene zgrade pravosua u BiH. Dok BiH vapi za unaprjeenjem tog sistema na razini drave, ovo su pokuaji da se sve vrati u ingerencije entiteta, odnosno ingerencije politike. A da graani i demokratske institucije budu potpuno marginalizirani, podvukao je prof. dr. Kasim Trnka. q Edis FELI

LISTOPAD 2012.

27

bosanski barometar

POSJETA HILLARY CLINTON I CATHERINE ASHTON ZEMLJAMA ZAPADNOG BALKANA

Izmeu optimizma i razoaranja


Krajem oktobra i poetkom novembra 2012. godine amerika dravna sekretarka Hillary Clinton i visoka predstavnica Evropske unije za vanjske poslove i sigurnost Catherine Ashton posjetile su nekoliko drava zapadnog Balkana, gdje su poslale poruke zajednikog djelovanja u ovom djelu svijeta. Pokuale su tamonjoj javnosti prenijeti poruku da su ove dvije globalne sile iznimno zainteresovane za hitno rjeavanje politikih i drutvenih problema zemalja regiona i njihovo skoro integrisanje u evroatlantske organizacije. Na svakom koraku su optuivale domae politike predstavnike za stagnaciju i politiki status quo te time pokuali demonstrirati zainteresiranost za hitnim pronalaskom najboljih modela za upravljanje post-konfliktnim drutvima kakva su zasigurno balkanska. Postoje i miljenja da su Clintonova i Ashtonova zajednikom balkanskom politikom turnejom jasno demonstrirale da Amerika i Evropa po prvi put imaju jedinstven zajedniki stav, ali i strategiju kako konano rijeiti politiku krizu, koja na Balkanu vie od 20 godina proizvodi krvave ratove, velike ljudske rtve, stalne migracije, i ogromne trokove meunarodne zajednice.

Hillary Clinton i Catherine Ashton s lanovima Predsjednitva BiH Vjerujem da ljudi ovdje ele da se ponu rjeavati pravi problemi u ekonomiji i vladavini prava. Nema vremena za gubljenje na neproduktivne rasprave, poput onih koje dovode u pitanje dravnost ove zemlje. Danas sam podsjetila Predsjednitvo da zajedno, sa svim politikim snagama, radi kako bi se postigao brz i konkretan napredak ka EU, kazala je Clinton. Catherine Ashton je poruila kako Evropska unija eli jedinstvenu BiH u svom okrilju, ali da ipak domai politiari moraju ispuniti uvijete koje EU trai od BiH, a prvi od njih je izmjena Ustava kako bi se provela presuda Suda za ljudska prava iz Strazbourga u predmetu Sejdi Finci. Izjave da je suverenitet i teritorijalni integritet BiH neupitan, da Evropa i Amerika ele uti samo jedan jedinstven politiki glas i snanu politiku volju iz BiH i da BiH moe samo jedinstvena ka evrointegracijama, na prvi pogled djeluju ohrabrujue za obine graane. Meutim, nekoliko prostih injenica govore da ni Evropska unija, ali ni SAD nemaju jasan model za rjeenje bh-politike krize, pa prema tome ni za rjeenje politikih kriza u balkanskom regionu koje dijelom indukuju bosanski problem, a dijelom su posljedica nerijeenog pitanja konane budunosti i same BiH. Kao drugo, opet su izostala imena i prezimena glavnih krivaca i koniara napretka i integracije zemlje, jer Clintonova i Ashtonova su propustile ili nisu eljele da obinim graanima i iroj javnosti porue, koji to politiari i koje politike stranke snose najveu odgovornost za politiku i ekonomsku krizu, za stagniranje evropskog puta BiH i opstrukcije pristupa NATO-u.

Nema promjene Daytonskog mirovnog sporazuma


Relevantni regionalni analitiari ocjenjuju da je ova posjeta bila jedna od najznaajnijih poslijeratnih diplomatskih posjeta Bosni i Hercegovini, a s ciljem otklanjanja prepreka na putu zemlje prema EUu, ali i potvrivanja globalne dominacije SAD-a kao glavne svjetske sile. Iako su Clinton i Ashton u toku svoje posjete zapadnom Balkanu izjavile kako imaju zajedniku viziju za zemlje regije i odlunost i strategiju za rjeavanje problema s kojima se suoavaju narodi regiona, ipak se postavlja logino pitanje koliko posjeta dvije prve dame najjaih globalnih sila sadri samo simboliku vrijednost, a koliko stvarni i konkretni utjecaj kako bi se pomoglo najzagonetnijem dijelu Evrope? Prilikom posjete Bosni i Hercegovini, 29. i 30. oktobra, Hillary Clinton je jasno podrala suverenitet, teritorijalnu cjelovitost BiH i njezin evropski put. Govorei o lanstvu BiH u NATO-u, amerika dravna tajnica je kazala: Ustavni sud je pojasnio sve pravne dvojbe o tome kako rijeiti pitanje dravne imovine. U novembru u osobno otii i NATO ministrima u Brxellesu kazati da vam se treba dati MAP. Mi takoer snano podupiremo Mapu puta za lanstvo u EU. Dakle, postoji apsolutno jedinstvo u naim ciljevima, elimo BiH vidjeti u NATO-u, elimo vas vidjeti u EU. Napomenula je kako je 17 godina nakon rata neprihvatljiva nacionalistika retorika, te kako lideri moraju prevladati osobne razlike i pronai kompromis, ali da pri tom nema promjene Daytonskog mirovnog sporazuma. Clinton je istakla da je sva odgovornost za trenutni zastoj i za napredak BiH ka EU i NATO-u ponajvie na bosanskohercegovakim politikim predstavnicima koji se slue retorikom koja zagovara dezintegraciju i raspad BiH. Takoer je kazala da SAD daju punu podrku multietnikoj BiH, te je napomenula da joj je drago to je u Sarajevu sa Ashton jer je bitno da SAD i EU pokau jedinstven stav. Podrala je evroatlantske integracije BiH, te poruile da je evropska perspektiva vana i da su ustavne reforme neizbjene. Ovdje sam jer elim kazati da BiH svoju budunost u EU moe graditi samo ukoliko domai politiari prevaziu podjele, politika suparnitva i prikrivene interese, inae ova zemlja riskira da bude na zaelju iza drugih zemalja u regiji.

Sastanak s Vjekoslavo Bevandom, predsjedateljom Vijea ministara BiH

28

PREPORODOV JOURNAL 144

bosanski barometar
Osim toga, podrka suverenitetu BiH i istovremeno ustrajavanje na nepromjenjivosti Daytonskog mirovnog sporazuma amerike dravne tajnice je poput podrke ovjeku na samrti, kojem kaete da je neprihvatljivo da ima temperaturu toliko dugo, da mora ozdraviti, ali bez mijenjanja dijagnoze i terapije. Naime, nakon vie od 15 godina potpisivanja Daytonskog sporazuma koji BiH nije donio stabilnost i napredak, jasno je da je nemogue zagovarati integritet ovog mirovnog sporazuma i konstantno optuivati domae politiare za nerad i neodgovornost. Domai politiari u BiH koriste manjkavosti ovog mirovnog sporazuma kako bi se zadrali na vlasti proizvodei politike krize i irei antagonizme i tenzije, dok meunarodna zajednica, a posebno SAD tvrde da Daytonski sporazum ne treba mijenjati. Ako se u BiH nastavi politika kriza i status quo i ako doe do oruanih sukoba u budunosti, najveu krivicu e snositi meunarodna zajednica na elu sa SAD-om i EU-om.

Susret s Tomislavom Nikoliem i Ivicom Daiem u Beogradu Meutim, iako je Clinton izjavila da je zavrena era crtanja i prekrajanja granica na Balkanu ostaje jasna injenica da je istovremeno i liderima Srbije porueno da ih niko ne prisiljava da priznaju Kosovo kao dravu. Kao rezultat takve licemjerne i nekonzistentne politike SAD-a i EU-a, tenzije i politiki haos izmeu Srbije i Kosova se nastavlja u nedogled. Stoga je vie nego jasno da ovom posjetom Clintonove i Ashtonove nisu zadovoljne ni vlasti u Beogradu, ali ni na Kosovu jer su sada sigurno jo vie zbunjeni nakon nejasne uloge SAD-a i EU u itavom procesu. Ako doe do novih ratnih sukoba izmeu Srbije i Kosova za to e najvie biti odgovorne najutjecajnije svjetske sile, a to su nesumljivo SAD i EU.

Nastavak tenzija i politikog haosa


Prilikom posjete Srbiji, Hillary Clinton i Catherine Ashton ohrabrile su dijalog Beograda i Pritine i reforme Srbije na putu prema Evropskoj uniji, ali bez konkretnog zahtjeva Srbiji da prizna nezavisnost i suverenitet Kosova. Meutim, Clinton je jasno dravnom vrhu u Beogradu ukazala na stav SAD-a da se granice u Evropi vie ne mogu mijenjati. Kosovo je neovisna drava i granice se nee mijenjati, ali postoje mnoge stvari koje mogu uiniti i Kosovo i Srbija u interesu svojih graana, istaknula je Clinton. Nakon sastanka s Tomislavom Nikoliem i Ivicom Daiem, predsjednikom drave i predsjednikom vlade Srbije, Clinton i Ashton istaknule su kako poticaji u poetku dijaloga ne znae pritiske, odreene ultimatume i zahtjeve Srbiji da prizna Kosovo, a da se od dijaloga oekuje vidljiv i odriv napredak u odnosima vlasti Beograda i Pritine. Dijalog Beograda i Pritine ne znai da traimo od Srbije da prizna Kosovo, ponovila je Catherine Ashton i istaknula kako Srbiji ima sigurnu budunost u EU. Pozvala je srbijanske politiare da nastave sa provedbom evropskih reformi i pohvalila nedavni susret dvojice predsjednika vlada, kosovskog Hashima Tacija i srbijanskog Ivice Daia u Brxellesu, kao ohrabrujui korak na putu konanog pomirenja. Hillary Clinton smatra, kao i Ashton, da Srbiji pripada budunost u EU. Vano nam je da ljudi u Srbiji shvate da smo mi u SAD privreni evropskom putu Srbije, da podupiremo dijalog s Pritinom, a SAD apelira da obje strane primjene sve dosad postignute sporazume, rekla jer Clinton. Amerika i evropska diplomatija su se prvi put zajedno obratile novim srbijanskim liderima zahtjevom da nastave razgovore s Pritinom o normalizaciji odnosa ukoliko ele da se ubrza njihov put prema Evropskoj uniji. I pored nesporne injenice da su Clinton i Ashton izjavile kako podravaju dijalog izmeu Srbije i Kosova i stabilnost u ovom dijelu Evrope, ipak se nita konkretno nije desilo to bi jasno demonstriralo graanima Srbije i Kosova da e tenzije izmeu njih biti otklonjene. Za lidere i narod Kosova najvanije je da su Clinton i Ashton posjetile i vladu u Pritini kako bi itavom svijetu poslale poruku da je Kosovo nezavisna i samostalna drava i da je skoro nemogue promijeniti taj smjer kojim se kree Kosovo. Drugim rijeima, kosovskim liderima bilo je najvanije da je dravna sekretarka SAD-a rekla: Opiremo se bilo kakvim diskusijama o teritorijalnim promjenama ili ponovnom otvaranju pitanja statusa nezavisnosti Kosova... Granice nezavisnog, suverenog Kosova su jasne i utvrene. Isto tako, prema nekim analitiarima posjeta Clinton i Ashton osmiljena je kako bi se smanjila vrijednost stava pet zemalja lanica EU-a koje ne ele priznati nezavisnost Kosova.

Izmeu diplomatskog utjecaja i turistike avanture


Prema nekim tumaenjima Clinton i Ashton su zajedno posjetile zemlje zapadnog Balkana kako bi itavom svijetu pokazale da je ovo strateki bitan dio svijeta od kojeg zavisi sigurnost i stabilnost evropskih zemalja. Naime, kao neizostavna karakterizacija ove diplomatske turneje mnogi mediji su koristili sintagmu oprotajna turneja. Ali zato ba Balkan, a ne Afganistan, Tel Aviv, Tripoli ili Kairo? Znai li to da su balkanske zemlje SAD-u i EU-u vanije, od nekih drugih svjetskih destinacija i kriznih arita? Iako je zapadni Balkan tokom 90-ih godina prolog stoljea bio od iznimnog znaaja kako za SAD tako i za EU, danas to zasigurno nije sluaj i to bi domai lideri trebali da shvate to prije i pokuaju zajednikim inicijativama kreirati sigurniju i mirniju budunost na Balkanu. Iako e mnogi posjetu efica amerike i evropske diplomatije ocjenjivati iznimno vanom demonstracijom jedinstvenog pristupa SAD i EU prema zapadnom Balkanu, ukljuujui i BiH, poruke koje su odaslane iz Sarajeva vie govore kako je rije o posjeti koja nita nee promijeniti, niti graanima BiH donijeti bilo kakvu korist i konkretan napredak. tavie, ako se ima u vidu da SAD i veina zemalja lanica EU-a prolazi kroz duboku ekonomsku i financijsku krizu postaje evidentno da Balkan vie nije na listi prioriteta. Naime, ovom posjetom SAD i EU su jasno pokazale da ne posjeduju ni potrebnu volju da rjeavaju probleme na globalnom nivou jer imaju mnogo vanijih izazova na nacionalnom nivou. ak postoji i realna mogunost da nakon pristupanja Hrvatske Evropskoj uniji u junu 2013. godine proces proirenja bude zaustavljen do nekog svjetlijeg i perspektivnijeg momenta. U Uniji postoje samo rijetki koji podravaju takav proces dok se veina zemalja lanica suoava sa tmurnom ekonomskom slikom. Stoga se na kraju moe donijeti zakljuak da je posjeta Clinton i Ashton zemljama Balkana ipak bila vie obina turistika avantura i razgledanje historijskog i prirodnog blaga ovog dijela svijeta, nego konkretan diplomatski utjecaj koji bi jasno odredio budunost regiona. Ona je nakon ove posjete postala jo neizvjesnija i zagonetnija. q Bedrudin BRLJAVAC

LISTOPAD 2012.

29

bosanski barometar

BEOGRADSKI PROJEKT VELIKOSRPSKE DOMINACIJE (II)

Otkud se pojavljuje entitet RS?


() Neuspjeh moderne Srbije spram narodnjake, ahistorijske i mrane Srbije deava se na poetku 20. stoljea u politikom djelovanju Nikole Paia i na kraju istog u politici stvaranja Velike Srbije Slobodana Miloevia, Milorada Ekmeia, Dobrice osia i drugih velikosrpskih ideologa, ovinista i lanova SANU. Historijsko naslijee srpske politike u 19. i 20. stoljeu, kako upozorava Jasna Dragovi-Soso, bilo je u mnogo emu odreeno prvim nacionalnim programom Srba pod naslovom Naertanije kojim se predlagalo stvaranje Velike Srbije.17 U Srbiji je, posebno nakon sticanja nezavisnosti 1878. godine bila jasna podjela meu intelektualcima oko pitanja emu da se da prednost: oslobaanju i ujedinjenju srpskog naroda (svesrpska ili velikosrpska politika) ili razvoju jedne moderne i nezavisne drave Srbije kakve su bile zapadnoevropske zemlje (srbijanska politika). Historijski poraz moderne Srbije izraz je srpskog odnosa prema modernizaciji drutva, Zapadu, savremenoj dravi, demokratiji, vrijednostima savremene znanstveno-tehnike kulture, ekonomskoj krizi iz 80-ih godina i naraslom problemu Kosova. U ovome se ogleda jedno od dva fundamentalna pitanja Srbije u 19. i 20. stoljeu. Drugo pitanje oko kojeg se Srbija koncentrira jeste nacionalni program Srbije kao izraz njenog odnosa prema susedima, posebno onim u ijim granicama se u trenutku nastanka nacionalnih drava na Balkanu naao znatan dio srpskog naroda. U krajnjoj liniji, oba pitanja mogla bi se svesti samo na jednu sutinsku kontroverzu moderne istorije Srbije, koju su politiari s kraj 19. i poetka 20. veka dosta precizno odredili kao dilemu: srpska ili srbijanska politika.18 U karakteru srbijanskog drutva poslije 1990. prepoznaje se autoritarna svijest ili politika kultura koja nije bila sposobna da gradi moderno drutvo, koja nije imala ideal moderne Srbije, pretpostavljajui mu etnonacionalni interes koji se ogledao u zahtjevu za proirenjem dravne teritorije i vraanjem na stare nacionalne programe srpskog naroda. Srbija je 90-ih godina slijepo vjerovala u svoju mo, jer je Jugoslovenska armija bila pod njezinom kontrolom, mislei da e vojnom silom moi ostvariti prekrajanje republikih granica bez veih problema. Strateki gledano, Srbija je morala prvo udariti na Hrvatsku da bi uspjela uramiti i onda potiniti Bosnu kao svoj stvarni osvajaki cilj. Miloevi i Tuman, meutim, bili su saveznici u destrukciji Republike BiH i zato su hrvatski Srbi bili sigurno topovsko meso poslije dogovora iz Karaoreva u proljee 1991. godine.19 Obojica predsjednika susjednih drava svoja nacionalna pitanja pokuavali su rjeiti preko BiH, odnosno njezinim unitenjem i podjelom. Put kojim su krenuli Srbi u zadnjoj deceniji 20. stoljea apsolutno je bila ahistorijska stranputica i vodila je kroz Kosovski mit, slavnu prolost, velike junake, ratove, zloine, opasne neprijatelje u okruenju na koje upozorava otac nacije Dobrica osi.20 Nesposobnost da se drutvo ekonomski, politiki i kulturno reformie, kae Olga Popovi-Obradovi, u skladu s modernim svetom nadoknauje se nacionalnim zahtevima za proirenje dravne teritorije. Umesto modernog, otvorenog drutva kojeg se plae, politike elite, snano potpomognute intelektualnim, nude svom narodu nove teritorije, etniko ienje i vrste granice, unutar kojih je narod poteen slobodne utakmice i odgovornosti. Sve se pokri-

Slobodan Miloevi i Franjo Tuman u Karaorevu (25.03.1991.) va institucijama koje su liberalne i demokratske po formi, ali ne i po svojoj stvarnoj sadrini. I konano, sve se zavrava ratom i samoizolacijom.21 Sva se kulturna gradnja, naalost, preokrenula u jednom smjeru, ka jednoj zabludi o homogenom ivljenju jedne grupe ljudi, u izolacionizam i mrak, u vrste granice etnike drave izvan kojih su neprijatelji. Latinka Perovi je primjetila da je cjelokupna kultura svedena na njenu nacionalnu dimenziju ili, bolje reeno, etnonacionalnu jednodimenzionalnost, a time je i obezvrijeena.22 To samo moe voditi srpski narod kulturnom rasulu nacionalnog korpusa kakav ne poznaje XX vek. (Latinka Perovi) Kolektivistike i populistike obmane, kao dominantna politika kultura unutar srbijanske politike u 20. stoljeu, potpuno gue ideju liberalizma unutar srbijanskog drutva i svode ga na jedan mali alternativni trag. Nakon velikosrpske agresije na Bosnu i Hercegovinu 1992.1995., koju je predvodio Miloeviev srbijanski reim sa Jugoslavenskom armijom i etnoklerikalnom intelektualnom podrkom, pokazalo se da srpska politika ponovo nije uspjela preuzeti odgovornost i zapoeti integracije s modernim svijetom (modernizacija drutva) i tokovima u njemu, nego je probudila velikosrpskog vampira i poela sprovoenje ahistorijskog politikog programa iz pro-

Vod i otac nacije Slobodan Miloevi i Dobrica osi

30

PREPORODOV JOURNAL 144

bosanski barometar
lih stoljea kojim bi se proirile dravne granice na tetu drugih drava i naroda. Rezultat tog mranjakog scenarija je entitet RS, djelo zloina na teritoriji drave Bosne i Hercegovine kojim je stvoren veliki jaz mrnje izmeu naroda u BiH. Srbi su 20. stoljee u Bosni i Hercegovini zavrili genocidom nad Bonjacima.

Nastanak entiteta RS
Da bi se moglo razumjeti i pratiti plansko destruiranje Republike Bosne i Hercegovine potrebno je da se prisjetimo, naprimjer, izjave Milorada Ekmeia iz 1992. godine: Danas stojimo pred pitanjem ta srpski narod u BiH treba da uradi to bi mu moglo obezbediti bar minimum njegovih istorijskih ciljeva. Odmah se na prvom mestu mora rei da ujedinjenje srpskog naroda u nezavisnoj i demokratskoj dravi uvek ostaje meta koja se ne menja. togod nam Evropa izdiktira i nametne bie samo poetak nove epohe u toj borbi za nacionalno jedinstvo i nezavisnost. Treba se pomiriti s injenicom da se taj cilj ne moe ostvariti za ovo, ili neko kratko vreme, u neposrednoj budunosti. Srpsko nacionalno jedinstvo i stvaranje temelja za novu jugoslovensku zajednicu preko njega e se ostvariti u ratama, za nekoliko narednih godina i decenija. Ono e se ipak ostvariti. Sve to se u ovoj jugoslovenskoj krizi postigne, mora biti samo stepenica i novo polazite ka tom cilju. Suverena i nezavisna Bosna i Hercegovina, u ijem ustavnom ureenju ne bi postojale odredbe i otvorena vrata da se Srbi u Bosni i Hercegovini u politikom, ekonomskom i kulturnom vidu povezuju sa drugim srpskim delovima, moe biti samo nametnuta, kao to se namee tue ropstvo, kapitulacija i vojniko osvajanje jaega. I u tom sluaju takova drava ostaje bez nae saglasnosti i naeg potpisa. Unutaranja podela Bosne i Hercegoviane na tri narodna dela jedina je garantija za postojanje minimuma demokratske budunosti. Svaka je konfederacija nestabilna dravna veza, sama po sebi, i predstavlja prelaznu formu ka boljim reenjima...23 U Ekmeievom iskazu ve je skiciran put ka Daytonskom mirovnom rjeenju i trodjelnoj podjeli Republike Bosne i Hercegovine. On uvodi narativ da na teritoriji Republike BiH treba stvoriti tzv. srpske oblasti koje bi se u nekoj kasnijoj fazi prikljuile matinoj srpskoj dravi i tako dovele do ostvarenja historijskog cilja o ujedinjenju Srba u jednu veliku srpsku dravu. Tu se, dakle, ve 1992. godine jasno nazire budui srpski entitet na teritoriji Republike BiH. On je svjestan da velikosrpski projekt ne moe unititi Bosnu ili je podvesti pod Srbiju pred oima internacionalne zajednice 1992. godine i zato smatra da e u fazama do toga doi, kada se zaborave zvjerstva i zloini srpske vojske u Bosni i Hercegovini. Iz toga slijedi smisao agresije na Republiku BiH. Ta ratna faza 90-ih godina dovee do etnikog razgraniavanja unutar Bosne, a onda e se ti dijelovi (daytonski entiteti) konfrontirati i zapoee pria o novoj raspodjeli prostora i odnosa. Nakon toga nastupie mirnodopska faza ili postratno slijeganje tla u kojoj e se velikosrpski zahtjevi iskazati kao nunost razgradnje Bosne i Hercegovine i osamostaljivanja entiteta u drave. Naravno, Ekmei bezono interpretira volju srpskog naroda kao da Bonjaci i Hrvati ne postoje i kao da se dogaanje povijesti zasniva na srpskoj volji i ciljevima. On je esto zaslijepljen velikosrpskom strategijom. Ovo je vrhunac historiografskog ekscepcionalizma ili jedne vrste kolektivne predrasude o sebi kao povlatenom i viem biu u odnosu na sve druge. Velikosrpski plan je 1992. godine krenuo u pravljenje srpske etnike teritorije na prostoru Republike Bosne i Hercegovine. Beogradski

Akademik Milorad Ekmei, oboavatelj djela Slobodana Miloevia, prima orden Svetog Save projektanti i njihovi izvoai na terenu odmah su znali da se taj posao nee moi uraditi bez zloina i genocida. Iz tog iracionalnog historijskog cilja velikosrpskog projekta nastalo je dananje stanje u Bosni i Hercegovini i regionu. Pritom, velikosrpska ideologija nije stala niti namjerava stati sa svojim fantazijama i zlodjelima spram Bosne. U meuljudskim interakcijama ni jedan dogaaj ne nastaje sluajno. Svjedoci smo da nakon rata protiv Republike Bosne i Hercegovine nije zaustavljen antibosanski i antibonjaki projekt. On se u postratnom periodu oituje na drugaije naine, a prije svega kroz poricanje ratne odgovornosti i neprihvatanje odgovornosti za zloine. Negatori genocida nisu sluajni fenomeni u javnom ivotu Bosne i Hercegovine. Srbijanska politika planski sprovodi kampanju negiranja genocida u Srebrenici. Na Pravnom fakultetu u Beogradu 17. maja 2005. godine odrana je javna, populistika tribina o Srebrenici na kojoj je iskazana podrka genocidu u Srebrenici. Na toj tribini pod nazivom 10 godina od osloboenja Srebrenice slavili su se ratni zloinci, a genocid se preimenovao u osloboenje. To je bila stravina slika znanstvene institucije koja koluje pravnike u Beogradu. U toj izopaenosti pokazuje se slika razorenih institucija srbijanskog drutva koje preivljava veliku bolest pervertiranosti. Izopaeni cinici (Olga Popovi-Obradovi) ne priznaju da je genocid u Srebrenici konsekvenca viegodinje genocidne politike srbijanskog reima. Samo oteen um moe da kae da je u julu 1995. godine Srebrenica osloboena i samo takav um moe da kae da u demokratiji postoji sloboda govora koja podrazumeva i pravo da se tako neto javno izrekne.24 Srebrenica je postala simbol savremenog genocida za ceo svet, simbol moralne i politike obaveze, simbol kredibiliteta moderne politike.25 Na ovaj bolesni cinizam nadovezuje se djelovanje naelnika opine Prijedor.26 Naunim skupovima i tribinama, kakva je ova beogradska iz 2005. godine, ne moe se prikriti injenice o zloinakom nastanku entiteta RS na teritoriji Republike Bosne i Hercegovine. Nikakve tribine ne mogu sakriti niti umanjiti stravine zloine nad bonjakim graanima koji su zavrili u masovnim grobnicama irom teritorije koja se na njima uspostavila kao entitet RS. Ovo duhovno stanje i kulturna razina kazuju nam da se velikosrpska politika nije zaustavila da nema pokajanja, izvinjenja, stida, priznavanja odgovornosti, saosjeanja i da bi nastavila s novim zloinima protiv Bosne, Bosanaca i Bonjaka. Na pitanje o nastanku entiteta RS na tlu Republike Bosne i Hercegovine izopaeni cinici podmeu odgovor u kojem se poziva na volju srpskog naroda i historijske tenje za ujedinjenjem Srba u jednu dravu. Ozbiljan pogled u ovu argumentacionu osnovu

LISTOPAD 2012.

31

bosanski barometar
jo stoji tu u svojoj zloinakoj konstrukciji da svjedoi o ljudskom nemoralu. Sva podlost i kukaviluk velikosrpske politike ogleda se u koritenju naroda, u neprestanom napominjanju da su svi Srbi stali iza narodnjake, genocidne, agresorske velikosrpske politike koju predstavlja aka zloinaca. Ali, s druge strane, ne postoji jednoznana, monolitna i racionalna kategorija u kojoj bi se izrazila volja naroda. To je obmana i zabluda kolektivistike i etnonacionalistike politike velikosrpskog ekspanzionizma. Nikada svi Srbi nisu stajali iza Miloevieve, Karadieve ili Dodikove politike kao to njemaki narod nije stajao u cjelini iza Hitlerovog nacizma. Konano rjeenje srpskog nacionalnog pitanja ne moe biti ostvareno u instaliranju genocidne tvorevine na tlu Republike Bosne i Hercegovine. Isticanje volje naroda znak je da velikosrpski projekt ne priznaje dravu Bosnu i Hercegovinu i Bonjake kao njezin narod. Entitet napravljen zloinom genocida i etnikim ienjem onemoguava ljudsko postojanje, dovodi u pitanje sam pojam ovjeka i smisao ljudskog ivota i, to je najstranije, otvara kapije jo stravinijih nesrea u budunosti. Profesorica Olga Popovi-Obradovi se plaila da e zloin postati sastavni dio srpskog i srbijanskog identiteta. To je rezultat velikosrpske ideologije i politike koja je direktno i svjesno vodila u zloine. Legitimiranje politike koja insistira da je entitet RS drava, izraz neupitne volje naroda, koji treba da se pripoji Srbiji, direktno vodi u budui rat i genocid. Velikosrpski politiari jo uvijek vjeruju da u ratu protiv Bosne mogu ostvariti svoje ciljeve iz arsenala velikosrpske ideologije. To je pravi smisao povijesno nesankcionirane velikosrpske politike genocida na kraju 20. stoljea. (Nastavlja se)
Biljeke:
17 Jasna Dragovic-Soso, Rethinking Yugoslavia: Serbian Intellectuals and the National Question in Historical Perspective, Contemporary European History, 13 (2), 2004, p. 170-184 18 Olga Popovi-Obradovi, Ibid. str. 499. 19 Razgovor hrvatskog predsjednika Tumana i srbijanskog predsjednika Miloevia 21. marta/oujka 1991. u Karaorevu vjeto je mistificiran i niko jo nije iznio na vidjelo cjelovit sadraj razgovora. Taj razgovor osnov je koordiniranog srpsko-hrvatskog antibosanskog djelovanja koje se pokazuje kroz saradnju politikih partija HDZ (Mate Boban) i SDS (Radovan Karadi), te brojne sluajeve saradnje izmeu etnikih vojnih jedinica HVO i VRS. Naravno, oni nikada nisu priznali da su razgovarali o bilo kakvoj podjeli Republike Bosne i Hercegovine. To bi bilo naivno i optuujue za njihove politike. Ali, na terenu BiH tokom agresije 1992.-1995. vidljiva je sinhronizirana djelatnost dva agresorska reima i iz toga se mogu izvoditi racionalni zakljuci da je izmeu njih napravljen sporazum ili tajni dogovor za podjelu Bosne i Hercegovine. 20 osi u knjizi Bosanski rat ratnohukakim jezikom mrnje govori o prvim susjedima srpskog naroda kao o vjeitim neprijateljima s kojima se defintivno treba obraunati. On potencira nemogunost saivota jer je to bosansko tlo vekovima razdirano etnikom i verskom mrnjom. Pobeda ili smrt je deviza i Srba, i Muslimana, i Hrvata. (Vidjeti: D. osi, Bosanski rat, Slubeni Glasnik, Beograd, 2012, str. 197.) 21 Olga Popovi-Obradovi, Ibid. str. 53. 22 Latinka Perovi, Zatvaranje kruga ishod rascepa 19711972, Svjetlost, Biblioteka Refleksi, Sarajevo, 1991, str. 311. (Svoenje kulture na njenu nacionalnu dimenziju jeste put njenog ograniavanja i zatvaranja. A u samoj nacionalnoj sredini, kad nacionalno postane iskljuivo merilo, kultura mora postati puko sredstvo nacionalne, odnosno svake trenutno vladajue politike. Prva rtva te iskljuivosti postaje sama kultura, koja ne moe da ivi u okviru jedne nacije; njene vrednosti moraju, na taj nain, biti dovedene u pitanje.) 23 Politika, 28. marta 1992. 24 Olga Popovi-Obradovi, Ibid. str. 496. 25 Olga Popovi-Obradovi, Ibid. str. 497. 26 Gradonaelnik Prijedora, Marko Pavi, izjavio je da bi Memorijalni centar u Omarskoj, ratnom koncentracijskom logoru u kojem su zatvarani, zlostavljani i ubijani Bonjaci, naruio meuetnike odnose u Prijedoru. Opstruirajue djelovanje naelnika Pavia predstavlja dio procesa negiranja genocida. Memorijalni centar ne bi naruio odnose meu narodima, nego bi podsjeao ta je bilo u Prijedoru i dolini Sane tokom agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu. q

Karta BiH - daytonsko ludilo odgovora pokazuje da se radi o spekulaciji koja nam podmee neko navodno pravo da se srpski narod ujedini kao da vie niko drugi ne postoji u okruenju. Ova pseudoznanstvena, metafizika kategorija volja naroda izraz je cinikog i nemoralnog razumijevanja ljudskih odnosa, jer se pokuava provui misao da je rije o neemu sasvim normalnom, humanom, opravdanom, to se mora zadovoljiti ili ostvariti kao da se radi o igri ili etnji kraj rijeke, a ne o iracionalnom buncanju koje nije spremno da se suoi s odgovornou za zloine koji su poinjeni u ime te prazne i lane kategorije. Ova mutna kategorija pred nas podmee agrarno-kolektivistiki duh i sve Srbe zarobljava tvrdei da je to volja svih Srba na svijetu. Volja je mistificiran izraz nepotivanja i nepriznavanja ustavno-pravnog poretka Republike BiH. Tako Srbi postaju zatoenici neega to je izraz voluntaristikog djelovanja nekolicine ideologa koji su gurnuli srpski narod u ratove protiv prvih susjeda koji su proglaeni vjenim neprijateljima. To skrivanje iza kolektiva govori da je mrana Srbija potisnula evropsku, demokratsku i modernu Srbiju. Velikosrpska politika potencira na opskurnom pojmu volja naroda i njime manipulira nepripremljene sagovornike. U tom nejasnom pojmu sadrana je podvala o volji koja je iznad ljudskih normi i zakona, odgovornosti i morala, iznad internacionalnog prava. Navodno, ta volja je neupitna i ona je stvorila entitete sa srpskom veinom nikada se ne pominje volja pobijenih i protjeranih graana. Ne govori se da je ta volja izvor zla i stradanja ljudi, da je ona izraz jednog megalomansko-ludakog sna o velikom narodu, jasan pokazatelj velikosrpske grandomanije. Ne postoji nikakva volja naroda kojom bi se mogao opravdati genocid nad Bonjacima Srebrenice ili unitavanje Bonjaka Sanske doline. Ne postoji ljudska argumentacija za zloin, odnosno ne postoji nikakvo racionalno ljudsko opravdanje za genocid nad Bonjacima u ime velike Srbije. Svakom je jasno da iza tog genocida ne stoji cijeli srpski narod, zato je skrivanje iza volje naroda ili volje svih Srba, ustvari, prikrivanje krivaca za strane zloine nad Bonjacima. Ta naracija jeste pokuaj da se zloinci zaklone iza ljudi koji nisu krivi, ali ona je raskrinkana u Hagu gdje se sudi konkretnim zloincima za konkretne zloine. Ali, u Hagu se, naalost, ne sudi velikosrpskom projektu i njegovom djelu na teritoriji Republike Bosne i Hercegovine. Djelo zla

Senadin LAVI

32

PREPORODOV JOURNAL 144

iz svijeta

SIRIJA IRAN LIBIJA: ANALIZA SITUACIJE

Na rubu ireg sukoba


SIRIJA: Nastavak sve krvavijeg rata
Vojni okraj Sirija Turska
Tijekom govora pred Generalnom skuptinom UN-a, 1. listopada 2012., sirijski ministar vanjskih poslova, Walid al-Moualem, prozvao je SAD, Francusku, Katar, Saudijsku Arabiju i Turska i optuio ih za davanje potpore teroristikim skupinama u novcu, oruju i ljudstvu. Najgore od svega je vidjeti kako neke stalne lanice Vijea sigurnosti UN-a, koje su pokrenule ratove povodom borbe protiv terorizma, sada podupiru terorizam u mojoj zemlji", rekao je Moualem. Po pitanju sirijskog konflikta istaknuo je kako su pozivi izvana koji trae da predsjednik Bashar al-Assad sie s vlasti drsko uplitanje u unutarnje pitanje Sirije, jedinstvo naroda i suverenitet. Osvrnuo se i na izraelsko-palestinski konflikt i status Golanske visoravni: To to se upravo dogaa u Siriji, ne znai da smo izgubili svoj moralni kompas, naroito u vezi palestinskog pitanja i povratka Golanske visoravni. 3. listopada dolo je do eskalacije sukoba na granici izmeu Sirije i Turske, nakon to je nekoliko raketa sa sirijske strane palo na turski grad Akcakale, pri emu je poginulo petero civila. Turska je odmah odgovorila artiljerijskim napadima na poloaje regularne Sirijske vojske u provinciji Idlib, u kojem je poginulo nekoliko sirijskih vojnika. Imran Zoubi, sirijski ministar informacija, u ime slubenog Damaska istog dana je izrazio suut obiteljima poginulih Turaka. Istaknuo je kako Sirija potuje teritorijalni suverenitet susjednih drava, ali kako i druge zemlje moraju potivati teritorijalni suverenitet Sirije.Rekao je kako se preko turske granice prenosi oruje i da iz tog pravca stiu teroristi koji vre masakre po Siriji, navodei krvavi teroristiki napad u Aleppu istog dana u kojem je poginulo 40-ak civila. Bashar Jaafari, sirijski ambasador pri Un-u, u intervjuu za libanonsku novinsku agenciju Elnashra, neposredno prije govora u Vijeu sigurnosti UN-a naglasio je kako se Sirija nije ispriala Turskoj. Nismo se ispriali, mi ekamo godinu dana i osam mjeseci da se Turska ispria nama za ono to nam radi. Ne znamo tko je granatirao grad, mnoge naoruane skupine operiraju na tom prostoru i mnogi imaju veliki interes u stvaranju problema izmeu nas i Turske. Svi bi trebali ovoj situaciji pristupiti oprezno. No, s druge strane, nismo uli nita od turske vlade u vezi teroristikog napada u Aleppu u kojem su stradali deseci civila, rekao je Jaafari. Na izvanrednoj sjednici turskog Parlamenta, odranoj 4. listopada iza zatvorenih vrata, odobren je zahtjev za pokretanje prekogranine vojne operacije u Siriji kada bude potrebno. Prema toj odluci Turska si daje za pravo pokrenuti vojnu akciju u stranim zemljama u sluaju da zakljue da je to nuno u obrani dravne sigurnosti. Glavna politika opozicija, Republikanska stranka, odbila je podrati Erdoanov zahtjev u Parlamentu. Istog dana na antiratnim demonstracijama u Istanbulu okupilo se nekoliko desetina tisua prosvjednika sa sljedeim parolama: Ovaj rat nije moj rat!, NE imperijalistikoj intervenciji u Siriji, Zaustaviti emo AKP-ovu politiku rata, Neemo biti vojnici u slubi imperijalizma i SAD maknite ruke s Bliskoga istoka. Demonstracije, ali i komentari na internetu i drutvenim mreama, pokazuju da je potpora za rat sa Sirijom meu turskim graanima izuzetno mala. Politiki i vojni analitiari naglaavaju da rat Damasku ne treba jer su Assadu potrebni svi vojnici kako bi pobijedio pobunjenike i

Aleppo zadrao vlast u zemlji. Ankara ne eli rat iz dva razloga: zato to je veina turskog stanovnitva protiv rata sa Sirijom i zbog toga to je Sirija protivnik kojeg Turska ne bi smjela shvatiti olako. NATO ne eli biti uvuen u rat sa Sirijom bez jasnih razloga. Europi rat ne odgovara jer se bori s valutnom krizom i usporenom ekonomijom, a zbog nadolazeih predsjednikih izbora niti SAD nisu previe zainteresirani za sukob. S druge strane, brojne informacije govore kako granate na Tursku padaju s pobunjenikih teritorija, koje kontrolira FSA. Tokom listopada Erdoanova vlada nije krenula u otvoreni rat sa Sirijom, ve se zadovoljila estim granatiranjem poloaja Sirijske vojske. Sirijska kriza je danima plesala na rubu regionalnog, potencijalno i ireg, rata. 20. listopada turski mediji su objavili prvu statistiku vezanu uz pogranine artiljerijske napade turske vojske na sirijski teritorij, u kojima se istie da je Turska 87 puta pucala prema Siriji. Pritom je ubijeno 12 sirijskih vojnika i uniteno nekoliko sirijskih tenkova. S druge strane, sa sirijske strane palo je 27 granata na turski teritorij. Mediji istiu da je turska vojska na svaki incident odmah odgovorila, prema iznesenim informacijama trostruko jae.

Politiko, a ne vojno rjeenje sukoba


30. listopada sastali su se ruskii francuski ministri vanjskih poslova Sergej Lavrov i Laurent Fabius. Na novinskoj konferenciji Lavrov je rekao kako zapadne sile trebaju prestati s inzistiranjem po pitanju odlaska sirijskog predsjednika Bashara al-Assada, naglasivi da se takvim pristupom samo produljuje krvoprolie u toj zemlji. Ukoliko stajalite naih partnera ostane na tome da jedan voa koji se njima ne svia mora otii, to znai da e se krvoprolie i dalje nastaviti. Ovo spekuliranje da e se sve idealno posloiti ukoliko padne sirijska vlada je obino sanjarenje, rekao je Lavrov i dodao da o Assadovoj budunosti mora odluivati sirijski narod. Ruski ministar vanjskih poslova je istaknuo kako ne postoji vojno rjeenje za Siriju i da se mora pronai politiki izlaz iz aktualne krize i konflikta. S druge strane, Fabius je potvrdio kako se Pariz ne slae s Moskvom u vezi eventualnog ostanka Assada na vlasti. Istog dana Lakhdar Brahimi, specijalni UN-ov izaslanik za Siriju, posjetio je Peking i sastao se s kineskim dunosnicima kako bi raspravili detalje vezane uz aktualnu situaciju u Siriji. Stav Pekinga poprilino je slian stavu Moskve. Kineski ministar vanjskih poslova, Yang Jiechi, naglasio je kako rjeenje mora biti politiko, a ne vojno.

LISTOPAD 2012.

33

iz svijeta
Turska i Katar neumorno rade na ujedinjavanju raznih pobunjenikih oruanih skupina. Na sastanku tokom listopada je dogovoreno da e se na Konferenciji opozicijskog zajednitva, 4. studenog 2012. u Kataru, potpisati Sporazum o osnivanju zajednikog zapovjednitva opozicijskih snaga. Zajedniko zapovjednitvo ukljuivalo bi Riada al-Asaada i Mustafu Sheikha, voe Slobodne sirijske vojske (FSA), koji imaju sjedite u Turskoj, te voe lokalnih pobunjenikih/ revolucionarnih Vojnih vijea, poput Qassema Saadeddina iz Homsa. U isto vrijeme u Siriji i dalje traju estoki oruani sukobi, naroito u Aleppu i sve vie u Damasku. Predloeno primirje potpuno je propalo, sve su ei teroristiki napadi auto-bombama u gusto naseljenim gradskim etvrtima, a stradavaju i brojni kulturno-povijesni spomenici. U borbama u Aleppu sredinom listopada djelomice je izgorjela i glasovita Umejidska ili Velika damija iz 12. stoljea. Pet od est sirijskih lokaliteta s popisa Svjetske kulturne batine pod zatitom UNESCO-a oteeno je u sukobima, meu njima i ostaci drevne Palmire. Opljakan je Crac des Chevaliers, najbolje ouvani kriarski dvorac. Nakon zavretka amerikih predsjednikih izbora analitiari oekuju eskalaciju sirijskog konflikta, u kojemu je do sada poginulo oko 35.000 ljudi.

Mahmud Ahmadinedad metala, koji bi se mogli koristiti u proizvodnji balistikih projektila. Takoer, sankcije zabranjuju i sve transakcije izmeu europskih i iranskih banaka s iznimkama koje se tiu transakcija namijenjenim humanitarnoj pomoi, kupovini hrane ili lijekova. Mjere su usvojene u sprezi s osnaenim amerikim sankcijama, koje su od lipnja uvedene protiv Irana. Istovremeno je europski satelitski davatelj usluga Eutelsat SA ukinuo emitiranje 19 iranskih satelitskih programa, to je evidentna cenzura iranskih medija. Cilj novih sankcija je poticanje Irana na suradnju u vezi pregovora o iranskom nuklearnom programu. U ovoj situaciji zanimljiva je izraelska pozicija, koji otvoreno zagovora ratnu opciju i vojni napad na Iran sa ili bez pomoi SAD. Patrick Cockburn, analitiar Independenta smatra da su izraelske prijetnje Iranu blef stoljea jer Izrael, upravo zahvaljujui uspjehu sankcija protiv Irana, uistinu i nema prave razloge za rat s Iranom. Cockburn ocjenjuje da prijetnje Iranu slue Izraelu i kao dimna zavjesa kojom se prikrivaju neprimjerene izraelske akcije u Gazi i drugim podrujima u kojima u tekim uvjetima ive Palestinci. tovie, Cockburn je uvjeren da Izraelci nisu spremni za rat sa Iranom i zbog nekompetentnosti vlastite vojske, to se posebno pokazalo 2006. godine u Libanonu. Ameriki predsjednik Barack Obama odbio je izraelski prijedlog vojnog napada na Iran rekavi kako sankcijama treba dati vie vremena da ponu djelovati. Aktualne demonstracije i sukobi s policijom u Teheranu daju naslutiti kako se radi o prvoj naznaci da brutalne sankcije poinju djelovati.

IRAN: Veliki pad ivotnog standarda


Nove EU-sankcije
Poetkom listopada ispred Centralne banke u Teheranu dolo je do sukoba interventne policije i demonstranata, koji su protestirali zbog naglog pada domae valute, riala, koji je pao je na rekordno nisku razinu u odnosu prema amerikom dolaru. Reuters prenosi kako je rial izgubio dvije treine vrijednosti od lipnja 2011. godine, dok analiza libanonskog lista Yalibnan.com pokazuje pad vrijednosti riala od 60% u svega osam dana. Tako je npr. 24. rujna za kupnju jednog dolara bilo potrebno 24.600, dok je 2. listopada trebalo ak 39.000 riala. Ogroman pad vrijednost iranske valute i znatan pad ivotnog standarda direktan su proizvod brutalnih sankcija zapadnih zemalja. Treba rei neto oito: SAD pogaaju nedune ljude u Iranu. Sankcije koje su uvele SAD i iji je cilj sprijeiti iranski program nuklearnog naoruanja zapravo teko pogaaju gospodarstvo nacije od 75 milijuna ljudi, zapisao je povodom velikog skoka cijena u Iranu ameriki poslovni asopis Businessweek. Sline vijesti donosi i agencija Bloombergkoja izvjetava da cijene rastu tako brzo, te da je samo cijena mlijeka porasla za 9% u jednom danu. Milijuni radnika u Iranu plaeni su ispod granice siromatva, koja je postavljena na 300 dolara, a neslubeno nezaposlenost je zapravo tri puta via od slubene od 12%. Velik broj zastupnika u Iranskom parlamentu smatra da je na snazi ekonomski rat na koji Iran mora estoko odgovoriti, primjerice zatvaranjem stratekog tjesnaca Hormuza, to je, ipak, u ovoj fazi teko za oekivati. Iranski predsjednika Mahmud Ahmadinedad je izjavio da se odvijaju velike fluktuacije na forex tritu. Vlada radi na ovom problemu punom snagom, ali mora se uzeti u obzir da je na snazi ekonomski i psiholoki rat, vladine agencije moraju ostati vrsto uz administraciju i pomoi u ovoj situaciji. Prikazivanjem administracije za odgovornost nee pomoi u rjeavanju ovog problema. Uvjeren sam kako e iranska nacija uspjeno proi kroz ovaj period. Pozivam sve da podupru odluke gospodarskih ministarstava kako bi mogli umiriti trita. Dio problema je vezan uz ekonomsko ratovanje i vanjske probleme, a velik dio problema dogaa se zbog psiholokog pritiska. Svi moraju sada pomoi", istaknuo je Ahmadinedad. 15. listopada 2012. Europska unija je uvela nove sankcije protiv Irana, koje ukljuuju zabranu kupnje iranskog plina, zatim zabranu prijenosa tehnologije izgradnje brodova, industrijskog softvera, grafita i

Iranski odgovor nakon novih sankcija


Nakon najnovije odluke Europske unije, iranski predsjednik Mahmud Ahmadinedad je rekao da su europske sankcije dvostruki ma zbog kojih je u konanici Europa u sve loijem stanju. On je istaknuo kako Iran nema nikakve ekonomske veze sa SAD-om ve preko 33 godine te kako ove sankcije zapravo ciljaju europske drave, rekavi kako se EU nalazi na rubu raspada. Europske drave bojkotiraju Iran ve pet godina, ali je pitanje kod koga je danas tea ekonomska situacija u Iranu ili Europi?", istaknuo je iranski predsjednik i podsjetio da su neprijateljstva prema njegovoj zemlji krenula kada je 1979. revolucijom svrgnut prozapadni reim aha Reze Pahlavija. Arogantne sile nam se sada ele osvetiti uvoenjem sankcija, ali svakako nee uspjeti u tome, rekao je Ahmadinedad. Naglasio je kako je iranska ekonomija dovoljno velika da se moe snai unato svim pritiscima, te da iranska nacija i dalje postoji nakon 7.000 godina, a oni koji su je pokuali unititi, zavrili su uniteni. 23. listopada iranski ministar Rostam Qasemi izjavo je da e Iran obustaviti prodaju nafte ako se nastave sankcije zapadnih zemalja, te da imaju plan B, tj. strategiju preivljavanja i bez prihoda od nafte: Ako se sankcije pojaaju, prestajemo s izvozom nafte. Imamo ve pripremljen plan kako dalje voditi dravu bez ikakvog prihoda od

34

PREPORODOV JOURNAL 144

iz svijeta
nafte. Do sada nismo imali nikakvih ozbiljnijih problema, ali ako se nastavi sa sankcijama, kreemo na plan B. Ipak, nadamo se da do toga nee doi, jer ne elimo da europski i ameriki stanovnici ispataju. Qasemi navodi da Iran i dalje proizvodi 4 milijuna barela dnevno, opovrgavajui tvrdnje o tome kako je proizvodnja pala na 2,7 milijuna barela po danu. Kako su podigli rafinerijske kapacitete, vie nemaju potrebe za uvozom naftnih derivata te sami zadovoljavaju domae potrebe: Iran je ve 30 godina bio pod amerikim sankcijama, pa je i tada uspjeno upravljao naftnim sektorom. su se vidjeti zelene zastave Gaddafijeve Libije. Nakon zavretka rata prije godinu dana, naoruane skupine su ule u grad i stotine ljudi je uhieno, a sudbina im je jo uvijek nepoznata. Situacija oko Bani Walida eskalirala je nakon smrti pobunjenika/revolucionara iz Misrate, Omrana Shaabana, za kojega se tvrdi da je upravo on ubio Gaddafija. Shaaban je zarobljen u blizini Bani Walida u srpnju ove godine. Dva mjeseca kasnije je puten u kritinom stanju, prebaen u francusku bolnicu, gdje je i preminuo 24. rujna. Dan kasnije nove libijske vlasti autorizirale su uporabu sile u svrhu privoenja osoba za koje se sumnja da su ga otele, pretpostavlja se kako se radilo o pro-Gaddafi lojalistima iz Bani Walida. S druge strane, izmeu Bani Walida i Misrate postoje animoziteti jo od vremena talijanske kolonijalne vlasti, koji su se dodatno pojaali tokom Libijskog ratu prole godine jer su se borili na suprotnim stranama. Najea ofenziva na grad je pokrenuta 20. listopada, na godinjicu ubojstva Moammara el-Gaddafija. Istovremeno je preko svih medija objavljena informacija da je u Bani Walidu ubijen Khamis Gaddafi, najmlai Gaddafijev sin i zapovjednik elitne vojne jedinice Zelene Libije, tzv. Khamis brigade, kao i da je na punktu u gradu Tarhouna uhapen dr. Moussa Ibrahim, glasnogovornik libijske vlade u vrijeme vladavine Moammara el-Gaddafija. Informaciju je potvrdio Ured libijskog premijera, to se pokazalo potpuno neistinito. Naime, isti dan se audio-porukom javio Moussa Ibrahim, u kojoj je detaljno opisivao dogaaje vezane uz Bani Walid i dezinformacije o njegovom uhienju i navodnoj smrti Khamisa Gaddafija. Istaknuo je kako se ovim laima eli skrenuti pozornost sa stravinih scena koje su dogaaju u Bani Walidu. U poruci se spominje 20. listopad i formulacija u kojoj se istie mi se nalazimo izvan Libije, to se oigledno odnosi na njega i Khamisa Gaddafija. Time je jedna velika misterija konano razrijeena, dok druga eka na otkrivanje kada e poeti, u ve nekoliko navrata zakazano, suenje Saifu al-Islamu Gaddafiju, koji se nalazi u zarobljenitvu u gradu Zintan. Svaki put kada suenje treba poeti, neto se desi. Dok su trajale estoke borbe i krvoprolie u Bani Walidu, tzv. mainstream mediji su utjeli, a SAD su blokirale prijedlog ruske Rezolucije u UN-u kojom se poziva na mirno rjeenje sukoba u tom libijskom gradu. Ruski ambasador pri UN-u, Vitaly urkin, poruio je Amerikancima da su neozbiljni te ih podsjetio na napad u Bengaziju u kojem je stradao ameriki ambasador Christopher Stephens. Blokirati prijedlog izjave u kojoj se poziva dravu da politike probleme rijei mirnim putem je jako udan potez... Ovo je sluaj kada je teko objasniti poteze amerike delegacije racionalnim terminima, istaknuo je urkin.

LIBIJA: Revolucija koja ne prestaje


Ostavka premijera
Nakon to je 12. rujna 2012. izabran za libijskog premijera, Mustafa Abu Shagur smijenjen je s dunosti vrlo brzo, ve 7. listopada, nakon to po drugi put nije uspio dobiti parlamentarno odobrenje za formiranje Kabineta vlade. Njegov posljednji prijedlog za formiranje krizne vlade koji se sastojao od deset ministarstava, za razliku od ranije predloenih 29, naiao je na odbijanje velike veine lanova Opeg nacionalnog kongresa (OCG). Za vrijeme skuptinske rasprave o novom kabinetu vlade dolo je do nasilnih prosvjeda u kojima su demonstranti, uglavnom iz Bengazija i Misrate, uli u zgradu parlamenta i zahtijevali odlazak premijera Abu Shagura. Dok parlament ne odabere novog premijera koji e sastaviti Vladu, zemljom e nastaviti upravljati privremena vlada Abdelrahima al-Kiba na odlasku, koja je postavljena jo prole godine. Mjere sigurnosti, meugradske tenzije, meuplemenski sukobi i ekonomska situacija glavna su pitanja koje bi nova vlada, prema oekivanju stanovnika, trebala rijeiti. Pritom je, u najmanju ruku, upitna mogunost libijske vlade da organizira uinkovite policijske snage koje bi osiguravale red i mir na cijelom dravnom podruju. Libija se danas nalazi u kaosu i zasigurno iz tog kaosa nee tako brzo izai. Stanovnici Libije govore o jednoj sasvim novoj stvarnosti, o kriminalu koji je dosegao takvu razinu da se ljudi vie ne usuuju izai na ulice. No, na lokacijama gdje se crpi nafta vlada mir i postiu se rekordni proizvodni rezultati.

Bani Walid
Opsada Bani Walida, grada od oko 70.000 stanovnika i doma monog plemena Warfala koje je otvoreno podralo Gaddafija u ratu prole godine, poela je poetkom listopada. Nakon vie tjedana granatiranja i ubijanja civila, naoruane skupine iz Misrate upale su u njega i kaos je zavladao jo jednim libijskim gradom. Tokom borbi ubijeno je na tisue ljudi, koritena je avijacija i teka artiljerija, kao i kemijsko oruje. Slubeno Bani Walid se vodio kao zadnji grad koji je pao pod kontrolu anti-Gaddafi pobunjenika. No, mnogi tvrde kako grad zapravo nikada nije potpuno pao i prethodnih mjeseci na vie mjesta mogle

Gaddafijeva smrt
Prema verziji libijskih prijelaznih vlasti, Moammar el-Gaddafi je ubijen u pucnjavi u trenutku zatoenja 20. listopada 2011. u Sirti, u rodnom gradu na sjeverozapadu Libije. Meutim, svjedoci i mediji su tvrdili da je ubijen nakon to su ga zatoili ustanici. Sredinom listopada 2012. Human Rights Watch je objavio izvjetaj na 50 stranica pod naslovom Smrt diktatora: krvava osveta u Sirti u kojem opisuje posljednje sate Gadafija i okolnosti njegove smrti, smrti njegova sina i pripadnika njegova konvoja, na temelju svjedoanstava i fotografija snimljenih mobitelom. Rezultati nae istrage potiu pitanja oko izvjea vlasti da je Moammer el-Gaddafi ubijen u pucnjavi, a ne nakon zatoenja. Dokazi sugeriraju da su paravojne snage oporbe smaknule nasumino najmanje 66 pripadnika Gadafijeva konvoja zatoenih u Sirti. Paravojne snage u gradu Misrati zatoile su i razoruale pripadnike Gaddafijeva konvoja, a potom ih istukli. Pogubili su najmanje njih 66 blizu hotela Mahari, rekao je Peter Bouckaert, direktor hitne slube pri HRW-u, istiui da su nekima ruke bile vezane iza lea. q Pripremio: Ismet ISAKOVI

Borbe u Bani Walidu

LISTOPAD 2012.

35

kultura

PRIA O SEVDALINKAMA: SOCIJALNA SEVDALINKA

Zapjevala sojka ptica


Zapjevala sojka ptica misli zora je aman, aman, misli zora je ustaj Fato, ustaj zlato, spremaj darove aman, aman, spremaj darove. Ja sam mlada i sirota, nemam darova aman, aman, nemam darova kad si mlada i sirota to se udaje aman, aman, to se udaje. Udala me stara majka nisam ni znala aman, aman, nisam ni znala. Sevdalinka je ogledalo due i duevnog stanja kako indivudualnog, tako i narodnog. U davnim vremenima kada je postojala udnja za odreenim i neiskazanim, posebno iz odgojnih, tradicionalnih, religioznih ili trenutnih kulturolokih razloga, o ljubavi i ljubavnom izraaju ovjeku dragih osjeanja, narod je nalazio utjehu u sevdalinci, pjesmi punoj sadrajnog ljubavnog naboja i narodu ivotno potrebnog i njemu samo znanog izraza. Rahmetli Omer Pobri, vjerni uvar i vrhunski poznavalac sevdalinke, jednom je kazao: Orijentalna melodinost i zapadnjaka harmoninost izatkale su u ranjenoj bosanskoj dui specifian osjeaj, koji je iznjedrio sevdalinku autohtonu bosansku pjesmu kakve nema nigdje na dunjaluku, osim u Bosni i Hercegovini. Sevdalinka opisuje veinu segmenata naeg bitisanja, vrlo esto potenije od pisanih dokumenata. Sevdah nije samo rije, to je imaginarni ambijent ljepote, u ijem nepreglednom prostranstvu due koje osjeaju, pronalaze zrna radosti i formirajui mozaik ine sebi ivotom lijepim. U sevdalinkama su nai prvi drhtaji uzneseni ulima, prvi dodiri i prva sabjeranja u mraku kad je ovjek sam sebi dovoljan, jer nije sam, u sevdahu je. Sevdalinka je naa pjesma o nama. Jedna od tih pjesama o nama je i sevdalinka Zapjevala sojka ptica. Izvedba ove pjesme je nezaobilazna na svim znaajnijim sijelima na kojima se izvodi sevdalinka. uo sam je jo u djetinjstvu, ali je do skora nisam razumio. Sve donedavno, kada mi je drag prijatelj, sarajevski pjesnik Salem Bajramovi ispriao genezu ove sevdalinke. Radi se o socijalnoj sevdalinci. Kada je 1878. godine zavrena okupacija BiH, austrougarske vlasti uviaju da su bosanske tekstilne rukotvorine izuzetno atraktivne i da je mogu njihov plasman na evropsko trite. Ubrzo je iz Bea u Sarajevo doao izvjesni Filip Hesen, koji je na Bistriku 1882. godine gradi dvoetanu zgradu u kojoj e biti smjetena ilimara, ime prostor dananjeg Trga Austrije postaje prva sarajevska industrijska zona. U Hesenovoj tvornici ilimi su tkani na tkalakim stanovima, a postojao je i pogon za izradu perzijiskih ilima koje su runo izraivali radnici, tzv. vorai, te radionica goblena i beza. Proizvodnja je naglo rasla pa je 1892. tadanji gradonaelnik Sarajeva Mustaj-beg Fadilpai predloio Zemaljskoj vladi da otkupi i proiri objekat. Vlada je posluala Fadilpaia i otkupila ilimaru, a objekat je proiren dodavanjem jednog sprata, ime je nastao i tunel koji danas omoguava Konak, mjesto nastanka sevdalinke Zapjevala sojka ptica prolazak iza lea Konaka, prema pivari. Bosanski su ilimi postali apsolutni hit u Evropi tog vremena, a osnivanje ilimare predstavljalo je zaetak tekstilne industrije u Sarajevu. Meutim, grupa sarajevskih ena, radnica ilimare, bila je zbog trajka zatvorena u rezidenciji Konak na Bistriku. Bilo je to znai u doba autrougarske vladavine nad Bosnom, na samom poetku 20. stoljea, a sarajevska djevojka Fata je bila predvodnica ovog trajka. U taj vakat Evropu je zapljusnuo veliki talas masovnih trajkova radnika. Radnici su trajkovima pokuavali se izboriti za svoja prava, prvenstveno za poveanje nadnica i za krae radno vrijeme, ispriao mi je Salem. Dodao je i sljedee: Analizom stihova utvrujemo, uistinu o emu to na jedan jako neobian i pomalo misteriozan nain govori ova sevdalinka. Stih zapjevala sojka ptica misli zora je kazuje nam kako djevojka, ako je konano radnicima svanulo u Evropi, da je i u Bosni pravo vrijeme da se na sav glas trae svoja radnika prava. Ali, neshvatajui da je Bosna zemlja pod okupacijom jedne tadanje evropske sile i da e jo mnogo vode protei da ovdanji insan doe u situaciju da na bilo koji nain bude ravnopravno tretiran kao ljudi u evropskim zemljama. U sljedeim stihovima, narodni pjesnik nam kae: Ustaj Fato, ustaj zlato spremaj darove, ja sam mlada i sirota nemam darova. Djevojka ovdje odgovara da u Bosni jo nije sazrela situacija za takvu borbu, da u Bosni jo kasni borba za radnika prava. A, onda joj se postavlja pitanje: Kad si mlada i sirota to se udaje. to bi u objanjenju glasilo: Kad nisi spremna na borbu, kad u Bosni nije vrijeme za takve radnike pokrete, zato uopte trajkuje, zato neoprezno srlja, bie kanjena za to. U zadnjem stihu koji glasi udala me stara majka, nisam ni znala dobijamo apsolutni odgovor na predhodno pitanje. Naime, djevojka ovdje pod pojmom stara majka misli na Evropu, objanjavajui da je nju Evropa prevarila i izdala, tako to je navukla na to da i ona ovdje u Bosni, koja je geografski dio Evrope, obustavom rada trai svoja radnika prava. Pjesmu je zapisao jedan uitelj, koji je u isto vrijeme bio uhapen nekim drugim povodom i noima sluao pjesmu djevojaka u Konaku. Uitelj je pjesmu zapisao i poslao Beharu, asopisu za pouku i zabavu namijenjenom muslimanskoj porodici, kojeg su Safvet-beg Baagi, Edhem Mulabdi, Adem-aga Mei i Osman Nuri Hadi pokrenuli 1900. godine, gdje je prvobitno objavljena. Sevdalinka Zapjevala sojka ptica je snimljena na desetine nosaa zvuka i na desetine arhivskih radio snimaka irom bive Jugoslavije. Kao i u mnogim ranijim sluajevima i ova stara sarajevska sevdalinka je esto prisvajana i zloupotrebljavanja, tako da se nedavno nala i na CD-u pod nazivom Najlepe pesme stare Srbije, koji je objavila Produkcija RTV Srbije. q Avdo HUSEINOVI

36

PREPORODOV JOURNAL 144

kultura

MIRAZ ANTIRATNA IZLOBA SARAJEVSKIH I EX-JUGOSLAVENSKIH UMJETNICA U ZAGREBU

Umjetnou protiv mrnje


Miraz, turska rije uzeta iz arapskog jezika, narodski: dota ili prija, oznaava ne samo pokretnu i nepokretnu imovinu koju ena od roditeljske kue donosi u brak. Upotrijebljena kao litentia poetica simboliki miraz moe znaiti i osobno enino nasljee poneseno iz obitelji i oblikovano kroz proivljeno ivotno iskustvo, a i kao vlastiti odabir ljudskih, drutvenih, povijesnih vrijednosti. Izloba Miraz, koja je sveano otvorena 16. listopada 2012. (i potrajala do 27. listopada) u prostoru Galerije Nova u zagrebakoj Teslinoj ulici, dio je projekta ensko naslijee doprinos ravnopravnosti u kulturi. Nositelj projekta je Centar za enske studije iz Zagreba, a partnerske organizacije ene u crnom iz Beograda, Srpski kulturni centar Danilo Ki iz Ljubljane, Casa Internazionale delle donne iz Trsta i Centar za savremenu umjetnost iz Sarajeva. Uz zagrebake, ljubljanske i beogradske vizualne umjetnice, u izboru kustosice Dunje Blaevi, svije radove su izloile i renomirane Sarajke: Alma Suljevi, Danica Daki, Gordana Aneli Gali, Maja Bajevi i ejla Kameri. Alma Suljevi u svojim video-uracima pokazuje ranije, u svijetu ve afirmirane radove. Likovna pedagoginja na Likovnoj akademiji u Sarajevu, prof. Suljevi ulazi u jo nedeminirani teren u BiH, u svome Sarajevu. I time podsjea civilno stanovnitvo na rizik koji i nadalje prijeti njihovu ivotu. Ratno iskustvo nije vie samo sjeanje na posljedice jer rat i nadalje traje i to u svim sferama ivota. Upozorenje je to na nunost trajnog otpora nasilju rata. Alma ne predaje svoju ulicu, svoje susjedstvo minama jer bi time ljudima koju su njenu BiH prekrili minama predala njihovoj mrnji. Ovdje je izloen rad napravljen jo 1998. godine, a koji se zove Elektra, ree nam Alma Suljevi. Mjesto je to na kojemu se u Sarajevu, uz oficijelnu UNPROFOR-ovu razmjenu ljudi, obavljala i druga razmjena zarobljenika, na mostiu koji je neto povie toga mjesta, a dijeli naselja Grbavica 1 i 2 i Hrasno, nie od eljinog stadiona. Simbolian je to prostor i po tome jer je u blizini sarajevskog Trga heroja bila i ta UNPROFOR-ova, a eto i ova ilegalna razmjena pored hotela Bristol. Bio je to most privatne razmjene ljudi! Malen, uzak Slian koncept ima i ejla Kameri, koja je (u odsustvu zbog svjetske izlobe) izloila provokativan, vlastiti akt u stilu velikog reklamnog plakata, naslovivi ga poput Van Gogha krajem 19. stoljea Sorrow (Samoa). I potpisala provokativnim Micheletovim romantiarskim pitanjem: Kako je mogue da na svijetu postoji ena koja je sama naputena? ejla Kramari stavljanjem same sebe u poziciju kopije portreta Van Goghove ljubavnice pogrbljene, u unju, glave sputene na koljena i prekrienih ruku tematizira i propituje formalnim inovacijama obiaje i navike kroz koje subjekt/ena promatra samu sebe. I pitanje uz portret sada ima, u naem vremenu, potpuno drugaiji odjek! Na zagrebakoj izlobi Miraz svoj provokativni rad izloila je i mlada beogradska umjetnica Milica Tomi. Za nju nam rekoe da je u ranijim projektima bila posebno angairana u Potoarima. Svoju je vizualnu poruku Milica Tomi potpisala Oskar Daviovim citatom iz poeme posveene Svetozaru Markoviu: Jednog dana umesto noi, bljesnue rafal iz mitraljeza kad druka svetlost ne moe doi! A svoju je umjetniku subverziju provela tako to se posred beogradskih Terazija proetala s kalanjikom na ramenu i vrei-

Detalj s izlobe Miraz (U supermarket kad se stie, kosa na glavi od cena se die) com s namirnicama na kojoj je pisalo maxi! Veterani danas u Srbiji negiraju da su bili u ratu! Evidentiranih veterana je 800.000. To su razliite grupe, jer nisu svi djelovali po potrebi drave. Zna se da su neki ljudi i otili iz zemlje da ne bi bili mobilizirani, rekla nam je u kratkom razgovoru Milica Tomi. Problem je to ti veterani nisu dio javnog govora, sakriveni su. O njima se ne govori, drava ne otvara to pitanje. Ponijela sam taj kalanjikov, iako bez elje da ga upotrijebim, na ramenu. To je prijetei objekt i predmet koji sam mogla upotrijebiti. Nitko nije reagirao. Nosila sam i vreicu koja je takoer svojevrsni protest protiv tajkunizacije Srbije i vlasnika velikog dijela kapitala Mikovia, budui da njegove zaposlenice rade po 28 dana u mjesecu i po 12 sati dnevno. Odjevene su u neke plastificirane reklamne majice, a plaa im je nekih 180 maraka mjeseno. (Oko 700 kuna!) Posvetila sam njima taj svoj projekt. Zanimljivo mi je bilo, pria Milica Tomi, i to da je tisak reagirao razliito na moju umjetniku provokaciju. Beogradska Politika je objavila moju sliku u crnoj kronici s krugom oko oruja s pitanjem: Ima li mlada umjetnica dozvolu za noenje oruja?. Zagrebaki je, pak, Jutarnji list moj projekt smjestio ipak u kulturu, naglasivi da je slian rad imao i jedan ovdanji umjetnik. Zapravo je moj projekt, koji je potrajao dva mjeseca, analizirao medije. U Beogradu sam njime oznaavala i mjesta antifaistike borbe, dakle Drugog svjetskog rata. Fotografija izloena na izlobi Miraz je snimljena u Kopenhagenu i ona je moj nematerijalni antiratni spomenik! Simpatije posjetitelja izlobe Miraz nepodijeljeno je osvojila i umirovljenica Lenka Zelenovi, samohrana majka 25-godinje djevojke s posebnim potrebama, a koja djelujui kroz grupu kart izlae svoje aktualne vezene poruke-proteste na kuhinjskim krpama. Borim se tradicionalnim vezom protiv utnje!, ree nam. Protiv diskriminacije. Vezom protiv bezveza!. A na jednoj od njih pisalo je: Crkve, damije se grade. Za bolnice, kole nema nade! Sa izlobe Miraz posjetitelji su mogli ponijeti plakate, kataloge i razglednice umjetnikih uradaka, te ugodu druenja s umjetnicama. q Edina SMAJLAGI

LISTOPAD 2012.

37

kultura

FILM HALIMIN PUT, DRAMA INSPIRIRANA ISTINITIM DOGAAJEM

Filmski sevdah
Film Halimin put hrvatskog redatelja Arsena Antona Ostojia, nakon premijere na ovogodinjem Pulskom filmskom festivalu, tijekom listopada 2012. stigao je u kina diljem Hrvatske i BiH. Sveana sarajevska premijera odrana je 17.10. u Cinema Cityju, a u Zagrebu 23.10. u Cinestaru. Snana drama inspirirana istinitim dogaajem, dirljiva pria o dvije ene koje dijele jedno majinstvo, izazvala je veliki interes i ovacije publike. Ratna tema i pria puna tekih emocija meu gledateljima je pokrenula lavinu suza. Slino je bilo i ljetos u Puli, gdje je film dobio Zlatnu arenu za sporednu ensku ulogu (Olga Pakalovi), a pulska publika dodijelila mu je rekordnu ocjenu od 4,86 i nagradu Zlatna vrata Pule. Nakon prikazivanja u Hrvatskoj i BiH, film e tijekom studenog sudjelovati na filmskim festivalima u Kairu, Cottbusu i Tallinu. Halimin put je film o ratu, ljubavi i majinstvu, tragina i inspirativna pria smjetena u malom selu u Bosanskoj krajini, u vremenskom periodu od 30-ak godina. Nakon rata u BiH dobroudna Bonjakinja/muslimanka Halima, ena blage i strpljive naravi, trai posmrtne ostatke mua i sina Mirze, koje su ubili pripadnici srpskih paravojnih postrojbi i pokopali u jednu od masovnih grobnica. Uz pomo DNK analize, Komisija za nestale osobe uspjela je identificirati ostatke njezina supruga, ali nikako ne mogu pronai sina Mirzu. A da bi pronala i sina, Halima mora otkriti veliku tajnu da Mirza nije njezin bioloki, ve potajno usvojeni sin. Naime, prije rata, 70-ih godina prolog stoljea, neakinja Safija je dobila dijete s mladiem srpske nacionalnosti iz susjednog sela, ali ga je zbog
Trei dugometrani film Arsena A. Ostojia, redatelja viestruko nagraivanih filmova Ta divna splitska no (2004.) i Niiji sin (2008.), inspiriran je nesretnom i traginom krajikom priom. Stvarni akteri su Zahida i Muharem Fazli, mjetani Muharem i rahmetli Zahida Fazli kozarakog Suhog Broda kod Prijedora, koji su punih 12 godina tragali za biolokom majkom posinka Emira (21), koji je 1992. godine zajedno s brojnim Bonjacima ubijen na Korianskim stijenama. Fea Isovi je prema ovoj prii napisao scenarij, ali je dodao i neke dramske situacije, koje su ga uinile atraktivnijim. O sudbini Zahide i Muharema Fazlia u nekoliko navrata je pisao i sarajevski Dnevni avaz, koji je indirektno bio posrednik u dijelu prie. Naime, prije etiri godine Emirova bioloka majka, koja je tada boravila u Zagrebu, nakon brojnih Zahidinih molbi i preklinjanja, konano je pristala dati svoju krv na DNK analizu radi identifikacije Emirovih posmrtnih ostataka. Naalost, veliko i toplo srce majke Zahide, heroine koju je posinak Emir, usvojen sa samo est mjeseci u Banja Luci, poznavao kao svoju jedinu i pravu majku, nije izdralo. Umrla je u svibnju 2011. godine. Suprug Muharem Fazli (82) ostao je sam da traga za Emirovim kostima. Teko mi je samom, pogotovo to znam da je moja Zahida umrla od tuge za Emirom. Stalno je plakala gubei polako nadu da e mu kosti biti pronaene i da e mu bar nian za ivota zagrliti. I ja polako gubim vjeru da e moje dijete nai vjeni mir, jer nema nijedne njegove kosti, rekao je Muharem. q

Olga Pakalovi, Alma Prica i Mijo Jurii oevog neprihvaanja morala potajno ostaviti Halimi. Ona stoga odbija dati krv za DNK analizu i shvaa da jedini nain kako bi napokon pronala sinovljeve posmrtne ostatke jeste da pronae njegovu bioloku majku. Davno odbjegla Safija, koju nitko nije vidio vie od 20 godina, sada ivi u drugom dijelu jo dublje podijeljene poratne BiH. Nedugo nakon to je pronae, dolazi do slijeda traginih zbivanja bez nadzora koji donose neoekivan rezultat. Kroz priu o ratu preplie se surova bosanska stvarnost o nacionalnim odnosima i surovim drutvenim pravilima koji u potpunosti mogu unititi ljudske ivote. Film je nastao u koprodukciji Hrvatske, Slovenije i BiH. Scenarist je Fea Isovi, direktor fotografije Slobodan Trnini, montaer Dubravko Slunjski, scenograf Ivo Hunjak, a autor glazbe Mate Matii. U filmu glume Alma Prica (glavna uloga Halime), koja je nakon devet godina ponovno stala pred kamere, Olga Pakalovi (u ulozi Safije), glumaka legenda Mustafa Nadarevi (Safijin otac), popularni glumako-brani par Miraj Grbi i Marija Omaljev Grbi, zatim Mijo Jurii, Armin Omerovi, Izudin Bajrovi, Minka Mufti, Miodrag Krivokapi, Slaven Knezovi, Daria Lorenci Flatz, Lena Politeo, Dejan Aimovi i drugi. Kao to je reeno, scenarij filma potpisuje Fea Isovi, autor humoristine hit-serije Lud, zbunjen, normalan. Pria o Halimi, bosanskoj izbjeglici koja traga za kostima svog posvojenog sina, nastala je sredinom prolog desetljea kao drugi Isoviev filmski scenarij. Spletom niza okolnosti nije doivio svoju realizaciju na velikom platnu sve dok se za njega nije zainteresirao Arsen Anton Ostoji, koji prigodom snimanja filma nita nije elio prepustiti sluaju. Naime, s ciljem izbjegavanja bilo kakvih improvizacija u svezi islamskih propisa i muslimanskih obiaja konzultirao je Aziza ef. Alilija, glavnog imama zagrebakog. Na dva mjesta u filmu uju se dijelovi ezana koje ui kurra hafiz Alili, denazu je klanjao zagrebaki imam Halid ef. Doli, nekoliko puta Euzu i Bismillu pravilno izgovara glumica Alma Prica u ulozi Halime... Film o Bosni i bosanskoj tragediji nije se snimao u BiH, ve u Hrvatskoj na Baniji i Pisarovini pokraj Zagreba, gdje su pronali idealnu lokaciju nalik krajikom krajoliku u koji je smjetena radnja. q Ismet ISAKOVI

38

PREPORODOV JOURNAL 144

kultura

NOVA KNJIGA U IZDANJU KDBH PREPOROD

U potrazi za identitetom
U izdanju KDBH Preporod tijekom listopada 2012. izala je knjiga Begovi su pali na tjeme Filipa Mursela Begovia, publiciste, knjievnog kritiara i novinara. Ova zbirka, kako stoji u podnaslovu, Murselovih filipika, izbor je pria, eseja i kolumni koje je Begovi tijekom est godina (2006.-2012.) objavljivao prije svega u Murselovom egistanu, stalnoj kolumi Preporodovog Journala, ali i drugim hrvatskim i bosanskohercegovakim novinama, asopisima i web portalima. U tih est godina rijetko koji od objavljenih Begovievih tekstova nije izazvao nemir i pomutnju unutar bonjake zajednice u Zagrebu i Hrvatskoj, pa i mnogo ire. esto satirine, kolumne su osiguravale itateljima dovoljno materijala za nagaanja oko toga tko se krije iza izmiljenih imena aktera prie, sve do slijedeeg broja kada bi nova kolumna potakla i nova nagaanja. Izabrani i sabrani u jednu knjigu, prie, eseji i kolumne predstavljaju udarac u pleksus svekolikom bonjakom miletu. Britka i otra kritika, cinian odmak, realno sagledavanje zajednice i svog licemjerja sustava i protagonista drutvenog, institucionalnog i politikog ivota Bonjaka i muslimana predmet su Begovievih spisateljskih nonih mora. Volim vas Bonjaci, ali idete mi na digericu, reenica je koja razotkriva stanje duha koje je upravljalo Begovievom rukom. Dok istovremeno jedan ugledni bonjaki intelektualac tvrdi da Bonjacima u ovome trenutku ne treba samokritika, nego samorazumijevanje to proizlazi iz njegovog bogatog iskustva promatranja svijeta i Bonjaka, Begovi nam bez pardona gura zrcalo pod nos i zahtjeva da se suoimo sa sobom kao narod, kao zajednica. On promatra, propituje, trai odgovore i pomnim odabirom zapleta pria u sve uvlai itatelja do trenutka kada nema vie uzmaka i mora se suoiti sa specifinim mentalitetom i predrasudama. Pa ipak, Begovi ne pametuje i ne dijeli lekcije, on iskreno priznaje svoje slabosti i propuste, nedosljednosti u bivanju Bonjakom ili muslimanom, a svatko tko se ikada naao u manjinskoj poziciji vrlo se lako moe identificirati s njim. Stid kada preuti svoje porijeklo gotovo je opipljiv. Begovi je insider, dio ummeta, natopljen islamom, ali s otrim kritikim stavom prema svakoj vrsti profanizacije i komercijalizacije islama. Dok propituje stvarnost, islam je tit koji ga uvijek vraa na pravi put. Pa tako, razotkrivajui izglobljavanje ilahije iz njenog prirodnog okruenja nasilnom komercijalizacijom iskreno zgroen uzvikuje: to radimo, bolan? Ali pored otrih tonova kada su u pitanju razliita hijerarhijska i institucionalna tijela Bonjaka i muslimana, Begovi su pali na tjeme je i svojevrsna povijest odrastanja, traganja za identitetom ne samo onim moda oitijim, vjerskim i nacionalnim, nego i onim osobnijim, oblikovanjem sebe kao sina, mua, oca. Od odabira one posebne ule iz bonjakog ulistana, preko lirinih trenutaka posveenih hvali odabranice, moja je ena polumjesec meu zvijezdama ili istog mujakog ponosa zbog roenja sina, Begovi naoigled dodaje godove svome identitetu. Kako kae Amin Maalouf: Identitet se ne dobiva jednom zauvijek, identitet se stvara i mijenja itav ivot. Mnogi od ovih eseja i pria izrazito su zrela ostvarenja koja pozivaju na dublju razradu i nose u sebi zametak budueg Begovievog romana. Njegovom spisateljskom porivu tijesno je u zadanim okvirima eseja ili prie. No, do prvog romana pogledajmo se u Begovievo zrcalo nazvano Begovi su pali na tjeme. q Sena KULENOVI

Filip Mursel Begovi pojavio se kao buntovnik s razlozima koji razdrmavaju ubualost, utogljenost i neinventivnost na javnoj sceni pisane rijei. Donosei svjeinu modernosti i beskompromisnosti argumenta, a uporedo i kao temeljit uvar tradicije, on unosi pometnju kojom bi se uvodio neophodno potrebni red u opoj neurednosti. (Isnam Talji) Daleko najvrednije obiljeje predmetnog teksta je jezik kojim je napisan. Autorov izrazit spisateljski nerv oituje se na svakoj strani. Neke reenice su upravo bravurozne. () Njegovo britko pero ne pree da oine nikoga, makar se radilo o linostima iz samog vrha bonjake upravljake hijerarhije. (Midhat Rianovi) Tekstovi ovako sakupljeni u zbirku listina, u knjigu, zorno ilustriraju nae slabosti i nau glupost, pa ih je preporuljivo proitati u dahu, vlastite mentalne higijene radi. (Faris Nani) Mislim da se hronolokim praenjem Begovievog pisanja o Bosni i Hercegovini sasvim jasno moe uoiti sazrijevanje njegovog linog uvjerenja da je prava graanska drava najbolje rjeenje za sloenu bosansku situaciju. Jedno je kada se taj stav iskazuje sa pozicija sekularnog europskog liberalizma, a neto sasvim drugo, novo i nesvakidanje, kada se isti stav iskazuje sa pozicija islamskog promiljanja i jake bonjake svijesti. (Elizer Papo) q

Filip Mursel Begovi (Zagreb, 1979.) studirao je kroatistiku i junu slavistiku na Filozofskom fakultetu u zagrebu. Izvrni je urednik asopisa za kulturu i drutvena pitanja Behar. Radio je kao glavni urednik godinjaka Bonjaka pismohrana, zamjenik glavnog urednika mjesenika Preporodov Journal i voditelj Dramskog studija Orient Espresso u Zagrebu. Publicistiku, knjievne kritike, eseje i prie objavljuje u hrvatskim i bosanskohercegovakim novinama, asopisima i web portalima. Komentator i bloger je web portala Al Jazeera Balkans u Sarajevu. Do sada je objavio izbor iz mlade bonjake poezije pod naslovom Kad zora razrjeuje strah (Zagreb, 2010.). q

LISTOPAD 2012.

39

prie iz bosne

NARODNI HEROJI IZ BiH: NESIB MALKI SUMNJIVE OKOLNOSTI POGIBIJE NA CRNORIJEKOJ VISORAVNI

Vojnik od glave do pete


ivinice su bile jedna od prvih opina u Bosni i Hercegovini iji su graani krajem 1991. godine masovnim protestima iskazali otvoreno nezadovoljstvo prema Jugoslovenskoj narodnoj armiji, zbog njihovog odnosa prema graanima i blagonaklonosti politici Karadieve Srpske demokratske stranke. Tokom jednog protesta verbalno su napali pripadnike JNA uzvikujui: Nije ovo Srbija! Prilikom pomjeranja snaga JNA poetkom 1991. godine, Nesib Malki sa svojim privatnim autom naputa kolonu vozila Jugoslovenske armije i stavlja se na raspolaganje opinskom tabu Teritorijalne odbrane Kladanj.

Organizator odbrane ivinica


Rasporeen je na dunost komandira ete Teritorijane odbrane (TO) ivinice, a ubrzo postaje i naelnik Opinskog taba TO ivinice. Dolazak Nesiba Malkia znaio je veliko moralno ohrabrenje za nenaoruane pripadnike malobrojnih patriotskih snaga koje su se spremale da, bez obzira na sve, prue odluan otpor okupaciji Bosne i Hercegovine. Nesib Malki roen je u Dubravama Gornjim kod ivinica, 5. jula 1961. godine. Kao pitomac 25. klase upisuje Srednju vojnu kolu u sarajevskoj kasarni Maral Tito. Zavrio je viu vojnu kolu odsjek RV PVO (Ratno vazduhoplovstvo i protivvazduna odbrana), a nakon toga i specijalistiku obuku u Zadru. JNA je napustio u inu kapetana. Obavljao je dunost komandira ete, naelnika Opinskog taba TO ivinice i komandanta 210. viteke brigade Armije RBiH. Bio na svim bojitima u zoni i na mnogim van zone 2. korpusa Armije RBiH. ivinice su bile idealno mjesto za odgovornog i sposobnog oficira kakav je bio Nesib Malki. Prve ozbiljnije obrise dobre organizacije, po kojoj e ivinike snage kasnije postati prepoznatljive u cijeloj dravi, dao je Nesib Malki. Uspostavio je prvu pravu organizaciju sistema veze na podruju OTO ivinice. Organizirao je, u formacijskom smislu, i prvu pravu etu koja je izala na brdo Gradina iznad ivinica. Jednostavno, ve na samom poetku svojim angamanom i djelima pokazao se kao pravi ovjek koji treba stati na elo patriotskih snaga. Odlunost stanovnitva ivinica za odbranu cjelovite Bosne i Hercegovine najbolje pokazuje podatak da su u ivinicama ve 2. aprila 1992. godine formirane dobrovoljake jedinice koje su trebale pomoi malobrojnim braniteljima Bijeljine, koje su prethodni dan napale paravojne snage SDS-a i snage Srpske dobrovoljake garde predvoene ratnim zloincem eljkom Ranjatoviem Arkanom. Naalost, ta jedinica nije uestvovala u odbrani Bijeljine, jer tada tab TO nije imao dovoljno naoruanja. Ipak, ve 9. aprila 1992. godine, dan nakon to su tenkovske jedinice JNA i Arkanova Srpska dobrovoljaka garda zauzele Zvornik, 72 pripadnika TO BiH iz ivinica pridruili su se hrabrim braniteljima Kula-grada iznad Zvornika. Opinski tab TO ivinice bio je prvi tab Teritorijalne odbrane u zemlji koji je izvrio mobilizaciju vojno sposobnog stanovnitva. Od samog poetka, kao naelnik Opinskog taba TO ivinice, Nesib Malki je insistirao na ukrupnjavanju jedinica. Imao je jasnu viziju organizacione strukture koja je bila neophodna za uspjeno suprotstavljanje neprijatelju. Ukrupnjavanjem postojeih jedinica formirana je 210. brigada Armije RBiH. Malki je izrazio elju da komanduje tom brigadom. Zahvaljujui Malkievim organizacionim sposobnostima, daljom transformacijom Opinskog taba TO

Nesib Malki (1961. - 1993.) ivinice formirana je Komanda operativne grupe, ranga divizije sa est brigada. Na elu ovih formacija bio je Nesib Malki. Odbranom Tuzle, Kalesije, Kladnja, Banovia, Lukavca, Graanice, Srebrenika, Gradaca i ivinica uvezana je relativno prostrana slobodna teritorija u ovom dijelu zemlje. Ipak, 210. brigada Armije RBiH, koju je ustrojio Nesib Malki, tokom rata nikada nije mirovala. Jedan ili dva bataljona ove brigade uvijek su bili na zadatku, tamo gdje je bilo najpotrebnije. Ponajmanje su branili dravu na svojoj opini: 75% zadataka ivinikih boraca bilo je na prostoru drugih opina. Bili su na svim ratitima u zoni i izvan zone 2. korpusa: od Brkog, Teoaka, Olova, Kalesije, Sapne, Majevice do Vozue, Ozrena i Bosanske krajine.

Vare 1993. suradnja etnika i HVO-a


U tom ratnom periodu nije bilo struje. Nesib je dugo nou radio, neprestano je bio posveen planiranju vojnih djelovanja. I njegova dvojica brae bili su u njegovoj brigadi. Nisu imali nikakvih povlastica. ak ih je i preskakao, kad bi dijelio cigare i slino, da ne bi drugi borci zamjerili. Analizu djelovanja brigade vrio je sa svim borcima i komandantima. Od pripreme zadatka do zavretka. Nikada nijednom borcu nije uskratio odgovor. Sa svojim vojnicima priao je s potpunim potivanjem i uvaavanjem. S ciljem zatite ivota svojih vojnika uvijek je vrio temeljite pripreme i izvianja ratita. Kad je akcija, traio je maksimalnu opreznost kako bi se sauvalo to vie ivota naih vojnika. Nijedan borac njegove brigade nije doao tamo gdje ve nije bio njihov komandant.

40

PREPORODOV JOURNAL 144

prie iz bosne
Izvianje terena vrio je s komandantima bataljona. Nakon toga bi komandanti bataljona na terenu vrili pripremu s komandirima eta da se za svakog vojnika odredi mjesto i da svaki vojnik zna svoj zadatak prije poetka akcije. Kad bi neko pao u neku malodunost, on je bio taj koji je rekao: Hej, polahko, napravit emo mi neto to e vrijediti, to nee biti lahko pregaziti! Deset dana prije pogibije Nesiba Malkia, Komanda brigade izviala je teoansko ratite. Plan neprijatelja krajem 1993. godine bio je da se preko Olova, dolinom rijeke Krivaje, spoji s neprijateljskim snagama u Vozuoj i na Ozrenu, te da u potpunosti odsijeku tuzlansku regiju koja je ve tada bila najvea slobodna teritorija u Bosni i Hercegovini od ostatka slobodne teritorije u Srednjoj Bosni. Ipak, stalni problem za pripadnike 2. korpusa bila je nemogunost dopreme materijalno-tehnikih sredstava, hrane, goriva i lijekova. Plan neprijatelja je bio da potpuno odsijeku tuzlanski region. Grad Vare bio je slavina od koje je zavisio ivot na podruju Tuzle. Svi humanitarni konvoji prolazili su kroz ovaj grad pod kontrolom HVO-a. Doprema hrane, lijekova i materijalno-tehnikih sredstava ovisila je iskljuivo o odluci lokalnih vojnih vlasti u tom gradu. Kad hoe puste konvoj, kad nee, zatvore i stvore stanje na podruju tuzlanske regije koje je bilo na granici izdrljivosti. Snage 2. korpusa odluile su osujetiti taj plan napadom na grad Vare koji je tada imao izuzetan strateko-taktiki znaaj. Nismo imali hrane, nismo imali municije, dok se druga strana rasipala. Ja sam radio tada obavjetajne poslove i imao sam podatke da etniki komandanti i neki HVO oficiri sjede po Vareu po kafiima, zajedno piju i drue se. Oni nisu izmeu sebe imali neprijateljskih djelovanja, pria oficir Enes Gurda. Nakon to se proslavio izvrenjem prljavih zadataka u cilju izazivanja neprijateljstva izmeu snaga HVO-a i Armije RBiH i nakon to je sa svojim kriminogenim vojnicima zaveo strahovladu u Vareu hapsei i pripadnike HVO-a, 23. oktobra 1993. godine jedinice HVO-a pod komandom Ivice Rajia, kriminalca i ratnog zloinca osuenog u Haagu, poinile su masakr nad bonjakim stanovnitvom u Stupnom Dolu. Nakon toga, 210. viteka brigada Armije RBiH od pretpostavljene komande dobila je zadatak oslobaanja Varea. prema Vareu bio je prilino vlaan. U rejonu Crnorijeke visoravni odluili su da se iskrcaju iz vozila i nastave umskim putem pjeke. Spontano se oformila grupa oko komandanta brigade. Prema sjeanju njegovih oficira Malki je bio veoma zabrinut situacijom u Stupnom Dolu. Kada su doli u neposrednu blizinu brda s kojeg se mogao vidjeti Stupni Do u plamenu, eksplodirala je prva granata. Pala je nekih 100 metara dalje. Pukovnik Sead Paravli rekao je da se prije korekture vatre popnu na oblinje brdo odakle su trebali vriti izvianje Stupnog Dola. Potrali smo prema umi u zaklon i tada se uo rotirajui zvuk druge granate, kae Husein Jusi, nosilac ratnog priznanja Zlatni ljiljan. Bilo je oko 16 sati i 40 minuta. Granata je pala tano na mjesto kuda su se kretali komandant Nesib Malki i njegovi oficiri. Pet oficira je teko ranjeno, a komandant brigade Nesib Malki bio je na mjestu mrtav. S njim su poginuli i naelnik taba brigade Fikret Andeli, Sead Paravli, Nevres ii i Nermin Forakovi, koji je poslije podlegao od zadobijenih rana. Heroj Nesib Malki poginuo je u rejonu sela Crna Rijeka nedaleko od Olova. Tokom ratnih godina deavale su se mnoge, nikada razjanjene sumnjive situacije u kojoj su konce rata vodile mrane sile najee povezane profiterskim i ratnohukakim porivima. Malkievi saborci, koji su 25. oktobra 1993. godine bili svjedoci pogibije komandnog kadra 210. brigade, ne kriju sumnju da je do ovog traginog dogaaja dolo pukom sluajnou. Iako utvrivanje istine preputaju historiji, vjeruju da nekome nije odgovaralo da se izvri zauzimanje Varea. Granate su doletjele s poloaja vojske Republike Srpske s prostora Bijambara. Optika vidljivost nije postojala. Nakon to je druga granata pogodila pripadnike Komande 210. brigade, nije se vie ula nijedna eksplozija. Imam pravo da sumnjam da u tome ima elemenata izdaje. Historija e pokazati, kae Enes Gurda.

Nepravda prema porodici narodnog heroja


Malki je bio nosilac ratnog priznanja Zlatni ljiljan od 1993. Posthumno je odlikovan Ordenom heroja oslobodilakog rata 1994. godine. Dananja kasarna u ivinicama nosi njegovo ime. Brigada kojom je komandovao, nakon njegove pogibije dobila je poasni naziv 210. Viteka brigada Nesib Malki. Iako je u rat uao sa inom kapetana, Malki je bio rijedak primjer vojnog profesionalca, vojnika od glave do pete, koji se nametnuo svojom strunou i primjernim ponaanjem. Njegova brigada je bila ogledalo svog komandanta. Bila je jedna od najbolje ustrojenih formacija na prostoru Bosne i Hercegovine, sastavljena od patriota koji su se prije svega izdvajali svojim vojnim vjetinama i profesionalizmom. Da nije bilo ovakvih sinova majke Bosne koji su bili spremni, bez ikakvog pogovora, dobrovoljno od prvog dana stupiti u redove Armije BiH i ponosno je braniti na svakom dijelu teritorije BiH, gdje je to bilo potrebno ne bih je ni uspjeli odbraniti. Nema ni jedne teritorije niti jednog korpusa u sastavu Armije BiH da nae jedinice na elu sa 210. Vitekom brigadom nisu tamo ile. O tome treba da znaju naa djeca, da znaju kakvi su heroji bili u ivinicama i koliki je doprinos odbrani BiH naih saboraca ovdje, kae Hasan Muratovi, naelnik opine ivinice. Naalost, porodica heroja Nesiba Malkia doivjela je nezapamenu nepravdu od Armije pod ijom je zastavom hrabro poginuo. Mom bratu je 2. korpus Armije RBiH dodijelio stan. Nakon njegove pogibije u stanu su ivjeli nai roditelji. Meutim, dvije godine kasnije nai roditelji su iz tog stana deloirani. Tom prilikom su i pretueni. Pokrenuli smo tubu, ali je sve to propalo. To je bruka i sramota, kako se tuzlanske vlasti odnose prema jednom takvom heroju, kae Fadil, brat rahmetli Nesiba Malkia. q Avdo HUSEINOVI

Pogibija komandnog kadra 201. brigade


Komandant Nesib Malki, kao i uvijek do tada, krajnje ozbiljno je prihvatio ovaj zadatak zapoevi pripremna izvianja. Lino je 24. oktobra 1993. godine provjerio situaciju u Stupnom Dolu i odluio da sa svojim planovima napada upozna komandante svojih bataljona. Dan kasnije, 25. oktobra 1993. sve je krenulo naopako ve od jutarnjih sati. U Komandi nije bilo dovoljno goriva, i umjesto u 10 sati ujutro komanda je tek kasno poslijepodne u sumrak dola na lokaciju odakle su trebali vriti izvianje. S obzirom da je bio oktobar, dio puta kojim je komandant Malki s komandantima svojih bataljona trebao doi do linija

Mjesto pogibije Nesiba Malkia i komandnog kadra 201. brigade

LISTOPAD 2012.

41

ivjeti islam

ISLAMSKE TEME: POSLANIK ISLAMA MUHAMMED, A.S. (VII)

Naini objave poslanstva (II)


(...) Sutinske razlike meu poslanicima nema. Muslimani su ih duni sve voljeti i potivati i uvijek na njih donositi rijei mira i blagoslova.1 Oni koji tako ne rade su nevjernici. Oni koji u Allaha i poslanike Njegove ne vjeruju i ele da izmeu Allaha i poslanika Njegovih u vjerovanju naprave razliku, i govore: U neke vjerujemo, a u neke ne vjerujemo, i ele da izmeu toga nekakav stav zauzmu oni su zbilja pravi nevjernici; a Mi smo nevjernicima pripremili sramnu patnju. A oni koji u Allaha i poslanike Njegove vjeruju i nijednog od njih ne izdvajaju On e ih, sigurno, nagraditi. A Allah prata i samilostan je. (An-Nisa, 150-152) U islamskoj se literaturi u opisima Allahovih poslanika navodi nekoliko karakternih osobine koje su ih krasile i radi kojih su im mnogi ljudi bezrezervno (po)vjerovali i zajedno sa njima promicali islamske vrijednosti. Mi emo ih ovdje spomenuti u najkraim crtama. Sve su poslanike krasile sljedee osobine. Fetanet, u znaenju otroumnosti i visoke inteligencije. Podrazumijeva se da su najbolji meu ljudima, koji su ikada hodili zemljom, morali imati visok koeficijent inteligencije, ako bi to dananjim rjenikom opisivali, da su imali jako razvijene umne i spoznajne mogunosti. No, oni se uvelike razlikuju od pojedinaca-genijalaca. Njihovo razmiljanje se nije svodilo na usku i samo jednu granu ljudske spoznaje (dananji genijalci su strunjaci u jednoj grani znanosti, eventualno u dvije, dok o drugima malo znaju ili ih uope ne poznaju). Boji poslanici, pored toga to posjeduju snagu razumijevanja, razmiljanja i umnih prorauna, bili su potpomognuti snagom Boje Objave, snagom veze sa Izvorom svega postojeeg. Genijalci ne posjeduju ovu snagu i upravo zbog toga se ne mogu usporeivati s poslanicima. Na kraju krajeva, nijedan genijalac nije imun od pogreaka i zablude krivoga puta. Sidk, u znaenju istinoljubivosti i Ihlas u znaenju iskrenosti, zasigurno su najvanija vrline poslanika, presudna za njihovu misiju. Poslanici su bili krajnje iskreni i odani, kako u svojoj misiji tako i prema svim ljudima. Uvijek su istinu govorili, pa i u ali ili u ljutnji, kako je to Muhammed, a.s., znao kazati, a poslanici se nikada nisu ljutili radi sebe, svoje sujete i svoga ega, nego radi krenja Allahovih Zakona.2 Iskrenost, kao i ostala njihove vrline, proizlazila je iz vrste vjere u Jednoga Allaha, d.., Koji u Kuranu za svoje poslanike naglaava da ih je krasila krajnja iskrenost. U kuranskom poglavlju Merjem/Marija, Allah, d.. navodi nekoliko poslanika i spominje njihovu odliku iskrenosti: Spomeni, u Knjizi, Ibrahima! On je bio istinoljubiv, vjerovjesnik. (Merjem, 41) I spomeni u Knjizi Musaa! On je bio iskren i bio je poslanik, vjerovjesnik. (Merjem, 51) I spomeni u Knjizi Idrisa! On je bio istinoljubiv i vjerovjesnik. (Merjem, 56) To su ti vjerovjesnici koje je Allah milou Svojom obasuo, potomci Ademovi i onih koje smo sa Nuhom nosili, i potomci Ibrahimovi i Israilovi, i onih koje smo uputili i odabrali. Kad bi im se ajeti Milostivog itali, oni bi licem na tle padali i plakali. (Merjem, 58) I mnogi drugi ajeti koji naglaavaju izvanredne moralne osobine Allahovih odabranika, ali uvijek naglaavajui da su bili i ostali u svojoj sri samo ljudi poput svih ostalih ljudi.

Ljudi koji su jako osjetljivi na bilo kakvu zlouporabu, poslanikovu neiskrenost bi zasigurno otkrili i napustili bi ga. Muhammed, a.s., je svojom iskrenou znao privui u islam i najvee neprijatelje islama, ak one koji su ga pokuali osobno ubiti, dok se nisu upoznali na pravi nain sa njegovim uenjem, a onda su bezuvjetno postali najgorljiviji njegovi sljedbenici. On je svojom iskrenou, blagou i otvorenou ljude uspio uvjeriti da njegova misija nije interesna, da njega uope ne zanima vlast u mjeri koja zanima obine ljude niti mu je bitno porijeklo, stale, rasa ili spol osobe kojoj se obraao. Za poslanika je vlast samo sredstvo da zaivi i u praksi se sprovede Allahov Zakon. Za poslanika je vlast predstavljala sredstvo za savreni poredak, red i moralnu disciplinu. A toga ne moe biti bez bogobojaznosti i ljubavi prema svakome ovjeku. Adalet, u znaenju pravednosti. Uvijek su pravedni bili, posebno prema svojim najbliim. tovie, uvijek su drugima davali prednost, kada su u pitanju ovozemaljska dobra. Poznati su primjeri iz ivota Muhammeda, a.s., kada svojoj najblioj obitelji, svojoj keri Fatimi i njenom muu Aliju, nije dopusti da se okoriste iz dravne blagajne, iako su na to imali pravo, bojei se da e ljudi krivo protumaiti, odnosno nije dao povoda da ljudi, slabije vjere, to krivo i zlonamjerno komentiraju i pogreno shvate.3 Ridalet, u znaenju mukosti. Svi su poslanici bili mukarci. Allah u Kuranu spominje i odabrane ene, poput Isaove majke Merjeme ili faraonove ene Asije, no one nisu bile poslanici. Teblig, u znaenju potpunog i vjernog dostavljanja Allahovih poslanica. Objavu, neovisno o svim ivotnim opasnostima, pa ak i pod prijetnjama smru, poslanici su vjerno dostavili drugim ljudima. Nisu kalkulirali, a kamoli ita sakrili.4 Ismet, u znaenju nepogreivosti. Kada je u pitanju vjera i njeni postulati odnosno moral, poslanici su bili nepogreivi. Njih je odgajao njihov Gospodar. Kada su u pitanju svakodnevne procjene i prosudbe, poslanici su mogli pogrijeiti. No, u svakom sluaju, njihovi grijesi nisu bili planirani niti namjerni.5 Poslanici ne podlijeu prohtjevima due u mjeri da izgube razum, ne zapadaju u grijeh, niti u svojim poslovima ine greke poput ostalih ljudi. Njihovo

42

PREPORODOV JOURNAL 144

ivjeti islam
udaljavanje od grijeha i greaka koje obini ljudi ine svakodnevno, ini ih osobama od najveeg povjerenja. Njihovo udaljavanje od grijeha proizlazi iz vrstine imana (vjere). Oni su bili potpuno slobodni kao i drugi ljudi. Ali su bili svjesni opasnosti pribliavanja grijehu. Za njih je grijeh bio poput otrova koji bi ubio svaku osobu koja ga kua zato mu se nisu ni pribliavali. Emanet, u znaenju apsolutne povjerljivosti i potenja. Svaki je poslanik odisao povjerenjem. Muhammed, a.s. je kazao: Nema vjerovanja onaj u koga se nema povjerenja, a ni vjere onaj koji ne ispunjava obeanja. A tko bi im povjerovao da su bili nepovjerljivi. Dokaz za to su mekanski murici i kasnije medinski idovi, koji, iako nisu povjerovali Muhammedu, a.s., u njegovu misiju, nisu oklijevali svoje najvrjednije stvari ostaviti na uvanje kod njega, znajui ga prije poslanike misije kao pouzdana i povjerljiva ovjeka. A i prije poslanike misije Muhammed, a.s., je imao nadimak El-Emin, u znaenju povjerljivi. samo to, nego se moramo boriti i rtvovati da se ostvare prava svih ljudi. Nauavali su da jai moraju titi slabije, bogatiji pomagati siromanije, da oni koji znaju svoje znanje moraju prenositi na one koji znanje trae; da oni koji su u veini i koji imaju vlast moraju titi one koji pripadaju manjini. Poslanici su bili istinski uitelji, ali i istinske voe. Uspostavljali su zakone koji tite vjeru, ivot, ast i imetak svakog pojedinca. Ohrabrivali su svoje sljedbenike na samopreispitivanje i kritinost prema samima sebi kroz razvijanje moralnih vrijednosti kao to su iskrenost, pravednost, povjerenje, odravanje zadate rijei, ispunjenje obeanja, spremnost da se drugi pomau kroz rtvovanje vlastitog imetka. Poslanici su donijeli uenja koja ohrabruju ljude da ulau napore da bi postigli savrenstvo ponaanja te se uzdigli na uzvieni poloaj koji je Allah, d.., namijenio ovjeku. Naglaavali su svoju ljudsku prirodu i nemogunost da sebi osobno ikakvu korist pribave ili tetu otklone. I njihov uspjeh, kako u poslanikoj misiji tako i na osobnom svakodnevnom planu, ovisio je u konanici o Gospodaru svjetova, Allahu, d.. i oni su to uvijek naglaavali. Reci (Muhammede): Ja ne mogu ni samome sebi neku korist pribaviti, ni od sebe kakvu tetu otkloniti; biva onako kako Allah hoe. A da znam pronicati u tajne, stekao bih mnoga dobra, a zlo bi bilo daleko od mene; ja samo donosim opomene i radosne vijesti ljudima koji vjeruju. (Al-Araf, 188) Razliite su bile sudbine poslanika, uostalom kao i kod svih drugih ljudi. Neki su imali vie, a neki manje uspjeha u svojoj misiji. Neki su objedinjavali vjersku i politiku vlast kao Davud a.s. i Muhammed, a.s., a neki su bili ak i ubijeni od svojih sunarodnjaka, to se smatra tekim zloinom i velikim grijehom. Neki su imali veliku povijesnu ulogu kao Ibrahim, Musa, Isa i Muhammed, a.s., a neki su djelovali samo u svome vremenu bez trajnijeg utjecaja na budunost. No, svi su poslanici iz islamske vizure bili muslimani.
Biljeke:
1 Ne samo kada se spomene ime Muhammeda,a.s., nego i svih drugih poslanika, muslimani su duni izgovoriti rijei alejhisselam, u znaenju neka mu je Allahov mir i spas. 2 I Musa se narodu svome vrati srdit i alostan. O narode moj - ree, zar vam Gospodar va nije dao lijepo obeanje? Zar vam se vrijeme oduljilo, ili hoete da vas stigne srdba Gospodara vaeg, pa se zato niste drali obeanja koje ste mi dali! (Prijevod znaenja - Taha, 86) Musa, a.s., bio je srdit i alostan zbog toga to su Izraeliani u njegovoj odsutnosti poeli oboavati tele i na taj nain iznevjerili obeanje koje su mu dali. Allah, d.., kae: I Zunnunu se, kada srdit ode i pomisli da ga neemo kazniti, - pa poslije u tminama zavapi: Nema boga sem Tebe! Hvaljen nek Si! A ja sam se zaista prema sebi ogrijeio. (Prijevod znaenja - El-Enbija, 87) Zunnun je drugo ime za vjerovjesnika Junusa, a.s., upuenog narodu drevnog grada Ninive. On se rasrdio na svoj narod zbog nepotovanja Allahovih propisa. Junus, a.s., napustio je svoj narod bez doputenja Allaha, d.., pa je onda zbog svoje pogreke postao plijen velike ribe. Meutim, Allah, s.v.t., spasio ga je tegobe, jer se on iskreno pokajao. 3 Doista one prije vas je upropastilo sto nisu izvravali kaznu nad nekim tko ukrade ako je plemikog porijekla, a izvravali su je kad ukrade neko slabijeg porijekla. Tako mi onoga u ijoj je ruci Muhammedova dua! Kada bi Fatima ki Muhammedova ukrala, Muhammed bi joj odsjekao ruku! (Buhari i Muslim) 4 Na Oprosnom hadu, neposredno prije svoje smrti, Muhammed, a.s., je upitao svoje sljedbenike da li svjedoe da je on kao Allahov poslanik vjerno dostavio Kuran svi su mu kao jedan potvrdili da je vjerno i kako treba dostavio Allahovu Rije. Muhammed, a.s., je traio da mu posvjedoe njegovi ashabi da je vjerno dostavio Objavu, da ju je sam ivio i na razumljiv nain u praksi provodio. Poslije toga, Muhammed, .a.s., poruuju da svojim sljedbenicima ostavlja dvije stvari koji e sve muslimane odravati na pravome putu: Kuran i Sunnet. 5 Prenosi se od Ummu Seleme, radijallahu anha, da je rekla: Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: Vi se doista sporite kod mene i moda jedan od vas bude mudriji u svom dokazivanju od drugoga, pa mu ja presudim po onome to sam uo od njega. Pa onaj kome presudim neto od prava njegovog brata, samo sam mu presudio komad pakla. (Muttefekun alejhi) Sahih Buharija (7169), Muslim (1717). q

Poslanici su bili poput obinih ljudi


A ljude je, kad im je dolazila objava, odvraalo od vjerovanja samo to to su govorili: Zar je Allah kao poslanika ovjeka poslao? Reci: Kad bi na Zemlji meleki smireno hodili, Mi bismo im s neba meleka za poslanika poslali. (Al-isra, 94-95) Allah, d.., je mogao ljudima slati meleke da im dostave Objavu. Meutim, ljudima su slani odabrani pojedinci izmeu njih samih. Ti su se pojedinci nad ostalim svijetom isticali izvanrednim moralnim i ljudskim vrlinama. Poslanstvo kao najasnija i najodgovornija zadaa, to ju je uope mogao ponijeti ovjek, davana je samo najboljima. Poslanici su u svojim ovozemaljskim potrebama bili poput obinih ljudi, osim to ih je krasilo poslanstvo koje promatramo vie kao odgovornost i teak teret kojeg su nosili a tek onda i ast kod njihova Gospodara. Prije poslanstva, poslanici su obavljali razliite poslove, bavili se razliitim djelatnostima i zanatima i na taj nain skrbili o svojim obiteljima. Za njih vjera nije bila profesija, nisu ivjeli od svog propovijedanja. Isa, a.s., je bio stolar i pastir. Muhammed, a.s., je bio pastir i trgovac. Muhammed, a.s., nikada nije dozvoljavao svojim sljedbenicima da ga uzdiu iznad njegovih ljudskih granica. Mi jesmo ljudi kao i vi govorili su im poslanici njihovi ali, Allah daje poslanstvo samo onim robovima Svojim kojima On hoe; mi vam ne moemo donijeti udo bez Allahove volje - a vjernici neka se samo u Allaha uzdaju. (Ibrahim, 11) Poslanici nikada sebe nisu izuzimali iz obaveza. Oni su se, kao i drugi, i vie od drugih, pokoravali Bogu. Vie su od drugih robovali Bogu, molili, postili, borili se na Bojem putu, davali zekat, inili dobra djela, pomagali Bojim robovima, trudili se da poboljaju svoj ivot i ivot drugih ljudi te su odbijali ivjeti na raun drugih. Objava ne stavlja Poslanike izvan ivotne svakodnevnice, ve ih ini primjerima savrenih ljudi i trajnog uzora drugima. Iz spomenutih razloga poslanici postaju predvodnici i voe drugim ljudima. Blagost i smirenost, poslunost roditeljima, istinoljubivost, iskrenost, i sline moralne vrednote posebno su bile naglaene kod Allahovih poslanika. Podjednako su potivali i pravo pojedinca i interes zajednice. Upravo su poslanici uspostavili zlatnu ravnoteu izmeu prava pojedinca i njegovih obveza u zajednici i naspram zajednice. Kao to su uspostavljali ravnoteu izmeu tijela i due, prolaznosti i vjenosti. Posjeivali su ljude i iskazivali m svoje potovanje i prijateljstvo te spremnost da im budu na usluzi u svim ivotnim iskuenjima. Pouavali su ih da se svaije pravo mora potivati i da svoju vjeru dokazujemo kada drugima elimo ono to elimo sebi. I ne

Mirza MEI

LISTOPAD 2012.

43

You might also like