Professional Documents
Culture Documents
PREPORODOV
ISSN 1334-5052 MJESENIK KDBH PREPOROD ZAGREB BROJ 144 LISTOPAD 2012.
MERSAD BERBER
(1940. 2012.)
UVODNIK Sisaka tuga pregolema INTERVJU FRANJO TOPI BiH ima Boje poslanje KOALICIJE I LOKALNI IZBORI U BiH Dajem dravu za fotelju! CLINTON I ASHTON U BiH Izmeu optimizma i razoaranja
KDBH PREPOROD
ISSN 1334-5052
Journal
PREPORODOV
IMPRESUM
SADRAJ
UVODNIK Sisaka tuga pregolema ................................................................ 3 BONJACI U HRVATSKOJ Teko se suoiti s prolou . ......................................................... 4 Odlazak velikog umjetnika ............................................................ 6 U ast Safvet-begu ........................................................................ 8 Otvorenje na proljee ................................................................... 9 Doprinos manjinskoj afirmaciji ................................................... 10 Priznanje za zasluge .................................................................... 11 Misterij i udo niana . ................................................................ 12 Bogatstvo bonjake kulture ....................................................... 13 O sebi kazujemo i plesom ........................................................... 14 Organizacijsko irenje ................................................................. 16 Uspjean razvoj i rezultati ........................................................... 17 Bajram u Hrvatskoj . .................................................................... 18 HRVATSKA Uzburkana javnost ...................................................................... 20 INTERVJU FRANJO TOPI BiH ima Boje poslanje . .............................................................. 22 BOSANSKI BAROMETAR Dajem dravu za fotelju! ............................................................. 26 Izmeu optimizma i razoaranja ................................................. 28 Otkud se pojavljuje entitet RS? (II) . ............................................ 30 IZ SVIJETA Na rubu ireg sukoba .................................................................. 33 KULTURA Zapjevala sojka ptica ................................................................... Umjetnou protiv mrnje .......................................................... Filmski sevdah . ........................................................................... U potrazi za identitetom ............................................................. 36 37 38 39
Izdava: Kulturno drutvo Bonjaka Hrvatske Preporod Glavni urednik: Ismet Isakovi Redakcija: Mirza Mei Sena Kulenovi Edis Feli Ajka Tiro Srebrenikovi Edina Smajlagi Suradnici: Avdo Huseinovi (BiH) Edin Tule (BiH) Bedrudin Brljavac (BiH) Senadin LAVI (BiH) Kemal BALIHODI (BiH) Helena Anui (Rijeka) Faris NANI (Zagreb) Asim ABARAVDI (Pula) Ibrahim DURAKOVI (Split) Adresa: Preporodov Journal Ulica grada Vukovara 235, 10000 Zagreb Telefon/faks: +385 (0)1 48 33 635 e-mail: kdbhpreporod@zg.t-com.hr kdbhpreporod@kdbhpreporod.hr ismet.isakovic@sk.t-com.hr web: www.kdbhpreporod.hr iro-raun: ZABA 2360000-1101441490 Devizni raun: SWIFT ZABAHR 2X: 70300-280-3755185 Cijena: 15 kuna Pretplata: RH 100 HRK godinje BiH 30 KM godinje Svijet 20 E godinje dIZAJN: Midhat MULABDI PRIJELOM: Dario MOLNAR Tisak: mtg-topgraf d.o.o., Velika Gorica Miljenja i stavovi koje zastupaju autori, nisu nuno i stavovi redakcije Tiskano uz financijsku potporu iz Dravnog prorauna Republike Hrvatske putem Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske Na naslovnoj stranici: Mersad Berber (1940.-2012.)
PRIE IZ BOSNE Vojnik od glave do pete . ............................................................. 40 IVJETI ISLAM Naini objave poslanstva (II) ....................................................... 42
UVODNIK
UVODNA RIJE
LISTOPAD 2012.
BONJACI U HRVATSKOJ
Emina Buinki Ga Vesna Tereli, osnivaica i voditeljica Centra za mirovne studije, danas voditeljica Documente, nositeljica je alternativne Nobelove nagrade za mir. Prava je kreatorica mira, s 20-godinjim iskustvom rada u civilnom drutvu. Suraujete s tom iznimnom enom. Ona je borkinja za mir, uvijek s argumentima, koji esto i predstavljaju prijetnju naem drutvu, politikim strukturama, njihovim odlukama. Vesnin beskompromisni nenasilni mirovni antiratni i nadasve topli ljudski pristup ine je posebnom osobom i suradnicom. Imam priliku raditi sa mnotvom iznimnih ljudi bogatih iskustvima i s kritikom otricom, motiviranih za promjene.
Runa stvarnost
Istraivali ste civilne rtve rata u Hrvatskoj. Nije lako gledati u takvu prolost! Teko je biti suoen sa iskustvom bilo koje od tih rtava: ubijeni, ranjeni, umrli od posljedica rata, rtve silovanja i drugih oblika ratnog seksualnog zloina, prognanici i druge raseljene osobe kao i umrli od ratnih ozljeda nakon rata. Tu su i rtve teroristikih i diverzantskih akata na nekim od podruja. Tu su i lanovi obitelji ubijenih i nestalih. U ratu je stradalo vie od 1.000 djece. Bilo je i masovnih granatiranja. Ti ljudi ive jedan nevjerojatan ivot: izgubili su dio sebe, ne nalaze unutranji mir. Moemo li zamisliti kako se osjeaju majke, oevi ili djeca koja svakodnevno tragaju za posmrtnim ostacima svojim dragih? Ili oekuju iskapanje iz neke od masovnih znanih i neznanih, grobnica, oni koji su bili zatoeni i mueni? Kako se moraju osjeati oni koji su, zbog nekog od navedenih zloina nestalog lana obitelji, materijalne tete i slino tuili dravu Hrvatsku, pa izgubili sudske parnice? Niti u 5% sluajeva nemamo jo pravomone presude za poinjene ratne zloine. To je dananja Hrvatska. Komparirate li podatke s onima u Bosni i Hercegovini i s drugim dravama gdje je bio rat? Cjelokupni rad Documente, graanske udruge s kojom suraujem, temeljen je na regionalnoj suradnji, razmjeni i podrci. Pratimo suenja za ratne zloine, dokumentiramo ljudske gubitke, zagovaramo reparacije. Jedna od takvih velikih suradnikih inicijativa je i uspostava REKOM-a - Regionalne komisije za utvrivanje injenica o svim ratnim zloinima i tekim krenjima ljudskih prava na podruju nekadanje Jugoslavije, pa i Bosne i Hercegovine.
Sukob je prilika
Suoavanje s prolou kod nas se razlikuje od japanskog i drugdje u svijetu? Graanska angairanost u Japanu je zadnjih godina usmjerena protunuklearnim prosvjednim akcijama, borbi protiv izgradnje amerikih vojnih baza na Okinawi, jaanju svijesti o ekolokim katastrofama, ali i na borbu protiv nasilja u obitelji. Takoer i pokretanju mirovnih obrazovnih programa usmjerenih na osobne spoznaje, unutarnje motive i djelovanje, vjetine nenasilnog ophoenja sa samim sobom, svojim blinjima i drutvom, u svakom smislu. Od svog prvog odlaska u Japan 2009. godine prenosim i nae iskustvo. Japanske kolege ele vie nauiti o izgradnji demokracije u post-jugoslavenskoj regiji i procesima pomirenja i tranzicijske pravde. U razvijenom Japanu radim trening o nenasilnom rjeavanju sukoba! Iznenauje i mene kako spremno prihvaaju ili izjednauju ekonomski napredak sa stanjem mira ili demokracije. U pravu je Johan Galtung kada pie: Ne postoje nasilne kulture, u svakom drutvu, postoji niz kultura nasilja. Japansko drutvo jest u nekom smislu izgraeno i na kulturi nasilja, na tzv. carskoj hijerarhiji, na snanim hijerarhijskim obrascima, na jasnim podjelama na muko/ensko. Japanci se iz sukoba povlae ili ih izbjegavaju, a to je posljedica svojevrsne represije i manjka potrebe u zatiti sebe. U velikoj mjeri niti oni ne ue jedan zdrav odnos prema sukobu, budui da se sukob moe vidjeti kao prilika.
BONJACI U HRVATSKOJ
Ni mi, na prostorima bive Jugoslavije, iz sukoba uglavnom ne izvlaimo pouku, ne vidimo ih kao priliku za novi i drugaiji odnos. to elite mijenjati? Jedan od generalnih naih problema je nevoljkost u rasprivanju pojedinih moi. Mo je umjetna stvar, ona nikad ne egzistira samo na razini na kojoj netko uzima zato to to i drugi mora podravati! Maknete li takvo tlo pod nogama, oduzmete li tu mo moniku, vie nee osjeati sigurnost. Slino je s autoritarnou. kako netko moe biti autoritaran ako ne postoje ljudi koji trae autoritet? Ako nema tzv. grupa podrke? Ako ih ne prate navike, predvidiva oekivanja? I uvjerenja da se tu nee nita moi promijeniti? Ne kaem da je uvijek i mogua promjena, ali smo se i bezbroj puta uvjerili u nju! Zato ljudi nisu spremni sloiti se, riskirati? Problem se uvijek ne da razrijeiti u svakom kontekstu i u svakom trenutku. U svom se slobodnom vremenu angairam i u savjetujem a i educiram organizacije; unapreujem njihovu proceduru odluivanja, suradnikih odnosa, podjele i sudjelovanja u donoenju odluka. Za mene, kao feministkinju, su neodrivi i neki muki obrasci. njujem metode uenja utemeljene na iskustvu, ali ne odbijam niti metode akademskog poduavanja. Puno radim s trenerima/icama iz razliitih podruja i dosta uim. Klju je efikasnosti: ostati dovoljno fokusirana, a istodobno primijeniti kombinaciju razliitih metoda.
Strah od azilanata
Europa za nas koji smo doivjeli rat, na alost, ima boju i miris smrti? Predrasuda? Ali, ne znam zato nas rat nije u tom dijelu osjetljivosti drugaije formirao? Zato i ne razumijemo izbjeglice kada nam dolaze, i sami smo to bili? Emigrante etiketiramo kao kriminalce ili kao ljude koji su nam doli uzeti posao, koji e nam neto oteti, uzeti, koji e nas zatrovati! Jako me to smeta. Jesu li politiari iz sadanje vlasti drugaiji? Svaka vlast nosi kljunu karakteristiku i interes: zadravanje vlasti. Stoga i ovoj Vladi, kao i ranijima, nije oportuno otvarati osjetljiva pitanja. Ne samo da pokazuje demokratski deficit, nego i manjak hrabrosti da se uhvati u kotac sa problemima. To je i nedostatak solidarnosti i politike odgovornosti. Niti jedna stranka u Republici Hrvatskoj u zadnjih 20 godina u svoj program nije stavila nita oko potpore izbjeglicama, a ni oko potpore civilnim rtvama rata. Niti politika prema mladim ljudima, koji ine etvrtinu ove zajednice, nije politika uvaavanja te populacije. Na to kontinuirano upozorava Mrea mladih Hrvatske. Ne smije se ne vidjeti da smo trea zemlja u Europi iz koje se iseljavaju mladi i obrazovani ljudi. Nedavno je premijer Zoran Milanovi energino reagirao u zatiti turske novinarke. Premijer je tom reakcijom pokazao politiku odgovornost. Izruenje turske novinarke koja je zbog svog politikog angamana proganjana i zbog toga dobila azil u drugoj zemlji bio bi neopravdan, opasan in, koji bi tu enu doveo u smrtnu opasnost. To nije bio prvi takav sluaj. Hrvatska je postala i bit e i dalje sklonite desetinama i stotinama izbjeglica koji danas zbog razliitih politikih i socio-ekonomskim prilika naputaju svoje zemlje ili bivaju iz njih prognani. Moramo nai rjeenje za njihov prihvat jer su i stotine naih ljudi pronale dom u nekoj od zapadno-europskih zemalja. Govorite, piete, biljeite, analizirate. Izvrsno to kombinirate! Izazov je to u ljudskom smislu, ne samo profesionalno. Javno zagovaranje i javna komunikacija zahtijevaju istraivanja, policy-analize i neka strateka usmjerenja i preporuke. Perceptivna sam i detaljna. Dri me ta razliitost spoznaje koju zapravo dobivam ponajvie kroz neposredan rad s ljudima, kroz razgovore i edukaciju. Primje-
LISTOPAD 2012.
BONJACI U HRVATSKOJ
Mersad Berber (1940. - 2012.) Tijekom karijere stvorio je povijesne cikluse slika, a svaki od njih korijene vue iz bosansko-hercegovake i hrvatske povijesti od Srednjeg vijeka do 20. stoljea. Izmeu velikih Berberovih ciklusa kao najznaajniji istiu se Sarajevske kronike, Put u Skender Vakuf, Srebrenica, Hommage Vlahi Bukovcu, Otomanske kronike, Arhiv i drugi. 2007. godine Mersadu Berberu je ukazana velika ast kada je postao poasni lan Ruske akademije umjetnosti. 2010. godine predsjednik Ivo Josipovi odlikovao ga je Redom hrvatskog pletera za osobiti doprinos razvitku i ugledu Republike Hrvatske i dobrobiti njezinih graana.
BONJACI U HRVATSKOJ
Prvo to zadivljuje u radovima Mersada Berbera vjerojatno je njegova zaudna crtaka vjetina. Berber crta s lakoom i sigurnou kakve su gotovo potpuno nestale iz umjetnosti Zapadne Europe i Sjedinjenih Amerikih Drava, svojevremeno je rekao sir Edward Lucie Smith, jedan od najznaajnijih britanskih povjesniara umjetnosti i likovnih kritiara, koji je Berbera proglasio najvanijim postklasicistikim autorom. Zanimljive rijei na komemoraciji u Muzeju Mimara izrekao je Milan Beli, hrvatski likovni kritiar. On je govorio o Berberu kao o europskome slikaru iz Bosne, koji u svojem stvaralatvu objedinjuje velike europske tradicije grafikog umijea, potragu za arhetipskom duhovnou, te ljubav i brigu prema ovjeku. On je jedan od malobrojnih hrvatskih umjetnika koji su imali europsku reputaciju i recepciju svojega djela, rekao je Beli. Naglasio je da se Mersad Berber rodio u Bosni, ali se njegov ivotni i umjetniki put odvijao i razvijao u trima gradovima. Tri grada - tri destinacije. Ljubljana, gdje je svladao umijee vrhunske grafike uei od velikih majstora grafike. Sarajevo, grad velike Mersadove ljubavi, kamo odlazi nakon to je 1963. diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Ljubljani i gdje se formira u tada vrlo potentnoj, ivoj i dinaminoj drutvenoj i umjetnikoj sredini. I naposljetku Zagreb, kojemu je posvetio posljednjih 20 godina svojega ivota Kako god itali njegovo djelo, u njemu uvijek pronalazimo umjetnika opremljena europskim znanjem, kulturom i duhom, umjetnika koji je uvijek traio duhovnu komponentu u svemu to je radio. To proimanje srednjeeuropskih, mediteranskih i grkih, odnosno, antikih vrijednosti iitava se u svim slojevima, u gotovo svim njegovim ciklusima, rekao je Milan Beli. Berber nije volio velike retrospektivne izlobe, na kojima se na pojedine segmente stvaralatva stavlja toka, iz prostog razloga jer su ga asocirale na smrt. A ona ga je zatekla u tijeku priprema za veliku izlobu u splitskoj Palai Milesi, koja je bila najavljena za prosinac 2012. godine. Veliki umjetnik je znao govoriti: Mnogo vanije od mjesta gdje ebiti moji ostaci, je ono duhovno to e ostati u naslijee buduim generacijama. Mislim da pripadam europskom figurativnom krugu od Krakowa i Mnchena do Zagreba i Sarajeva i sretan sam to sam poneki rad dobro naslikao.
Likovna monografija Srebrenica je koristio se svim onim to mu je moglo doarati tragediju u Srebrenici u ljeto 1995. godine dokumentaristikom, fotografijom, nalazima antropologa te drugom dostupnom faktografijom. Berberovo dugogodinje likovno prouavanje s bezbrojnim crteima i studijama ukazuje na jednu veliku humanistiku enju. Mersad Berber je temi srebrenike tragedije pristupio odmjereno, utiano i dostojanstveno, pri emu je posegnuo za formom alegorije i figurativnosti s ciljem izbjegavanja patetike i jaanja umjetnikog govora. Ispriao je jednu svoju bajku iji su junaci figure preuzete iz mitova, ali i stvarnog ivota ne bi li ublaio uas prizora koje je na svoj umjetniki prepoznatljiv nain interpretirao. U svojoj postmodernoj maniri posezanja za razliitim izvorima nadahnua stvorio je velianstvene i majstorski crtane kompozicije od kojih zastaje dah. Berberov srebreniki ciklus treba znati promatrati. Tu se preklapaju slike mrtvakih glava i leeva s nekim sasvim drugim i dalekim svijetom mitova, legendi, sjeanja na jednu, na neki nain, zaboravljenu zemlju Bosnu. Likovna monografija Srebrenica je duboko potresno svjedoanstvo koje govori o jednom vremenu, o rtvi jednoga grada koji je do danas ostao u crnoj rupi i izvan vremena, u svojoj smrti i patnji. O Srebrenici svetom gradu na kraju svijeta, kako je napisao azim Sarajli. Poticaj za slike i monografiju bila je briljantna knjiga Grobnice: Srebrenica i Vukovar forenziara Erica Stovera i fotografa Gillesa Peressa, koja ga je okirala, te knjiga eseja Jeana Baudrillarda Savreni zloin, posebno esej Ne saalijevajmo Sarajevo. Jedino to je gore od Auschwitza jest zaborav Auschwitza. Isto vrijedi i za Srebrenicu, znao je rei veliki umjetnik, rahmetli Mersad Berber. q Ismet ISAKOVI
LISTOPAD 2012.
BONJACI U HRVATSKOJ
U ast Safvet-begu
Odlukom Skuptine Grada Zagreba, na sjednici odranoj 25. listopada 2012. godine, glavni hrvatski grad dobio je Prilaz Safvetbega Baagia. Tim e se imenom uskoro i zvanino zvati prometnica koja spaja Islamski centar na Borovju s Lekenikom ulicom, koja je sada bila pod adresom Gavelina 40, premda u stvarnosti potpuno odvojena od same Gavelline ulice. Pria koja je svoj sretni epilog dobila dan uoi Kurban bajrama poela je krajem Dr. sc. Dino Mujadevi 2011. godine, i to imenovanjem dr. sc. Dine Mujadevia u sedmerolanu Radnu skupinu Odbora za imenovanje naselja, trgova i ulica Skuptine Grada Zagreba. O emu se, zapravo, radi pitali smo najveeg krivca povjesniara Dinu Mujadevia, znanstvenog suradnika Hrvatskog instituta za povijest u Slavonskom Brodu, koji nam odmah na poetku kae da je mnogo prikladnije da se Islamski centar nalazi na adresi s Baagievim imenom rije je ipak o autoru Mevluda nego da se zove po uvenom Branku Gavelli, kojemu ionako ostaje itava ulica. Mujadevi nam otkriva da je u razgovorima sa mr. sc. Marinom Knezoviem, predsjednikom Odbora, povjesniarom i jednim od najistaknutijih lanova Gradske skuptine, shvatio da je stvorena nova klima u hrvatskom drutvu koja moe doprinijeti afirmaciji drugaijih, manjinskih identiteta, a ne samo hrvatsko-katolike etno-konfesionalne veine. Primijetio sam da Zagrebu nedostaje ulica po osobama bonjakog porijekla ili iz muslimanske zajednice. U Zagrebu su ve postojale ulica Saliha Alia i Hasana Kikia, no te su dvije ulice dobile imena davno u doba socijalizma i prije raspada Jugoslavije. Bilo je vrijeme da se po prvi puta u posljednjih etvrt stoljea, u vrlo razliitim okolnostima, bosankohercegovakom, bonjakom i muslimanskom identitetu posveti jedan gradski prostor. Bio bi to jasan znak prestanka paradigme etnike iskljuivosti i samodovoljnosti koja je od kraja 1980-ih zavladala na kulturnom polju u Hrvatskoj. Nakon perioda razmiljanja i razgovora s nekim kolegama bonjakog porijekla odluio sam poetkom ove godine da Odboru predloim imenovanje jedne gradske povrine po znamenitom bosansko-hercegovakom i bonjakom preporoditelju i knjievniku Safvet-begu Baagiu. On je dio svog obrazovanja i politike aktivnosti proveo upravo u Zagrebu na prijelazu iz 19. u 20. stoljee. To je po mom sudu bio savren izbor, rekao je Mujadevi. Neophodnu institucionalnu potporu za inicijativu dobio je od zagrebakog ogranka Bonjake nacionalne zajednice. Mujadevi je 5. travnja 2012. na sjednici Odbora slubeno predloio da se ime Safvet-bega Baagia uvrsti u Fond imena. Rije je o listi imena za budue gradske prostore, koju na prijedlog lanova Radne skupine i drugih osoba izglasava Odbor za imenovanja naselja, trgova i ulica. Sljedei zadatak bio je pronai pogodnu lokaciju za Baagievu ulicu u gradu. Broj lokacija prilino je ogranien, a postojala je i mogunost protivljenja na politikoj sceni i u stanovnitvu. Trebalo je djelovati mudro i praktino. Pomislio sam da bi prometnica koja spaja zagrebaki Islamski centar u Borovju s Lekenikom ulicom bila idealna lokacija. Odvojeni prostor bi sada dobio svoju vlastitu adresu, koja bi bila ujedno kulturno kongruentna sa sadrajem. Takvim imenovanjem bi se izbjegli i mogui otpori postojeih stanara, tovie sadanji stanari Gavelline 40 bi trebali biti oduevljeni promjenom. Zajedno s Islamskim centrom, spomenikom palim bonjakim braniteljima, ova bi ulica inila malu virtualnu muslimansku oazu, dobro uklopljenu u moderni urbani ambijent. Kolega Knezovi sloio se s ovom idejom te se konzultirao s Gradskim uredom za katastar i geodetske poslove o njenoj izvedivosti. Samo njegovoj upornosti i zagrijanosti za ideju Baagieve ulice moemo zahvaliti da su djelatnici ovog ureda izuzetno brzo reagirali priredivi potreban elaborat, istaknuo je dr. Mujadevi. Odbor je tijekom lipnja, oko dva mjeseca po ulasku Safvet-bega Baagia u Fond imena, uputio prijedlog u proceduru, da bi ve sljedei mjesec bilo pribavljeno pozitivno miljenje Vijea Gradske etvrti Peenica. Prijedlog je potom upuen u proceduru Skuptine Grada Zagreba i prihvaen 25.10.2012. Bio je to prekrasan poklon, savreno tempiran i iznimno prikladan znak postepenog uklapanja bosansko-hercegovakog, bonjakog i islamskog identiteta u glavnu struju zbivanja naeg grada. Bonjaci su Zagrebu dali niz velikana, ali i obinih i manje znanih potenih i sposobnih graana. Nae manjinske i vjerske institucije odlino su uklopljene u gradski i nacionalni drutveni ivot. Vrijeme je da se to pokae i u obiljeavanju prostora. Vrijeme je da se i putem takvih obiljeja u ovom gradu osjeamo ugodnije i prihvaenije. Nadam se da u ve sljedee godine moi uspjeno predloiti i sudjelovati u prihvaanju imenovanja jo jedne ulice nazvane po nekom naem velikanu. Ovo je bio odlian poetak, rekao je dr. sc. Dino Mujadevi. q Ismet ISAKOVI
Safvet-beg Baagi (Nevesinje, 1870. Sarajevo, 1934.) od 1895.1899. studirao je arapski i perzijski jezik na Bekom univerzitetu, a nakon toga postao profesor orijentalnih jezika na Zagrebakom sveuilitu. 1. svibnja 1900. godine zajedno sa Edhemom Mulabdiem i Osman Nuri Hadiem pokree list Behar. 1903. godine osniva drutvo Gajret, a potom i drutva El-Kamer i Muslimanski klub. 1907. pokree list Ogledalo, a godinu dana kasnije odlazi u Be, gdje 1910. brani doktorsku disertaciju i stjeSafvet-beg Baagi e titulu doktora ex linguis islamiticis. Iste godine izabran je za zastupnika u Bosanskom saboru i odmah potom, nakon smrti Ali-bega Firdusa, imenovan za predsjednika Sabora. Na tom ga je poloaju zatekao i slom Austro-ugarske monarhije. Nakon rata, od 1919.-1927. godine radi kao kustos u Zemaljskom muzeju u Sarajevu. Sahranjen je u haremu Begove damije u Sarajevu. q
BONJACI U HRVATSKOJ
Otvorenje na proljee
Iako se tradicionalno Dan vakifa obiljeava 3. listopada, zahvalnice vakifima u Islamskom centru u Rijeci dodijeljene su u petak, 5.listopada 2012. godine. Tristotinjak dobrotvora imaju status vakifa rijekog Islamskog centra, a njih 16 primilo je plakete iz ruku glavnog rijekog imama, Hajrudina ef. Mujkanovia. Mnogi, zbog objektivnih razloga, nisu prisustvovali sveanosti. Imamo vakife iz Porea, Labina, Zagreba, Austrije pa i Njemake, a ove godine sveanost je skromnijeg karaktera zbog objektivnih okolnosti koje se vide u damiji koja nije dovrena, istaknuo je imam Mujkanovi, iskazavi zahvalnost svima koji su svojim donacijama pomogli u gradnji Islamskog centra. Vakifom se postaje donacijom u iznosu od 1.000 eura koji ne trebaju biti uplaeni odjednom, nego su uplate mogue i u ratama. Vrijedno je spomenuti kako se meu vakifima nalazi veliki broj umirovljenika koji su svaki mjesec izdvajali simbolina sredstva da bi u godini dana doli do statusa vakifa, rekao je glavni rijeki imam. Naglasio je da e za zavretak Islamskog centra trebati jo sredstava, ali ne sumnja u dobrotu ljudi koji su potaknuti na darivanje. I sam imam Mujkanovi je vakif, odnosno njegov sin Omer, kojemu je samo jedna godina i najmlai je vakif Islamskoga centra u Rijeci. Drago mi je da smo supruga i ja mogli izdvojiti sredstva i da bi on postao vakifom. To emo mu, kao roditelji, tijekom odrastanja govoriti da je bio vakifom kao jednogodinje dijete, objasnio je svoje razloge ukljuivanja jednogodinjeg sina u darivatelje. Istaknuo je vanost tog postupka kao odgoja u vjeri i pripadanju zajednici. Objekat se gradi radi djece, ne radi nas, rekao je glavni rijeki imam. Vanosti dovretka objekta svjesna je i Sanela Muminovi, lanica zbora Selsebil koje su ilahijama uveliale sveanost: Stariji ekaju Islamski centar ve 20 godina, ali i mi smo nestrpljivi, jer njime dobivamo prostor za molitvu, druenje i mjesto u kojemu moemo ugostiti mlade iz drugih gradova i drugih Medlisa. Za Ferida Omanovia, jednog od vakifa, ovo je pitanje vjerske pripadnosti: Moja je dunost pomoi koliko mogu i jako sam sretan da je grad Rijeka kroz ovaj Centar dobio pravu ljepoticu. Prekrasan je. S njime se slae i Senad Durakovi, lan Izvrnog odbora Medlisa Islamske zajednice u Rijeci. Grad nije dobio samo ljepoticu, nego e njegova funkcija znaiti puno za cijelu Rijeku. Istaknuo je kako je grad na Rijeini dobio reprezentativni objekt u kojemu e se okupljati, ne samo muslimani, nego i Rijeani koji ne pripadaju islamskoj vjeroispovijesti. Rijeki Islamski centar ve je u funkciji. Damija je pokrivena i od ramazana se vjernici okupljaju u njenom prostoru na molitvu No, jo uvijek je tu puno posla i za nadati je kako e se idui Ramazanski bajram proslaviti u dovrenom Islamskom centru, istie glavni rijeki imam. Slubeno otvorenje i konaan dovretak radova zbog nedostatka financijskih i drugih okolnosti morao se pomicati. Predsjednik Ivo Josipovi trebao je u rujnu sa zagrebakim muftijom Azizom Hasanoviem otii u slubeni posjet katarskom emiru Hamadu bin Khalifa alThaniju i pozvati ga da posjeti Rijeku. Meutim, taj susret je pomaknut za studeni ove godine. Nadamo se da e to tada biti i slubeni poziv katarskom emiru na otvorenje Islamskog centra u Rijeci. Datum otvorenja jo uvijek se ne zna, no u razgovoru s muftijom, ukoliko sve bude ilo po planiranom rasporedu, otvorenje bi trebalo biti na proljee. No, vie detalja znat emo nakon povratka delegacije iz Katra, otkrio nam je glavni rijeki imam Hajrudin ef. Mujkanovi. q Helena ANUI
LISTOPAD 2012.
BONJACI U HRVATSKOJ
Dino Mujadevi, Dragutin Babi, Drago upari Ilji i Ilija Rani Etnika slika poslijeratnog Zagreba pod socijalistikim reimom nastavila se mijenjati. Nijemci i Austrijanci su odlazili u inozemstvo, dok se ratom oslabljeno srpsko stanovnitvo nadopunjuje novim doseljavanjem. Manjine porijeklom iz drugih jugoslavenskih republika (Bonjaci, Albanci, Crnogorci i Makedonci) doivljavaju enormni porast. Posebno je to vidljivo iz bonjakog primjera. Usprkos iseljavanju i stradanju povezanog s Drugim svjetskim ratom, u Zagrebu je 1947. ivjelo 2.517, dva puta vie muslimana u konfesionalnom smislu nego prije rata. U godinama poslije rata zbog reimskog pritiska, koji je ukljuivao openito protuvjersku orijentaciju novog poretka, ali i stigmu povezanosti nekih muslimanskih vjerskih prvaka s ustakim reimom, dolazi do opadanja vjerskog ivota manjak vjerskih slubenika, ruenje damije, ukidanje vjeronauka u kolama i opadanje broja uenika na vjeronauku u mesdidu u Tomaievoj. Od 1960-ih dolazi do postupnog obnavljanja vjerskog ivota u Zagrebu, koji u socijalizmu kulminira izgradnjom Islamskog centra u Borovju, od 1981.-1987., istaknuo je Mujadevi. U socijalistikom razdoblju biljei se i prvi pokuaj zasebnog nacionalnog organiziranja Bonjaka. 1971. bonjaki intelektualci Nerkez Smailagi i Sead Saraevi, uz pomo bh-politiara Hamdije Pozderca, bezuspjeno pokuavaju osnovati Muslimansko kulturno drutvo. U popisu stanovnitva iste godine po prvi puta se evidentiraju Muslimani u etnikom smislu u Zagrebu ih je tada bilo 5.186. Uvoenje demokratskih politikih odnosa u 1990-ima, donosi svim manjinama, osobito onima porijeklom iz drugih dijelova Jugoslavije koje nisu imale organizacija, procvat aktivnosti. Moda je najbolji primjer bonjaka manjina koja tek sada ostvaruje ono to se nije moglo ili htjelo pod socijalistikim reimom. Autor opisuje poetak djelatnosti SDA i osnivanje drugih manjinskih organizacija poetkom 1990-ih. Ne proputa se naglasiti i vaan detalj koji je obiljeio ivot dijela pripadnika nekih manjina. Naime, atmosfera rata u kojem je Hrvatska postigla neovisnost, od 1991.1995., donosi i povratak nekih oblika etnike nesnoljivosti u javnosti, prvenstveno prema Srbima, ali i u odreenoj mjeri prema Bonjacima. Posljednjih 15-ak godina obiljeava, kako primjeuje autor, razdoblje normalizacije etnikih napetosti i regulacije manjinskih prava, zakljuio je dr. sc. Dino Mujadevi. q Ismet ISAKOVI
10
BONJACI U HRVATSKOJ
Priznanje za zasluge
Povodom Dana neovisnosti RH, na sveanom prijemu 11. listopada 2012. u predsjednikoj rezidenciji na zagrebakom Pantovaku, predsjednik prof. dr. Ivo Josipovi uruio je odlikovanja istaknutim pojedincima i udrugama. U pozdravnom govoru je rekao kako je Hrvatskoj u vremenu teke krize potreban optimizam i uspjeh, jer ima ansi i potencijala koje moramo iskoristiti. Vi ste primjer kako se ansa moe iskoristiti i siguran sam da e vam odlikovanja biti poticaj za daljnji rad na dobrobit nae Hrvatske. Uspjeh i kriza danas, naalost, idu ruku pod ruku i vi, koji ste uspjeni, ste motor koji Hrvatsku treba izvui iz krize, poruio je hrvatski predsjednik odlikovanima. Josipovi je naglasio da je gospodarska kriza s kojom se suoavamo vrlo ozbiljna, te da ona generira i drutvenu krizu i nezadovoljstvo u drutvu. Takoer, odmie nas od ideje pravednosti, a drutvo koje nije pravedno nije dobro. Izrazio je nadu da Hrvatska moe biti pravedna bez obzira to se dnevno susreemo s raznim oblicima nepravdi nezaposlenou, malim plaama, problemima s mirovinama i zdravstvenim sustavom. Danas s ponosom moemo rei da smo, nakon 20-ak godina postojanja hrvatske drave i demokracije, napravili puno dobroga. Imamo puno istaknutih pojedinaca, Hrvatska se kvalificirala za sve relevantne meunarodne organizacije, na pragu je punopravnog lanstva u Europskoj uniji, punopravna je lanica NATO-a, pobjeuje na Olimpijadama, ne samo sportskim, nego i na znanstvenim, tehnikim, informatikim i umjetnikim. Drutva koje ne prepoznaju graanke i graane koji daju doprinos i koji su posebno pridonijeli boljitku zemlje nemaju optimizma i perspektive. Vi ste izabrani kao oni koji su prepoznati i prihvaeni u vaim sredinama kao promotori napretka i uspjeha Republike Hrvatske i na tome vam estitam. Dolazite iz razliitih podruja, prosvjete kulture, prirodnih, tehnikih i drutvenih znanosti, umjetnosti, vjerskih zajednica, ali svima vama je zajedniko da ste radili na dobrobit Hrvatske i njezinih graana, rekao je Ivo Josipovi, predsjednik RH. Najvie dravno odlikovanje povodom ovogodinjeg Dana neovisnosti RH Velered kralja Dmitra Zvonimira s lentom i Danicom dobio je umirovljeni zagrebaki muftija evko ef. Omerbai. U obrazloenju je navedeno da se odlikovanje uruuje zbog Omerbaievih osobitih i iznimnih zasluga u promicanju vjerskih sloboda,
evko Omerbai (Ustikolina kod Foe, 1945.) je diplomirao na Fakultetu za arapski jezik i islamske znanosti na Univerzitetu u Bengaziju (Libija). 8. svibnja 1975. postavljen je na dunost glavnog imama u Zagrebu, a 13 godina kasnije, u rujnu 1988., imenovan za glavnog imama za Islamsku zajednicu u Hrvatskoj i Sloveniji sa sjeditem u Zagrebu. Osnivanjem Meihata Islamske zajednice Hrvatske i Slovenije 1990. godine, imenovan je za prvog predsjednika. Krajem 1994. godine osamostaljuje se Islamska zajednica u Sloveniji. Za predsjednika Meihata Islamske zajednice u Hrvatskoj je izabran 1995., te ponovo 1998. i 2005. s mandatom od sedam godina. Krajem 1999. godine imenovan je za zagrebakog muftiju, odnosno muftiju u Islamskoj zajednici u Hrvatskoj. Od 9. lipnja 2012. nalazi se u mirovini.
Predsjednik Ivo Josipovi i umirovljeni muftija evko Omerbai tolerancije i zatite ljudskih prava, kao temelja mira i skrbi o opoj dobrobiti graana Republike Hrvatske. Muftija Omerbai se zahvalio u ime odlikovanih, pri emu je istaknuo da su odlikovanja priznanja za napore koje su ugradili u izgradnju i uspostavu Republike Hrvatske. Iako 21 godina u ivotu jedne drave nije puno, svjedoci smo koliko je napora i rtava trebalo uloiti u njezino stvaranje i zato ih se s dunim potovanjem prisjeamo. Domovinski rat i tranzicija snano su utjecali na dogaaje u Hrvatskoj, pa tako i tekoe u njezinom razvoju. Nakon dugog vremena i teke gospodarske krize iji je teret u najveoj mjeri pao na lea obinog ovjeka poeo se raati optimizam i napori pravosua daju nadu da vie nee biti nezakonitog otuivanja osiromaenog gospodarstva. Hrvatska unato problemima i tekoama moe biti primjer nekim europskim zemljama kako je dostignut visok stupanj tolerancije i suivota, vii nego u nekim zemljama dugogodinje demokracije, rekao je evko Omerbai, zahvalivi na odlijima i poeljevi predsjedniku Josipoviu puno uspjeha u obnaanju najodgovornije dunosti u zemlji. q Ismet ISAKOVI
evko Omerbai je dobitnik nekoliko znaajnih priznanja u Hrvatskoj i BiH. 1998. godine Hrvatski helsinki odbor dodijelio mu je Godinju nagradu Maovi Vinceti Nikoli, s obrazloenjem da se radi o onom vjerskom slubeniku koji je svojim angamanom doista nadrastao okvire svoje profesije nastojei vjerske ideje i sadraje doista ivjeti u munim vremenima ovoga rata. 2003. godine, povodom obljetnice Hrvatske akademske udruge Split, dobio je Nagradu Osoba dijaloga osoba godine 2002., koja se dodjeljuje osobama koje na dosljedan i uvjerljiv nain promiu ravnopravan i slobodan dijalog meu ljudima i kulturama, promiui pritom dostojanstvo i slobodu svake ljudske osobe te njezina neotuiva i graanska prava. 2009. godine dobio je plaketu za poseban doprinos afirmaciji Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu, koja se dodjeljuje svrenicima koji su svojim ivotnim djelom posebno doprinijeli afirmaciji Medrese. 2011. godine u Zenici je dobio priznanje i nagradu Muderris Muhamed Seid ef. Serdarevi, koja se jedanput godinje dodjeljuje domaim i stranim fizikim i pravnim licima za doprinos u promicanju i afirmaciji islamskih vrijednosti, te za zasluge i izuzetan doprinos u razvoju naune misli u Islamskoj zajednici u BiH. q
LISTOPAD 2012.
11
BONJACI U HRVATSKOJ
Faruk Ibrahimovi, Vojislav Vujanovi i Devad Joguni jalu kao teko nam svima dosluenu mogunost, kao elegini apat koji tada odzvoni u naoj dui i podsjeti nas na vlastitu smrtnost! Dojmljive su Ibrahimovieve bojene fotografije niana na kojima crvenom, plavom, zelenilom trave ili sjenama biljega spiritualizira dodatno prostor u kojemu su niani snimljeni. Svijet je to s ove strane biljega eksplozivne energije ivota nad vjenim mrakom upokojenih. Usamljeni ili u grupama u nekim svojim razgovorima monumentalni ili obgrljeni loptastim kupolama sa zemljom, ti niani s Ibrahimovievih fotografija ne samo to podsjeaju na neumitnost prolaznosti, nego i opstojnost ljudske kroz snagu bjeline kamena irei je na gledatelja prolaznika. Prof. Vujanovi dodaje: Ima tu i gordosti u odnosu na mjesto gdje umjetnik zatjee biljeg, ali i dobiva je zahvaljujui intervenciji Farukovoj zbog naina na koji postulira taj kameni oblik. Bilo da on ikne u plavetnilo neba i izgubi svoju prirodu niana postajui gordost sma. Sjene koje fotograf Ibrahimovi vidi svojim aparatom iza stojeih nadgrobnih spomenika podiu mrtve sjenke iz zemlje na lelujavu kretnju. Pa njegovi biljezi vape za kinim oblacima, za ivom ovozemaljskom vodom! Ili se poigraju u arenilu lia palog na mezarje u jesenjem vatrometu boja Neobino obraeni, poput onog u selu Bakii kod Olova u BiH (koji obilato ukraen u kvadratinoj prizmi to se suava prema vrhu zavravajui se u piramidalnim krovom i oveom kuglom) ti su nianimonumenti poesto osamljeni. I na Farukovim fotografijama. Ali ima rasplesani, dinamini u prepletu, kao na kakvu sijelu, na druenju, ako ih tako lirski Ibrahimoviev okular povee, umrei uokviri. Magini realizam koju ostvaruje Faruk Ibrahimovi svojim fotografijama niana stvarnost - tvarnost niana transformirana je u spiritualno, misteriozno, u udo koje progovara iz dvodimenzionalne plohe. Zatvoreni u svoje zemljane plohe kua iz fotografijom uramljenih ploha metamorfoziraju svoju poruku, svoju Farukovu - ekspresivnu opomenu nama ivima da emo otii i to zakratko! Zanimljivo druenje na otvorenju ove foto-izlobe, koje su svojom prisutnou uveliali pjesnik Enes Kievi, slikar Dino Trtovac i predstavnici Kulturnog centra IR Iran u Zagrebu, nastavljeno je uz svirku i pjesmu orkestra i zbora Bosana. q Edina SMAJLAGI
12
BONJACI U HRVATSKOJ
Ismet Isakovi, Zlatko Hasanbegovi, Mehmed Gorada i Sead kokan o razvitku grada Siska. Posebno mjesto u toj monografiji imala bi istina o bonjakom sudjelovanju u obrani Banovine i Siska u Domovinskom ratu. Zakljuio je kako su bonjaki branitelji u Domovinskom radu zajamili da muslimani i Bonjaci ostvaruju svoja prava ne kao trpljena manjina, ve kao dio zaslune veine koja je stvarala i branila svaku, pa i dananju hrvatsku dravu. To je zalog dobrih hrvatsko-bonjakih odnosa na sisakom podruju.
Aktiv ena iz Siska U okviru tradicionalnog Festivala bonjake kulture i kuhinje, Bonjaci svojim sugraanima razliitih nacionalnosti prezentiraju obiaje i kulturu, kojima uvaju i njeguju bonjaki nacionalni i vjerski identitet, jezik i pismo, ali i kuhinju. Sljedeeg dana je odran prigodan kulturno-umjetniki program prepun sevdalinki, narodnih kola i recitala. Nastupili su KUD Purai iz Puraia (BiH), enski pjevaki zbor Sevde BNZ Grada Siska i SM, sisaki izvoai sevdalinki Mehmed Gorada i Pavao Ani. Program je vodila Karmen Valenta, novinarka upanijskog Radio Quirinusa. Osim toga, u sali Doma kulture Kristalna kocka vedrine organizatori su prezentirali i bonjaku/bosansku kuhinju s oko 60-ak slanih i slatkih jela koje su priredile vrijedne domaice iz dvaju Aktiva ena BNZ Grada Siska i Sisako-moslavake upanije i bosansko-hercegovakog KUD-a Purai. Posjetitelji su nakon koncerta uivali u ponuenim gastronomskim specijalitetima. q Ismet ISAKOVI
LISTOPAD 2012.
13
BONJACI U HRVATSKOJ
Rasplesana mladost
Petu smotru folklora otvorilo je Bonjako kulturno-umjetniko drutvo Sevdah iz Zagreba, koje su 2006. godine osnovali pjesnik Enes Kievi i koreograf dr. Muhidin Aliehaji. Od 2011. godine rukovoenje BKUD Sevdah preuzimaju predsjednik Ferid Dizdarevi i njegova zamjenica Sabina Lovi. Drutvo djeluje u vie sekcija, a najaktivnija je folklorna koju ine djeca svih uzrasta. Sudjelovali su na raznim manifestacijama i smotrama folklora u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Sloveniji, ekoj i Sandaku-Srbiji. Publici su se predstavili spletom igara iz srednje i istone Bosne naslovivi svoj nastup Hrasnianka i Karaoz. Bogate i ivih boja enske i muke nonje ovog dobro usklaenog ansambla bili su uvod u slavlje plesa koje je uslijedilo. Siani iz Folklornog ansambla Ivan Goran Kovai u Zagreb su predstavili urbane splitske pjesme i plesove. Drutvo egzistira vie od
14
BONJACI U HRVATSKOJ
Iz Siska je dolo jo jedno kulturno-umjetniko drutvo BKUD Nur. Osnovan je u kolovozu 2005. godine i djeluje na podruju Sisako-moslavake upanije. Prvi mu je predsjednik bio dananji dogradonaelnik grada Siska prof. Agan Veli, a sada ga uspjeno vodi prof. Zijad Fuka. U njegovoj koreografiji nurovci su se predstavili Igrama iz Sandaka. BKUD Nur okuplja 190 lanova, treina njih je stalno aktivna, a raduje da je meu njima veliki broj mladih lanova. Drutvo je Bonjacima u Hrvatskoj poznato kao pokreta i organizator Prve smotre bonjakih KUD-ova u Hrvatskoj, odranoj 2008. godine u Sisku. Kruna njihova djelovanja bila je, uz niz drugih, osmodnevno gostovanje u turskom gradu Bursi 2010. godine. Iz Istre su Sarajevske igre doli otplesati lanovi KUD-a Krljanski ljiljani, koji je s radom poeo 2009. godine. Ovaj uspjeni KUD okuplja oko 50 lanova i 20 plesaa. KUD Sevdah iz Vukovaca puno due djeluje, od 1950. godine, a znatno je i brojniji, s dvjestotinjak lanova koji su organizirani u pet sekcija. Nastupao je u Turskoj, Srbiji, Makedoniji i Njemakoj. Moe se pohvaliti i organizacijom ak sedam meunarodnih festivala folklora. Ove su godine bili domaini grupi Diavolos iz Soluna, Grka. Na Petoj su se smotri predstavili sloenim Igrama iz Turske. KUD Multimedijalni centar iz Tutina (iz grada koji je dobio ime po tutnjavi silne vojske koja je prolazila kroz njihovo mjesto i Sandak, kako ih najavi konferansije) predstavio se Igrama sa Paterske visoravni. Brojno lanstvo, ak njih 600, okupljenih u glazbenu i plesnu skupinu, kao i zbor, njeguju bonjaku batinu od osnutka, od 2003. godine. Svoj su Tutin, Sandak i Srbiju uspjeno predstavljali na brojnim festivalima folklora irom svijeta. Iznimno efektna koreografija mukog plesa, dojmljive ratnike nonje.
Dovienja u Drenovcima
Na kraju 5. Smotre folklora i kulturnog stvaralatva Bonjaka u Hrvatskoj pred razdraganu su publiku (to je ve bila prila pozornici i uivala u plesu sjedei ispred plesaa) izali lanovi KUD-a Ljiljan iz Drenovaca. Oni e biti organizatori sljedee Smotre folklora i kulturnog stvaralatva Bonjaka. Odigrali su Rugovsku suitu borbu za mladenku. Ovaj je bonjaki KUD osnovan 2007. godine, danas broji 50 lanova, a nastupao je po Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Ponosi se, uz ostale, i nastupom u Istanbulu, gostovanjem u Ohridu, u Makedoniji. Tamo su predstavljali Bonjake na Balkanskom internacionalnom festivalu i osvojili prvo mjesto! armirali su, uz ostalo, i brojnim mladim lanovima KUD-a. Ples je, iako oslonjen na norme i zadanu tradiciju, blizak prirodi svakog plesaa. Otud i mnotvo osebujnih, nekonfekcijskih rjeenja i u koreografiji i u izvedbi i na ovoj Smotri. Spontanost to su je plesai, pjevai, svirai, pa i maleni statisti postigli svakako bi bilo dobro popratiti, u budunosti, i strunom raspravom, moda ak i simpozijem. Time bi aktivizam bio i trajnije situiran u suvremenu hrvatsku kulturu i u politiki kontekst. Na tom tragu su bile i rijei gradonaelnika grada Zagreba, Milana Bandia, koji se na kraju pridruio estitarima za uspjenu organizaciju i prezentaciju Pete smotre folklora i kulturnog stvaralatva Bonjaka u Republici Hrvatskoj. Pritom je svima estitao praznik Kurban bajram. Predstavnicima KUD-ova koji su te noi nastupili u Koarkakoj dvorani Draen Petrovi u Zagrebu, kao i podupirateljima Smotre, predsjednik BKUD Sevdah Ferid Dizdarevi uruio je priznanja i zahvalnice. Druenje sudionika i gostiju-uzvanica nastavljeno je prigodnim domjenkom. q Edina SMAJLAGI
LISTOPAD 2012.
15
BONJACI U HRVATSKOJ
Organizacijsko irenje
U novoureenim prostorima u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 235, u nedjelju 21. listopada 2012., odrana je 11. Izvjetajna skuptina KDBH Preporod. Skuptinskom zasjedanju prisustvovalo je 36 lanova Drutva. U Izvjetaju o radu od 2010.-2012. godine mr. sc. Senad Nani, predsjednik KDBH Preporod, izrazio je zadovoljstvo ostvarenim rezultatima u kriznim vremenima kada smo suoeni s konstantnim smanjivanjem sredstava za kulturnu autonomiju nacionalnih manjina. Ispunjena je obveza obima i rokova, a neprestano je unapreivana kvaliteta programa i prisutnost u kulturnoj javnosti. Posebno je istaknuo dvije nagrade na Sarajevskom sajmu knjiga i uila, koje su dodijeljene Beharu za najbolji asopis (2010.) i KDBH Preporod za ivotno djelo u podruju izdavatva (2011.). Znaajnim poveanjem broja i kvalitete suradnika Behara, Preporodovog Journala i Jasmina, kao i ukupnog izdavatva, ostvareni su kako zadani obim i redovitost, tako i nagraivana kvaliteta. Od poetka 2010. godine izalo je 16 brojeva Behara, 27 brojeva Journala i 5 brojeva Jasmina. Da smo prepoznati kao sredinja institucija kulture Bonjaka u Hrvatskoj, nezaobilazna i u regiji, potvrdila je i sveanost obiljeavanja 20. obljetnice naeg djelovanja 20. prosinca 2011., prigodom koje smo omoguili susret na vrhu predsjednika RH dr. Ive Josipovia i lana Predsjednitva BiH Bakira Izetbegovia. Sama injenica da ovu Skuptinu odravamo u ovim lijepim novim prostorijama Grada Zagreba koje smo, nakon mnogo godina borbe, dobili na sam dan 20. obljetnice, potvrda je nove dimenzije nae kulturne prisutnosti. Konano smo prodrli i u fondove otkupa knjiga i sufinanciranja izdavatva Ministarstva kulture RH. Nai izdavaki projekti, naroito zapaen izbor suvremene bonjake poezije Zato tone Venecija Ervina Jahia, kao i izbor mlade bonjake poezije Kad zora razrjeuje strah Filipa Mursela Begovia, potvruju na kapacitet nacionalne institucije kulture. Od poetka 2010. godine u Preporodovoj nakladi objavljeno je 11 knjiga vrsnih autora, a dvije su u zavrnoj fazi pripreme, rekao je predsjednik Nani. Osvrnuo se i na druge programe enski pjevaki zbor Bulbuli, Dramski studio Orient espresso i tradicionalnu manifestaciju Bonjake rijei u Hrvatskoj. Bulbuli su imali itav niz zapaenih domaih i inozemnih nastupa (ukupno 23 od poetka 2010.), koji je kulminirao ovogodinjim nastupom u ekom Krumlovu i nedavnim ekskluzivnim nastupom na Festivalu sevdaha u Bihau. Znaajno je naglasiti i programsku suradnja s drugim nacionalnim manjinama, koja je osobito izraena u kontinuiranoj suradnji Bulbula i zbora Montenegro. U okviru raznovrsnog programa manifestacije Bonjake rijei u Hrvatskoj, ostvareno je ukupno 38 predstavljanja u Hrvatskoj i inozemstvu od poetka 2010. godine. Priredbe su esto ostvarene uz podrku Islamske zajednice i BNZH, ali i Kulturno-informativnog centra BiH. Brojne i zapaene nastupe u Hrvatskoj i regiji s predstavom Mesnevija i raznovrsnim recitalima, ostvario je Orient espresso. Zabiljeeno je ukupno 18 nastupa od poetka 2010. godine. Meutim, sufinanciranje Dramskog studija putem Savjeta za nacionalne manjine RH ove godine je prekinuto. Za slijedeu godinu planiramo u javnosti prepoznatim dramskim umjetnicima osvjeiti produkciju Orient espressa te obnoviti njegovo sufinanciranje, najavio je Nani.
Skuptinsko zasjedanje u novim prostorijama (Ulica grada Vukovara 235) KDBH Preporod biljei i pojaanu aktivnost u Vijeu bonjake nacionalne manjine Grada Zagreba, gdje je u rad Vijea ukljueno sedam Preporodovih lanova. Prof. dr. Remzija Hadiefendi Pari vodi program dopunske kole, odnosno njegovanja bosanskog jezika i bonjake kulture koji je u zavrnoj fazi. Na zavretku izvjetaja Nani je istaknuo aktivno sudjelovanje u REKOM-u, Regionalnoj komisiji za utvrivanje injenica o ratnim zloinima i krenjima ljudskih prava na podruju bive SFRJ, kao i poetak jednog drugaijeg organizacijskog djelovanja. Posebno je vano istai da na ovoj Skuptini, ukoliko se sloite, Preporod napokon ostvaruje svoj davni zadatak, a to je organizacijsko irenje u Hrvatskoj. Ovom prigodom ulanjivanjem Kulturnog drutva Bonjaka Preporod iz Splita, zakljuio je Senad Nani, predsjednik KDBH Preporod. Skuptina je jednoglasno donijela odluku o ulanjenju KDB Preporod Split u KDBH Preporod, te usvojila dopunjeni Prijedlog izmjena i dopuna Statuta KDBH Preporod. Izdvajamo nekoliko najzanimljivijih statutarnih promjena vezanih uz ustrojstvene oblike: Unutarnji ustroj Drutva ine ustrojstveni oblici (dalje u tekstu: ogranci) posredstvom kojih Drutvo ostvaruje svoje ciljeve. Ogranci Drutva mogu imati svojstvo pravne osobe, o emu odluuje Skuptina Drutva. U sluaju da Skuptina Drutva odlui dodijeliti pojedinom ogranku svojstvo pravne osobe, isti ogranak se upisuje prema sjeditu ustrojstvene jedinice, u nadlenom tijelu dravne uprave. Ogranak Drutva osniva se na Osnivakoj skuptini ogranka, u skladu s odlukom Skuptine Drutva. Ogranak Drutva ima vlastiti Statut u kojem je jasno istaknuto da je ogranak ustrojstveni oblik (ogranak) Drutva i da djeluje u skladu sa Statutom Drutva. Ogranak moe imati podraun (iro-raun) u svrhu obavljanja djelatnosti Drutva. Ogranak podnosi izvjee o svom djelovanju Skuptini Drutva najmanje jednom godinje, a Nadzornom odboru Drutva kad to isti zatrai. Predstavnik ogranka obvezan je na sjednicama Glavnog odbora Drutva izvjetavati Glavni odbor Drutva o djelovanju ogranka. Glavni odbor sastoji se od trinaest lanova izabranih na Izbornoj skuptini Drutva (predsjednika, tri potpredsjednika i devet lanova) i od po jednog predstavnika ustrojstvenog oblika (ogranka) kojeg bira Skuptina ustrojstvenog oblika (ogranka). q Ismet ISAKOVI
16
BONJACI U HRVATSKOJ
Nedad Hodi i Radno predsjednitvo va: Petar Barii (Gunja), Ksenija Selimovi (Pore), Husnija Vakufac (Sisak) i Alma epan (Umag). Predsjednik asnog suda BDSH je Denan auevi (Zagreb), a etvorica lanova su Rasim Domba (Gunja), Emir Fetibegovi (Sisak), Zijad Kazi (Zagreb) i Vlastimir Vaclav (Rovinj). U sastav novog Glavnog odbora BDSH (18 lanova) izabrani su Alija Avdi (Sisak), Enes Bajri (Zagreb), Nizama Curanovi (Pula), Mirsad Demirovi (Gunja), Fadil Grai (Pula), Rasim Halilovi (Labin), Mirzet Hasanagi (Pore), Alija Hodi (Pore), Sena Kulenovi (Zagreb), Faruk Kuri (Novigrad), Hasan Mahmutovi (Raa), Sanel Modronja (Zagreb), Sejfudin Mulahalilovi (Raa), Jasmin Osmi (Rovinj), Amir Pandi (Rovinj), Demal Saraevi (Pore), Izet Spahovi (Dubrovnik) i Suad epan (Umag). U ime novoizabranog rukovodstva stranke delegatima se zahvalio Nedad Hodi, novi/stari predsjednik BDSH. Istaknuo je da se u stranci ne moe biti jako neusuglaen ako se eli naprijed osnivanje novih podrunica, poveanje lanstva i broja zastupnika u Hrvatskom saboru. Kakve god da jesu polemike koje su se ule, one su imale svrhu uvrstile su nae zajednitvo. Ne smije se nikako zaboraviti da smo mi snaga s bonjakim predznakom, koja ima obvezu zastupanja Bonjaka u Hrvatskoj. Valja poduprijeti snanije, materijalno, rad Odbora. Budimo inicijatori, razvijmo projekt Cvijet Srebrenice, plasirajmo ga kao nacionalni simbol, opomenu i sjeanje na srebreniku tragediju. Takvo se stradanje vie nigdje i nikome ne smije dogoditi! Zato se Cvijet Srebrenice mora nai na reveru svih nas, svih onih svjesnih te poruke, kako u cijeloj Europi, tako i u svijetu. Nama, Bonjacima je to vano i ovoj zemlji. Ne bismo se smjeli vie troiti na marginalne stvari. Hvala to ste to prepoznali i za najblieg mi suradnika, za tajnika BDSH, izabrali ovjeka s kojim u moi vie i bolje suraivati. Pred nama je dosta posla oko usuglaavanja zakonskih akata stranke, boljeg informiranja, naina davanja donacija i drugo. Vjerujem da emo na predstojeim lokalnim izborima takoer poluiti uspjeh. Nastojat u, to se mene tie, i nadalje promovirati nae bonjake ideje. Uvjeti u kojima emo raditi sljedee etiri godine daleko su bolji nego u prethodnom mandatu, 2008. godine, kada smo osnivali stranku. Od 2011. godine, od kada jesmo u Saboru, na se glas uje i esto se komentiraju nai istupi. Dobro je imati takvu ansu, zakljuio je Nedad Hodi. q Edina SMAJLAGI
LISTOPAD 2012.
17
BONJACI U HRVATSKOJ
Bajram u Hrvatskoj
Na poetku bajramske hutbe povodom Kurban bajrama, u petak 26. listopada 2012. godine, zagrebaki muftija dr. Aziz ef. Hasanovi, predsjednik Meihata Islamske zajednice u Hrvatskoj, rekao je da su u bajramskim danima pogledi muslimana usmjereni su prema svetim mjestima Meke i Medine, koja predstavljaju sintezu monoteistikog vjerovanja od prvog ovjeka i poslanika Adema, a.s., do posljednjeg Bojeg poslanika Muhammeda, a.s. Osim to predstavljaju simbol monoteistikog vjerovanja, ona su i destinacija kojoj udi svaki musliman na svijetu kako bi ispunio petu islamsku dunost i upotpunio svoj islamnijet obavljajui had. Hasanovi je naglasio da had i kurban batine u sebi teoloku, moralnu, socijalnu, drutvenu, ummetsku i globalnu dimenziju, te ih je treba znati itati u kontekstu potreba vremena i prostora. Teoloka dimenzija jasno je vidljiva u izvorima islama Kuranu i sunnetu. Had i kurban imaju za cilj moralno usavravanje i postizanje vrhunca bogobojaznosti vjernika. U bajramskoj hutbi muftija Hasanovi se osvrnuo na ovogodinje neslaganje izmeu Vrhovnog ulemanskog vijea Kraljevine Saudijske Arabije i Vrhovne uprave za vjerska pitanja Republike Turske oko datuma Kurban bajrama, to je potenciralo unutarmuslimansko nejedinstvo i stvorilo veliko nezadovoljstvo i nedoumice kod vjernika irom svijeta. Tako je u nekim zemljama Kurban bajram obiljeen u etvrtak, 25. listopada, na dan kada su hadije bile na Arefatu. Arefat koji se spominje u Kuranu, a za koga poslanik islama Muhammed, a.s., kae da je El-hadu arefe Had je Arefat, mislei pri tome da svi hodoasnici u toj godini moraju biti na taj dan u isto vrijeme i na istom mjestu kako bi pokazali globalnu sliku islama i muslimana, pripadnost i jedinstvo ummeta, bogatstvo u razliitosti po nacionalnom, rasnom, plemenskom podrijetlu predstavlja najvee okupljalite muslimana na svijetu. To je veliki dan za ummet, ali isto tako i dan za velike poruke koje izrie imam i hatib toga dana na Arefatu. Poruke moraju imati globalni smisao po uzoru na Poslanika islama ije su poruke sa oprotajnog hada na Arefatu i dan danas aktualne. Had kao najvei sveislamski kongres muslimana mora usmjeravati i definirati ummetu hodogram koji e biti ukorak s vremenom. To podrazumijeva koristiti sva pomagala do kojih je znanost dola u svim segmentima ljudskog ivota, pa i opservatorijski izraun vremena. Nedopustivo je ummetu da se danas u 21. stoljeu, stoljeu vrhunske tehnologije bavi nagaanjima o Danu Arefata i prvom danu Bajrama. Politiziranje toga datuma iz bilo kojih razloga nema opravdanja i nije na tragu islama bez obzira od koga dolazilo. To dodatno zbunjuje Ummet, podupire njegovo raslojavanje i podjele, to je suprotno ideji Arefata, rekao je Hasanovi. Kritiki se osvrnuo na situaciju u svijetu istaknuvi neravnomjernu podjelu Boanskih dobara, materijalnu pohlepu i moralnu neodgovornost. Ako se analizira institucija kurbana kroz prizmu socijalne uloge, onda se moe uoiti istinska islamska dimenzija upuenosti ovjeka na ovjeka bez obzira na vjersko, nacionalno, rasno ili bilo koje drugo podrijetlo. Ako takav odnos usporedimo sa stvarnosti u kojoj ivi dananji svijet, pa i islamski, vidjeti emo veliki raskorak i konstatirati da ivimo u vremenu apsurda gdje na jednoj strani umiru djeca od gladi, a na drugoj se ivi u raskoi, pa ak i sebino rasipniki u udovoljavanju vlastitim prohtjevima i bez imalo suosjeanja o potrebi da se pomogne. Islam osuuje takav odnos i zahtijeva od
Muftija dr. Aziz Hasanovi vjernika da stalno i bez odlaganja pomae drugome potiui ih rijeima: Tvoje je ono to udijeli, a ne ono to zadri. Socijalni nauk islama mora postati prepoznatljivi sastavni i nezaobilazni dio muslimanske prakse i ponude. Neravnomjerna podjela Boanskih dobara nije odraz nedostatka dobara ve ogledalo dananjeg pohlepnog i nemoralnog ovjeka. Moralna odgovornost jeste nuni preduvjet za temelj smjerne prirode ovjeka i pripravljenost ovjekova namjesnitva na Zemlji. Univerzalna kuranska vizija uspostavlja moralnu odgovornost u samu sr ljudske spoznaje ni radi ega drugog, osim da pravilno usmjeri odgovornost ovjekovih izbora te ciljeve stremljenja ovjekovog kako bi ostvario narav svoje duhovne biti i smisleno znaenje svoga ovosvjetskoga ivota, kao ljudsko bie, osoba, pojedinac koji je integralni dio ljudskog, civilizacijskog i graditeljskog drutva, rekao je zagrebaki muftija. Istaknuo je da podjela kurbana po prioritetima siromanima, zatim susjedima, pa rodbini i prijateljima, jasno ukazuje na islamsku intenciju senzibiliteta prema onim koji su potrebni, ali isto tako i na jaanje dobrosusjedskih odnosa, rodbinskih i prijateljskih veza. Njih je, naalost, sve manje. Hasanovi je naglasio da je ovaj Bajram prigoda da se preispitamo koliko smo se spremni rtvovati za drugoga, kakav je na odnos prema siroadi, kakav je na odnos prema susjedima, da li nam obitelj i rodbina ini temelj naeg vjernikog habitusa, imamo li snage graditi prijateljstvo u ime Svevinjeg Boga ili su nam ovozemaljski interesi jedini motivi druenja i prijateljstva? Citirao je dva hadisa u kojima nas Poslanik, a.s., poduava: Boja milost nee sii na narod u kome se nalaze oni koji ne paze svoju rodbinu i Na dvojicu ljudi Bog nee pogledati na Danu suda, na onoga koji kida rodbinske veze i onoga koji je lo prema susjedima. Muftija Hasanovi je bajramsku hutbu zavrio pozivom na injenje dobra, pomo ugroenima, meusobnu solidarnost i udruivanje na istinskim vrijednostima moralnosti i pravde. Pozivam sve muslimanke i muslimane, pozivam sve ljude dobre volje poglavito one koji po bilo kom osnovu obnaaju bilo kakvu dunost na bilo kojoj razini da se udruimo u promicanju temeljnih i univerzalnih vrijedno-
18
BONJACI U HRVATSKOJ
sti koje tite ovjeka i njegova prava, pravo na rad i dozvoljenu/halal zaradu, na kolovanje, na dostojanstveno ivljenje u treoj ivotnoj dobi, na zasnivanje i izgraivanje zdrave obitelji. Uvijek poimo od sebe pitajui se, to sam ja za nekog uinio, a ne to je netko uinio za mene. Podijelimo radost i zadovoljstvo s naim susjedima, darujmo siroe i obveselimo jetima, naimo neku obitelj kojoj je danas potrebna naa pomo i topla ljudska vjernika rije, pokucajmo na vrata naim najbliim i rodbini zazivajui bajramski blagoslov, uputimo nae dove i molitve pred due naih umrlih, obradujmo ih naim dobrim djelima. Molim Svevinjeg Boga da nam pomogne u ivljenju i promicanju solidarnosti kao najvee vrijednosti kojom nas islam ui. Neka nai kurbani budu naa zatita i polog na Danu suda, brai i sestrama koji su ove godine obavili had neka Svevinji primi, a svima koji jo nisu obavili neka pomogne da izvre petu islamsku dunost, zakljuio je muftija Aziz Hasanovi.
26.10. u hotelu Histria u Puli odrano je Bajramsko sijelo, sredinji bajramski koncert za Istru, koji je organiziralo Vijee bonjake nacionalne manjine Istarske upanije, uz potporu mnogobrojnih bonjakih asocijacija u Istri. Nastupila su tri Kulturno-umjetnika drutva Bosna, Srma i Kranski ljiljani, te vokalni interpretatori sevdalinki Hana Hasanagi, ejla Kotori i Fadil Grai. Bajramskoj proslavi prisustvovao je pulski gradonaelnik Boris Mileti. 27.10. u Kazalitu mladih u Splitu odran je Bajramski humanitarni koncert, koji su organizirali Vijee bonjake nacionalne manjine Grada Splita i Islamska zajednica Split, uz suorganizaciju Vijea bonjake nacionalne manjine Splitsko-dalmatinske upanije, UBBDRH i KDB Preporod Split. U kulturno-umjetnikom dijelu programa nastupila je folklorna skupina Bonjake zajednice kulture Preporod iz Jajca. Koncert je imao humanitarni karakter, a sav prihod je namijenjen za lijeenje teko oboljelog Zahida Mehmedovia, Bonjaka iz Splita.
Bajramske estitke
Povodom velikog islamskog blagdana Kurban bajrama, estitku graanima islamske vjeroispovijesti i muftiji dr. Azizu ef. Hasanoviu uputili su predsjednik Ivo Josipovi, premijer Zoran Milanovi, kardinal Josip Bozani, zagrebaki gradonaelnik Milan Bandi i mnogi drugi. Svim islamskim vjernicama i vjernicima u Hrvatskoj elim da Kurban bajram provedu radosno, u obiteljskom i prijateljskom okruenju. Neka duhovno ozraje blagdana svima bude poticaj da i dalje ustrajno pridonose izgradnji mira, razumijevanja, tolerancije i meuvjerskog dijaloga, te promicanju dobra i drutvenog napretka nae domovine. Bajram erif mubarek olsun! (Ivo Josipovi, predsjednik RH) Drage graanke i graani islamske vjeroispovijesti, u prigodi velikog blagdana Kurban bajrama upuujem vam iskrene estitke i najljepe elje da bajramske dane provedete u zadovoljstvu, miru i dobrom zdravlju, a radost blagdana podijelite s najbliima. Bajram erif mubarek olsun! (Zoran Milanovi, predsjednik Vlade RH) Dok se nalazim u Rimu na Sinodi biskupa, vanom susretu za ivot Crkve, rado se sjeam Vas i vjernika islamske zajednice u Republici Hrvatskoj, koja od sutra zapoinje proslavu Kurban bajrama te Vam tom prigodom upuujem najsrdanije estitke. Neka uzvieni Stvoritelj, koji je sve stvorio te svime upravlja i od kojega dolazi svako dobro, podari Vama i svim muslimanskim vjernicima isto i otvoreno srce kako biste svoj dar rtvu prinijeli Bogu na slavu, a ljudima kao znak nesebine Boje dareljivosti. (Josip Bozani, zagrebaki nadbiskup i metropolit) Povodom sredinjega islamskog blagdana svim muslimanima i Bonjacima islamske vjeroispovijesti u Gradu Zagrebu i Republici Hrvatskoj od srca estitam Kurban bajram, sa eljom da ga provedu u miru i radosti, u obiteljskom i prijateljskom zajednitvu. Neka vas ovaj blagdan, kao simbol rtvovanja i ljudske solidarnosti, potakne na dobra i plemenita djela prema blinjima, prema naim sugraanima i prema svim ljudima dobre volje. Jer, bez obzira na svjetonazorsku, vjersku ili nacionalnu pripadnost, svi smo mi pozvani (bogoljubljem i ovjekoljubljem) i (su)odgovorni za izgradnju pravednije i bolje drutvene zajednice, naeg zajednikog grada Zagreba posebno. Vama osobno, efendija Hasanoviu, i cijelom Meihatu, zahvaljujem na svemu to inite na jaanju meusobnog povjerenja i jo plodonosnijoj suradnji izmeu Islamske zajednice i Grada Zagreba. S izrazima zahvalnosti i potovanja, Bajram erif mubarek olsun! (Milan Bandi, gradonaelnik Zagreba) q Ismet ISAKOVI
Bajramski humanitarni koncert u Splitu 28.10. u Kazalino-koncertnoj dvorani Ivana Brli Maurani u Slavonskom Brodu, u organizaciji Islamske zajednice Slavonski Brod i Maglaj, odrano je Bajramsko vee sevdaha. Na trosatnoj centralnoj bajramskoj sveanost na nivou cijele Republike Hrvatske, u prepunoj dvorani pred oko 500 posjetitelja, nastupili su Gradski folklorni ansambl Maglaj i hor Revda Kurumlija damije u Maglaju. Koncertu su prisustvovali muftija dr. Aziz ef. Hasanovi, predsjednik Meihata Islamske zajednice u Hrvatskoj, dr. Mirko Duspara, gradonaelnik Slavonskog Broda, dr. Danijel Marui, upan Brodsko-posavske upanije, Zlatko Bagari, predsjednik Vijea ravnatelja osnovnih kola u Brodsko-posavskoj upaniji i Izudin ef. Kruko, glavni imam maglajski. Njima su domaini uruili priznanja za dugogodinju suradnju s Islamskom zajednicom u Slavonskom Brodu.
Bajramsko vee sevdaha u Slavonskom Brodu Bajramski program u Zagrebu sastojao se od tri priredbe. 26.10. prireen je sveani bajramski prijem u Novinarskom domu. 28.10. u Zagrebakom kazalitu lutaka, u organizaciji Bonjake nacionalne zajednice Grada Zagreba i Zagrebake upanije, odran je koncert pod nazivom Bajramski susret s programom ilahija i sevdalinki. Nastupili su enski kamerni zbor Gazel iz Sarajeva, Mjeoviti zbor Bosana, te solisti i orkestar Ansambla Bosana iz Zagreba. Sutradan, 29.10. u Gradskom kazalitu ar ptica, u organizaciji Vijea bonjake nacionalne manjine Grada Zagreba, uprilien je bajramski kazalini program za djecu. Nakon kazaline predstave Mudro pile najmlaim gledateljima podijeljeni su bajramski paketii. q
LISTOPAD 2012.
19
hrvatska
Uzburkana javnost
Sredinom listopada 2012. Norbert Lammert, predsjednik Bundestaga, u razgovoru za dnevnik Welt am Sonntag izjasnio se za zaustavljanje procesa proirenja EU, ukljuujui i ve planirani ulazak Hrvatske. Mi moramo, upravo zbog iskustava s Bugarskom i Rumunjskom, najnovije izvjee Europske komisije o napretku uzeti ozbiljno. Hrvatska jo oito nije spremna za ulazak, rekao je Lammert, inae lan Kransko-demokratske unije (CDU). Dodao je kako zemlje nastale nakon raspada Jugoslavije imaju perspektivu ulaska u EU, ali da moraju same stvoriti uvjete za to. Pritom u obzir treba uzeti samo konkretne postignute rezultate u ispunjavanju uvjeta za ulazak u EU. Dobre namjere i obeanja ne bi smjele postati zamjena za dokazane promjene, rekao je Lammert. Ni njegovo miljenje da EU u ovom trenutku nije spremna na daljnja proirenja nego da joj je potrebna konsolidacija, Hrvatskoj takoer ne ide u prilog. Pred nama je toliko nunih zadaa glede konsolidacije Unije koje je potrebno rijeiti u najkraem moguem roku i zato mislim da ambicija proirenja ne bi smjela ponovno potisnuti nunu stabilizaciju, rekao je Lammert. Njemaki politiar stoga smatra da EU u dogledno vrijeme nije sposobna za nova proirenja. Prije Lammerta se i jedan drugi istaknuti demokranski politiar, predsjednik Europskog odbora Bundestaga, Gunther Krichbaum izjasnio protiv ulaska Hrvatske u EU, dodavi kako Zagreb ne moe 100% raunati sa sadanjim datumom ulaska. Ove su izjave estoko kritizirali predstavnici Socijaldemokratske stranke Njemake (SPD). Tko ulazak Hrvatske dovodi u pitanje, taj smatra da EU nije u stanju i u budunosti stvarati mir u Europi. To je najpogrenije mogue shvaanje dodjele Nobelove nagrade za mir Europskoj uniji, rekao je Hans-Peter Friedrich (SPD), ministar za europska pitanja savezne pokrajine za Spiegel Online. Niti se u sluaju hrvatske ponavljaju prijanje greke, niti se Hrvatska treba kanjavati za greke koje su poinili drugi. Za mir u Europi, Balkan je jo uvijek od presudnog znaaja, rekao je Friedrich. Zastupnik CDU-a u Bundestagu, Michaael Stuebgen, je ratifikaciju Pristupnog ugovora Hrvatske s EU, koja je predviena na proljee, uvjetovao pozitivnim posljednjim izvjeem Europske komisije o napretku Hrvatske. Ako i sljedee izvjee Europske komisije bude tako kritino, moglo bi biti problematino, rekao je Stuebgens. Slino se izjasnio i Michael Roth, zastupnik SPD-a zaduen za europska pitanja. Stranka Zelenih u Bundestagu se jasno izjasnila protiv prijetnji Hrvatskoj odlaganjem datuma ulaska. Bundestag bi trebao vriti pritisak, ali prijetnje vetom su opasne, rekao je glasnogovornik Zelenih za europska pitanja Manuel Sarrazin. On je, meutim, isto tako naglasio da Hrvatska mora obaviti svoju domau zadau. Tada e, kako je naglasio politiar Zelenih, on svojim kolegama u zastupnikom klubu preporuiti da glasuju za ratifikaciju. Inae, politiari Demokranske unije CDU/CSU i prije su se zalagali za zaustavljanje proirenja EU-a, ali su uvijek dosad Hrvatsku spominjali kao izuzetak.
Stefan Fle, europski povjerenik za proirenje godine e biti potpuno spremna i to jasno proizlazi iz Izvjea o napretku Republike Hrvatske, kazao je istaknuvi da e se osobno operativno zauzeti za ispunjenje svih onih preostalih uvjeta koji su jasno navedeni u Izvjeu EU. to se tie politike, ona je i u Europi nadmetanje, nadmudrivanje i pozicioniranje, uz to to je i ozbiljan posao. Toga e biti kao i proli tjedan. Neke su izjave stranaki ili blokovski obiljeene, neke su rezultat malo slabijeg poznavanja materija, dok su neke potreba za osobno pozicioniranje na politikoj sceni, ustvrdio je premijer Milanovi, dodavi kako su zadnjih dana dole razliite izjave iz jedne drave, pojasnivi da to ima vie veze s tom dravom nego to ima s Hrvatskom. Potpuno smo prisebni i racionalni ljudi. Znamo to jesmo i to nismo uinili, a uinit emo sigurno sve i u rokovima. Naglasio je pritom kako su obeanja i jamstva koja je Hrvatska dobila u pogledu ulaska u EU potpuno jasna. Ako odradimo svoj posao, a mi ga radimo ozbiljno, rezultata e biti. Uvijek, kad smo bili u opoziciji, u kontaktima u inozemstvu iskljuivo smo vodili rauna o hrvatskim interesima. Nikada nismo ogovarali svoje politike konkurentne, nego se borili za hrvatski interes kad je u pitanju Europska unija, kazao je Milanovi, naglasivi da Vlada RH ozbiljno radi svoj posao u ovom tekom vremenu. Pozvao je sve kojima je hrvatski interes na prvom mjestu, a to je ulazak u EU, da se tako i ponaaju. Ako nee, ne moraju, ali bar neka ne rade tetu, zakljuio je premijer Milanovi. Ovim zadnjim rijeima nali su se prozvani HDZ-ovci koji su to protumaili kako njezini lanovi krue Europom i priaju kako Milanovieva Vlada nije sposobna odraditi posao do kraja. Zbog toga su pljutale estoke reakcije iz HDZ-a, ali i drugih desno orijentiranih stranaka. Strasti je malo smirio europski povjerenik za proirenje, Stefan Fle, koji je izjavio u Pragu da ne vidi temelja za odgodu ulaska Hrvatske u EU niti ima potrebe da se razmilja o odgodi. Za one koji kau da je nae izvjee o monitoringu bio poziv za buenje, rekao bih da jest, ali ne poziv za medije, ne za parlamente nekih zemalja lanica. Bio je to poziv za Hrvatsku, rekao je Fle. Ponovio je da Hrvatska prije lanstva mora ispuniti 10 zadataka navedenih u posljednjem izvjeu Europske komisije o monitoringu. Apsolutno ne sumnjam u sposobnost hrvatske vlade da te zadatke ispuni tako da Hrvatska postane lanicom tono kako je planiralo Europsko vijee, to znai 1. srpnja 2013. godine, naglasio je europski povjerenik za proirenje. Pohvalio je Hrvatsku i Sloveniju za postizanje arbitranog sporazuma o granici, ali i naglasio da bi trebale uloiti vie napora u
20
hrvatska
rjeavanje problema Ljubljanske banke, kojim Slovenija uvjetuje ratifikaciju hrvatskog pristupnog ugovora u svome parlamentu. Fle je izjavio da EU ne eli uvoziti bilateralne probleme zemalja lanica.
Ranko Ostoji, ministar unutarnjih poslova RH treba uvrstiti u mjere kojima se zadire u ljudska prava i slobode i za njih bi se morao pribaviti sudski nalog kao i za prislukivanje umjesto da se, kao to je sada sluaj, samo poalje zahtjev OTC-u, objasnio je jedan Veernjakov izvor. Ova je afera natjerala predsjednika Republike Ivu Josipovia i premijera Zorana Milanovia da odre zajedniku konferenciju za novinare. Ovdje smo da vam prenesemo svoje stajalite. Sve institucije predane su borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala. MUP, Dravno odvjetnitvo i obavjetajna zajednica imat e svu nau potporu. Mi smo u okviru svojih nadlenosti razmotrili konkretne dogaaje, kazao je predsjednik Josipovi.
LISTOPAD 2012.
21
intervju
MONS. FRANJO TOPI, PREDSJEDNIK HKD NAPREDAK I PROFESOR NA VRHBOSANSKOJ KATOLIKOJ TEOLOGIJI U SARAJEVU ELIM DA U BOSNI I HERCEGOVINI BUDE JO VIE LJUBAVI. DRUGU DOMOVINU NEMAMO. ELIM DA JE JO VIE VOLIMO I NASTOJIMO, I U TAMI, PALITI BAREM MALA SVJETLA. NE KUKATI NAD MRAKOM.
Uvjeren sam u Boje poslanje Bosne i Hercegovine. Na meureligijskim skupovima uvijek Bosnu i Hercegovinu vidim kao misionara triju vjerskih zajednica jer je u njoj ekumena snana, a dijalog stalno na ispitu Papa Ivan Pavao II uporno nam je ponavljao da religije moraju suraivati. Dugo nam je trebalo da to shvatimo i ponemo promicati zajednitvo. Po mom dubokom uvjerenju Bosna i Hercegovina jest poslanje. Zato je vano uporno i stalno promicati dijalog i ekumenizam u njoj.
dananja Italija je stvorena tek prije 150 godina Povijest je nedopustivo zloupotrebljavati! Nekada se nije lako suoiti s narodnom, s dravnom ili osobnom prolou, ali ona ostaje injenina ma to tko o tome mislio. Boanska je misao da e nas Istina osloboditi! Rekli ste na toj sveanosti i neto zbog ega sam poeljela razgovarati s Vama, a to je: Svugdje je ivot proza, a u Bosni poezija!. Nezavisna graanska udruga Drutvo za zatitu kulture i kulturne batine Klepsidra, koja dodjeljuje nagradu, iako okuplja intelektualnu elitu, mala je i bez vee politike snage. to Vama znai ta nagrada? Osmansko Sarajevo, iju 550. obljetnicu obiljeavamo, malo se zna, nastalo je na starom gradu Vrhbosne. I naa se nadbiskupija koja se spominje jo 1089. godine, pa i Napretkov radio jo uvijek tako zovu. Sauvani su i ostaci katedrale iz 1244. godine. Isa-beg Ishakovi Isak Hrani/Hranui bio je osmanski plemi, vojni zapo-
22
intervju
vjednik i upravitelj. Povijesna znanost dvojako tumai Isa-begovo porijeklo. Po jednima, on je brat Stjepana Vukia Kosae koji ga je predao Mehmedu II. kao garanciju lojalnosti. Djeaka je usvojio Ishak-beg otud i prezime, konvertirao je na islam i za ondanje prilike izgradio zavidnu vojniku i politiku karijeru. Drugi tumae da je Isak Hrani/Hranui bio zarobljen tijekom jednog napada akindija na posjed velikake obitelji Pavlovi gospodara velikog dijela Istone Bosne, ukljuujui i srednjovjekovnu upu Vrhbosnu. Budui da se pokazao sposoban, naslijedio je i imetak i izborio poziciju koju je obnaao. Zapamen je u povijesti kao graditelj brojnih vjerskih i svjetovnih objekata i kao osniva osmanskog Sarajeva. Podrao sam Drutvo Klepsidra i ranije, prije tri godine u Zagrebu; podravam sve to miri, povezuje ljude. Podsjetit u, rije saraj znai i gostinjac. elim, a to sam i rekao tu veer, da i Sarajevo i cijela Bosna i Hercegovina uvijek imaju puno dobrih gostiju i neka budu i ostanu uvijek gostoljubivi. Uz to, predsjednik sam i Udruge nacionalnih kulturnih drutava BiH u kojoj upravo forsiramo takve projekte. Mislim da je normalno da ovjek surauje jer se kroz suradnju s drugaijima i sam gradi. Bolje je ivjeti zajedno nego suprotstavljeno, bolje je razgovarati nego biti odvojen. utnja je uvijek problem, i u obiteljima. Kada nema komunikacije uvijek je to lo znak. Stoga je vano podrati neto tako dobro i pozitivno, a to nas obogauje. Mnogi znaju da se na tom tragu trudim sve vrijeme svoga djelovanja. HKD Napredak je to inio i cijelo vrijeme nedavnog rata u BiH. Dijelili smo tada svakodnevno po tisuu obroka. U to sam vrijeme bio rektor Bogoslovije i djelovali smo zajedno s HKD Napredak. Podijeljeno je 436 tona hrane, svima, bez razlike u nacionalnosti, vjeri. Takoer i lijekova. Znaju to svi. Malo jest nezgodno govoriti o sebi. Ali, ostali smo ovdje, u Sarajevu kada su mnogi, s razlogom, naputali opkoljeni grad. Pokuavali miriti ljude. Neizmjerno je vano da ljudi vode dijalog, bez drugoga ne bismo niti progovorili! Bez drugoga se ne moemo ni roditi, a niti zakopati! Zlo iriti je najlake, ono se i samo od sebe proiri. Za dobro se treba potruditi. ovjeka ubijete s 10 cm akije, a kada ga se podie, odgaja, nuno je uloiti strano puno truda i znanja. Nije, naravno, lako s ljudima, ali bez njih, bez drugih nismo ni Boja djeca! Vano je to za sve vjernike, svih provenijencija, vano za svakoga ovjeka, jer Bog eli da se svaki ovjek spasi. A, eto, pokuavam to osobno i kroz HKD Napredak sa svojim suradnicima pokazivati, ivjeti. ciramo razlike, ode to u beskraj! I dva brata i sestre su razliiti, ako emo o razlikama. Valja insistirati na onih 98% zajednikog. Samo je ovjek u pitanju. Treba se svemu i to bez ostatka posvetiti. Nezgodno je hvaliti sebe, ali napravili smo vie nego svi ostali. Ovdje, u Sarajevu, a i u Bosni i Hercegovini, smo apsolutna manjina mislim na Hrvate katolike. Imamo i imali smo, a to mi se ini vanim, i dosta lanova koji su Bonjaci, npr. Pejanovi, Filandra itd. Pa i u naem nogometnom klubu je oko 80% Bonjaka, bilo i jest. Nikada to nije bilo problem. Trener je danas Srbin, dio igraa takoer. Bio je i jedan Kubanac. Hvala Bogu, u Napretku nam nije problem prihvatiti drugaije. Budi to to jesi, pohvali se s tim to jesi. im mi pone smetati neto kod drugoga, gotovo je. Kritizirati i biti radikalni prema razliitosti moete ako ste u dobrim odnosima, u zlu to bi znailo smrt milijunima ljudi, to se u povijesti dogaalo. Vi ste vjernik, tolerantna osoba. Problema je jo dosta i u BiH i u Hrvatskoj. Nema ivota bez problema. Ali nad njima ne treba kukati, valja neto uiniti u njihovu otklanjanju. Na koncu, budemo li gledali u BiH, a tako je i u Hrvatskoj, samo na ono to ne valja, bit e samo gore. Uinimo da bude bolje. Drutvo nije apstraktna kategorija, nije matematiki zbir ljudi, nego ga ine razliiti pojedinci. to je svatko od nas bolji, i drutvo je bolje. Poesto se ljudi pravdaju da su drugi krivi za ono to oni ne ine ili loe rade. Uvijek je netko kriv. Tako i Napredak, ili Preporod, ili Prosvjeta, pa Matica hrvatska i slino. U takvim situacijama nisu najvaniji argumenti u korist moga naroda, a to se dogaa im zaprijeti neka ugroza. Psiholoki je to razumljivo jer se tada vie ne pita za elektrinu energiju, za vodu ili ceste, za dravu. Ako smo mi ugroeni onda su nam i drugi krivi. I nai neprijatelji. Mrnja se multiplicira Sve nae udruge imaju dobre statute, ali nita od rada bez suradnje. Ako zaboravimo ovjeka. Sve dok je ugroen, ne zanimaju ga ni zgrade, pa ni katedrala. A i to bismo s praznom katedralom?! Danas je to Bogoslovija s internatom. Ovaj svijet je stvoren radi ljudi. Ostao sam u Sarajevu u vrijeme rata iako su me mnogi odvraali od toga, bilo je opasno. Samo sam u Splitu proveo 48 dana i jedva ekao da se vratim. HKD Napredak je ostao vaan u Sarajevu i u BiH. I za meunarodnu zajednicu. Kako svuda ima dobrih ljudi, ne treba se zavaravati, ima i zlih. Kljuna je stvar raditi, biti uporan. Nitko vam nita nee dati. Nueno Vam je mjesto gradonaelnika Sarajeva prije nekoliko godina. Moda ste mogli ubrzati neke procese! Koji je bio razlog: umor, zdravlje? Da, bio sam kandidiran i za gradonaelnika Sarajeva. Znanstvenik sam, prije svega. Uivam u svojoj biblioteci od 5.000 knjiga, uvijek sam volio istraivati. Povuen sam, nije ba da volim javne nastupe, govore. Jo dok sam studirao sjedio sam sm, ne zbog zabuavanja, u zadnjoj klupi, ali i bio vrlo paljiv na nastavi. Velika je to ast. Bit u iskren i jasan: biti gradonaelnik u glavnom gradu je velika ast. Moralo se traiti i vatikansko doputenje, dispenza. Ali, i da nisam sveenik, teko da bih je prihvatio jer nemam ba tih elja za vlau. Provedeno je tada i nekoliko anketa, dijelom su i objavljene, dobio sam veliku potporu i to apsolutno svih graana. ivim u Sarajevu koje je 75% bonjako. Biti prihvaen i to jo kao sveenik od svih u ovoj zemlji koja je jo uvijek radikalizirana, gdje su u ratu bili svi protiv onih drugih. Pokazuje to da mrnja ipak nije tako duboka. Napredak danas, uza sve potekoe, bitno utjee na to da Hrvati u mnogim gradovima BiH, poglavito Bosne, mogu slobodno hodati i ivjeti. Brane svoj identitet ne inei nikome zlo, a niti ga nijeu drugima. Na dobar i pozitivan nain pokazuju svoje domoljublje i kako se u ovoj lijepoj zemlji moe ivjeti u miru. Ni u soci-
LISTOPAD 2012.
23
intervju
jalizmu Napretkov grb ahovnica nije nikome smetao, ostao je tamo gdje su ga osnivatelji stavili poetkom 20. stoljea. Doivio sam bezbroj lijepih trenutaka. Policija me na graninim prijelazima ne legitimira, a i sarajevski taksisti mi esto, iz osobne zahvalnosti na ratne dane i potporu, odbiju naplatiti prijevoz. Ne teim nikakvoj popularnosti, ne traim, naprotiv, izbjegavam, intervju. Vodee mi novine i TV kue esto nude razgovore, kada to ja hou. Prije vie od 10 godina snimljen je i film o meni. Nisam ga jo ni pogledao. Nisam tipian u tome, eto. Drugi bi ga gledao, to kau, svake hefte. Ne elim se na to troiti. A prisutan u javnosti jesam. Uvijek netko objavi da smo neto napravili. Npr. bio sam nedavno na jednoj konferenciji u Lisabonu, a to je onda vijest. Pa, konano, i ova vrijedna nagrada Isa-beg Ishakovi. Doivio sam zahvalnost obinih ljudi esto i na ulici. Pokuavam govoriti ono to mislim da je istina. Potujem svaije, a sve je nae, bosansko. Pa i osmansko doba. Moemo razliito misliti, ali ne na nain da meni odgovara ovo, drugom ono iz te nae povijesti. Ne moe se izbrisati ono to je bilo, povijest ne poinje sa mnom ili nekim drugim. Zato se redovno i stalno molim za sve nae predasnike. I svaki puta spomenem sve, naprosto je to nekakva elementarna istina. To mi se ini veoma vanim. Jasno, zloini se ne smiju zaboraviti, a rekao sam to i na Palama, kod otvaranja Doma na Trebeviu, bio je tamo prisutan i predsjednik Optine Pale. Podsjetio sam tada i da se u sarajevskoj Napretkovoj zgradi i ginulo, pogoena je bila nekoliko puta. No, ne smijemo i ne moemo stati na 1992. godini! ivot ide dalje. Ipak, ne smije se negirati ni injenice, prekrajati povijest. Politiari to nerijetko jo zloupotrebljavaju. Krenemo li vraati neto to nam je oteto, traiti da pobiju sve one koji su to uinili. Kroz povijest je uvijek netko bio okupator. Tako su i stari Slaveni okupirali neiji prije toga zaposjednuti prostor. I Turci su okupirali ovaj prostor, tako i Austro-Ugarska i tako redom, bez kraja i konca. Nikada se nije lako suoiti s vlastitom povijeu, pogotovu ako u njoj nije sve ba i dobro. Svi bismo da o nama svi misle ponajbolje, a i da se i mi sjeamo onoga najljepeg i najboljeg. No, ivot ba i nije takav. Ljudi ovdje jo nemaju esto ba taj osjeaj za mjeru.
Svaka vlast ima premo, ima vojsku, ima policiju iza sebe, financije. Vjerske zajednice nemaju tu snagu: one ne prave putove, ne uvode elektrinu energiju, ne otvaraju radna mjesta. Ne treba im prebacivati vie odgovornosti nego je imaju. Svi jesmo jednako vani, ali svi nismo jednako moni. To treba mijenjati.
i upornosti. Kao i u Hrvatskoj i mi smo na budetu BiH. HKD Napredak dobiva 30%, BZK Preporod 40%, SPKD Prosvjeta 20%, a 10% ide JKPH Benevolencija. Tee evo rujan i do sada za ovu godinu nije bilo niti jedne marke. I lanjske godine dobili smo tek 70% namijenjenog nam, a i to tek u prosincu. Kanton nam davanja drutvima nije poveao vie od desetljea! Sredstva se kreu neto manje od 10.000 konvertibilnih maraka, a to govorim o sredinjici. Mnoge podrunice ve etiri godine nisu dobile nita. Pomau nam sponzori, ovisimo o njima. I za Novogodinji koncert, gala-priredbu, koja je ve tradicionalna i koju prenose brojne TV stanice dobivamo donacije, podre nas mnoge firme. Na tom su koncertu nastupili i Beki djeaci, Veliki maarski orkestar, neki njemaki solisti. Nastojimo dosta toga i tiskati. Od Republike Hrvatske zadnjih godina imamo novanu podrku i to 120 milijuna kuna na godinu, a za sredinjicu oko milijun kuna. Novac je uvijek problem. Ali, svakako treba naglasiti da smo svojim sredstvima napravili i otvorili u srpnju prole godine Dom na Trebeviu. Trebevi je olimpijska planina, a gore je tijekom i nakon rata bilo sve zaputeno. Zapravo je upravo s Trebevia najvie granatirano Sarajevo tijekom opsade 1990. godine. Pucano je i na nas u Titovoj ulici. Sada e taj multikulturalni centar, koji zaprema 970 metara etvornih, i u kojemu je 40 leaja postati crtom spajanja, dijaloga, razmjene dobrih ideja, suradnje. Prije rata bilo je to glavno sarajevsko izletite, vozila je do gore iara. Pet godina je trajala gradnja trebevikog Napretkova doma. Podralo nas je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta RH i to putem Centra za dijalog, a i Talijanski kranski sindikat MCL, Movimento Cristiano Lavoratori. Na otvorenje Doma umjesto 100 zvanica, dolo ih je vie od 300 i to svi relevantni politiki predstavnici Bosne i Hercegovine. Sve to steknemo, namaknemo velikim projektima, velikim trudom i radom. Neskromno e zazvuati, ali pokazalo se da to znam uspjeno raditi, ne bih valjda bio tolike godine na elu. Zaposlenima se moraju osigurati mjesena primanja. U centrali HKD Napredak stalno je zaposlenih 11 ljudi. S podrunicama, a kojih je 83, sve mjeseno stoji oko 30.000 konvertibilnih maraka. Ukratko, valja biti beskrajno uporan, nema niega bez kvalitetnih i marljivih ljudi. U zadnje sam etiri godine vratio Napretku i zgradu u Zagrebu, a dolazio sam zbog toga tamo valjda vie od pedesetak puta.
Bosansko sveuilite
to je sad kljuno u radu HKD Napredak, promijenile su se okolnosti. Kako se nosite s recesijom i nestaicom novca? Jo u prvom svom mandatu bili smo potvrdili da emo s Napretkom slijediti tradiciju, a na to obvezuje i Statut. Ali, i prilagoavati se suvremenosti. U prolosti se ne moe ivjeti iako je bitna i vana, a ne moe je se ni mijenjati. Sjajna je poruka poljskog filozofa Kolakowskog o tome: Da se nai oevi nisu bunili protiv tradicije, mi bismo bili jo u piljama! Kada bi danas nastala opa pobuna protiv tradicije bili bismo opet u piljama, to je povijesna dijalektika kulturne batine. Veliki je rad iza HKD Napredak, ali i iza mene. Podruja rada na kojima djelujemo su razliita, a razliita su i mjerila i uvjeti u kojima djeluje, npr. naa podrunica ovdje u Sarajevu, a drugaija ona u Kiseljaku ili u Ploama i slino. Imamo preko 800 lanova u glazbenim asocijacijama. Likovnjaka je vie od 500, tu su izdavatvo i predstavljanje novih knjiga, razliite tribine i predavanja, sportske manifestacije. Znaajno je i ulaganje u mlade ljude, uenike i studente. Tijekom 2010./2011. godine stipendirali smo od 150 do 200 studenata s oko 100 konvertibilnih marki. Za poslije diplomce imamo i posebne programe. Ove kolske godine smo neto smanjili broj stipendija jer smo krenuli Nadbiskupija s HKD Napredak u jedan vaan projekt, a taj je osnutak Bosanskog sveuilita. Financijska sredstva u ovoj krizi svima su problem. Napravite sto projekata, a realizira ih se tek pet. Naporno je. Sve je u pameti
24
intervju
nog ustrojstva, izmeu ljudi. Ne gledam na zemlju kroz ureenja, na ovom se prostoru, jo su ivi neki koji i to pamte, izmijenilo nedugo, ak etiri dravna ustroja. Isto tako znam i da ovakva kakva je sada BiH nije dobro organizirana, bila bi najnormalnija kantonizacija zemlje u nekih desetak kantona. Sada se sve gleda kroz glasove, a tako se ne moe. Iako je to za politiku bitan broj glasova za vlast se glasa. Komunicirao sam sa svim meunarodnim predstavnicima koji su dolazili u BiH mogue i ee nego sa svim hrvatskim politiarima zajedno. U ovoj zemlji ne moe biti obina demokracija, kao vladavina veine, ovdje ona mora biti dogovorena. Razviti valja mehanizme da se zatite one koji su u manjini. vicarska nam je najblii uzor u tome. A dogovoriti se sve dade, samo kad se hoe. U politici svaka stranka eli vlast za sebe, svejedno koje je nacije. I mediji me esto napadaju jer upravo to ne zagovaram. Ne smije se zaboraviti da svatko nije jednako vaan. Svaka vlast ima premo, ima vojsku, ima policiju iza sebe, financije. Vjerske zajednice nemaju tu snagu: one ne prave putove, ne uvode elektrinu energiju, ne otvaraju radna mjesta. Ne treba im prebacivati vie odgovornosti nego je imaju. Svi jesmo jednako vani, ali svi nismo jednako moni. To treba mijenjati. Oekujete li brzi ulazak Bosne i Hercegovine u NATO i u Europsku uniju? Naravno, ali i u Hrvatskoj, koja uskoro ulazi u drutvo EU, treba razbiti iluzije da e se tim ulaskom rijeiti brojni problemi. Nee, jer nitko umjesto nas nee raditi. Pa i Grka je u Europskoj uniji, a ima oko 400 milijardi duga. Hrvatska uurbano vraa svoje takoer goleme dugove. BiH ih ima daleko manje, oko 3 milijarde. Kao i u svemu, sve e ovisiti o onima koji ulaze u tu asocijaciju. Nita u ivotu ne ide lako, nitko vam nita nee dati bez truda i rada. Dobro je da Hrvatska ue, a bilo bi i za BiH da makar to prije ue u NATO, isto radi ove nae zemljopisne pozicije i odnosa sa susjedima koji jo nisu razrijeeni. to se ekonomije tie, to e ovisiti o hrvatskoj ili naoj, bosanskohercegovakoj, sposobnosti i to svih, od Vlade pa na nie. Mislim da bi bilo jako dobro i to svuda i stalno zagovaram na meunarodnim skupovima da se BiH to prije primi i u NATO i u Europsku uniju. Bezuvjetno. Svi znaju da kriterije ne moemo ispuniti zbog ovakvim odnosa snaga. Nisu ih pri ulasku ispunjavale i neke druge vee zemlje. Time bi Europa uvelike olakala i sebi jer bili bismo uklopljeni u iru zajednicu. A tada bi se i nai problemi drugaije postavljali. Drugo, morali bismo svi igrati po pravilima EU pa bi s ulaskom BiH u EU i njoj bilo uvelike lake. Sada je to prilino komplicirano jer je tu OHR i druge institucije, bilo bi jednostavnije i jeftinije. Jasno, valja prvo ui u NATO. Barem da budemo sigurni da vie nee biti rata, da ljudi nee vie ginuti. Sve ostalo jest, naravno, vano, ali je naspram toga sporedno. NATO, jasno, nije samo vojna asocijacija; ima i politiku i vojnu teinu. Doao bi tada i kapital jer bi prisustvo NATO-a garantiralo i sigurnost tom kapitalu. Uvjeren sam u Boje poslanje Bosne i Hercegovine. Na meureligijskim skupovima uvijek Bosnu i Hercegovinu vidim kao misionara triju vjerskih zajednica jer je u njoj ekumena snana, a dijalog stalno na ispitu. Reperkusije nerazumijevanja su tada za itav svijet s ovakvih viereligijskih mjesta. Jedna maligna stanica razori cijelo tkivo organizma Pokojni papa Ivan Pavao II bio je u viekratno u Bosni i Hercegovini. Uskoro emo mu postaviti u Sarajevu i spomenik. Izmeu milijardu i sto milijuna katolika poklonio nam je iznimnu panju, proglasio mnotvo kardinala, stalno nam slao i humanitarnu pomo. Papa Ivan Pavao II uporno nam je ponavljao da religije moraju suraivati. Dugo nam je trebalo da to shvatimo i ponemo promicati zajednitvo. Po mom dubokom uvjerenju Bosna i Hercegovina jest poslanje. Zato je vano uporno i stalno promicati dijalog i ekumenizam u njoj. q
Mislim da bi bilo jako dobro i to svuda i stalno zagovaram na meunarodnim skupovima da se BiH to prije primi i u NATO i u Europsku uniju. Bezuvjetno. Svi znaju da kriterije ne moemo ispuniti zbog ovakvim odnosa snaga. Nisu ih pri ulasku ispunjavale i neke druge vee zemlje. Time bi Europa uvelike olakala i sebi jer bili bismo uklopljeni u iru zajednicu. A tada bi se i nai problemi drugaije postavljali.
LISTOPAD 2012.
25
bosanski barometar
Zlatko Lagumdija i Milorad Dodik je predsjednik SDA Sulejman Tihi, pojanjavajui kako je njegova stranka dobila najmanje 30 naelnikih pozicija. Narod je poslao poruku SDP-u i SBB-u da se ne treba igrati sa SDA, a pogotovu da je se ne smije izbacivati iz vlast, kazao je Tihi, dodajui kako je ishodom ovih izbora kanjena bahatost SDP-a. Savez za bolju budunost (SBB), na ijem je elu Fahrudin Radoni i koji je saveznik SDP-a, u ovogodinje je opinske izbore krenuo s velikim ambicijama istaknuvi ak 50 kandidata za opinske naelnike. Meutim, kandidati SBB-a, pobijedili su samo u sarajevskom Starom Gradu i u Goradu. Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika ostat e na vlasti u 20 opina, no to je znatno slabiji rezultat te stranke nego prije etiri godine. Izgubili su naelnika mjesta u 13 opina u kojima su na vlast doli kandidati Srpske demokratske stranke (SDS) ili Partije demokratskog progresa (PDP). Ja mislim da je ovo veliki poraz SNSD-a i poetak kraja dominacije te stranke, izjavio je Mladen Ivani, predsjednik PDP-a. Dva su HDZ-a zajedno u BiH osvojili naelnike pozicije u 18 Opina i time izrazili zadovoljstvo rezultatima lokalnih izbora, osim u Opinama sredinje Bosne, gdje je podjelu hrvatskih stranaka iskoristila Stranka demokratske akcije. Predsjednik HDZ-a BiH, Dragan ovi, rekao je da su dva HDZ-a uvjerljivo zadrala potporu Hrvata u BiH. Izjavio je da su birai na lokalnim izborima oekivano kaznili HSP BiH i Narodnu stranku Radom za boljitak, koji su nakon proteklih opih izbora pristali sudjelovati u vlasti u Federaciji BiH, iako im Hrvati u BiH nisu za to dali legitimitet. U sredinjoj Bosni hrvatske su stranke samostalno izale na izbore za naelnike zbog ega je, kazali su predstavnici dvaju HDZ-ova, SDA pobijedila u Busovai, Novom Travniku, Vitezu, Jajcu i Uskoplju.
26
bosanski barometar
je Lagumdija krajem srpnja 2012., bez suglasnosti Predsjednitva BiH, dao nalog predstavniku BiH pri Ujedinjenim narodima da glasa za Rezoluciju o Siriji. No, tu se stvorio pravi kaos potencijalnih koalicija, gdje su se SDP i SDA natjecali tko e pridobiti Dodika. On je odluio dati prioritet zahtjevu za smjenu Lagumdije u odnosu na ranije inzistiranje SDP-a na smjeni SDA-ovih ministara Sadika Ahmetovia i Muhameda Ibrahimovia te doministra Fuada Kasumovia, nakon to su njezini zastupnici u dravnom parlamentu glasali protiv prorauna za 2012. godinu. Zato je vrijeme Lagumdija pokuavao na razini Federacije BiH izbaciti SDA iz vlasti i zamijeniti ju Savezom za bolju budunost (SBB) Fahrudina Radonia. Uz Lagumdijinu smjenu, Dodik je traio i smjenu Denisa Beirovia (SDP), supredsjedatelja Zastupnikog doma Parlamentarne skuptine BiH. Lagumdija je kao nikad do sad pokazao svoje pravo lice ostavljajui druga iz stranke na cjedilu. Na sastanku s Dodikom u Laktaima dogovorena je Beirevieva smjena, a Lagumdija je ostao ministar. Bit e smijenjeni i SDA-ovi kadrovi u Vijeu ministara. Zato je Dodik pristao na koaliciju s SDP-om odbacujui SDA, najbolje objanjava izjava jednog od dunosnika njegove stranke da je Lagumdija donio takvu ponudu koja se nije mogla odbiti! Ovdje je najbolje iskoristiti kratku analizu prof. dr. Kasima Trnke, uglednog profesora ustavnog prava, koji smatra da dogovor ove dvojice stranakih lidera duboko zadire u ustavno ureenje drave. Moram priznati da su predloena rjeenja veliki korak unazad u odnosnu na ona demokratska rjeenja koja su mukotrpno, uz pomo meunarodne zajednice, postignuta u BiH. Tu, prije svega, mislim na nain imenovanja tuioca na svim nivoima u BiH i preloene izmjene Izbornog zakona BiH. Te dvije stvari, po mome miljenju, su zaista retrogradna rjeenja. Ne vjerujem da bi se mogla stvoriti neka parlamentarna veina koja bi ila protiv negativnih miljenja strune, ali i ire javnosti u BiH, odnosno glasala za ova rjeenja, kazao je Trnka. Posebno delikatnim smatra predloena rjeenja u smislu ogranienja ovlasti Visokog sudskog i tuilakog vijea (VSTV) Bosne i Hercegovine. Do sada je VSTV vrilo imenovanja i eventualna razrjeenja svih sudija i tuilaca na prostoru cijele BiH. Sada bi tuioce, navodno na prijedlog VSTV, imenovali parlamenti na dravnom, entitetskom i niim nivoima. To, zapravo, znai da bi uee VSTV-a bilo svedeno na jedan formalistiki dio posla da utvrde ko formalno ispunjava uvjete. Jer, dogovor ne predvia da bi stav VSTV uope bio obavezujui. To znai da se izbor sada preputa politici da imeDragan ovi (HDZ BiH) je pozdravio dogovor Lagumdije i Dodika, dok ga je Sulejman Tihi (SDA) osudio. Zbog ouvanja vlasti, praznih i bezvrijednih fotelja prodaje se drava! To je jedna iracionalna i nerazumna politika, kao to je nerazumno sve to radi gospodin Lagumdija od 2010. goSulejman Tihi dine. Zauujua ja ova slijepa poslunost cijele stranake strukture u SDP-u. Uostalom, svi koji su drugaije mislili, njih vie nema. Ostali su slijepi poslunici, rekao je Tihi. Dodao je da su sva rjeenja u BiH, od Daytona do danas, ila su u pravcu jaanja drave, prijenosa nadlenosti sa entiteta na dravu, u veem ili manjem obimu. Prvi puta imamo proces dezintegracije drave, i prijenosa nadlenosti sa drave na entitete, te procese odustajanja od reformi koje smo tekom mukom proveli, rekao je Sulejman Tihi, predsjednik SDA. q
Kasim Trnka nuje tuioce. Drugim rijeima, to znai da e tuioci biti pod direktnom politikim kontrolom vladajuih stranaka koji ine parlamentarnu veinu, istie Trnka. Prema njegovom miljenju, politika e moi vriti pritiske na tuioce da procesuiraju, odnosno ne procesuiraju odreene linosti i pojave. To je najbolji nain da se nastavi ve prisutna opasna veza izmeu kriminalnog miljea i grupa u izvrnoj vlasti i politikim strankama u parlamentarnoj veini. Na kraju, prve reakcije institucija meunarodne zajednice govore da je to nedopustivo i da nije u skladu s europskim standardima. Vidjeli smo da se pozivaju na iskustva Hrvatske i drugih zemalja. To je takav argument da izgleda smijeno da se na to pozivaju ozbiljni ljudi. U Hrvatskoj samo glavnog dravnog tuioca bira Sabor, a sve ostale tuioce bira nezavisno tijelo. To, dakle, nije primjer Hrvatske. Rije je o obmanjivanju javnosti, pojanjava Trnka. Naglaava da je rije o katastrofalnim rjeenjima sa stanovita ruenja onog do ega se mukotrpno dolo. Komentirajui predloene izmjene Izbornog zakona BiH kae da se, takoer, radi o velikom koraku unazad. Naime, vie nee biti preferencijalnog glasanja, nego glasanja za liste. Do sada smo postigli bar tu demokratsku dimenziju da graani na izborima unutar jednog prijedloga, jedne stranke, mogu izdvojiti svoje favorite.Time javnost kontrolira lidere stranaka oko sastavljanja listi kandidata. To znai da e lideri sada sami utvrivati liste, a graani nee imati nikakvog utjecaja na to. Ii e se po principu uzmi ili ostavi. Prihvati ili odbij stranku, a nije te briga ko e ui u parlamente jer mi to odreujemo. Druga stvar, prijedlog da prebrojavanje glasova na izborima vri na nivou opina je najgore mogue rjeenje! Ovi zadnji izbori su pokazali da je bilo jako puno manipulacija, pa i kriminalnih radnji na lokalnom nivou, konstatira Trnka. Podsjetio je da je jo uvijek u parlamentarnoj proceduri Dodikov prijedlog o ukidanju pravosudnih instituciji na razini drave. Kada je meunarodna zajednica pokazala da to nee i ne moe proi u Parlamentu BiH, iz RS su odluili da idu drugim putem, odnosno da obijaju kamen po kamen izgraene zgrade pravosua u BiH. Dok BiH vapi za unaprjeenjem tog sistema na razini drave, ovo su pokuaji da se sve vrati u ingerencije entiteta, odnosno ingerencije politike. A da graani i demokratske institucije budu potpuno marginalizirani, podvukao je prof. dr. Kasim Trnka. q Edis FELI
LISTOPAD 2012.
27
bosanski barometar
Hillary Clinton i Catherine Ashton s lanovima Predsjednitva BiH Vjerujem da ljudi ovdje ele da se ponu rjeavati pravi problemi u ekonomiji i vladavini prava. Nema vremena za gubljenje na neproduktivne rasprave, poput onih koje dovode u pitanje dravnost ove zemlje. Danas sam podsjetila Predsjednitvo da zajedno, sa svim politikim snagama, radi kako bi se postigao brz i konkretan napredak ka EU, kazala je Clinton. Catherine Ashton je poruila kako Evropska unija eli jedinstvenu BiH u svom okrilju, ali da ipak domai politiari moraju ispuniti uvijete koje EU trai od BiH, a prvi od njih je izmjena Ustava kako bi se provela presuda Suda za ljudska prava iz Strazbourga u predmetu Sejdi Finci. Izjave da je suverenitet i teritorijalni integritet BiH neupitan, da Evropa i Amerika ele uti samo jedan jedinstven politiki glas i snanu politiku volju iz BiH i da BiH moe samo jedinstvena ka evrointegracijama, na prvi pogled djeluju ohrabrujue za obine graane. Meutim, nekoliko prostih injenica govore da ni Evropska unija, ali ni SAD nemaju jasan model za rjeenje bh-politike krize, pa prema tome ni za rjeenje politikih kriza u balkanskom regionu koje dijelom indukuju bosanski problem, a dijelom su posljedica nerijeenog pitanja konane budunosti i same BiH. Kao drugo, opet su izostala imena i prezimena glavnih krivaca i koniara napretka i integracije zemlje, jer Clintonova i Ashtonova su propustile ili nisu eljele da obinim graanima i iroj javnosti porue, koji to politiari i koje politike stranke snose najveu odgovornost za politiku i ekonomsku krizu, za stagniranje evropskog puta BiH i opstrukcije pristupa NATO-u.
28
bosanski barometar
Osim toga, podrka suverenitetu BiH i istovremeno ustrajavanje na nepromjenjivosti Daytonskog mirovnog sporazuma amerike dravne tajnice je poput podrke ovjeku na samrti, kojem kaete da je neprihvatljivo da ima temperaturu toliko dugo, da mora ozdraviti, ali bez mijenjanja dijagnoze i terapije. Naime, nakon vie od 15 godina potpisivanja Daytonskog sporazuma koji BiH nije donio stabilnost i napredak, jasno je da je nemogue zagovarati integritet ovog mirovnog sporazuma i konstantno optuivati domae politiare za nerad i neodgovornost. Domai politiari u BiH koriste manjkavosti ovog mirovnog sporazuma kako bi se zadrali na vlasti proizvodei politike krize i irei antagonizme i tenzije, dok meunarodna zajednica, a posebno SAD tvrde da Daytonski sporazum ne treba mijenjati. Ako se u BiH nastavi politika kriza i status quo i ako doe do oruanih sukoba u budunosti, najveu krivicu e snositi meunarodna zajednica na elu sa SAD-om i EU-om.
Susret s Tomislavom Nikoliem i Ivicom Daiem u Beogradu Meutim, iako je Clinton izjavila da je zavrena era crtanja i prekrajanja granica na Balkanu ostaje jasna injenica da je istovremeno i liderima Srbije porueno da ih niko ne prisiljava da priznaju Kosovo kao dravu. Kao rezultat takve licemjerne i nekonzistentne politike SAD-a i EU-a, tenzije i politiki haos izmeu Srbije i Kosova se nastavlja u nedogled. Stoga je vie nego jasno da ovom posjetom Clintonove i Ashtonove nisu zadovoljne ni vlasti u Beogradu, ali ni na Kosovu jer su sada sigurno jo vie zbunjeni nakon nejasne uloge SAD-a i EU u itavom procesu. Ako doe do novih ratnih sukoba izmeu Srbije i Kosova za to e najvie biti odgovorne najutjecajnije svjetske sile, a to su nesumljivo SAD i EU.
LISTOPAD 2012.
29
bosanski barometar
Slobodan Miloevi i Franjo Tuman u Karaorevu (25.03.1991.) va institucijama koje su liberalne i demokratske po formi, ali ne i po svojoj stvarnoj sadrini. I konano, sve se zavrava ratom i samoizolacijom.21 Sva se kulturna gradnja, naalost, preokrenula u jednom smjeru, ka jednoj zabludi o homogenom ivljenju jedne grupe ljudi, u izolacionizam i mrak, u vrste granice etnike drave izvan kojih su neprijatelji. Latinka Perovi je primjetila da je cjelokupna kultura svedena na njenu nacionalnu dimenziju ili, bolje reeno, etnonacionalnu jednodimenzionalnost, a time je i obezvrijeena.22 To samo moe voditi srpski narod kulturnom rasulu nacionalnog korpusa kakav ne poznaje XX vek. (Latinka Perovi) Kolektivistike i populistike obmane, kao dominantna politika kultura unutar srbijanske politike u 20. stoljeu, potpuno gue ideju liberalizma unutar srbijanskog drutva i svode ga na jedan mali alternativni trag. Nakon velikosrpske agresije na Bosnu i Hercegovinu 1992.1995., koju je predvodio Miloeviev srbijanski reim sa Jugoslavenskom armijom i etnoklerikalnom intelektualnom podrkom, pokazalo se da srpska politika ponovo nije uspjela preuzeti odgovornost i zapoeti integracije s modernim svijetom (modernizacija drutva) i tokovima u njemu, nego je probudila velikosrpskog vampira i poela sprovoenje ahistorijskog politikog programa iz pro-
30
bosanski barometar
lih stoljea kojim bi se proirile dravne granice na tetu drugih drava i naroda. Rezultat tog mranjakog scenarija je entitet RS, djelo zloina na teritoriji drave Bosne i Hercegovine kojim je stvoren veliki jaz mrnje izmeu naroda u BiH. Srbi su 20. stoljee u Bosni i Hercegovini zavrili genocidom nad Bonjacima.
Nastanak entiteta RS
Da bi se moglo razumjeti i pratiti plansko destruiranje Republike Bosne i Hercegovine potrebno je da se prisjetimo, naprimjer, izjave Milorada Ekmeia iz 1992. godine: Danas stojimo pred pitanjem ta srpski narod u BiH treba da uradi to bi mu moglo obezbediti bar minimum njegovih istorijskih ciljeva. Odmah se na prvom mestu mora rei da ujedinjenje srpskog naroda u nezavisnoj i demokratskoj dravi uvek ostaje meta koja se ne menja. togod nam Evropa izdiktira i nametne bie samo poetak nove epohe u toj borbi za nacionalno jedinstvo i nezavisnost. Treba se pomiriti s injenicom da se taj cilj ne moe ostvariti za ovo, ili neko kratko vreme, u neposrednoj budunosti. Srpsko nacionalno jedinstvo i stvaranje temelja za novu jugoslovensku zajednicu preko njega e se ostvariti u ratama, za nekoliko narednih godina i decenija. Ono e se ipak ostvariti. Sve to se u ovoj jugoslovenskoj krizi postigne, mora biti samo stepenica i novo polazite ka tom cilju. Suverena i nezavisna Bosna i Hercegovina, u ijem ustavnom ureenju ne bi postojale odredbe i otvorena vrata da se Srbi u Bosni i Hercegovini u politikom, ekonomskom i kulturnom vidu povezuju sa drugim srpskim delovima, moe biti samo nametnuta, kao to se namee tue ropstvo, kapitulacija i vojniko osvajanje jaega. I u tom sluaju takova drava ostaje bez nae saglasnosti i naeg potpisa. Unutaranja podela Bosne i Hercegoviane na tri narodna dela jedina je garantija za postojanje minimuma demokratske budunosti. Svaka je konfederacija nestabilna dravna veza, sama po sebi, i predstavlja prelaznu formu ka boljim reenjima...23 U Ekmeievom iskazu ve je skiciran put ka Daytonskom mirovnom rjeenju i trodjelnoj podjeli Republike Bosne i Hercegovine. On uvodi narativ da na teritoriji Republike BiH treba stvoriti tzv. srpske oblasti koje bi se u nekoj kasnijoj fazi prikljuile matinoj srpskoj dravi i tako dovele do ostvarenja historijskog cilja o ujedinjenju Srba u jednu veliku srpsku dravu. Tu se, dakle, ve 1992. godine jasno nazire budui srpski entitet na teritoriji Republike BiH. On je svjestan da velikosrpski projekt ne moe unititi Bosnu ili je podvesti pod Srbiju pred oima internacionalne zajednice 1992. godine i zato smatra da e u fazama do toga doi, kada se zaborave zvjerstva i zloini srpske vojske u Bosni i Hercegovini. Iz toga slijedi smisao agresije na Republiku BiH. Ta ratna faza 90-ih godina dovee do etnikog razgraniavanja unutar Bosne, a onda e se ti dijelovi (daytonski entiteti) konfrontirati i zapoee pria o novoj raspodjeli prostora i odnosa. Nakon toga nastupie mirnodopska faza ili postratno slijeganje tla u kojoj e se velikosrpski zahtjevi iskazati kao nunost razgradnje Bosne i Hercegovine i osamostaljivanja entiteta u drave. Naravno, Ekmei bezono interpretira volju srpskog naroda kao da Bonjaci i Hrvati ne postoje i kao da se dogaanje povijesti zasniva na srpskoj volji i ciljevima. On je esto zaslijepljen velikosrpskom strategijom. Ovo je vrhunac historiografskog ekscepcionalizma ili jedne vrste kolektivne predrasude o sebi kao povlatenom i viem biu u odnosu na sve druge. Velikosrpski plan je 1992. godine krenuo u pravljenje srpske etnike teritorije na prostoru Republike Bosne i Hercegovine. Beogradski
Akademik Milorad Ekmei, oboavatelj djela Slobodana Miloevia, prima orden Svetog Save projektanti i njihovi izvoai na terenu odmah su znali da se taj posao nee moi uraditi bez zloina i genocida. Iz tog iracionalnog historijskog cilja velikosrpskog projekta nastalo je dananje stanje u Bosni i Hercegovini i regionu. Pritom, velikosrpska ideologija nije stala niti namjerava stati sa svojim fantazijama i zlodjelima spram Bosne. U meuljudskim interakcijama ni jedan dogaaj ne nastaje sluajno. Svjedoci smo da nakon rata protiv Republike Bosne i Hercegovine nije zaustavljen antibosanski i antibonjaki projekt. On se u postratnom periodu oituje na drugaije naine, a prije svega kroz poricanje ratne odgovornosti i neprihvatanje odgovornosti za zloine. Negatori genocida nisu sluajni fenomeni u javnom ivotu Bosne i Hercegovine. Srbijanska politika planski sprovodi kampanju negiranja genocida u Srebrenici. Na Pravnom fakultetu u Beogradu 17. maja 2005. godine odrana je javna, populistika tribina o Srebrenici na kojoj je iskazana podrka genocidu u Srebrenici. Na toj tribini pod nazivom 10 godina od osloboenja Srebrenice slavili su se ratni zloinci, a genocid se preimenovao u osloboenje. To je bila stravina slika znanstvene institucije koja koluje pravnike u Beogradu. U toj izopaenosti pokazuje se slika razorenih institucija srbijanskog drutva koje preivljava veliku bolest pervertiranosti. Izopaeni cinici (Olga Popovi-Obradovi) ne priznaju da je genocid u Srebrenici konsekvenca viegodinje genocidne politike srbijanskog reima. Samo oteen um moe da kae da je u julu 1995. godine Srebrenica osloboena i samo takav um moe da kae da u demokratiji postoji sloboda govora koja podrazumeva i pravo da se tako neto javno izrekne.24 Srebrenica je postala simbol savremenog genocida za ceo svet, simbol moralne i politike obaveze, simbol kredibiliteta moderne politike.25 Na ovaj bolesni cinizam nadovezuje se djelovanje naelnika opine Prijedor.26 Naunim skupovima i tribinama, kakva je ova beogradska iz 2005. godine, ne moe se prikriti injenice o zloinakom nastanku entiteta RS na teritoriji Republike Bosne i Hercegovine. Nikakve tribine ne mogu sakriti niti umanjiti stravine zloine nad bonjakim graanima koji su zavrili u masovnim grobnicama irom teritorije koja se na njima uspostavila kao entitet RS. Ovo duhovno stanje i kulturna razina kazuju nam da se velikosrpska politika nije zaustavila da nema pokajanja, izvinjenja, stida, priznavanja odgovornosti, saosjeanja i da bi nastavila s novim zloinima protiv Bosne, Bosanaca i Bonjaka. Na pitanje o nastanku entiteta RS na tlu Republike Bosne i Hercegovine izopaeni cinici podmeu odgovor u kojem se poziva na volju srpskog naroda i historijske tenje za ujedinjenjem Srba u jednu dravu. Ozbiljan pogled u ovu argumentacionu osnovu
LISTOPAD 2012.
31
bosanski barometar
jo stoji tu u svojoj zloinakoj konstrukciji da svjedoi o ljudskom nemoralu. Sva podlost i kukaviluk velikosrpske politike ogleda se u koritenju naroda, u neprestanom napominjanju da su svi Srbi stali iza narodnjake, genocidne, agresorske velikosrpske politike koju predstavlja aka zloinaca. Ali, s druge strane, ne postoji jednoznana, monolitna i racionalna kategorija u kojoj bi se izrazila volja naroda. To je obmana i zabluda kolektivistike i etnonacionalistike politike velikosrpskog ekspanzionizma. Nikada svi Srbi nisu stajali iza Miloevieve, Karadieve ili Dodikove politike kao to njemaki narod nije stajao u cjelini iza Hitlerovog nacizma. Konano rjeenje srpskog nacionalnog pitanja ne moe biti ostvareno u instaliranju genocidne tvorevine na tlu Republike Bosne i Hercegovine. Isticanje volje naroda znak je da velikosrpski projekt ne priznaje dravu Bosnu i Hercegovinu i Bonjake kao njezin narod. Entitet napravljen zloinom genocida i etnikim ienjem onemoguava ljudsko postojanje, dovodi u pitanje sam pojam ovjeka i smisao ljudskog ivota i, to je najstranije, otvara kapije jo stravinijih nesrea u budunosti. Profesorica Olga Popovi-Obradovi se plaila da e zloin postati sastavni dio srpskog i srbijanskog identiteta. To je rezultat velikosrpske ideologije i politike koja je direktno i svjesno vodila u zloine. Legitimiranje politike koja insistira da je entitet RS drava, izraz neupitne volje naroda, koji treba da se pripoji Srbiji, direktno vodi u budui rat i genocid. Velikosrpski politiari jo uvijek vjeruju da u ratu protiv Bosne mogu ostvariti svoje ciljeve iz arsenala velikosrpske ideologije. To je pravi smisao povijesno nesankcionirane velikosrpske politike genocida na kraju 20. stoljea. (Nastavlja se)
Biljeke:
17 Jasna Dragovic-Soso, Rethinking Yugoslavia: Serbian Intellectuals and the National Question in Historical Perspective, Contemporary European History, 13 (2), 2004, p. 170-184 18 Olga Popovi-Obradovi, Ibid. str. 499. 19 Razgovor hrvatskog predsjednika Tumana i srbijanskog predsjednika Miloevia 21. marta/oujka 1991. u Karaorevu vjeto je mistificiran i niko jo nije iznio na vidjelo cjelovit sadraj razgovora. Taj razgovor osnov je koordiniranog srpsko-hrvatskog antibosanskog djelovanja koje se pokazuje kroz saradnju politikih partija HDZ (Mate Boban) i SDS (Radovan Karadi), te brojne sluajeve saradnje izmeu etnikih vojnih jedinica HVO i VRS. Naravno, oni nikada nisu priznali da su razgovarali o bilo kakvoj podjeli Republike Bosne i Hercegovine. To bi bilo naivno i optuujue za njihove politike. Ali, na terenu BiH tokom agresije 1992.-1995. vidljiva je sinhronizirana djelatnost dva agresorska reima i iz toga se mogu izvoditi racionalni zakljuci da je izmeu njih napravljen sporazum ili tajni dogovor za podjelu Bosne i Hercegovine. 20 osi u knjizi Bosanski rat ratnohukakim jezikom mrnje govori o prvim susjedima srpskog naroda kao o vjeitim neprijateljima s kojima se defintivno treba obraunati. On potencira nemogunost saivota jer je to bosansko tlo vekovima razdirano etnikom i verskom mrnjom. Pobeda ili smrt je deviza i Srba, i Muslimana, i Hrvata. (Vidjeti: D. osi, Bosanski rat, Slubeni Glasnik, Beograd, 2012, str. 197.) 21 Olga Popovi-Obradovi, Ibid. str. 53. 22 Latinka Perovi, Zatvaranje kruga ishod rascepa 19711972, Svjetlost, Biblioteka Refleksi, Sarajevo, 1991, str. 311. (Svoenje kulture na njenu nacionalnu dimenziju jeste put njenog ograniavanja i zatvaranja. A u samoj nacionalnoj sredini, kad nacionalno postane iskljuivo merilo, kultura mora postati puko sredstvo nacionalne, odnosno svake trenutno vladajue politike. Prva rtva te iskljuivosti postaje sama kultura, koja ne moe da ivi u okviru jedne nacije; njene vrednosti moraju, na taj nain, biti dovedene u pitanje.) 23 Politika, 28. marta 1992. 24 Olga Popovi-Obradovi, Ibid. str. 496. 25 Olga Popovi-Obradovi, Ibid. str. 497. 26 Gradonaelnik Prijedora, Marko Pavi, izjavio je da bi Memorijalni centar u Omarskoj, ratnom koncentracijskom logoru u kojem su zatvarani, zlostavljani i ubijani Bonjaci, naruio meuetnike odnose u Prijedoru. Opstruirajue djelovanje naelnika Pavia predstavlja dio procesa negiranja genocida. Memorijalni centar ne bi naruio odnose meu narodima, nego bi podsjeao ta je bilo u Prijedoru i dolini Sane tokom agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu. q
Karta BiH - daytonsko ludilo odgovora pokazuje da se radi o spekulaciji koja nam podmee neko navodno pravo da se srpski narod ujedini kao da vie niko drugi ne postoji u okruenju. Ova pseudoznanstvena, metafizika kategorija volja naroda izraz je cinikog i nemoralnog razumijevanja ljudskih odnosa, jer se pokuava provui misao da je rije o neemu sasvim normalnom, humanom, opravdanom, to se mora zadovoljiti ili ostvariti kao da se radi o igri ili etnji kraj rijeke, a ne o iracionalnom buncanju koje nije spremno da se suoi s odgovornou za zloine koji su poinjeni u ime te prazne i lane kategorije. Ova mutna kategorija pred nas podmee agrarno-kolektivistiki duh i sve Srbe zarobljava tvrdei da je to volja svih Srba na svijetu. Volja je mistificiran izraz nepotivanja i nepriznavanja ustavno-pravnog poretka Republike BiH. Tako Srbi postaju zatoenici neega to je izraz voluntaristikog djelovanja nekolicine ideologa koji su gurnuli srpski narod u ratove protiv prvih susjeda koji su proglaeni vjenim neprijateljima. To skrivanje iza kolektiva govori da je mrana Srbija potisnula evropsku, demokratsku i modernu Srbiju. Velikosrpska politika potencira na opskurnom pojmu volja naroda i njime manipulira nepripremljene sagovornike. U tom nejasnom pojmu sadrana je podvala o volji koja je iznad ljudskih normi i zakona, odgovornosti i morala, iznad internacionalnog prava. Navodno, ta volja je neupitna i ona je stvorila entitete sa srpskom veinom nikada se ne pominje volja pobijenih i protjeranih graana. Ne govori se da je ta volja izvor zla i stradanja ljudi, da je ona izraz jednog megalomansko-ludakog sna o velikom narodu, jasan pokazatelj velikosrpske grandomanije. Ne postoji nikakva volja naroda kojom bi se mogao opravdati genocid nad Bonjacima Srebrenice ili unitavanje Bonjaka Sanske doline. Ne postoji ljudska argumentacija za zloin, odnosno ne postoji nikakvo racionalno ljudsko opravdanje za genocid nad Bonjacima u ime velike Srbije. Svakom je jasno da iza tog genocida ne stoji cijeli srpski narod, zato je skrivanje iza volje naroda ili volje svih Srba, ustvari, prikrivanje krivaca za strane zloine nad Bonjacima. Ta naracija jeste pokuaj da se zloinci zaklone iza ljudi koji nisu krivi, ali ona je raskrinkana u Hagu gdje se sudi konkretnim zloincima za konkretne zloine. Ali, u Hagu se, naalost, ne sudi velikosrpskom projektu i njegovom djelu na teritoriji Republike Bosne i Hercegovine. Djelo zla
Senadin LAVI
32
iz svijeta
Aleppo zadrao vlast u zemlji. Ankara ne eli rat iz dva razloga: zato to je veina turskog stanovnitva protiv rata sa Sirijom i zbog toga to je Sirija protivnik kojeg Turska ne bi smjela shvatiti olako. NATO ne eli biti uvuen u rat sa Sirijom bez jasnih razloga. Europi rat ne odgovara jer se bori s valutnom krizom i usporenom ekonomijom, a zbog nadolazeih predsjednikih izbora niti SAD nisu previe zainteresirani za sukob. S druge strane, brojne informacije govore kako granate na Tursku padaju s pobunjenikih teritorija, koje kontrolira FSA. Tokom listopada Erdoanova vlada nije krenula u otvoreni rat sa Sirijom, ve se zadovoljila estim granatiranjem poloaja Sirijske vojske. Sirijska kriza je danima plesala na rubu regionalnog, potencijalno i ireg, rata. 20. listopada turski mediji su objavili prvu statistiku vezanu uz pogranine artiljerijske napade turske vojske na sirijski teritorij, u kojima se istie da je Turska 87 puta pucala prema Siriji. Pritom je ubijeno 12 sirijskih vojnika i uniteno nekoliko sirijskih tenkova. S druge strane, sa sirijske strane palo je 27 granata na turski teritorij. Mediji istiu da je turska vojska na svaki incident odmah odgovorila, prema iznesenim informacijama trostruko jae.
LISTOPAD 2012.
33
iz svijeta
Turska i Katar neumorno rade na ujedinjavanju raznih pobunjenikih oruanih skupina. Na sastanku tokom listopada je dogovoreno da e se na Konferenciji opozicijskog zajednitva, 4. studenog 2012. u Kataru, potpisati Sporazum o osnivanju zajednikog zapovjednitva opozicijskih snaga. Zajedniko zapovjednitvo ukljuivalo bi Riada al-Asaada i Mustafu Sheikha, voe Slobodne sirijske vojske (FSA), koji imaju sjedite u Turskoj, te voe lokalnih pobunjenikih/ revolucionarnih Vojnih vijea, poput Qassema Saadeddina iz Homsa. U isto vrijeme u Siriji i dalje traju estoki oruani sukobi, naroito u Aleppu i sve vie u Damasku. Predloeno primirje potpuno je propalo, sve su ei teroristiki napadi auto-bombama u gusto naseljenim gradskim etvrtima, a stradavaju i brojni kulturno-povijesni spomenici. U borbama u Aleppu sredinom listopada djelomice je izgorjela i glasovita Umejidska ili Velika damija iz 12. stoljea. Pet od est sirijskih lokaliteta s popisa Svjetske kulturne batine pod zatitom UNESCO-a oteeno je u sukobima, meu njima i ostaci drevne Palmire. Opljakan je Crac des Chevaliers, najbolje ouvani kriarski dvorac. Nakon zavretka amerikih predsjednikih izbora analitiari oekuju eskalaciju sirijskog konflikta, u kojemu je do sada poginulo oko 35.000 ljudi.
Mahmud Ahmadinedad metala, koji bi se mogli koristiti u proizvodnji balistikih projektila. Takoer, sankcije zabranjuju i sve transakcije izmeu europskih i iranskih banaka s iznimkama koje se tiu transakcija namijenjenim humanitarnoj pomoi, kupovini hrane ili lijekova. Mjere su usvojene u sprezi s osnaenim amerikim sankcijama, koje su od lipnja uvedene protiv Irana. Istovremeno je europski satelitski davatelj usluga Eutelsat SA ukinuo emitiranje 19 iranskih satelitskih programa, to je evidentna cenzura iranskih medija. Cilj novih sankcija je poticanje Irana na suradnju u vezi pregovora o iranskom nuklearnom programu. U ovoj situaciji zanimljiva je izraelska pozicija, koji otvoreno zagovora ratnu opciju i vojni napad na Iran sa ili bez pomoi SAD. Patrick Cockburn, analitiar Independenta smatra da su izraelske prijetnje Iranu blef stoljea jer Izrael, upravo zahvaljujui uspjehu sankcija protiv Irana, uistinu i nema prave razloge za rat s Iranom. Cockburn ocjenjuje da prijetnje Iranu slue Izraelu i kao dimna zavjesa kojom se prikrivaju neprimjerene izraelske akcije u Gazi i drugim podrujima u kojima u tekim uvjetima ive Palestinci. tovie, Cockburn je uvjeren da Izraelci nisu spremni za rat sa Iranom i zbog nekompetentnosti vlastite vojske, to se posebno pokazalo 2006. godine u Libanonu. Ameriki predsjednik Barack Obama odbio je izraelski prijedlog vojnog napada na Iran rekavi kako sankcijama treba dati vie vremena da ponu djelovati. Aktualne demonstracije i sukobi s policijom u Teheranu daju naslutiti kako se radi o prvoj naznaci da brutalne sankcije poinju djelovati.
34
iz svijeta
nafte. Do sada nismo imali nikakvih ozbiljnijih problema, ali ako se nastavi sa sankcijama, kreemo na plan B. Ipak, nadamo se da do toga nee doi, jer ne elimo da europski i ameriki stanovnici ispataju. Qasemi navodi da Iran i dalje proizvodi 4 milijuna barela dnevno, opovrgavajui tvrdnje o tome kako je proizvodnja pala na 2,7 milijuna barela po danu. Kako su podigli rafinerijske kapacitete, vie nemaju potrebe za uvozom naftnih derivata te sami zadovoljavaju domae potrebe: Iran je ve 30 godina bio pod amerikim sankcijama, pa je i tada uspjeno upravljao naftnim sektorom. su se vidjeti zelene zastave Gaddafijeve Libije. Nakon zavretka rata prije godinu dana, naoruane skupine su ule u grad i stotine ljudi je uhieno, a sudbina im je jo uvijek nepoznata. Situacija oko Bani Walida eskalirala je nakon smrti pobunjenika/revolucionara iz Misrate, Omrana Shaabana, za kojega se tvrdi da je upravo on ubio Gaddafija. Shaaban je zarobljen u blizini Bani Walida u srpnju ove godine. Dva mjeseca kasnije je puten u kritinom stanju, prebaen u francusku bolnicu, gdje je i preminuo 24. rujna. Dan kasnije nove libijske vlasti autorizirale su uporabu sile u svrhu privoenja osoba za koje se sumnja da su ga otele, pretpostavlja se kako se radilo o pro-Gaddafi lojalistima iz Bani Walida. S druge strane, izmeu Bani Walida i Misrate postoje animoziteti jo od vremena talijanske kolonijalne vlasti, koji su se dodatno pojaali tokom Libijskog ratu prole godine jer su se borili na suprotnim stranama. Najea ofenziva na grad je pokrenuta 20. listopada, na godinjicu ubojstva Moammara el-Gaddafija. Istovremeno je preko svih medija objavljena informacija da je u Bani Walidu ubijen Khamis Gaddafi, najmlai Gaddafijev sin i zapovjednik elitne vojne jedinice Zelene Libije, tzv. Khamis brigade, kao i da je na punktu u gradu Tarhouna uhapen dr. Moussa Ibrahim, glasnogovornik libijske vlade u vrijeme vladavine Moammara el-Gaddafija. Informaciju je potvrdio Ured libijskog premijera, to se pokazalo potpuno neistinito. Naime, isti dan se audio-porukom javio Moussa Ibrahim, u kojoj je detaljno opisivao dogaaje vezane uz Bani Walid i dezinformacije o njegovom uhienju i navodnoj smrti Khamisa Gaddafija. Istaknuo je kako se ovim laima eli skrenuti pozornost sa stravinih scena koje su dogaaju u Bani Walidu. U poruci se spominje 20. listopad i formulacija u kojoj se istie mi se nalazimo izvan Libije, to se oigledno odnosi na njega i Khamisa Gaddafija. Time je jedna velika misterija konano razrijeena, dok druga eka na otkrivanje kada e poeti, u ve nekoliko navrata zakazano, suenje Saifu al-Islamu Gaddafiju, koji se nalazi u zarobljenitvu u gradu Zintan. Svaki put kada suenje treba poeti, neto se desi. Dok su trajale estoke borbe i krvoprolie u Bani Walidu, tzv. mainstream mediji su utjeli, a SAD su blokirale prijedlog ruske Rezolucije u UN-u kojom se poziva na mirno rjeenje sukoba u tom libijskom gradu. Ruski ambasador pri UN-u, Vitaly urkin, poruio je Amerikancima da su neozbiljni te ih podsjetio na napad u Bengaziju u kojem je stradao ameriki ambasador Christopher Stephens. Blokirati prijedlog izjave u kojoj se poziva dravu da politike probleme rijei mirnim putem je jako udan potez... Ovo je sluaj kada je teko objasniti poteze amerike delegacije racionalnim terminima, istaknuo je urkin.
Bani Walid
Opsada Bani Walida, grada od oko 70.000 stanovnika i doma monog plemena Warfala koje je otvoreno podralo Gaddafija u ratu prole godine, poela je poetkom listopada. Nakon vie tjedana granatiranja i ubijanja civila, naoruane skupine iz Misrate upale su u njega i kaos je zavladao jo jednim libijskim gradom. Tokom borbi ubijeno je na tisue ljudi, koritena je avijacija i teka artiljerija, kao i kemijsko oruje. Slubeno Bani Walid se vodio kao zadnji grad koji je pao pod kontrolu anti-Gaddafi pobunjenika. No, mnogi tvrde kako grad zapravo nikada nije potpuno pao i prethodnih mjeseci na vie mjesta mogle
Gaddafijeva smrt
Prema verziji libijskih prijelaznih vlasti, Moammar el-Gaddafi je ubijen u pucnjavi u trenutku zatoenja 20. listopada 2011. u Sirti, u rodnom gradu na sjeverozapadu Libije. Meutim, svjedoci i mediji su tvrdili da je ubijen nakon to su ga zatoili ustanici. Sredinom listopada 2012. Human Rights Watch je objavio izvjetaj na 50 stranica pod naslovom Smrt diktatora: krvava osveta u Sirti u kojem opisuje posljednje sate Gadafija i okolnosti njegove smrti, smrti njegova sina i pripadnika njegova konvoja, na temelju svjedoanstava i fotografija snimljenih mobitelom. Rezultati nae istrage potiu pitanja oko izvjea vlasti da je Moammer el-Gaddafi ubijen u pucnjavi, a ne nakon zatoenja. Dokazi sugeriraju da su paravojne snage oporbe smaknule nasumino najmanje 66 pripadnika Gadafijeva konvoja zatoenih u Sirti. Paravojne snage u gradu Misrati zatoile su i razoruale pripadnike Gaddafijeva konvoja, a potom ih istukli. Pogubili su najmanje njih 66 blizu hotela Mahari, rekao je Peter Bouckaert, direktor hitne slube pri HRW-u, istiui da su nekima ruke bile vezane iza lea. q Pripremio: Ismet ISAKOVI
LISTOPAD 2012.
35
kultura
36
kultura
Detalj s izlobe Miraz (U supermarket kad se stie, kosa na glavi od cena se die) com s namirnicama na kojoj je pisalo maxi! Veterani danas u Srbiji negiraju da su bili u ratu! Evidentiranih veterana je 800.000. To su razliite grupe, jer nisu svi djelovali po potrebi drave. Zna se da su neki ljudi i otili iz zemlje da ne bi bili mobilizirani, rekla nam je u kratkom razgovoru Milica Tomi. Problem je to ti veterani nisu dio javnog govora, sakriveni su. O njima se ne govori, drava ne otvara to pitanje. Ponijela sam taj kalanjikov, iako bez elje da ga upotrijebim, na ramenu. To je prijetei objekt i predmet koji sam mogla upotrijebiti. Nitko nije reagirao. Nosila sam i vreicu koja je takoer svojevrsni protest protiv tajkunizacije Srbije i vlasnika velikog dijela kapitala Mikovia, budui da njegove zaposlenice rade po 28 dana u mjesecu i po 12 sati dnevno. Odjevene su u neke plastificirane reklamne majice, a plaa im je nekih 180 maraka mjeseno. (Oko 700 kuna!) Posvetila sam njima taj svoj projekt. Zanimljivo mi je bilo, pria Milica Tomi, i to da je tisak reagirao razliito na moju umjetniku provokaciju. Beogradska Politika je objavila moju sliku u crnoj kronici s krugom oko oruja s pitanjem: Ima li mlada umjetnica dozvolu za noenje oruja?. Zagrebaki je, pak, Jutarnji list moj projekt smjestio ipak u kulturu, naglasivi da je slian rad imao i jedan ovdanji umjetnik. Zapravo je moj projekt, koji je potrajao dva mjeseca, analizirao medije. U Beogradu sam njime oznaavala i mjesta antifaistike borbe, dakle Drugog svjetskog rata. Fotografija izloena na izlobi Miraz je snimljena u Kopenhagenu i ona je moj nematerijalni antiratni spomenik! Simpatije posjetitelja izlobe Miraz nepodijeljeno je osvojila i umirovljenica Lenka Zelenovi, samohrana majka 25-godinje djevojke s posebnim potrebama, a koja djelujui kroz grupu kart izlae svoje aktualne vezene poruke-proteste na kuhinjskim krpama. Borim se tradicionalnim vezom protiv utnje!, ree nam. Protiv diskriminacije. Vezom protiv bezveza!. A na jednoj od njih pisalo je: Crkve, damije se grade. Za bolnice, kole nema nade! Sa izlobe Miraz posjetitelji su mogli ponijeti plakate, kataloge i razglednice umjetnikih uradaka, te ugodu druenja s umjetnicama. q Edina SMAJLAGI
LISTOPAD 2012.
37
kultura
Filmski sevdah
Film Halimin put hrvatskog redatelja Arsena Antona Ostojia, nakon premijere na ovogodinjem Pulskom filmskom festivalu, tijekom listopada 2012. stigao je u kina diljem Hrvatske i BiH. Sveana sarajevska premijera odrana je 17.10. u Cinema Cityju, a u Zagrebu 23.10. u Cinestaru. Snana drama inspirirana istinitim dogaajem, dirljiva pria o dvije ene koje dijele jedno majinstvo, izazvala je veliki interes i ovacije publike. Ratna tema i pria puna tekih emocija meu gledateljima je pokrenula lavinu suza. Slino je bilo i ljetos u Puli, gdje je film dobio Zlatnu arenu za sporednu ensku ulogu (Olga Pakalovi), a pulska publika dodijelila mu je rekordnu ocjenu od 4,86 i nagradu Zlatna vrata Pule. Nakon prikazivanja u Hrvatskoj i BiH, film e tijekom studenog sudjelovati na filmskim festivalima u Kairu, Cottbusu i Tallinu. Halimin put je film o ratu, ljubavi i majinstvu, tragina i inspirativna pria smjetena u malom selu u Bosanskoj krajini, u vremenskom periodu od 30-ak godina. Nakon rata u BiH dobroudna Bonjakinja/muslimanka Halima, ena blage i strpljive naravi, trai posmrtne ostatke mua i sina Mirze, koje su ubili pripadnici srpskih paravojnih postrojbi i pokopali u jednu od masovnih grobnica. Uz pomo DNK analize, Komisija za nestale osobe uspjela je identificirati ostatke njezina supruga, ali nikako ne mogu pronai sina Mirzu. A da bi pronala i sina, Halima mora otkriti veliku tajnu da Mirza nije njezin bioloki, ve potajno usvojeni sin. Naime, prije rata, 70-ih godina prolog stoljea, neakinja Safija je dobila dijete s mladiem srpske nacionalnosti iz susjednog sela, ali ga je zbog
Trei dugometrani film Arsena A. Ostojia, redatelja viestruko nagraivanih filmova Ta divna splitska no (2004.) i Niiji sin (2008.), inspiriran je nesretnom i traginom krajikom priom. Stvarni akteri su Zahida i Muharem Fazli, mjetani Muharem i rahmetli Zahida Fazli kozarakog Suhog Broda kod Prijedora, koji su punih 12 godina tragali za biolokom majkom posinka Emira (21), koji je 1992. godine zajedno s brojnim Bonjacima ubijen na Korianskim stijenama. Fea Isovi je prema ovoj prii napisao scenarij, ali je dodao i neke dramske situacije, koje su ga uinile atraktivnijim. O sudbini Zahide i Muharema Fazlia u nekoliko navrata je pisao i sarajevski Dnevni avaz, koji je indirektno bio posrednik u dijelu prie. Naime, prije etiri godine Emirova bioloka majka, koja je tada boravila u Zagrebu, nakon brojnih Zahidinih molbi i preklinjanja, konano je pristala dati svoju krv na DNK analizu radi identifikacije Emirovih posmrtnih ostataka. Naalost, veliko i toplo srce majke Zahide, heroine koju je posinak Emir, usvojen sa samo est mjeseci u Banja Luci, poznavao kao svoju jedinu i pravu majku, nije izdralo. Umrla je u svibnju 2011. godine. Suprug Muharem Fazli (82) ostao je sam da traga za Emirovim kostima. Teko mi je samom, pogotovo to znam da je moja Zahida umrla od tuge za Emirom. Stalno je plakala gubei polako nadu da e mu kosti biti pronaene i da e mu bar nian za ivota zagrliti. I ja polako gubim vjeru da e moje dijete nai vjeni mir, jer nema nijedne njegove kosti, rekao je Muharem. q
Olga Pakalovi, Alma Prica i Mijo Jurii oevog neprihvaanja morala potajno ostaviti Halimi. Ona stoga odbija dati krv za DNK analizu i shvaa da jedini nain kako bi napokon pronala sinovljeve posmrtne ostatke jeste da pronae njegovu bioloku majku. Davno odbjegla Safija, koju nitko nije vidio vie od 20 godina, sada ivi u drugom dijelu jo dublje podijeljene poratne BiH. Nedugo nakon to je pronae, dolazi do slijeda traginih zbivanja bez nadzora koji donose neoekivan rezultat. Kroz priu o ratu preplie se surova bosanska stvarnost o nacionalnim odnosima i surovim drutvenim pravilima koji u potpunosti mogu unititi ljudske ivote. Film je nastao u koprodukciji Hrvatske, Slovenije i BiH. Scenarist je Fea Isovi, direktor fotografije Slobodan Trnini, montaer Dubravko Slunjski, scenograf Ivo Hunjak, a autor glazbe Mate Matii. U filmu glume Alma Prica (glavna uloga Halime), koja je nakon devet godina ponovno stala pred kamere, Olga Pakalovi (u ulozi Safije), glumaka legenda Mustafa Nadarevi (Safijin otac), popularni glumako-brani par Miraj Grbi i Marija Omaljev Grbi, zatim Mijo Jurii, Armin Omerovi, Izudin Bajrovi, Minka Mufti, Miodrag Krivokapi, Slaven Knezovi, Daria Lorenci Flatz, Lena Politeo, Dejan Aimovi i drugi. Kao to je reeno, scenarij filma potpisuje Fea Isovi, autor humoristine hit-serije Lud, zbunjen, normalan. Pria o Halimi, bosanskoj izbjeglici koja traga za kostima svog posvojenog sina, nastala je sredinom prolog desetljea kao drugi Isoviev filmski scenarij. Spletom niza okolnosti nije doivio svoju realizaciju na velikom platnu sve dok se za njega nije zainteresirao Arsen Anton Ostoji, koji prigodom snimanja filma nita nije elio prepustiti sluaju. Naime, s ciljem izbjegavanja bilo kakvih improvizacija u svezi islamskih propisa i muslimanskih obiaja konzultirao je Aziza ef. Alilija, glavnog imama zagrebakog. Na dva mjesta u filmu uju se dijelovi ezana koje ui kurra hafiz Alili, denazu je klanjao zagrebaki imam Halid ef. Doli, nekoliko puta Euzu i Bismillu pravilno izgovara glumica Alma Prica u ulozi Halime... Film o Bosni i bosanskoj tragediji nije se snimao u BiH, ve u Hrvatskoj na Baniji i Pisarovini pokraj Zagreba, gdje su pronali idealnu lokaciju nalik krajikom krajoliku u koji je smjetena radnja. q Ismet ISAKOVI
38
kultura
U potrazi za identitetom
U izdanju KDBH Preporod tijekom listopada 2012. izala je knjiga Begovi su pali na tjeme Filipa Mursela Begovia, publiciste, knjievnog kritiara i novinara. Ova zbirka, kako stoji u podnaslovu, Murselovih filipika, izbor je pria, eseja i kolumni koje je Begovi tijekom est godina (2006.-2012.) objavljivao prije svega u Murselovom egistanu, stalnoj kolumi Preporodovog Journala, ali i drugim hrvatskim i bosanskohercegovakim novinama, asopisima i web portalima. U tih est godina rijetko koji od objavljenih Begovievih tekstova nije izazvao nemir i pomutnju unutar bonjake zajednice u Zagrebu i Hrvatskoj, pa i mnogo ire. esto satirine, kolumne su osiguravale itateljima dovoljno materijala za nagaanja oko toga tko se krije iza izmiljenih imena aktera prie, sve do slijedeeg broja kada bi nova kolumna potakla i nova nagaanja. Izabrani i sabrani u jednu knjigu, prie, eseji i kolumne predstavljaju udarac u pleksus svekolikom bonjakom miletu. Britka i otra kritika, cinian odmak, realno sagledavanje zajednice i svog licemjerja sustava i protagonista drutvenog, institucionalnog i politikog ivota Bonjaka i muslimana predmet su Begovievih spisateljskih nonih mora. Volim vas Bonjaci, ali idete mi na digericu, reenica je koja razotkriva stanje duha koje je upravljalo Begovievom rukom. Dok istovremeno jedan ugledni bonjaki intelektualac tvrdi da Bonjacima u ovome trenutku ne treba samokritika, nego samorazumijevanje to proizlazi iz njegovog bogatog iskustva promatranja svijeta i Bonjaka, Begovi nam bez pardona gura zrcalo pod nos i zahtjeva da se suoimo sa sobom kao narod, kao zajednica. On promatra, propituje, trai odgovore i pomnim odabirom zapleta pria u sve uvlai itatelja do trenutka kada nema vie uzmaka i mora se suoiti sa specifinim mentalitetom i predrasudama. Pa ipak, Begovi ne pametuje i ne dijeli lekcije, on iskreno priznaje svoje slabosti i propuste, nedosljednosti u bivanju Bonjakom ili muslimanom, a svatko tko se ikada naao u manjinskoj poziciji vrlo se lako moe identificirati s njim. Stid kada preuti svoje porijeklo gotovo je opipljiv. Begovi je insider, dio ummeta, natopljen islamom, ali s otrim kritikim stavom prema svakoj vrsti profanizacije i komercijalizacije islama. Dok propituje stvarnost, islam je tit koji ga uvijek vraa na pravi put. Pa tako, razotkrivajui izglobljavanje ilahije iz njenog prirodnog okruenja nasilnom komercijalizacijom iskreno zgroen uzvikuje: to radimo, bolan? Ali pored otrih tonova kada su u pitanju razliita hijerarhijska i institucionalna tijela Bonjaka i muslimana, Begovi su pali na tjeme je i svojevrsna povijest odrastanja, traganja za identitetom ne samo onim moda oitijim, vjerskim i nacionalnim, nego i onim osobnijim, oblikovanjem sebe kao sina, mua, oca. Od odabira one posebne ule iz bonjakog ulistana, preko lirinih trenutaka posveenih hvali odabranice, moja je ena polumjesec meu zvijezdama ili istog mujakog ponosa zbog roenja sina, Begovi naoigled dodaje godove svome identitetu. Kako kae Amin Maalouf: Identitet se ne dobiva jednom zauvijek, identitet se stvara i mijenja itav ivot. Mnogi od ovih eseja i pria izrazito su zrela ostvarenja koja pozivaju na dublju razradu i nose u sebi zametak budueg Begovievog romana. Njegovom spisateljskom porivu tijesno je u zadanim okvirima eseja ili prie. No, do prvog romana pogledajmo se u Begovievo zrcalo nazvano Begovi su pali na tjeme. q Sena KULENOVI
Filip Mursel Begovi pojavio se kao buntovnik s razlozima koji razdrmavaju ubualost, utogljenost i neinventivnost na javnoj sceni pisane rijei. Donosei svjeinu modernosti i beskompromisnosti argumenta, a uporedo i kao temeljit uvar tradicije, on unosi pometnju kojom bi se uvodio neophodno potrebni red u opoj neurednosti. (Isnam Talji) Daleko najvrednije obiljeje predmetnog teksta je jezik kojim je napisan. Autorov izrazit spisateljski nerv oituje se na svakoj strani. Neke reenice su upravo bravurozne. () Njegovo britko pero ne pree da oine nikoga, makar se radilo o linostima iz samog vrha bonjake upravljake hijerarhije. (Midhat Rianovi) Tekstovi ovako sakupljeni u zbirku listina, u knjigu, zorno ilustriraju nae slabosti i nau glupost, pa ih je preporuljivo proitati u dahu, vlastite mentalne higijene radi. (Faris Nani) Mislim da se hronolokim praenjem Begovievog pisanja o Bosni i Hercegovini sasvim jasno moe uoiti sazrijevanje njegovog linog uvjerenja da je prava graanska drava najbolje rjeenje za sloenu bosansku situaciju. Jedno je kada se taj stav iskazuje sa pozicija sekularnog europskog liberalizma, a neto sasvim drugo, novo i nesvakidanje, kada se isti stav iskazuje sa pozicija islamskog promiljanja i jake bonjake svijesti. (Elizer Papo) q
Filip Mursel Begovi (Zagreb, 1979.) studirao je kroatistiku i junu slavistiku na Filozofskom fakultetu u zagrebu. Izvrni je urednik asopisa za kulturu i drutvena pitanja Behar. Radio je kao glavni urednik godinjaka Bonjaka pismohrana, zamjenik glavnog urednika mjesenika Preporodov Journal i voditelj Dramskog studija Orient Espresso u Zagrebu. Publicistiku, knjievne kritike, eseje i prie objavljuje u hrvatskim i bosanskohercegovakim novinama, asopisima i web portalima. Komentator i bloger je web portala Al Jazeera Balkans u Sarajevu. Do sada je objavio izbor iz mlade bonjake poezije pod naslovom Kad zora razrjeuje strah (Zagreb, 2010.). q
LISTOPAD 2012.
39
prie iz bosne
NARODNI HEROJI IZ BiH: NESIB MALKI SUMNJIVE OKOLNOSTI POGIBIJE NA CRNORIJEKOJ VISORAVNI
Nesib Malki (1961. - 1993.) ivinice formirana je Komanda operativne grupe, ranga divizije sa est brigada. Na elu ovih formacija bio je Nesib Malki. Odbranom Tuzle, Kalesije, Kladnja, Banovia, Lukavca, Graanice, Srebrenika, Gradaca i ivinica uvezana je relativno prostrana slobodna teritorija u ovom dijelu zemlje. Ipak, 210. brigada Armije RBiH, koju je ustrojio Nesib Malki, tokom rata nikada nije mirovala. Jedan ili dva bataljona ove brigade uvijek su bili na zadatku, tamo gdje je bilo najpotrebnije. Ponajmanje su branili dravu na svojoj opini: 75% zadataka ivinikih boraca bilo je na prostoru drugih opina. Bili su na svim ratitima u zoni i izvan zone 2. korpusa: od Brkog, Teoaka, Olova, Kalesije, Sapne, Majevice do Vozue, Ozrena i Bosanske krajine.
40
prie iz bosne
Izvianje terena vrio je s komandantima bataljona. Nakon toga bi komandanti bataljona na terenu vrili pripremu s komandirima eta da se za svakog vojnika odredi mjesto i da svaki vojnik zna svoj zadatak prije poetka akcije. Kad bi neko pao u neku malodunost, on je bio taj koji je rekao: Hej, polahko, napravit emo mi neto to e vrijediti, to nee biti lahko pregaziti! Deset dana prije pogibije Nesiba Malkia, Komanda brigade izviala je teoansko ratite. Plan neprijatelja krajem 1993. godine bio je da se preko Olova, dolinom rijeke Krivaje, spoji s neprijateljskim snagama u Vozuoj i na Ozrenu, te da u potpunosti odsijeku tuzlansku regiju koja je ve tada bila najvea slobodna teritorija u Bosni i Hercegovini od ostatka slobodne teritorije u Srednjoj Bosni. Ipak, stalni problem za pripadnike 2. korpusa bila je nemogunost dopreme materijalno-tehnikih sredstava, hrane, goriva i lijekova. Plan neprijatelja je bio da potpuno odsijeku tuzlanski region. Grad Vare bio je slavina od koje je zavisio ivot na podruju Tuzle. Svi humanitarni konvoji prolazili su kroz ovaj grad pod kontrolom HVO-a. Doprema hrane, lijekova i materijalno-tehnikih sredstava ovisila je iskljuivo o odluci lokalnih vojnih vlasti u tom gradu. Kad hoe puste konvoj, kad nee, zatvore i stvore stanje na podruju tuzlanske regije koje je bilo na granici izdrljivosti. Snage 2. korpusa odluile su osujetiti taj plan napadom na grad Vare koji je tada imao izuzetan strateko-taktiki znaaj. Nismo imali hrane, nismo imali municije, dok se druga strana rasipala. Ja sam radio tada obavjetajne poslove i imao sam podatke da etniki komandanti i neki HVO oficiri sjede po Vareu po kafiima, zajedno piju i drue se. Oni nisu izmeu sebe imali neprijateljskih djelovanja, pria oficir Enes Gurda. Nakon to se proslavio izvrenjem prljavih zadataka u cilju izazivanja neprijateljstva izmeu snaga HVO-a i Armije RBiH i nakon to je sa svojim kriminogenim vojnicima zaveo strahovladu u Vareu hapsei i pripadnike HVO-a, 23. oktobra 1993. godine jedinice HVO-a pod komandom Ivice Rajia, kriminalca i ratnog zloinca osuenog u Haagu, poinile su masakr nad bonjakim stanovnitvom u Stupnom Dolu. Nakon toga, 210. viteka brigada Armije RBiH od pretpostavljene komande dobila je zadatak oslobaanja Varea. prema Vareu bio je prilino vlaan. U rejonu Crnorijeke visoravni odluili su da se iskrcaju iz vozila i nastave umskim putem pjeke. Spontano se oformila grupa oko komandanta brigade. Prema sjeanju njegovih oficira Malki je bio veoma zabrinut situacijom u Stupnom Dolu. Kada su doli u neposrednu blizinu brda s kojeg se mogao vidjeti Stupni Do u plamenu, eksplodirala je prva granata. Pala je nekih 100 metara dalje. Pukovnik Sead Paravli rekao je da se prije korekture vatre popnu na oblinje brdo odakle su trebali vriti izvianje Stupnog Dola. Potrali smo prema umi u zaklon i tada se uo rotirajui zvuk druge granate, kae Husein Jusi, nosilac ratnog priznanja Zlatni ljiljan. Bilo je oko 16 sati i 40 minuta. Granata je pala tano na mjesto kuda su se kretali komandant Nesib Malki i njegovi oficiri. Pet oficira je teko ranjeno, a komandant brigade Nesib Malki bio je na mjestu mrtav. S njim su poginuli i naelnik taba brigade Fikret Andeli, Sead Paravli, Nevres ii i Nermin Forakovi, koji je poslije podlegao od zadobijenih rana. Heroj Nesib Malki poginuo je u rejonu sela Crna Rijeka nedaleko od Olova. Tokom ratnih godina deavale su se mnoge, nikada razjanjene sumnjive situacije u kojoj su konce rata vodile mrane sile najee povezane profiterskim i ratnohukakim porivima. Malkievi saborci, koji su 25. oktobra 1993. godine bili svjedoci pogibije komandnog kadra 210. brigade, ne kriju sumnju da je do ovog traginog dogaaja dolo pukom sluajnou. Iako utvrivanje istine preputaju historiji, vjeruju da nekome nije odgovaralo da se izvri zauzimanje Varea. Granate su doletjele s poloaja vojske Republike Srpske s prostora Bijambara. Optika vidljivost nije postojala. Nakon to je druga granata pogodila pripadnike Komande 210. brigade, nije se vie ula nijedna eksplozija. Imam pravo da sumnjam da u tome ima elemenata izdaje. Historija e pokazati, kae Enes Gurda.
LISTOPAD 2012.
41
ivjeti islam
Ljudi koji su jako osjetljivi na bilo kakvu zlouporabu, poslanikovu neiskrenost bi zasigurno otkrili i napustili bi ga. Muhammed, a.s., je svojom iskrenou znao privui u islam i najvee neprijatelje islama, ak one koji su ga pokuali osobno ubiti, dok se nisu upoznali na pravi nain sa njegovim uenjem, a onda su bezuvjetno postali najgorljiviji njegovi sljedbenici. On je svojom iskrenou, blagou i otvorenou ljude uspio uvjeriti da njegova misija nije interesna, da njega uope ne zanima vlast u mjeri koja zanima obine ljude niti mu je bitno porijeklo, stale, rasa ili spol osobe kojoj se obraao. Za poslanika je vlast samo sredstvo da zaivi i u praksi se sprovede Allahov Zakon. Za poslanika je vlast predstavljala sredstvo za savreni poredak, red i moralnu disciplinu. A toga ne moe biti bez bogobojaznosti i ljubavi prema svakome ovjeku. Adalet, u znaenju pravednosti. Uvijek su pravedni bili, posebno prema svojim najbliim. tovie, uvijek su drugima davali prednost, kada su u pitanju ovozemaljska dobra. Poznati su primjeri iz ivota Muhammeda, a.s., kada svojoj najblioj obitelji, svojoj keri Fatimi i njenom muu Aliju, nije dopusti da se okoriste iz dravne blagajne, iako su na to imali pravo, bojei se da e ljudi krivo protumaiti, odnosno nije dao povoda da ljudi, slabije vjere, to krivo i zlonamjerno komentiraju i pogreno shvate.3 Ridalet, u znaenju mukosti. Svi su poslanici bili mukarci. Allah u Kuranu spominje i odabrane ene, poput Isaove majke Merjeme ili faraonove ene Asije, no one nisu bile poslanici. Teblig, u znaenju potpunog i vjernog dostavljanja Allahovih poslanica. Objavu, neovisno o svim ivotnim opasnostima, pa ak i pod prijetnjama smru, poslanici su vjerno dostavili drugim ljudima. Nisu kalkulirali, a kamoli ita sakrili.4 Ismet, u znaenju nepogreivosti. Kada je u pitanju vjera i njeni postulati odnosno moral, poslanici su bili nepogreivi. Njih je odgajao njihov Gospodar. Kada su u pitanju svakodnevne procjene i prosudbe, poslanici su mogli pogrijeiti. No, u svakom sluaju, njihovi grijesi nisu bili planirani niti namjerni.5 Poslanici ne podlijeu prohtjevima due u mjeri da izgube razum, ne zapadaju u grijeh, niti u svojim poslovima ine greke poput ostalih ljudi. Njihovo
42
ivjeti islam
udaljavanje od grijeha i greaka koje obini ljudi ine svakodnevno, ini ih osobama od najveeg povjerenja. Njihovo udaljavanje od grijeha proizlazi iz vrstine imana (vjere). Oni su bili potpuno slobodni kao i drugi ljudi. Ali su bili svjesni opasnosti pribliavanja grijehu. Za njih je grijeh bio poput otrova koji bi ubio svaku osobu koja ga kua zato mu se nisu ni pribliavali. Emanet, u znaenju apsolutne povjerljivosti i potenja. Svaki je poslanik odisao povjerenjem. Muhammed, a.s. je kazao: Nema vjerovanja onaj u koga se nema povjerenja, a ni vjere onaj koji ne ispunjava obeanja. A tko bi im povjerovao da su bili nepovjerljivi. Dokaz za to su mekanski murici i kasnije medinski idovi, koji, iako nisu povjerovali Muhammedu, a.s., u njegovu misiju, nisu oklijevali svoje najvrjednije stvari ostaviti na uvanje kod njega, znajui ga prije poslanike misije kao pouzdana i povjerljiva ovjeka. A i prije poslanike misije Muhammed, a.s., je imao nadimak El-Emin, u znaenju povjerljivi. samo to, nego se moramo boriti i rtvovati da se ostvare prava svih ljudi. Nauavali su da jai moraju titi slabije, bogatiji pomagati siromanije, da oni koji znaju svoje znanje moraju prenositi na one koji znanje trae; da oni koji su u veini i koji imaju vlast moraju titi one koji pripadaju manjini. Poslanici su bili istinski uitelji, ali i istinske voe. Uspostavljali su zakone koji tite vjeru, ivot, ast i imetak svakog pojedinca. Ohrabrivali su svoje sljedbenike na samopreispitivanje i kritinost prema samima sebi kroz razvijanje moralnih vrijednosti kao to su iskrenost, pravednost, povjerenje, odravanje zadate rijei, ispunjenje obeanja, spremnost da se drugi pomau kroz rtvovanje vlastitog imetka. Poslanici su donijeli uenja koja ohrabruju ljude da ulau napore da bi postigli savrenstvo ponaanja te se uzdigli na uzvieni poloaj koji je Allah, d.., namijenio ovjeku. Naglaavali su svoju ljudsku prirodu i nemogunost da sebi osobno ikakvu korist pribave ili tetu otklone. I njihov uspjeh, kako u poslanikoj misiji tako i na osobnom svakodnevnom planu, ovisio je u konanici o Gospodaru svjetova, Allahu, d.. i oni su to uvijek naglaavali. Reci (Muhammede): Ja ne mogu ni samome sebi neku korist pribaviti, ni od sebe kakvu tetu otkloniti; biva onako kako Allah hoe. A da znam pronicati u tajne, stekao bih mnoga dobra, a zlo bi bilo daleko od mene; ja samo donosim opomene i radosne vijesti ljudima koji vjeruju. (Al-Araf, 188) Razliite su bile sudbine poslanika, uostalom kao i kod svih drugih ljudi. Neki su imali vie, a neki manje uspjeha u svojoj misiji. Neki su objedinjavali vjersku i politiku vlast kao Davud a.s. i Muhammed, a.s., a neki su bili ak i ubijeni od svojih sunarodnjaka, to se smatra tekim zloinom i velikim grijehom. Neki su imali veliku povijesnu ulogu kao Ibrahim, Musa, Isa i Muhammed, a.s., a neki su djelovali samo u svome vremenu bez trajnijeg utjecaja na budunost. No, svi su poslanici iz islamske vizure bili muslimani.
Biljeke:
1 Ne samo kada se spomene ime Muhammeda,a.s., nego i svih drugih poslanika, muslimani su duni izgovoriti rijei alejhisselam, u znaenju neka mu je Allahov mir i spas. 2 I Musa se narodu svome vrati srdit i alostan. O narode moj - ree, zar vam Gospodar va nije dao lijepo obeanje? Zar vam se vrijeme oduljilo, ili hoete da vas stigne srdba Gospodara vaeg, pa se zato niste drali obeanja koje ste mi dali! (Prijevod znaenja - Taha, 86) Musa, a.s., bio je srdit i alostan zbog toga to su Izraeliani u njegovoj odsutnosti poeli oboavati tele i na taj nain iznevjerili obeanje koje su mu dali. Allah, d.., kae: I Zunnunu se, kada srdit ode i pomisli da ga neemo kazniti, - pa poslije u tminama zavapi: Nema boga sem Tebe! Hvaljen nek Si! A ja sam se zaista prema sebi ogrijeio. (Prijevod znaenja - El-Enbija, 87) Zunnun je drugo ime za vjerovjesnika Junusa, a.s., upuenog narodu drevnog grada Ninive. On se rasrdio na svoj narod zbog nepotovanja Allahovih propisa. Junus, a.s., napustio je svoj narod bez doputenja Allaha, d.., pa je onda zbog svoje pogreke postao plijen velike ribe. Meutim, Allah, s.v.t., spasio ga je tegobe, jer se on iskreno pokajao. 3 Doista one prije vas je upropastilo sto nisu izvravali kaznu nad nekim tko ukrade ako je plemikog porijekla, a izvravali su je kad ukrade neko slabijeg porijekla. Tako mi onoga u ijoj je ruci Muhammedova dua! Kada bi Fatima ki Muhammedova ukrala, Muhammed bi joj odsjekao ruku! (Buhari i Muslim) 4 Na Oprosnom hadu, neposredno prije svoje smrti, Muhammed, a.s., je upitao svoje sljedbenike da li svjedoe da je on kao Allahov poslanik vjerno dostavio Kuran svi su mu kao jedan potvrdili da je vjerno i kako treba dostavio Allahovu Rije. Muhammed, a.s., je traio da mu posvjedoe njegovi ashabi da je vjerno dostavio Objavu, da ju je sam ivio i na razumljiv nain u praksi provodio. Poslije toga, Muhammed, .a.s., poruuju da svojim sljedbenicima ostavlja dvije stvari koji e sve muslimane odravati na pravome putu: Kuran i Sunnet. 5 Prenosi se od Ummu Seleme, radijallahu anha, da je rekla: Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: Vi se doista sporite kod mene i moda jedan od vas bude mudriji u svom dokazivanju od drugoga, pa mu ja presudim po onome to sam uo od njega. Pa onaj kome presudim neto od prava njegovog brata, samo sam mu presudio komad pakla. (Muttefekun alejhi) Sahih Buharija (7169), Muslim (1717). q
Mirza MEI
LISTOPAD 2012.
43