Journal

PREPORODOV
ISSN 1334-5052 MJESENIK KDBH PREPOROD ZAGREB BROJ 148 VELJAA 2013.

Ismet Buatli
ISLAMSKI CENTAR U RIJECI Put do Mediteranske ljepotice GRAANSKI ODGOJ U HRVATSKIM KOLAMA Kako nastaju graani? INTERVJU ISMET BUATLI Uinite neto lijepo za sebe PRESUDE HAKOG TRIBUNALA Oslobaanje balkanskih generala
KDBH PREPOROD

ISSN 1334-5052 PREPORODOV JOURNAL mjesenik KDBH Preporod Izdava: Kulturno drutvo Bonjaka Hrvatske Preporod Glavni urednik: Ismet Isakovi Redakcija: Mirza Mei Sena Kulenovi Edis Feli Ajka Tiro Srebrenikovi Edina Smajlagi Suradnici: Avdo Huseinovi (BiH) Edin Tule (BiH) Bedrudin Brljavac (BiH) Senadin LAVI (BiH) Kemal BALIHODI (BiH) Helena Anui (Rijeka) Faris NANI (Zagreb) Asim ABARAVDI (Pula) Mensur DURAKOVI (Split)

Journal
PREPORODOV

IMPRESUM

SADRAJ
UVODNIK Put do Mediteranske ljepotice.................................................... 3 BONJACI U HRVATSKOJ Uivam u svom poslu...................................................................... 4 Novo rukovodstvo BNZH................................................................. 6 Od Sirije do harfova........................................................................ 8 Slikam Boju bau. ....................................................................... 11 Ljubavna pria............................................................................... 12 Pripreme za sveano otvorenje.................................................... 13 Temelj za budua istraivanja....................................................... 15 HRVATSKA Vlada, usprkos pritiscima, odluna............................................... 16 Kako nastaju graani?................................................................... 18 INTERVJU ISMET BUATLI Uinite neto lijepo za sebe.......................................................... 20 BOSANSKI BAROMETAR ilav otpor se nastavlja................................................................. 24 Oslobaanje balkanskih generala................................................. 26 Bonjaka narodna konstitucija (I)................................................ 29 IZ SVIJETA irenje demokracije................................................................... 33 KULTURA Svadili se orli i sokoli..................................................................... 37 Prvi roman trilogije....................................................................... 38 Nagrada beraima eljeza.......................................................... 39 Temperamentna i lucidna poezija................................................. 40 arolija iranskih filmova................................................................ 41 Poetski fotografski unikati. ............................................................ 42 Snovoprie o suivotu................................................................... 43 PRIE IZ BOSNE Zasluni bosanski franjevac........................................................... 44 IVJETI ISLAM Arabija prije Muhammeda, a.s. (I)................................................ 46

Adresa: Preporodov Journal Ulica grada Vukovara 235, 10000 Zagreb Telefon/faks: +385 (0)1 48 33 635 e-mail: kdbhpreporod@zg.t-com.hr kdbhpreporod@kdbhpreporod.hr ismet.isakovic@sk.t-com.hr web: www.kdbhpreporod.hr iro-raun: ZABA 2360000-1101441490 Devizni raun: SWIFT ZABAHR 2X: 70300-280-3755185 Cijena: 15 kuna Pretplata: RH 100 HRK godinje BiH 30 KM godinje Svijet 20 E godinje dIZAJN: Midhat MULABDI PRIJELOM: Dario MOLNAR Tisak: mtg-topgraf d.o.o., Velika Gorica Miljenja i stavovi koje zastupaju autori, nisu nuno i stavovi redakcije Tiskano uz financijsku potporu iz Dravnog prorauna Republike Hrvatske putem Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske Na naslovnoj stranici: Ismet Buatli, dekan Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu

UVODNIK

UVODNA RIJE

Put do Mediteranske ljepotice

Prije tri i pol godine, u subotu 3. listopada 2009., sveano je poloen kamen temeljac za Islamski centar u Rijeci. Temeljni kamen, bijeli mramor iz Carrare u Italiji, postavljen je u temelj minareta, a na njemu je napisan 18. ajet iz kuranske sure Et-Tevba: Allahove damije grade oni koji u Allaha i u onaj svijet vjeruju i koji namaz obavljaju i koji se nikoga osim Allaha ne boje; oni su, nadati se je, na pravom putu. Ovih tjedana obavljaju se zavrni radovi i ishoduju uporabne i druge dozvole kako bi se sveanost otvorenja odrala najavljenog datuma, 4. svibnja 2013. godine. Iz dananje perspektive proklamirane i sveprihvaene multietninosti i multikulturalnosti izgradnja Rijeke ili Mediteranske ljepotice, kako joj danas tepaju, i nije neki veliki poduhvat. Meutim, s kakvim su se problemima u proteklim desetljeima susretali, najbolje znaju oni koji Allahove damije grade Lijepo je ivjeti u zemlji koja je postavila visoke zakonske standarde u potivanju prava nacionalnih manjina, jednakom (slinom) tretmanu vjerskih zajednica, u dravi koja moe biti uzor mnogima u Europskoj uniji po pitanju rjeavanja muslimanskog pitanja. S druge strane, povijest je uiteljica ivota, pa zato se ne prisjetiti tijeka realizacije ideje i nekih rijekih dogaanja iz bliske nam prolosti naroito proljea i ljeta 1998. godine, runih zbivanja iz postratne Rijeke i Hrvatske, potpuno suprotnih dananjoj situaciji u drutvu. Priu o potekoama pri realizaciji ideje o gradnji o Islamskog centra, sna rijekih muslimana, ide pola stoljea unatrag, u 1959. godinu, i prve inicijative za formiranje Islamske zajednice u Rijeci. Ona se osniva sedam godina kasnije, a ve 1968. Odbor Islamske zajednice Rijeka donosi odluku da se obrate gradskim vlastima u svezi odreivanja lokacije i dodjele zemljita za gradnju damije. 21 godinu kasnije, dakle predratne 1989., tadanja Gradska uprava predlae 12 alternativnih lokacija za damiju, a rijeki muslimani odbiru naselje Rujevicu. U lipnju 1991. na natjeaju pobjeuje idejno arhitektonsko-urbanistiko rjeenje dr. Ahmeda Hadrovia iz Sarajeva, a ratne 1992. potpisuje se prvi predugovor o kupnji zemljita i dobiva lokacijska dozvola. Dakle, prije vie od dva desetljea dolo se do situacije da pone gradnja tzv. marcipan damije, kako su je zbog zavrnutog minareta ironino zvali neki arhitekti. Ali, nije bilo tako Ratne okolnosti, veliki priljev bosansko-hercegovakih izbjeglica, promijenjeni prioriteti, odjeci bonjako-hrvatskog sukoba u BiH i unutarnje slabosti, doveli su do toga da je 1994. istekla lokacijska dozvola za gradnju rijekog Islamskog centra. Nakon toga rijeki muslimani ulaze u desetljee turbulentnih dogaanja kada se doslovce dogaalo sve i svata: od prenamjene zemljita u GUP-u, nuenja i prihvaanja nove lokacije, preko estokog otpora lokalnog stanovnitva, razliitih prijetnji, do idejnog rjeenja koje je plagijat robne kue u Amsterdamu. Naravno, u dobroj tradiciji dolazi do tekih svaa i raskola meu rijekim muslimanima, podjele na dva Demata. Koliko je stanje bilo alarmantno govori i podatak da je Meihat Islamske zajednice u Hrvatskoj bio je prinuen zamrznuti aktivnosti Izvrnog odbora Medlisa Rijeka i Odbora za pripremu izgradnje Islamskog centra, te imenovati Povjerenstvo kao nosioca odgovornosti Islamske zajednice u Rijeci. Posebno kritian period poeo je krajem oujka 1998. godine, neuspjelim predstavljanjem Prijedloga regulacionog plana rijekog naselja Gornji Zamet, nove lokacije za damiju. Iako je skup u dvorani Mjesnog odbora osiguravao veliki broj policajaca i zatitara, Prijedlog regulacionog plana nije niti predstavljen. U uarenoj atmosferi, s povienim netolerantnim tonovima, prisutni Zameani su poruili da damija nije u duhu ovog kraja, njenom gradnjom pie se nova povijest, a brie naa povijest, povijest domaih ljudi, ovoga kraja, zatim damija e unititi na kraj Jedan od stanovnika Gornjeg Zameta ak je rekao da deki spremaju barut i da e biti klanja. 10-ak dana kasnije, u petak 3. travnja, Adem Smaji, tadanji glavni rijeki imam, pred vratima Islamske zajednice pronaao je prijeteu poruku prepunu uvredljivih rijei. Poruka koja poinje s rijeima Efendijo-imame Smaji i ostala islamsko-romsko-albanska smrdljiva govnarija, zavrava s jasnim upozorenjem: Barut i klanje! Vjerojatno je najvie medijske panje izazvala izjava trojice hrvatskih branitelja, koji su poetkom srpnja 1998. u Knjigu primjedbi u Mjesnom odboru Gornji Zamet napisali sljedee: Izjavljujemo da emo se u sluaju poetka gradnje damije javno spaliti pred zgradom Gradskog poglavarstva. Osim samospaljivanja, bilo je i drugih prijetnji od razvojaenih branitelja, ne samo iz Rijeke ve i Zadra, koji bi damiju odmah digli u zrak ili svaku no minirali ono to bi oni po danu napravili. U emisiji TV Mree, koja je prikazana u tom periodu, muftija evko Omerbai imao je vjerojatno najtei medijski istup u svojoj karijeri. Razgovor o izgradnji Islamskog centra u Rijeci, zahvaljujui redatelju, voditelju i sugovorniku Hrvoju oiu, saborskom zastupniku i Tumanovom miljeniku, pretvoren je u javni lin i orkestriranu islamofobiju. Nakon svega, izgled i lokacija Rijeke damije postalo je prvorazredno politiko pitanje kod ije realizacije, kako su tada isticali iz Gradskog poglavarstva, treba prii senzibilno, kako bi se zadovoljili i interesi i onih koji ele damiju, i onih koji se protive njenoj gradnji. Nije javna tajna da je namjera tadanjih gradskih vlasti bila damija bez minareta bogomolja koja se uklapa u okruje i identitet Rijeke. Milorad Miloevi, proelnik Odjela za urbanizam, traei otvorenost i tolerantnost od rijekih muslimana, poruio je: Spremni smo ponuditi, ali emo i traiti! Bez prilagoavanja, izgradnju damije neemo dozvoliti. Oni malo boljeg pamenja ili upueniji u tadanja zbivanja sjeaju se i velike elje elnika grada Rijeke za organizacijom Mediteranskih igara 2005. godine (o emu se odluivalo 1999.). Gradnja damije nije zapoeta u eljenom roku, Rijeka nije dobila domainstvo Mediteranskih igara. Godine prolaze, rijeka pria ide dalje, nazire se svjetlo na kraju tunela 2003. godine na natjeaju se prihvaa idejno rjeenje Islamskog centra svjetski poznatog akademskog kipara Duana Damonje. Zanimljivo, na prijedlog iz Odjela za urbanizam, od proelnika koji je svojevremeno traio otvorenost i tolerantnost da Islamski centar u Rijeci bude bez minareta Damonja odgovara da ne eli ostati zapamen u povijesti kao ovjek koji je gradio damije bez minareta. I tu, zahvaljujui Duanu, prestaju prie o rijekom minaretu! Uvaavajui mnogobrojne primjedbe graana, u svibnju 2006. godine Grad Rijeka nudi novu lokaciju za Islamski centar podruje Rujevica, poznatije kao Mario Gennari. Na tom mjestu sada ponosno stoji Mediteranska ljepotica, damija od ije ljepote zastaje dah, koja je ve sada turistika atrakcija i razglednica grada Rijeke. Ljepotica Mediterana eka sveano otvorenje prve subote u svibnju 2013. na ponos Rijeke i Hrvatske, na ponos onih istog nijjeta/ namjere, koji su, nadati se je, na pravom putu. q Ismet ISAKOVI

VELJAA 2013.

BONJACI U HRVATSKOJ

ING. AZRA OMANOVI, VODITELJICA VIJEA ENA MEDLISA ISLAMSKE ZAJEDNICE ZAGREB

Uivam u svom poslu

Jedno snjeno popodnevno druenje s gom. Azrom Omanovi, viegodinjom voditeljicom Vijea ena pri Islamskom centru u Zagrebu i zaposlenicom u Iranskom veleposlanstvu na zagrebakom Pantovaku, pretvorile smo u zanimljivu razmjenu kulturnih i, neka nam ne bude prigovoreno, enskih iskustava. O Iranu sam neto odreeno ula negdje prije Nove godine na jednoj tribini enskih studija, od etiri ene koje su tamo provele neko krae vrijeme i podijelile s publikom svoja, u dobroj mjeri, vrlo pozitivna iskustva. One su ponudile i impresivne snimke objekata kulture koje su posjetile u Teheranu. U dananje vrijeme o Iranu malo ljudi ima realistinu predodbu. Vie mogu saznati samo oni koji za to pokau interes. Slika o Iranu koju ima prosjean graanin Hrvatske uglavnom je rezultat dugotrajne, na alost, negativne propagande. Prije nego sam poela raditi u veleposlanstvu i sama sam imala neodreeno miljenje. Da biste neto o Iranu zaista znali, morate ga posjetiti i druiti se s ljudima. Ljudi su topli i pristupani, rado i gostoljubivo prilaze strancima, pozivaju ih u goste i tako sami stvaraju sliku o sebi sasvim razliitu od predodbe veine onih koji o Iranu znaju iz medija. Jedan godinji odmor 2005. godine u trajanju 17 dana imala sam sreu provesti u Iranu. Toliki broj muzeja, kulturnih institucija, povjesnih znamenitosti, puno govori o narodu. Mogla bih o svojim dojmovima jo puno toga ispriati, ali Journal nije dovoljno velik. Mene fascinira nain njihova ivota, u svemu su im temelj stihovi. Koliko je lirika propaganda, a koliko duhovnost? Iran je zemlja duhovnosti, zemlja najljepe poezije. Perzijske tepihe takoer smatram poezijom! I sve druge grane umjetnosti ukazuju na duboku produhovljenost iranskog naroda. Oni su tog naslijea svjesni i s pravom se ponose njime. Islamska Republika Iran, veinski muslimanska zemlja, brino uva hramove iz doba Zaraostrijanstva, sve simbole svoje drevne civilizacije i suprotno oekivanjima onih koji u Iranu oekuju zatvoreno i netolerantno uvaavanje samo islamskih vrijednosti, uvaju crkve i bogomolje svih vjera. Iskuenja i izazovi dananjega modernog svijeta i tamo su prisutni. Status Iranki u njihovom drutvu je neopravdano stigmatiziran. U erijatski ureenoj dravi, unutar propisanih normi, imaju slobodu noenja i odijevanja prema vlastitim ukusima i uvjerenjima. Od tradicionalnog pokrivanja u skladu s islamskim propisima do leernog prebacivanja zanimljivih alova, preko elegantnih frizura... Toliko je stilova da se ne moe govoriti o uniformiranju ena ili sputavanju elegancije i modernoga. ena ima istaknuto mjesto u iranskom drutvu. Vie od 65% sveukupne studentske populacije ine djevojke, ene zauzimaju istaknuta mjesta u dravnim i drutvenim institucijama, dok enske reprezentacije postiu visoke rezultate na meunarodnim sportskim natjecanjima. Iranka je vladarica u svojoj obitelji i svome domu, na nain koji se danas na alost u zapadnom dijelu svijeta gotovo pa izgubio. Kako ste dobili radno mjesto u Iranskom veleposlanstvu? Kao inenjerka graevine radila sam u INA-Projektu na elinim konstrukcijama. Kada se nakon sedam godina firma, s dolaskom rata, raspala, ostala sam kod kue s djecom koja su tada bila mala. S njihovim polaskom u kolu poeljela sam opet raditi, ali u struci vie

Azra Omanovi nije bilo mogue nai posao koji bi mi kao majci bio prihvatljiv. Iransko veleposlanstvo je tada trailo tajnicu i ja sam odluila pokuati. Na spomen mog novog radnog mjesta dobivala sam razne savjete, upozorenja o nekorektnosti koje mogu oekivati, pogotovo kao ena... Meutim, stvarnost je bila sasvim drugaija. Upoznala sam divne ljude, stekla mnoge prijatelje, upoznala korektnost u poslovnim odnosima, a kao ena sam tretirana s potovanjem i uvaavanjem kakvo samo mogu poeljeti- kakvo mislim da bi svatko mogao poeljeti na radnom mjestu. Naravno, odnosi meu ljudima su dvosmjerna cesta i ja dajem sve od sebe da moj posao bude odraen savjesno i korektno. Moj posao je vrlo zanimljiv, zahtjevan i dinamian.

O mladima
Majinstvo je sve zahtjevnije, a sve mu se manje poklanja pozornosti! Drutvo i drutvena situacija nameu velike zahtjeve pred nas. Zalaem se za jednaka prava ena i mukaraca, ali ini mi se da je borbom za svoja prava ena postigla samo privid jednakosti. Dobila je pravo da dokae da je jaka kao i mukarac, da moe raditi jednako dugo i naporno kao mukarac, ali ne i da se potuje njena enskost. U toj trci ena se odrie svojih stvarnih prava, da bude zatiena i sigurna u svome majinstvu, da zbog toga bude potovana, a ne nepoeljna kao zaposlenik. Doputam da zbog rada u jednoj specifinoj koli imam i neto iskrivljeno sliku goru nego to stvarno jest o novim generacijama. Treba li mijenjati i naine odgoja mladih i u Islamskoj gimnaziji? Prof. dr. Sulejman Maovi, Allahrahmetile, moj veliki autoritet i uzor, rekao je jednom davno jednu stvar koju sam upamtila: Odgoj djeteta poinje otprike 25 godina prije njegovog roenja. Dakle, odgoj poinje ve poetkom odgoja roditelja. Tada sam bila vrlo mlada, ali mi se urezalo u pamenje. Da bi se s djecom moglo neto raditi treba se vidjeti kakvi su roditelji. Mladi ljudi trae svoj put, pa i grijee. Roditelje to njihovo istraivanje plai. Zato i smatram vjerski odgoj izuzetno bitnim. No, vana je i dosljednost u ponaanju odraslih, ponaanja koje sankcionira svako licemjerje. Svi se stalno moramo preispitivati... Uzori starijih su vani, a odgoj na

PREPORODOV JOURNAL 148

BONJACI U HRVATSKOJ
vjeronauku u Zagrebu je na visokoj razini. Vjerouitelji su irokog znanja i vjerskog i svjetovnog. Tragino je to sve uitelji doivljavaju danas, a najtee pada izostanak podrke kolega, utnja i distanciranje od problema. Krug se nad svakim zatvori. elim rei da e drutvo i dobro i zlo nekad negdje poinjeno, ponovo nai, ali ovaj put u odnosu prema sebi samome to je u osnovi vjere. Ako nekog koga treba zatititi ne zatitimo, nemamo pravo oekivati zatitu kad nama bude trebala. Ali ljudi rijetko ue iz tuih primjera, shvate i naue tek na svojoj koi. Djeca koja danas teroriziraju svoje uitelje sutra e sjediti u Saboru i lijenikim ordinacijama te i sami biti uitelji kakvi? Danas njihovim uiteljima nije pruena podrka da svoj posao obavljaju na miran i dostojanstven nain. Ne znam zato je sve poprimilo ove razmjere? I vjera i socijalizam su, kako kaete, njegovali kolektivitet. Kriza ini svoje. Svatko pokazuje svoje pravo lice u strahu i borbi za opstanak. Prodaje se i ono to nikad ne bi smjelo biti na prodaju, obraz, dostojanstvo... Zagreb svake godine organizira uz godinjicu otvorenja damije, ove godine to je ve 20. po redu. Obrauje vrlo aktualnu temu, a naslov mu je Drutveni poloaj muslimanke u Europi, stanje i kako ga poboljati. Organizaciju ovog skupa vodi Vijee ena. Pozvali smo 20 uglednih znanstvenica i znanstvenika iz cijele Europe koji su upravo za ovu temu meunarodno priznati strunjaci. elimo prodiskutirati o tome to poloaj muslimanki u Europi ini tako specifinim? Jesu li i koliko integrirane u drutvo? O emu ovisi stupanj integriranosti? Kakav je njihov obrazovni, ekonomski i socijalni status? Koliko je ensko pitanje vano u cjelokupnoj muslimanskoj zajednici Europe? Koji su korjeni problema i kako ih rijeiti? Kakav je njen drutveni poloaj u raskoraku izmeu ouvanja islamskog identiteta, tradicionalnih vrijednosti i vrlo znaajnih drutvenih zahtjeva; kakva je njezina sudbina uope? Simpozij e se odrati 26. i 27. travnja, a bit e otvoren tribinom u etvrtak, 25. travnja 2013. Sve vas od srca pozivamo da doete i ujete zanimljive teme koje e se prezentirati! Odabrali smo Vas za sugovornicu za nau rubriku Bonjaci u Hrvatskoj i kao enu koja moe svojim djelovanjem i moralnim naelima biti vodilja drugima! Hvala vam puno na tim lijepim rijeima ali nije mi ambicija ikome biti vodilja. Znam mnogo sjajnih vodilja na koje se trebamo ugledati. Nae Vijee ena funkcionira dobro radi svih onih kojima je do njega stalo. Neprocjenjiva je uloga naih muallima, lanica naeg odbora ali i svih portvovnih i vrijednih ena koje na rad podravaju. I mukaraca naravno. Bilo bi nemogue ostvariti sve nabrojane programe bez iroke podrke. Bog zna koliko emo trajati i kako emo napredovati. Nagrada nam je u onom to smo napravili, u emu smo pridonijeli drutvu, svojoj uoj ili iroj zajednici. Ugodna je spoznaja da ene u naoj zajednici vie nisu samo korisnici blagodati koje nam se pruaju ve aktivni kreatori u uesnici raznih dogaanja. Nadam se da e se takav trend odrati. Nedavno sam prisustvovala Savjetovanju organiziranom od strane Vijea bonjake manjine Grada Zagreb. Pozvani su bili predstavnici svih nacionalnih bonjakih asocijacija, predstavnici Meihata, Medlisa, Islamske gimnazije, Vijea ena. Uz neke konstruktivne prijedloge uglavnom su prevladavali tmurni tonovi i nezadovoljstvo. Vjerojatno je mnogo razloga za to, neki od pozvanih su ispriali svoj nedolazak, neki niti to. teta! Skup je posjetio i gosp. Nedad Hodi, na saborski zastupnik, i bilo mi je uistinu drago kada je sav onaj pesimizam prisutnih lijepim, optimistinim rijeima preusmjerio na dobar put. Nije dodavao kapi gorine, priao o beznau ili nekakvom potonuu. Nego, naprotiv! Zapravo bonjaka zajednica ovdje u Zagrebu nikada i nije imala, nije radila na tako irokoj fronti, u tako raznolikim oblicima kao danas! Da, ovo su za nas sasvim nova iskustva, raditi na tako irokoj fronti zahtijeva puno mudrosti i sabura. Pretpostavljam da bi Bonjaci muslimani trebali imati i jedno i drugo. Krizu trebamo tretirati kao priliku i ne dopustiti da nas malodunost i osobni interesi udalje od naeg primarnog zadatka poboljanja statusa Bonjaka u naoj zemlji. Ovo nije vrijeme vedrih boja, ali ne daj Boe tamnijih! Ne smijemo si dopustiti pesimizam. Ponekad treba ugasiti televizore, ne itati novine, ne sluati vijesti... Osim, naravno, naeg Preporodova Journala! Da, naravno! Journal je izuzetno dobar asopis i itam ga s uitkom. elim nam jo bliu i bolju suradnju. q Edina SMAJLAGI

O Vijeu ena Islamskog centra u Zagrebu

Rukovodite Vijeem ena Medlisa u Zagrebu. Kakve ste aktivnosti imali do sada? Vijee ena postoji skoro ve osam godina. Ideja nam je osmisliti znaajniji enski angaman unutar islamske zajednice. Takoer, i organizacijski ponuditi vie sadraja. Tee je nego smo mislile. Aktivnosti su zapoete organizacijom izleta i zajednikih druenja. Tijekom proteklih godina format aktivnosti se mijenjao. Vrijeme je donijelo i nove elje i potrebe pa smo organizirali tribine sa zanimljivim predavaima, modne revije, susreti sa enskim udruenjima iz BiH. Kao zanimljivu bih spomenula humanitarnu baklavijadu organiziranu kao natjecanje. Biljeimo i 17 izleta u Hrvatskoj i inozemstvu. Humanitarno djelujemo i unutar zajednice, a redovno pomaemo i iru drutvenu zajednicu. Osnovali smo interni Fond El-Fuddul za pomo mektepskoj djeci samohranih roditelja u teim ivotnim prilikama. U tu svrhu, svake godine poetkom proljea, povezano sa obiljeavanjem iranske nove godine Norouz, Vijee ena organizira humanitarni Bazar u prostoru Islamskog centra, na inicijativu i znaajno uee supruge veleposlanika Irana, ge. Batool Sharif Khodaei i Meunarodnog kluba ena. Svojim redovitim sudjelovanjem na Boinom sajmu koji organizira Meunarodni klub ena pomogli smo opremanje djejeg odjela bolnice u ibeniku, kolu za djecu s posebnim potrebama u akovcu, Staraki dom u Otocu, Udruzi za psiholoku pomo enama oboljelim od zloudnih bolesti Sve za nju. Uspostavili smo mnoga poznanstva i prijateljstva. Aktiv ena pri ambasadi BiH, supruge diplomata Iranske ambasade, Udruga Albanki Drita, ene HSS-a. Nae goe bile su i biva prva dama Hrvatske, ga. Milka Mesi, supruga predsjednika Republike Turske, ga. Hajrunnise Gll i supruga katarskog emira ga. Mozah Al-Thani. Bile smo i domaini izlobe Graanikih kera. Vanom dunou smatramo i svoj doprinos obiljeavanju dana Srebrenice, koje svake godine pod nazivom Dani sjeanja na Srebrenicu nastojimo na to primjereniji i sadrajniji nain organizirati u naem Medlisu, uoi tradicionalnog godinjeg odlaska Konvoja mladih Bonjaka i njihovih prijatelja prema Srebrenici i Potoarima. Gosti su nam bili udruenje ena Bosfam, nana Fata Orlovi, ga. Hatida Mehmedovi iz Udruenja ena Srebrenice, promovirana je knjiga Kada bi kosti mogle govoriti Saliha Smajlovia. Mnogi su tu jo ljudi i dogaanja, ne bih eljela nikoga izostaviti... Na emu sada radite? Ono to ovom prilikom svakako elim najaviti je tradicionalni Meunarodni znanstveni simpozij koji Medlis Islamske zajednice

VELJAA 2013.

BONJACI U HRVATSKOJ

IZBORNA SKUPTINA BONJAKE NACIONALNE ZAJEDNICE HRVATSKE

Novo rukovodstvo BNZH

Redovna Izborna skuptina Bonjake nacionalne zajednice Hrvatske odrana je 2. veljae 2013. godine u sjeditu BNZH u Zagrebu, Ilica 54. Skuptini su prisustvovala 94 delegata s pravom glasa, a u svojstvu gostiju i dvojica predsjednika bonjakih stranaka u Hrvatskoj saborski zastupnik Nedad Hodi (BDSH) i Mirsad Srebrenikovi (SDAH).

Izvjetaj o radu u proteklom periodu

Izvjetaj o radu u proteklom mandatnom razdoblju podnio je dosadanji predsjednik Senad Pri, koji je naglasio da je BNZH u nekoliko zadnjih godina prola fazu redefiniranja svoje organiziranosti, odnosno uloge i ciljeva. Prvo to smo napravili je da smo usvojili nove programe BNZH te ih kandidirali za potporu kod Savjeta za nacionalne manjine RH. Kod izbora programa opredijelili smo se za izdavaku djelatnost kroz Bonjaki glas, koji smo preuzeli od BNZ za Primorsko-goransku upaniju i grad Rijeku, zatim program iz kulture pod nazivom Festival bonjake kulture u RH i jedan program znanstvenog sadraja, opredjeljujui se svake godine za jednu aktualnu temu. Kroz proteklo razdoblje smo gore navedene programe realizirali u skladu s mogunostima, a Bonjaki glas postupno smo ekipirali kroz urednitvo, obogaivali sadraj i kvalitetu, tako da smo uz skromna financijska sredstva godinje tiskali tri broja, rekao je Pri. Istaknuo je da je program Festival bonjake kulture u RH osmiljen radi ouvanja dijela bonjake kulturne batine kroz pjesmu sevdalinku, nastupe folklornih skupna sa igrama i plesovima iz BiH, te pripremanje i degustaciju bosanskih kulinarskih specijaliteta. Ovaj program BNZH realizira zajedno sa upanijskim organizacijama na nain da se svake godine mijenja domain: u 2011. Sisak, a u 2012. Pula. U proteklom periodu organizirana su i dva Znanstvena skupa: Europski identitet Bonjaka i Bonjako iskustvo antifaizma. Pri je naglasio da je s radom nastavio Fond za stipendiranje nadarenih studenata, u okviru kojega je za tekuu akademsku godinu prikupljeno 19.978,80 kuna. Osim redovnih programa, ove godine prema Savjetu za nacionalne manjine kandidiran je i Amaterski festival pjesme sevdalinke. Osim navedenih programskih aktivnosti sudjelovali smo u nekim vrlo vanim zbivanjima za nau manjinu kao to je Popis stanovnitva i izbori za saborskog zastupnika. to se tie Popisa stanovnitva vrlo aktivno smo sudjelovali na svim razinama u pripremama i edukaciji pripadnika nae nacionalne manjine kako bi ispravili nepravdu koju smo sami sebi nanijeli u prethodnom popisu stanovnitva pogreno se izjanjavajui nacionalnom odrednicom Muslimani, umjesto Bonjaci. Tiskali smo letke, odrali seminare i predavanja na raznim prigodama i nivoima. Rezultati Popisa stanovnitva pokazali su da se na rad isplatio jer do popisa 2011. godine u RH bilo je ukupno registrirano 20.755 Bonjaka, a prema novom popisu u RH ivi 31.479 Bonjaka. U zadnjih 10 godina broj pripadnika nae nacionalne manjine koji se izjanjavaju kao Bonjaci poveao se za 66%. Vano je napomenuti da smo prvi put sudjelovali sa svojim kandidatom na izborima za saborskog zastupnika na proteklim izborima za Sabor RH. Smatram da je dobro i vano da smo ili na izbore sa svojim kandidatom jer smo time po-

Delegati, gosti i zbor Bosana

Prof. dr. Sead Berberovi i lanovi Radnog predsjednitva kazali i dokazali da imamo na to potpuno pravo unato tvrdnjama stranaka sa bonjakim predznakom SDAH i BDSH kako to pravo ekskluzivno pripada njima. Na nastup smatram uspjenim unato tome to na kandidat nije proao, a vanim zato to po sadanjem izbornom modelu mi Bonjaci u RH dijelimo saborskog zastupnika s jo etiri nacionalne manjine. Jedini smo koji u Savjetu za nacionalne manjine RH nema svog predstavnika iz redova udruga nacionalnih manjina, a ove etiri nacionalne manjine imaju predstavnika u Savjetu za nacionalne manjine RH. Da se kojim sluajem dogodilo da saborski zastupnik nije Bonjak, a moglo je biti i tako, mi sada ne bismo imali nikoga tko moe zastupati nae interese u Savjetu za nacionalne manjine RH, tj. tko poznaje nae programske aktivnosti. Vjerujem da emo poueni ovim iskustvom ovo ispraviti na slijedeim izborima, izborom osobe koja e u Saboru i Savjetu za nacionalne manjine ui naom potporom, rekao je Senad Pri. U zavrnoj rijei je najavio usvajanje novog Statuta BNZH kao rezultat zajednikog rada svih upanijskih organizacija. Zakljuio je da BNZH vidi kao najkreativniju organizaciju koja, uz Islamsku zajednicu u Hrvatskoj, moe najkvalitetnije afirmirati drutvene vrijednosti na ouvanju specifinog bonjakog identiteta.

PREPORODOV JOURNAL 148

BONJACI U HRVATSKOJ

Sead Berberovi, novi predsjednik BNZH

Jednoglasno su usvojene statutarne promjene na kojima se radilo godinu dana. Novosti u Statutu BNZH su Dan zajednice, koji e se obiljeavati 22. svibnja, otvaranje BNZH prema drugim asocijacijama, Sud asti, mandat rukovodstva je produen na etiri godine, a kod izbora predsjednika primjenjuje se pravilo rotacije.

svim bonjakim asocijacijama s prijedlogom da razmotre svoje ukljuenje u BNZH. Predvidivim sinergijskim efektom umnogostruili bi nau snagu i utjecaj. Naredne godine, usporedo s ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, donose nam neizvjesnosti moguih promjena u pogledu ostvarivanja manjinskih prava i financiranja kulturne autonomije. Trebamo aktivno sudjelovati u tim procesima i pravovremeno se prilagoavati promjenama kako bi zadrali i poboljali dostignuti nivo organiziranja i rada, rekao je prof. dr. Sead Berberovi, predsjednik BNZH.

Dodjela novih stipendija Fonda za stipendiranje

Bonjaka nacionalna zajednica za Grad Zagreb i Zagrebaku upaniju 2006. godine osnovala je Fond za stipendiranje s prvenstvenom namjerom da se potpomogne kolovanje odnosno studiranje vrijednih i talentiranih uenika odnosno studenata, koji su slabijeg imovnog stanja. Fond je skuptinskim odlukama 2008. godine prenesen na Bonjaku nacionalnu zajednicu Hrvatske. Sredstva za Fond uplauju se na raun BNZH i vode na posebnoj raunovodstvenoj kartici. Sva sredstva koja se uplate u Fond raspodjeljuju se za stipendije. Fondom upravlja Odbor Fonda koji raspisuje javni natjeaj za dodjelu stipendija, dodjeljuje stipendije temeljem usvojenih kriterija i brine o prikupljanju sredstava. Donacije Fondu su individualne od fizikih osoba, pravnih osoba, od bonjakih institucija (Meihat Islamske zajednice u Hrvatskoj, Vijee bonjake nacionalne manjine Grada Zagreba, Vijee bonjake nacionalne manjine Grada Rijeke itd.). Rad i poslovanje Fonda su potpuno javni i transparentni, tako da do sada nije bilo niti jedne primjedbe upuene na nain rada, kriterije za dodjelu stipendija, odluke Odbora Fonda i slino. Ugovorima o stipendiranju stipendisti se obavezuju da se aktivno ukljue u rad neke bonjake asocijacije te da po zapoljavanju i sami postanu donatori Fonda. Do sada je, ukljuujui i akademsku godinu 2012./2013., Fond za stipendiranje imao 26 stipendista kojima je ukupno dodijeljeno 38 godinjih stipendija, u ukupnom iznosu od 199.700 kuna.

Novoizabrani Glavni odbor BNZH Jednoglasno je izabrano i novo deseterolano rukovodstvo BNZH: predsjednik prof. dr. Sead Berberovi (Zagreb), potpredsjednici Senad Pri (Pula) i Alija Avdi (Sisak), tajnik Senahid Dubravi (Zagreb) i estorica lanova Demal Spahi, Ibrahim Runi, Jusuf ehanovi, Adem Smaji, Sifet Hadihaski i Asim Kulenovi. U Nadzorni odbor BNZH jednoglasno su izabrani Merim Omanovi (predsjednik), Denijal Ibri i Ismet Sefaragi (lanovi). U pozdravnom govoru prof. dr. Sead Berberovi, novoizabrani predsjednik BNZH, istaknuo je da izbor istovremeno doivljava i kao priznanje i kao veliku odgovornost koju nosi predsjednika funkcija. Dunost predsjednika BNZH zahtijeva veliki trud i zalaganje da se zadaci, koje pred nama stoje, obave na najbolji mogui nain. Uvjeren sam da u u tome imati vau svekoliku podrku, jer samo zajednikim, usuglaenim djelovanjem moemo ih uspjeno ostvariti. Pred nama je nekoliko vanih poslova. Svakako, trebamo nastaviti s realizacijom programa Bonjake nacionalne zajednice Hrvatske. Nastojat emo da se u ostvarivanju svih programa ubudue jo vie ukljue upanijske organizacije. Pokuat emo ojaati redakciju asopisa Bonjaki glas i poveati raznovrsnost i kvalitetu priloga. Naredne godine obiljeit emo 20. obljetnicu osnutka Bonjake nacionalne zajednice Hrvatske. Namjera nam je da se obljetnica obiljei vie radno, a manje sveano: organizirat emo Okrugli stol pod nazivom Poloaj Bonjaka u Republici Hrvatskoj u kontekstu europskih integracija, te izlobu fotografija kojom emo se vizualno podsjetiti naeg 20-godinjeg razvitka. Takoer, pokuat emo osnaiti brojnost lanova i financijsku snagu Fonda za stipendiranje, koji bi trebao biti jedan od najvanijih programa usmjerenih za opu dobrobit Bonjaka u Hrvatskoj. Jedna od prioritetnih zadaa je oivjeti i podii razinu organiziranosti i aktivnosti upanijskih organizacija Bonjake nacionalne zajednice, te poticati osnivanje gradskih i opinskih organizacija. Takoer, nastojat emo da se upanijske organizacije vre poveu i surauju u zajednikim programima. Nadalje, u danas usvojenom Statutu BNZH predviena je mogunost ukljuenja drugih bonjakih asocijacija u Bonjaku nacionalnu zajednicu Hrvatske, uz zadravanje vlastitog identiteta, pravne osobnosti i programa rada. Obratit emo se stoga, uz potrebno obrazloenje,

Potpisivanje Ugovora o stipendiranju (Alma Pezerovi i Senad Pri) Na kraju skuptinskog zasjedanja dodijeljene su nove stipendije. U akademskoj 2012./2013. godini BNZH e stipendirati petero nadarenih studenata bonjake nacionalnosti slabijeg imovnog stanja. To su: Azra ulovi (Kemijsko-tehnoloki fakultet, Split), Alma Pezerovi (Pravni fakultet, Zagreb), Mirela Deli (Prehrambeno-biotehnoloki fakultet, Zagreb), Medina Dizdar (Ekonomski fakultet, Zagreb) i Amir Mei (Tehniko veleuilite, Zagreb). q Ismet ISAKOVI

VELJAA 2013.

BONJACI U HRVATSKOJ

ISLAMSKA TRIBINA DR. SULEJMAN MAOVI

Od Sirije do harfova
Tijekom veljae 2013. godine u Islamskom centru u Zagrebu odrana su tri predavanja u okviru Islamske tribine Dr. Sulejman Maovi: - 07.02.2013. Slikom i rijeju kroz Siriju, na kojoj su govorili aktivisti Nacionalnog sirijskog vijea u Hrvatskoj; - 14.02.2013. Uvoenje programa zdravstvenog odgoja u kole, s podnaslovom to bi roditelji trebali znati?, gdje je govorila dr. eljka Marki iz Udruge Glas roditelja za djecu (GROZD); - 28.02.2013. Sedam harfova Kurana, na kojoj je gostovao prof. dr. Demaludin Lati, redovni profesor na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu.

Slikom i rijeju kroz Siriju

Moderator dr. sc. Zlatko Hasanbegovi, znanstveni suradnik Instituta drutvenih znanosti Ivo Pilar iz Zagreba i zamjenik glavnog urednika asopisa za drutvene i humanistike studije Pilar, uvodno je podsjetio da je Vlada RH tijekom sijenja 2013. godine, slijedei glavnu liniju vanjske politike Europske unije i SAD-a, priznala oporbenu Sirijsku nacionalnu koaliciju kao jedinog legitimnog predstavnika sirijskog naroda. Podsjetio je da kriza u Siriji traje vie od dvije godine, a zapoela je kao sastavni dio onoga to se kolokvijalno naziva arapskim proljeem. Dogaaji u Sirija prerasli su, meu ostalim, i u krvavi graanski rad u kojem je stradao veliki broj, sve praeno izbjeglikom kataklizmom. Na kunju je stavljena temeljna vrednota sirijskog drutva tisugodinji meuvjerski sklad. Do nas dolaze bolne vijesti o sektakom nasilju, obraunima na temelju vjerskih podjela, optubama za nevjernitvo i slina zla. Mediji svakodnevno prenose razliite vijesti iz kojih je teko razluiti to je istina, a to su lai i propaganda Za sirijsku oporbu dogaaji u Siriji su narodni bunt i ustanak protiv diktatorske vladavine obitelji Assad, koja ne uiva narodno povjerenje ve se odrava na vlasti iskljuivo pomo vojske i svojih vanjskih saveznika Irana i Rusije, koji uz Kinu vetom prijei djelotvornu akciju meunarodne zajednice i UN-a. S druge strane, za Vladu u Damasku nije rije o narodnom ustanku, ve organiziranom terorizmu potaknutom i financiranom izvana Katar, Turska u kojem sudjeluju naoruane skupine, uglavnom stranih dihadista, s konanim ciljem podjele i unitenja Sirije, a sve u interesu SAD-a, Velike Britanije i Izraela, rekao je Hasanbegovi. Naglasio je da sirijski dogaaji prelaze nacionalne okvire budui da je rije o irim geopolitikim interesima. Tu je vano i kurdsko pitanje, a preko sirijskih leeva vode se, naalost, i iri ijitskosunitski prijepori. Bilo kako bilo, ono u emu se svi moemo sloiti: rat u Siriji je sirijska i arapska nacionalna katastrofa, taj rat je muslimanska vjerska katastrofa jer muslimani ubijaju muslimane i potrebno ga je to prije prekinuti. Takoer, mislim da se svi u tome moemo sloiti: o Siriji i sirijskom narodu ne treba se odluivati ni u Washingtonu, ni u Londonu, ni u Bruxellesu, niti u Dohi, niti u Ankari, Teheranu ili Moskvi. O Siriji treba odluivati samo sirijski narod, zakljuio je dr. sc. Zlatko Hasanbegovi. Dr. med. Jamal Assad, predstavnik sirijske zajednice i Nacionalnog sirijskog vijea u Hrvatskoj, uvodno je istaknuo da je oko Sirije mnogo interesa, a malo humanizma. Ratna dogaanja u Siriji odvijaO Siriji - slikom i rijeju (predstavnici Nacionalnog sirijskog vijea u RH) ju se velikom estinom i brzinom da je stanje sve gore, a brojke poginulih, ranjenih i izbjeglih jo stranije. Uz ostalo je gotovo nemogue tono utvrditi injenice. Gorka je istina da je smrt postala gotovo konvencionalna injenica. Takoer, i patnja, razaranje i nadasve nasilje, rekao je Assad. Izrazio je miljenje da najveu odgovornost za trenutno stanje imaju oni koji raspolau najveom oruanom silom. Njihova se odgovornost ogleda u tome to se silom ne mogu rijeiti nagomilani problemi. Nasilje nee rijeiti probleme, ono ih samo umnoava i ini jo sloenijima Sirija je danas zemlja u kojoj se ogleda moralna odgovornost meunarodne zajednice. Sirija je kolijevka ljudske civilizacije, mediteranska zemlja u kojoj su tolerancija i ljudski suivot bili trajna i neupitna vrijednost i injenica. Zato njezinoj drami nije mogue mirne savjesti okrenuti lea, naglasio je predstavnik Nacionalnog sirijskog vijea u Hrvatskoj. Jamal Assad je prisutnima prezentirao brojane pokazatelje dosadanjeg sirijskog rata: 63.446 ubijenih ljudi (od toga 4.245 djece i 3.492 ena), oko 137.000 ranjenih, vie od 60.000 nestalih, blizu 700.000 izbjeglica (u Libanonu oko 220.000, u Jordanu oko 200.000, u Turskoj oko 160.000). Pritom je naglasio teku situaciju u izbjeglikim kampovima te podsjetio na humanitarnu akciju u Hrvatskoj, koju provode Meihat Islamske zajednice u Hrvatskoj, Hrvatski Caritas i Hrvatski Crveni kri. Neka ova velika akcija pokae snagu ljudskog zajednitva, vjerske tolerancije, i potovanja humanih vrijednosti naeg vremena. Neka bude primjer koji e osnaiti vjeru i snagu nesretnika u Siriji. Neka bude temelj na kojem je mogue graditi bolje sutra sirijske mladosti i neka bude primjer koji e ostati zapamen u povijesti odnosa Republike Hrvatske i slobodne Arapske Republike Sirije. Mi sirijski dravljani koji ivimo u Hrvatskoj istinski smo odani tom cilju, zakljuio je dr. med. Jamal Assad.

Uvoenje programa zdravstvenog odgoja u kole

Moderator Zlatko Hasanbegovi uvodno je rekao da tema uvoenja zdravstvenog i spolnog odgoja u hrvatske kole dovela do izrazite drutvene podvojenosti i jedne vrste idejnog sukoba. Vlada RH

PREPORODOV JOURNAL 148

BONJACI U HRVATSKOJ
je zamisao o takvom uvoenju zdravstvenog i spolnog odgoja opravdavala kao znanstveno utemeljenu injenicu koja pridonosi cjelovitom odgoju najmlaih narataja. Pritom je sve protivnike je oznaila kao natranjake, vjerske fanatike, tzv. homofobe, koji ele vratiti kota povijesti unatrag. Hasanbegovi je izrazio miljenje da je cijela afera pokazala dvije temeljne injenice. Prvo, bahatost politikih elita koje injenicu da su dobili vlast na izborima, na kojima je sudjelovalo jedva pola stanovnitva, tumae kao pravo ne samo na upravljanja, ve i preoblikovanja identiteta. I drugo, netoleranciju i militantnost svojstvenu upravo onima koji se najvie pozivaju na iste. Pritom je bilo dovoljno pratiti hrvatske medije koji su svojim sadrajima podsjeali na protuvjerske biltene nakon Drugoga svjetskog rata. Takvo dranje politike elite i s njom povezanim medijima, dovelo je do toga da veina hrvatskih graana, posebice roditelja, uope ne zna u emu je meritum ovoga prijepora. To jest, da se ne radi o uvoenju zdravstvenog odgoja, protiv kojega nije i ne moe biti nitko, ve da je rije o pokuaju nametanja tzv. rodne ideologije koja je u sukobu s temeljnim vrjednotama svih objavljenih religija, ali sa znanou na koju se rodni ideolozi vole pozivati. Rije je o sustavnom zaglupljivanju i indoktrinaciji kao uvodu u dalekoseni moralni prevrat. Rodna ideologija je u sukobu i s temeljnim ustavnim vrednotama ove drave, a one su: da je temelj drutva obitelj i da su roditelji oni koji imaju temeljno pravo da odgajaju svoju djecu. Ova afera je na svjetlo dana iznijela najmraniju stranu, a to je pedofilija i povezanost pedofilskog lobija s odreenim akademskim krugovima i disciplinama poput tzv. seksologije. Oni otvoreno zloupotrebljavaju znanost za legalizaciju i legitimizaciju pedofilije kao tzv. spolne usmjerenosti, koju je nemogue promijeniti, i koju zato treba prihvatiti kao to su ve prihvaeni homoseksualnost, kojoj je i na zakonodavnom planu priznata jednakopravnost i jednakovrijednost, zakljuio je dr. sc. Zlatko Hasanbegovi. Dr. med. eljka Marki, iz Udruge Glas roditelja za djecu (GROZD), u uvodnim reenicama je prezentirala odreene injenice. 27. kolovoza 2012. ministar eljko Jovanovi na tiskovnoj konferenciji objavio je odluku o uvoenju zdravstvenog odgoja u kole. Program bi se provodio od 1. razreda osnovne do kraja srednje kole. Dio programa provodio bi se kroz ve postojee nastavne predmete taj bi dio provodili nastavnici tih predmeta. Drugi dio (do 12 sati godinje) bi se provodio na satu razrednika taj bi dio provodili razrednici uz
Neki od spornih stavova u preporuenoj literaturi
U Izvjetaju istraivanja o miljenjima i stavovima prema homoseksualnosti u srednjim kolama u Zagrebu pie: ... jer krajnje je vrijeme da homoseksualnost ue u kole. Makar i pod nemoguim uvjetima. U knjizi Spol i rod pod povealom. Prirunik o identitetima, seksualnosti i procesu socijalizacije pie: Ali zato ne rei: Ja sam mukarac s vaginom! Zato ne bi dekonstruieljka Marki rali i taj bioloki imperativ koji oznaava genitalije kao muke i enske? Zato prihvaati miljenja naunika koji bi eljeli sve stvari lijepo i uredno posloiti u predvidljive dvojnosti? U knjizi Kako razgovarati o seksualnosti... s vlastitom djecom pie: Kako reagirati kad primijetimo da se nae dijete samozadovoljava? Smatramo kako je to to se dodiruje odlino, ali bi bilo u redu da ini to u svojoj sobi. q

Dr. med. eljka Marki i dr. sc. Zlatko Hasanbegovi pomo strunih suradnika kole i lijenika kolske medicine. Meutim, lijenika je vrlo malo 1 na 5.000 do 10.000 uenika. Dr. Marki je naglasila da je poseban program zdravstvenog odgoja zaista potreban jer se, unato trudu roditelja i nastavnika, zdravstveno stanje meu djecom i mladima pogoralo. Istaknula je da uobiajena procedura uvoenja nekog programa u kole pretpostavlja sljedee korake: izrada programa, recenzija programa od strane neutralnog strunog povjerenstva, javna rasprava, edukacija nastavnika i uvoenje programa. Meutim, u ovome sluaju na vidjelo su izali problematini potezi Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS). Naime, program je izraen i objavljen tek 29. rujna 2012., dakle mjesec dana nakon to je uveden, i nakon to su sve kole donijele Plan i program rada kole za kolsku 2012./2013. godinu, u koji su trebale ukljuiti program zdravstvenog odgoja bez da su ga prethodno vidjele. Program je iz ruku autora direktno uao u kole nije postojalo neutralno struno ocjenjivanje programa. Takoer, nije postojala niti javna rasprava o sadraju programa. Problematian je i odnos Ministarstva prema nastavnicima. Samo e neki nastavnici do kraja kolske godine imati edukaciju i to jednodnevnu. Dakle, uitelji i nastavnici e kvalitetno moi provoditi samo one sadraje koje su i do sada provodili. Zatim, nema udbenika ili prirunika koji bi bio vezan uz program. Veina nastavnika je nezadovoljna i zbunjena jer nije jasno kako e se ostvariti oekivani ishodi programa. Pritom je nastavnicima preporuena literatura koja obuhvaa 50 naslova, odnosno nekoliko tisua stranica. Nemogue je oekivati da e nastavnici prije provoenja programa to uspjeti proitati i prouiti te tako nadoknaditi nedostatak prirunika. Treba konstatirati da je veliki dio programa neupitan i nije sporan, poput pravilne prehrane, higijene, prevencije ovisnosti i prevencije nasilja. No, sporan je dio koji govori o spolnosti, rekla je dr. Marki. Istaknula je da se, sudei po sadraju i preporuenoj literaturi za dio programa koji govori o spolnosti, radi o ulasku homoseksualne propagande u kole pod krinkom zdravstvenog odgoja. Uenike se poduava da je homoseksualni in jednako prirodan i vrijedan kao i heteroseksualni. Homoseksualne udruge istaknule su veliko zadovoljstvo uvedenim programom i injenicom da e ga morati pohaati sva djeca, iako kako same kau nije im jasno kakve veze ove teme imaju sa zdravstvenim odgojem. Osim toga, uenike se poduava da, bez obzira na svoj spol, mogu odabrati da su nekog drugog roda mukog, enskog, homoseksualnog, biseksualnog, transseksualnog Teme o razlici izmeu spola i roda nalaze se ve u 4. razredu osnovne kole. Antropologija, znanost o ovjeku, smatra da osobu,

VELJAA 2013.

BONJACI U HRVATSKOJ
bilo muku bilo ensku, ini jedinstvo tijela, osjeaja, razuma i duha, a pedagogija smatra da je kod odgoja mlade osobe vaan cjelovit i uravnoteen razvoj svih tih aspekata. Protivno tim znanstvenim spoznajama, autori ovog programa smatraju da je spol osobe odreen iskljuivo tjelesnim karakteristikama te negiraju bilo kakvu prirodnu povezanost naeg tijela s naim osjeajima, nainom razmiljanja ili nainom ponaanja. Sve te druge spolne karakteristike autori programa nazivaju rod i smatraju da su iskljuivo drutveno nametnute. Rodna ideologija koja se promovira kroz ovaj program ne samo da je suprotna znanstvenim injenicama, ve unitava spolni identitet djece upravo u adolescenciji, u tom najvanijem dijelu ivota za izgradnju spolnog identiteta. Nesigurnost u spolni identitet povezana je s pojavom homoseksualne orijentacije. Ta injenica jasno pokazuje koliko je ovaj program povezan s promocijom homoseksualnog ponaanja i s homoseksualnim aktivizmom. Zanimljivo, Amir Hodi, autor spomenute preporuene literature, organizator je Konferencije europskih transvestita i transseksualaca odrane u Zagrebu. Ministarstvo kae da je ovaj program moralno neutralan. To je neistina jer je oito da autori ovog programa definiraju to smatraju dobrim i poeljnim ponaanjem, rekla je dr. Marki. Osvrnula se i na temu o masturbaciji, koja je u programu predviena za 5. razred osnovne kole. Pritom prirunik mladima sugerira da odgovorno ponaanje znai: ako sazna da ima spolno prenosivu bolest, mora to rei svim svojim partnerima/partnericama (pretpostavlja se da ih ima vie). Takoer, i stalna upotreba kondoma. Nigdje se ne spominje da je promiskuitetno ponaanje samo po sebi neodgovorno. Prema autorima programa Klein i tulhofer spolni odnos sam po sebi nema nikakvo znaenje. Program negira prirodnu povezanost ljudske spolnosti s opeljudskim vrijednostima poput ljubavi i vjernosti, naglasila je dr. eljka Marki. U vezi sadraja programa o spolnosti zakljuila je da program nije moralno neutralan, nije lien svjetonazora, kako to tvrdi Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta RH. Nego, upravo suprotno. Prvo, program namee svjetonazor koji negira i ignorira sve opeljudske vrijednosti vezane uz spolnost i, drugo, program namee svjetonazor koji je suprotan vrijednosnom sustavu veine roditelja. Osim toga, poloaj roditelja definira i Ustav RH lanak 63: Roditelji imaju pravo i slobodu samostalno odluivati o odgoju svoje djece. To pravo roditeljima daju i brojni meunarodni dokumenti i odluke europskih institucija. Roditelji su, dakle, prvi i glavni odgojitelji i kola bi im trebala pomagati u odgoju, a nipoto ne bi smjela djecu preodgajati. Dakle, odluka Ministarstva da se roditelje nita ne pita suprotna je navedenim dokumentima i suprotna Ustavu RH. Oito je da ovaj program, osim neupitnih i potrebnih tema, poput higijene i pravilne prehrane donosi i nametanje jedne ideologije koja je suprotna vrijednosnom sustavu veine roditelja. Sve strune pogreke Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, navedene na poetku ove prezentacije, kao i netransparentnost pri uvoenju programa oito su u slubi nametanja te ideologije. To roditelji ne bi smjeli dopustiti!, zakljuila je dr. med. eljka Marki.

Prof. dr. Demaludin Lati (strana, aspekata, dubina, razina, itd.) Kurana. Skoro da nema pitanja u historiji Kurana o kome se toliko raspravljalo kao to je pitanje objave Kurana na sedam harfova. Islamski istraivai se ni o jednom pitanju Kurana nisu toliko razili kao o pitanju tumaenja sedam harfova Kurana, sintagmi iz vjerodostojnog hadisa koji se odnosi na kuransku nadnaravnost. Ebu Hatim Muhammed ibn Hibban El-Busti navodi preko 35 raznih miljenja o sedam harfova, a Sujuti u Itqanu biljei oko 40 kontradiktornih tumaenja ovih harfova. Kuran-i-Kerim je vjeito iva Allahova knjiga koja se objavljuje i ljudskome razumu i ljudskome srcu, knjiga koju su ljudi obavezni tumaiti, ali je nikada ne mogu rastumaiti. Kuran-i-Kerim nikada ne moe biti prevaziena knjiga. Sedam harfova ne moe stati u Mushaf, jer je Mushaf samo na jednom kiraetu. Ali sedam kiraeta ili deset ili etrnaest njih, obino se uzima da je sedam ali, to nije sedam harfova. Jer obino se uzima da je Poslanik, s.a.v.s., mogao rei da je objavljen na sedam kiraeta, a nije. U Kuranu je zastupljeno svih 40 dijalekata arapskog jezika. To ne znai da je objavljen na toliko dijalekata, niti na sedam rijei. Ne, nego je on objavljen na sedam strana, na sedam odsjaja, na sedam odsjeva. To je vie od svakog ljudskog uma, rekao je prof. Lati. U nastavku predavanja govorio je o knjizi iz srednjovjekovne riznice klasine muslimanske intelektualne misli Itganu, sveobuhvatnom uvodniku u kuranske nauke monumentalnom djelu velikog imama Sujutija, izvornog naziva El-Itqn f ulmil-Qurn, u sjajnom prijevodu doc. dr. Almira Fatia, profesora tefsira na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu. Delaluddin es-Sujuti (1445.1505.) je veliki znanstvenik svoga doba u oblasti tefsira, hadisa, fikha, tesawwufa, jezika, veliki pjesnik i kroniar, obnovitelj znanja o vjeri i vjerskoj praksi u 9. stoljeu islama. Katib elebi, u svom katalogu znamenitih linosti iz 17. stoljea, Sujutija sa 600 napisanih djela svrstava meu deset najreferentnijih linosti. Istraivai klasine muslimanske misli Sujutijev Itqan smatraju posljednjim velikim enciklopedijskim pregledom klasinih nauka koje je razvio muslimanski genij na podrujima tumaenja Kurana. Knjiga se izdvaja svojom originalnou i preglednou. Sujuti je u ovom svom djelu i originalan autor i savren kompilator koji se slui doslovno svime to je bilo vrijedno u viestoljetnom muslimanskom umovanju o Kuranu. U sadrajnom smislu, Itqan se sastoji od 80 poglavlja (prema rijeima imama Sujutija, toliko je obuhvaeno vrsta nauka, a ukoliko bismo uzeli u obzir daljnje unutarnje grananje ovih nauka, njihov broj bi se poveao na 300). Prijevod na bosanski jezik obuhvaa 21 poglavlje iz prvog toma izvornika i sadri tri cjeline. Prevoditelj je u ovo izdanje, zbog iznimne vanosti za dananje vrijeme i studente islamskih fakulteta, uvrstio i poglavlje o uvjetima za komentatora Kurana iz drugog toma Itqana. q Ismet ISAKOVI

Sedam harfova Kurana

Prof. dr. Demaludin Lati, profesor tefsira na sarajevskom FIN-u, na poetku inspirativnog predavanja citirao je kuranski ajet iz sure Lukman: Da su sva stabla na zemlji pisaljke, a da se u more, kad presahne, ulije jo sedam mora, ne bi se ispisale Allahove rijei; Allah je uistinu silan i mudar., kao i o hadis: Kuran je objavljen na sedam harfova. Lati je govorio o svojevrsnom klasinom egzegetskom i hermeneutikom kljuu Kurana tzv. sedam slova ili sedam harfova

10

PREPORODOV JOURNAL 148

BONJACI U HRVATSKOJ

IZLOBA SLIKA IVANA PAVIIA SLIKOM UMJESTO TISUU RIJEI

Slikam Boju bau

U prostorima Bonjake nacionalne zajednice za Grad Zagreb i Zagrebaku upaniju, Ilica 54 u Zagrebu, u petak 8. veljae 2013. sveano je otvorena izloba slika pod nazivom Slikom umjesto tisuu rijei. Autor slika je Ivan Pavii, lan Ansambla Bosana, koji djeluje u okviru zagrebakog ogranka Bonjake nacionalne zajednice Hrvatske. Na izlobi su uglavnom prezentirana platna ulja, akrilik, poneto i tempera, a motivi na 35 izloaka veinom su priroda. U glazbenom dijelu sveanosti sevdalinke je pjevao i sam slikar, a glazbenu potporu dola mu je dati i prof. Junipper Garret, kanadska slikarica i vrsna interpretatorica sevdalinki. Roen sam, stjecajem okolnosti, u Zagrebu, ali su veze s Bosnom i Hercegovinom duboke, od djetinjstva. Djed mi je podrijetlom iz Dalmacije, ali je dospio u Kostajnicu pa je tu ak bio jedan od prvih, ako ne i prvi kostajniki gradonaelnik. Baka, aina majka, je iz Zavidovia. Slikati sam poeo u svojoj Kostajnici prije 55 godina, u osnovnoj koli. Poinjem slikati cvijee, a u viim razredima i zrelije teme, ratne, tj. jugoslavenska pobjeda nad Nijemcima. Radove mi uitelji alju na natjecanja to mi je bio dodatni poticaj. Velika potpora mi je brat, talentirani polaznik kole primijenjene umjetnosti; od njega uim i slikarske tehnike, koristim slikarski materijal. Ni danas ne slikam iz neke materijalne potrebe, nekakvog interesa, nego rastereeno u tome uivam. Pa i kada sam loe volje uzmem slikati jer su to nekada i inati, prkos! Nikada to nije rutina. Uvijek mi se ini da slikam kao prvi puta. Drugi mi, pogotovu moja supruga, tvrde da sam najbolji u tehnici tempere i ulja, ne akrilika. Ovdje je ponajvie akrilik tehnike; sada mi je to odgovara: to je agresivna, brza tehnika, boja je plastificirana, rezolutna. A i suvremena. Promijenit u uskoro tehniku, posvetit u se portretima, kae autor izlobe. Na pitanje Otkud toliko damija na njegovim platnima?, odgovara: Cijela je to serija damija. To su vienja iz moga ateliera koji je u Bosanskoj Kostajnici, sa mog grunta/bajera. Kada ujutro ustanem i gledam nau prekrasnu Unu vidim i jednu od najljepih damija u BiH. Ljudi, ini mi se, ne znaju da je u Bosanskoj Kostajnici jedna od najljepih i najveih damija Azizova damija. Tu se moe uti i najumilnija jacija jer je Kostajnica u Unskoj kotlini, a Una je prekrasan rezonator. A nekako smo uvijek imali lijepe mujezinske tenore, krasne glasove koji su dopirali s munare daleko. Urezalo mi se to u sjeanje, sve molitve znam napamet. Draga su mi tema damije, nitko mi to nije morao naruiti. I sm sam tenor, pjevanje je moja druga ljubav. injenica je da ljepote skrivaju vie tajni nego rune stvari. I kada sam upoznao dananju svoju ivotnu suputnicu, dr. Slavu Posenjak, inilo nam se da nas je spojio sv. Luka, zatitnik lijenika i slikara. Zajedno smo uli u to doivljavanje svijeta kroz slike-kao metaforu raja i zajedno zaronili u sve dubine ljepote ivota. Zapravo imam u Kostajnici atelier za keramiku, tamo su i strojevi: pree i slino, kojima izraujem skulpture od terakote, radim grnariju. Izraivao sam amfore, itd. Zimi sam u Zagrebu i rad premjestim u kuhinju. Supruga s jedne strane stola radi kolae, a ja slikam na drugoj. U planeru nisam nikada slikao. Na pitanje kako su nastale slike s motivima mora, odgovara: Voda je moj stalni motiv. Voda, jer sam s Une. Voda nosi presliku neba, a nebo zrcali kolorit vodi. Manje joj boju pridaje dno, kamenje ili alge Ne, ne pripadam niti jednoj slikarskoj koloniji, radim sam. Ima tamo

Ivan Pavii kolonija slikara BiH i Hrvatske, Slovenije. Veza s Bonjakom nacionalnom zajednicom je ta to sam s Une, iz Bosanske Kostajnice, s tog dijela dunjaluka i to nosim prekrasna sjeanja na tu autentinost Bosne s granice! arija, krivo se to tumai, nije uvijek neto maleno, zaostalo. Upravo je Kostajnica, gubei atribute arije, izgubila svoj gradski duh, a i graevinski urbani izgled promjenom strukture vlasti. Struan sam, vjerujem, za sevdah, nastavlja priati gosp. Pavii. Svojoj sam rahmetli majci, a oboavala ga je, obeao da u, kada to budem u prilici, napraviti homage pjevau rahat-sevdaha Safetu Isoviu. Umrli su oboje iste godine Dogodilo se i to u ovom prostoru, a bio je to homage i velikom perzijskom pjesniku Omaru Hajjamu, pjevale su se rubaije i sevdalinke. Za tu sam prigodu nauio za mjesec dana svirati saz, kako da bi ta sinteza s hajjamovskom lirikom bila harmoninija. Ta moja nekonvencionalnost i radost duha i ljepota i harmonija stvaralatva otvorila mi je mnoga vrata, pa sam i ovdje u prostoru BNZH u Zagrebu postao stalnim suradnikom. Ovo jest postao multifunkcionalan prostor za manifestaciju svih oblika ljudskog duha. Otud je ova prostorija stalno poaena lijepim dogaanjima. Zahvaljujem posebno prof. dr. Seadu Berberoviu, dipl. ing. Devadu Joguniu i tajniku Samiru Avdagiu. Ti su ljudi otvoreni dobrim idejama. Bosanci su jedan ist, nepatvoreni duh, leeran i radostan. Dobro se ovdje osjeam. Bosancu ne treba razlog za pjesmu, on pjeva iz ista mira. Takav sam i ja. Otud sam animirao i dobar broj Zagrepana drugaijih provenijencija pa su se pridruili naem bosanskom meraku. Islam ima neto duhovno zdravo, ne kaem to kao ovjek koji se vjerski odreuje. Nosi tajnovitost, a to me duhovno uvelike inspirira. Vjerujem da se odraava i na mojoj umjetnosti. Zapravo, volim sve to ima istu duu, bezinteresnu, netendecioznu, bez krupnih drutvenih uvjetovanosti. Otud taj moj slikarski nerv ne oekuje novanu nagradu. Ivan Pavii radi u Kazalitu Komedija, lan je zbora. Pripremamo zgodan internacionalni program, na inicijativu voe zbora maestra Branka Starca, gdje me je angairao kao sviraa saza, a i pjevaa sevdalinke. Specifina je to nazalna tehnika pjevanja kakvu koriste i mujezini. Bio sam ve na Svjetskom kongresu zborovoa na Kaptolu u Zagrebu tamo sam svirao saz, odrao i predavanje o sevdalinkama. q Edina SMAJLAGI

VELJAA 2013.

11

BONJACI U HRVATSKOJ

RASPJEVANI GOSTI: VALENTINOVO U BONJAKOJ NACIONALNOJ ZAJEDNICI

Ljubavna pria
Novi klavir u Bonjakoj nacionalnoj zajednici za Grad Zagreb i Zagrebaku upaniju valjalo je isprobati, a moe li se nai bolja prigoda nego Dan zaljubljenih 14. veljae!? Domainima su na poziv prof. Fuada Ahmetspahia doli pjevati i svirati glazbu s temom ljubavi uenici i profesori dviju glazbenih kola: Glazbene kole Alberta trige iz Krievaca i Privatne glazbene kole Brkanovi iz Zagreba. Naravno, uz potporu domaih snaga iz zbora Bosana. Koordinatorica i voditeljica glazbene veeri naslovljene Ljubavna pria, prof. Arijana Mari Gigliani, okupila je svoje ponajbolje uenike, a u klavirskoj pratnji bili su profesori Dina Katni i Ivan Violi. S Tijardovievom pjesmom Milovo sam garave i plave glazbenu je veer otvorio stalni suradnik BNZH i zbora Bosana Donat Orli, bas bariton, uz klavirsku pratnju domaina prof. Fuada Ahmetspahia. Zahvalivi se na poetku na prilici da prvi zasviraju na novom klaviru i prilici za nastup ba na Valentinovo, prof. A. Mari Gigliani je najavila i prvog gostujueg pjevaa nakon ega je uslijedio svojevrsni glazbeni ljubavni vremeplov. Prema posebnoj elji prof. Fuada Ahmedspahia, mlada sopranistica Jelena Jerkovi otpjevala je popularnu baroknu skladbu Giusepea Giordania Caro mio ben. Iznenaenje za publiku u BNZH u Ilici 54 bio je glasovnim potencijalom polaznik Glazbene kole Brkanovi iz Zagreba i to iz odjela za cjeloivotno uenje, tenor Josip krivani. I on se, uz konzultacije sa svojim profesorima, odluio za baroknu glazbenu toku. Goa koncerta zaljubljenih bila je do prole godine uenica Glazbene kole Alberta trige iz Krievaca, a sada studentica Muzike akademije u Zagrebu u klasi prof. Giorgia Suriana sopranistica Valentina Mekovec. Raskonim glasom otpjevala je skladbu Vieni, vieni violinskog virtuoza i skladatelja iz 18. stoljea A. Vivaldia, poznatog po majstrostvu barokne orkestracije te bogatoj melodijskoj i tematskoj invenciji. Moe se rei da je i nastup te mlade umjetnice imao dosta epiteta izvrsnosti. Uslijedio je potom nastup sopranistice Ivane Blainovi (uz klavirsku pratnju prof. Ivana Violia) s arijom Susanne iz Figarova pira Wolfganga Amadeusa Mozarta. Potom, jo jedne dojmljive i tehniki i bojom glasa sopranistice (najavljene kao iznimnog talenta) Natalije Kralj; sa skladbom Malinconia, Nimfa Gentile Vincenza Bellinia, autora s poetka 19. stoljea koji je skladao lirski obojenu melodiku. Uz klavirsku pratnju prof. Dine Katni tenor Hrvoje Sekuli iz Glazbene kole Brkanovi izveo jo jednu skladbu Vincenza Bellinia Vaga luna che inargenti. U prekrasno usklaenom duetu, sopranistice Natalije Kralj i gitariste Luke Lovrekovia posjetitelji su mogli uti skladbu Standchen ili Serenada Franza Schuberta. Taj je duet ve imao uspjeha, reeno je u konferansi, krajem prole godine na dravnom natjecanju komornih sastava u Opatiji od kuda su se vratili sa drugom nagradom. Glazbenu su elju tu veer uenici ispunili i svojoj profesorici A. Mari - Gigliani. Skladbu koju je esto pjevala i voljela primadonna prof. Ljiljana Molnar Talaji Ljuven sanak Josipa Hatzea, uz njene rijei ljubavi: Zaspala je djevojica mala, kraj grane jorgovana, mirisave rue, otpjevala je sopranistica Jelena Jerkovi. Slijedila je sopranistica Ivana Blainovi s jo umilnijim rijeima ljubavi:

Izvoai programa za Valentinovo u BNZH Gledajui zvijezde sjajne edo moje kad e meni do, iz Serenade Josipa Hatza. Dobro usklaen slijed glazbenih brojeva odveo je sluatelje i do Venecije. No i plovidba gondolama: Natalija Kralj je otpjevala svojim monim sopranom Zajcovu Mletaku elegiju Na gondoli. Vjetim prebiranjem po icama svoje gitare mladi je gitarist Luka Lovrekovi nastavio uboriti glazbom sa panjolskom skladbom Augustina Mangorea Una limosna per el amor de Dios. Taj je mladi ovjek, uenik Glazbene kole Alberta trige iz Krievaca zavrijedio na dravnim i regionalnim natjecanjima brojne nagrade. Dvije dravne 2011. godine, jednu meunarodnu 2010. godine u Gorizii, a i na meunarodnom natjecanju u Poreu 2010. godine. S klasine se glazbe u daljnjem tijeku glazbene Ljubavne prie prelo na popularniju glazbu, na drage i poznate pjesme iz mjuzikla. Taj dio glazbenog nastupa u BNZH otvorio je tenor Hrvoje Sekuli otpjevavi skladbu Maria amerikog autora Andrew Lloyda Webera iz njegova mjuzikla West Side Story. Uslijedila je svima dobro znana skladba Over the Rainbow i nastup sopranistice Jelene Jerkovi. Potom iz mjuzikla The Kats dobro poznati song Memory krasno je otpjevao bas-bariton Donat Orli. Valentina Mekovec u vatreno crvenoj haljini prigodnoj za valentinovsku veer otpjevala je, poigravi se maestralno u zavrnici svojim monim sopranom, pjesmu Think of me iz mjuzikla The Phantom of the Opera. Jo jedna skladba iz mjuzikla West Side Story koju je izvela Natalije Kralj ostavila je duboki dojam. A nita manje vrijedno za pamenje bila je i izvedba skladbe Con te partiro, dvojice talijanskih autora u izvedbi sopranistice Ivane Blainovi; klavirska pratnja prof. Ivana Violia. Veer je okonana umilnim, ali i vatrenim duetima: Donat Orli i Natalija Kralj te Donat Orli i Valentina Mekovec s popularnim melodijama iz mjuzikla The Phantom of the Opera i operete F. Lehara Vesela udovica. Na kraju su te glazbene ljubavne veeri organizatori: profesori Fuad Ahmetspahi i Arijana Mari-Gigliani pozvali sve izvoae na poklon dogovorivi, uz odobravanje gromoglasnim pljeskom publike, skori novi susret. q Edina SMAJLAGI

12

PREPORODOV JOURNAL 148

BONJACI U HRVATSKOJ

SUBOTA, 4. SVIBANJ 2013. SVEANO OTVORENJE ISLAMSKOG CENTRA U RIJECI

Pripreme za sveano otvorenje

Uoi slubene najave datuma otvorenja Islamskog centra u Rijeci, muftija dr. Aziz ef. Hasanovi 15. veljae 2013. susreo se s rijekim gradonaelnikom Vojkom Obersnelom i zamjenikom gradonaelnika Miroslavom Mateiem. U pratnji zagrebakog muftije bili su Nermin ef. Botonji, ef Kabineta muftije, Irhad Mehelji, lan Meihata Islamske zajednice i koordinator za izgradnju Islamskog centra pri Meihatu, Mevludi ef. Arslani, lan Meihata i ravnatelj Islamske gimnazije Dr. Ahmeda Smajlovia, Ekrem Budimli, predsjednik Medlisa Islamske zajednice Rijeka i Hajrudin ef. Mujkanovi, glavni rijeki imam. Slubenom prijemu prethodio je radni sastanak kojem su, uz gradonaelnika Vojka Obersnela, prisustvovali Irena Milievi, proelnica Odjela gradske uprave za komunalni sustav i gospodarenje imovinom, Sran kunca, proelnik Odjela gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljitem i Ljiljana Buljan, proelnica Odjela gradske uprave za provedbu dokumenata prostornog ureenja i graenja.

Sastanak s gradonaelnikom Obersnelom...

Hrvatska ivi ono to je kao drava potpisala

Uz zahvale na dosadanjoj izuzetno uspjenoj suradnji, teme radnog sastanka bile su aktivnosti vezane uz pripremu tehnikog pregleda Islamskog centra u Rijeci, ureenje privremenog pristupa do Ulice avalsko sa novoizgraene brze zaobilaznice gdje je ostavljen izlaz prema Ulici avalsko, dok se ne rijei trajno pitanje prometnice. Govorilo se i o postojeim bukobranima na zaobilaznici, koji su u nadlenosti Autocesta Zagreb Rijeka jer su uz zaobilaznicu postavljeni neprozirni bukobrani tako da se Islamski centar u Rijeci uope ne moe vidjeti. Iznesen je prijedlog da se razmotri mogunost da se barem gornji element izvede iz prozirnog materijala kako bi se objekt otvorio pogledu, to je od interesa ne samo za Islamski centar, ve i grad Rijeku. Gradonaelnik Vojko Obersnel je naglasio kako e otvorenje Islamskog centra za Rijeku, kao multietniku i multikulturnu sredinu, biti dodatni iskorak u iskazivanju otvorenosti i suivota, ali i ostvarenje dugogodinje elje rijekih muslimana za dobivanjem odgovarajueg mjesta za molitvu. Osim sakralne, rijeki Islamski centar imat e i izuzetnu kulturoloku vrijednost, iru od vjerske na dobrobit svih graana Rijeke, istaknuo je Obersnel. Izraze zadovoljstva rijekom gradonaelniku iskazao je zagrebaki muftija na svemu to ini da Rijeka bude u svijetu prepoznata kao multietniki grad. Rijeka ivi multikulturu bez ikakvih predrasuda prema iemu i ikomu, a Islamski centar bit e na neki nain ponos Rijeke, kazao je muftija Hasanovi. Istaknuo je da je Rijeka damija postala mjesto izuavanje arhitekture koju ve sada posjeuju profesori i studenti iz zemlje i inozemstva, kako bi vidjeli kako se ideja jednog umjetnika poput Duana Damonje moe pretvoriti u umjetniko djelo arhitekture. Muftija Hasanovi je pozvao gradonaelnika Obersnela, da kao domain bude dio Odbora za doek i istaknuo da Islamska zajednica u Hrvatskoj eli pokazati Europi da Hrvatska ivi ono to je kao drava potpisala, te da je Islamska zajednica u Hrvatskoj najbolji primjer za cijelu Europu, kako se rjeava muslimansko pitanje, odnosno kako bi se trebalo rjeavati pitanje kranske manjine u drugim zemljama svijeta. U nastavku je istaknuo da je Rijeka

... i nadbiskupom Deviem damija najbolji primjer kako se gradi vjerski objekt i da e ista biti most suradnje i dobar razlog gospodarstvenicima za ulaganje na ovom podruju, a s hotelima koji e imati Halal certifikat posluit e i kao prednost za jaanje turizma. Na zavretku susreta zakljuio je kako e jedna od uloga rijekog Islamskog centra biti preveniranje svih oblika radikalizma kojim danas mui cijeli svijet. Posjet gradu na Rijeini iskoriten je i za susret s rijekim nadbiskupom, msgr. dr. Ivanom Deviem. U razgovoru je istaknuta potreba suradnje izmeu Islamske zajednice i Katolike crkve, posebice u ouvanju univerzalnih vrijednosti, kao i nunost dijaloga u sluaju pojave razliitih pogleda na rjeenje odreenih pitanja. Muftija Hasanovi je upoznao nadbiskupa Devia s napretkom radova na Islamskom centru u Rijeci te ga pozvao da svojim prisustvom uvelia sveano otvorenje.

Kronologija izgradnje Islamskog centra

Vrijednost investicije iznosi oko 10 milijuna eura i veinski investitor je drava Katar, no nisu zanemarive ni donacije brojnih donatora, vjernika vakifa. Radovi na izgradnji poeli su 15. oujka 2010. godine. Tvrtka GP Krk slijedila je dinamiki plan u cijelosti tako da je konstrukcija objekta bila gotova do 1. veljae 2011. godine, nakon ega se je intenzivno krenulo s unutarnjim radovima. Meutim, uslijed nedostataka financijskih sredstava bili smo primorani usporiti dinamiku gradnje, kako ne bi doli u situaciju da izvedene radove ne

VELJAA 2013.

13

BONJACI U HRVATSKOJ
moemo platiti, tako da smo do kraja 2011. godine radili znatno usporenim tempom, rekao je voditelj gradnje, ing. Irhad Mehelji. Istaknuo je kako je znatan priljev financijskih sredstava stigao koncem 2011. od glavnog donatora, drave Katar, ime su plaene sve financijske obveze i u 2012. godini nastavilo se s radovima. Postavili smo si cilj da do ramazana 2012. zavrimo i osiguramo potpunu funkciju i useljivost molitvenog dijela u prizemlju i na prvom katu, to smo i uspjeli, tako da su vjernici rijekog demaata po prvi puta mogli obavljati molitvu i teravih namaze u novom objektu. Na preostalim radovima na etai minus jedan, minus dva i na okoliu se nastavilo raditi od rujna 2012. godine pa do danas, otkrio nam je Mehelji. Svi radovi na rijekom Islamskom centru bit e u potpunosti gotovi do 25. oujka 2013. Tehniki pregled je najavljen za 8. travnja kada bi se trebala ishodovati Uporabna dozvola, ime bi i slubeno zavrio proces izgradnje Islamskog centra u Rijeci. Kruna realizacije cijelog ovog projekta treba biti, ako Bog da, sveano otvaranje Islamskog centra Rijeka koje e se odrati u subotu, 4. svibnja, s radou je najavio Mehelji dodajui kako je predtehniki pregled, s pozitivnim rezultatima, bio 8. oujka 2013., a do slubenog otvorenja potrebno je dovriti radove opremanja interijera, te hortikulturnog ureenja. U unutranjosti je potrebno ugraditi interijersku opremu kuhinja, ank, mini kuhinja i garderobni pult, zatim led rasvjetu u ogradi te preostala rasvjetna tijela u restoranu i iznad ogledala. Takoer, moramo jo izraditi pregrade u sanitarnim vorovima na etai minus jedan, napraviti izvedbu kliznih pregradnih stijena u multifunkcionalnoj dvorani, te otkloniti sitne nedostatke i izvriti razna ispitivanja instalacija. Ispred Islamskog centra ostalo nam je izvriti izvedbu bazenske tehnike na vanjskoj fontani na pristupnom trgu, sustav navodnjavanja kap po kap te kompletnu hortikulturu uz gabione i ispred stanova imama. Takoer, preostala nam je postava kamena travertina na trgu na preostaloj plohi sjeveroistono od kupole te uz vanjsku fontanu na pristupnom trgu i ugradnja vanjskih lampi u stepenicama u okoliu i uz kupolu, otkrio nam je Mehelji. Uz ove radove potrebno je izraditi i Certifikat o energetskoj uinkovitosti objekta, prikupiti svu potrebne dokumentacije za tehniki pregled, potpisati Ugovore sa svim komunalnim slubama koje e opsluivati ovaj objekt te izraditi pristupni pjeaki put od glavne brze ceste do Ulice avalsko. Radi se o vrlo zahtjevnom objektu teren u nagibu, komplicirana konstrukcija kupola i minareta, skupi i zahtjevni materijali, zahtjevni radovi u okoliu, mnotvo detalja itd. ali i skupom objektu koji je uglavnom doniran preko drave Katar. Nezatvorena financijska konstrukcija uzrokovala je produetak predvienih rokova izgradnje Islamskog centra, no bez obzira na tu injenicu smatram da svi zajedno trebamo biti ponosni i sretni to smo dobili drugi Islamski centar u Hrvatskoj i to na moru, na jedinstvenoj lokaciji, to mu daje posebnu ar. Takoer, zbog prekrasne arhitekture uvjeren sam e ovaj sakralni objekt osvojiti nagrade i u europskim razmjerima, no najvanija nagrada bi nam bila kada bi ovaj Islamski centar, ako Bog da, zaivio bogatim sadrajem, kako vjerskim tako i kulturnim, te da bude oaza duhovnog osvjeenja za sve muslimane u Rijeci i ire. Centar bi trebao takoer biti most prema svim drugim ljudima bez obzira na konfesiju rasu ili nacionalnost. Pred nama je sveano otvaranje koje treba biti centralni dogaaj u 2013., kao i koritenje objekta tako da svatko na svoj nain treba poduprijeti budui rad ovog Centra i ujedno biti misionar na tom putu, zakljuio je ing. Irhad Mehelji. U tijeku su pregovori s nacionalnom televizijskom kuom, HRTom, oko izravnog prijenosa sveanosti kojega bi preuzele i druge TV-postaje, meu njima i Al Jazeera Balkans. q Helena ANUI
Sveano otvorenje 4. svibnja 2013.
S posebnim zadovoljstvom, ispunjen radou, zainteresiranoj hrvatskoj javnosti i ire, obznanjujem datum otvorenja Islamskog centra u Rijeci koji je, ako Bog da, planiran 4. svibnja. Od 12:00 do 13:30 bit e upriliena sveanost koja e odaslati ponovo multikulturnu sliku Republike Hrvatske, koja e Republiku Hrvatsku, grad Rijeku i Primorsko-goransku upaniju svrstati u jedan od centara multikulture i tolerancije. Ono to je nama muslimanima ponos i dika, bit e sigurno i drugim graanima Republike Hrvatske jer s ovim ne samo Rijeka, nego i cijela Republika Hrvatska, dobivaju na novoj dimenziji, prve su rijei zagrebakog muftije i predsjednika Meihata Islamske zajednice u Hrvatskoj, dr. Aziza ef. Hasanovia, novinarima koji su se u srijedu, 13. oujka 2013., okupili na konferenciji za novinare u Islamskom centru u Rijeci.

Sveanosti e prisustvovati dravni vrh Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, dok e posebni gosti biti delegacija iz drave Katar. Ministar vakufa drave Katar, Gajs Bin Mubarek Al Kuwari, imati e ast da slubeno otvori novi Islamski centar. elja zagrebakog muftije je da otvorenje rijekog Islamskog centra bude uvertira u ostale projekte i poslove koje se ele ostvariti s dravom Katar. Hvala medijima koji su pokazali zanimanje od samog poetka i polaganja kamena temeljca, pa do danas kada obznanjujemo datum otvaranja. Redovno ste nas pratili, a uvjeren sam da ete tako i nastaviti, istaknuo je Hasanovi, dodajui kako je zanimanje vjernika, ne samo iz Hrvatske i BiH, nego i cijele Europe, veliko i da se oekuje dolazak oko 50.000 ljudi. Islamski centar i tijekom svoje izgradnje plijenio je pozornost, kako svojim zanimljivim i impresivnim arhitektonskim rjeenjem, tako i mjestom ija vrata su otvorena svima. Svrha gradnje Islamskog centra nije bila samo u zadovoljavanju potreba muslimana Rijeke i Primorsko-goranske upanije, nego je cilj da Islamski centar postane okupljalite i ljudi drugih vjerskih uvjerenja. Vjerujem da e, osim mjesta molitve, postati mjesto gdje e se okupljati ljudi svih profila, ali i znanstvenici koji e odravati predavanja, simpozije. Nadamo se da e Islamski centar u budunosti biti mjesto koje e po takvim dogaajima biti prepoznato, koje e biti magnet za sve ljude dobre volje, poruio je glavni rijeki imama Hajrudin ef. Mujkanovi. Govorei o multikulturalnosti istaknuo je da ono to ne poznajemo, toga se pribojavamo i zbog toga e novi Islamski centar u Rijeci biti mjesto susreta svih ljudi bez obzira na vjerska uvjerenja. S njim se slae i Ekrem Budimli, predsjednik Izvrnog odbora Medlisa Rijeka, koji je dodao kako e Centar u budunosti biti stjecite svih ljudi dobre volje, te da su muslimani Rijeke i Primorsko-goranske upanije s njime dobili jako mnogo. Stvoreni su uvjeti za budui rad Islamske zajednice i prostor gdje e se kulturne i vjerske posebnosti moi njegovati, istaknuo je Budimli, dodajui kako u Primorskogoranskoj upaniji, prema Popisu stanovnitva iz 2011. godine, ivi 10.000 muslimana, od toga oko 6.500 u gradu Rijeci. q

14

PREPORODOV JOURNAL 148

BONJACI U HRVATSKOJ

PROMOCIJA KNJIGE AMINE NANI MANJINE U PRAVU

Temelj za budua istraivanja

U Knjinici i itaonici Bogdan Ogrizovi u Zagrebu, 28. veljae 2013. godine, odrana je promocija novog izdanja u nakladi KDBH Preporod, knjige Amine Nani Manjine u pravu, u podnaslovu Ustavnopravni poloaj nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj s posebnim osvrtom na Bonjake. Knjiga predstavlja prilagoeni oblik autoriinog strunog magistarskog rada, steenog na Pravnom fakultetu Sveuilita u Rijeci. U knjizi su date i upute pripadnicima nacionalnih manjina kako da ostvare svoja prava uz prezentiranje akata koja im to osiguravaju. Senad Nani, predsjednik KDBH Preporod, istaknuo je kako se malo autora odluuje ui u ovu temu, moda iz nedovoljne obrazovanosti da o njoj struno piu, a svi o tome imamo nekakvo svoje miljenje i vienje. Veeras se nee govoriti o knjievnosti, nee se recitirati stihovi, niti itati knjievni ulomci, govorit e se o Manjinama u pravu, djelu koje uozbiljenije i na viem znanstvenom stupnju govori o toj temi. Senad Nani se zahvalio urednici prof. dr. Sanji Bari i recenzentu doc. dr. Petru Baiu to su se prihvatili angamana oko ove vane teme i dali joj jednu dimenziju koja e, nadamo se, u iroj javnosti biti prepoznata. Urednica knjige, prof. dr. Sanja Bari s Katedre za Ustavno pravo rijekog Pravnog fakulteta i lanica Saborskog odbora za Ustav i Poslovnik, rekla je da je knjiga novo stvorenje koje je obiljeeno svojim podrijetlom i okolnostima u kojima je iznjedreno. Mnogi misle kako je blagoslov biti roen u mirnim i stabilnim zemljama, zemljama prosperiteta. Meutim, za svako ljudsko bie roenom na ovim naim prostorima, a zovem ga naim jer ne razmiljam o geopolitikim naznakama, svi smo tu isti, imamo zajedniko porijeklo, zajedniku povijest, koja je teka, bremenita razliitostima, nasljeem itd., nije lako biti ovjek. Smatram ovaj na prostor velikim blagoslovom, jer je to prostor koji nudi izazove da se postane ovjek, da se iznjedri ovjek i da da ono najbolje od sebe. Ovdje nas ima razliitih vjera, filozofija, ivotnih pristupa, obrazovanja, ali po mom dubokom uvjerenju samo su etiri stvari u ivotu bitne: ljubav, dobrota, istina i ljepota. Samo te etiri stvari su vrijedne ljudskog bia. Ovo djelo, upravo, po mom dubokom sudu, predstavlja te etiri stvari. Prof. dr. sc. Sanja Bari je istakla kako ova knjiga, pored istine i znanstvenog pristupa navedenoj temi, bez ikakvog navijakog poriva posjeduje i autoriinu ljubav prema domovini, bez obzira o kojoj se radi, onoj prije ili poslije, svom porijeklu, obitelji, prema svima vama. Iako se u svom istraivakom radu autorica susrela i s nalijem stvarnosti, ono to je runo i loe nije pronalo mjesta u ovoj knjizi. Knjiga se tematski vee i za teke teme koje su se neminovno reflektirale na ivote ljudi, dobrota i istinitost se ipak nameu kao osnovni postulati ivota. Upravo zbog istinitosti u ovoj knjizi se zrcali ljepota, ljubav i dobrote, a kroz jedan lepravi stil pisanja nepravnici ju nee doivjeti kao suhoparni i dosadni pravni tekst koji je beivotan i beskrvan. U knjizi se opisuju i analiziraju relevantni hrvatski pravni propisi, koji na razumljiv nain onima koji nisu pravne struke daju informacije o poloaju nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj. Knjiga e se sad odmaknuti od svog autora, a ivot tog stvorenja (knjige) ovisit e o svima nama, ona e nas nagnati na promiljanje.

Sanja Bari, Amina Nani, Petar Bai i Senad Nani Doc. dr. sc. Petar Bai s Katedre za Ustavno pravo Pravnog fakulteta u Splitu, knjigu je predstavio na nain da je pojasnio njen sadraj, 10 poglavlja u kojima se pored pravnih odredbi zatite nacionalnih manjina, odreuje i pojam nacionalna manjina i njena definicija koju su na meunarodnoj sceni pratile odreene potekoe, struktura stanovnitva u Republici Hrvatskoj, Ustav RH i Ustavni zakoni o pravima nacionalnih manjina, politika zastupljenost manjina u lokalnoj i dravnoj upravi itd. Dr. Bai je istaknuo kako pitanje poloaja, zatite i prava manjina spada u najosjetljivija pitanja demokratskih drava, gdje Hrvatska nije iznimka, te je upravo zbog toga rado prihvatio biti recenzentom ove vane knjige kojoj je dao oznaku znanstvenog djela. Manjinske teme esto prati ispolitiziranost to dovodi do toga da se iz fokusa rasprave gubi ono bitno, a u prvi plan izbijaju trivijalne teme koje se koriste za podjele na suprotstavljene tabore, na vae i nae. Autorica je pokazala ovom knjigom da od ove kompleksne teme ne treba bjeati, naprotiv knjiga Manjine u pravu moe biti korisna za neka budua istraivanja. Autorica Amina Nani je istaknula vanost pitanja zapoljavanja nacionalnih manjina u vremenu ekonomske krize. Pojasnila je Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina RH, u kojemu stoji da prednost pri zapoljavanju pod jednakim uvjetima u tijelima dravne uprave, jedinicama lokalne i regionalne samouprave i pravosuu imaju pripadnici nacionalnih manjina. Amina Nani je predoila i podatke iz kojih je vidljivo da je u 2011. godini iz dravnih slubi s posla otputeno 600 djelatnika, a polovica od njih su pripadnici nacionalnih manjina. Iz toga se moe zakljuiti kako se prava manjina pri zapoljavanju u praksi ne ostvaruju. U 2011. godini jedna treina jedinica samouprave u svojim upravnim tijelima nije ukljuila zastupljenost manjina. Zapoljavanje manjina u pravosudnim tijelima stagnira u odnosu na prethodne godine. Opravdanje za ovakvo stanje se pronalazi u tome da se kandidati ne izjanjavaju o svojoj nacionalnoj pripadnosti te da nisu dovoljno obrazovani. No, meutim podaci govore sasvim suprotno. Od 800 doktoranata u Republici Hrvatskoj, osmero ih je Bonjaka ili 1%. Slino stanje je i s drugim nacionalnim manjinama. q Ajka TIRO SREBRENKOVI

VELJAA 2013.

15

hrvatska

U HRVATSKOJ IRILICA VEI PROBLEM OD RECESIJE

Vlada, usprkos pritiscima, odluna

Kriza se produbljuje, Hrvatska i dalje tone u recesiju, iako je Dravni zavod za statistiku objavio da je industrijska proizvodnja u sijenju, mimo svih oekivanja, ojaala za 2,3% u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na sijeanj prole godine porasla za 3,4%. Ohrabruje to u svakom sluaju, no to ne znai, prema drugim gospodarskim pokazateljima, da zemlja izlazi iz recesije. tovie, najava premijera Zorana Milanovia o smanjenju brutto plaa za 3% u javnom sektoru, izuzev nastavnicima u osnovnom i srednjem obrazovanju, zorno pokazuje da je zemlja u dubokoj krizi i da se proraun ne puni kako bismo eljeli. U veljai 2013. su nastavljeni pregovori izmeu hrvatske i slovenske strane o problemu Ljubljanske banke, znaajno se pribliivi rjeenju koje e ishoditi na svom sastanku premijeri Milanovi i Jana u oujku. Ne desi li se neto nepredvieno, slovenski bi Parlament uskoro trebao ratificirati sporazum o pristupanju Hrvatske EU 1. srpnja ove godine. Svi bitni problemi u Hrvatskoj ostali su ipak u sjeni onog koji je produkt relikta prolosti. Najvei je bio problem irilica u Vukovaru. Ve prvi dan veljae odran je veliki prosvjed u Vukovaru i nastavljeni su politiki pritisci na Vladu da barem prolongira provoenje Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina.

Vukovar vie nee imati predznak hrvatski

Pod sloganom Za hrvatski Vukovar - ne irilici, u organizaciji Stoera za obranu hrvatskoga Vukovara, na parkiralitu kod hotela Dunav okupilo se prema slubenim procjenama oko 20.000 sudionika iz cijele Hrvatske, branitelja i graana koji su svojom prisutnou eljeli rei ne najavljenom uvoenju irilinog pisma i ekavskog govora u slubenu uporabu u Vukovaru. Fra Ante Perkovi, dugogodinji upnik upe sv. Josipa Radnika u Borovu naselju, sudionik dogaanja 1991. u Vukovaru i bivi zatoenik srpskih koncentracijskih logora, rekao je da ga je ova inicijativa asocirala na 1991., na Borovo Commerce i sve ono to se tada dogaalo. Ja nema nita protiv irilice jer je ona dio batine mnogih naroda ovdje, ali u ovome trenutku ona se doivljava, a mislim da to i jest sredstvo ekspanzije na ovo nae podruje. Ako se s tim nastavi, Vukovar vie nee imati predznak hrvatski jer e se Hrvati iseliti iz njega. Toni Matean, predsjednik braniteljske udruge iz Podstrane, smatra da irilica u Vukovaru ima sasvim drugo znaenje nego u onim mjestima u Hrvatskoj koja nisu u Domovinskome ratu preivjela ono to je preivio Vukovar. Zakljuio je kako bi bilo razumno od strane Srba za zajedniku budunost da oni sami kau ne irilici i da na takav nain, smatra, ponize i hrvatsku politiku koja to i zasluuje. Ena Vukadin, studentica iz Valpova koja studira u Vukovaru, smatra da uvoenje irilice u gradu na Dunavu ima dublje i drugaije znaenje nego bilo gdje drugdje u Hrvatskoj te da hrvatski graani Vukovara poslije svega to su preivjeli 1991. godine nisu to zasluili. Smisao rijei Rue Tomai, predsjednice HSP-a dr. Ante Starevi bio je isti: Tamo gdje je bilo rata, pogotovo u Vukovaru, irilica ima sasvim drugo znaenje jer je pod tom irilicom ubijen Vukovar. Stoga traimo moratorij od 10 godina na uvoenje irilice u Vukovaru, da se svi problemi u Vukovaru rijee, u suprotnom ne moemo odgovarati za ono to e se u Vukovaru dogaati u budunosti.

Prosvjed u Vukovaru

Vukovar vie ne treba braniti

Unato ovakvim istupima u kojima nije nedostajalo ispoljavanja mrnje prema Srbima, analitiari vjeruju da e dvojezinost u Vukovaru uskoro postati realnost. Zakon emo provesti u razumnom roku. Za razliku od HDZ-a, mi ljudskim pravima ne trgujemo. Svoj dio posla obavit emo prije lokalnih izbora, poruili su iz Vlade. To znai da e sva upravna tijela morati potovati odredbe Ustavnog zakona, odnosno irilica i latinica bit e ravnopravna pisma na svim javnim ispravama. Primjerice, bilo koji zahtjev lokalnoj upravi graani e moi podnijeti i na irilici, a inspekcija Ministarstva uprave uskoro e izai na teren i vidjeti potuju li dravna tijela zakon, tako da se mogu oekivati i sankcije. I natpis Vukovar na prometnom znaku na ulazu u grad bit e ispisan irilicom, a tako i imena ulica, trgova, javnih, dravnih i lokalnih ustanova. Vukovarski gradonaelnik eljko Sabo, inae SDP-ovac, htio je taj vrui krumpir prebaciti na Vladu, no Zakon o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina tu je sasvim jasan: Ravnopravna slubena uporaba jezika i pisma nacionalne manjine u pravilu se uvodi za cijelo podruje pojedine opine ili grada. Izuzetno, ravnopravna slubena uporaba jezika i pisma nacionalne manjine moe se uvesti samo na dijelu podruja pojedine opine ili grada... Drugim rijeima, gradonaelnik takvo rjeenje moe predloiti, a Gradsko vijee takva izuzea ugradi u Statut grada, a tako je i s cjelokupnom provedbom zakona. No Vlada nee dopustiti neprovoenje Ustavnog zakona niti

16

PREPORODOV JOURNAL 148

hrvatska
izglasavanja prevelikog broja izuzea. Ako u Statut grada budu ugraena bezbrojna izuzea, tome emo se usprotiviti i takvu odluku poslati na preispitivanje Ustavnom sudu, poruili su iz Banskih dvora. Jedno od kompromisnih rjeenja je da se irilino pismo ne bi koristilo na lokacijama poput Ovare ili Trpinjske ceste. Sabo je ve spominjao takvu opciju, a spremni su je podrati i predstavnici srpske zajednice. Budui da SDP i SDSS imaju veinu u Gradskom vijeu, o njima ovisi hoe li kompromisno rjeenje unijeti u Statut grada. Stoer za obranu hrvatskog Vukovara, formiran ad hoc, predao je u Hrvatski sabor svoje zahtjeve od kojih je najvaniji moratorij na uvoenje dvojezinosti. lanove Stoera primio je predsjednik Sabora Josip Leko. Ne mogu nita obeavati niti ocjenjivati, ali obeao sam im da e njihovi zahtjevi biti u proceduri. Nisam jo vidio zahtjeve, na nama je bilo da ih primimo, kratko je prokomentirao Leko. Oekujemo da se nai zahtjevi rijee. Prvo smo zatraili moratorij na uvoenje dvojezinosti, sada razmatramo da cijeli Vukovar ima status kao Ovara, poseban status iz pijeteta prema rtvama. Uz to, traimo i da se procesuiraju svi ratni zloinci, da se trae sve nestale osobe. Ne pripadamo nikakvim strankama jer smo se uvjerili da to nije pametno. Ako se u Auschwitzu jo uvijek ne svira njemaka himna, onda se ne mora ni irilica uvoditi u Vukovar, mada ni irilica ni njemaka himna nisu nizato krivi, rekli su lanovi Stoera. Saborski zastupnik Milorad Pupovac nije odobravao ovakav nastup Stoera rekavi da u Hrvatskoj odavno ne treba niti jedno njezino mjesto, pa ni Vukovar, braniti ni od koga ni od ega. U Hrvatskoj je odavno mir, u Hrvatskoj je odavno na snazi mirnodopska politika, ukljuujui i Grad Vukovar. Htio bih onima koji ponovno oblae ratne uniforme, onima koji uzimaju vojno-ratne zastave, reHaki sud popularniji
Da hrvatski graani sve vie trpe zbog recesije i krize te da su sve maloduniji, pokazuje i istraivanje koje je u veljai provela agencija za istraivanje Gfk Hrvatska. Pada povjerenje u HNB i guvernera Borisa Vujiia. Tono prije godinu dana (prosinac 2011.) povjerenje u HNB i tadanjeg guvernera eljka Rohatinskog imalo je 44% graana, dok u HNB i sadanjeg guvernera vjeruje svega njih 25%. Primjeuje se trend pada povjerenja i u predsjednika Predsjednik Ivo Josipovi drave Ivu Josipovia. Lani mu je vjerovala skoro polovica graana (48%), dok sada povjerenje u predsjednika ima svaki trei (34%). S porastom dobi graana Hrvatske, raste i broj onih koji imaju povjerenje u predsjednika. Tako mu oni od 20 do 24 godine vjeruje svega 19%, dok je takvih meu najstarijima (preko 60 godina) ak 49%. Zanimljivo je da samo 23% Istrijana vjeruje predsjedniku, dok mu je povjerenje iskazalo ak 54% Liana. Novoj Vladi, a pogotovo premijeru Milanoviu, graani Hrvatske ukazali su vee povjerenje u odnosu na njihove prethodnike. Meutim, usprkos poveanju povjerenja, premijeru vjeruje samo 17% graana, a Vladi tek njih 14%. Vladi najmanje vjeruju Zagrepani (tek 10%), a to su graani obrazovaniji, to imaju manje povjerenje u Vladu. Povjerenje Milanoviu najvie ukazuju stanovnici Sjeverne Hrvatske i Like, Korduna i Banije, dok mu najmanje vjeruju Slavonci. Najstariji dio hrvatske populacije ima najvie povjerenja u premijera 28% osoba starijih od 60 godina mu vjeruje. Zanimljiv je takoer i obrat prema Meunarodnom sudu u Haagu. Ovdje su, u odnosu na prethodne godine, promjene u povjerenju najuoljivije, vjerojatno nakon oslobaajue presude hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markau. Za razliku od lani, kada je Hakom sudu vjerovalo samo 11% graana, sada mu vjeruje svaki trei graanin, odnosno 32%. q

Milorad Pupovac, saborski zastupnik i predsjednik Srpskog narodnog vijea i da za to nema potrebe ni za Vukovar, ni za koji dio Hrvatske. Hrvatsku koja se nalazi nekoliko mjeseci od ulaska u EU ta vrsta obnavljanja ratnih znamenja, ratnih poruka i ratnih formacija nije niti prikladna, niti potrebna, istaknuo je Pupovac. Podsjetio je graane Hrvatske da irilica nije ratno pismo niti e to biti. Kako je rekao, to je historijsko pismo velikog dijela slavenskih naroda, kao to je bila i velikog dijela hrvatskog naroda u odreenim razdobljima. To je dio pismene tradicije Srba u Hrvatskoj i oni koji to ne razumiju i ne ele prihvatiti nanose veliku tetu ne samo meuetnikim odnosima, nego veliku tetu Hrvatskoj, njezinu ugledu, njezinoj percepciji i njezinoj ocijeni od strane onih koji smatraju da je vrijeme ne samo za toleranciju nego da je vrijeme za izgradnju multikulturalnosti. Iz tog razloga, mi razumijemo one ije emocije treba potivati, ali ne razumijemo one koji te emocije ele ponovo koristiti da bi nametnuli ratnu retoriku, zakljuio je Pupovac.

Bauk Tumana
HDZ je, na tragu Tomaieve, zatraio moratorij na provoenje Ustavnog zakona, pozivajui se pritom na lanak 8. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. Ministar uprave Arsen Bauk poruio im je da se taj zakon mora tumaiti u svrhu potovanja prava pripadnika nacionalnih manjina kroz solidarnost i razumijevanje nacionalnih manjina i hrvatskog naroda. U skladu s tim, rekao je, Gradsko vijee Vukovara odredit e koja e mjesta biti izuzeta od uvoenja irilice. Smatra da izuzimanje cijelog grada od primjene dvojezinosti ne bi bilo u smislu potovanja, razumijevanja, solidarnosti, snoljivosti i dijaloga. Problem irilice u Vukovaru nije problem Srba i Hrvata, nego Hrvata i Hrvata, odnosno problem onog HDZ-a koji je bio 2009. i ovog koji je sada, rekao je Bauk i dodao da je rije o predizbornom folkloru. Citirao je biveg predsjednika HDZ-a i Republike Franju Tumana, podsjeajui HDZ-ovce: Dapae, ono to je vrijedilo 1997., kad je predsjednik Tuman rekao da pobjednik koji ne zna pratati sije klicu novih zala i razdora, ako to nije bio problem tada, ne vidim to je 15 godina kasnije to toliko veliki problem. Na mogunost da HDZ zatrai promjene Ustavnog zakona ministar je rekao kako je to pravo svake politike stranke te da se raduje toj raspravi. No predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko poruio je da je on ef stranke od lani i da su njegovi pogledi na taj problem drugaiji. Pozvao se na lanak 8. spomenutog zakona koji, rekao je, kae da potivanje prava nacionalnih manjina mora voditi veoj toleranciji i snoljivosti, a da uvoenje irilice u Vukovaru ne vodi tome. S ovim se problemom ulo i u oujak, no za oekivati je, kada se pone provoditi Ustavni zakon, da e u poetku biti otpora, ali e u kasnijem razdoblju irilini natpis Vukovar biti normalna pojava. q Edis FELI

VELJAA 2013.

17

hrvatska

GRAANSKI ODGOJ U HRVATSKIM KOLAMA

Kako nastaju graani?

Stalna proraunska rezanja nameu pitanja odrivosti odgoja, obrazovanja, kulture, ali i opeg drutvenog prosperiteta. Dok jedni vjeruju da je gospodarstvo kljuno pitanje opstanka, drugi pak opravdano smatraju da nema ni gospodarstva ni razvoja bez obrazovanja. Obrazovanje je polazite kvalitetnom, utemeljenom, planskom i sustavnom razvoju drutva. Ne bilo kakvoga drutva, ve drutva koje je utemeljeno na kulturi odgovornosti i demokratskim vrijednostima. Neke su zemlje odgovor pronale u obrazovanju djece, mladih i odraslih o ljudskim pravima i demokratskom graanstvu. Hrvatska tek treba pokucati na vrata ovoga razvojnoga, za nove generacije esencijalno znaajnoga projekta.

Neznanje i nerazumijevanje drutveno-politikog realiteta

Prije nekoliko godina, znaajnu su panju izazvali rezultati istraivanja ljudskih prava u osnovnim kolama koje je objavio Centar za ljudska prava1 opravdano upirui prstom u rupe odgojno-obrazovnog sustava. Rezultati su ukazali na nisko razumijevanje pojmova graanin, ljudska prava, demokracija, ali i na to da je na obrazovni sustav manjkav u pogledu prijenosa razumijevanja vrijednosti poput meukulturalnih odnosa i kulturnog pluralizma, solidarnosti i nenasilnog rjeavanja sukoba, kao i niske razine razumijevanja i prevencije negativnih drutvenih pojava poput rasizma, nacionalizma i dr. Ni treina uenika koji su sudjelovali u istraivanju nisu vidjeli neposredne poveznice onoga to i o emu ue sa svakodnevnim ivotom. Analiza udbenika pokazala je da uenici o nacionalnim manjinama ue tek povrno, dok se kao primjeri razliitih naroda spominju Eksimi, Amerikanci, Rusi, Danci, azijski narodi i njihove kulture. Spomen susjednih naroda i kultura poput slovenske, bosanske, srpske i drugih nije znaajan. Odnos prema religijama pak, korektan je, iako dominiraju primjeri koji se vezuju uz katolianstvo i katoliki svjetonazor. Zabrinutost je izazvalo i istraivanje GONG-a o politikoj pismenosti mladih i poznavanju europskih integracija2, u kojemu je velik broj mladih ljudi pokazao visoko neznanje i nerazumijevanje drutveno-politikog realiteta, poput krivog navoenja imena predsjednika Republike Hrvatske ili stranaka na vlasti, do definiranja nevladinih organizacija kao onih koje djeluju protiv Vlade. Dio je mladih ljudi i u drugim istraivanjima pokazao kako misle da je Hrvatska ve u Europskoj uniji. U najavi predstavljanja istraivanja GONG je istaknuo kako svaki 4. maturant ima stavove nepoeljne za demokraciju. Gore navedeni primjeri govore o nedostatnoj politikoj pismenosti mladih ljudi, ali i nedostatku politike participacije koja se djelomino ocrtava i u niskom izlasku na parlamentarne i lokalne izbore, a koja se odraava ponajvie u procesima donoenja odluka o emu nam svjedoi broj od dva saborska zastupnika ispod 30. godina. Osim toga, niti jedan lider/ica parlamentarne politike stranke ili ministar nisu mlai od 30 godina. Ta posljedica se odraava i u neosjetljivim politikama za mlade i politikim odlukama koje ozbiljno utjeu na ivotne izbore i mogunosti mladih ljudi. Primjeri nam govore i o manjku poznavanja pojmova i sustava zatite ljudskih prava, kako naih vlastitih tako i tuih. Ona u sva-

kodnevnom ivotu impliciraju razne oblike krenja prava, zadiranja u slobodu drugih osoba, nasilje svih oblika i razmjera te diskriminaciju koja se ukorijenila u naim drutvima. Ovi nam primjeri govore i o ugroenosti interkulturalnog uenja i interkulturalnih pristupa, odnosno o potivanju drugaijih svjetonazora i kultura u obrazovanju gdje razliite pripadnosti i izbori predstavljaju problem, a ne bogatstvo razliitosti. Poznati su primjeri potekoa u ukljuivanju romske djece u kole i izdvojeni razredi koji se pokuavaju opravdati kojekakvim razlozima. Jo je poznatiji vukovarski primjer dviju kola pod istim krovom u kojoj djeca srpske i hrvatske nacionalnosti ue drugaiju povijest drugaijim jezikom. Da ne govorimo o protestima protiv uvoenja irilice kao ustavnog prava jedne nacionalne manjine. Navedena istraivanja, kao i brojna iskustva obrazovnih djelatnika, strunih suradnika i edukatora, upozoravaju na jo jedan vaan element obrazovanja, a to je demokratinost samog kolskog sustava, odnosno upravljanja i djelovanja samih kola, ali i metoda pouavanja. kole u kojima uenici samo sluaju i nemaju prilike nauiti iskazati svoje miljenje i proaktivno uiti, nemaju visok stupanj demokratinosti i njihova je karakteristika konzervativnost. S druge strane, receptivne i inkluzivne kole razvijaju triangularni model rada gdje su uloge odgojno-obrazovnih djelatnika, samih uenika i njihovih roditelja te itave zajednice istaknute u kvaliteti obrazovanja i meusobne suradnje. Takvih je kola naalost najmanje to potvruju i relativno formalne uloge Vijea uenika i Vijea roditelja esto onemoguenih da kvalitetno sudjeluju u upravljanju kolama.

Graansko i politiko obrazovanje

to moe promijeniti ovakvu sliku? Mnogi vjeruju da se radi o prosvjetiteljskom modelu odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko graanstvo ija je polazina ideja podizanje informiranih, osnaenih i odgovornih graana i graanki, koji u okviru koncepta cjeloivotnog uenja razvijaju socijalne vjetine i specifina znanja za razvoj demokracije i aktivnog sudjelovanja u demokrat-

18

PREPORODOV JOURNAL 148

hrvatska
skim procesima. Aktivno koritenje socijalnih vjetina, ostvarivanje politike participacije, ostvarivanje graanskih prava i odgovornosti, ostvarenje interkulturalnog uenja i miroljubive kulturne razmjene vode socijalno-ekonomskom jaanju demokratske zajednice. Ono postaje izuzetno vanim u svim drutvima dananjice, punim socijalnih izazova kao to su ekonomska nestabilnost, tranzicija ili poslijeratno razdoblje. Prema idejama Vijea Europe utkanima u brojne rezolucije i deklaracije, odgoj i obrazovanje za ljudska prava i demokratsko graanstvo sastoji se od etiri komponente uenja: o ljudskim pravima i za ljudska prava, politika pismenost i participacija, odgoj za mir i nenasilje te demokratsko graanstvo i interkulturalnost. Ove su komponente u nekim zemljama obogaene humanitarnim djelovanjem i odrivim razvojem. Ovakav se oblik obrazovanja naziva i graanskim te politikim obrazovanjem. Zemlje s najstarijom tradicijom ovakvog tipa pouavanja su skandinavske zemlje, Francuska, Velika Britanija i SAD. Jedna od skandinavskih zemalja Norveka, provodi nastavne planove u kolama, kojima naglaava demokratsko sudjelovanje i potie uenje vrijednosti demokratskih principa, odgovornosti i politike participacije. S obzirom na poticanje demokratskog ozraja, djeca u dobi od est godina poinju uiti drutvene znanosti, a u 17. godini mlade se ui graanskim obvezama i pravima, kao svojevrsna priprema za odgovorno politiko ponaanje i participaciju na izborima i u drugim politikim aktivnostima. Nastavni plan Norveke izraen je prema modelu socijalnog dijaloga koji je omoguio sudjelovanje i konzultacijski proces raznih drutvenih skupina i dionika (djeca, mladi, roditelji, lokalna samouprava, nevladine organizacije) ime je ojaana demokratska priroda samoga programa. Nakon 11. godine, uenici poinju djelovati kroz uenike savjete i vijea te sudjeluju u donoenju odluka koje se tiu upravljanja kolom. Norveka se esto navodi kao primjer dobre prakse zbog stratekih smjernica u razvoju demokratizacije i participacije graana koji temeljem iskustva od malih nogu vjebaju sudjelovanje i donoenje odluka te odgovornost. U Francuskoj, primjerice, nastavni je plan fokusiran na usvajanje vrijednosti graanskog identiteta i principa liberte, egalite, fraternite. Francuska ducation civique tei odgoju dobrih graana Republike u okruju snanog sekularizma. Legalistiki pristup integracije kulturalnih i jezinih razliitosti povijesno je dio ducation civique i dio je obveznog kurikuluma javnih kola. U 2. razredu srednje kole poinje se poduavati predmet Graansko, pravno i drutveno obrazovanje, a kroz cijelu osnovnu, srednju i visoku kolu protee se graansko obrazovanje kao obvezan predmet povezan sa povijesti i geografijom3. Zemlje bive Jugoslavije u veoj su mjeri integrirale graanski odgoj i obrazovanje, odnosno obrazovanje za demokraciju i ljudska prava u formalno kolovanje. Izuzev Hrvatske. Iako se radi tek o prvim koracima kojima tek slijedi uspostava kvalitete u pouavanju kompetencija, obrazovan kadar, demokratsko ozraje kola i snanija suradnja sa zajednicom. Izuzev bosansko-hercegovakih, srpskih, crnogorskih i makedonskih osnovnih i srednjih kola, Kosovo je ukljuilo ovaj predmet i na visoka uilita. Ostaje otvoreno pitanje kvalitete i utjecaja na demokraciju.

Izbor u stvaranju drugaijeg svijeta

U stratekim dokumentima i planu aktivnosti Ministarstva obrazovanja, znanosti i sporta u Hrvatskoj nema spomena uvoenju graanskog odgoja i obrazovanja iako je pompozno bio najavljivan kao jedan od devet prioriteta aktualnoga ministra. Hrvatski nacionalni obrazovni standard ukljuuje obrazovanje za ljudska prava i demokratsko graanstvo kao neobavezni sadraj u osnovnim kolama. Vjetar u lea mogao bi biti neobavezni Nacionalni program odgoja i obrazovanja koji se od 1999. provodi u kolama po izboru kroz vie predmeta, izborne predmete, izvannastavne i izvankolske aktivnosti, kroz osnovnu i srednju kolu. Tijekom viegodinje provedbe stvoreni su poneki uvjeti za dugorono integriranje graanskog obrazovanja u program kola na kvalitetniji nain. Integracija sadraja pretpostavlja i vei broj osnaenih i educiranih nastavnika i drugih odgojno-obrazovnih djelatnika te kvalitetnu nadopunu hrvatske obrazovne politike u cijelosti i stvaranje standarda sveobuhvatnog graanskog obrazovanja. Graanski se odgoj i obrazovanje trenutno eksperimentalno provodi u est kola u Hrvatskoj na inicijativu Mree mladih Hrvatske4, Centra za mirovne studije, GONG-a, Centra za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek i Centra za ljudska prava, kao i jo niza organizacija civilnoga drutva koje se, poput Foruma za slobodu odgoja, sustavno zalau za uvoenje ovakvog tipa obrazovanja u osnovne i srednje kole te na visoka uilita5. Potaknuti ovim projektom, Ministarstvo i Agencija za odgoj i obrazovanje uveli su eksperimentalnu provedbu u jo est kola praenu obrazovanjem nastavnoga kadra. S obzirom da niti jedan strateki dokument Republike Hrvatske ne istie obvezatnost i rok uvoenja graanskog odgoja i obrazovanja, kljuno je pitanje kada e se dogoditi taj kljuni trenutak spoznaje vanosti i posljedica stvaranja drugaijeg, potrebama orijentiranog, obrazovnog sustava. Spomenuti primjeri i iskustva upozoravaju nas na nunost vrijednosno utemeljenog obrazovanja u kojemu e ljudska prava, solidarnost i interkulturalnost uz odgovornu graansku participaciju i zatitu ljudskih prava pronai svoje plodno tlo i ivote novih generacija uiniti bitno drugaijima. Kae se da obrazovanje 21. stoljea ine etiri koraka: uiti biti, uiti znati, uiti initi i uiti ivjeti s drugima. Jednom je netko rekao drugaiji svijet je mogu. A mi svakako imamo izbora.
Biljeke:
Centar za ljudska prava, Demokracija i ljudska prava u osnovnim kolama. Teorija i praksa., 2010. 2 GONG, Odgaja li kola dobre graane?, 2010.  3 Centar za mirovne studije, Zvoni za mir, 2010. 4 Projekt Novo doba ljudskih prava i demokracije u kolama, www.mmh.hr  5 Inicijativa GOOD q 
1

Emina BUINKI

VELJAA 2013.

19

intervju

ISMET BUATLI, DEKAN FAKULTETA ISLAMSKIH NAUKA U SARAJEVU OD MEDINSKOG USTAVA, S POETKA 7. STOLJEA, DO USTAVA ISLAMSKE ZAJEDNICE U BOSNI I HERCEGOVINI, U OSVIT 21. STOLJEA, MNOGO JE VREMENA PROTEKLO I TOLIKO SE ISKUSTVA STEKLO. SIGURAN SAM DA E SE NAI NAJBOLJA MOGUA RJEENJA ZA NA BALKANSKI KOLOPLET. ZA SADA, S PRAVOM ILI NE, ULOGA FINA-A I DRUGIH OBRAZOVNIH INSTITUCIJA PRILINO JE MARGINALIZIRANA. U IZRADI PLATFORME I NJENOJ PREZENTACIJI, IZ NEKOG RAZLOGA, SKORO DA SU ZABORAVLJENE. BI-L-HAJR!

Uinite neto lijepo za sebe

Razgovarao: Ismet ISAKOVI Fakultet islamskih nauka u Sarajevu vrijeme sadanje
U oktobru 2007. godine preuzeli ste dunost dekana Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu, najvanije islamske visokokolske i odgojno-obrazovne institucije Bonjaka. Obrazovne institucije trebaju ii ukorak s vremenom. Jeste li u tome uspjeli i kako se to ini na FIN-u? Sa prihvatanjem islama na naim prostorima preuzeta je i tradicija da se mladi narataji obrazuju i odgajaju za vrijeme u kojem e oni ivjeti. Stoljeima se ta ideja vodilja potvrivala u Vakufnanama, osnivakim aktima islamskih obrazovnih ustanova u Bosni i Hercegovini, ukljuujui i Islamski teoloki fakultet, danas Fakultet islamskih nauka u Sarajevu. U prvom statutu FIN-a sadran je propis o obaveznom usklaivanju studijskih programa sa drutvenim promjenama i novim potrebama. Posljednjim takvim usklaivanjem prihvaeni su bolonjski principi i uveden evropski kreditni transfer sistem ECTS, ime je postignuta prepoznatljivost studijskih programa, omoguena razmjena nastavnika, mobilnost studenata i priznavanje FIN-ovih diploma u Evropi, Australiji i Americi. S obzirom da je Fakultet islamskih nauka ukljuen u Sarajevski univerzitet, kakva su dosadanja iskustva na tom polju? Paradoksalna je injenica da su sljednice najstarijih fakulteta u Bosni i Hercegovini, Visoke islamske teoloke kole u Sarajevu Fakultet islamskih nauka i Vrhbosanske teologije Katoliki bogoslovni fakultet u Sarajevu najmlae i jo uvijek samo pridruene lanice Univerziteta u Sarajevu. Dosadanja pozitivna iskustva zajednikog djelovanja dovela su do toga da su sve strane saglasne i odlune u tome da je ovaj pridrueni poloaj teolokih fakulteta potrebno promijeniti. U tom pravcu uinjen je konkretan korak naprijed. Prema Vladi Kantona Sarajavo i Ministarstvu obrazovanja, nauke i mladih upueni su zahtjevi da ubudue i teoloki fakulteti djeluju kao punopravne lanice Univerziteta u Sarajevu, do ega bi moglo doi ve krajem marta 2013. godine. Da li je tim prikljuivanjem otpala ideja i mogunost stvaranja vlastitog Islamskog univerziteta, u kojemu bi se izuavale drutvene i tehnike znanosti na islamskim temeljima? Neto poput mini Al-Azhara Islamski univerzitet u Sarajevu, bar zasada, samo je lijepa elja ije ostvarenje nije realno oekivati uskoro. Ako i kada do toga doe, Balkanski Al-Azhar, kako su neki ve nazivali FIN, mogao bi mu biti nukleus. Do tada, FIN-u je mjesto meu fakultetima Univerziteta u Sarajevu. Prof. dr. Ismet Buatli Kakav je odnos FIN-a s drugim obrazovnim institucijama u BiH i regiji? Postoji li suradnja s npr. Katolikim bogoslovnim fakultetima u Sarajevu i Zagrebu? FIN je osnovan, svojevremeno, zajednikom akcijom i za potrebe svih muslimana Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije, Srbije, Crne Gore, Kosova i Makedonije. U meuvremenu otvoreni su Fakulteti islamskih studija u Skoplju, Pritini i Novom Pazaru, kojima je FIN prototip, model i uzor, a Islamski pedagoki fakulteti u Zenici i Bihau sa njim komplementarni. Pored saradnje sa njima, protokoli o razumijevanju i saradnji potpisani su sa Al-Azharom u Kairu, Fakultetom za erijatsko pravo u Kuvajtu, Univerzitetom AlMustafa u Komu i Teheranskim univerzitetom u Iranu, sa Univerzitetima u Beu, Tbingenu i Osnabrcku, Islamskim centrom u Oxfordu i par Univerziteta u SAD-u. Sa katolikim i pravoslavnim bogoslovnim fakultetima u Bosni i Hercegovini postoje odreeni oblici saradnje, a sa onima u regionu povremeni kontakti. Postoji odreeno nezadovoljstvo meu studentima FIN-a. Naime, neki od njih smatraju da je plan i program zastario, da se koriste stari tefsiri iz 11.-12. stoljea u kojima nema suvremenih tema

20

PREPORODOV JOURNAL 148

intervju
Na FIN-u, kao i na drugim fakultetima Univerziteta u Sarajevu, provodi se interna i eksterna evaluacija. Studenti imaju pravo i priliku da kroz internu evaluaciju ocjene svaki predmet, svakog nastavnika i asistenta tokom semestara, u sva tri ciklusa studija. O njihovim ocjenama i primjedbama vode se otvorene rasprave, donose odgovarajui zakljuci i poduzimaju adekvatne mjere na sjednicama Nastavno-naunog vijea. U skladu sa zakljucima poduzimaju se potrebne mjere izmjena, dopuna i prilagoavanja studijskih programa. drutveni poredak nerijetko tu liniju zanemaruju pomiii je na jednu ili drugu stranu. Kakvo je vae miljenje o novoosnovanom Svjetskom bonjakom kongresu i injenici da se na njegovom elu nalaze Mustafa Ceri i Muamer Zukorli bivi reisu-l-ulema i glavni muftija Islamske zajednice u Srbiji? Udruivanje u zagovaranju, promicanju i ostvarivanju opeg boljitka i napretka na bilo kojem nivou, od lokalnog do planetarnog, vjerski je imperativ i ljudska potreba. Svako udruivanje u dobroj namjeri, da se koritenjem dozvoljenih sredstava postigne plemeniti cilj vrijedan je panje i obvezuje da mu se da podrka. Posmatran u tom kontekstu, Svjetski bonjaki kongres zavreuje panju i obvezuje na angaman. U protivnom, tandem Mustafa Ceri Muamer Zukorli, na turbulentnim balkanskim vodama, doimae se kao dvojac bez kormilara.

Islamska zajednica u BiH ustavne promjene i politiko djelovanje

Islamska zajednica je najvanija institucija bonjakog naroda. Jeste li zadovoljni odnosom Bonjaka bonjakih stranaka, nevladinog sektora, medija i naroda prema Islamskoj zajednici? Nisu samo Bonjaci pripadnici Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Meu njima ima Albanaca, Arapa, Turaka, Roma i drugih. Svi oni zajedno sa Bonjacima, kao vjernici, razlog su i opravdanje to Islamska zajednica postoji. Stoga vjernici imaju dvotreinsku veinu u svim njenim predstavnikim i nekim izvrnim tijelima na svim nivoima. Bez njih, njihovog lanstva i volonterskog rada Islamska zajednica teko da bi opstala. Rad nekih nevladinih organizacija komplementaran je radu Islamske zajednice, a bonjake stranke se ponaaju od hore do hore. as im Islamska zajednica treba, as se od nje distanciraju koristei sebi podlone medije kao oruje da ospu paljbu po njenim liderima i institucijama, zbunjujui isti narod koji jednoj strani daje svoje srce, a drugoj svoj glas. Islamsku zajednicu na elu s reisom Kavazoviem eka veliki zadatak izrada novog Ustava Islamske zajednice, koja ukljuuje vane koncepcijske, organizacijske, institucionalne i administrativno-teritorijalne reforme? to oekujete od novog Ustava i kakva je uloga FIN-a u ustavnim promjenama? Tom velikom zadatku Islamska zajednica je sasvim dorasla kadrovski, personalno i institucionalno. Od Medinskog ustava, s poetka 7. stoljea, do Ustava Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, u osvit 21. stoljea, mnogo je vremena proteklo i toliko se iskustva steklo. Siguran sam da e se nai najbolja mogua rjeenja za na balkanski koloplet. Za sada, s pravom ili ne, uloga FIN-a i drugih obrazovnih institucija prilino je marginalizirana. U izradi platforme i njenoj prezentaciji, iz nekog razloga, skoro da su zaboravljene. Bi-l-hajr! Postoji li u Islamskoj zajednici nuno potrebna ura dogovor vjernika? Imamo li slobodan protok ideja, inicijativa i rjeenja? Model ureenje Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini sredinji je model u poreenju sa dravnom strukturom i crkvenom hijerarhijom. Formalno gledano, od dematlije do reisu-l-uleme postoji slobodan protok ideja i inicijativa, ali se rjeenja moraju donositi u skladu sa vjerskim propisima i principima ija tumaenja daju vjerski autoriteti. Jedna od estih primjedbi koja se upuuje Islamskoj zajednici u BiH je njeno uplitanje u politiku. Gdje je granica, crvena linija, koja se ne bi smjela prekoraiti? Za Islamsku zajednicu i muslimane ta crvena linija je sasvim vidljiva i prepoznatljiva. To je ona jasna linija izmeu halala i harama, pa bilo da je rije o drutvanom i privatnom, o privredi i ekonomiji, religiji i politici, sportu i umjetnosti. Lokalni zakonski propisi i

Odnos izmeu Fakulteta islamskih nauka i Islamske zajednice u BiH

FIN se pokazao kao nezavisna obrazovna institucija u kojoj postoje akademske slobode. Koliko ste ponosni na tu injenicu? Od osnivanja do danas Fakultet islamskih nauka u Sarajevu uiva akademsku i finansijsku autonomiju u okviru Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Svim pokuajima pojedinaca da se one dokinu ili ogranie Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini i Fakultet islamskih nauka u Sarajevu uspjeno su odolijevali, a bilo je pokuaja da nas obeskue, da nas zastrae zatvorima i logorima, da nas zaustave bombama i kupe petro-dolarima. Hvala to primjeujete da smo ostali svoji na svome. Diplomu Fakulteta islamskih nauka do sada nosi 784 svrenika i svrenica, 54 magistra i 21 doktor islamskih nauka. Impozantne brojke. Koliko FIN moe praktino utjecati na kretanja u Islamskoj zajednici BiH i uope islama na ovim prostorima? Snagom steenih znanja i osvojenih poloaja koje ve sada zauzimaju uposlenici sa diplomom Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu od imama do reisu-l-uleme, svrenici FIN-a snano utiu na dogaaje i tokove u Islamskoj zajednici posebno i bosansko-hercegovakom drutvu openito, pa i ire. Najvie ih je meu imamima i vjerouiteljima, glavnim imamima i profesorima Medresa, est ih je na pozicijama direktora Medresa, petorica su muftije, dvojica dekani fakulteta, jedan senator Univerziteta i dvojica lanovi Akademija nauka. Time se predstavljamo i ponosimo. Za vrijeme dok je dunost reisu-l-uleme obnaao dr. Mustafa Ceri, odnosi izmeu Rijaseta Islamske zajednice u BiH i Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu nisu bili na visokom nivou. Kako iz dananje perspektive komentirate taj period? U emu je bila osnova sukoba? Odnosi izmeu Islamske zajednice i njenih ustanova ne mogu se cjelovito i objektivno sagledavati kroz meusobne odnose pojedinaca koji rade u njima i spore se za neiji hatar, nerijetko oko tuih problema, davnih dogaaja i marginalnih pojava. I sami znate da u vremenu o kojem govorite nije bilo sporova oko programa studija, naina izvoenja nastave, udbenika i hrestomatija, sistema ocjenjivanja, uslova rada, finansija, prijema asistenata, izbora u nastavnika zvanja, izbora za dekane i prodekane, niti kod imenovanja Upravnih odbora. Zdrav i nuan kritiki odnos spram nekih pojava ne mogu svi jednako da podnesu.

VELJAA 2013.

21

intervju
Sjeamo se i zasjedanja Rijaseta povodom intervjua prof. Reida Hafizovia u Osloboenju i otrih kvalifikacija povodom njegovih izjava o vehabijama u BiH. Kako obian dematlija moe shvatiti takve odnose izmeu elnitva IZ i FIN-a, razna prepucavanja preko Dnevnog Avaza i Osloboenja? Nastavnici FIN-a stoje iza svojih tekstova, javnih nastupa i tom prilikom izgovorenih rijei. Svoje stavove spremni su i moni sami braniti i odbraniti na svom terenu. Vokabular i argumentaciju, ako nisu od jedne strane nametnuti i iznueni, biraju sami suparnici. Nedavno je reisu-l-ulema Husein Kavazovi sa suradnicima posjetio Fakultet islamskih nauka. Radi li se o najavi novih vremena, punoj suradnji i uvaavanju? Fakultet islamskih nauka u Sarajevu obrazuje osnovni kadar Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini imami, muallimi/e i vjerouitelji/ce. Reisu-l-ulema daje saglasnost na programe izuavanja vjerskih predmeta, Muraselu ili licencu, nastavnicima koji e ih predavati i saglasnost na izbor dekana koji e rukovodi Fakultetom. Sa dekanom i rektorom Univerziteta u Sarajevu reisu-l-ulema potpisuje diplome steene na FIN-u u svakom od tri ciklusa obrazovanja. To su samo neki od razloga to je novi reisu-l-ulema u svoj obilazak institucija i slubi Islamske zajednice, oekivano, krenuo od FIN-a. Suradnja i meusobno uvaavanje su neupitni, a nova vremena na vidiku. Kod izbora za prethodni Ceriev mandat protukandidat mu je bio akademik Enes Kari, profesor sa FIN-a. Da li bi bilo bolje za Islamsku zajednicu da je tada za reisa izabran akademik Enes Kari? Birajui izmeu dva akademika veina glasaa se tada opredijelila za Ceria i to je trebalo potovati: pustiti Ceria da iz oblaka ravna Islamskom zajednicom, a Karia da caruje naukom. Kari je bio meu prvima koji su estitali Ceriu na ponovnom izboru, a Ceri nije mogao da se obuzda i da ne zaprijeti Kariu, koji jo uvijek ima vremena da bude biran, iskuan i ocijenjen kao reisu-l-ulema. Do tada Ceria je mogue usporeivati samo sa njegovim prethodnicima na tom poloaju. Kakvi god bili, reultati jedne takve studije mogli bi biti korisni i zanimljivi. Kako komentirate prologodinju izjavu Doris Pack, izvjestiteljice Europskog parlamenta za BiH, koja je traila da se u izvjetaj unese poziv Islamskoj zajednici u BiH da se jasno negativno izrazi o rastu vahabizma? Ako je citat u vaem pitanju doslovan moj odgovor je slijedei. Niko nema pravo traiti od Islamske zajednice u BiH da se o neemu i nekome izrazi pozitivno ili negativno. Islamska zajednica u BiH odreuje se spram ljudi i pojava, ukljuujui i vehabizam, u skladu sa onim to nauava, u duhu principa kojih se dri, na osnovu kriterija koje primjenjuje i vrijednosti koje promovira. Da li se pitanje vehabizma u BiH previe potencira kao velika sigurnosna prijetnja, dok u isto vrijeme skoro nikako se ne spominje opasnost od raznoraznih etnikih, ustakih i faistikih organizacija koje slobodno egzistiraju irom zemlje? Svijet je vidio i vidi, sud je presudio i jo sudi, a neki jo uvijek kurvanjski ute o tome ko ore po Bosni drumove mira, suivota i napretka.

Bonjaci i islam
Da li su Bonjaci svjesni vanosti obrazovanja i znanosti za prosperitet u budunosti? Da Bonjaci ne bi bili ljuti na vas koji me to pitate i na mene to na takvo vae pitanje odgovaram, dozvolite mi da ja pitam njih same: koji su Bonjaci bili uitelji buduih sultana, a koji profesori sultanskih medresa? Koliko vas je bilo na poloaju velikog vezira i koliko obnaalo ast ejhu-l-islam? Na koliko orijentalnih i evropskih jezika ste pisali i piete knjievna i znanstvena djela? Odgovori na ova pitanja mogu se nai u povijesnim knjigama koje govore o Bonjacima koji su vladali svijetom i na prestinim sveuilitima gdje predaju i ue Bonjaci koji dolaze. Razumijuli Bonjaci distinkciju izmeu religijskog i etnikog identiteta? Da li Bonjaci razlikuju svoje bonjako i svoje islamsko naslijee? U Bosni i Hercegovini, orijentalno-okcidentalnoj razdjelnici na Balkanu; prostoru na kojem su se kulture i tradicije susretale i mijeale; slojevi i nanosi civilizacija nailazili i na njemu se taloili, a narodi razapeti izmeu religijskog i etnikog identiteta, oko toga ta je ije, vijekovima otimali i sporili, nimalo nije lahko biti pravedan sudija. Islamsko i bonjako, pravoslavno i srpsko, katoliko i hrvatsko, religijsko i etniko na ovim prostorima stoljeima se prepliu i samo zajedno se mogu rasplesti. Zato Bonjaci jo uvijek nisu precizirali sadraje svoje bonjake kulture? Znaju li Bonjaci cijeniti svoje vrijednosti? Zbog osvajaa koji su Bosnu esto i bjesomuno pljakali i po bijelom svijetu njeno blago raznosili, i komija koji su sa njima jatakovali i vie puta na Bonjake barbarski kidisali, umjetniko i kulturno nasljee Bonjaka jo uvijek nije u cijelosti evidentirano, ni adekvatno zatieno, znanstveno obraeno i valorizirano. Stoga nema mjesta ni sumnji ni pitanju znaju li Bonjaci proizvoditi vrijednosti, cijeniti i uvati svoje i tue vrijednosti? Sama jevrejska Hagada u Sarajevu vie puta je bivala jednim od rjeitih odgovora i oitih dokaza. Prvi poslijeratni Popis stanovnitva u BiH odgoen je sa aprila na oktobar 2013. Kako se pripremiti za takav povijesni dogaaj i bonjaki nacionalni ispit? Kako konano nacionalnu odrednicu Musliman staviti ad acta i poslati u povijest? U emu se sastoji zamka izjanjavanja kao Bosanci i Hercegovci?

Razliiti mezhebi u BiH

U posljednjih 20-ak godina imamo vie razliitih tumaenja islama u BiH, razliitih pravnih kola mezheba, to po mnogima unosi dodatnu konfuziju meu muslimane. Da li vehabizam, odnosno salafizam moe imati neeljene posljedice za bosanskohercegovake muslimane? U islamskom svijetu postoje etiri priznata mezheba, pravne kole razumijevanja, tumaenja i primjene islamskoga propisa erijata. Nazvani su po njihovim osnivaima, imamima: hanbelijska imam Ahmed ibn Hanbel, hanefijska imam Ebu Hanife, malikijska imam Malik ibn Enes i afi'ijska imam afi'i. Iz praktinih i drugih razloga muslimanske vlasti su se opredjeljivale za primjenu propisa u skladu sa tumaenjem jedne od navedenih pravnih kola, ne uskraujui pravo pojedincima na slobodan izbor. Tako su povijesni tokovi i drutvene prilike utjecali na geografsku rasprostranjenost pojedinih mezheba, pa je Arabijski poluotok preteno hanbelijski, Bliski istok hanefijski, Magrib malikijski, a Malajski arhipelag afi'ijski. Vehabizmu kao sinonimu za hanbelijsku pravnu kolu nema se ta prigovoriti. O vehabizmu kao ovovremenom pokretu moe se suditi prema onome ta njegovi promicatelji nauavaju i njihove pristalice ine, a to moe biti tema za poseban razgovor.

22

PREPORODOV JOURNAL 148

intervju

Rad nekih nevladinih organizacija komplementaran je radu Islamske zajednice, a bonjake stranke se ponaaju od hore do hore. as im Islamska zajednica treba, as se od nje distanciraju koristei sebi podlone medije kao oruje da ospu paljbu po njenim liderima i institucijama, zbunjujui isti narod koji jednoj strani daje svoje srce, a drugoj svoj glas. Svako udruivanje u dobroj namjeri, da se koritenjem dozvoljenih sredstava postigne plemeniti cilj vrijedan je panje i obvezuje da mu se da podrka. Posmatran u tom kontekstu, Svjetski bonjaki kongres zavreuje panju i obvezuje na angaman. U protivnom, tandem Mustafa Ceri Muamer Zukorli, na turbulentnim balkanskim vodama, doimae se kao dvojac bez kormilara.

Ne bih se mogao sloiti sa vama da e oktobarski Popis stanovnitva u Bosni i Hercegovini ove godine biti povijesni dogaaj i bonjaki nacionalni ispit zrelosti, jer znam da se preko pet miliona potomaka bosanskih muhadira iz 19. stoljea, koji su se svojevremeno skrasili u Maloj Aziji, na Bliskom istoku ili u Sjevernoj Africi, i dan-danas izjanjavaju kao Bonjaci. Takoer, znam da bi svaki Bonjak mogao potvrditi da je Fadil Krpo Blagajac 80-ih godina pisao u Rijeci, a objavio u Beogradu da je njegovog babe babo priao kako je i njegovog dede dedo govorio bosanski. Ne vidim ni jednoga valjanog razloga da se najesen bilo ko od nas upie drukije i svoj jezik imenuje drukije. Koliko je stanje muslimana/Bonjaka u BiH usporedivo s poloajem muslimana panjolske. Vi ste se ustrajno bavili pitanjem Andaluzije i na njemu doktorirali. Muslimani su u panjolskoj bili 800 godina i nestali. Koliko o tome moramo voditi rauna? Koje su slabosti imali panjolski muslimani, a koje danas primjeujete kod Bonjaka muslimana? Neki evropski i arapski autori ve su pisali o Bosni kao drugom Endelusu i do u detalje nabrajali povijesne i sudbinske podudarnosti za koje i sam znam, ali ih drim sluajnim i na drugi nain ih tumaim. Od kada znaju za Kur'an Bonjaci znaju da nee odgovarati za tue grijehe, da je uz svaki narod vezan njegov edel i da bez edela umiranja nema, ni ljudi ni naroda. Vrijeme je davno gradilo i davno razgradilo kule po Endelusu, a Bonjaci svoje tek zidaju, a to je ogromna razlika.

Nije realno da se ljudi 21. stoljea, ma bili oni i Balkanaci, boje utvara i uobrazilja, makar se one zvale Turci, ili neo-Osmanlije. Pravih Turaka se, takoer, ne treba bojati, jer nam dou, ako ne, kao rod roeni, ono svakako kao tazbina, blii od majke Rusije. Nisu li Srbi za njih keri udavali, Hrvati im sinove davali, a Bonjaci sultanije enili. Ima li onda razloga da se svojih bojimo koji jo ruho donose, a znamo da biznis i kapital nemaju ni vjere ni nacije. Kakvo je Vae miljenje o tzv. arapskom proljeu, revolucionarnim dogaanjima i spirali nasilja na Bliskom istoku u protekle dvije godine? Da sam mlad i da ivim u predindustrijskoj eri zvuka stavio bih prst u uho i zapjevao radosno: Proljee je zapoelo s nadom da e jednom drugaije biti... Ubrzo se razoarah i otpoeh tanko alovito: Snijeg pade na behar na voe... Neki kau da je arapsko proljee ili arapski sumrak proces koji traje Kuda nas taj proces vodi? Do otvorenog unutarmuslimanskog sukoba izmeu sunita i iita, prelijevanje sirijskog sukoba na Libanon i Irak, te krvavim ratom u Aliru kao zavrnom epizodom revolucionarnih gibanja? Neki drugi kau sasvim suprotno. Samo treba priekati da se vidi ko li gubi, a ko li dobiva. Sve bi moglo dugo potrajati i vie puta se ponavljati. Na Bliskom istoku, skoro da je to postalo pravilo. Mnoga velika carstva su ga dotakla i o njega se spotakla. Odjeci sukoba prelijevaju se i na bosansko-hercegovake muslimane, raa se netrpeljivost prema ijama i Iranu. uli smo da je iranski ambasador u Sarajevu imao nekoliko neugodnih situacija. Pritom je dobro poznata pomo Irana tokom rata od 1992.-1995. Va komentar? Moe li nas ta mimoii? Vaa poruka muslimanima u Hrvatskoj i BiH? Uinite neto lijepo za sebe. Uinite Kur'an proljeem vaega srca. q

Vanjski utjecaji u BiH

Kako gledate na sve vei utjecaj Turske na Balkanu i to on moe donijeti Bonjacima i BiH? Je li u pitanju koncept neoosmanizama, kojeg se tako plae u Srbiji i RS-u ili moderna Turska jednostavno eli proiriti svoj politiko-ekonomski utjecaj?

VELJAA 2013.

23

bosanski barometar

IZGLASANO NEPOVJERENJE VLADI FEDERACIJE BiH

ilav otpor se nastavlja

Sudbina sadanje Vlade Federacije BiH privodi se kraju, a konani e sud trebali ova Vlada o(p)stati ili ne dat e Ustavni sud ovog entiteta. Da podsjetimo, jo sredinom 2012. godine pukla je koalicija izmeu SDP-a i SDA zahvaljujui prije svega Zlatku Lagumdiji, predsjedniku SDP-a i ministru vanjskih poslova BiH, koji je krenuo u juri na vodstvo SDA. Uz SDA su ostali koalicioni partneri HSP i Narodna stranka Radom za boljitak (NSRzB), a sukob je uao u zavrnu fazu sredinom prosinca 2012. godine kada je federalni premijer Nermin Niki zatraio izglasavanje nepovjerenja svojoj Vladi. Cilj je bio maknuti ove tri stranke i uvesti u Vladu dva HDZ-a i SBB kao nove lanove koalicije. Dan prije zasjedanja Zastupnikog doma Parlamenta Federacije BiH objavljeno je da su skupljeni potpisi za tu toku dnevnog reda. ef Kluba zastupnika SDP-a BiH u Zastupnikom domu Parlamenta Federacije BiH, Jasenko Selimovi, rekao je da oekuje da e, u skladu s dogovorom koji postoji unutar etiriju stranaka nove parlamentarne veine, nepovjerenje biti izglasano te da e se stvoriti svi uvjeti za izbor nove Vlade Federacije BiH. Izjave drugih predstavnika SDP-a i Saveza za bolju budunost (SBB) bile su takoer optimistine, no usprkos tome nitko jo nije mogao rei da li e Vlada nakon dvije godine rada pasti. Osim toga, problem je bio i ivko Budimir, predsjednik Federacije BiH, koji je najavljivao mogunost rasputanja Parlamenta i odluke o novim izborima u tom entitetu. Pokazat emo parlamentarno nepovjerenje Vladi i predsjedniku. Sama injenica kako smo skupili potrebne potpise govori dovoljno o razlogu da se ova vlast raspusti. Ali to se ne dogaa, nastavljamo grcati i vrtiti se u zaaranom krugu. Iz vlasti Federacije BiH elimo ono to nam daje Ustav. Svi oni koji daju sve od sebe kako bi ostali u foteljama u koje ih je stavio OHR neka malo razmisle to rade sebi i od svog politikog ivota. Izbori se odravaju da bi netko imao legitimitet predstavljat svoj narod, kazao je Dragan ovi, predsjednik HDZ BiH.

Nermin Niki, premijer Vlade Federacije BiH

ivko Budimir, predsjednik Federacije BiH nim ministrima. Vlada nema kapacitet za donoenje bitnih odluka, zbog ega postoji objektivna opasnost da doe do novih brojnih problema koji e se u konanici reflektirati na svakodnevni ivot. Vlada Federacije BiH u trenutanom sastavu nije u mogunosti donositi odluke, izjavio je Niki. Njemu je lojalno osam ministara, dok ostalih devet pripada bloku SDA-HSP-NSRzB. Izet Omanovi, predsjednik Kluba zastupnika SDA, optuio je SDP da samo provodi elje Dragana ovia kojemu je cilj da kadrovi HDZ BiH preuzmu ministarska mjesta u entitetskoj vladi. Marinko avar, predsjednik Kluba zastupnika HDZ BiH, ustvrdio je kako njegovoj stranci ulazak u vladu nije bitan, ali jest funkcioniranje Federacije BiH koja je ve mjesecima blokirana zbog neuinkovite izvrne vlasti. Delegacija Europske unije u BiH i tamonje Ameriko veleposlanstvo objavili su, nakon zasjedanja Zastupnikog doma, kako prekidaju s pokuajima da pomognu u preustroju Vlade FBiH. Optuili su pritom sve strane povezane s tim problemom da snose podjednaku odgovornost za zastoj u kojemu se proces preustroja naao. Odgovornost za rjeavanje politikog zastoja u FBiH na lokalnim je elnicima. Na njihov zahtjev u proteklim smo tjednima pokuali olakati dijalog izmeu politikih stranaka o preustroju Vlade, no sada nema-

Amerika digla ruke

Zastupniki dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine je nakon cjelodnevne rasprave 12. oujka izglasao nepovjerenje entitetskoj vladi. Istodobno je donio nekoliko odluka kojima je Vladi, dok je ona u tehnikom mandatu, ograniio ovlasti i onemoguio donoenje bitnijih financijskih odluka, kao i odluivanje o imenovanjima lanova upravnih odbora javnih poduzea. Izglasavanje nepovjerenja federalnoj vladi zatraili su SDP, HDZ BiH, HDZ 1990. i SBB nakon to nisu uspjeli njihovi prijanji pokuaji da smijene ministre iz SDA, HSP-a i NSRzB. Za izglasavanje nepovjerenja vladi glasovalo je 58 od 98 zastupnika, koliko ih ima u Zastupnikom domu. Inae, vie od tri sata trebalo je zastupnicima samo za potvrivanje dnevnog reda sjednice. Predsjednik Kluba zastupnika SDP-a Jasenko Selimovi je, obrazlaui zahtjev za izglasavanje nepovjerenja Vladi, rekao kako ona ne moe nastaviti djelovati jer nema povjerenje parlamentarne veine. Ministre iz SDA, HSP-a i NSRzB istodobno je optuio kako blokiraju sve reformske procese i time opasno kompliciraju ionako teko stanje u FBiH. Federalni premijer Nermin Niki (SDP) rekao je kako sadanja Vlada ne moe funkcionirati zbog stranakih podjela meu njezi-

24

PREPORODOV JOURNAL 148

bosanski barometar
mo drugog izbora nego prekinuti naa nastojanja da u tome pomognemo, stajalo je u njihovoj zajednikoj izjavi. Delegacija EU i veleposlanstvo SAD ocijenili su kako je ovakva situacija nastupila jer nijedna strana nije pokazala dovoljno spremnosti za postizanje kompromisa. Sve stranke u Parlamentu i u izvrnoj vlasti snose dio odgovornosti u procesu koji traje predugo, stoji u izjavi, uz poziv ivku Budimiru da ne blokira niti odgaa preustroj vlade, odnosno da pokae inicijativu koja e dovesti do rjeenja sukladno temeljnim pravilima parlamentarne demokracije. Zauzvrat, dva HDZ moraju prihvatiti da predsjednik Budimir do kraja ostane u svom mandatu ukoliko to uini, poruka je delegacije EU i amerikog veleposlanstva HDZ-u BiH i HDZ-u 1990. Naime, te stranke inzistiraju i na smjeni Budimira tvrdei da on ne moe predstavljati interese hrvatskog naroda. odgoena, bez obzira na injenicu da je za nju prije glasovao i Zastupniki dom. Nakon ovakvog rezultata sjednice Doma naroda, o tome je li povrijeen vitalni nacionalni interes Bonjaka u roku od 30 dana trebao bi se oitovati Ustavni sud, odnosno njegovo Vijee za zatitu vitalnih nacionalnih interesa. To Vijee, meutim, ne moe zasjedati jer nisu popunjena tri od devet sudakih mjesta pa nema potreban kvorum za donoenje odluka. Izbor sudaca blokiran je jer se o tome ne mogu dogovoriti predsjednik Federacije BiH ivko Budimir te potpredsjednici Mirsad Kebo i Svetozar Pudari. Odluka o smjeni Vlade tako je odgoena, a kriza vlasti u ovom entitetu produljena. Predsjednik federalne vlade Nermin Niki (SDP) izjavio je na poetku sjednice kako je zahtjev za promjenu ministara opravdan jer oni u trenutanom sastavu i zbog meustranakih razlika ne mogu obavljati svoje zadae na odgovarajui nain. Vlada je prije radila dobro, no to vie nije sluaj, izjavio je Niki.

Vitalni interes
Da bi odluka o izglasavanju nepovjerenja Vladi postala validna, trebao ju je potvrditi i Dom naroda. Predsjednik Kluba zastupnika SDA Izet Omanovi najavio je, meutim, kako e ta stranka iskoristiti pravo da pokrene mehanizam zatite vitalnog nacionalnog interesa. Na taj bi nain Dom naroda bio sprijeen potvrditi odluku o smjeni Vlade dok federalni Ustavni sud svojim pravorijekom ne odlui je li time ugroen vitalni nacionalni interes Bonjaka. Burne rasprave obiljeile su sjednicu Doma naroda odranu 15. veljae 2013., koja je sazvana na zahtjev zastupnika iz SDP-a, HDZ BiH, HDZ 1990. i SBB-a, nakon to je nepovjerenje Vladi izglasovao Zastupniki dom. Dom naroda parlamenta FBiH izglasovao je takoer nepovjerenje entitetskoj Vladi. Stupanje te odluke na snagu odmah je blokirano jer su se bonjaki zastupnici iz SDA pozvali na zatitu vitalnoga nacionalnog interesa. Prema posebnoj proceduri glasovanja predvienoj u ovakvim sluajevima, klubovi hrvatskih i srpskih zastupnika poduprli su smjenu Vlade, no toj odluci potporu nisu dali u bonjakom klubu pa je smjena vlade time do daljnjeg
Prevagu donijeli nezavisni i NHI
to se zapravo desilo na sjednici Doma naroda. Nakon provedenog glasanja 38 izaslanika bilo je za izglasavanje nepovjerenja Vladi, 16 protiv, a jedan je bio suzdran. No, iako je prijedlog SDP-a i njegovih novih koaliEkrem Proi - Maral cionih partnera imao veinu, nije bilo mogunosti izglasati nepovjerenje Vladi jer je Klub Bonjaka pokrenuo pitanje vitalnog nacionalnog interesa, o kojem e odluiti Ustavni sud Federacije BiH. Razlog tome je to je prije same sjednice dvije treine lanova Kluba, tj. 12 izaslanika bonjakog naroda, podnijelo zahtjev da se Prijedlog za izglasavanje nepovjerenja Vladi FBiH razmatra po proceduri predvienoj za zatitu vitalnog nacionalnog interesa, pa se Dom naroda prvo izjanjavao po klubovima, a zatim i u cijelosti. U cijelosti je veina, vidjeli smo, rekla da ne vjeruje vie Vladi, no veina lanova Kluba izaslanika bonjakog naroda nije glasovalo za ovu Odluku, ista e biti proslijeena Ustavnom sudu FBiH radi donoenja konane odluke. Od ukupno njih 17, 12 izaslanika bilo je protiv ove odluke, odnosno devetoro izaslanika iz SDA, a isto su glasali i neovisni kandidati Hanka Vajzovi i Ekrem Proi Maral (bivi SDP-ovac) te izaslanica NHI-a Mukadesa Anadolac. Naime, raunica je pokazala da su tri glasa neovisnih izaslanika presudili u korist SDA, kao i za aktualnu Federalnu vladu. q

Protuzakonito ograniavanje Vlade?

Za razliku od Zastupnikog doma, Dom naroda dopustio je da se izjasne i ministri iz bloka koji ine SDA, HSP i NSRzB. Ministar poduzetnitva Sanjin Halimovi (SDA) odbacio je tvrdnje da Vlada u sadanjem sastavu nije u stanju raditi dobro te je ustvrdio kako su zastoji rezultat politike koju provodi koalicija SDP HDZ HDZ 1990. SBB. Amir Zuki, predsjednik Kluba zastupnika SDA u Domu naroda, potvrdio je da su oni podnijeli zahtjev za zatitu vitalnog nacionalnog interesa, ime e sprijeiti stupanje na snagu oekivane odluke Doma naroda o izglasavanju nepovjerenja Vladi. Neizvjesno je ipak kada bi Ustavni sud mogao donijeti pravorijek, jer su tri od devet sudakih pozicija u Ustavnom sudu trenutano upranjene pa u tom tijelu nema potrebne veine za donoenje odluka u sluaju zatite vitalnog nacionalnog interesa. I u sluaju da oba Doma federalnog parlamenta u konanici izglasuju nepovjerenje Vladi, odluku o njezinoj smjeni odnosno o imenovanju nove moe donijeti iskljuivo predsjednik Federacije BiH ivko Budimir (HSP). On je pak najavio kako se nee protiviti imenovanju nove Vlade, ako takva odluka bude u cijelosti temeljena na zakonima i Ustavu. Teoretski je mogue da sadanja federalna Vlada nastavi raditi u tehnikom mandatu sve do izbora u jesen 2014. godine. No, podsjeamo, nova zastupnika veina, na prijedlog klubova, donijela je i zakljuke prema kojima Vlada FBiH, kojoj je izglasano nepovjerenje, nastavlja raditi sa smanjenim ovlastima, to podrazumijeva ograniavanje rada Vlade samo na nune aktivnosti koje osiguravaju izvravanje preuzetih meunarodnih obveza kao i one koje su potrebne za funkcioniranje FBiH. Ovi su zakljuci, smatraju u SDA, HSP-u i NSRzB, ali i mnogi pravni strunjaci, od samih poetaka pod velikim su zakonskim upitnikom. Kako god se zavrilo, ostaje gorka injenica da je do izbora ostalo jo godinu i pol dana te da nije vie mogue napraviti duboke rezove koji bi poboljali ivot graana ovog dijela BiH. ak to vie, ini se da su se Zlatko Lagumdija i Milorad Dodik ponovo udaljili, ne zbog toga to su zagovornici principa, nego prije svega to njihovi uski interesi to nalau, pa nije iskljueno ni prepucavanje njih dvojice to se izbori budu pribliavali. Osim toga, Dodik je takoer najavio za oujak rekonstrukciju Vlade u svom entitetu, a da je u toj dravi pravi kaos ideja i saveznitava, pokazuje i mogunost da SDA ue u tamonju Vladu. O tome emo pisati u sljedeem broju Preporodovog Journala. q Edis FELI

VELJAA 2013.

25

bosanski barometar

PRESUDE HAKOG TRIBUNALA: PARADIGMA NOVE GLOBALNE MILITARIZACIJE

Oslobaanje balkanskih generala

Strani ratovi i etnika ienja u zemljama Balkana poetkom 90-ih godina trajali su skoro 10 godina, dok je samo u prethodna etiri mjeseca Haki tribunal oslobodio nekoliko generala i visokih vojnih zvaninika, kojima se sudilo za umijeanost i direktno upravljanje krvavim holokaustom na Balkanu. Prvo su na samom poetku novembra 2012. godine, u albenom postupku na Meunarodnom sudu za ratne zloine poinjene na prostoru biveg Jugoslavije (ICTY), osloboeni hrvatski generali Ante Gotovina i Mladen Marka. Nedugo zatim, krajem istog mjeseca, Haki tribunal je oslobodio albanske generale Ramua Haradinaja, Idriza Baljaja i Ljahija Brahimija. I kao posljednji sluaj u nizu, albeno vijee Hakog tribunala krajem februara 2013. donijelo je konanu presudu kojom je biveg naelnika Generaltaba Vojske Jugoslavije Momila Periia oslobodilo krivice za ratne zloine u BiH i Hrvatskoj. Imajui u vidu da se radi o oslobaanju najviih vojnih zvaninika, koji su imali nadlenost i kontrolu nad svojim vojnim formacijama, nemogue je, a ne zapitati se, da li su ovakve odluke Hakog tribunala opravdane i da li predstavljaju doprinos pravdi i izgradnji mira i povjerenja meu narodima Balkana? Kako se moe percipirati uloga meunarodne zajednice i Hakog tribunala kroz prizmu oslobaajuih presuda Tribunala protiv balkanskih generala? otvorena sezona lova na Srbe, koje svako moe da ubija, kolje, siluje i protjeruje. Ako ste legalizovali zloine koje je neko poinio, kako ete spreiti bilo koji zloin u budunosti. Takoer, tuitelj za ratne zloine u Srbiji Vladimir Vukevi je ocijenio da je oslobaajua presuda hrvatskim generalima skandalozna i pravno neshvatljiva.

...zatim Haradinaj, Baljaj, Brahimi

Odmah nakon ove presude, Haki tribunal je oslobodio albanske generale Haradinaja, Baljaja i Brahimija utvrdivi da nisu krivi ni po jednoj taki optunice. Vijee sudija je ustanovilo da je bilo zloina u Jablanici, ali da trojica optuenih bivih komandanata OVK-a za njih nisu direktno odgovorni. Reeno je i da ne postoje vjerodostojni dokazi da je Haradinaj znao za zloine poinjene u Jablanici. Odmah nakon presude, Haradinajev advokat Ben Emerson je izjavio: Dokazano je bez i najmanje dileme da je Haradinaj ratni heroj, a ne ratni zloinac. Vrijeme je da svi neprijatelji slobodnog Kosova prihvate presudu historije. Ova presuda bi trebalo da uutka, jednom zauvijek, visoke zvaninike na vrhu Vlade u Beogradu koji su do sada objavljivali lai o ovom procesu, ak i u danima uoi presude. Kosovski narod je ovu presudu protumaio i kao argumentaciju za pravinu borbu na putu prema konanoj dravnosti Kosova. S druge strane, javnost u Srbiji je bila ponovo okirana vjerujui da je Zapad opet izdao srpski narod. Tako su odmah nakon oslobaajue presude diljem Srbije oekivano odrani protesti. Pred nekoliko stotina okupljenih u Beogradu, govornici su pozvali na krivinu odgovornost sve koji su uestvovali u hapenju i isporuivanju srpskih heroja u Haag. Prestolonasljednik Aleksandar II Karaorevi izjavio da je veoma razoaran presudom, kojom su osloboeni Haradinaj, Baljaj I Brahimaj i ocijenio da e ona dovesti do dalje eskalacije krize izmeu Beograda i Pritine. Vlada Srbije je saopila da je oslobaajuom presudom Ramuu Haradinaju Haki tribunal naneo teak udarac meunarodnoj pravdi, postavio veliku prepreku procesu pomirenja u regionu i amnestirao stravine zloine i etniko ienje Kosova i Metohije. Takoer, srbijanska vlada tvrdi da oslobaanje Haradinaja ohrabruje ekstremiste i dovodi u pitanje osnovne ciljeve meunarodnih misija na Kosovu. Vojislav Kotunica, lider DS-a Srbije, ocijenio je da se Haki tribunal pretvorio u pravno ruglo i sramotu i da je golo sredstvo za ostvarivanje interesa zapadnih sila i antisrpski sud. Meutim, kada je javnost u Srbiji bila skoro ubijeena da su oslobaajue presude hrvatskih i kosovskih generala izdaja Srbije od strane Zapada, uslijedilo je oslobaanje srpskog generala Periia.

Prvo Gotovina i Marka

Prvo je Apelaciono vijee Tribunala u Hagu oslobodilo hrvatske generale Gotovinu i Markaa, koji su prvostepeno bili osueni na 24 i 18 godina zatvora zbog ratnih zloina nad Srbima tokom i posle akcije Oluja 1995. godine. Predsjednik Tribunala, Teodor Meron, saoptio je da Apelaciono vijee smatra da oni nisu uestvovali u zajednikom zloinakom poduhvatu tokom operacija u Obrovcu, Kninu, Graacu i Benkovcu, kao i da artiljerijski napadi na te gradove za cilj nisu imali protjerivanje civilnog stanovnitva. Govorei o djelu presude za protjerivanje srpskog stanovnitva, Meron je istakao da Vijee smatra da se odlazak civila istovremeno sa zakonitim artiljerijskim napadima ne moe okarakterisati kao deportacija, dodajui da Apelaciono vijee smatra da na suenju nije dokazano da je granatiranje bilo protivzakonito. Takoer, dalje se obrazlae kako albeno vijee smatra da je Raspravno vijee pogrijeilo, da napadi u Kninu nisu bili usmjereni na mete koje nisu bile vojne te da time nee izrei osuujuu presudu. Tanije reeno, u Hagu je utvreno da nema dokaza da je postojao udrueni zloinaki poduhvat s ciljem uklanjanja srpskog civilnog stanovnitva iz Krajine silom ili prijetnjom sile. Hrvatska javnost je slavila oslobaajuu presudu svojim generalima doivljavajui ovo kao dokaz o pravednom ratu za slobodu, dok je srpska strana ovakav in shvatila kao jo jednu u nizu izdaja srpskog naroda od strane Zapada. Hrvatski predsjednik Ivo Josipovi istakao je da je presuda ojaala povjerenje u meunarodno pravo i pravdu. Pokazalo se da su Gotovina i Marka nevini i da hrvatsko vodstvo i Oruane snage nisu djelovali kao organizovani zloinaki poduhvat koji je imao za cilj progon naih sugraana srpske nacionalnosti. Potvrdilo se da Hrvatska nije poinila etniko ienje i da je borba naih branilaca za slobodu bila pravedna i asna. S druge strane, ministar pravde Srbije Nikola Selakovi rekao je da se postavlja pitanje da li su posljednje presude Hakog tribunala znak da je

i na kraju Momilo Perii

Poetkom februaru godine Haki tribunal je oslobodio biveg naelnika Generaltaba Vojske Jugoslavije Momila Periia krivice i odgovornosti za sve ratne zloine u BiH i Hrvatskoj poetkom 90ih godina. Perii je prvostepenom presudom Hakog tribunala iz septembra 2011. bio osuen na 27 godina zatvora. Prethodno je bio osuen po 12 taaka optunice zbog pomaganja u ratnim zloinima koje su poinili pripadnici Vojske Jugoslavije ratujui u Srpskoj vojsci Krajine u Hrvatskoj i Vojsci Republike Srpske u BiH. General Perii je bio proglaen krivim za direktan doprinos u injenju

26

PREPORODOV JOURNAL 148

bosanski barometar
zloina tokom opsade Sarajeva, tokom genocida u Srebrenice 1995. godine, te tokom raketnog napada na Zagreb. Tada je Tribunal utvrdio da je general Perii bio jedna od najvanijih osoba u SR Jugoslaviji koje su provodile dravnu politiku podrke snagama bosanskih i hrvatskih Srba, iako je znao kakve su im namjere prema nesrpskom stanovnitvu u BiH i Hrvatskoj. U Haagu su ga praktiki opisali kao ratnika iz sjene koji se skrivao iza tvrdnji Beograda da Jugoslavija nije uestvovala u sukobu. Meutim, i pored ovih tekih optubi koje mu je u prvostepenoj presudi izrekao Haki tribunal, isti taj Tribunal ga oslobaa svake line krivice i odgovornosti za poinjene ratne zloine u BiH i Hrvatskoj. Bonjaci su nakon presude burno reagovali vjerujui da je ovakva presuda politiki utemeljena. Bonjaki oficir za vezu s Hakim tribunalom, Amir Ahmi, izjavio da je oslobaajua presuda klasina politika odluka, kojom je zapravo presueno da Srbija i Crna Gora nisu vodili zloinaku politiku u BiH. Objasnio je da je Perii ovom odlukom osloboen krivine odgovornosti: Meutim, najgore od svega je to to je Haki tribunal utvrdio da dokumenti Vrhovnog savjeta odbrane Jugoslavije dokazuju da Srbija i Crna Gora nisu vodile zloinaku politiku te da je pomo Srbije i Crne Gore koju su pruale Republici Srpskoj bila pomo u voenju rata, a nikako u injenju zloina u BiH. S druge strane, javnost u Srbiji je sa zadovoljstvom doekala navedenu presudu, napominjui da je konano doao dan kada je Tribunal presudio u njihovu korist. U komentarima nakon presude srbijanski politiari i mediji su se sloili da je rije o vrlo vanoj historijskoj presudi jer niko iz vrha tadanje Jugoslavenske vojske nije osuen za ratove u BiH i Hrvatskoj, ime se navodno potvruje teza da slubeni Beograd nije vojno uestvovao u tim ratovima. Srbijanski premijer Ivica Dai je izjavio da je ta presuda od velikog znaaja za Srbiju i srpski narod zato to negira optube o navodnoj agresiji Vojske Jugoslavije na BiH i Hrvatsku. Nakon presude, mnogi pravnici su se kako moe biti osloboen general koji je direktno slao vojnu pomo srpskoj vojci u BiH? albeno vijee zakljuilo je da dokazi ne podravaju zakljuak da se pomo koju je, odlukom Vrhovnog savjeta obrane, Vojska Jugoslavije pruala Vojsci RS-a moe smatrati pomaganjem zloina, nego tek pomaganjem opih ratnih napora. albeno je vijee takoer zakljuilo da se ni uloga Periia u pruanju jugoslavenske vojne pomoi vojsci bosanskih Srba ne moe smatrati pomaganjem zloina nego pruanjem potpore opim ratnim naporima druge vojske. Meutim, poznata zagrebaka pravnica Jadranka Slokovi tvrdi da oslobaajua presuda Periiu pred Hakim sudom otvara mnoga pitanja, ukljuujui i ono da li se moe suditi ikome drugom, osim neposrednim poiniteljima zloina. Slokovi napominje da je viegodinja opsada Sarajeva sama po sebi zloin protiv civilnog stanovnitva pa se takvoj operaciji ni ne moe pruati legalna vojna podrka. Ona ocjenjuje da je presuda kontroverzna jer se nakon nje postavlja pitanje to je ratni zloin. Na slian nain, eminentna pravnica Vesna Alaburi izjavila je da je albeno vijee Hakoga suda promijenilo pravne standarde u odnosu na BiH, dok je u odnosu na Hrvatsku, odnosno na raketiranje Zagreba, zakljuilo da Periiev utjecaj nije dosezao prag efektivne kontrole. Meutim, i pored toga u knjige historije e biti zapisano utvrena odgovornost i umijeanost Srbije u ratne zloine u BiH. Kao to tvrdi eminentni ameriki pravnik Luka Mieti, uprkos oslobaajuoj presudi u sluaju Perii, ostaje injenica da je u Haagu ve ranije utvrena odgovornost Beograda za zloine u BiH i Hrvatskoj. On smatra da je ICTY ve utvrdio u predmetu Marti da je Beograd bio umijean u udrueni zloinaki pothvat i u Hrvatskoj i u BiH, koji je

Ante Gotovina i Mladen Marka

Ramu Haradinaj

Momilo Perii ukljuio ne samo Miloevia nego i zapovjednika JNA Veljka Kadijevia i Blagoja Adia. Dodaje da ova presuda ne amnestira beogradsko vodstvo, i ne znai oslobaanje Miloevia i njegovih najbliih saradnika. Mieti napominje da zbog presude kojom je utvreno da Perii nije imao zloinaku namjeru slanjem oruja bosanskim Srbima ne znai da Miloevi, Stanii, Kadijevi i drugi nisu dijelili zajedniku namjeru stvaranja velike Srbije zloinakim sredstvima. Takoer, i nakon oslobaajue presude Periiu, u historiju e biti upisano da je Haag potvrdio nalaz o kontinuiranoj podrci koju je SR Jugoslavija pruala srpskim snagama u BiH i Hrvatskoj. Isto tako, Perii je za Srbiju samo jedan u nizu hakih optuenika i jedini od trojice naelnika Generaltaba VJ koji se uspio izvui: za zloine na Kosovu Dragoljub Ojdani pravomono je osuen na 15 godina zatvora, a Neboja Pavkovi nepravomono na 22 godine.

VELJAA 2013.

27

bosanski barometar

Strateki interesi amerike politike

Oslobaajuu presudu generala Periia treba posmatrati iz perspektive globalne politike, gdje je u posthladnoratovkoj eri postalo skoro normalno da strana sila bez podrke meunarodne zajednice intervenie u konfliktnim podrujima i tamo ini razne zloine i ubistva za koja na kraju nikome ne odgovara. Na primjer, takva intervencije se desila u Iraku gdje su SAD, bez odobrenja UN-a, izvele napade u kojim je stradalo mnogobrojno civilno stanovnitvo za koje SAD nisu nikada adekvatno odgovarale pred nekim meunarodnim sudom. Slina intervencija se trenutno vodi i u Afganistanu, gdje su Amerikance glavni kreator svih unutranjih politika, ali i vojna sila koja je do sada direktno ili indirektno izazvala smrt velikog broja civila. Penzionisani admiral Davor Domazet Loo izjavio je da iza presude u sluaju Perii stoji amerika politika i njezini strateki interesi kako bi izvukla to vie koristi za sebe, jer je nakon ovakve presude evidentno da nema prekomjerna granatiranja i doputeno je podravati bilo koju oruanu snagu u ratnim naporima i da to ne bude zloin. Vesna Pei, biva predsjednica Graanskog saveza Srbije i ugledna antiratna aktivistkinja, izjavila je da se esto deava da pojedine presude bacaju neku sjenku na Haki tribunal: Najee se to povezuje s onim situacijama gdje su intervenirale SAD. Dakle, gdje su SAD imale vojne intervencije, dolazi do tih udnih oslobaajuih presuda ili nedostatka svjedoka. Osim toga, poslije 1999. godine Haki tribunal je promijenio svoj pristup prema ratnim zloinima koji su se desili na Balkanu poetkom 1990-ih, tako da se osjetio zamor i elja da se itava pria oko rata na Balkanu ekspresno zavri. Na primjer, svima je jasno da nema ni jednog suenja za ubistvo ili nestanak Bonjaka, Srba, Hrvata, Roma i Crnogorca, poslije juna 1999. godine. U tom svjetlu, Vasvija Vidovi, bivi agent Republike BiH za vezu s Hakim tribunalom, istie da se politika gonjenja u Hakom tuilatvu promijenila od 2000., odnosno od dolaska Carle del Ponte: Politika je ila ka izjednaavanju krivnje svih strana na Balkanu. Naravno, to nije realno, pa su rezultat optunica od 2000. godine naovamo oslobaajue presude. Nije to samo sluaj za Gotovinu, Markaa i Haradinaja. Sjetite se oslobaanja generala Sefera Halilovia, ratnog komandanta Nasera Oria, makedonskog ministra unutranjih poslova Ljube Bokovskog... Na slian nain, poznata srbijanska sociologinja i istraiva genocida Janja Be Neumann istie da je vrlo jasno da kod meunarodnih tuioca i sudija vlada odreeni strah: Najvei dokaz za to je da nema pokrenutih postupaka. Jer, tano je da su sve strane inile zlo, ali, kao to je tvorac Konvencije o genocidu Rafael Lemkin rekao kada je objanjavao propuste u Konvenciji vaan je i broj rtava. Takoer, Amir Ahmi, aktuelni bonjaki oficir za vezu s Hakim tribunalom, izjavio je da je Vijee sigurnosti UN-a bukvalno ukinulo mogunost da Tribunal podie optunice zakljuno s 2004. godinom. Niko iz Tribunala se nije usprotivio takvoj odluci ve su, naprotiv, to podravali.

Pisanje balkanske historije

Svojim presudama Haag je u znaajnoj mjeri doprinio diskursu o izjednaavanju zloinca i rtve na Balkanu, tako da se nakon svih presuda esto stie utisak da su u ratovima na Balkanu poetkom 90-ih svi ubijali svakoga. Vlatko Cvrtila, profesor na Fakultetu politikih nauka u Zagrebu, tvrdi da je u Hagu konstruirana teza o zavaenim balkanskim plemenima. Cvrtila napominje da je od samog poetka ovaj rat bio interpretiran kao sukob meu grupama

koje su ionako povijesno stalno bile u sukobu, to je jedna posve pogrena teza: Ne moe se govoriti o prostoru Balkana kao o prostoru stalnih sukoba meu narodima, jer mi imamo i dugotrajna razdoblja mira... Iz te teze nametnut je onda diskurs da su svi jednako krivi za rat, to, isto tako, nije tono. Upravo zbog toga se inilo da Haag, umjesto pravnih, koristi politike konstrukcije i optunice, i to upravo zbog toga da bi dokazao tu jednu tezu da su svi krivi. Htjelo se da se ta jedna ravnotea krivnje raspodjeli, pa onda, kao, svi e biti nezadovoljni, ali i zadovoljni, te se nakon toga moraju stvarati konstrukcije regionalne stabilnosti. Takav pristup Hakog tribunala ratnim deavanjima na Balkanu daje argumentaciju licima umijeanim u ratne zloine u 90-im da legitimiziraju svoje poteze u tim ratnim godinama. Tako je, na primjer, general Perii nakon presude, na pitanje o tome bi li ponovo ratovao u BiH i Hrvatskoj, kazao: Kad bih bio u istim uvjetima u kojima sam bio, ja i ljudi za koje sam odgovarao, i narod kojem ja pripadam svakako bih radio isto to sam radio. Ne smije se ignorisati injenica da e odluke suda u Haagu zaista utjecati na pisanje balkanske historije. Jedan bivi poznati hrvatski politiar je prije vie godina izjavio da Haki tribunal nismo osnovali da bi pisao povijest. Meutim, teko se sloiti sa takvom konstatacijom jer e svaka presuda u Haagu sigurno utjecati na historijski diskurs Balkana. Meunarodni krivini tribunal za bivu Jugoslaviju (ICTY) osnovan je Rezolucijom Vijea sigurnosti UN br. 827, koja je donesena 25. maja 1993. godine u skladu s Poveljom UN-a. Od 1. jula 2013. godine prestat e da postoji Haki tribunal kakvog danas poznajemo. U meuvremenu bit e donesene sve prvostepene presude u preostalim i veoma vanim sluajevima. Haki tribunal zamiljen je kao ad hock sud, tijelo UN-a sa zadatkom da sudi poiniteljima ratnih zloina na prostoru bive Jugoslavije nakon 1991. godine. Kada je formiran Haki sud, jedan italijanski sociolog nazvao ga je prvim geopolitikim sudom u historiji. Iako je Haki tribunal u znaajnoj mjeri doprinio rasvjetljavanju bitnih ratnih deavanja i pronalasku zloinaca koji su ve osueni pred tim meunarodnim sudom, ili im se jo vodi postupak, teko je ignorisati injenicu da je pojedinim presudama Haag izmijenio historijske injenice i napisao jednu novu historiju za Balkan. Tako je, na primjer, svojom oslobaajuom presudom u sluaju srpskog generala Periia Haki tribunal pokazao itavom svijetu da svaka strana zemlja moe da intervenie u drugim zemljama, da alje oruje i municiju tokom injenja najgorih zlodjela, a da ne bude kanjena jer se to, prema tumaenju Hakog suda, ne moe smatrati pomaganjem zloina nego pruanjem potpore opim ratnim naporima druge vojske. Evidentno je da je ova presuda donesena u skladu sa nacionalnim i stratekim interesima SAD-a kako bi se zatitio od meunarodnih sudova za ubistva ili indirektnu umijeanost u ubistvima velikog broja civila poinjenih, prije svega, u Iraku i Afganistanu. Ako je jedan general upravljao vojskom koja je slala oruje drugoj vojsci u drugoj meunarodno priznatoj dravi, onda nije bitno ko je poinio zlodjela tim orujem jer je bitno koliko je osoba ubijeno tim orujem, kao to se desilo u Srebrenici i opkoljenom Sarajevu. Nepobitna je historijska istina da su u svim ratovima sukobljene strane u odreenoj mjeri inile zlo i nasilje, ali, kao to je tvorac Konvencije o genocidu Rafael Lemkin kazao vaan je i broj rtava. Haki tribunal je presudom generalu Momilu Periiu relativizirao zloine poinjene u 90-im i dao zeleno svijetlo svim hegemonistikim silama u svijetu da bez ikakvog straha od meunarodnih sankcija alju oruje u bilo koje konfliktno podruje u svijetu. q Bedrudin BRLJAVAC

28

PREPORODOV JOURNAL 148

bosanski barometar

BOSANSKA NACIJA I BONJAKI NAROD

Bonjaka narodna konstitucija (I)

Etniki definirana politika u Bosni i Hercegovini 90-ih godina 20. stoljea uvela je na drutvenu scenu opasno etniko teritorijaliziranje drave Bosne i Hercegovine prema narodima koji u njoj ive. To je u osnovi bilo antibosansko djelovanje jer se nacionalni (dravni) teritorij, koji je znak suvereniteta drave, pokuava etnicizirati i pretvoriti u vlasnitvo pojedinih naroda koji kao veina ive u nekom njegovom dijelu. Ovaj destruirajui put potkopavanja Republike BiH podrali su internacionalni projekti kakav je Cutillierov plan etnike podjele Republike BiH. Time je zapoeo proces naputanja princip legaliteta i nametanje vaninstitucionalnog modela dogovora naroda za koje je namijenjen etniki geto, kao da ne postoji pravo i kao da drava Bosna i Hercegovina nema Ustava 1990. godine.

Kriva interpretacija nacije i devalviranje patriotizma

Nacionalizam koji se u Bosni i Hercegovini ekspandirao 90-ih godina bio je po svome karakteru etnokulturni nacionalizam. Takvoj ideologiji i politici nisu se suprotstavile neke znaajnije snage iz akademskog, kulturnog i politikog ivota BiH, a rijetki graanski narativi u tome periodu nisu bili uvjerljivi niti oaravajui kao zov novih voa i spasitelja. Nadolazei etnokulturni nacionalizam je razvijao etniki koncept egzistencije koju je pretvarao u jednodimenzionalnu etniku susptancijalnost. Pojam nacije kao politike zajednice je falsificiran i ona je pretvorena u etniku zajednicu. Nacija se poinje krivo interpretirati kao da je to kulturno-historijska cjelina, da je pripadnost ekskluzivna i samo za posebne, da se partikularno pripada, da se neprestano mora misliti na jedinstvo nacije, da je to neto mistino-emocionalno, da se mora ouvati narodni duh, da je to organsko proimanje i da se ne smiju zaboraviti sveti preci, porijeklo, etnika privrenost i neponovljivo kulturno jedinstvo.1 U dominantnoj etnikoj ekskluzivnosti, naalost, pojavila se forma iskljuivosti i nesposobnosti za proimanje razliitosti iz ega su slijedila sukobljavanja, sporovi, mrnje, separatistiki poduhvati i veliki nacionalni projekti kojima se rjeava tzv. nacionalno pitanje. U tom komaru, nije se krenulo putem graanskog nacionalizma ili patriotizma u rjeavanju unutarnjih dravnih pitanja.2 Patriotizam je svjesno devalviran vrlo neukim, povrnim i potcjenjivakim priama koje su imale za cilj da se ta rije ne spominje ili da je se uprlja peorativnim kontekstualiziranjem. Spram povrnosti bonjakog nacionalizma, treba posebno naglasiti, ve su postojala dva jasno razvijena nacionalistika pokreta sa svojim ideologijama meu Srbima i Hrvatima iz 19. stoljea. Velikosrpski ideolozi su od 19. stoljea konstruirali frazu i koncepciju srpski etniki prostor i svi oni koji se nalaze na njemu moraju biti posrbljeni ili nestati bestraga.3 U toj konstrukciji Bosna i Hercegovina je od druge polovine 19. i poetka 20. stoljea posmatrana kao srpska zemlja. Velikosrpski ideolozi nisu htjeli da prihvate injenicu koja kazuje da se na Balkanu nikada nisu poklapali teritorija na kojoj narod ivi i teritorija drave, odnosno da narod i nacija (nation-state) nisu isto i ne moraju to biti. Oni su, ini se, to svjesno zanemarivali. Svako ko to pokua izjednaiti ili dovesti do podudaranja, kao to to iskazuje velikosrpska politika frazom svi Srbi u jed-

Skuptina BiH (1991.) noj dravi, direktno vodi u rat i genocid nad onima koji su se zatekli na zacrtanim teritorijama. Velikosrpska politika je u Memorandumu SANU (1986.) naglasila da se ne poklapaju etnike i dravne granice u Jugoslaviji, te da je nuno da doe do prekrajanja granica da bi se dobilo poklapanje etnikog i dravnog prostora. To znai da su znali da mora doi do rata i zloina nad drugima. Bonjaci su se na popisu 1991. izjasnili kao Muslimani koji govore bosanski jezik. Tada je bilo oko dva miliona Muslimana u Jugoslaviji, a najvei broj ih je ivio u Socijalistikoj Republici Bosni i Hercegovini. Vodei politiari i intelektualci bonjakog naroda u tome periodu nisu bili za povratak starog narodnog imena Bonjaci. Plaili su se, izmeu ostalog, da e vraanje starog povijesnog imena za narod proizvesti zbunjenost i da e se narod rasuti na Bonjake, Muslimane i Jugoslavene u popisnom izjanjavanju. Njihova ideja je bila, moglo bi se rei s distance, da se na popisu napokon Bonjaci izjasne kao jedinstven narod, pa i pod imenom Muslimani kojim je socijalistika Jugoslavija mislila da rijei pitanje ime-

VELJAA 2013.

29

bosanski barometar
novanja starog naroda. U tome je odlijegao strani ton nepriznavanja narodne specifinosti Bonjaka. Staro ime bonjakog naroda vraeno je tek u septembru 1993. godine u jeku rata pod posebnim okolnostima na Bonjakom saboru, kada se trebalo pristati na Uniju BiH koja bi bila sastavljena od tri etnike Republike. pripadanju dravi Bosni i Hercegovini, dravljanstvu Bosne, nacionalnosti, odanosti svojoj dravi Bosni. Izmeu ove dvije nadopunjavajue razine, etnikog i nacionalnog bia, nema adekvatne koordinacije niti ozbiljne znanstvene podrke promiljanjima sloenih pitanja identiteta i globalnog konteksta. Mnogi bonjaki intelektualci koriste istroene i neupotrebljive vokabulare koje su naslijedili od Lenjina, Staljina ili Kardelja, koji nisu razumijevali pojam nacije na kvalitetan, savremen i precizan nain. U naem smislu nacionalno je uvijek bosansko i obrnuto, bosansko je nacionalno tj. dravno, ono to se odnosi na dravu BiH, dok je etniko ili narodno miljeno s bonjako, hrvatsko, albansko i dr. Ovdje se namee pitanje: ta je zadatak etnicizma (etnonacionalizma) kod jednog naroda, a ta je zadataka graanskog nacionalizma? Bez obzira na mimikrijski mentalitet mora se postaviti pitanje: ta je zadatak etnicizma? Ovo pitanje iziskuje odgovor na vie razina. Prvo i najjednostavnije odreenje koje se podrazumijeva ovim pitanjem jeste da se u svijesti jednog naroda razvija misao o zajednikom iskustvu i kulturi, a to je odreeno jezikom, historijom, zajednikim ivotom na odreenoj teritoriji, religijom, radom, tradicijom itd. Sve to skupa predstavlja sadraj kulture. Tako iz prvog odgovora dolazimo do pojma kulture u kojem se prepoznaje jedna kulturna forma ili narod. Ta kulturna forma se ne moe svesti samo na jedan element koji je njezin sastavni dio. Pluralnost kulturnih sadraja tek oblikuje jednu prepoznatljivu narodnu kulturnu formu. Oni koji ne shvataju kulturu u ovome irokom smislu uglavnom narod definiraju kroz religiju ili ak i kulturu svode na religijski osnov. A kada se to desi onda dolazi do okamenjivanja kulture i zaostajanja njezinih nosilaca. Onda je u nacionalnoj ideji jednog naroda previe motiva iz podruja religije i vrlo brzo se izgubi predstava o idealu koji je cilj i zbilji u kojoj se djeluje. To vodi do pojma sektarijanskog tipa nacionalizma u ijem je osnovu religija.

Proces narodne i nacionalne konsolidacije

U bonjakom etnicizmu i nacionalizmu tokom 20. stoljea, posebno u zadnjoj deceniji kad je izvrena vojna agresija na Bosnu i Hercegovinu od prvih susjeda, pojavljuje se religijska crta koja mu daje naglaenu religioznu dimenziju, na osnovu ega biva jasno da je jednodimenzionalan i neujednaen, da nije voen jakim idealom. Na poetku 20. stoljea Bonjaci se bore za vakufsko-mearifsku autonomiju u sklopu velikog sistema (Austro-Ugarske monarhije), a na poetku 21. stoljea zbijeni su na pola teritorije drave BiH, dok na drugom dijelu nemaju mogunost da ue svoj materinji bosanski jezik i sadraje vlastite kulture pretvoreni su u manjinu i narod drugog reda. Bonjaki nacionalizam u velikom dijelu 20. stoljea poprima formu mimikrije koja je, ustvari, potpuni izraz tjeskobe, trpljenja nasilja i nemoi bonjakog politikog bia. Nedostatak etnikog i nacionalnog diskursa naznaava nam da Bonjaci nisu bili u stanju da se zatite i samostalno razvijaju, a to se najoitije potvruje u smiljenoj srpskohrvatskoj strategiji nacionaliziranja muslimana. Bonjaci nisu kontinuirano promiljali etnike (narodnosne) kategorije (jezik, historija, narodni identitet, ime naroda, religija, obiaji) niti graansko-nacionalne (drava, pluralno drutvo, pravo, legalitet), dok su ih drugi smjetali gdje je odreivao njihov interes. Bonjaci se postepeno od 1943. (ZAVNOBiH) ukljuuju u nove procese kojima se priprema nova Jugoslavija, tj. na nov nain preko NOP-a i antifaizma stupili su na povijesnu scenu s drugim narodima i odluili se za slobodu. Tek poslije Drugog svjetskog rata u novoformiranoj Jugoslaviji, Bonjaci poinju da se samostalno odreuju i osmiljavaju svoje kulturno-politiko postojanje od 1968. godine. Bonjacima je, naalost, bila podmetnuta naivna svijest o nacionalizmu kao neemu negativnom i opasnom po njih. Nisu uope promiljali pitanja koja se tiu njihovog bia u vremenu i prostoru to su bili sporadini poduhvati pojedinaca koji nisu imali sistematsku institucionalnu podrku. Traili su od njih da se priklone nekom drugom i s njime stope u jedno, da zaborave na svoje specifine interese kao poseban narod. Oni se ak poinju pravdati da nisu nacionalisti, da nemaju nita s nacionalizmom, da im ne treba nacionalizam, da su oni narod bez potrebe za nacionalizmom, da su anacionalni i slino. Na taj nain egzistiraju kao nedefinirana grupa bez forme i sadraja koja nema razvijenu patriotsku naraciju, a to je za druge bio jasan signal da ih tretiraju na svoj nain i da ih ukljue u vlastiti nacionalni program. Naravno, to vrijeme je prolo i nastupio je proces narodne i nacionalne konsolidacije kao aktivnost unutarnje i relacione uspostave jasne definiranosti u odnosu na druge. Bonjaka konstitucija poslije 90-ih godina 20. stoljea je vrlo dinamian i nezaustavljiv proces u kojem sudjeluju brojni akteri i na koji utiu brojni faktori. Bonjaci, to trebamo uvijek naglaavati, nemaju u 20. stoljeu usklaen etnokulturni nacionalizam i graanski nacionalizam (domovinska ljubav i odanost prema svojoj dravi, patriotizam). Etniki nacionalizam obuhvata pitanja jezika, narodnog imena, religije, historije, knjievnosti i drugo, openito reeno to je kultura pojmljena u najirem smislu rijei kao stvaranje ovjeka na svim poljima njegovog povijesnog postojanja. S druge strane, graanski nacionalizam izraava dostignutu svijest o bosanskom graanstvu,

Patriotizam, domovinska svijest, odanost i ljubav prema domovini

U opem smislu postoje dva prepoznatljiva aspekta ili modela etnocentrike svijesti na balkanskom prostoru: a) agresivna etnocentrika svijest takvom se pokazuje srpska etnocentrika svijest, bahata i nametljiva, noena lanom idejom superiornosti i prava na teritorijalno irenje; oblikovana mitovima o prolosti ona je primitivno agresivna, osvajaka, destruktivna, a iza nje ostaju zloini i masovne grobnice; ona je konfliktna i neprijateljska prema drugima etnijama i nacijama u okruenju; njen glavni impuls je pravoslavni, odnosno svetosavski u kojem se religijska duhovnost teritorijalizira, a religija je iznad kulture i ona je religija naeg naroda ili plemena;

Predsjednitvo BiH (1991.)

30

PREPORODOV JOURNAL 148

bosanski barometar
b) mirna etnocentrika svijest koja se zadovoljava vlastitom spoznajom ili razvijanjem pojma o sebi (samosvijest); ona se reflektira preko kulture i njezinih sadraja, u njoj se prepoznaje kulturno oblikovanje ili konstruiranje kao vrhunski smisao rada u polju kulture; stoga u njoj ima prosvjetiteljskog i preporoditeljskog zanosa koji hoe da prepozna kulturne specifinosti, da ih ouva i kao takve prezentira drugima da bi se dolo do komunikativnog djelovanja i sporazumijevanja u pluralnosti svijeta. Bonjaki etnonacionalizam nije iskazao destruktivne crte niti je poduzeo neki ekspanzionistiki poduhvat spram drugih. Nije istina da se svi etnonacionalizmi na teritoriji drave Bosne i Hercegovine mogu izjednaiti. Ova distinkcija koja upozorava na razliku izmeu dva razliita etnonacionalna stanja prvo, koje se prepoznaje kroz kultiviran odnos prema sebi, svome biu i kontekstu u kojem su drugi i, drugo, koja se prepoznaje u destruktivnom odnosu prema drugaijem u blizini sebe i koje se potvruje u negaciji drugog treba nam pomoi da mislimo nijanse koje se stalno gube u povrnom i neodmjerenom objanjavanju povijesnih tokova na Balkanu. Bonjaki etnonacionalizam tokom 90-ih godina imao je odbrambeni karakter i definiralo ga je potovanje ovjeka koji je drugaiji po nekom svojstvu. Iz tog osnova bonjaki narod nije razvio genocidnu politiku prema srpskom i hrvatskom narodu. Srpski etnonacionalizam u BiH primijenio je Miloeviev recept ili nain djelovanja iz Srbije 80-ih godina i uveo vaninstitucionalno djelovanje, separatni parainstitucionalni model, kojim se prisiljavaju institucije i politiki neistomiljenici na poslunost. Tako su srpski etnonacionalisti osnovali svoju nelegalnu i protivustavnu Skuptinu na Palama i vladu de facto koja se digla protiv internacionalno priznate drave Republike Bosne i Hercegovine. Umjesto da se ta tvorba posmatra kao pobunjenika i parainstitucionalna, nelegalna i protivustavna, ubrzo se poelo od strane predstavnika Republike Bosne i Hercegovine i medijatora internacionalne zajednice s njom pregovarati i cjelokupan problem je svedena na odnose narod u Bosni ili na dogovor naroda o ustroju Bosne, to je vodilo potkopavanju Ustava Republike Bosne i Hercegovine i naputanju principa legaliteta te pogubnom vaninstitucionalnom voluntarizmu etnooligarhija4 i poveanju moi u rukama lidera koja sami o svemu odluuju izvan institucija sistema. U tom procesu pokazalo se da je nasilje kulturni model srpskog etnonacionalizma.5 Samo kod dijela bosanskih Srba postoji jasna svijest o tome ta se deavalo 90-ih godina u ratu protiv Bosne i Hercegovine. Kod veine bosanskih Srba, naalost, jo nema razvijene kritike svijesti spremne da se suoi s injenicama iz 90-ih godina koje su, ustvari, bile godine ratnih zloina nad civilnim stanovnitvom i koje su bile najstraviniji pokuaj unitenja drave Bosne i Hercegovine i naroda Bonjaka. Zbog toga nije bilo preporuljivo Bonjacima da ignoriraju destruktivni srpski etnonacionalizam koji je sa svojim zahtjevom za daljnjim ekspanzionizmom historijska realnost. Treba naglasiti da oni koji ga ignoriraju i posmatraju odve s visoka, naalost, postaju njegove rtve. S druge strane, potrebno je postaviti nezaobilazno pitanje o tome ta je graanski nacionalizam? Kod nas postoje brojni nesporazumi i podvale s razumijevanjem i preciznim distingviranjem narodnog (etnikog) i nacionalnog (dravnog), individualno-graanskog (graanin, pojedinac, dravljanin) i kolektivnog (grupe, naroda), religijskog i sekularnog, privatnog i javnog itd. Svi ti nesporazumi direktno su u vezi s politikom kulturom graana i koritenjem nepreciznih definicija pojmova. U jednom svjetovnom drutvu, sekularnom graanskom drutvu, nacionalni osjeaj se razumijeva kao patriotizam, domovinska svijest, odanost i ljubav prema svojoj domovini. Graanin s ponosom istie svoj patriotizam i pokazuje

Bonjaki sabor (1993.) svoju odanost prema svojoj dravi. Njegov nacionalizam ima pozitivne vrijednosti jer se oslanja na subjektivni osjeaj, znanje i uvjerenje da svoju dravu potuje, voli i brani. MN: Nacija izraz svijesti o pripadnosti dravi Mnogi intelektualci govore o ideji Bosne, prizivaju neku imaginarnu Bosnu, a ne primjeuju ili ne ele da vide da je drava Bosna i Hercegovina internacionalno priznata, suverena drava, 177. lanica Organizacije Ujedinjenih nacija, da postoji, da je postavljena u internacionalni (meudravni) pravni sistem drava-nacija, da ima svoje mjesto meu drugima nacijama. Ona je od priznanja u maju 1992. godine postavljena u pravo-politiki okvir drave-nacija koji je obavezujui i odreen internacionalnim pravom. Bosanskohercegovaka nacija je odreena pravno-politikim stanjem i mjestom drave Bosne i Hercegovine u Organizaciji Ujedinjenih nacija. Dananja drava Bosna i Hercegovina jest oteena agresijom Miloevievog i Tumanovog reima, s oktrojiranim i ilegalnim daytonskim Ustavom iz Anexa IV Okvirnog sporazuma o miru, razdijeljena na dva entiteta od kojih je jedan rezultat genocida nad Bonjacima, ali, to nikada ne smijemo zaboraviti, ona nastavlja kontinuitet Republike Bosne i Hercegovine kontinuitet drave, bez obzira ta o tome mislili njezini neprijatelji. Esad Zgodi je u svojoj knjizi Ideja bosanske nacije skrenuo panju na dva bitno divergentna modela poimanja pojma nacije. Prvo odreenje nas upozorava da nacija nije nikakav bioloki apriorij, nacionalno atribuiranje nije dato inom roenja, nacionalnim se, dakle, ne postaje s majinim mlijekom.6 Nacija je izraz svijesti o pripadnosti dravi, ona je iznad etnikog, vjerskog, religijskog, jezikog ili plemenskog. Nacionalnost je izraz javno-pravnog odnosa pojedinca/dravljanina i njegove drave. Ovaj politiki koncept nacije kazuje nam da dravljani ine jednu naciju pritom, nacija je politika zajednica kojoj se moe pripadati neogranieno i dobrovoljno. Dakle, po ovome odreenju, nacija nije bioloka predestincija, nego je historijski proizvod, a nacionalna identifikacija je otvorena reinterpretacijama zateenih shvatanja identiteta. Drugo

VELJAA 2013.

31

bosanski barometar
poimanje nacije svodi se na etniko odreenje nacije, odnosno nacija se izjednaava s etnijom ili narodom. Naalost, ovo biologistiko shvatanje nacije pustilo je duboko korijenje i u naoj politikoj javnosti, intelektualnim krugovima, medijskim vokabularima. Ono se prepoznaje u nerazlikovanju pojmova narod (etnija) i nacija (dravljanstvo, nacionalnost, pripadnost dravi). Ovo je odraz pojmovne nepreciznosti i koritenja pojmova na nain nekog historijskog trenutka kraja 18. i poetka 19. stoljea, kao da ne postoje Ujedinjene nacije od 1948. godine i jasan pravni koncept nacije kao internacionalno priznate, suverene drave koja je lanica UN-a. Imajui u vidu da je Bosna i Hercegovina internacionalno priznata drava, lanica UN-a, bosanskohercegovaka nacija, dakle, nije prazna ideja ili utopija ona je ve tu, ona proizlazi iz lanstva u velikoj svjetskoj organizaciji nacija. Bosanskohercegovaka dravanacija jeste tu i mi je moramo odravati, razvijat i uvati. Ovo nikako ne smijemo zanemariti u stranoj biologistiko-rasistikoj kakofoniji raspojasanog srpstva i hrvatstva spram drave Bosne. voriti o etniji ili narodu, a esto i reducirati govor o naciji na naraciju o rasi ili religijskoj razlici. Nakon okonanja Drugog svjetskog rata Tito je govorio da je nacionalno pitanje rijeeno na veliko zadovoljstvo naroda vienarodne drave Jugoslavije onako kako su uili Lenjin i Staljin.7 Smatralo se od strane Komunistike partije da je nacionalno pitanje rijeeno kroz narodnooslobodilaki rat, koji je ujedno bio i socijalistika revolucija kojom su svi narodi postali jednaki i meusobno priznati u zdruenoj zajednici. Samo su Bonjaci bili ostali po strani te je Husaga ii 1946. na zasjedanju Ustavotvorne skuptine FNRJ pitao gdje je esta baklja... Postoji izvjesna jezika konfuzija u kojoj se na govor kree sa naviknutim konceptualnim shemama. Naa komunikativna orbita inficirana je nepreciznim, semantiki rasprenim pojmovima ije definicije pate od proizvoljnosti, govorne sluajnosti, neodgovornosti. Jezika pometnja izraz je jedne duboke nesvjesnosti o znaaju preciznog imenovanja fenomena, stvari i bia. Ime bia je odreivanje njihovog mjesta meu drugim biima. Bez vlastitog imena bie ne postoji, jer ga tek jezik otvara u postojanju. Ve odavno ivimo u samom sreditu jezike pometnje, komunikativne pometnje oko pojmova narod i nacija od koje ne uspijevamo sagledati zato je ta distinkcija bitna za ivot ovjeka u svakodnevlju. Zato ne odustajemo od pogrene ili prevaziene i neupotrebljive definicije ovih pojmova? Zato uope istrajavamo na istroenom vokabularu koji nam ne moe osigurati precizno referiranje? Otkud ta opinjenost Lenjinovim ili Kardeljevim definicijama nacije s pozicija marksistike ideologije?(Nastavlja se)
Biljeke:
1 Endru Hejvud, Politike ideologije, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd, 2005., str. 176. 2 Graanski nacionalizam ima u sebi elemente koji omoguavaju konsolidaciju cjeline dravnog bia i pomau da se proizvede red u kojem se svi mogu nai i prilagoditi. U patriotizmu i graanskom nacionalizmu govori se o politikoj naciji (dravljanima), inkluzivnosti (pripadanje naciji na osnovu dravljanstva), univerzalizmu (otvorenosti za sve koji posjeduju dravljanstvo i odani su svojoj politikoj naciji), nacija je jednaka a ne jedinstvena, racionalno-principijelan odnos prema nacionalnom, volonterski, zasnovan na dravljanstvu, graanskoj lojalnosti i kulturnom pluralitetu. (E. Hejvud, Politike idologije, Ibid, str. 176.) 3 Budui da su dva najoptija koncepta nacije definisana pre nego to su okolnosti omoguile nastanak drave, slina raznolikost je bila prisutna i u definisanju okvira budue srpske drave. Ne moe se rei da su srpski intelektualci imali jasan koncept teritorije koja pripada srpskom narodu i u zavisnosti od razliitih politikih potreba trenutka, sa istim arom videli su irenje srpske drave u dijametralno razliitim pravcima. Osnovna romantiarska podloga bila je Duanovo carstvo, ali realno rasprostiranje tokavtine i pravoslavlja, a posebno realno teritorijalno rasprostiranje naroda koji se identifikovao sa srpskim imenom, nije se nikako geografski poklapalo s vizijom. Zato je Duavnovo carstvo pokrivalo vie imaginarnu ideju o veliini i snazi nego to je ikada bio realan zahtev za teritorijalnim irenjem, budui da se na njega pozivalo i kada se trailo irenje ka jugu i jugozapadu, ali i ka severu i severozapadu. Uz zahtev za Duanovim carstvom, trailo se i Milutinovo, i srpska Sofija, i carsko Skoplje i Markov Prilep, i okolina Soluna, i Dubrovnik, i Dra... (Vidjeti: Olivera Milosavljevi, U tradiciji nacionalizma ili stereotipi srpskih intelektualaca XX veka o nama i drugima, Helsinki odbor za ljudska prava u Srbiji, Beograd, 2002., str. 33.) 4 Etnike oligarhije su potencirale model etnikog predstavljanja i tako inaugurirale novi model politikog ivota u Bosni koji je naginjao ka tribalistikom menatlitetu i konsocijacijskoj getoizaciji. 5 Nasilje se manifestira kao odnos u kojem je jedna strana izvritelj i zaetnik nasilja nad nekim drugim ko trpi nasilje, jer se u tom trenutku ne umije suprotstaviti ili ne moe braniti. Nasilje se uvijek provodi prema nekom zadatom planu i s jasnim ciljem. Ono samo po sebi nema nikakvog smisla. Sprovoenje nasilja je viestruka planska djelatnost i nikako nije jednoznaan dogaaj. Nasilje moe biti kulturno, religijsko, pravno, ekonomsko, militarno, diplomatsko, klasno, spolno, etniko, ekoloko, rodno, dravno, imperijalno itd. Svaki taj oblik vodi poniavanju ovjeka ili ljudskog ambijenta ivota. 6 Esad Zgodi, Ideja bosanske nacije, Zalihica, Sarajevo, 2008., str. 292. 7 Wolf Dietrich Behschnitt, Nationalismus Bei Serben Und Kroaten, 1830-1914: Analyse Und Typologie Der Nationalen Ideologie, Oldenbourg Verlag, Mnchen 1980, S. 7. q

Pojmovni komar i jezika neodgovornost

Tradicionalno je nation oznaavala gornji sloj drutva, viu klasu. Od kraja 18. stoljea pod nacijom se razumije etniko-kulturna zajednica, prije svega u radovima Herdera i Fichtea kod Nijemaca, da bi se dolo do toga da se nacija pojmi kao politiki narod, svi lanovi dravljanstva ili dravljani, politika zajednica, pripadnici jedne internacionalno priznate nacije-drave lanice OUN koji su lojalni svojoj dravi. Na Balkanu se i dalje, a naroito kod srpskih i hrvatskih teoretiara, pokuava odrati shvatanje nacije koje govori o etnikom sadraju ili svodi naciju na etniju, a ne misli na dravu i njezine dravljane. I ono se namee bez obzira to je prevazieno i to pripada prolim stoljeima, kao da se nije desila njegova semantika transformacija u 20. stoljeu u mnogim dravama Evrope i u anglosaksonskom svijetu. Ovdje se i dalje pokuava pod pojmom nacije go-

Husaga ii

Senadin LAVI

32

PREPORODOV JOURNAL 148

iz svijeta

ANALIZA STANJA: OD TUNISA DO AFGANISTANA

irenje demokracije
TUNIS: Revolucija jasmina se nastavlja
Ubojstvo voe opozicije
Velike demonstracije u Tunisu poetkom 2011. godine Revolucija jasmina nakon ega je svrgnut dugogodinji predsjednik Ben Ali, bile su ujedno poetak tzv. Arapskog proljea. Protekle dvije godine su bile vrlo teke za Tunis u ekonomskom, socijalnom i politikom smislu. Dolo je do gospodarskog sloma i uruavanja nacionalnog jedinstva, jako je izraen kriminal u vrhu drave, kao i salafistiko nasilje. je pribjegao najprikladnijoj mjeri kako bi eventualno zaustavio novo proljee. Meutim, njegova odluka izazvala je otre reakcije unutar vlastite stranke i na ulicama. 16. veljae tisue provladinih pristaa odrali su demonstracije u glavnom gradu Tunisa. Tri dana kasnije, 19. veljae, zbog propalog pokuaja osnivanja tehnokratskog kabineta kao prijelazne Vlade prije iduih izbora, premijer Hamadi Jebali je podnio ostavku. Plan nije uspio ponajvie zbog otpora Racheda Ghanouchija, voe njegove stranke Ennahda. Obeao sam da, ukoliko moja inicijativa propadne, u podnijeti ostavku na mjesto efa Vlade i to sam upravo uinio, poruio je Jebali.

EGIPAT: Nova faza nestabilnosti

Politika nestabilnost
Nakon to je u prosincu 2012. godine donijet novi Ustav, koji je trebao oznaiti nov poetak i stabilizaciju zemlje, situacija u Egiptu nije ni izbliza blistava. Ustavne promjene podijelile su egipatsko drutvo, a dolo je i do podjele meu politikim grupama koje smatraju islam temeljem egipatskog drutva i drave. Novi Ustav proao je s potporom od 63,8%, meutim, na referendum se odazvalo samo 32,9% glasaa, tako da je Ustav donijet voljom samo 20,9% graana s pravom glasa. U sijenju 2013. egipatski predsjednik Mohamed Morsi, zbog protuvladinih prosvjeda, proglasio je izvanredno stanje i policijski sat, od 21,00 do 6,00, u tri grada uz Sueski kanal Port Said, Ismailia i Suez. U nekoliko dana nasilnih demonstracija, koji su potaknuti smrtnim presudama 21 nogometnom navijau zbog krvavih sukoba na prologodinjoj nogometnoj utakmici, ubijeno je oko 60 osoba. U prvoj polovici veljae egipatska policija upotrijebila je vodene topove protiv protuvladinih prosvjednika koji su pokuali upasti u predsjedniku palau u blizini Kaira.

Chokri Belaid, ubijeni voa tunike opozicije 6. veljae 2013. ubijen je Chokri Belaid, jedan od elnika Narodnog fronta Tunisa, oporbene koalicije koju ini 10-ak stranaka i pokreta tunike ljevice. Belaid je bio estoki kritiar vladajue stranke Ennanhdi, koju je optuivao za tajnu suradnju s radikalnim salafistima koji ve due vrijeme svoju ideologiju nameu nasiljem. No prije ubojstva Belaid je istaknuo kako svi koji se protive Ennahdi postaju rtve nasilja. Idue jutro ubijen je sa etiri hica iz pitolja. Odmah su uslijedili estoki prosvjedi irom zemlje i napadi na urede vladajue stranke Ennahda, pri emu ih je nekoliko spaljeno u vie gradova. Napadnuta je i policijska stanica, kao i zgrada Ministarstva unutarnjih poslova u glavnom gradu. U sukobima je ubijen jedan policajac.

Rasputanje Vlade i ostavka premijera

Predsjednik Tunisa, Mohamed Moncef Marzouki, i glavni tajnik stranke Ennahda, Rachid al Ghannouchi, osudili su smaknue Belaida, no njihove izjave nisu bile dovoljne da bi se prosvjedi zaustavili. U isto vrijeme jedan od vodeih ljudi sekularne opozicije, Jmour Mohamed, okrivio je Ministarstvo unutarnjih poslova za ubojstvo te stranku Ennahda za poticanje politikog nasilja. U znak prosvjeda, predstavnici ljeviarskih i sekularnih stranaka napustili su Dravno vijee. 7. veljae, Hamadi Jebali, tuniki premijer, objavio je da se rasputa Vlada i formira Kabinet nacionalnog jedinstva. Jebali se obratio naciji putem dravne televizije te istaknuo kako je donio odluku sam, bez konzultacije s politikim strankama. Odluio sam formirati vladu s kompetentnim osobama koje nisu lanovi politikih stranaka. Ova vlada imati e mandat za voenje drave do izbora koji se trebaju odrati u najkraem moguem roku, istaknuo je premijer Jebali. Hitno rasputanje Vlade pokazuje kako je i premijer svjestan injenice da trenutna vlast nema adekvatnu potporu u narodu. Stoga

Neredi u egipatskom gradu Port Saidu Razloge zbog kojih je egipatskog drutvo razoarano i frustrirano opisuje Ahmad El-Naggar iz Al-Ahram centra za politike i strateke studije: Nakon to je Mohamed Morsi doao na vlast, ekonomska situacija postala je jo gora. Unutranji dug zemlje je skoio na 120 milijardi egipatskih funti u proteklih est mjeseci, a vanjski dug porastao je s 34 milijarde dolara prije pola godine, na sadanjih 42 milijarde amerikih dolara. Nezaposlenost je i dalje ogromna. Strukturni problemi naeg gospodarstva koje smo imali pod Mubarakom i dalje su prisutni. U tom smislu, nita se nije promijenilo nakon revolucije.

VELJAA 2013.

33

iz svijeta
Abdel-Fattah el-Sissi, zapovjednik vojske i ministar unutranjih poslova, obratio se kadetima Vojne akademije sljedeim rijeima: Nastavak sukoba izmeu razliitih politikih snaga i njihovih vienja kako bi trebalo voditi zemlju, mogao bi dovesti do raspada drave i zaprijetiti buduim generacijama. kasnije mogli vratiti u Europi s novosteenim iskustvom u rukovanju orujem i eksplozivima. to due traje sukob u Siriji to prijetnja zapadnim zemljama od sirijskih ekstremista postaje vea. Postoji rizik da se upravo stvara nova generacija militanata u Siriji. Ako preive, mogli bi se vratiti ideoloki vri, rekao je Hague. Naglasio je da postoji opasnost da bi se u konanici u Siriji moglo upotrijebiti kemijsko i bioloko oruje. Pozvao je Rusiju i Kinu da podre tranziciju u Siriji. Ove izjave, kao i prethodne iz SAD-a, upuuju na to kako pobunjenici vie nemaju apsolutnu potporu. Meutim, zapadne sile i dalje inzistiraju na odlasku Bashara al-Assada s mjesta predsjednika. Bashar al-Assad sastao se 18. veljae u Damasku s libanonskim dunosnicima. Izjavio je kako je siguran da e vojska pobijediti u aktualnom konfliktu protiv militanata koji su poduprijeti izvana. Sigurni smo da emo pobijediti, politiki i vojni razvoj nas uvjerava u takav ishod. Budunost je naa... Sirija ima volju i snagu za pobjedu nad urotnicima koje podravaju zapadne i regionalne sile. To ne znai da je stvar gotova, moramo jo puno toga uiniti politiki i u borbi protiv ekstremistikih teroristikih skupina, rekao je Assad i naglasio da je apsolutna veina Sirijaca lojalna vlastima.

Ekonomski problemi
U Egiptu je sve izraeniji i graanski neposluh kod radnika, novi oblik radnike borbe protiv neadekvatne socijalne politike i politike elite. Hesham Fouad, voa Revolucionarnih socijalista i lan Radnikog savjeta, rekao je u razgovoru za Al-Akhbar kako radniki trajkovi nisu samo uestaliji, ve kako postaju i kvalitetniji. Imamo sve vei trend da radnici preuzimaju tvornice i sami upravljaju njima. To izvode na nain da natjeraju sadanje vlasnike na bankrot tako da ovi moraju zatvoriti tvornicu i pobjei iz zemlje. Radnici imaju sve vie samopouzdanja, rekao je Fouad. Egipatski centar za ekonomska i socijalna prava krajem veljae je objavio studiju u kojoj se istie kako je tijekom 2012. u Egiptu odrano ak 3.817 prosvjeda. Od toga najaktivniji su bili radnici u javnom sektoru, koji su organizirali 1.381 prosvjed, dok 1.205 otpada na graanske i politike akcije. Egipatski problem je veliki broj nezaposlenih mladih ljudi (prema Al-Ahramu 41% za osobe izmeu 19 i 25 godina, te 25,3% za one izmeu 25 i 29 godina) i cijene hrane. Prema dostupnim informacijama uskoro bi Egipat mogla zadesiti nova velika kriza cijena hrane. Jedan od indikatora nadolazee krize hrane je devalvacija o kojoj se sve glasnije govori. Devizne rezerve brzo su potroene i dranje visoke vrijednosti domae valute moi e se odrati jo svega nekoliko mjeseci. To znai da Vlada ima samo dva izbora: devalvacija ili poveanje duga. Meu narodom sve je vei gnjev zbog Meunarodnog monetarnog fonda jer uz kredite MMF-a dolaze i brojne mjere. Tako su u sijenju doneseni amandmani koji poveavaju porez. Osim toga, pod izgovorom da e se poveati egipatska konkurentnost na svjetskim tritima, egipatska valuta doivjela je kolaps u usporedbi s amerikim dolarom. Uzevi u obzir eskalaciju politike nestabilnosti, stanje gdje se mrtvi broje svakodnevno, Egipat moda tek dolazi pred poetak znatno veeg unutranjeg sukoba.

Sastanak u Moskvi i summit Prijatelji Sirije

Na sastanku u Moskvi, 25. veljae, sirijske vlasti su uputile vanu poruku. Spremni smo na dijalog sa svima koji to ele. Spremni smo pregovarati ak i s onima koji nose oruje - uvjereni smo kako se krvoproliem ne moe doi do reformi, samo dijalogom, rekao je Walid al-Muallem, sirijski ministar vanjskih poslova. Sergej Lavrov, ruski ministar vanjskih poslova, podrao je ovu odluku Damaska te istaknuo kako Moskva ne podrava nijednu specifinu skupinu u Siriji, ve da Rusija samo brine za budunost sirijskog naroda. Naglasio je da se Sirija nalazi na prekretnici. Radi se o znaajnom koraku i velikom ustupku. Iako je slubeni Damask ve ranije isticao spremnost za pokretanjem dijaloga, do sada se izriito napominjalo kako nee biti pregovora s naoruanim elementima opozicije. Poruka je odaslana iz Moskve, to sugerira da je na njoj, najvjerojatnije, inzistirala Rusija.

SIRIJA: Sirijski gordijski vor

Odlazak ili ostanak Bashara al-Assada
Nuri al-Maliki, iraki premijer, rekao je 10. veljae 2013. za saudijski list Asharq al-Awsat, sa sjeditem u Londonu, kako smatra da e sirijski predsjednik Bashar al-Assad ostati na elu drave jo godinama te kako su prognoze SAD-a bile potpuno krive. U razgovoru je istaknuo kako su mu ameriki predsjednik Barack Obama, potpredsjednik Joe Biden i donedavna dravna tajnica Hillary Clinton, svi od reda rekli kako e Assad pasti u roku dva mjeseca, nakon to je izbila kriza u Siriji. Prole su ve dvije godine, a to se nije desilo. Rekao sam im da se to nee desiti. Alaviti e se boriti zajedno s drugim manjima protiv militanata kao to su sunitski ekstremisti. Boriti e se i mukarci i ene, samo da preive, rekao je Maliki te istaknuo kako je sirijski predsjednik Assad pametniji i ima puno dublju politiku viziju od nekadanjeg irakog predsjednika Saddama Husseina. Sirijski predsjednik Bashar al-Assad sastao se 11. veljae s delegacijom iz Jordana i pritom istaknuo kako Sirija nee popustiti pod pritiskom. Sirija e ostati kucajue srce arapskog svijeta i nee odustati od svojih principa unato intenzivnom pritisku i zavjerama koje ne ciljaju samo Siriju, ve sve Arape", rekao je sirijski predsjednik. William Hague, britanski ministar vanjskih poslova, 14. veljae je izjavio da je Sirija danas destinacija broj 1 za dihadiste koji bi se

Summit Prijatelji Sirije Negativan odgovor je stigao vrlo brzo. Opozicija i dalje ustrajava na stavu kako nee zapoeti dijalog sve dok se na predsjednikoj funkciji nalazi Bashar al-Assad. 26. veljae ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov osudio je ekstremiste u redovima sirijske opozicije te istaknuo kako su oni krivi to dijalog izmeu meusobno suprotstavljenih strana jo nije zapoeo. Istaknuo je kako napori da se ostvari dijalog izmeu opozicije i vlasti predsjednika Assada propadaju zato to pojedini segmenti opozicije trae nerealne zahtjeve. Prije nekoliko dana mislili smo kako su uvjeti za pokretanje dijaloga postali jasni. Pojavili su se pojedini glasovi koji su zatraili to bri poetak dijaloga, bez preduvjeta. No, njihovi glaso-

34

PREPORODOV JOURNAL 148

iz svijeta
vi sada se utiavaju. Izgleda kako su ekstremisti koji ele oruano rjeenje sukoba prevladali unutar opozicije, ukljuujui i u redovima tzv. Sirijske nacionalne koalicije koja blokira sve inicijative koje bi mogle dovesti do dijaloga", istaknuo je Lavrov. Na konferenciji Prijatelji Sirije, koja je 28. veljae odrana u Rimu, SAD su obeale kako e sirijskim pobunjenicima poslati 60 milijuna dolara novane pomoi, ali da o slanju oruja nema govora. Kako bi se ipak otvorio prostor i za takvu vrstu pomoi, Ahmadu Moazu al-Khatibu i sirijskim pobunjenicima je obeana i sva potrebita neubojita materijalna pomo. Velika Britanija, Francuska, Njemaka i Italija su nakon vapaja zapovjednika pobunjenike FSA u tzv. neubojitu pomo uvrstili oklopna vozila, opremu za none borbene akcije, dalekozore, neprobojne prsluke i logistiku podrku. The Guardian prenosi kako su ministri Europske unije ovom odlukom formalno izmijenili bit embarga na izvoz oruja u Siriju. U zavrnoj poruci sa konferencije, Prijatelji Sirije su osudili kontinuirano dostavljanje oruja Assadu, oito se referirajui na Rusiju i Iran. Za vrijeme sastanka u Rimu prisutnima se obratio i Ahmad Moaz al-Khatib, voa sirijske opozicije. Bashare, napravi jedan odgovoran potez u svom ivotu i spasi ovu zemlju. Reim mora otii, moramo razmontirati kompletan sigurnosni sustav, poruio je Khatib sirijskom predsjedniku Basharu al-Assadu. Za vrijeme sastanka u Rimu, voa sirijske opozicije je istaknuo kako je ljut zbog toga to zapadne sile stalno spominju islamistiki utjecaj u redovima pobunjenika. Khatib je ranije takoer kritizirao ameriko uvrtavanje Al-Nusra Fronta na listu teroristikih organizacija. platiti cijenu. Vrijedne stvari dolaze uz jako visoku cijenu. Kako sam i napomenuo za vrijeme ove konferencije, mi jako vrednujemo nau nezavisnost i spremni smo platiti cijenu kako bi zadrali nau politiku nezavisnost. Nekoliko godina tekoa i problema nije nita kada govorimo o cjelokupnoj povijesti jedne nacije. 6. veljae 2013. stupile su na snagu nove amerike sankcije koje Iranu onemoguavaju podizanje novca kojeg zarauje izvozom nafte. Sankcije trae od zemalja uvoznica da novac mora ostati zamrznut kod njih. Uz ciljanje energetskog sektora, nove sankcije takoer se odnose i na iranske medijske organizacije i iransku cyber policiju. Nove sankcije dolaze u trenutku kada je Washington izrazio elju za direktnim pregovorima s Teheranom.

Ajatolah Ali Hamenei Ajatolah Ali Hamenei, iranski vrhovni voa, odbacio je pregovore sa SAD-om pod pritiscima i prijetnjama. Ja nisam diplomat, ja sam revolucionar i govorim iskreno i odluno. Ponuda za pregovore vrijedi samo onda kada druga strana to ponudi u dobroj namjeri. Pregovori imaju smisla samo kada obje strane pregovaraju pod istim uvjetima i kada jedna strana ne nastoji prevariti drugu. Stoga pregovori radi pregovaranja, taktiki pregovori i ponude koje su zapravo gesta jedne supersile svijetu su potezi obmane, rekao je Hamenei 7. veljae u obraanju dunosnicima i zapovjednicima Iranske ratne mornarice. Naglasio je kako se u protekle etiri godine od strane SAD-a nije vidjelo nita osim zavjera i potpore teroristima koji su ubijali iranske znanstvenike. Vi (Amerikanci) ste uperili pitolj u Iran i sada kaete - ili pregovori ili pucamo! Morate znati kako pritisci i pregovori ne idu zajedno, a iranska nacija nee biti zastraena ovakvim prijetnjama, rekao je Hamenei. U svom govoru je takoer istaknuo kako je razumljivo da SAD sada trai pregovore, jer se njihova politika na Bliskom istoku raspala i sada nastoje kompenzirati svoje neuspjehe. Pregovori sa SAD-om nee rijeiti nijedan problem jer oni nisu odrali niti jedno obeanje unatrag 60 godina, istaknuo je ajatolah Hamenei i podsjetio na sve zavjere, dravne udare, vojne provokacije i orkestrirane ratove protiv Irana. Povodom proslave 34. obljetnice Islamske revolucije (11. veljaa), iranski predsjednik Mahmoud Ahmadinedad odrao je govor na trgu Azadi u glavnom gradu Teheranu. Iran nee odstupiti niti milimetra od svojih prava. Danas niti jedna sila ne moe nita nametnuti Iranu. Danas i oni najcininiji i najnemoralniji nai neprijatelji priznaju kako je Iran jedna od najnezavisnijih drava svijeta i nitko ne moe nametnuti svoju volju Iranu. Danas neprijatelji rade sve da zaustave na progres, ali nee uspjeti, poruio je Ahmadinedad. Za vrijeme govora osvrnuo se i na temu o moguim pregovorima na relaciji Washington Teheran, te istaknuo: Prestanite drati pitolj uperen u Iran i osobno u s vama poeti pregovarati. 25. veljae u Alma Ati, najveem gradu u Kazahstanu, ponovno su pokrenuti pregovori Irana s grupom P5+1 (SAD, Francuska, Velika Britanija, Kina, Rusija i Njemaka) u vezi iranskog nuklearnog programa.

Poetak mirovnog procesa?

U isto vrijeme Ban Ki-moon, generalni tajnik UN-a, upozorio je da bi se Sirija mogla raspasti ukoliko sukobi izmeu vojske i pobunjenika potraju. Takoer, istie kako trenutano postoji mali prozor nade da se krene s pregovorima te da bi se isti mogao uskoro zatvoriti. Iz Moskve su kritizirali summit u Rimu istiui kako se na taj nain direktno podupiru ekstremisti. No, nekoliko dana kasnije ameriki predsjednik Barack Obama i ruski predsjednik Vladimir Putin direktno su razgovarali telefonom o situaciji u Siriji. Konkretni detalji razgovora nisu poznati, no istaknuto je kako SAD i Rusija trae nain kojim bi se zaustavio sirijski konflikt. Izdana je i naredba ministrima vanjskih poslova da budu u stalnom kontaktu. Moda je na pomolu poetak znaajnijih politikih pregovora Rat u Siriji, koji je do sada odnio preko 70.000 ivota, uao je u svojevrsnu pat poziciju: opozicija ne pobjeuje, a Assad ne gubi. Obje strane regularna Sirijska arapska armija (SAA) i pobunjenika/revolucionarna Slobodna sirijska armija FSA jako teko ostvaruju napredak na terenu. U takvoj poziciji, pregovori su jedina opcija, jer i ono to se zauzme ne traje dugo. Zanimljivu konstataciju je dao Hassan Abdel-Azim, jedan od vodeih lanova opozicije: Reim nee uspjeti unititi pobunjenike, a pobunjenici nee moi sruiti reim. Nastavak nasilja nee dovesti do pada reima nego e dovesti do preuzimanja zemlje od strane naoruanih bandi koje su opasnost ne samo za Siriju, nego i za susjedne drave.

IRAN: Cijena suvereniteta i nezavisnosti

Sankcije i pregovori
Ali Akbar Salehi, iranski ministar vanjskih poslova, sudjelovao je na 49. Konferenciji o sigurnosti u Mnchenu, koja je trajala od 1. do 3. veljae 2013. Pritom je dao intervju za njemaki kanal B5 u kojemu je na pitanje o aktualnim odnosima rekao sljedee: Ako elite zaista biti nezavisni, stajati sami na svojim nogama, morate

VELJAA 2013.

35

iz svijeta
Predstavnici velikih sila oekuju pozitivan odgovor Irana te se spominju ustupci i potencijalno uklanjanje nekih sankcija. S druge strane, 27. veljae u amerikom Kongresu predstavljen je novi zakon koji predsjedniku Baracku Obami daje vee ovlasti za nametanje financijskih kazni stranim kompanijama i tijelima koja budu snabdijevala Iran s proizvodima koji su bitni za iransku ekonomiju. Isti zakon biti e iskoriten kako bi se prisililo Kinu na smanjenje kupnje iranske nafte. Cilj novih sankcija je onemoguavanje iranskog pristupa valutama kao to je euro, na nain da ih se izolira iz platnog sustava Europske centralne banke. vode u blizini naih sela i gradova morati e sudjelovati same. Ja sam dobio jamstva od stranih vojnika kako nee bombardirati naa sela i gradove, nee ulaziti u njih, kako e potivati nae ljude, a stalno sluam pritube na krenja ljudskih prava s njihove strane, ljutito je izgovorio Karzai tijekom govora kojeg je 16. veljae odrao u Vojnoj akademiji u blizini Kabula. Istaknuo je kako ne moe opravdati nikakvu vojnu operaciju u kojoj e poginuti toliko mnogo civila. Radi se o velikom izazovu za afganistansku vojsku, koja e uskoro sa svojih 350.000 vojnika i bez podrke iz zraka, morati sama nadzirati cjelokupni dravni teritorij. Predsjednik Karzai je uvjeren kako su afganistanske snage sigurnosti spremne, te kako e se uspjeti suprotstaviti nasilju koje destabilizira zemlju. Osvrui se na najavu amerikog predsjednika Baracka Obame o povlaenju trupa iz Afganistana, Karzai je rekao: Sretni smo to strane trupe odlaze. Zahvalni smo im za podrku koju su nam pruili, ali mi smo gospodari na svojoj zemlji i dokazati emo da emo znati upravljati njome. Novi zapovjednik NATO snaga u Afganistanu, general Joseph Dunford, izjavio je kako e potivati suverenitet Afganistana, te da e afganistanskoj vojsci pomoi na drugi nain. 24. veljae Afganistanska vlada je zatraila povlaenje svih amerikih specijalnih snaga iz provincije Wardak i Logar, pri emu im je dat rok od dva tjedna. Aimal Faizi, glasnogovornik afganistanskog predsjednika, rekao je kako je predsjednik Karzai dao naredbu Ministarstvu obrane da se amerike specijalne snage izbace te ih optuio za stvaranje nestabilnosti i nesigurnosti u provincijama koje se nalaze u blizini glavnog grada Kabula. Amerike specijalne snage i ilegalne naoruane skupine koje su oni stvorili stvaraju nesigurnost, nestabilnost i zlostavljaju narod u ovim provincijama, rekao je glasnogovornik. U posebnoj izjavi iz Ureda afganistanskog predsjednika istie se kako je odluku o izbacivanju amerikih specijalnih snaga donijelo Nacionalno vijee sigurnosti. Nakon opsene diskusije, postalo je jasno kako naoruani pojedinci koji se nazivaju amerike specijalne snage te su situirani na prostoru provincije Wardak, zlostavljaju, mue, pa ak i ubijaju nevine ljude Jedan od novijih primjera u spomenutoj provinciji je incident u kojem je nestalo 9-ero ljudi u operaciji ove sumnjive skupine. U odvojenom incidentu, jedan student odveden je usred noi iz svog doma - njegovo mueno tijelo s prerezanim grkljanom pronaeno je dva dana kasnije ispod mosta. Amerikanci tvrde kako nisu upleteni u takve dogaaje. No, ovi dogaaji zakljueno je na sastanku izazivaju snano ogorenje i mrnju lokalnog stanovnitva, pie u izjavi iz Ureda predsjednika Karzaija.

Ratne pripreme
2. veljae Iran je predstavio novi vojni zrakoplov Qaher-313 (Osvaja-313), koji je u potpunosti dizajniran i proizveden u Iranu. General Ahmad Vahidi je izjavio da je novi zrakoplov izuzetno napredan, moe izbjei radare, izvoditi operacije na maloj visini i sletjeti na relativno kratke piste. Osim toga, Qaher-313 je vrlo jednostavan za odravanje. Strunjaci istiu kako je novi iranski zrakoplov slian amerikom F/A-18, no po izgledu podsjea na F-5E/F Tiger II. 7. veljae je objavljeno da su iranski strunjaci uspjeno dekodirali video snimke spremljene na amerikom dronu RQ-170 Sentinel koji je zarobljen, gotovo neoteen, na prostoru Irana u prosincu 2011. Kako ne bi bilo nikakve dvojbe da je zatieni materijal s amerike bespilotne letjelice uspjeno dekodiran, video snimke koje je dron snimio putene su u javnost. Meu tajnim podacima otkrivene su i rute zarobljene letjelice, kao i zemlje u kojima je bio u pijunskim aktivnostima. 24. veljae mediji su objavili da je za vrijeme odravanja vojnih vjebi na prostoru jugoistone provincije Kernan, Iran zarobio jo jednu pijunsku bespilotnu letjelicu. Uspjeli smo zarobiti neprijateljsku bespilotnu letjelicu, ovo nije prvi puta. Letjelica je zarobljena koritenjem elektronskog ratovanja. Po prvi puta nae snage modernog ratovanja provode specijalne operacije, istaknuo je iranski general Hamid Sarkheli. Za vrijeme vojnih vjebi predstavljeno je i novo iransko protuzrano oruje domae proizvodnje, koje se moe koristiti za ruenje helikoptera.

AFGANISTAN: Stradanje civilnog stanovnitva

Promjena zvaninog stava prema NATO-u
U zranom NATO napadu, izvedenom 12. veljae 2013. na talibansko uporite u istonoj afganistanskoj provinciji Kunar, ubijeno je desetero civila petero djece, etiri ene i jedan mukarac. U zranom napadu, kao dijelu potpore kopnenim snagama afganistanske i amerike vojske, ubijena su i dvojica talibanskih voa koji su bili meta napada.

Izvjetaji UN-a
U izvjetaju UNAMA (UN-ove misije u Afganistanu) stoji kako su stradanja civila u Afganistanu od 2008. do 2011. bila u stalnom porastu, da bi poela opadati u prvoj polovini 2012. Za smrt vie stotina djece, koja su u protekle etiri godine ubijena u zranim napadima, posebno se naglaava amerika krivnja. Takoer se navodi kako se u 2010. i 2011. godini, zbog pomanjkanja mjera predostronosti i prekomjerne uporabe sile, udvostruio broj djece koja su stradala u zranim napadima. UNAMA tvrdi kako je u prvih est mjeseci 2012. ubijeno 83 civila, a 46 ih je ranjeno. Od toga su dvije treine bili djeca i ene. Iz omjera broja poginulih i ranjenih se vidi estina napada, budui da na jednog ranjenog dolaze dva poginula civila. Prema informacijama UNAMA, broj ubijenih osoba od strane amerikih bespilotnih letjelica u zadnje vrijeme u provinciji Wardak porastao je za ak 72%. Zrani napadi NATO snaga su postali ma s dvije otrice, jer su ubojstva civila, a posebno djece, uinili da su mnoga sela poela davati podrku talibanima, naglaavaju vojnopolitiki analitiari. q Pripremio: Ismet ISAKOVI

Afganistanski predsjednik Hamid Karzai Nekoliko dana kasnije afganistanski predsjednik Hamid Karzai donio je zakonsku uredbu koja e po prvi put od dolaska meunarodnih snaga zabraniti zrakoplovima NATO saveza borbena djelovanja. Od sada pa nadalje, afganistanske snage sigurnosti ni u kojem sluaju nee smjeti zatraiti pomo meunarodnih snaga. U operacijama koje se

36

PREPORODOV JOURNAL 148

kultura

PRIA O SEVDALINKAMA: ORUANI OTPOR AUSTRO-UGARSKOJ OKUPACIJI BiH

Svadili se orli i sokoli

Haj svadili se orli i sokoli, haj vie epa, aman, na Jelek planini. Haj orli vele, naa je planina, haj a sokoli, aman, naa djedovina. Haj kako su se ljuto posvadili, haj sve izvore, aman, redom zamutili. Haj ne mogae bistra Kiseljaka, haj njega uva, aman, devet djevojaka. Ovo je pria o jednoj od najrodoljubljivijih bosanskih sevdalinki. Po nekim pretpostavkama, mogla je nastati u vrijeme zloina koje je nad Bosnom i Bonjacima poinio princ Eugen Savojski, jedan od najveih dumana Sarajeva u historiji, koji je 23. oktobra 1697. godine sa 6.500 ratnika (4.000 kopljanika, 2.500 pjeaka s pukama, 12 malih topova i dva muara) krenuo iz Osijeka i preavi rijeku Savu kod Broda zapoeo kratkotrajnu invaziju na Bosnu. Za 11 dana stigao je do Sarajeva, osvojio ga, opljakao i popalio, te se vratio u Osijek. U periodu 1695.-1696. godine sultan Murat je vodio nekoliko pohoda protiv Austrijanaca. Meutim, pri prelasku iz Banata u Baku, sultana je kod Sente saekao i 11. septembra 1697. godine teko porazio Eugen Savojski, austrijski princ francuskog porijekla. Na vijest o ovom porazu, bosanski namjesnik Kora Gazi Mehmed-paa je presvisnuo od tuge. Tako je Bosna faktiki bila nebranjena. Velika osmanska vojska se u rasulu povukla, a sjeverne granice Bosne su u tom trenutku ostale nebranjene. Eugen Savojski je to odmah iskoristio, prebacivi se preko Save kod Broda, u Bosnu. Brzo je napredovao dolinom rijeke Bosne, prema svom cilju Sarajevu. Usput je harao i palio, kako bi izazvao strah i zbunjenost meu bonjakim stanovnitvom u unutranjosti zemlje. Tako je Savojski poetkom oktobra 1697. godine stigao u Visoko, gdje je uspostavio svoj logor. Odatle je uputio izvidnicu prema Sarajevu, sa pismom vrhovnom poglavaru osmanske varoi Sarajeva i svim stanovnicima Sarajeva. U tim danima, gorile su damije, tekije, hanovi, mejtefi, hanovi, bae i bezistani, gorio je jedan od najljepih gradova Evrope. Gorili su mushafi, gorile su knjige, vakufi, ubijani su civili, grad je opljakan, stanovnitvo otjerano u roblje... Bila je to najvea katastrofa koju je Sarajevo pretrpjelo u svojoj historiji i stotine godina mu je trebalo da se oporavi. Ono to bi moglo posluiti kao argumentacija, da je pjesma posveena palikui Savojskom, jeste i to da se radnja i lokalitet pjesme poklapa sa pravcem kroz dolinu rijeke Bosne, kojim je Savojski napravio svoj zloinaki pohod prema Sarajevu. Meutim, puno je onih koji nastanak sevdalinke Svadili se orli i sokoli vezuju za zbivanje tokom austro-ugarske okupacije Bosne i Hercegovine, poslije Berlinskog kongresa 1878. godine. Orlovi simboliziraju austrougarskog okupatora, a sokoli omiljena ptica u naoj narodnoj pjesmi, ovdje simbolizira bonjaki narod. Kiseljak, koji ne mogae zamutiti, snano je vrelo mineralne vode izmeu epa i Zavidovia, tri kilometra od epa, u naselju Bistrica, na regionalnom putu prema Zavidoviima. Zasigurno, narodni pjesnik je opjevao netrpeljivost i pruanje otpora domaeg stanovnitva prema okupatoru koji dolaze u Bosnu.

Kiseljak kod epa Prve vijesti o moguoj austro-ugarskoj okupaciji Bosne i Hercegovine, s proljea 1878. godine, uznemirile su stanovnitvo, posebno bonjako. Ve 5. juna 1878. formiran je u Sarajevu odbor sa zadatkom da pripremi oruani otpor austro-ugarskim trupama. im se saznalo za odluku Berlinskog kongresa Narodni odbor je 7. jula iznudio ostavku Veli-pae, vojnog komandanta Bosne. Time je jasno pokazao da e, suprotno nareenjima Porte, organizirati otpor okupaciji. Od tada u svim krajevima Bosne praktino nisu prestajali nemiri, posebno meu bonjakim stanovnitvom. Narodni odbor je 27. jula 1878. zbacio osmansku vlast u Sarajevu i formirao svoju Narodnu vladu. Jo u toku pripreme za oruani otpor okupaciji, 29. jula, stigle su vijesti da su austro-ugarske trupe poele prelaziti Savu kod amca, Bosanskog Broda i Bosanske Gradike i nastupati preko Kostajnice, Vrgorca i Imotskog. Kao i da je komandant okupacione vojske, general Josip Filipovi, objavio proglas stanovnitvu Bosne i Hercegovine u kojem je naveo da austro-ugarska vojska dolazi uz suglasnost evropskih drava i osmanskog sultana i obeava zatitu ivota, vjere i imovine, zakonsku ravnopravnost svih stanovnika, te slobodu vjeroispovijesti i jezika. Bez obzira na to ta je nudila Austro-Ugarska, njene trupe su u svim krajevima Bosne naile na oruani otpor. Komandant snaga otpora izdao je poetkom avgusta Objavu kojom je pozvao svo stanovnitvo, bez razlike na vjeru, da se slono odupru neprijateljima. Otpor, preteno bonjakog stanovnitva, trajao je od poetka okupacije, 29. jula, do 20. oktobra 1878. godine, s tim to je znatno oslabljen 19. avgusta, kad je palo Sarajevo. Za vrijeme zaposjedanja Bosne i Hercegovine austro-ugarska vojska je vodila oko 60 veih i manjih bitaka, u kojima je izgubila 6.000 vojnika i oficira (od toga je 946 poginulih, 3.980 ranjenih i 72 nestalih). Okupaciju je otpoela s 82.000 vojnika, ali su u toku borbi okupacione snage stalno pojaavane, pa su na kraju brojale oko 200.000 vojnika. Toj sili suprotstavilo se oko 93.000 boraca iz Bosne i Hercegovine. Meu najupeatljivijim interpretacijama sevdalinke Svadili se orli i sokoli ubraja se izvedba Slobodana Lalia. q Avdo HUSEINOVI

VELJAA 2013.

37

kultura

PROMOCIJA KNJIGE DEVADA KARAHASANA SJEME SMRTI

Prvi roman trilogije

Poetkom veljae 2013. godine, samo dva dana nakon sarajevske promocije, knjiga bosansko-hercegovakog autora Devada Karahasana Sjeme smrti doivjela je i svoju zagrebaku promociju. Promocija je odrana 6. veljae u prostoru Profil Mozaik Megastorea (Bogovieva 7) u Zagrebu, a predstavljanje su, osim autora, uprizorili knjievnici i knjievni kritiari Velimir Viskovi, Zdravko Zima i Ervin Jahi. Na taj su se nain itatelji upoznali s prvim dijelom nadolazee trilogije, romanom Sjeme smrti, koji predstavlja suprotnosti islamskog svijeta 10. i 11. stoljea utkane u lik perzijskog pjesnika Omara Hajjama. Roman Sjeme smrti predstavlja knjievnu rekonstrukciju islamskog svijeta u 12. stoljeu, uprizorenu u liku Omara Hajjama. Naime, Omar Hajjam je bio veliki perzijski matematiar, fiziar, astronom i pjesnik, ije postojanje Karahasan nastoji osuvremeniti i staviti u kontekst dananjice. Karahasan je pokuao pojasniti Hajjamov egzistencijalizam koji je poljuljan tadanjim zbivanjima u islamskom svijetu, svijetu koji se tada nalazio na krianju istoka i zapada. Upravo su te zapadne i istone historijske pretenzije rezultirale pojavom novih kultura i drutva koje sada ba kao i sam Hajjam traga za novim odgovorima. itatelji su na promociji imali priliku saznati kako e drugi roman ove trilogije, ije se ostale stranice tek ispisuju, najvjerojatnije ugledati svijetlo dana sredinom 2014. godine. Autor je istaknuo kako je prvi roman relativno kratak, te da nam slui kao uvod u Hajjamov bitak. Drugi dio romana e se pak baviti neto zrelijim danima Hajjamova ivota i nosit e naslov Sve o jeseni, dok nam trei i posljednji roman trilogije govori o Hajjamovim starim danima i bolesti koja je naposljetku rezultirala smru. Autor je takoer odao kako e naslov zadnjeg romana najvjerojatnije nasloviti Sestro noi. Podloga romana je kriminalistika, no Karahasan istie i njegov psiholoki i filozofski aspekt, koji sam itatelj treba doivjeti iitaDevad Karahasan (Duvno, 1953.) poznati je bosansko-hercegovaki romanopisac, esejist, dramatiar i filozof. kolovao se u rodnom gradu, te na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, gdje je zavrio komparativnu knjievnost i teatrologiju. Doktorat je ostvario na Filozofskom fakultetu u Zagrebu radom Dramaturki modeli u Krleinome Glembajevskom ciklusu. Danas predaje na Filozofskom Fakultetu u Sarajevu, te ivi na dvije relacije Sarajevo Graz. Knjige su mu prevoene na njemaki, francuski, talijanski, engleski, panjolski, slovenski itd. Neke od knjiga koje je objavio do danas su: Kazalite i kritika (1980.), Kraljevske legende (1980.), Strano je vani (1984.), Kralju ipak ne svia se gluma (1986.), Istoni diwan (1989.), Misionari (1989.), Stid nedjeljom (1990.), Kua za umorne (1993.), Dnevnik selidbe (1993.), ahrijarov prsten (1994.), Povueni aneo (1995.), Koncert ptica (1997.), Sara i Serafina (1999.), Knjiga vrtova (2002.), Dnevnik melankolije (2004.), Nono vijee (2005.), Devad Karahasan sabrana djela (2007.). q

Devad Karahasan vanjem. Pritom istie kako se itatelj nikako ne smije prepustiti samo jednom aspektu romana, jer na taj nain gubi potpunu sliku ija je pozadina egzistencijalizam. Naime pria zapoinje misterijem, iznenadnom boleu oca njegova prijatelja Feriduna. Poto je Hajjam poznavao i temelje medicine, odazvao se na Feridunov poziv i poeo razotkrivati okolnosti pod kojima je zloin poinjen. Hajjam ubrzo nakon toga shvaa kako je rije o trovanju. Upravo ta poetna, kriminalna tematika romana potie itatelje i samog naratora na promiljanje o drutvu, filozofiji kojom se ono vodi te svim okolnim imbenicima koji potresaju ne samo Hajjamovu epohu, ve i nau dananjicu. Ovime je ostvaren spoj starine i suvremenoga, stoga se moe rei, kako i sam Karahasan esto istie, da je Hajjam izrazito suvremen lik. Karahasan se stoga nada kako e budui itatelji shvatiti skepticizam njegova junaka, te mu pristupiti i iz dananje perspektive. Naime, ideja za stvaranjem proznog dijela koje bi za glavnog junaka imalo Hajjama probudila se u Karahasanu jo za vrijeme njegovih studentskih dana. Kako je Karahasanova fascinacija ovim velikim perzijskim pjesnikom rasla, bilo je samo pitanje vremena kada e krenuti u avanturu koju je tijekom prole godine i izdao u Profilovom izdanju, to jest roman Sjeme smrti. Moemo zakljuiti kako je ovaj roman ostvarenje njegovih mladenakih sanjarija i napokon doekana prilika da pie o omiljenom pjesniku. Upravo te dvije injenice pomau Karahasanu da pronae Omara Hajjama u svemu i da dokae svoje miljenje kako Hajjam doista egzistira u svijetu, ak i devet stoljea nakon svoje smrti. Devadu Karahasanu je u kolovozu 2012. godine uruena Goethe medalja (slubeno odlikovanje Savezne Republike Njemake) za njegovo literarno stvaralatvo. Ova nagrada je priznanje Karahasanovu cijelom ivotnom nastojanju da putem rijei spoji razne prostore Europe, posebice njemako govorno podruje, sa svojom rodnom Bosnom i Hercegovinom. Odlikovanja poput ovoga samo su uvrstila njegovu poziciju jednog od najpriznatijih bosansko-hercegovakih knjievnika dananjice, te zaintrigirala itatelje da se u ovako velikom broju odazovu promocijama njegove pisane rijei. q Helena MARKOVI

38

PREPORODOV JOURNAL 148

kultura

63. MEUNARODNI FILMSKI FESTIVAL U BERLINU

Nagrada beraima eljeza

Epizoda u ivotu beraa eljeza, peti dugometrani igrani film oskarovca Danisa Tanovia, oduevio je publiku, filmsku kritiku i novinare na 63. Meunarodnom filmskom festivalu u Berlinu, koji je odran od 7. do 17. veljae 2013. Iako nije osvojio glavnu nagradu Zlatnog medvjeda (rumunjska drama Poloaj djeteta), njegov film je osvojio najvie nagrada na ovogodinjem Berlinaleu: dva Srebrna medvjeda (Velika nagrada irija i Nazif Muji za glavnu muku ulogu) i specijalno priznanje Ekumenskog irija. Film Epizoda u ivotu beraa eljeza govori o tekom socijalnom poloaju Roma u BiH, te otuenju i diskriminaciji u suvremenom bosansko-hercegovakom drutvu. U njemu se opisuje istiniti dogaaj s kraja studenog 2011. godine kada je Senadi Alimanovi, pripadnici romske nacionalne manjine, odbijena lijenika pomo u tuzlanskoj bolnici. Poto nije imala zdravstveno osiguranje, niti je mogla platiti 980 konvertibilnih maraka za medicinski zahvat, ona je 10 dana u utrobi nosila mrtvo dijete, petomjeseni fetus. Kada je proslavljeni bosansko-hercegovaki redatelj Danis Tanovi proitao lanak o njihovom sluaju, odmah je otiao u njihovo selu na podruju Tuzle, iz dana u dan pratio njihov ivot i poeo snimati kada su se dovoljno opustili pred filmskom kamerom. Radnja filma prati Nazifa koji izdrava svoju porodicu sakupljajui staro eljezo. Nakon to je njegovoj supruzi Senadi uskraen prijeko potreban tretman za spontani pobaaj, Nazif e uraditi sve to je u njegovoj moi da joj spasi ivot. Oajniki skuplja jo otpadnog metala, na sve strane trai pomo od dravnih institucija i nePotresan film Krugovi, srpskog redatelja Srana Golubovia, u ijoj produkciji je sudjelovala i producentska kua Propeler film iz Zagreba, dobio je nagradu Ekumenskog irija na 63. Meunarodnom filmskom festivalu u Berlinu u okviru prograSran Aleksi ma Forum 2013. Ekumenski iri, koji ine predstavnici filmskih organizacija protestantskih i katolikih crkava (Interfilm i SIGNIS), nagradio je Goluboviev film zbog uvjerljive prezentacije ljudske sposobnosti da prevazie naizgled nepobjedive predrasude i postigne izljeenje kroz oprotaj. Film Krugovi je inspiriran herojskim djelom Srana Aleksia, Trebinjca srpske nacionalnosti, koji je 1993. godine ubijen branei Alena Glavovia, svoga sugraanina Bonjaka. Srana su ubili njegovi suborci, vojnici Vojske Republike Srpske. Tokom snimanja najvie sam imao moralno optereenje, a ne umjetniko. Strahovao sam da li e film biti dostojan djela Srana Aleksia i da ga ni na koji nain ne oskvrnavi, rekao je redatelj Sran Golubovi. Prema njegovim rijeima, film Krugovi nije film o Sranu Aleksiu, ve je inspiriran njegovim inom, dok sve ostalo to se u tom filmskom ostvarenju dogaa 12 godina kasnije predstavlja istu fikciju. Svjetsku premijeru film je nedavno imao na amerikom festivalu Sandens, gdje je dobio specijalno priznanje irija za priu o onima koji u ratu pokuavaju pokazati da, rtvujui samog sebe, nisu izgubili ljudskost. Mnogi gradovi, poput Sarajeva, Tuzle, Prijedora i Novoga Sada, imaju ulicu koja nosi ime Srana Aleksia. Uskoro bi i jedna ulica u Podgorici, glavnom gradu Crne Gore, trebala dobiti njegovo ime. q

Nazif Muji i Danis Tanovi vladinih udruga. Narednih deset dana Nazif i Senada e u potpunosti iskusiti okrutnost suvremenog drutva. Diskriminirana romska obitelj Nazif Muji, Senada Alimanovi, Sandra Muji i emsa Muji u filmu glumi samu sebe. Tanovi je svoj film djelomino snimao runom kamerom, a svi glumci su, naravno, naturici. Epizoda u ivotu beraa eljeza je za samo 11 radnih dana i sa produkcijskim budetom od samo 17.000 eura realizirana u suradnji s produkcijskim kuama iz BiH, Francuske i Slovenije (SCCA/pro.ba iz Sarajeva, A.S.A.P. Films iz Pariza i Vertigo/Emotionfilm iz Ljubljane). Producenti filma su Amra Baki amo i edomir Kolar, a pored scenariste i redatelja Danisa Tanovia, filmsku ekipu ine jo i direktor fotografije Erol Zubevi, montaer Timur Makarevi, dizajner zvuka Samir Foo, te izvrni producenti Adis apo i Adnan Beirovi. Novi filmski uspjeh redatelja Danisa Tanovia, koji je za film Niija zemlja osvojio 42 prestine nagrade, a meu njima i Oscara za najbolji strani film, doekan je s oduevljenjem u BiH. estitka je stigla i iz OHR-a, Ureda visokog predstavnika. Dodjeljivanje dva Srebrna medvjeda filmu Danisa Tanovia na prestinom berlinskom festivalu jo je jedna potvrda onoga to Bosna i Hercegovina zapravo jeste: zemlja u kojoj ivi ogroman broj talentiranih ljudi. Koristim ovu priliku da estitam svima koji su radili na ovom filmu. Sa ovom pobjedom, vraaju nadu i optimizam. Film Epizoda u ivotu beraa eljeza jo je jedan dokaz tvrdnje da umjetnost esto oponaa ivot. Danis Tanovi ovim je filmom skrenuo panju svjetske javnosti na jedan od brojnih problema s kojima se susree romska, kao i ostale manjine u BiH, ija su prava uskraena i samim Ustavom BiH, a to je potvreno i presudom Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu u predmetu Sejdi i Finci. Ali, ovaj film alje i jednu drugu poruku. To je poruka onima kojima su ljudi, poput Nazifa Mujia, dakle obini graani, dali svoje povjerenje u Bosni i Hercegovini: zato ova zemlja mora osigurati jednaka prava za sve, svi njeni graani moraju biti graani prvog reda. Nazif i Senada, moraju biti posljednji kojima se dogodila ovakva pria u BiH. Hvala Danisu Tanoviu na hrabrosti da je ispria. Da ispria najistiju poruku humanosti!, reeno je u poruci Valentina Inzka, visokog predstavnika meunarodne zajednice u BiH. q Ismet ISAKOVI

VELJAA 2013.

39

kultura

PROMOCIJA KNJIGE POEZIJE ZVEKIROM PO ELU SEADA BEGOVIA

Temperamentna i lucidna poezija

U utorak, 12. veljae 2013. godine, u Hrvatskom drutvu pisaca (HDP) u Zagrebu, Basariekova 24, odrala se knjievna tribina pod nazivom Razgovor saSeadom Begoviem. Povod razgovora s glavnim urednikom Behara bio je izlazak njegove nove knjige poezije Zvekirom po elu. U razgovoru je bilo rijei o knjievnom i knjievno-kritiarskom radu Seada Begovia, s posebnim naglaskom na novu knjigu poezije u izdanju HDP-a. Na knjievnoj veeri, uz autora, sudjelovali suknjievnici Miroslav Mianovi i Ivan Herceg. Voditeljica tribine u HDP-u je knjievna kritiarka Darija ili. S najnovijom knjigom Sead Begovi je ponovno dokazao istaknuto mjesto na hrvatskoj pjesnikoj sceni. Svojedobno je Begovievu poeziju Slobodan Prosperov Novak u svojoj Povijesti hrvatske knjievnosti ocijenio kao udo taktilnih i vizualnih deskripcija koje je eruptivni pjesnik usmjerio je k pravom uitku itanja. Urednik knjige Ivan Herceg naglasio je da u svojoj novoj knjizi pjesama Sead Begovi oblikuje osebujnu inaicu svoje, u osnovi, neoegzistencijalistike poetike, koja se hvata u kotac s prvim i posljednjim stvarima ljudskoga ivota, sa svakodnevnim, ali i posve rubnim egzistencijalnim situacijama: Autor se u zbirci, jo jednom kao u nekom slatkogorkom odnosu, primie unutarnjem i vanjskom, osobSead Begoviroen je u Zagrebu 1954. gdje pohaa osnovnu i srednju kolu te Filozofski fakultet. Izmeu ostalog, radio je kao bibliotekar, propagandist, novinar (redakcija kulture Vjesnik), urednik i voditelj Tribine DHK. Kao knjievni kritiar suraivao je i surauje s velikim brojem asopisa za knjievnost (Oko, Forum, Republika, Dometi, Mogunosti, Poezija, Vijenac, Bridge i drugi), ali i u dnevnim novinama: Vjesnik, Jutarnji list i Veernji list. Glavni je i odgovorni urednik asopisa za kulturu i drutvena pitanja Behar. Zastupljen je u 20-ak antologija suvremene hrvatske i bonjake poezije te u isto toliko panorama i zbornika, na hrvatskom i na stranim jezicima. Neke su pjesme i pojedini ciklusi pjesama prevedeni na 30ak stranih jezika. Pjesme i kratke prie do sada su mu objavljivane u gotovo svim knjievnim asopisima i dnevnim novinama u Hrvatskoj i regiji. Napisao je vei broj predgovora i pogovora kao popudbinu za knjige suvremenih hrvatskih i bonjakih pjesnika koje je predstavljao i zagovarao na promocijskim priredbama. U tri knjige kritika obradio je priblino 200-tinjak autorskih osobnosti i 300-tinjak njihovih knjiga (anrovski razliitih). Do sada je objavio: Voenje pjesme, 1979. (pjesme); Nad pjesmama, 1984. (pjesme); Ostavljam trag, 1988. (pjesme); Bad Blue Boys, 1990. (pjesme i prie); Nova kua, 1997. (pjesme); Knjievna otkrivanja, 1998. (knjievne kritike); Izmeu dviju udobnosti, 2002. (pjesme); Prorok u naem vrtu 2002. (izbor iz poezije); Sanjao sam smrt pastira, 2002. (kratke prie); Pjesmozor, 2006. (knjievne kritike); Knjievni meridijani, 2007. (knjievna kritika); Sve opet postoji, 2007. (izabrane pjesme); Osvrne se stablu, 2008. (izabrane pjesme); Dibrilove oi, 2008. (kratke prie) i Uresi, 2009. (pjesme). Bio je dugogodinji lan Drutva hrvatskih knjievnika, lan je PEN-a i Zajednice umjetnika Hrvatske. Sada djeluje kao samostalni umjetnik. q

Sead Begovi nom i nadosobnom, i to u erotinoj igri pri micanja i uzmicanja, nasrtljivosti i njenosti, objasnio je Herceg i dodao da je nova Begovieva zbirka nalik na igru lovice u kojoj itatelj s uitkom sudjeluje jer hvata pjesnika u svojim pjesmovnim tumaenjima. S druge strane, tvrdi Herceg, Begovievo umijee je da uvijek iznova uspijeva pobjei u novom nepredvidljivom smjeru. Begoviev lirski subjekt moe, primjerice, biti nesputani hedonist, uveli Casanova, skrueni bogoispovjedalac, srani potovatelj i protagonist razliitih religijskih i kulturnih tradicija, estoki puteni nasrtljivac, njeni suprug itd. Ukratko, 'Zvekirom po elu'knjiga je temperamentne, lucidne poezije kojom Begovi ponovno dokazuje istaknuto mjesto na hrvatskoj pjesnikoj sceni, rekao je Ivan Herceg o Begovievoj knjizi, 16. po redu. Prola su skoro tri i pol desetljea od pojave pjesnikog prvijenca Seada Begovia, knjige stihova Voenje pjesme. Sead je ostao Sead: svoj i poseban! Prije nekoliko godina Branko Male, otac i majka semantikog konkretizma, ustvrdio je da postoje dva Seada Begovia: Sead Prvi i Sead Drugi. Prvi je meki semantiki konkretista, a kod Drugog se otkriva snana lirska komponenta. Postoji jo jedan Sead, onaj iz Uresa, iz rezervata akavskog i kajkavskog dijalekta. Iz njegovih je pjesama vidljivo da nesumnjivo voli jezik i to izrijekom istie. Lirska blagost konstanta je Begovieve poetike. On je u svojim pjesmama pjesnik osobite utilnosti, lirski melodramatiar opustoenih, zaputenih ili tek osamljenih intimiteta. U njima on kao da popravlja kvar na sebi, na ljudima koje voli, na svijetu kao uzorku, inaici, pedlju svemira. Sead Begovi je samo svoj, osebujan po nainu na koji tretira i gradi svijet, pritom je tiho i dostojanstveno zgroen nad njim. Korektivnom snagom svoje lirike, od njegovih pjesnikih poetaka, onima koji ele i umiju uti njegov glas, prikazuje svijet onakav kakav bi on trebao biti. A to je bolje mjesto za sve nas. q Edina SMAJLAGI

40

PREPORODOV JOURNAL 148

kultura

Tjedan iranskog filma u Zagrebu (18.-23. oujka 2013.)

arolija iranskih filmova

U zagrebakom kinu Tukanac, od 18. do 23. oujka 2013., odran je Tjedan iranskog filma, tradicionalna godinja filmska manifestacija u organizaciji Kulturnog centra pri Veleposlanstvu IR Iran u Zagrebu i Hrvatskog filmskog saveza. Tijekom ovogodinjeg Tjedna iranskog filma zagrebakoj publici je prikazano pet novijih filmova iznimno zanimljive i iroj publici nepoznate iranske kinematografije. Prezentirani filmovi uglavnom su se bavili univerzalnim temama, a ponajvie nepotroivim problematiziranjem odnosa unutar braka i obitelji. Veliki broj iranskih redatelja uestvuje na filmskim festivalima irom svijeta, gdje su osvojili prestine nagrade. Imena Abbasa Kiarostamija, Jafara Panahija, Bahrama Bayzaija, Majida Majidija, Dariush Mehrjuija, Mohsena Makhmalbafa i njegove kerke Samire poznata su na itavoj planeti. Po umjetnikom iskazu Iranci danas prednjae u svjetskoj kinematografiji. Njihovi filmovi su vrlo impresivni, ostavljaju trag na ljudskoj dui. Gledatelja na Zapadu najvie zbunjuje mona jednostavnost i humanistika punoa iranskoga filma. Prosjenom ljubitelju filma iz Europe i SAD-a, naviknutom na drugaije moralne okvire i umjetnike standarde, nepojmljivo je kakvo se filmsko bogatstvo moe izroditi iz svakodnevnih ivotnih situacija, kao to su enja za zlatnom ribicom, bijelim balonom, parom cipela ili pokuaja djeaka da vrati prijatelju izgubljenu kolsku biljenicu. Iranski filmovi nisu patetini i melodramatini, nego su ivotno bolni. U njima nema iluzije spokoja i savrenstva, oni inzistiraju na artikulaciji odgovora na pitanja koja postavljaju. Tjedan iranskog filma 2013. u Zagrebu otvoren je dramom Bez mene (Inja bedoone man), redatelja Bahrama Tavakkolija (2011.). Radi se o slobodnoj adaptaciji drame Staklena menaerija Tennesseja Williamsa smjetene u Iran, prii o trolanoj obitelji i njihovi eljama. Majka je zabrinuta da e njena invalidna ker Yalda ostati sama u ivotu. Lijepa je i draga djevojka, prikupljati staklene figurice ivotinja, no ima fiziki nedostatak kojeg se srami te ne izlazi iz kue. Kada sin Ehsan na majin nagovor pozove prijatelja Rezu na veeru, Yalda prema njemu osjeti simpatiju. S druge strane, Ehsan je nesretan jer radi posao koji ne voli kako bi, odriui se vlastitih snova, prehranio obitelj. On pie poeziju, sanja da postane pisac i troi svu svoju zaradu gledajui stare filmove iznova i iznova. Fatemeh Motamed Aria (u ulozi majke) osvojila je nagradu za najbolju glumicu na 35. Montreal World Film Festivalu (WFF). Drugi prikazani film bio je Alzheimer (Alzhajmer), redatelja Ahmada Reze Motamedija (2011.). Nakon nesree, Assiyeh je pozvana identificirati supruga Amira. Pokraj teko raspoznatljiva tijela naena je njegova iskaznica, no Assiyeh odbija identifikaciju tvrdei da to nije on. 20 godina kasnije, u mentalnoj ustanovi gdje ju je smjestio mlai brat Mahmood, ona i dalje odbija prihvatiti istinu. Kada je tijekom vikenda putaju kui, iskoristi priliku da u novinama objavi oglas za nestalu osobu... Mehdi Haemi (u ulozi mukarca) dobio je nagradu za najbolju muku ulogu na 29. Filmskom festivalu Fadr u Iranu. I u sreditu treeg filma, melodrame Ljubav u etrdesetoj (ehel salegi), redatelja Ali Reze Raissiana (2009.), nalazi se jed-

Insert iz filma Bez mene na ena. Negar je darovita glazbenica, majka djevojice i supruga Ferhada, burzovnog brokera koji je neko bio pravnik. Njihov miran obiteljski ivot jednoga dana narui povratak Negarina prijateljaglazbenika Kuroa iz egzila. Pritom se budi sjeanje na incident koji je prije vie godina naprasno prekinuo njihovu emotivnu vezu. Oboje suprunika razjeda isto pitanje: je li ta ljubavna pria uistinu zavrena?... U ovoj melodrami glume ponajbolji iranski glumci: Lejla Hatami, Mohammad Reza Forutan i Farzan Athari. Film je nastao po romanu etrdesete spisateljice Nahid Tabatabai i prii Kralj i robinja Mevlane Rumija. Film Obiteljske veze (Ertebat-e hanevadegi), redatelja Nadera Moghaddasa (2011.), posveen je japanskom redatelju Yasujiru Ozuu i njegovoj Tokijskoj prii. Radi se o obiteljskoj drami o potekoama ivota u velegradu kao to je Teheran. Talat i Kamali, stariji brani par, putuju vlakom iz provincije do glavnoga iranskog grada u posjetu svojoj odrasloj djeci. No, ini se kako nijedno od njih u prezaposlenosti i uurbanosti nema vremena za svoje roditelje. Likovi filma, protiv svoje volje, postaju rtve potekoa velegradskog ivota i polako zaborave na tradiciju ivljenja kako su ivjeli njihovi preci. Posljednji prikazani film, Fereshteh i dijete (Koudak va fereshteh), redatelja Masouda Nahasha Zadeha (2008.), fokusiran je na potragu djevojice za nestalim bratom u opasnom ratnom okruenju. Film govori o junakom otporu itelja iranskog pograninog grada Horamahra za vrijeme rata izmeu Iraka i Irana, u ljeto 1980. godine. Tijekom ratnih djelovanja mladoj Fereshteh stradali su roditelji. Ona je jedina preivjela jer se u to vrijeme igrom sluaja nije nalazila u obiteljskoj kui. Ostavi sama u gradu, pridruuje se vojnicima da bi pronala brata Benhama koji je negdje na fronti. Traei svog brata, ona spaava drugu djecu, meutim, na kraju i njezin brat gubi ivot Slavni ameriki redatelj Martin Scorsese, dobitnik nekoliko filmskih nagrada Oscar, za vodeeg iranskog redatelja Abbasa Kiarostamija rekao je da predstavlja najvii nivo umjetnike vjetine u filmu. Postoji li vei kompliment za iransku kinematografiju i bolja preporuka za Tjedan iranskog filma u Zagrebu 2014. godine!? q Ismet ISAKOVI

VELJAA 2013.

41

kultura

IZLOBA FOTOGRAFIJA NEDIBA VUELJA LIRSKE IMPRESIJE

Poetski fotografski unikati

U etvrtak, 21. veljae 2013., u prepunoj Galeriji Vladimira Horvata u Zagrebu, Trg rtava faizma 14, sveano je otvorena izloba fotografija Nediba Vuelja, svestranog umjetnika iz Buima (BiH). Izlobu pod nazivom Lirske impresije organizirao je Fotoklub Zagi foto iz Zagreba, a ljubitelji fotografije mogli su je razgledati do 3. oujka. Izloba Lirske impresije sadri 65 fotografija velikog formata u kojima se autor predstavio sa etiri ciklusa: portreta, pejzaa, sluajnih snimaka te rose i kapljica na pauini. Upravo po zadnje navedenom ciklusu, pod nazivom Oblikom kaplja, a sadrinom more, Nedib Vuelj je nadaleko poznat, posebice meu fotografskim znalcima. Fotografije rijeke Une, starog grada Buima i Jajca, prekrasni pejzai Bosanske krajine i Peterske visoravni, 11 dana su oduevljavali posjetitelje zagrebake Galerije Vladimira Horvata. Sveanom otvorenju prisustvovao je veliki broj fotografa iz Zagreba, Siska, Petrinje, Karlovca, Rijeke, Bihaa, Buima, Ljubljane Svi su oni meusobno dobri prijatelji i veliki zaljubljenici u fotografsku umjetnost. Naime, fotografi iz vie europskih zemalja od 2006. godine pohode rijeku Unu, te organiziraju fotosusrete i izlobe pod nazivom Pokaimo svijetu ljepote Une. Tvorac, realizator i organizator fotosusreta na Uni je veliki entuzijasta Nedib Vuelj, novinar i fotograf, slikar i knjievnik, predsjednik Udruge za informiranje, kulturu i turizam Infokult iz Buima. Na otvaranju izlobe, pored autora, govorili su Mladen Bian, direktor galerije, Marija Stoi, tajnica galerije, Ljiljana Dolenc, fotografkinja i putopisac te Jasmin Emri, poslanik u Skuptini Unsko-sanskog kantona BiH. Domaini, Mladen Bian i Marija Stoi, izrazili su aljenje to se Nedib Vuelj nije predstavio i sa svojim stihovima, koji se prelijepo prepliu s prezentiranim fotografijama. Stoga je direktor galerije obeao da e se osobno potruditi da Vuelj idue godine ponovo gostuje u glavnom gradu Hrvatske sa samostalnom izlobom fotografija i poetskom veeri. Poruio je i da e na fotosusrete na Uni 2013. dovesti ekipu fotografa iz Zagreba. Autor Nedib Vuelj je govorio o specifinostima fotografiranja rose i pauine, osebujnim fotografijama po kojima je nadaleko poznat. Za rijetke ranojutarnje simbioze rose i pauine zna mali broj ljudi, a jo manji ih uspije kvalitetno fotografirati. Vuelj je rekao da samo paukice pletu mree i to nou, a po ljepoti i kompaktnosti ispletene mree moe se prepoznati njihovo zdravlje i raspoloenje. arolija rose i pauine nastaje vrlo rijetko (samo 15-ak dana u godini), a za njihovo fotografiranje potrebni su specifini klimatski uvjeti, posebne lokacije i rano buenje, mnogo prije prvih sunevih zraka. Napraviti takve fotografije, sauvati unikatne fotografske trenutke, ne moe svatko. Uz izlobu Lirske impresije tiskan je i prigodan katalog u kojemu su svoja razmiljanja o Nedibovim fotografijama napisali Ljiljana Dolenc, Sait Kaapor, Ramo Kurtanovi i Bisera Sulji Bokailo: Umjetnost je u oku promatraa, pa su tako ove kapi i fotografije siguran dokaz osebujnosti autora koji svoj komoditet rtvuje biljeenju unikatnih trenutaka prije nego ih prve zrake sunca unite i izbriu aroliju rose na pauini. Rosa i pauina remek djela prirode koju rijetki i primijete Sjedinjenje prirode s duom i vienjem

Nedib Vuelj osobe iza fotoaparata te djela koja su nastala iz te simbioze, a ovdje su izloena, sigurno jesu umjetnost. Unikatna, bljetava, iskriava umjetnost zabiljeena okom iskusnog fotografa. (Ljiljana Dolenc) Nedib Vuelj je u ruci sa monom kamerom upregao sve svoje senzorne: otar vid, istanan sluh, profinjen ukus, osjeaj mirisa, suptilna, taktilna osjeanja, osjeaj i topline i hladnoe, bola, poloaja, kretanja, mirovanja, napora. Nedib uoi detalj koji treba doivjeti, svjesno, misaono preraditi, a zatim i drugima predstaviti... Vodi ga neskrivena ljubav prema objektivnoj stvarnosti, ivoj i neivoj prirodi ,makro svijetu, detaljima. Vodi ga snana volja i vrsti karakter jer uvia potrebu da brino odabere svu tu ljepotu i predstavi drugima. Svaka fotografija je ushienje, oduevljenje, arobni prizor... Nedib oima miluje svoje fotografije, grli ih i ispraa u daleki svijet. (prof. dr. Sait Kaapor) Nedib Vuelj je ovjek posebnog intelekta iz kojeg vue arobne ideje. Prirodne ari koje se javljaju u vrlo kratkom vremenskom periodu, a koje mi i ne vidimo, biljei kamerom i obogauje stihovima. Znalaki uspijeva da staro otrgne od zaborava, posebno u batinjenju kulture i tradicije odreenih sredina, koje asimiliraju u moderno. Zahvaljujui njegovoj intuiciji i inspiraciji, te osjetilima za zanimljivim i arobno lijepim, ovjekovjeuje svjedoenje jednog vremena, koje za nekoliko narednih desetina godina nee tko imati da ispria, a ne da ih fotosima i stihovima zabiljei. (prof. dr. Ramo Kurtanovi) Poetika fotografije Nediba Vuelja je stvarna, vidljiva, opipljiva, iako je skrivena iza devet zastora. No, to moe biti skriveno od oka pjesnika sa fotokamerom koja je slijepljena za to oko, za tu pjesniku duu, za veliko srce koje posjeduje. On slika esto nevidljive stvari zatvorene osjeaje. Kada zastanemo ispred kapljica i vidimo ono to on vidi vidimo jedan ivi svijet, jednu novu planetu. Rosu, okupanu prirodu koju on za tren zaustavi kamerom, privue zjenici oka, ovjekovjei u obliku bisera, dijamanata i tako nam pokazuje ono malo to ini veliko, to ini na svijet. Fotografijama nam budi osjeaje. (prof. dr. Bisera Sulji Bokailo, knjievnica) q Ismet ISAKOVI

42

PREPORODOV JOURNAL 148

kultura

KNJIEVNA VEER RUSMIRA AGAEVIA JEVREJI TRAVNIKA U MOJIM PRIAMA

Snovoprie o suivotu
U kulturnom klubu Alfred Pal idovske vjerske zajednice Bet Israel u Zagrebu, 28. veljae 2013. godine, odrana je knjievna veer Rusmira Agaevia, dramskog pisca i knjievnika, dobitnika prve nagrade na knjievnom natjeaju Bejahad 2012. za pripovijetku na temu Jevreja i njihovog ivota u Bosni i Hercegovini. Bila je to prilika da se predstavi skori izlazak knjige Agaevievih pripovjedaka Snovoprie o Sefardima i Akenazima travnikim u izdanju KDBH Preporod. Dr. Vladimir alamon je ispred domaina priredbe istaknuo da su vrata Bet Israela otvorena svima onima koji u lijepoj rijei pronalaze smisao postojanja, te ele upoznati idovsku tradiciju i kulturu. Nakana je da se i druge kulture i tradicije upoznaju i promoviraju u ovom prostoru, kako bi se osmislili zajedniki projekti. U tom smislu ve su vodili razgovori s KDBH Preporod. Dr. alamon je govorio i o prvom susretu s Rusmirom Agaeviem koji se dogodio tokom idovske kulturne scene Bejahad 2012.. Tada se iskristalizirao stav o tome da postoje odreene slinosti o promiljanju ivota, a pogotovo vienje zajednikog bosanskog prostora. Nali su se na zajednikoj poziciji, u Zagrebu, sredini koja omoguava nesmetano razvijanje vlastitih kulturnih i poslovnih aktivnosti. I Agaevi i dr. alamon su impresionirani ljepotama Bosne. Mi savreno znamo to govorimo i osjeamo, jer smo tamo proveli ne mali dio ivota i sve one koji smatraju da je Bosna predio kulturnog deficita, uvjeravamo u suprotno. U Bosni je oduvijek na djelu multikulturalnost, ali i interkulturalnost koja je na zavidnom nivou. Nije u pitanju nikakva nostalgija nego smo duboko uvjereni u ovo to osjeamo. Mnoge knjige o Bosni su napisane, tako se Bosna moe diiti s Ivom Andriem, Meom Selimoviem, Isakom Samokovlijom, Makom Dizdarom, Izetom Sarajliem i drugima. Slikarske opuse podarili su nam Mersad Berber, Safet Zec, Mario Mikuli, Voja Dimitrijevi... Glazbena scena je obogaena stvralatvom Ljiljane Molnar Talai, Oskara Danona, Indexa, Bijelog dugmeta, Gorana Bregovia, plejadom interpretatora sevdaha itd. Unazad nekoliko godina se nad Bosnu nadvio suton koji e proi, a nakon toga dolazi zora i razvedravanje kad emo biti svjedoci ponovne interkulturalnosti, zakljuio je dr. alamon. Senad Nani, predsjednik KDBH Preporod, rekao je kako je u Agaevievim Snovopriama o Sefardima i Akenazima travnikim prepoznao vrijedno djelo. Prije nego je krenuo u itanje osjeao je zebnju, pribojavajui se da u zbirci postoje kakva mjesta koja bi u nekome mogla izazvati neugodu, s obzirom na teinu i tegobnost vremena u kojem ivimo, na refleksiju svih moguih neugodnih situacija u naim malim sredinama, naim malim ivotima. Naravno, toga u zbirci nema, osim tople Rusmirove rijei u kojoj se moe samo uivati. Prie nikoga nee povrijediti, naprotiv otvorit e svaije srce. Ta dobronamjernost i iskrenost zrai iz svake prie. Autorova sjeanja nisu samo njegova, ona su i naa kolektivna sjeanja zato smo uzbueni kad itamo Snovoprie. U njima prepoznajemo sebe, nalazimo onu Bosnu koju znamo, neki malo manje, a neki vie kao to su autor Agaevi i na domain dr. alamon. Prie su dobronamjerne, svaka situacija je ocrtana ljudskom duom. Kroz likove se reflektira dobrota, bliskost i portvovnost prema najbliima, a najblii su i susjedi/komije, bez obzira iz koje tradicije dolazili. Ono to ivimo zajedno predstavlja najvei dio naeg

Rusmir Agaevi u Bet Israelu svjetonazora, naeg drutvenog iskustva. Ove prie upravo to potvruju. Bosanski jezik u Snovopriama je obojen posebnim koloritom arhaizama i lokalnog govora travnike sredine, koja je od davnina imala iskustvo vezirskog grada, zakljuio je Senad Nani. Ako je Bosna jedan hljeb, ako su tri konstitutivna naroda Srbi, Hrvati i Bonjaci brano i voda u tom hljebu, onda su Jevreji sol u tom hljebu. Ako je Bosna somun, onda su Jevreji urokot na tom somunu, rekao je Filip Mursel Begovi, izvrni urednik asopisa Behar. Suivota izmeu Jevreja i Bonjaka je oduvijek bilo, jo od njihovog dolaska u Bosnu. U sevdalinci Kad ja pooh na Benbau postoji i arapska ilahija i sefardska pjesma. Begovi je istaknuo kako je nevjerojatno da nakon 20-ak godina od dolaska Osmanlija, u Bosnu dolaze i Jevreji iz panjolske. O suivotu Bonjaka i Jevreja u Sarajevu govori i injenica da su Bonjaci spasili sarajevsku Hagadu od Nijemaca i ustaa za vrijeme Drugog svjetskog rata. O tom suivotu i komiluku svjedoi i Rusmir Agaevi. Begovi je govorio o Prii o Ahmedu derviu. Ahmed je bio Jevrej koji je po legendi preao na islam. Pojasnio je kako nije naiao ni na jedan pouzdan izvor kod bonjakih intelektualaca koji bi potvrdio ovu legendu, upravo zbog toga ova pria pripada kategoriji snovopria. Rusmir Agaevi je vrsnom interpretacijom, itanjem nagraene pripovijetke, uz glazbeni obol gitariste Ismeta Kurtovia i harmonikaa Edina Daferagia, oduevio prisutne. Na kraju je podijelio vlastito iskustvo, prilikom nedavnog posjeta rodnom Travniku. Dvojica njegovih dobrih prijatelja jedan Hrvat, a drugi Bonjak su mu u odvojenim susretima postavili isto pitanje: Sve je to uredu, a to nisi pisao o nama? Nisam ja taj koji pie, ima neto starije i od mene i od njih. Napisao sam ne samo da se proita nego da se i zapamti. Agaevi je prisutnima otkrio kako se u publici nalazi njegov razrednik iz travnike Gimnazije, dvojica ljudi koji su s njim ili u prvi razred Osnovne kole, tu je i ker njegovog najboljeg prijatelja iz Travnika, prijatelj iji je otac bio najbolji prijatelj s njegovim ocem. Svi su se oni, ali i ja pomakli sa svog kunog praga. Istaknuo je Agaevi veliko potovanje prema Hrvatskoj. U SOS Djejem selu Lekenik, gdje je zaposlen, nastale su njegove Snovoprie, osim jedne koju je napisao jo prije 20-ak godina. U Hrvatskoj su dozrijevale i tu su objelodanjene. q Ajka TIRO SREBRENIKOVI

VELJAA 2013.

43

prie iz bosne

FRA IVAN FRANJO JUKI: AUTOR PRVE HISTORIJE I GEOGRAFIJE BOSNE

Zasluni bosanski franjevac

U jednom od svojih najupeatljivijih TV intervjua, datog TV Sarajevo, u emisiji Javni agent 033 u razgovoru sa mojim dugogodinjim prijateljem Zaimom Poturiem, prije neke tri-etiri godine, akademik Abdulah Sidran je rekao: Poznajem udnu vrstu udnje za istinom. Tu udnju za istinom 1850. godine, u vidu narodne mudrosti, zabiljeio je bosanki franjevac Ivan Franjo Juki zapisavi: Daj mi istinu, pa mi oi iskopaj. Radoznalost mi je odmah zavrnula ruku i natjerala da se edukujem o tom, za mene do tada nepoznatom franjevcu kojeg je citirao Sidran. I saznao sam da je svakako, jedan od najistaknutijih franjevaca 19. stoljea upravo bio Ivan fra Franjo Juki. Svojim idejama, radom i eljom za promjenom, ostavio je dubok trag na knjievnom, znanstvenom, kulturnom, drutvenom i nadasve organizatorskom polju. Neima pako vee potribe na ovome svitu od nauka: titi i pisati znati: iz knjigah bo ovik najlanje moe znati: to je duan Bogu, sebi i svomu blinjemu, zapisao je fra Juki.

Uenjak, pisac, narodni prosvjetitelj i uitelj

ivio je kratko, kad je 1857. umro, nije bio navrio ni 39 godina ivota. Rodio se u Banjoj Luci 8. jula 1818. godine, u gradskoj porodici. Njegov upnik fra Franjo Sitni nauio ga je itanju i pisanju, a poneto i latinskom jeziku, pa ga onda poslao u fojniki samostan, gdje je zaVrio tadanje gimnazijske nauke i 1833. godine stupio u franjevaki red. Iza toga bio je 1835. poslan u Zagreb da nastavi studij, a 1837. godine u Ugarsku, u grad Veszprem, da ui teologiju. Pri kraju studija, 1840. godine, fra Ivan se zaputio s jo trojicom drugova u Bosnu s namjerom da dignu ustanak, ali su ih stariji sveenici od toga odvratili, a poglavari, da ih zatite, poslali izvan Bosne. Jukia i Baltia u Dubrovnik, da tamo dovre studij. Kao mlad sveenik, koncem 1840. godine, odreen je u fojniki samostan za kapelana, a 1848. godine postao je kapelan u Varcaru, dananjem Mrkonji Gradu. Uz tu slubu, on se usput bavio prouavanjem, te obavio nekoliko putovanja po Bosni, Slavoniji i Hrvatskoj. Jo dok je kao uenik bio u Zagrebu, svom se duom zagrijao za ilirski pokret i dao se na to da Bosnu prosvijetli. U 12 godina, to ih je nakon studija proveo u Bosni, udario je temelj novijem kulturnom radu nae domovine i to se dalje u vremenu od njega odmiemo, to nam njegova pojava izgleda svjetlija i vea. Bio je uman i prema uslovima svog kolovanja neobino obrazovan. Po naravi estok, a po osjeaju plemenit, on se nepokolebivo borio za postavljeni cilj, nije znao za uzmak, niti se mirio s ekanjem, opreznou, bojaljivou... Odatle i njegova tragina sudbina! Ali, odatle izvire i njegovo veliko djelo! On je pored svoje sveenike slube, bio uenjak i plodan pisac, sakuplja narodnih umotvorina, narodni prosvjetitelj i uitelj, te javni drutveni radnik. Ono to ga lino istie jest, da je u svemu tome u svom stoljeu bio prvi u Bosni. Od njega potjee prva geografija i prva historija Bosne 1851. godine. Geografiju je pisao iz vlastitog zapaanja, tegobno sam prevaljujui ondanje besputne krajeve ili se sluei pouzdanim izvjetajima. Nije imao nikakvih pomagala, pa je udaljenosti od mjesta do mjesta, odreivao satima hoda. Pa ipak, njegovi su podaci pouzda-

Fra Ivan Franjo Juki (1818. - 1857.) ni, a danas oni su nam dragocjeni, jer nam govore o stanju kakvo je bilo prije 140 godina. Fra Ivan Juki je bio strastven sakuplja narodnih umotvorina. Najznamenitije su njegove posmrtno izale Narodne pjesme. Izdat je samo jedan svezak 1858. godine, a drugi se negdje izgubio, pa nije ni odtampan. Osim pjesama, skupljao je i pripovijetke, poslovice, zagonetke, dragocjeno blago koje bi, da nije tada zabiljeeno, nepovratno propalo. U njegovom knjievnom opusu znaajno mjesto zauzimaju i putopisi, posebno Putovanja od Sarajeva do Carigrada. U Fojnici je 10. decembra 1840. godine napisao tekst koji je objavljen tek dvije godine kasnije kao Poziv u kolo bosansko i pravila drutva. Fra Juki je namjeravao organizovati bosansko knjievno drutvo Kolo bosansko, ali je ta zamisao propala jer nije dobio odobrenje.

Bosanski prijatelj prvi bosanski asopis

Ipak, uporan kakav je bio, ostvario je jedan dio te zamisli, jer je poeo izdavati prvi bosanski asopis Bosanski prijatelj, koji je tampan 1850., 1851. i 1861. godine. U stvari, on nije bio samo njegov urednik, nego gotovo i jedini autor tekstova. U njemu se govorilo o historiji Bosne i Hercegovine, njenom geografskom poloaju, kulturi...

44

PREPORODOV JOURNAL 148

prie iz bosne
Bosanski prijatelj je prekretnica na kulturje preko Venecije, uspio pobjei u Zagreb, gdje nom planu Bosne. To je prvi asopis koji, iako ne je ponovo uhapen, pa puten. Tako je esto doizlazi u Bosni, po svim kriterijima pripada Bosni, lazio na granicu Hrvatske sa Bosnom, mahom u a teme su slika Jukieve ljubavi prema Bosni i Slavonski Brod, da bi makar mogao gledati svoju narodu koji ivi u njoj. asopis prua narodu Bosnu. osnovno znanje iz historije, geografije, uz mnoTeko ga je pogodilo i odricanje od strane botvo narodnog kulturnog blaga. Prva dva broja je sanskih franjevaca, koji zbog njega vjerojatno nipripremio u Varcaru 1850. i 1851. godine, a trei su htjeli padati u jo vee nevolje. Ubrzo je pubroj je tampan nakon njegove smrti 1861. goditen da preko Save prebjegne u Bosnu. Od januane. Prvi broj Bosanskog prijatelja posveen je ra do maja 1854. godine ilegalno je boravio u Josipu Juraju Strossmayeru i sadri 137 stranica. Kraljevoj Sutjesci kod Kaknja. Broj je prepun kulturnog blaga iz Bosne. PrevlaTri godine kasnije, preao je u akovo, a davaju narodne pjesme, pripovijetke, poslovice, odatle prebaen u Be, gdje je i operisan 17. mazagonetke, ljekarije, uionice po Bosni. U broju ja 1857. godine. U Beu je umro tri dana kasnije Naslovnica Jukieve knjinice Narodne piesme Bosanske i se jo nalazi geografsko-dravni pregled turskog od postoperativnih komplikacija, a sahranjen Hercegovake objavljene godinu carstva u Europi, te nekoliko ivotopisa poznatih dva dana kasnije u zajedniku grobnici za sirodana nakon njegove smrti osoba iz Bosne. Drugi broj je tampan u Zagrebu mane na bekom groblju Sankt Marxer Friedkod Ljudevita Gaja. Sadri 199 strana, a posvehof. Ukopan je u blizini zajednike grobnice u en je Omer-pai Latasu. Grau za trei broj je Juki, prije nego to kojoj je sahranjen Wolfang Amadeus Mozart. Prilikom preureivaje uhapen, predao fra Filipu Kuniu. Kasnije e taj rukopis otkupiti nja Mozartove grobnice, zagubljena je oznaka Jukievog groba. i izdati Matica ilirska. Izaao je i etvrti broj, koji je napisao i tampao fra Antun Kne- Vano mjesto u bosansko-hercegovakoj historiji evi u Sisku 1870. godine. Fra Ivan Franjo Juki je bio svestran pisac, ovjek velika truda, U prvom broju Bosanskog prijatelja iz 1850. godine, fra Juki eljan znanja, eljan savremene znanosti kojoj je htio dati i svoj doje napisao: Poznato je svima kod nas kako se u Bosni starinske prinos. Njegovo je djelo toliko vano i posebno, a u mnogo emu i stvari: novac, peati itd. nalaze i pohlepnim strancima uz malu cieprevratniko i prekretniko da e i u budunosti ostati trajan sponu prodaju. Ja sam od nekoliko puta poeo ovakve stvari sabirati: men na ovoga nevjerovatno svestranoga i do boli iskrenoga fratra. zato molim sve Bonjake, gdje god to opaze, otkupe u moje ime. S Pripada mu vano mjesto u bosansko-hercegovakoj historiji. mojom zbirkom elim metnuti poetak bosanskom muzeju. Ideja Uzimajui u obzir vrijeme i okolnosti u kojima je ivio, i danas se o osnivanju muzeja je realizovana tek 35 godina kasnije, kada je divimo Jukievu svestranom i istrajnom radu na mnogim podrujinastalo Muzejsko drutvo koje je odlukom dravnih institucija prema kulturnog ivota i drutva. tvoreno u ustanovu pod imenom Zemaljski muzej BiH u Sarajevu. Moe se zakljuiti da je Juki bio ovjek i fratar koji je sve svoje Taj asopis, iako prvi u Bosni, stoji na znatnoj visini pa se moe umne i fizike sposobnosti upotrijebio za duhovni i materijalni namjeriti s drugim ondanjim asopisima kod nas. U sva tri broja, koja predak naroda svoje domovine Bosne i Hercegovine. Tokom revoje pripremio Juki, pojavljuju se iste rubrike. Najvie prostora polucije u Habsburkom imperiju iz 1848. godine, koja je slomljena sveeno je narodnoj knjievnosti i historiji, a neto manje geografizahvaljujui ruskoj intervenciji, fra Juki je rekao: Mi Bonjaci njeji, te temama kao to su pismo, kolstvo i ljekovito bilje. kad slavni narod sad jedva da smo ivi, nas samo kao ocenutu glavu od stabla slavjanskog gledaju priatelji naukah i ale nas. Vrime je da Smrt u Beu se i probudimo od dugovine nemarnosti; dajte pehar, te carpite iz Fra Juki spada meu najznaajnije organizatore kolstva u Bo- studenca pomnje mudrost, i nauk; nastojte da najpred naa serca sni, u 19. stoljeu. Pisao je i pod pseudonimima Filip Kuni, Banja- oistimo od predsudah, fatajmo za knjige i asopise, vidimo to su luanin i Slavoljub Bonjak. Zalagao se za kulturno uzdizanje Bosne drugi uradili, te i mi ista sredstva poprimimo, da na narod prosti iz podravajui otvaranje tamparija, biblioteka, kulturnih drutava, tminah neznanstva na svitlost isitne izvedmo." to je tada rekao, vai naalost i danas dan. narodnih itaonica i muzeja. Godine 1842. fra JuU rodnoj Banjoj Luci, 20. maja 2012. godine ki je proao Bosanskom Posavinom i zapisao da obiljeeno je 155 godina od smrti fra Ivana Franje u ovome ive starosjedioci pod nazivom okci. Jukia. Organizator je bilo Udruenje zajednice U oktobru 1851. godine, Juki je iz Varcara Hrvata Banja Luke. preao u Sarajevo. Zloglasni Omer-paa Latas, oU kasnu jesen 1991. godine u Banjoj Luci su vjek koji je dolaskom u Bosnu unitio bonjaku odrani Banjaluki Jukievi susreti, prvi, naaelitu, uhapsio je 17. januara 1852. godine i Jukia, lost i posljednji znanstveni simpozij o njegovom pod optubom za irenje nemira i podsticanje na ivotu i djelu. Njegova ulica je, za divno udo, sabunu. Zatoen je u ulagin han i tu je proveo neuvala ime unato agresiji na BiH. Agresiju na BiH koliko mjeseci. Latas ga je odatle poslao u caripreivjela je i Jukieva bista postavljena ispred gradski zatvor, zabranivi mu doivotno povratak njegove rodne kue. Izradu Jukieve biste inicirao u Bosnu. Iz zatvora je izaao u ljeto 1852. godine, je Fuad Bali, a rad je akademskog kipara Ahmeda odakle je poslat u Rim, gdje je u samostanu Santa Maria in Ara Coeli proveo devet mjeseci. Beia iz Banja Luke. Bista je otkrivena oktobra U proljee 1853. godine prebaen je u Dubrov1967. godine. q Bista fra Ivana Franje Jukia u Banja Luci nik, a zatim u jedan samostan kod Ancone. Odatle Avdo HUSEINOVI

VELJAA 2013.

45

ivjeti islam

ISLAMSKE TEME: POSLANIK ISLAMA MUHAMMED, A.S. (XI)

Arabija prije Muhammeda, a.s. (I)

Geopolitike i drutvene okolnosti prije roenja Muhammeda, a.s.
Posljednji Boji poslanik Muhammed, a.s., roen je u Arabiji, zemlji koja je oduvijek zaokupljala matu zapadnog ovjeka. Geografski promatrano, Arabija se u vrijeme roenja posljednjeg Bojeg poslanika nalazila u centru svijeta jer je kao dio azijskog kontinenta povezivala druga dva tada poznata kontinenta: Afriku i Europu.1 S velikim teritorijem, pokrivena golemom pustinjom i neplodnim stjenovitim tlom, Arabija je u starom svijetu imala vanost radi nekoliko nezaobilaznih trgovakih ruta koje su povezivale neke od vanijih europskih trgovakih gradova s Dalekim istokom. U isto vrijeme, sa relativno malim brojem stanovnika, koji nisu pokazivali vei interes za deavanja izvan poluotoka, Arabija nije imala neku posebnu meunarodnu vanost niti su Arapi igrali vaniju ulogu na geopolitikom poligonu tadanjih svjetskih zbivanja.2 U 6. stoljeu po Isau, a.s., u kojem je roen posljednji Boji poslanik, Arabija je povremeno bila u interesu svojih susjeda i najveih tadanjih svjetskih sila: kranskog Bizanta, kao nasljednika nekada monoga Rima, koji je kontrolirao sjeverozapad Arabijskog poluotoka i Sasanidskog carstva ili Perzije, stare i mone istone civilizacije, koje je kontroliralo njegove istone pokrajine. Te su dvije sile u osvit objavljivanja posljednje Boje Poruke bile toliko iscrpljene dugogodinjim meusobnim ratovima i unutarnjim pobunama nezadovoljnog graanstva da se kraj njihove stoljetne dominacije ve dobrano poeo nazirati.3 Bio je to na neki nain kraj jednog povijesnog perioda te poetak novog kojeg e u najveoj mjeri obiljeiti pojava Muhammeda, a.s., kao Poslanika, obnovitelja islama,ali i utemeljitelja respektabilne vojne sile koja e za 50-ak godina svoju vlast proiriti na sva tri tada poznata kontinenta promijenivi zauvijek geopolitiki izgled staroga svijeta. Osim ove dvije imperijalne sile treba spomenuti i kransku Abesiniju, dananju Etiopiju, arabijskog zapadnog prekomorskog susjeda, iji su kraljevi poznatiji kao negusi ili nagai, na poziv progonjenih jemenskih krana4 u prvoj polovici 6. stoljea ovladali Jemenom, zemljom bogate prolosti, za neke istraivae kolijevke arapskog naroda i arapskog jezika.5 Iz ove e june arabijske pokrajine abesinski namjesnici organizirati vojne pohode u dubinu arabijskog poluotoka, a u godini roenja Muhammeda, a.s., ak pokuati sruiti i Kabu, Sveti Hram, svetite svih Arapa, te nametnutu kranstvo kao novu religiju. Kasnije e Abesinija, na poetku irenja islama, ugostiti progonjene mekkanske muslimane i tako postati istinskim primjerom suivota krana i muslimana. S iznimkom pokuaja ruenja Kabe, te povremenih upada bizantske i perzijske vojske u rubne dijelove Arabijskog poluotoka, najvei dio Arabije ukljuujui i pokrajinu Hidaz u kojoj se nalaze dva najvanija grada u islamu Mekka i Medina, kroz povijest je ostao neovisan i nikad pokoren od tadanjih velikih sila.6 Sami Arapi, podijeljeni po strogoj plemenskoj hijerarhiji, bili su zaokupljeni dugogodinjim meuplemenskim ratovima i krvnim osvetama tako okrutnim da su prijetili istrebljenju nekih manjih i slabijih plemena.7 Generacije Arapa nasljeivale su ratove od svojih oeva za koje nisu uope bili odgovorni, niti su znali prave razlo-

ge meusobnog ubijanja.8 Ipak, glavne razloge meuplemenskih ratova moemo pronai u nepravednoj i neravnomjernoj raspodjeli prirodnih bogatstava, prije svega izvora pitke vode i kontrole nad poznatim trgovakim rutama, to je donosilo visoke prihode pojedinim plemenima. Zato su neimatina i glad bili razlogom pokretanja pljakakih pohoda a time i otvorenih ratova izmeu pojedinih plemena. Jedino vrijeme kada su svi Arapi potivali mir te zaboravljali na osvetu i neprijateljstvo bilo je u svetim mjesecima.9 U njima bi sve vrste neprijateljstava postala zabranjena, sve nasilne radnje i svi plemenski sukobi bili bi obustavljani, a u cijeloj Arabiji je stupala na snagu opa amnestija. Najvei grijeh je bio povrijediti svetost tih mjeseci i zapoeti rat u njima ili ubiti nekoga.10 Meutim, predislamski (mekkanski) Arapi znali su ponekada, kada bi im to odgovaralo, jer su bili u sukobu s drugim plemenima ili s muslimanima Medine, proglaavati druge mjesece svetim kako bi izigrali pravilo o etiri sveta mjeseca, o emu govori i Kuran: Premjetanjem svetih mjeseci samo se poveava nevjerovanje, ime se nevjernici dovode u zabludu; jedne godine ga proglaavaju obinim a druge godine ga proglaavaju svetim da bi ispunili broj onih mjeseci koje je Allah uinio svetim. Runi postupci njihovi predstavljeni su im kao lijepi. A Allah nee ukazati na Pravi put onima koji nee da vjeruju. (At-Tawba, 37) Mir koji bi vladao u etiri sveta mjeseca predislamski su Arapi uglavnom koristili kako bi posjetili Kabu, drevni Hram, obavljajui hodoae, koje im je u naslijee ostavili Boji poslanici Ibrahim, a.s., i njegov sin Ismail, a.s.. Meutim, hodoae koje su utemeljili asni Poslanici, vremenom je poprimilo poganska obiljeja nespojiva sa vjerom u Jednoga Boga te je u potpunosti izgubilo svoju originalnost. Umjesto Jednog Boga, Arapi e vremenom poeti oboavati vie boanstava.

46

PREPORODOV JOURNAL 148

ivjeti islam

Vjerovanje Arapa prije islama

Povijest bazirana na Kuranu i Sunnetu govori nam da su Arapi u vrijeme roenja posljednjeg Bojeg poslanika u vjerskoj praksi ponajvie bili politeisti/mnogoboci ili idolopoklonici. U Kuranu nema posebnog izraza za politeizam, nego se koristi rije irk u znaenju pripisivanja Bogu druga ili davanja odreenim pojavama ili ljudima boanskih karakteristika. Osoba koja ini irk nazvana je murikom. Po islamskom uenju to je jedini neoprostivi grijeh za ovjeka koji do svoje smrti ustraje u njemu i ne prihvati islam. O tome Kuran veli: "Allah, doista, nee oprostiti da Mu se irk uini, a oprostit e sve mimo toga kome On hoe! A onaj tko drugog Allahu pridruuje, on ini potvoru i grijeh veliki!" (En-Nisa, 48) Nisu predislamski Arapi oduvijek bili politeisti ili murici kakvim ih je zatekao islam. Bilo je vrijeme kada su Arapi, kao i drugi semitski narodi, vjerovali u samo Jednog Boga Allaha, d.., Stvoritelja i Upravitelja svemira. To su vjerovanje naslijedili od Ibrahima, a.s./ Abrahama i njegova sina Isamila, a.s./Jimaila. Njih su dvojica su po Allahovom, d.., nareenju sagradili Kabu, da bude Hram posveen Jednome Bogu, Stvoritelju nebesa i zemlje Hram istog monoteizma. Utemeljili su obrede vjere poput hada i kurbana te nauili tadanje Arape glavnim postulatima islama.11 Meutim, kao to smo vie puta spomenuli, vremenom se autentina ideja istog monoteizma meu Arapima izgubila a umjesto Jednom Bogu Arapi su se poeli klanjati izmiljenim boanstvima. Izuzetak su bili takozvani hanifi ili istunci koji su odbijali klanjati se kipovima. Nekoliko ih je ivjelo u Mekki prije poetka kuranske Objave. Svoje su uenje temeljili na Ibrahimovom monoteizmu. Kuran govori i o drugim narodima koji su poput Arapa skrenuli s pravog puta te pridruivali boanske osobine ljudima, kipovima ili prirodnim pojavama. Bijae to i glavni uzrok njihove moralne dekadencije i Allahove kazne koju Kuran navodi kao pouku kasnijim generacijama. Predislamski su Arapi svoja boanstva/idole najee predstavljali kipovima izgraenim od metala, kamena, blata i drveta, doivljavajui ih kao posrednike izmeu sebe i Allaha, d.. To ih je posrednitvo potpuno udaljilo od prave i istinske vjere u Jednoga Boga, jer se panja pri molitvi usmjeravala neemu to je napravljeno ljudskim rukama, a ne prema Bogu-Stvoritelju. Kuran ih je upozoravao na poetku sputanja Objave: Reci: Kaite vi meni koji su dio Zemlje stvorila boanstva vaa kojima se, umjesto Allahu, klanjate, i recite mi imaju li oni u stvaranju nebesa ikakva udjela, ili smo mnogobocima Mi dali Knjigu, pa imaju u njoj dokaz za to? Nijedno, ve nevjernici jedni druge obmanjuju. (Fatir, 39)

Meu inim arapskim predislamskim boanstvima nekoliko ih se s posebnom panjom tovalo. Osobito su bile cijenjena enska boanstva koja su smatrana bojim kerima. Lat, Uzzat i Menat su najpoznatija boanstva predislamskih Arapa koja imenom spominje i Kuran.12 Apsurd je da su Arapi boanstva smatrali bojim kerima, a sami se okrutno odnosili prema enama to spominje i Kuran: to kaete o Latu i Uzzau i Menatu, treoj, najmanje cijenjenoj? Zar su za vas sinovi, a za Njega keri?! To bi tada bila podjela nepravedna. To su samo imena koja ste im vi i preci vai nadjenuli, Allah o njima nikakav dokaz nije poslao; oni se povode samo za pretpostavkama i onim za im due ude, a ve im dolazi od Gospodara njihova prava uputa. (En-Nedm, 19-23) A na drugom mjestu u Kuranu u suri En-Nisa Allah, d.., veli: Oni se mimo Allaha enskim kumirima klanjaju, a ne klanjaju se drugom do ejatanu-prokletniku. (En-Nisa, 117)(Nastavlja se)
Biljeke:
1 Arabija (danas Saudijska Arabija) najvei je poluotok na geografskoj karti svijeta, omeen Malom Azijom i Sirijom na sjeveru, Perzijskim zaljevom na istoku, Arabijskim morem na jugu i Crvenim morem na zapadu. 2 Arapi su prije pojave islama radi svoje samoizoliranosti esto doivljavani kao barbari i divljaci. Velike sile poput Bizanta i Perzije vremenom su neka arapska plemena znali unajmiti kao saveznike ili plaenike za uvanje karavana ili osiguravanja vanijih trgovakih ruta. Vidjeti: Maxime Rodinson, Muhamed, Hlad i Sinovi d.o.o., Zagreb, 1998., str. 59. 3 O njihovom meusobnom ratovanju govori i Kuran u poglavlju Ar-Rum/Bizantinci. Bizantinci su pobijeeni u susjednoj zemlji, ali oni e, poslije poraza svoga, sigurno pobijediti, za nekoliko godina - i prije, i poslije, Allahova je odluka - i tada e se vjernici radovati. (Ar-Rum, 2-4) Godine 614. perzijske armije su do nogu potukle bizantsku vojsku, osvojile su Antiohiju, Damask i Jeruzelem. Poraz Bizantinaca veoma je pogodio prve muslimane, dok su se mnogoboci u Mekki tome radovali. I tada je objavljeno est prvih ajeta ove sure u kojima se govori da su Bizantinci poraeni, ali da e za nekoliko godina oni poraziti Perzijance i da e se tada muslimani radovati. Dogodilo se, zaista, da je 622. godine bizantijski car Heraklo porazio Perzijance u Armeniji i muslimani su zbog toga bili radosni. Vidjeti: Napomene u Kuran s prevodom, preveo Besim Korkut, Vakuf kralja Fahda ibn Abdu-l-Aziza Ali Sauda, bez godine tiskanja, str. XVII. 4 Jemenom je poetkom 6. stoljea vladao Zu Nuvas, vladar koji je preao u idovstvo te je silom pokuao nametnuti idovstvo i malobrojnoj skupini jemenskih krana. Kako nije uspio, odluio ih je sve poubijati time to je iskopao duboke rovove, napunio ih zapaljivom tekuinom te ih pobacao u njih. O ovom groznom zloinu govori i Kuran: Prokleti neka su oni koji su rovove iskopali, i vatrom i gorivom ih napunili, kada su oko nje sjedili i bili svjedoci onoga to su vjernici radili! A svetili su im se samo zato to su u Allaha, Silnoga i Hvale dostojnoga, vjerovali. (Al-Burud, 4-8) U junoj je Arabiji i prije idovskog vladara Zu Nuvasa bilo idova, no nita se pouzdano ne zna o njihovu podrijetlu. idovi su ivjeli u Jemenu sve do osnivanja drave Izrael kada su preselili u periodu od 1948.-1950. Vidi: Hartmut Bobzin, Muhamed, Jesenski i Turk, Zagreb, 2006., str. 64. 5 Barnaby Rogerson, The Profet Mohammad, Izvori, Zagreb, 2003. , str. 25. 6 Muhammed Hamidullah, Muhammed, a.s., Knjiga I., ivot, Zagreb, 1977., str. 47. 7 Arapi su semitski narod koji vodi porijeklo od Sama, najstarijega Nuhovog/Noinog ,a.s., sina. Etimoloki rije Arap oznaava pustinjaka. Kuranski izraz Earab, oznaava beduina, osobu koju ivi u pustinji. Povjesniari Arape dijele u tri grupe: Arapi Al-Baide ili Arapi starosjedioci Arabijskog poluotoka, Arapi Kahtanije ili Juni Arapi i Arapi Adnanijje ili Mustarebe. Od njih svoje porijeklo vodi i Muhammed, a.s. Vidjeti: Filip Hiti, Historija Arapa, Od najstarijih vremena do danas, Veselin Maslea, Sarajevo, 1983., str. 27.-29. 8 Navodi se da je i Muhammed, a.s., kao mladi uestvovao u jednom takvom ratu, dodajui strijele svojim strievima. Vidjeti: Ibn Hiam, Poslanikov ivotopis, Sarajevo, 1998., str. 37. 9 Kuran spominje te svete mjesece, a poslanika praksa nam govori sa se radi o Zul-kadeu, Zul-hiddetu, Muharremu i Redebu. Broj mjeseci u Allaha je dvanaest, prema Allahovoj Knjizi, od dana kada je nebesa i Zemlju stvorio, a etiri su sveta; to je prava vjera. U njima ne grijeite!. (At-Tawba, 36) 10 Vidjeti: Sejid Safdar Husein, The Early History of Islam, La Cite du Savior, Montreal, Pariz, 2011., str. 4. 11 Kuran osim njih dvojice spominje jo neke Poslanike koji su djelovali na rubnim dijelovima Arabijskog poluotoka poput Huda, Saliha i uajba, a.s., iji su narodi bili kanjeni radi odbijanja vjere u Jednoga Boga i nereda kojeg su inili. Materijalne tragove tih civilizacija spominje i Kuran. 12 Lat je bilo boanstvo stanovnika grada Taifa, Uzza je bio boanstvo velikog plemena Gatafan, a Menat plemena Huzejl i Huzaa. Sva ova boanstva su enskog roda, jer su Arapi mnogoboci vjerovali da su ta boanstva i meleki, boje keri. Vidjeti: Saffijurrahman Elmubarekfuri, Zapeaeni dennetski napitak, Borac Travnik, bez godine izdavanja, str. 37. q

Kaba u Mekki (poetak 20. stoljea)

Mirza MEI

VELJAA 2013.

47