Welcome to Scribd, the world's digital library. Read, publish, and share books and documents. See more ➡
Download
Standard view
Full view
of .
Add note
Save to My Library
Sync to mobile
Look up keyword
Like this
2Activity
×
0 of .
Results for:
No results containing your search query
P. 1
ODLICNA Bolesti Vinove Loze

ODLICNA Bolesti Vinove Loze

Ratings: (0)|Views: 212|Likes:
Published by Ekologija Izvor

More info:

Published by: Ekologija Izvor on Apr 30, 2013
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See More
See less

10/11/2013

pdf

text

original

 
 Prof.dr.sc. Bogdan Cvjetkovi
ć
 
BOLESTI VINOVE LOZEI NJIHOVO SUZBIJANJE
interna skriptaAgronomski fakultet – ZagrebVeleu
č
ilište – Knin2007.
 
2
CRNA PJEGAVOST ROZGVEPhomopsis viticola (Sacc.)
Uzro
č
nik bolesti je determiniran tek 1973, premda su prve informacije popojavi “ekskorioze” bile poznate od 1969 godine. Pod nazivom eskoriozapodrazumjeva se bolest koju može uzrokovati više gljiva (Phoma spp., Peyronelaglomerata, Sphaeropsis malorum i dr). U nekim je podru
č
 jima Hercegovine naosjetljivim sortama (Kardinal, Afus-Ali, Kraljica, Žilavka) postala ograni
č
avaju
ć
i
č
imbenik (Ani
č
i
ć
i Tarajlo 1977). Nakon sve manje uporabe fungicida na osnovibakra i sumpora crna pjegavost je postala sve ve
ć
i problem. To je bolest kojapostepeno iscrpljuje biljku smanjuju
ć
i urod iz godine u godinu. Postoje podaci oštetama i do 30% (Smith 1986).
Simptomi
. Znaci bolesti se manifestiraju na mladicama, rozgvi i listovima.Zaraza na bobicama je vrlo rijetka. Na peteljkama cvata nastaju tamnosme
đ
e zonerazli
č
itih oblika, okružene svijetlim rubom. Na listovima samo nekih sorata dolazido infekcije. U po
č
etku vegetacije, naj
č
ć
e uz glavne žile, listovi imaju jednu ilinekoliko nekroza, promjera 1-2 mm, okruženih žu
ć
kastim prstenom. Zaraženi dioplojke zaostaje u rastu, pa se list nabora i deformira. Na mladicama se, nanajdonjim internodijima, pojavlju obi
č
no ve
ć
koncem svibnja, tamnoplave nekrozeduguljasta oblika, zašiljene na krajevima. Te nekroze mogu obuhvatiti
č
itavumladicu pa se ona pod teretom roda ili zbog vjetra slomi. Dok su zelene, namladicama ne dolazi do formiranja piknida. Kad po
č
nu odrvenjavati, na njimadolazi do promjene boje. Kod ve
ć
ine sorata dolazi do izbjeljivanja. Kora postajesrebrenkasta, ali piknidi se na njoj po
č
inju formirate tek nakon zime, kada setemperatura popne iznad 10°C. Srebrenkastost rozgve nastaje zbog toga, što semicelij razvija pod korom te na taj na
č
in ulazi zrak pod koru koja poprimasrebrenkastu boju. To nije simptom koji je karakteristi
č
an samo za tog patogena.Druge gljive (Botrytis cinerea, Phoma spp.) tako
đ
er mogu izazvati izbjeljivanjerozgve.Pupovi se na zaraženoj rozgvi otvaraju kasnije nego na zdravoj.Karakteristi
č
no je da obi
č
no kre
ć
u pupovi na prvim internodijima, zatim senekoliko pupova na sredini lucnja ne otvara, a oni na kraju lucnja prolistaju. Tootežava formiranje
č
okota i utje
č
e na urod. Iz kore jednogodišnje rozgve micelijprelazi u staro drvo, zbog
č
ega nakon duljeg vremena dolazi do trulenja i ošte
ć
enjaloze. Posljedica je takve zaraze usporen rast mladica i sušenje listova na njima.Postepeno dolazi do odumiranja zaraženog kraka
č
okota, po
č
emu je bolest uameri
č
koj literaturi dobila ime "dead arm":
Biologija.
Gljiva prezimljava u vidu micelija u rozgvi koja ostaje na
č
okotuili na tlu, a pred po
č
etak vegetacije, formiraju se piknidi. U prolje
ć
e iz piknidaizlazi blijedo žuta želatinozna masa u obliku vitica koje sadrže velik brojpiknospora. Poznato je da Phomopis viticola ima dva tipa spora: "A" koje suovalne do elipti
č
ne, prozirne s dvije male vakuole na krajevima. Te spore obavljaju
 
3
infekciju, za razliku od "B" spora,
č
ija uloga dodanas nije poznata. "B" spore suduže, nitaste, zakrivljene na krajevima. Piknospore inficiraju vinovu lozu uširokom rasponu temperature, od 1 do 37°C. Optimum za razvoj te bolesti je 23°Cuz 98-99% RV zraka.Parazit prodire u tkivo doma
ć
ina preko pu
č
i i rana. Širenje patogena tijekomvegetacije je usporeno zbog obrambenih reakcija tkiva biljke koje nekrotizira. U jesen i zimi, kada su životne funkcije biljke usporene, patogen prodire u biljku.Savršeni se stadij, Cryptosporella viticola Shear, vrlo rijetko formira, a ustanovljen je samo u nekim zemljama.
Zaštita.
U zaraženim vinogradima, uspjeh se može posti
ć
i samo upornomzaštitom tijekom dužeg razdoblja. Prilikom rezidbe, koliko je mogu
ć
e, trebaodstraniti zaraženu rozgvu. Nakon rezidbe rozgvu treba iznijeti iz vinograda, jerona predstavlja vrlo važan izvor zaraze. Na rozgvi koja je ostala na tlu piknidimogu biti aktivni 3-4 godine i osloba
đ
ati piknospore. Ne treba pretjerivati sgnojidbom, naro
č
ito ne s dušikom, jer to pove
ć
ava osjetljivost. Sve sorte nisu jednako osjetljive. Osjetljive stolne sorte su npr. kardinal, kraljica vinograda, afus-ali, a od vinskih sorata npr., malvazija, frankovka, žilavka, pa osjetljivima trebaposvetiti više pozornosti. Kod podizanja vinograda mogu se izabrati manjeosjetljive sorte. Osim toga, nužno je da se sadi zdrav sadni materijal.Kad smo iscrpili sve spomenute mogu
ć
nosti, preostala nam je primjenafungicida. U vinogradima u kojima postoji zaraza, neophodno je obaviti zimskoprskanje s jednim od fungicida na osnovi bakra (Champion, Champ F-2,Cupramix, Bakreni dithane). To prskanje treba obaviti neposredno pred kretanjevegetacije. Nakon toga preporu
č
uju još dva prskanja i to I.- u stadiju B-C, a II. - ustadiju D-E (prema Baggioliniu). Teško je u vinogradu na
ć
i to
č
no odre
đ
eni stadij,ali se odlu
č
uje na zaštitu onda, kad je odre
đ
eni stadij najzastupljeniji. Prema našimistraživanjima, od stadija B do stadija E osloba
đ
a se najviše piknospora, uz uvjetda je vrijeme kišno. Poznato je da do infekcija dolazi samo u razdoblju kada jebiljno tkivo vlažno, što se vidi na tablici 1.Tablica 1.Potrebno vlaženje organa lozekod raznih temperatura da bi došlo do infekcijeTemperatura, °C8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18Trajanjevlaženja, h1312,412,211,511,210,49,6 9,1 8,3 7,5 7,1Na osnovi vremenske prognoze, može se presko
č
iti jedno ili
č
ak obaprskanja, jer ako nema kiša, piknospore se ne osloba
đ
aju. Od fungicida, zasuzbijanje crne pjegavosti u vegetaciji, registrirani su: Mikal, Dithane M-45,Polyram DF, a djelotvorni su i Folpan, Antracol combi i strobilurini – Quadris iStroby

You're Reading a Free Preview

Download
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->